578

Kristina Afri*

UDK 502.7:339.5 (497.5) Prethodno priopenje

EKOLOKA SVIJEST - PRETPOSTAVKA RJEAVANJA EKOLOKIH PROBLEMA

Autorica u radu istrauje percepciju okolia i ekolokih problema na temelju istraivanja provedenog na uzorku studenata pri Fakultetu ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi iz Pule. Analiza je pokazala zanimanje studenata za ekoloke probleme, ali i nedovoljno znanje o okoliu i nedovoljno angairanje ispitanika u zatiti okolia.

Uvod ovjekov odnos prema okoliu, koji se gotovo dva stoljea temeljio na antropocentrizmu, doveo je do niza globalnih, regionalnih i lokalnih ekolokih problema, koji su kulminirali ekolokom krizom. Brojne i dugorone posljedice krize zahtijevaju odgovoran odnos suvremenog drutva prema okoliu. Stoga je cilj ovoga rada bio ukazati na znaaj koji ekoloka svijest, kao dio drutvene svijesti, ima u uspostavljanju ravnotee ovjeka i njegova okolia. U prvom dijelu rada ukazuje se na pritisak koji nastaje antropogenim djelovanjem na okoli. Istie se utjecaj eksplozivnog rasta stanovnitva, osobito u zemljama u razvoju, ubrzavanje procesa urbanizacije, djelovanje razliitih gospodarskih djelatnosti na okoli, poveanje koliine i vrsta otpada, itd. U drugom dijelu rada prikazuju se primjeri buenja ekoloke svijesti u meunarodnoj politici, gospodarstvu i u civilnom sektoru. Pretpostavka tog dugoro* K. Afri, magistar znanosti, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi, Pula. lanak primljen u urednitvu: 10. 04. 2002.

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

579

noga i neodgodivoga procesa jest poboljanje naobrazbe iz odrivog razvitka i informiranost svih relevantnih subjekata o mogunostima i nainima njegove implementacije u svakodnevnom ivotu. U treem dijelu rada provedena je analiza percepcije okolia i ekolokih problema na temelju istraivanja provedenog na stratificiranom uzorku studenata pri Fakultetu ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi Pula. Analiza je pokazala zanimanje studenata za ekoloke probleme, ali i nedovoljno znanje o okoliu i nedovoljno aktivno angairanje ispitanika u zatiti okolia.

Antropogeni utjecaj na okoli ovjek je od svog nastanka utjecao na okoli. No, od svretka 18. stoljea, primjenom dostignua prve industrijske revolucije, a posebno u tijeku 20. stoljea, antropogenim djelovanjem nastaju brojne promjene u svim dijelovima ekosfere1. One se oituju u oneienju zraka, vode i tla, moguem utjecaju na klimatske promjene, postupnoj razgradnji stratosferskog sloja ozona, smanjenju snjenog i ledenog pokrivaa, deforestaciji, degradaciji i osiromaenju tla, smanjenju bioraznolikosti, itd. Odnosno, intenzivan pritisak na okoli uzrokovao je niz ekolokih problema. Ekoloki se problemi mogu definirati kao bilo koja promjena stanja u fizikom okoliu do koje je dolo zbog ljudske aktivnosti kojom se naruava to stanje, a ima uinke koje drutvo dri neprihvatljivim po prihvaenim ekolokim normama (standardima). (rnjar, 2002., str. 25.) Dogaaju se na globalnoj (globalno zagrijavanje atmosfere, smanjivanje ozonskog omotaa), regionalnoj (kisele kie, zagaenje podzemnih voda, velika izlijevanja ulja) i lokalnoj (zagaenje vode, zraka, nedoputeno odlaganje otpada) razini. Najvaniji su uzronici takvog, globalnog pritiska na okoli: porast stanovnitva i urbanizacija, razvitak niza gospodarskih djelatnosti, osobito poljoprivrede, industrije, prometa, turizma, potronja fosilnih goriva, poveanje koliine i vrsta otpada, itd. Broj stanovnika, posebno u zemljama u razvoju, ubrzano se poveava u posljednja dva stoljea. Od godine 1804., kada je na Zemlji ivjelo milijardu ljudi, broj se do godine 1999. poveao est puta. Prema procjeni UN iz godine 1998., na

1 Ekosfera se, iz didaktikih i metodikih razloga, dijeli na atmosferu, hidrosferu, kriosferu, litosferu, pedosferu i biosferu. (lava, 2001., str. 127).

580

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

Zemlji e godine 2050. ivjeti najmanje 8,9 milijardi ljudi. (UNEP, 1999., 5). S obzirom da su zalihe prirodnog kapitala u velikoj mjeri iscrpljene ili na granici iscpljivosti (osobito pitka voda, plodno tlo, ume ili riblji fond), a da je za prehranu stanovnitva nuno poveati gospodarsku aktivnost, postavlja se pitanje odrivosti prirodnog sustava u navedenim uvjetima. Unato postepenom porastu ivotnog standarda u nekim zemljama u razvoju u posljednjih dvadesetak godina, prema podacima Svjetske banke (Flavin,2001., str. 7), gotovo 2,8 milijardi ljudi, odnosno skoro polovina stanovnitva Zemlje, raspolae s manje od 2 USD na dan, a 1,2 milijardi ivi s manje od 1 USD dnevno, odnosno nije u mogunosti pribaviti ni nuna egzistencijalna dobra. Po ocjeni Crvenog kria oko 500 milijuna ljudi napustilo je svoja prebivalita zbog nedostatnih ili pogoranih ivotnih uvjeta, nedovoljne prehrane i kronine gladi, nedostatka obradivog ili uporabivog zemljita. (Glava, 2001., str. 151) Proces urbanizacije uzrokuje znatan pritisak na okoli, osobito od druge polovine 20. stoljea. Od godine 1950., broj stanovnika gradova poveao se sa 750 milijuna na 2,5 milijardi ljudi godine 1995. Procjenjuje se da godinje vie od 60 milijuna ljudi seli iz ruralnih u urbana podruja. Godine 2025. oekuje se da e vie od 5 milijardi ljudi ivjeti u gradovima, pri emu se 90% poveanja oekuje u zemljama u razvoju. (UNEP,1999., str. 10) Koncentracija velikog broja stanovnika, osobito u zemljama u razvoju, u milijunskim gradovima, utjee na okoli poveanom potronjom vode, oneienjem zraka, poveanjem buke, poveanjem komunalnog i industrijskog otpada, itd. Da e se pritisak na okoli nastaviti ukazuju sljedei podaci: dok je 1995. na Zemlji bilo 23 grada s vie od osam milijuna stanovnika, od kojih vie od 80% u zemljama u razvoju, procjenjuje se da e se taj broj 2015. poveati na 33, od kojih e se samo est nalaziti u razvijenim zemljama (Glava, 2001., str. 155). Jedan je od najveih problema suvremenog ovjeanstva kako proizvesti dovoljnu koliinu hrane za cjelokupno stanovnitvo, a da se time ne ugrozi zdravlje ljudi i ne utjee na smanjenje kvalitete tla i podzemnih voda. Procjenjuje se da u nerazvijenim zemljama zbog nedovoljne prehrane gladuje 1,2 milijarde ljudi, a umire od gladi 40 milijuna ljudi godinje (Brown, 2001., str. 44). Uzroci su takvog stanja, pored ve istaknutog brzog rasta stanovnitva, neplodnost tla, nedovoljne koliine vode, neodgovarajua zdravstvena skrb, itd. Poveana proizvodnja hrane, koja je nuna zbog porasta stanovnitva, mogua je intenzivnijim razvijanjem poljoprivrede, uz poveanje poljoprivrednog zemljita te veu upotrebu mehanizacije, veu upotrebu gnojiva, veu potronju vode, ime bi se i dalje poveao pritisak na okoli. Posljedice takvog razvitka poljoprivrede vidljive su u razvijenim zemljama u posljednjih nekoliko stoljea. Pritisak na okoli posljedica je i razvitka preraivake industrije, osobito onih grana temeljenih na klasinim tehnologijama, koje su znatno resursno i energet-

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

581

ski intenzivne i zbog razvitka prometa. Potronjom primarnih fosilnih (drveni i kameni ugljen, nafta, zemni plin) i sekundarnih fosilnih goriva (benzin, lo ulje, koks, gradski plin) i sjeom uma, poveava se koncentracija CO2 u atmosferi, ime se, pored ostalih posljedica, utjee na poveanje prirodnog uinka staklenika. Prema miljenju velikog broja znanstvenika, posljedica je navedenog antropogenog djelovanja porast globalne temperature s nizom globalnih klimatskih promjena u tijeku 20. stoljea2. Ako se trend ne zaustavi, mogle bi nastupiti ogromne promjene u ekosferi, s nesagledivim politikim, gospodarskim i drutvenim implikacijama. Bitna je posljedica antropogenog djelovanja i postupna razgradnja stratosferskog ozona, kao posljedica djelovanja klorofluorougljika (CFC-spojeva), to tetno djeluje na sva iva bia na zemlji. Razvitkom masovnog turizma, ukoliko nije u skladu s prihvatnim kapacitetom okolia, dolazi do ugroavanja kvalitete okolia. Prema uveli, na prvom su mjestu klasine tete okoliu: oneienje zraka, vode, mora, tla, poveana buka, poveanje otpadaka i sl., zatim tete zbog specifinih oblika degradacije prirodne i ovjekove sredine, i to: prometna zakrenost i ugostiteljske guve, nagrivanje pejzaa i obale, prostorne devijacije, naruavanje kulturno-povijesnih vrijednosti i poveanje nekih vrsta kriminala (rnjar, 2002., str. 321). Jedna od znaajnih funkcija okolia jest asimilacija otpada. No, intenziviranjem procesa proizvodnje i potronje, osobito u razvijenim zemljama, poveava se pritisak na okoli, kako zbog koliine, tako i zbog sastava otpada. To se osobito odnosi na problematiku zbrinjavanja nuklearnog otpada i opasnog otpada, ali i sve veih koliina komunalnog i tehnolokog otpada. Procjenjuje se da znatno vei utjecaj na oneienje okolia imaju razvijene u odnosu na nerazvijene zemlje. Tako, jedan Amerikanac optereuje globalni okoli oko petnaest puta vie, jedan Nijemac oko deset puta vie nego jedan Egipanin, Argentinac ili Filipinac. Osamdeset milijuna Nijemaca optereuje globalni okoli vie nego 900 milijuna Indijaca (Glava, 2001., str. 59). Bitan imbenik koji je pridonio i nadalje pridonosi pritisku na okoli jest neodgovoran odnos ovjeka prema okoliu, odnosno nepostojanje ili nedovoljna razina ekoloke svijesti, o emu e biti vie rijei u navedenome poglavlju.

2 Ne postoji jo uvijek znanstvena usuglaenost o postojanju i posljedicama globalnog zatopljenja. Vie o tome u: Pravdi, V. (1998): Suvremeni pogledi na gospodarski razvoj, Socijalna ekologija, Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb, vol. 7, br. 4 i Glava, V. (2001): Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveuilina naklada, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja i Puko otvoreno uilite, Zagreb.

582

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

Ekoloka svijest znaajna pretpostavka rjeavanja ekolokih problema Ekoloka svijest, kao dio drutvene svijesti, povijesna je i dinamina kategorija, odreena povijesnim stanjem i stupnjem razvitka drutva. Javlja se istodobno s industrijskim razvitkom, s tenjom usklaivanja industrijskog razvitka s mogunostima okolia. (rnjar, 2002., str. 44) i ukazuje na stanje i odnos drutva prema okoliu. Dok se odnos prema okoliu temeljio na antropocentrizmu, do 60-ih godina 20. stoljea, ekoloka svijest gotovo i nije postojala. Brojni ekoloki problemi, koji su kulminirali ekolokom krizom na svretku 20. stoljea, potakli su razvitak ekoloke svijesti. Pojedini segmenti zatite okolia, koji su se preteito odnosili na zatitu prirode, zakonski su regulirani u razvijenim zemljama ve od sredine 19. stoljea. Suvremeni pristup zatiti okolia zapoeo je kada su postale vidljive posljedice antropogenog pritiska na okoli. U esto citiranoj knjizi The Silent Spring autorica Rachele Carson upozorila je godine 1962. da je ugroavanje prirode poprimilo takve razmjere da sve vie postaje globalna prijetnja sloenim procesima ivota na Zemlji. Deset godina kasnije, znanstvenik Jay Forrester, s Massachusett Institute of technology , izradio je model linearne eksploatacije svjetskog gospodarskog poretka i svoja istraivanja, kao lan Rimskog kluba, objavio u djelu Granice rasta, u kojem je upozorio da postojei gospodarski sustav ugroava ekoloki sustav Zemlje (rnjar, 2002., str. 226). Ouvanje okolia zahtijeva sustava u pristup i koordiniranu akciju svih ukljuenih: meunarodnih organizacija, nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, gospodarstva, nevladinog sektora i pojedinaca. Od poetka 70-ih godina do danas zakljueni su brojni meunarodni sporazumi o zatiti okolia. Pojam odrivog razvoja, otkad je istaknut u izvjetaju Svjetske komisije za okoli UN-a pod nazivom Naa zajednika budunost godine 1987., postaje temeljna okosnica nove globalne meunarodne ekoloke politike3. Prekretnicom u globalnoj ekolokoj politici smatra se Konferencija UN-a o okoliu koja je odrana u lipnju godine 1992. u Rio de Janeiru. Kljuni dokumenti usvojeni na Konferenciji jesu: Agenda 21, Deklaracija o zatiti okolia, Konvencija o klimatskim promjenama, Konvencija o biolokoj raznolikosti i Globalni dogovor o umama

3 Pojam odrivi razvoj prisutan je u literaturi i ranije. Tako Glava (2001., str. 145) istie da je pojam bio poznat u umarstvu jo u 18. stoljeu, rnjar (2002., str. 187) navodi da se u klasinim ekonomskim radovima Ricarda, Malthusa i Milla mogu pronai elementi odrivog razvoja, a Pravdi (1998., str. 391) istie da je termin prvi put upotrijebila Barbara Ward, lanica Britanskog parlamenta i istaknutai zastupnica zatite okolia, na konferenciji UN o ekolokim aspektima meunarodnog razvoja 1968. u Washingtonu.

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

583

(Keating, 1994., viii) Na toj je Konferenciji usvojena paradigma odrivog razvoja, naglaavajui da je povezivanje gospodarskog razvitka sa zatitom okolia jedini put prema dugotrajnom gospodarskom napretku. Trend odrivog razvoja ukljuuje ekonomski razvoj, socijalni razvoj, politiki razvoj, kulturni razvoj, ekoloku dimenziju te novu globalnu etiku (Dragievi, 1996., str. 115). Na svretku lipnja godine 1997. odrana je Posebna sjednica Generalne skuptine UN-a na kojoj su elnici vlada i drava raspravljali o ostvarenju programa sadranog u Agendi 21. Zakljuak navedenog skupa pokazao je, unato iroko prihvaenoj politikoj spremnosti za uspostavljanje preduvjeta odrivog razvitka izraenoj na Konferenciji godine 1992., da je u tijeku pet godina veoma malo uinjeno na ostvarivanju zacrtanih smjernica i primjeni naela odrivog razvitka (Boievi; Matutinovi, 1998. 16). Veliki broj meunarodnih ustanova i organizacija koje se, neposredno ili posredno, usmjeravaju na uspostavljanje ravnotee izmeu ovjeka i njegova okolia indikator su sve razvijenije ekoloke svijesti na meunarodnoj razini4. Iako je utjecaj razvijenih zemalja na okoli znatno vei od utjecaja zemalja u razvoju, trajno odrivi razvitak mogue je postii samo zajednikom suradnjom svih zemalja. Kljunu ulogu u smanjivanu jaza izmeu razvijenih i zemalja u razvoju i u smanjivanju pritiska na okoli, mogla bi imati skupina velikih razvijenih zemalja i velikih zemalja u razvoju zvanih E-9. Prema Flavinu (2001., str. 20) radi se o kljunim, kako ekolokim, tako i ekonomskim igraima 5. U toj skupini zemalja morale bi se nalaziti: Kina, Indija, EU, SAD, Indonezija, Brazil, Rusija, Japan i Junoafrika Republika. Naime, u tim zemljama ivi 59,9% svjetskog stanovnitva i ostvaruju 72,9% svjetskog BNP-a, imaju preteit udio u emisiji ugljika, u umskim povrinama i biljnim vrstama. Meu tim zemljama, ali i unutar onih manje razvijenih, veoma su velike razlike u razini razvijenosti, veliki su zdravstveni jaz, jaz u obrazovanju, itd. Ne bi se radilo o supstitutu postojeih meunarodnih institucija, ve o skupini zemalja koje bi zajedno mogle utjecati na rjeavanje brojnih ekonomskih, ekolokih i sociolokih problema s kojima se danas svijet suoava. Gospodarstvenici su uoili potrebu odgovora na oneienje okolia na svretku 80-ih godina. Poslovni savjet za odrivi razvitak (BCSD) osnovan je godine 1990. Iz Deklaracije Savjeta, koju je potpisalo pedesetak gospodarstvenika, osnivaa Savjeta., proizlazi da kretanje ka odrivom razvoju poslovnom svijetu moe donijeti konkurentske prednosti i nove mogunosti u svim gospodarskim djelatno-

4 Popis brojnih meunarodnih i nacionalnih ustanova i organizacija dan je u:Glava, V.; op.cit., str. 179. 5 E-9 koncepcija je, pod nazivom E-8, prvi put navedena u Izvjeu State of the World 1997 (Izvjetaj o stanju Zemlje) Worldwatch Instutute, SAD. U Izvjeu iz godine 2001. dodana je i Junoafrika Republika.

584

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

stima i u svim zemljama, kako razvijenima, tako i onima u razvoju (Schmidheiny, 1994., XVI). Godine 1995. Savjet se spojio sa Svjetskim industrijskim savjetom o okoliu (WICE ), ime je osnovan Svjetski poslovni savjet za odrivi razvitak (WBCSD), koji danas ima oko 150 lanica. Jedini je lan iz Hrvatske Pliva d.d. Zagreb. Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj (HR PSOR) osnovali su hrvatski gospodarstvenici godine 1997., sa ciljem poticanja promjena i sudjelovanja u procesima koji pridonose odrivom razvitku, zastupanja zajednikih interesa poslovnog svijeta u pitanjima odrivog razvitka i suradnje sa drugim drutvenim skupinama na putu prema trajnom razvitku i opoj dobrobiti. Savjet godine 2002. ima 25 lanova osnivaa. 6 Sredinom 90-ih godina Meunarodna organizacija za standardizaciju, a na poticaj gospodarstvenika, uvodi standard ISO 14000, namjera kojeg je da poduzeima prui elemente efektivnog sustava upravljanja okoliem koji se mogu integrirati s ostalim poslovnim funkcijama u svrhu postizanja kompleksnog cilja: ouvanja okolia uz istovremeno profitabilno poslovanje. (Matutinovi, 2001., str. 28). Na svretku godine 2000. certifikate je posjedovalo 22897 poduzea u 98 zemalja, a u Hrvatskoj je tek devet imalo certifikat.7 Od tih, dva su poduzea lanice HR PSOR-a (Lura d.d. Zagreb i Tvornica Cementa Koromano). Istraivanje ekoloke dimenzije razvitka i konkurentnosti hrvatske industrije provedeno je sredinom godine 1999. na uzorku od 101 industrijskog poduzea. Uoena je izraena drutvena svijest o odgovornosti poduzea za uinke u okoliu, prepoznavanje povezanosti ulaganja u zatitu okolia i uspjenog poslovanja, ali i nedovoljno poznavanje relevantnih poslovnih koncepcija, nesustavan pristup funkciji upravljanja okoliem i prevlast reaktivnog ili pasivnog pristupa problematici zatite okolia. (Matutinovi, 2001., str. 54) Osnivanje i aktivan rad brojnih ekolokih udruga u svijetu ukazuje na sve viu razinu ekoloke svijesti civilnoga sektora. Tek veoma mali dio nevladinih udruga djeluje na meunarodnom planu, neto vei na nacionalnom, a najvei dio provodi aktivnosti na lokalnoj i regionalnoj razini. Prema Izvjeu o stanju okolia u Republici Hrvatskoj (1998., 382), procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima od 150 do 200 nevladinih udruga koje se bave zatitom okolia, a koje djeluju u 74 razliitih mjesta u Hrvatskoj. Posljedice globalnih promjena u ekosferi utjeu na svakog pojedinca, ali i svaki pojedinac svojim radom, potronjom, odnosno nainom ivota, u veoj ili manjoj mjeru utjee na promjenu globalnog okolia. Pretpostavka uspostavljanja
www.voda.hr/hpsor, 01.03.2002. www.iso.ch/iso/en/iso9000-iso14000/pdf/survey10thcycle.pdf i www.dznm.hr/regup, 01.03.2002.
7 6

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

585

ravnotee s ekolokim sustavom jest uspostavljanje ravnotee u nama samima, izmeu onoga to jesmo i onoga to inimo (Gore, 1994., str. 40) Preduvjet je odgovornog ponaanja pojedinaca prema okoliu omoguivanje stjecanja znanja o meuovisnosti razvitka i okolia u odgojno-obrazovnom procesu. Pored toga, potrebno je pruanje informacija o odrivom razvitku, nainu njegove implementacije i ostvarenim rezultatima. Tim se nainima moe utjecati na podizanje svijesti stanovnitva o utjecaju na okoli, pa se poveava motivacija i osobna odgovornost za okoli. Iduih godina i stoljea, odgoj i obrazovanje za odrivi razvoj, shvaeni kao poveanje osjetljivosti aktera razvoja, kao poveanje razine i kvalitete njihove obavijetenosti i znanja, kao sustavna i postepena mijena vrijednosti i stavova te djelovanja u smjeru i u prilog poveanja odrivosti u tkivu reprodukcije drutva i u svakodnevnom tkivu procesa zadovoljavanja potreba ljudi, bit e djelatnost u koju e se u mnogim mudrim zemljama financijski i glede ljudskih resursa investirati i koja e se brzo i sustavno razvijati (Lay,2001., str. 114). Projekt Eko-kole meunarodni je projekt meunarodne Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli (Foundation for Environmental Education-FEE) koji se provodi sa ciljem pruanja znanja o odrivom razvitku i konkretnog angairanja mladih u njegovoj implementaciji. Zapoeo je godine 1994., a provodi se u osnovnim i srednjim kolama diljem Europe i svijeta. Danas se Projekt provodi u 23 zemlje, od kojih su 19 punopravne lanice, a 4 pridruene lanice. Na svretku kolske godine 2000./2001. bilo je 5.500 kola ukljueno u projekt, odnosno vie od 800.000 uenika i 40.000 nastavnika. Povelju o statusu meunarodne Eko-kole steklo je do godine 2002. 1200 kola. U Hrvatskoj je projekt Eko-kole zapoeo kolske godine 1998/99. Od tada je u projekt ulo gotovo 150 osnovnih i srednjih kola. Povelju o statusu Ekokole stekle su 53 kole, od kojih 41 osnovna i 12 srednjih kola8. Navedeni su pomaci tek mali dio promjena koje zahtijeva provoenje veoma sloene, ali i izazovne paradigme odrivog razvitka u svakodnevni ivot. Vodee multinacionalne kompanije i dio civilnog drutva relativno su brzo odgovorile na taj izazov. Postavlja se pitanje jesu li i ostali segmenti drutva, posebice politike elite, u svijetu i u Hrvatskoj spremne suoiti se s izazovima i korjenitim drutvenim inovacijama koje donosi navedena paradigma (Lay, 2001., str. 112).

www.fee-international.org, 01.02.2002

586

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

Analiza percepcije okolia i ekolokih problema Procjene stavova studenata znaajne su jer ukazuju na njihovu osjetljivost/ neosjetljivost na probleme zatite okolia i spremnost za njegovo ouvanje. Ispitivanje stavova studenata o okoliu i ekolokim problemima provedeno je na uzorku od 150 studenata9, to ini 27% od ukupno 561 studenata upisanih na redovitom studiju u akademskoj godini 2001./2002. pri Fakultetu ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi Pula. Istraivanjem su obuhvaene sve etiri godine studija. Veliina stratificiranih uzoraka odreena je relativnim udjelom broja studenata odreene godine studija u ukupnom broju studenata. Za svaki stratum studenti su odabrani sluajnim izborom. Spolna struktura anketiranih studenata (35% studenata i 65% studentica) veoma je slina strukturi osnovnog skupa (37% studenata i 63% studentica). Budui da nisu uoene znaajne razlike u odgovorima studenata u odnosu na odgovore studentica, u radu nisu posebno analizirani odgovori po tim obiljejima. Kod analize odgovora, posebno su razmatrani odgovori studenata prvih triju godina studija, i studenata etvrte godine, koji sluaju kolegij Ekonomija i ekologija. Posebno su istaknuti oni odgovori koji se znaajnije razlikuju u dvije promatrane podskupine. Istraivanjem su postavljene dvije hipoteze: H 1: Studenti su svjesni ekolokih problema H 2: Studenti su zainteresirani za zatitu okolia, ali o tome nedovoljno znaju. Anketni se upitnik sastojao od etiri dijela s ukupno 33 pitanja. U prvom se dijelu nastojalo istraiti zanimanje i znanje studenata o okoliu openito. U drugom su dijelu ispitivani stavovi studenta prema stanju okolia u Republici Hrvatskoj, a u treem dijelu stavovi prema stanju okolia u Istarskoj upaniji. etvrti dio ankete odnosio se na istraivanje spremnosti studenata na poduzimanje konkretnih koraka za zatitu okolia.

Veliina uzorka izraunana je pomou sljedee jednadbe (oi, 1995., 268):

z1 = 1,96, za procjenu pouzdanosti na 95%, odnosno z2 = 2,58, za procjenu pouzdanosti na 99%. = 4,747 d = 1. Na temelju navedenog, uzorak je morao sadrati najmanje 86 studenata, uz 95% pouzdanosti, odnosno najmanje 150 studenata uz 99% pouzdanosti. Odabrana je via razina pouzdanosti procjene.

z 2 x 2 n= 2 d

, pri emu je

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

587

Zanimanje i znanje studenata o okoliu Najvei dio anketiranih studenata (79%) u svojoj obitelji ili s prijateljima ponekad razgovara o problemima oneienja okolia. Manja skupina studenata (17%) o toj problematici rijetko razgovara, a tek veoma mali broj studenata o toj temi razgovara esto (4%). Najei su izvori informacija o ekolokim problemima TV i radio (38%) i dnevni tisak (37%). Slijede razgovori s prijateljima i Internet, a kola, odnosno studij, tek su marginalni izvori informacija. Studenti veinom (81%) smatraju da se danas o problemima oneienja u svijetu nedovoljno zna. Manji dio studenata smatra da se o ekolokim problemima zna dovoljno (11%), a veoma malu skupinu studenata (8%) ta problematika ne zanima. No, valja naglasiti da ak 92% studenata IV. godine smatra da se o tim problemima nedovoljno zna, dok je u drugoj podskupini taj postotak nii (80%). Najvei broj studenata smatra da je vlastiti sustav vrijednosti najvanija pretpostavka o kojoj ovisi briga o ouvanju okolia. Slijede: znanje o okoliu, ljubav prema prirodi i odgoj u obitelji. Manje bitnima studenti su ocijenili zakonske propise, gospodarsku situaciju i djetinstvo na selu (Slika 1.).

Slika 1. RANG PRETPOSTAVKI O KOJIMA OVISI BRIGA O OUVANJU OKOLIA

SLIKA 1.

Izvor: Anketni upitnici (N = 150).

588

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

Najpogodnija razina procesa obrazovanja za stjecanje znanja o okoliu za veinu je studenata osnovna kola (56%) i srednja kola (15%). Vrti, kao prvi potreban korak u stjecanju znanja o zatiti okolia, odabralo je 15% studenata. estina studenata, uglavnom etvrte godine, smatra da je znanja o okoliu potrebno stjecati vie puta za vrijeme procesa obrazovanja. Gotovo polovina anketiranih studenata etvrte godine (42%) i ak dvije treine studenata niih godina smatraju da je zatita okolia suprostavljena gospodarskom razvitku. Navedeno ukazuje na potrebu edukacije mladih o odrivom gospodarskom razvitku. Pri odabiru subjekata koji bi morali imati najvei utjecaj u nastojanjima za ouvanje okolia i u rjeavanju ekolokih problema studenti su odabrali gospodarska poduzea, organe vlasti, inicijative graana i ekoloke udruge i pokrete. Za svaki od navedenih odgovora opredijelila se etvrtina studenata. Politike stranke kao peti ponueni odgovor nije odabrao nijedan anketirani student. S obzirom na ekoloke akcidente u nuklearnim elektranama, veina anketiranih studenata (54 %) smatra da bi postrojenja potencijalno opasna po okoli bilo potrebno zatvoriti, jer su ekoloke katastrofe uvijek mogue. Gotovo treina studenata (31%) smatra da su suvremene tehnologije sve sigurnije, ali se ipak boje takvih akcidenata. Manja skupina studenata (15%) boji se takvih akcidenata, ali smatra da su takva postrojenja danas potrebna. Pojam odrivog razvitka poznat je samo studentima etvrte godine studija, koji su najee naglasili da se radi o procesu zadovoljavanja postojeih potreba s mogunou ouvanja resursa za sljedee generacije.

Stanje i zatita okolia u Hrvatskoj Veoma veliki dio studenata (preko 90%) smatra da, shodno njihovom iskustvu, u obrazovnom procesu u Hrvatskoj (vrti, osnovna kola, srednja kola, fakultet) nije bila u dovoljnoj mjeri predstavljena briga o ouvanju okolia. Dvije treine studenata smatra da nadlena tijela dravne vlasti u Hrvatskoj ne ine dovoljno na zatiti okolia, a svi su anketirani studeni ocijenili da se u Hrvatskoj nedovoljno ulae u zatitu okolia. Na pitanje kome bi se obratili kada bi eljeli dati prijedlog o zatiti okolia, polovina studenata (51%) obratila bi se nekoj ekolokoj udruzi, treina Ministarstvu zatite okolia i prostornog ureenja RH (35%). Mogunost pozivanja Zelenog telefona odabrala je mala skupina studenata (14 %). Prehrambene proizvode proizvedene u Hrvatskoj zdravima smatra gotovo dvije treine studenata (60%). ak treina studenata o tome ne razmilja, a manji dio studenata (7%) smatra da hrana proizvedena u Hrvatskoj nije zdrava.

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

589

Prema istraivanju koje pod nazivom TOMAS stavovi i potronja turista u Hrvatskoj provodi od godine 1987. Institut za turizam Zagreb, godine 2001. turisti su, nakon odmora i relaksacije i zabave, kao motiv dolaska u Hrvatsku na tree mjesto rangirali prirodne ljepote i ocijenili su ljepotu prirode i krajolika veoma visokim stupnjem zadovoljstva10. No, ekoloka je ouvanost ocijenjena veoma niskim stupnjem zadovoljstva. Sline ocjene dane su i u ranijim istraivanjima (godine 1994. i 1997.). Stoga, zanimalo nas je jesu li procjene studenata tome sline. Za neto vie od polovine studenata (56 %) oneienje okolia u Hrvatskoj manje je nego u ostalim zemljama Europe. Manji se dio studenata (12%) s time nije sloio, a gotovo jedna treina nije s time upoznata (32 %). Slijedom toga, veoma veliki dio studenata (73%) smatra da je upravo ekoloka ouvanost konkurentska prednost koju turisti koji dolaze u Hrvatsku uoavaju u usporedbi s nama konkurentnim europskim zemljama (panjolska, Italija). Za veoma veliki dio studenata (69%), ocjenjujui kakvou mora za kupanje na hrvatskom dijelu Jadrana, more je dobre sanitarne istoe. Manji dio studenata (23%) ocijenilo je more umjereno oneienim, a tek 8% more umjereno oneienim. Rezultati Programa stalnog praenja sanitarne kakvoe mora, koje se svake godine provodi od svibnja do listopada, prema analizi izvrenoj godine 2000., pokazali su da 67,3% jadranskih plaa ima more dobre sanitarne istoe, 19,2% plaa ima more visoke kakvoe, a na 13,5% plaa more je umjereno i jae zagaeno (Mastrovi, Krui, 2001., str. 28).

Stanje i zatita okolia u Istarskoj upaniji Unato brojnim aktivnostima koje se u Istarskoj upaniji provode ve osam godina pod motom Neka moja Istra blista, po emu Istarska upanija prednjai u Hrvatskoj, ak 77% studenta ocijenilo je da se u upaniji ne ini dovoljno na zatiti okolia. Tek je njih 23% dosad uinjeno ocijenilo dovoljnim. Unato tome, veina je studenata (59%) ocijenila oneienje okolia u Istarskoj upaniji manjim u usporedbi s Hrvatskom, a ostali su oneienje ocijenili gotovo jednakim. U upaniji djeluje 7 udruga s podruja zatite okolia11. Prema

10

Institut za turizam (2001): TOMAS ljeto 2001 Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj,

Zagreb.
11 Udruga Zelena Istra - Associazione Istria Verde, Ekop Istra - Pula, Larus- Pore, Odjel izviaa pomoraca Uljanik Pula, PUT Drutvo za komuniciranje ambijenta, Labin, Zeleni Rovinj Rovigno verde. Izvor: REC (2001.): Adresar hrvatskih udruga s podruja zatite okolia, Zagreb.

590

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

anketi, 75% studenata upoznato je s djelovanjem barem jedne udruge. Od toga, gotovo 50% studenata istaklo je ekoloku udrugu Zelena Istra, to je rezultat brojnih aktivnosti koje udruga poduzima sa ciljem stvaranje ekoloke svijesti i stvaranje ekoloke javnosti. Polovina anketiranih studenata smatra da razvitak turizma u Istarskoj upaniji potie ureenje i ouvanje okolia. Treina studenata smatra da turizam oneiuje okoli, ali u prihvatljivoj mjeri, dok za petinu studenata masovni dolasci turista u Istru znaajno oneiuju okoli. Neto manje od polovine anketiranih studenata (44%) nije zadovoljno ureenjem okolia u gradu, odnosno opini u kojoj ive. Naime, 64% anketiranih studenata navelo je da ive u Puli, a od toga, ak 73% nije zadovoljno ureenjem okolia. Meu svim navedenim gradovima/opinama u kojima ive anketirani studenti najzadovoljniji su ureenjem okolia studenti iz Porea. Vei dio studenata (65%) informiran je o organiziranim akcijama koje se provode u njihovu mjestu stanovanja svake godine. Kakvou mora na mjestu za kupanje na plai na kojoj najee borave ljeti studenti su uglavnom ocijenili morem dobre sanitarne istoe, to se uglavnom poklapa s podacima Zavoda za javno zdravstvo upanije Istarske12. Analiza iz 2000. pokazala je da je 98% mora u Istarskoj upaniji ocijenjeno morem visoke kakvoe i podobnim za kupanje, ime je, uz Splitsku upaniju, more uz obalu Istarske upanije ocijenjeno najiim na hrvatskom dijelu Jadrana (Mastrovi, Krui, 2001., str. 28).

Spremnost studenata na vlastito angairanje u zatiti okolia Veina studenata (83%) uoava da oneienje okolia izaziva promjene u njihovu okruenju. Najvanijim problemima istaknuti su zagaenje zraka, vode, tla, poveanje koliine smea, poveanje intenziteta buke, itd. Tek neto vie od polovine studenata (54%) provodi barem nekoliko sati tjedno svog slobodnog vremena u prirodi. Ostali u prirodi borave rijetko (25%), odnosno za to nemaju dovoljno vremena (21%). No, nitko od anketiranih studenata nije lan nijedne ekoloke udruge. Za njih 70% problem predstavlja nedostatak slobodnog vremena. No, ak 27% anketiranih studenata nisu lanovi nijedne udruge, jer smatraju da ekoloke udruge ne mogu znaajno utjecati na ouvanje okolia. Tek veoma mali dio (3%) nije zainteresiran

12

www.zzjziz.hr/ekologija.htm, 15.02.2002

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

591

za zatitu okolia.13 Unato tome, ak je 73% studenata pokazalo spremnost na aktivno ukljuivanje u akciju ienja okolia u mjestu stanovanja. S obzirom na mogunost aktivnijeg sudjelovanja u zatiti okolia, svi su se studenti sloili o potrebi da se angairaju u veoj mjeri. Kljunim preprekama ponovno su istakli nedostatak slobodnog vremena i nedovoljno znanje o nainima kojima bi mogli pridonijeti zatiti okolia. U kuanstvu, 53% anketiranih studenata koristi se vodom iz slavine, iako smatraju da nije zdrava. Njih 33% smatra da je zdrava, a manji dio, 14%, kupuje ambalairanu vodu. S obzirom na odlaganje otpada, njih 78 % smee odlae u jednu kantu, a tek 11% izdvaja papir. Veoma mali dio studenata izdvaja organski otpad (5,5%) i staklo (5,5 %). Neto manje od polovine studenata (47%) ponekad se koristi proizvodima bezopasnima za ozon (bez CFC-a), ne koristi se njima 16% studenata, a na to ne obraa panju 37% studenata. Pri kupnji ambalae 82 % studenata ne obraa pozornost na mogunosti recikliranja pri kupovini proizvoda u kartonskoj ambalai, a samo tek 18% na to obraa pozornost. S obzirom na postavljene hipoteze, moe se zakljuiti da su anketirani studenti svjesni ekolokih problema, kako na globalnoj, tako na regionalnoj i lokalnoj razini. No, informiranost o tim problemima i znanje o nainima ouvanja okolia ocijenili su nedovoljnima. Stoga, bi bilo potrebno u procesu odgoja i obrazovanja stvarati u mladima odgovoran odnos prema okoliu kao i o nainu njegova ouvanja, a u skladu s odrivim razvitkom. Osobito bi vanu ulogu u tome moralo imati visoko obrazovanje, kao ono koje mora poticati promjene i pripremati studente, budue akademske graane, za donoenje odluka u skladu s naelima odrivog razvitka. Osobito je to vano za studente ekonomskih fakulteta, kako bi stekli znanje o stvaranju partnerskog odnosa izmeu gospodarskog razvitka i ouvanja okolia. Pored toga, mediji bi morali imati znaajniju ulogu u informiranju i irenju znanja o odgovornom odnosu prema okoliu. Studenti su iskazali izrazito kritiki stav prema djelovanju kako dravnih, tako i upanijskih nadlenih tijela u skrbi o okoliu, uglavnom ocjenivi dosad uinjeno nedovoljnim. Osobitu su kritinost pokazali prema stanju okolia u gradu Puli, u kojoj ivi dvije treine anketiranih studenata. Unato iskazanoj kritinosti, studenti su pokazali da uglavnom nisu aktivno ukljueni u zatitu okolia, i da nisu educirani o mogunostima zatite okolia, kako u kuanstvu, tako i prilikom kupovine.

13 Istraivanje koje je, na studentskom uzorku od 685 studenata Sveuilita u Zagrebu proveo Cifri, godine 1997. pokazalo je sline rezultate. Naime, tek je 2,25% anketiranih studenata bilo ukljueno u neku ekoloku udrugu (Cifri, 1999., str. 206).

592
Zakljuak

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

Provoenje paradigme odrivog razvitka u svakodnevni ivot sloen je i dugotrajan proces. Jedna je od bitnih pretpostavki pritom podizanje razine ekoloke svijesti, posebno u procesu obrazovanja, u svim njegovim segmentima i osiguravanje transparentnog sustava informiranja. Pri promiljanju gospodarskog i svekolikog razvitka neke zemlje bitno je elemente navedene paradigme prilagoditi vlastitim prilikama, tehnolokoj razini, kulturno-povijesnom nasljeu, autohtonosti Stjee se dojam, na temelju rezultata istraivanja navedenih u radu, da velik dio hrvatskih poduzetnika jo u svojem poslovanju ne primjenjuje principe ekoefikasnosti koji ne samo da pridonose ouvanju prirodnog kapitala, ve znaajno utjeu na poveanje profitabilnosti i konkurentnosti. Iako su iskazali izraenu drutvenu svijest o odgovornosti poduzea za uinke u okoliu i pokazali prepoznavanje povezanosti ulaganja u zatitu okolia i uspjenog poslovanja, uoeno je nedovoljno poznavanje relevantnih poslovnih koncepcija, nesustavan pristup upravljanju okoliem i prevlast reaktivnog ili pasivnog pristupa problematici zatite okolia. Provedena anketa na uzorku studenata ukazala je na potrebu uvoenja sustavnog odgoja i obrazovanja za odrivi razvitak, na svim obrazovnim razinama kao i poveanja informiranosti uz pomo medija o nainima ouvanja okolia i brojnim aktivnostima i naporima koje se (ako se) provode na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Time bi se utjecalo na podizanje razine ekoloke svijesti cjelokupnog stanovnitva Hrvatske. Hrvatska je potpisnica brojnih meunarodnih i bilateralnih sporazuma o zatiti razliitih dijelova ekosfere. No, da bi zatita okolia uistinu zaivjela i da bi se mogao ostvariti odrivi razvitak, potrebno je, pored ve istaknutog, poticajnim mjerama drave, utjecati na promjenu smjera i na ostvarivanje odrivog gospodarskog i svekolikog razvitka.

LITERATURA 1. 2. 3. Boievi, J.;Matutinovi, I.: Povezanost svijeta i odrivi razvoj, u: Hrvatska i odrivi razvitak, Ministarstvo razvitka i obnove RH, Zagreb, 1998. Brown, L.: Eradicating Hunger: A Growing Challenge, State of the World 2001, Worldwatch Institute (WWI), USA, 2001. Cifri, I.: Percepcija drutva i okolia: desetljee poslije, Socijalna ekologija, Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb, vol. 8, br. 3, 1999.

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

593

4. rnjar, M.: Ekonomika i politika zatite okolia, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci i Glosa, Rijeka, 2002. 5. Dragievi, M.: Ekonomija i novi razvoj, Alinea, Zagreb, 1997. 6. Dravna uprava za zatitu prirode i okolia RH: Izvjee o stanju okolia u Republici Hrvatskoj, 1998. 7. Flavin, C.: Rich Planet, Poor Planet, State of the World 2001, Worldwatch Institute (WWI), USA, 2001. 8. UNEP: Global Environment Outlook (GEO) 2000, UNEP i Earthscan, 1999. 9. Glava, V.: Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveuilina naklada, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja i Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. 10. Gore, A.: Zemlja u ravnotei, Mladost, Zagreb, 1994. 11. Institut za turizam: Stavovi i potronja turista TOMAS 2001, Zagreb, 2001. 12. Keating, M.: Skup o Zemlji, Program za promjenu, Sektor zatite okolia u suradnji s Centre for Our Commnon Future, Ministarstvo graditeljstva i zatite okolia Republike Hrvatske, Zagreb, 1994. 13. Lay, V.: Ekoloka bez/obzirnost, u: Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj, Ekonomski institut, Zagreb, 2001. 14. Mastrovi, M: Krui, N.: Program praenja sanitarne kakvoe na Jadranu, Okoli, Zagreb, 2001., br. 105-106. 15. Matutinovi, I.: Ekoloka efikasnost i poslovne strategije, Drutvo za unapreenje kvalitete ivljenja, Zagreb, 2001. 16. Pravdi, V.: Suvremeni pogledi na gospodarski razvoj, Socijalna ekologija, Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb, vol. 7, br. 4, 1998. 17. REC: Adresar hrvatskih udruga s podruja zatite okolia, Zagreb, 2001. 18. Schmidheiny, S. i Poslovni savjet za odrivi razvoj: Novim smjerom, Drutvo za unaprijeenje kvalitete ivljenja, Zagreb, 1995. 19. oi, I.: Uvod u statistiku, kolska knjiga, Zagreb, 1994. 20. www.dznm.hr/regup, 01.03.2002. 21. www.fee-international.org, 01.02.2002. 22. www.iso.ch/en/iso9000-iso14000/odf/survey10thcycle, 01.03.2002. 23. www.voda.hr/hpsor, 01.03.2002. 24. www.zzjziz.hr/ekologija.htm, 15.02.2002.

594

K. AFRI: Ekoloka svijest - pretpostavka rjeavanja ekolokih problema EKONOMSKI PREGLED, 53 (5-6) 578-594 (2002)

ECOLOGICAL CONSCIOUSNESS PRE-CONDITION OF SOLVING ECOLOGICAL ISSUES Summary Due to his activities, especially those in the 20th century, man caused many ecological problems which have been manifested at the global, regional and local level. Pressureson the environment are to be viewed as the consequences of an explosive growth of population and the process of urbanisation, the technical and technological development based on the anthropocentric and irresponsible attitude towards the environment. The wakening of ecological consciousness, seen as a part of the whole social consciousness during the last thirty years of the 20th century, initiated many changes at all relevant levels (international institutions and organisations, national governments, economic subjects and civil society). It is a long-term but decisive process, which has to be done by mankind, the pre-requisities of which are education and an access to information for all the relevant subjects on the possibilities and ways of implementing the sustainable development in everyday life. In this paper, the author studies the environmental perception based on the survey that has been carried out on a sample of the students (N=150) at the Pula Faculty of Economics and Tourism Dr Mijo Mirkovi. The results show that the students are interested in ecological issues, but also suggest a lack of environmental knowledge as well as their insufficiently active engagement in protecting the environment.