udžbenik-huđek-AND1-10 3 2010

VELEUILITE U VARADINU
JOSIP HUEK
Zbirka rijeenih zadataka iz Osnova elektrotehnike 1 i 2
R=3
X 1 = j1,5
a
+
j 0,5
b
B
A
U = 10 V 00
c
C
U3 = Uv
U3 U13
X 2 = j1,5
+Q
R
+
R1
A
R2
y x dx
a
U 23
U1
R
U1
x
U 00 = U 0
0
x = J 0 e d dx
xref
I I
b
U2
U2
uc =
8 U
1 1 (sin t sin 3 t + sin 5 t ...) 9 25
VARADIN, 2009.
UDBENIK VELEUILITA U VARADINU
UDBENIK VELEUILITA U VARADINU
Recenzenti: Prof. dr. Boris Tovornik Mr. sc. Ivan umiga
Objavljivanje ovog udbenika odobrilo je Struno vijee Veleuilita u Varadinu, odlukom od 26. veljae 2010.g., klasa:602-04/10-07/3, ur.br. 2186-0231-10-09-01
Copyright VELEUILITE U VARADINU Sva prava pridrana u skladu sa zakonom ISBN: 978-953-95000-3-8
JOSIP HUEK
Zbirka rijeenih zadataka iz Osnova elektrotehnike 1 i 2

Prvo izdanje
Varadin, 2009.
AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Nakladnik VELEUILITE U VARADINU Krianieva 33, 42000 Varadin Telefon: 042/493-338; telefaks: 042/493-336
Urednica Dunja Srpak, dipl. ing. el.
Recenzenti Prof. dr. Boris Tovornik Mr. sc. Ivan umiga
Lektor Barica Pahi, prof.
Crtee izradio Josip Huek, dipl. ing. el.
Tisak i uvez Finesa d.o.o. Varadin
Naklada 200 primjeraka
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 729884
SADRAJ
Predgovor Tokasti naboj (zadatci 1-18) Linijski i ploni naboj (zadatci 19-24) Prijelaz elektrinog polja na granici dvaju dielektrika, kapacitet, rad i energija u elektrinom polju (zadatci 25-33) Spojevi s kondenzatorima (zadatci 34-38) Strujni krug istosmjerne struje (zadatci 39-44) Linearne elektrine mree istosmjerne struje (zadatci 45-63) Nelinearni elementi u krugovima istosmjerne struje (zadatci 64-65) Nabijena estica u magnetskom polju (zadatci 66-67) Izraunavanje jakosti magnetskog polja i magnetske indukcije (zadatci 68-74) Izraunavanje magnetskog toka (zadatci 75-76) Magnetski krugovi (zadatci 77-82) Elektromagnetska indukcija (zadatci 83-86) Sila, rad i energija u magnetskom polju (zadatci 87-94) Induktivitet i meuinduktivitet (zadatci 95-98) Prijelazne pojave (zadatci 99-106) Trenutna, srednja i efektivna vrijednost izmjenine struje (zadatci 107-113) Strujni krugovi izmjenine struje, rezonancija, snaga, kompenzacija jalove snage i energije (zadatci 114-133) 5 6 19 22 29 33 38 56 57 61 67 69 78 82 89 91 99 105
Prilagodba na maksimalnu snagu (zadatci 134-135) Rjeavanje mrea izmjenine struje - metode (zadatci 136-147) Trofazni simetrini i nesimetrini sustav (zadatci 148-161) Meuinduktivitet u mreama izmjenine struje (zadatci 162-168) Nesinusoidalne izmjenine veliine (zadatci 169-173) Idealni transformator (zadatak 174-178) Svitak s feromagnetskom jezgrom, transformator s feromagnetskom jezgrom (zadatci 179-184) Primjeri pismenih ispita (1-12) Rjeenja pismenih ispita (1-12) Popis koritenih oznaka Popis literature
128 130 143 161 168 173 177 181 193 196 198
PREDGOVOR
Zbirka je namijenjena studentima prve godine elektrotehnikih veleuilita i visokih kola radi lakeg svladavanja propisanog gradiva. Svi zadatci su rijeeni analitiki, a gdje je bilo mogue i grafiki ili simulacijskim programom prilagoenim za elektrotehniku struku. Odreeni broj zadataka je rijeen i pomou matematikog programa MATLAB koji se u okviru odreenih kolegija posebno izuava. Ti zadatci se mogu ponovo prenijeti (prepisati) u editor MATLAB-a i po potrebi mijenjati ili nadopunjavati. Zadatci u velikoj mjeri pokrivaju teoretska znanja koja se izuavaju u kolegiju Osnove elektrotehnike I i Osnove elektrotehnike II. Na kraju zbirke ponueno je 12 ispitnih primjera (zadaa) s gotovim rjeenjima da bi studenti osjetili teinu ispitnih zadataka. Nadam se da ovim svojim radom pomaem studentima da lake svladaju materiju koja se izuava u kolegijima Osnove elektrotehnike I i Osnove elektrotehnike II.
TOKASTI NABOJ
1.) Naboji Q1 i Q2 smjeteni su u tokama A i B daleko od drugih elektrinog izvora polja i pritom se privlae silom F. Treba odrediti jakost elektrinog polja u toki B, kada se iz nje odstrani naboj Q2 . Zadano je: Q1 = 5 As, Q2 = 0, 8 As, F = 0, 9 N .
1a.) Rjeenje: U zadatku nije zadana udaljenost izmeu naboja, ali se moe izraunati iz poznatih podataka. Apsolutni iznos sile F, koja vlada izmeu naboja A i B, iznosi:
F =k
Q1 Q2 = 0,9; 2 rAB
Udaljenost izmeu naboja iznosi:

2 rAB =
k Q1 Q2 9 109 5 106 0,8 106 = = 4 102 . 0,9 0,9
rAB = 2 101 = 0, 2 m
Jakost elektrinog polja u toki B, iz koje je odstranjen naboj Q2 , iznosi:
E =k
Q1 5 106 kV = 9 109 = 1125 2 2 rAB 0, 2 m
Sila izmeu naboja A i B se sada moe izraziti kao: FAB = FBA = E A QB = 1125 103 0,8 106 = 0,9 N Sile u vektorskom obliku zapisane su na slici:
QA
r r FBA = FBA i
rAB
r r FAB = FAB i QB B
2.) U vrhovima A, B i C pravokutnog trokuta (prema slici), ije su katete a = 3 cm; b = 4 cm , nalaze se naboji: QA = 4 nC; QB = 3 nC; QC = 5 nC . Koliko iznosi sila na naboj QC ?
y A c b r FBC C r FAC a B r F
2a.) Rjeenje:
r r r Q Q r Q Q r Sila na naboj QC iznosi: F = FAC + FBC = k A 2 C j k B 2 C i b a

r r 5 r 4 109 5 109 r 3 109 5 109 r 5 F = 9 109 ( j+ i ) = 9 109 ( 1014 j + 1014 i ) 4 4 16 10 9 10 4 3
r r r F = 11, 25 105 j 15 105 i
Apsolutni iznos sile na naboj u toki C iznosi: F = 105 11, 252 + 152 = 18, 75 105 N
3.) Elektrino polje dvaju tokastih naboja u toki A ima smjer i orijentaciju kao na slici. Predznaci i veliine naboja Q1 i Q2 su:
a) b) c) e)
Q1 = Q2 Q1 > Q2 Q1 > Q2 Q1 < Q2
oba + Q1 (+ ), Q2 () Q1 (), Q2 (+ ) Q1 (), Q2 (+ ) Q1 (+), Q2 ()

Q1
A r E
d ) Q1 < Q2
Q2
3.a) Rjeenje: Toan odgovor je e. (proanalizirati i druge sluajeve)
4.) etiri tokasta naboja smjetena su u vrhovima kvadrata stranice a. Naboji su istog iznosa i polariteta. Ako je sila izmeu dva naboja razmaknuta za a oznaena s F, kolika e biti rezultantna sila na svaki od naboja? 4.a) Rjeenje: Sila izmeu dva naboja razmaknuta za a iznosi F, a ukupna sila iznosi Fu = 1,91 F .
Q Q
a
r F
Q
F 2
Q
a
r F
F 2
F =k
Q2 a2
r r r F 2 + 0,5 F = 1, 91 F
5.) Na silnici polja tokastog naboja odabrane su toke A, B i C tako da je toka B na suu r sredini duine AC . Uz zadane iznose polja u tokama A i C treba, odrediti polje u toki B.
Q rA rB
Zadano je: E A = 36
V ; m
EC = 9
V m
rC
kQ k Q rC2 EA r2 = A = 2 k Q k Q rA EC rC2
2 rC2 = 4 rA
5.a) Rjeenje:
E A 36 rC2 = = 2 =4 9 EC rA
rC = 2 rA
rB =
rA + rC 2
2 k Q = E A rA
rB =
rA + 2 rA 3 rA = 2 2
EB =
2 E 4 4 k Q E A rA 4 V = = A = E A = 36 = 16 2 2 9 rA rB 9 9 9 m 4
6.) Ako se naboj Q = 1nC nalazi u ishoditu koordinatnog sustava, koliki je vektor jakosti elektrinog polja u toci T (3, 4) cm ?
r ET
6.a) Rjeenje:
Q=1e-9;k=9e9;r=[3 4]*1e-2; ra=norm(r) ro=r/ra E=k*Q/ra^2 Ev=E*ro alfa=atan(4/3)*180/pi ----------------------------->> ra = 0.0500 ro = 0.6000 0.8000 E= 3.6000e+003 Ev = 1.0e+003 * 2.1600 2.8800 alfa = 53.1301
7.) Potrebno je izraunati vektor jakosti elektrinog polja u toki T (1,1) ako je Q1 = 10 nC i Q2 = 10 nC .
y 1 cm Q2
T2
r E2
r E
T3
r E1
Q1
T1
7.a) Rjeenje:
450
1 cm
r r Q1 Q1 Q r cos 45 i + k sin 45 j k 2 i 4 4 2 10 2 10 1 9 r r r 10 10 2 r 2 r 2 r 2 r E1 = 9 109 ( i + j ) = 45 104 i + 45 104 j = (31,82 i + 31,82 j ) 104 4 2 10 2 2 2 2 9 r r r Q2 r 10 10 E2 = k i = 9 109 i = 90 104 i 4 4 110 10 r r r r r r E = (31,82 i + 31,82 j 90 i ) 104 = (58,18 i + 31,82 j ) 104
r r r E = 581,8 i + 318, 2 j kV m
r r 1 i 1 j 2 r 2 r r r013 = + = i + j 2 2 2 2
r r r E = E1 + E2 = k
7.b) Drugi nain: r r r r r r r r E1 = 45 104 r013 ; r013 = 13 ; r13 = 12 + 12 = 2; r13 = 1 i + 1 j ; r13 r r r r r kV E1 = 45 104 (0, 707 i + 0, 707 j ) = 318,15 i + 318,15 j m
r r r Q2 r 10 109 r E2 = k i = 9 109 i = 90 104 i = 900 i 4 4 110 10 r r r E = 581,8 i + 318, 2 j
kV m
kV m
10
8.) U ravnini z=0 se u toci T1 (0, 0) nalazi naboj Q1 = 10 nC , a u toci T2 (0, 1) cm naboj
Q2 = 10 nC . Treba izraunati vektor jakosti elektrinog polja u toci T3 (1,1) cm . ----------------------------------------------------------------------------------------------------8.a)Rjeenje: (MATLAB)
T1=[0 0 0];Q1=10e-9;T2=[0 1e-2 0];Q2=-10e-9;T3=[1e-2 1e-2 0];eps=8.854e-12; %zadano r1=T3-T1 %vektor udaljenosti naboja Q1 od toke u kojoj se trai E (orijentiran prema T3) r1a=norm(r1) %apsolutni iznos ektora r1 E1=Q1/(4*pi*eps*r1a^2) % iznos E1 r1o=r1/r1a % jedinini vektor E1v=E1*r1o % vektor E1 r2=T3-T2 % vektor udaljenosti naboja Q2 od toke T3 r2a=norm(r2) % apsolutni iznos vektora r2 r2o=r2/r2a %jedinini vektor E2=Q2/(4*pi*eps*r2a^2)% iznos jakosti elektrinog polja u toci T3 od naboja Q2 E2v=E2*r2o %vektor jakosti elektrinog polja od naboja Q2 u toci T3 Ev=(E1v+E2v)/1e3 %kV/m vektor ukupne jakosti elektrinog polja u toci T3 ---------------------------------------------------------------------------------------->> r1 = 0.0100 0.0100 0 r1a = 0.0141 E1 = 4.4939e+005 r1o = 0.7071 0.7071 0 E1v = 1.0e+005 * 3.1776 3.1776 0 r2 = 0.0100 0 0 r2a = 0.0100 r2o = 1 0 0 E2 = -8.9877e+005 E2v = 1.0e+005 * -8.9877 0 0 Ev = -581.0096 317.7647 0 >> r1 = 0.0100 0.0100 0 r1a = 0.0141 E1 = 4.4939e+005 r1o = 0.7071 0.7071 0 E1v = 1.0e+005 * 3.1776 3.1776 0 r2 = 0.0100 0 0 r2a = 0.0100 r2o = 1 0 0 E2 = -8.9877e+005 E2v = 1.0e+005 * -8.9877 0 0 Ev = -581.0096 317.7647 0 kV/m >>
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
11
9.) Potrebno je izraunati apsolutni iznos jakosti elektrinog polja u toci T prema slici.
9.a) Rjeenje: (MATLAB)
Q1=1e-9;Q2=2e-9;Q3=-2e-9;r2=[4e-2 0 0];r3=[0 3e-2 0];k=9e9; r1=r2+r3 r1a=norm(r1) r20=r2/r2a r30=r3/r3a r10=r1/r1a E1=k*Q1/r1a^2 E1v=E1*r10 E2=k*Q2/r2a^2 E2v=E2*r20 E3=k*Q3/r3a^2 E3v=E3*r30 Ev=E1v+E2v+E3v Ea=norm(Ev)/1e3 %kV/m ---------------------------------r1a = 0.0500 r20 = 1 0 0 r30 = 0 1 0 r10 = 0.8000 0.6000 0 E1 = 3.6000e+003 E1v = 1.0e+003 * 2.8800 2.1600 0 E2 = 11250 E2v = 11250 0 0 E3 = -20000 E3v = 0 -20000 0 Ev = 14130 -17840 0 Ea = 22.7579 kV/m >>
12
10.) uplja metalna kugla polumjera R ispunjena zrakom nabijena je nabojem Q i nalazi se u zraku. a) Treba odrediti jakost i smjer elektrinog polja na udaljenosti r od sredita kugle. Zadano je: Q = 10nAs
R = 10cm r = 15cm Er = ?
+ + +
+ + + +
10.a) Rjeenje:
10 109 V = = 4000 Er = 2 2 2 4 0 r 4 0 (15 10 ) m

Q
b) Koliki je najvei naboj mogue dovesti na kuglu, ako u zraku dolazi do proboja, kad kV jakost polja premai 3 ? mm Zadano je: kV Emax = 3 mm R = 10cm
+ + + + +
+ + + +
10.b) Rjeenje:
kV 103 V V V = 3 -3 = 3 103+3 = 3 106 mm 10 m m m
Qmax = Emax 4 0 R 2 = 3,34 106 As
13
11.) Tri paralelna linijska naboja su razmjetena u vrhove istostraninog trokuta. r Potrebno je izraziti silu na jedinicu duine f na naboj 1 . 11a.) Rjeenje: Sila r r r 1 2 f 21 = (i cos 600 + j sin 600 ) 2 0 a
1 =
1 r 3 r 2 = ( i + j) 2 0 a 2 2
r a021 r a031
2 =
3 = 3
x
Sila
r 3 r 1 r 3 f31 = ( i + j ) 2 0 a 2 2
Ukupna sila na naboj 1 iznosi: r r r r r 2 1 r 3 r 3 r 3 3 r 2 ( i + j i + j) = ( i + 2 3 j ) f = f 21 + f31 = 2 0 a 2 2 2 2 2 0 a

12.) Treba izvesti izraz za silu na tokasti naboj Q1 koji se nalazi na udaljenosti a od nabijene ice duine 4a s nabojem Q2 . Naboj na ici je jednolike raspodjele.
Q1
r
Q2 dx 4a
x 2a
2a
12.a) Rjeenje: Potrebno je zapisati dE u toki ( 0, a) i dQ na nabijenoj ici, te integrirati komponente u smjeru osi y . dQ2 Q ; dQ2 = 2 dx dE = 2 4 0 r 4a
Q2 dx Q2 a E (0, a ) = dE cos( ) = 4a 2 = 4 0 r r 4 4 0 2 a 2 a
2a 2a 2a
2 a
dx (a 2 + x )
3 2 2
Q2 4 5 0 a 2
14
13.) Dva tokasta naboja s Q1 = Q i Q2 = 4Q se nalaze na meusobnoj udaljenosti d . Na spojnici izmeu njih se nalazi trei naboj s Q3 = 3Q . Na kojoj udaljenosti x od prvog naboja e elektrina sila na trei naboj biti jednaka 0.
Q1 x
Q3
Q2
dx
d
13.a) Rjeenje:
Ukupna sila na trei naboj bit e jednaka 0 ako je: k 3Q Q 3Q 4Q =k ; 2 (d x) 2 x 1 4 = 2 (d x) 2 x
d 2 2dx + x 2 = 4 x 2 ; 3 x 2 + 2dx d 2 = 0 x1,2 = 2d 4d 2 + 12d 2 2d 4d = ; 6 6 x= d 3
14.) Koliki mora biti naboj Q1 na kugli da aluminijski listi s nabojem Q2 = 108 As i masom m = 1 g lebdi 10 cm iznad kugle.
Q2 , m2
14a.) Rjeenje: Elektrina odbojna sila i teina listia moraju biti u ravnotei, tj.
10 cm
m2 g = E1l Q2 . ( E1l je polje kugle na poziciji listia) E1l = mg 103 10 V = = 106 8 Q2 10 m
Q1
4 cm
Naboj kugle mora iznositi: Q1 = E1l 4 0 r 2 = 106 109 105 10 106 102 = = = 1,11 C 9 9 9
15
15.) Naboji Q1 = 5 nC i Q0 = 2 nC nalaze se na razmaku r1 = 1 m (poloaj 1). Koliki je izvreni rad i tko e ga izvriti ako se naboji priblie na razmak r2 = 0, 5 m (poloaj 2)?
15.a) Rjeenje: Potencijalna energija sustava dva naboja u poloaju 1 iznosi:
W p1 = Q1 Q2 10 1018 36 = = 9 108 J 9 4 0 r1 4 10 1
Potencijalna energija sustava dva naboja u poloaju 2 iznosi: Q1 Q2 10 1018 36 W p1 = = = 18 108 J 9 4 0 r2 4 10 0,5 Izvreni rad jednak je razlici poetne i konane energije:
A = W p1 W p 2 = 9 108 J
Dobiveni rezultat (pozitivan) pokazuje da je rad izvrilo elektrino polje, jer se naboji privlae, to znai da je do premjetanja naboja dolo zbog elektrinih sila polja.
16.) Potrebno je izraunati potencijalnu energiju sustava tokastih naboja rasporeenih u vrhove istostraninog trokuta, ako je Q1 = Q2 = Q3 = Q = 1 nC i a = 2 cm
3 Q 3
16.a) Rjeenje:
a
Q1
Q2
1 (Q1 1 + Q2 2 + Q3 3 ) 2 1 Q2 1 Q3 1 Q1 1 Q3 1 = + ; 2 = + ; 4 0 a 4 0 a 4 0 a 4 0 a Wp =
3 =
1 4 0
Q1 1 Q2 + a 4 0 a
1 Slijedi da su potencijali 1 = 2 = 3 = , pa je: W p = 3 Q 2 1 Q 3Q 2 3 (109 ) 2 36 = , odnosno W p = = = 13,5 107 J 2 0 a 4 0 a 4 109 2 102
16
17.) Potrebno je izraunati napon u polju tokastog naboja izmeu toke A koja lei na ekvipotencijalnoj plohi s r1 = 1 m i toke B, koja lei na ekvipotencijalnoj plohi s r2 = 2 m , ako je iznos tokastog naboja Q = 1 C .
Q1
r1
r2
B
17.a) Rjeenje: Potencijal toke A prema definiciji potencijala je:
A =
rA
2 4 0 rA
Q1
dr =
4 0 rA
Q1
Potencijal toke B se zapisuje kao:
B =
rB
4 0 rB
Q1
dr = 2
4 0 rB
Q1
Napon je jednak razlici potencijala u tokama A i B pa je:
U AB
U AB
Q1 1 1 1106 = A B = = = 109 4 0 rA 4 0 rB 4 0 rA rB 4 36 3 10 9 = = 4,5 103 V 2 Q1 Q1
1 1 2
17
18.) Tri tokasta naboja smjetena su u vrhovima jednakostraninog trokuta stranice a. a) Koliki je potencijal toke koja se nalazi u teitu trokuta ? b) Ako su sva tri naboja pozitivna, koliki je potencijal u teitu trokuta ?
+Q
a
T
a = 15,5 cm Q = 1 nAs
+Q
18.a) Rjeenje:
uk = + + +
2 2 a v = a 2 ( )2 3 3 2
2 1 2 3 2 3 3 a 1 = a = a = a 3 4 3 4 3 2 3
uk =
Q 4 0 a 3 3
Q 4 0 a 3 3
Q 4 0 a 3 3
3Q = 100, 4 V 4 0 a 3
18.b) Rjeenje:
uk = + + + + + = 3
a 2 2 v = a 2 ( )2 3 3 2
2 1 2 3 2 3 3 a 1 = a = a = a 3 4 3 4 3 2 3 Q 4 0 a 3 3
uk =
Q 4 0 a 3 3
Q 4 0 a 3 3
9Q = 301, 2 V 4 0 a 3
18
LINIJSKI I PLONI NABOJ
r kV 19.) Koliki rad izvri homogeno elektrino polje jakosti E = (20,10,30) pri pomaku m tokastog naboja Q = 1C od toke A(10,10, 40) cm do toke B(0,30,50) cm ?
19.a) Rjeenje: Rad koji izvri elektrino polje pri pomaku tokastog naboja iz jedne toke u drugu, zapisuje se kao: A = Q U AB . Taj napon je jednak linijskom integralu vektora jakosti elektrinog polja po nekoj krivulji izmeu zadanih toaka pa je
B B
U AB = E dl = E dl = [ 20000,10000,30000] [ (0 10), ( 30 10), ( 50 40) ] 102 =

A A
= (20000) (0,1) + 10000 0, 2 + 30000 0,1 = 7000 V
Izvreni rad je:
A = 106 7 103 = 7 103 = 7 mJ .
20.) Homogeno elektrino polje zapisano u vektorskom obliku iznosi: r r r kV r . Koliko iznosi potencijal u toki B (2dm, 3dm, 1dm) ako je E = 3i 4 j + 5k m potencijal u toki A (3dm, 2dm, 0dm) jednak 1540V?
20.a) Rjeenje: Napon izmeu toaka A i B je jednak razlici potencijala u tim tokama, odnosno linijskom integralu jakosti elektrinog polja izmeu toaka A i B.
B r r r B r U AB = A B = E dl = E dl = [3000, 4000,5000] [ ( 0,1), (0,1), ( 0,1) ] A A
= 300 400 500 = 1200 V

S obzirom na to da je skalarni produkt vektora broj, potencijal toke B je prema tome jednak:
B = A U AB = 1540 (1200) = 2740 V
19
21.) Zadano je homogeno elektrino polje r r V E = 2 103 i . m Koliki je iznos napona izmeu toaka A = (0; 0; 0;) i B = (0,1m; 0, 2 m; 0;) ?
21.a) Rjeenje: (MATLAB)

E=[2 0 0]*1e3; A=[0 0 0];B=[0.1 0.2 0]; lv=B-A U=dot(E,lv) lv = 0.1000 0.2000 0 U= 200 Polje ima komponentu u smjeru osi x i y A=[0 0 0];B=[0.1 0.2 0]; E=[2 1 0]*1e3 lv=B-A U=dot(E,lv) ***************** >E= 2000 1000 0 lv = 0.1000 0.2000 0 U= 400 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------
22.) Sferini ionski oblak polumjera a = 10 cm ima prostornu gustou naboja zapisanu r C linearnom jednadbom (r ) = 109 3 . Potrebno je izraunati jakost elektrinog a m a polja u oblaku na udaljenosti b = = 5 cm od sredita. 2 22.a) Rjeenje: Zadatak se rjeava pomou Gaussovog zakona to znai da vrijedi dV r r V . sljedea jednakost: E dS =
Kako je
A r r r r E = r0 E , dS = r0 dS ,
dV = 4 r 2 dr
slijedi da je
5102 4
E 4 25 10 =
4
r 109 4 r 2 dr a 0
109 4 r 4 i dalje E 4 25 10 = 0 a 4
E 25 104 =
1013 25 36 mV 109 625 108 i dalje E = = 706,85 9 0 a 4 10 0,1 4 m
20
23.) Polumjer vodia koaksijalnog kabla je 2 mm. Unutarnji polumjer uzemljenog oklopa je 8 mm. Potrebno je izraunati polumjer ekvipotencijalne plohe na kojoj je potencijal 5 kV ako je vodi na potencijalu 10 kV. 23.a) Rjeenje:
E=
q 2 0 r
Napon izmeu vodia i plata se izrazi kao:
U = 10kV =
rpl ln 2 0 rv
Napon izmeu vodia i ekvipotencijalne plohe se izrazi kao: r ln ekv rv 2 0
U ekv = 5kV =
pa je :
rv U =2= r U ekv ln ekv rv

; odatle slijedi da mora biti:
ln
rpl
ln
rpl rv
= 2 ln
rekv r2 = ln ekv rv rv2
rpl
2 rekv 2 = 2 rpl rv = rekv rv rv
rekv = rv rpl = 2 8 = 4mm
24.) Jednoliko nabijena ploa stvara pred sobom homogeno polje jakosti E. Kad je u polje unesena nenabijena vodljiva kuglica mase m objeena o nit izolatora, kuglica iz poloaja A prvo biva privuena u poloaj B (gdje se nabije nabojem q), a zatim odbijena ostane u poloaju C. Ako je u tom poloaju nit otklonjena za kut od poetnog poloaja, kolika je jakost polja E ? (m=0,5 g; q=1 nAs; = 150 ?
C B A
r Fe
mg
24.a) Rjeenje:
Fe = mg tg = 0.5 103 10 0, 268 = 0, 00134 N Jakost elektrinog polja mora biti: E = Fe 0, 00134 V = = 134 104 9 q 1 10 m
21
PRIJELAZ ELEKTRINOG POLJA NA GRANICI DVAJU DIELEKTRIKA, KAPACITET, RAD I ENERGIJA U ELEKTRINOM POLJU 25.) Dvije metalne paralelne ploe na razmaku d=5cm prikljuene su na napon U=120 V. Treba odrediti plonu gustou naboja ako se izmeu ploa nalazi a) vakuum b) dielektrik s r = 2, 5 25.a) Rjeenje:
Izmeu ploa postoji homogeno elektrino polje jakosti U 120 V = 2400 E= = 2 m d 5 10 Plona gustoa iznosi:
1 = 0 E = 8,85 1012 2400 = 21, 24 nC/m 2

25.b) Rjeenje: 2 = 0 r E = 8,85 1012 2,5 2400 = 21, 24 2,5 = 53,1 nC/m 2
26.) Treba odrediti polumjer vanjske sfere kuglastog kondenzatora, tako da e kod prikljuenog napona U = 50 kV izmeu sfera, jakost elektrinog polja na unutarnjoj sferi biti jednaka 1 MV/m. Polumjer unutarnje sfere je 15 cm. 26.a) Rjeenje:
Jakost polja na unutarnjoj sferi zapisuje se kao:

Eu = Q
4 r
2 0 u
= 106 ;
4 0
= 106 ru2
Q 1 1 1 6 2 1 3 = 10 ru = 50 10 4 0 ru rv ru rv
Napon izmeu sfera zapisan je kao : U =
Iz toga slijedi rv = 22,5 cm
22
27.) Naboj krunog prstena:

dl
Potrebno je izvesti izraz za jakost elektrinog polja i potencijala u toci T prema slici, za naboj koji je jednoliko raspodijeljen na krunom prstenu.
r
h
dET cos
dET
27a.) Rjeenje: Ako je ukupni naboj na prstenu oznaen s Q, naboj elementa dl izraava Q dl . Moe se tretirati kao tokasti. Jakost polja dE u toki T izraava se se kao: dQ = 2 R dQ Q dl Q dl dET = kao: = = 2 2 2 4 0 r 2 R 4 0 r 8 0 R r 2 Radijalne komponente polja se ponitavaju, a aksijalna je jednaka: h dE = dET cos = dET r Q dl h Q dl h Q R d h Q h d dE = 2 = 2 = 2 = 2 3 8 0 R r r 8 0 R r 8 0 R r 3 8 2 0 r 3
2
Ukupna jakost elektrinog polja je jednaka: E =

3 2
8
0
Qh Q h 2 Qh d = = 2 3 2 3 0r 8 0 r 4 0 r 3
Kako je r 3 = R 2 + h 2
E= Qh
4 0 R + h
2
)
,
slijedi izraz za jakost elektrinog polja krunog prstena:

gdje je E jedina preostala aksijalna komponenta jakosti
3 2 2
elektrinog polja. Za h=0 i E=0 jer u ravnini i sreditu prstena postoje samo radijalne komponente koje se ponite. Ako se naboj izrazi kao gustoa krivulje, tj. Q = 2 R , slijedi: As m m 2 R h Rh As m3 V V = = = E= 3 3 As 3 As m 4 m 2 2 2 2 2 2 m m 4 0 ( R + h ) 2 0 ( R + h ) Vm R 1 potencijal naboja krunog prstena: = 1 2 0 ( R 2 + h2 ) 2 Za h=0 slijedi E=0, a iz izraza za potencijal na osi i ravnini prstena slijedi: =
2 0
23
28. ) Pod kutom 1 = 300 , prema normali na plohu dielektrika s r = 4 , uspostavljeno je homogeno elektrino polje jakosti E1 = 100 B prema slici, ako je h = 1 cm .
V . Treba odrediti napon izmeu toaka A i m
E1
1 = 300
zrak
E2
28.a) Rjeenje:
Napon izmeu toaka A i B jednak je: U AB = E dl = E2 cos 2 h
A B
h
E2 cos 2 =
3
r = 4
1 E1 cos 1 = 2 E2 cos 2 ;
1 E1 cos 1 2
U AB
E h cos 1 1 100 0, 01 2 = 1 1 = = 0, 216 V 2 4
Kut 2 se izrauna iz izraza :
tg 1 r = ; 2 = 66,580 tg 2 r
1 2
24
29.) Zrani ploasti kondenzator djelomino je potopljen u ulje koje ima r = 5 . Povrina ploe kondenzatora je 25 cm 2 , a razmak ploa 5 mm. Koliki je kapacitet dotinog kondenzatora?
5 mm
2h
3
ulje
5 0
29.a) Rjeenje: Ukupni kapacitet jednak je zbroju kapaciteta dijela kondenzatora koji je potopljen i dijela kondenzatora koji je u zraku (paralelni spoj).
Cu = C1 + C2 =
0 S zr
d
5 0 Sulja d
0 S 2 50 S 1
+ d 3 d
S 2 5 S 7 = 0 + = 0 3 d 3 3 d 3
Cu =
8,85 1012 25 104 7 = 10,325 1012 = 10,325 pF 5 103 3
30.) U dielektriku s probojnom vrstoom E = 15 MV / m raspodjela potencijala dana

je jednadbom: ( x , y ) = (4 x 3 y 4) 106 . Mjerna jedinica za koordinate je x i y metar. Koliko puta je stvarna jakost elektrinog polja manja od probojne? 30.a) Rjeenje: Jakost elektrinog polja je s potencijalom povezana izrazom:
r r r MV E = ( , ) = (4i + 3 j ) ; Apsolutni iznos jakosti elektrinog polja iznosi: m x y
2 E = Ex2 + E y = 42 + 32 = 5
MV : m
To znai da je stvarna jakost elektrinog polja 3 puta manja od probojne.
25
31.) Izmeu ploa nabijenog zranog ploastog kondenzatora paralelno s ploama se umetne listi relativne dielektrine konstante r = 9 . Listi ispuni 70% prostora izmeu ploa. Za koliko posto se smanji akumulacija elektrine energije u polju kondenzatora?
+Q
0, 7 d
31.a) Rjeenje: Akumulirana elektrina energija bez listia izrazi se kao:
S Q2 ; C1 = 0 d 2 C1 Akumulirana elektrina energija s listiem izrazi se kao:

W1 = W2 = Q2 2 C2
pri emu je:
0 S r 0,3 d 0, 7 d 0,3 d 0, 7 d = = C2 = 0 S 0 r S 0, 7 0 S + 0,3 0 r S d (0, 7 + 0,3 r ) + 0,3 d 0, 7 d 0, 21 d

C2 = C1
0 S 0 r S
0 S 0 r S
0, 7 + 0,3 r
= 2, 64 C1
W2 =
Q2 Q2 = = W1 0,378 to znai da je smanjenje akumulirane energije 2 C2 2 2, 64 C1
W = 0, 622 W1 ili 62,2%. ( W % =
W 100 ) W1
26
31.b) Rjeenje drugi nain:

D2 V ; V volumen dialektrika 2 D2 V ; kada izmeu ploa nema listia 2 0
W1 =
W1 =
Ako listi ispuni 70% prostora onda je i Vl = 0,7 V i Vzr = 0,3 V (Vl = volumen listia, Vzr = volumen zraka) pa je:
W2 = W2l + W2 zr = D 2 0, 7V D 2 0,3V + 2 0 9 2 0
D 2 0, 7V + 2, 7 D 2 V 3, 4 D 2 V = 18 0 18 0 D 2 V 3, 4 D 2 V 9 D 2 V 3, 4 D 2 V 5, 6 D 2 V = = 2 0 18 0 18 0 18 0
W = W1 W2 =
5, 6 D 2 V 18 0 5, 6 D 2 V 2 0 W 5, 6 W % = 100 = 100 = 100 = 100 2 2 D V W1 9 18 0 D V 9 2 0 560 = 62, 2% 9
W % =
27
32.) Zrani vod ine dva paralelna vodia polumjera r=3 mm, meusobne udaljenosti d=40 cm i prikljuena na napon U=250 V. Potrebno je izraunati iznos jakosti elektrinog polja na povrini vodia. (Ekscentricitet se moe zanemariti, uzimajui u obzir da je d r .) 32. ) Rjeenje:
Napon izmeu dva vodia se izrazi pomou linijskog naboja kao:
d r d ln ln (izraz izveden na predavanju) 0 0 r r U Iz izraza za napon moe se izraziti: = 0 ln d

U=
r r r r r r Jakost polja na povrini vodia je jednaka: E = E1 + E2 = E1 i + E2 i = ( E1 + E2 ) i
To znai da je : E = E1 + E2 =
+ 2 0 r 2 0 d 2 0 r
250 103 V 8520, 79 6 4,89 m
U 2 r ln d r
250 2 3 103 ln 400 3
33.) Iznad zemlje na visini h = 10 m objeen je vodi polumjera r = 2 cm i duine l = 10 km. Izmeu vodia i zemlje vlada napon U = 150 kV. Potrebno je izraunati akumuliranu energiju u elektrinom polju sustava vodi-zemlja. 33.) Rjeenje:
c U 2 l 2 2 Kapacitet vodia prema zemlji izraunavamo prema poznatom izrazu: 2 0 2 0 l U 2 C= , pa je W = 2h 2h ln 2 ln r r W= = W=
l U
0 l U 2
ln 2h r
109 10 103 (150 103 ) 2

36 ln 20 2 102
W=
105 22500 106 225000 = = 904,5 J 36 6,91 36 6,91
28
SPOJEVI S KONDENZATORIMA 34.) Za spoj prema slici treba odrediti ekvivalentni kapacitet, ako je zadano:
C2 C1 C4 C5
C3
C6
C7
C1 =2 nF; C2 =3 nF; C3 =9 nF; C4 =3,75 nF; C5 =3 nF; C6 =4 nF; C7 =8 nF.

34.) Rjeenje: 39 C23 = = 2, 25 nF ; 12
C234 = 2, 25 + 3, 75 = 6 nF ;
C1234 =
12 3 = 2, 4 nF 15 Ekvivalentni kapacitet je: Cekv = C1234 + C567 = 1,5 + 2, 4 = 3,9 nF

C67 = 12 nF ; C567 =
62 = 1,5 nF 8
35.) Zadan je serijski spoj dvaju kondenzatora jednakih kapaciteta, C1 = C 2 = C , od kojih je C1 prethodno nabijen na napon 2U , a C 2 nenabijen. Koliki e biti naponi na C1 i C 2 nakon prikljuenja spoja na izvor napona U ?
C1 C2
C1
+
U1 U2
C2
35.) Rjeenje: Za toku 1 vrijedi : C 2 U + 0 = C U1 + C U 2 Za petlju vrijedi: U + U1 U 2 = 0 U 3U Iz dvije linearne jednadbe slijedi da je : U1 = ; U 2 = 2 2 Polariteti napona na kondenzatorima nakon zatvaranja sklopke su pretpostavljeni. Budui da su dobiveni rezultati pozitivni, pretpostavka je bila tona.
29
36.) Kondenzatori kapaciteta C1 =10F i C2 =15F spojeni su serijski na napon izvora U = 100 V . Potrebno je izraunati napone i naboje pojedinih kondenzatora.
C1 , U1 , Q1
+
C2 ,U 2 , Q2
+
C ,U , Q
36.) Rjeenje: Ekvivalentni (ukupni) kapacitet spoja je:
Cekv =
C1 C2 10 15 = = 6 F C1 + C2 25
Naboj izvora je: Q = Cekv U = 6 106 100 = 6 104 C Zbog influencije, naboj Q je i na oba kondenzatora pa slijedi:
C1 U1 = C2 U 2 = C1 C2 C2 15 U , iz ega je: U1 = U = 100 = 60 V C1 + C2 C1 + C2 25
U2 = U
C1 10 = 100 = 40 V 25 C1 + C2
30
37.) Treba odrediti napone U1 , U 2 , U 3 koji se pojave na kondenzatorima nakon zatvaranja sklopke S , ako su prije toga kondenzatori bili nabijeni, tako da su na njima vladali naponi: U10 = 20 V C1 = 6 nF; U 20 = 40 V C2 = 8 nF; U 30 = 60 V C3 = 12 nF
U10
1
U 20
U 30
U1
U2
U3
C1
C2
S
Sl. 1
C3
C1
C2
S
Sl. 2
C3
37.a) Rjeenje:
Q
i =1
prije
= Q poslije za svaku toku

i =1
Za toku 1 vrijedi : U10 C1 + U 20 C2 = U1C1 + U 2C2 Za toku 2 vrijedi : U 20 C2 + U 30 C3 = U 2C2 + U 3C3
U1 + U 2 + U 3 = 0
Toka 1: 20 6 + 40 8 = U1 6 + U 2 8 120 + 320 = 6U1 + 8U 2 ; 200 = 8U 2 6U1 Toka 2: . 6U1 + 8U 2 = 200

12U 3 8U 2 = 400 U1 + U 2 + U 3 = 0 U 2 = U1 U 3 6U1 + 8 ( U1 U 3 ) = 200 12U 3 8 ( U1 U 3 ) = 400 6U1 8U1 8U 3 = 200 12U 3 + 8U1 + 8U 3 = 400
14U1 8U 3 = 200 / 2,5 8U1 + 20U 3 = 400 35U1 20U 3 = 500 8U1 + 20U 3 = 400 / + 27U1 = 900 U1 = 33,33V
U3 =
1 100 1 1200 800 400 + 8 + = = 20 3 20 3 3 1 2000 100 = = 33,33 V Iz U1 + U 2 + U 3 = 0 U 2 = 0 20 3 3
31
38.) U spoju prema slici treba odrediti C x tako da energija prvog kondenzatora bude jednaka energiji drugog kondenzatora ako je: C1 = 4 F; C 2 = 1 F .
C1
U
C2
Cx
38.a) Rjeenje: Izraz za energiju kondenzatora je: Wc =
C U 2 pa je: 2
Wc1 =
C1 U12 ; 2
Wc 2 =
2 C2 U 2 2
2 Iz uvjeta da je: Wc1 = Wc 2 slijedi da mora biti: 4U12 = U 2 ;
U 2 = 2U1
Iz slike je vidljivo da je: U1 = U C2 + C x U (1 + Cx ) = C1 + C2 + Cx 5 + Cx C1 U 4 = . C1 + C2 + Cx 5 + Cx (kapacitivni djelitelj napona)
U2 = U
Dijeljenjem jednadbi proizlazi da je: 1 1 + Cx ; 4 = 2 + 2Cx ; Cx = 1 F = 2 4
32
STRUJNI KRUG ISTOSMJERNE STRUJE 39.) Koliki je otpor vodia duljine l i provodnosti iji je oblik prikazan na slici?
r1
r2
x
dx
39.a) Rjeenje: Vodi ima promjenljivi presjek koji je funkcija udaljenosti x od lijeve 2 r r E dl r r U . U ovom sluaju je E dl = E dl i dl = dx , ako baze. Otpor vodia je: R = 12 = 1 I I 2 J I 1 dx se jakost polja izrazi kao: E = = , slijedi da je: R = , gdje je S = r 2 . S 1 S
Iz slike je vidljivo da je:
r2 r1 r r1 . = l x r= r2 r1 x + r1 , l
Iz toga slijedi da je:

l
1 dx l = R= te je: 2 0 r2 r1 r1 r2 x + r1 l r r Integral se rijei uvoenjem zamjene: u = 2 1 x + r1 l Ako je r1 = r2 = r izraz prelazi u R = l l = to, naravno, predstavlja otpor 2 r S vodia pri kojem su i S konstante.
33
40.) Potrebno je izvesti izraz za otpor uzemljenja izvedenog s metalnom polukuglom polumjera R. 40.a) Rjeenje: Strujnice se iz polukugle u zemlju ire radijalno. Povrina sfere polukugle I . na polumjeru r iznosi: S = 2 r 2 pa gustoa struje na toj sferi iznosi: J = 2 r 2
I
zrak
R
r
zemlja
Prema Ohmovom zakonu u diferencijalnom obliku jakost elektrinog polja je: E= J
I . 2 r
2
Potencijal usamljene polukugle iznosi:

dr I 1 I k = E dr = 2 = ( ) = 2 R r 2 r R 2 R R I

Otpor uzemljenja izvedenog s polukuglom iznosi: Ruz =
k
I
1 2 R
Specifini otpor tla iznosi: Vlaan humus Suhi humus Sitan vlaan pijesak Sitan suhi pijesak Suhi beton
10 m 100 m 100 m 103 m 105 m
34
41.) Kroz uzemljiva koji je izveden s polukuglom tee struja I = 100 A . Neka je S vodljivost tla = 0, 01 . Ako je duljina koraka ovjeka d = 0, 75m , na kojoj m udaljenosti od uzemljivaa e se pojaviti opasan napon koraka od 100 V? 41.a) Rjeenje:
Napon, koji e se pojaviti na povrini zemlje izmeu dvije ekvipotencijalne plohe, iznosi I 1 1 I 1 1 , U= = 2 r1 r2 2 r d r gdje je s r oznaen vanjski polumjer, do kojeg je sigurno pribliiti se. Slijedi da je:
100 =
100 1 1 . 2 0, 01 r d r
Nepoznanica je r koja se izrauna iz pripadne jednadbe; r = 3,85 m , to znai da je to udaljenost od sredita polukugle na koju je sigurno pribliiti se, a da napon koraka (na razmaku od 0,75 m) ne bude vei od 100 V. Potencijal na r = 3,85 m iznosi: 3,85m = 100 100 = 413, 4 V 2 3,85 100 100 = 513, 4 V 2 3,10
Potencijal na r d = 3,10 m iznosi: 3,10 m =
Napon koraka na tom mjestu iznosi: U 0,75 m = 513, 4 413, 4 = 100 V
35
42.) U zimskom razdoblju bakreni vodi ima temperaturu 100 C i otpor 2, 75 . Koliki e biti njegov otpor u ljetnom razdoblju na temperaturi 400 C ako je = 0, 00394 K 1 ? 42.) Rjeenje: Ovisnost otpora o temperaturi je dana izrazom: Rv = R0 (1 + ) , gdje je R0 otpor pri
200 C . Zato je: R( 100 C ) = R0 [1 + (10 20) ] = R0 (1 30 ) R400 C = R0 (1 + 20 ) Dijeljenjem jednadbi proizlazi: R400 C R( 100 C ) = 1 + 20 ; 1 30 R400 C = R( 100 C ) 1 + 20 = 2, 75 1, 2227 = 3,36 1 30
Specifine vodljivosti i temperaturni koeficijenti nekih materijala pri 200C Materijal

Aluminij Bakar Cekas Manganin Konstantan
S m 2 mm 35 57 0,93 2,14 2,1
0 K
+0,0043 +0,0039 0,00019 0,000015 -0,00003
43.) Od istog volumena odreenog materijala otpornosti nainjena su dva cilindrina vodia. Prvi ima presjek S , a drugi 2S . Koji je odnos otpora vodia? A) R1 = R2 ; B ) R1 = 2 R2 ; C ) R1 = 4 R2 ; D ) R1 = 8 R2 ? 43.a) Rjeenje:
Volumen V = const. , pa je S l1 = 2 S l2 , to znai da duljina vodia l2 moe iznositi: l2 = S l1 l1 l1 = . Otpor vodia 1 iznosi: R1 = , a otpor vodia 2 iznosi: 2S 2 S l1 l1 1 = = R1 2S 2 4S 4
R2 =
l2
2S
ili
R1 = 4 R2
36
44.) Izmeu ravnih ploa x = 0 i x = d = 1 cm je vodljiva materija ija se otpornost mijenja prema: ( x ) = 0 e d , pri emu je 0 = 200 m . Desna ploa je uzemljena a lijeva na potencijalu = 15 V . Treba odrediti koordinatu x ekvipotencijalne plohe s potencijalom = 5 V .
x
( x)
0 d x
44.a) Rjeenje: Napon na elementu dx iznosi: dU = E dx = J x dx . Napon izmeu

ploa (koji iznosi 15 V) se izrauna iz: U = J 0 e d dx = J 0 d (e 1) = 15 V
0 d x
Napon izmeu lijeve ploe i ekvipotencijalne plohe s potencijalom 5 V je: U10 = J 0 e d dx = J 0 d (e d 1) = 10 V

0
x 3 e 1 ; 3 e d 3 = 2 e 2; Dijeljenjem jednadbi proizlazi: = x 2 ed 1 x 2 e +1 x ed = = 2,1455; = 0, 763; x = 0, 763 cm . 3 d x
3 ed = 2 e +1
Openito za potencijal neke ekvipotencijalne plohe vrijedi: x = J 0 e d dx .

xref
U ovom sluaju za xref = d je x = J 0 e dx = J 0 e dx = J 0 d (e e d )

d x
x d
x d
Zato je potencijal lijeve ploe ( x = 0 ) ( x =0) = 15 = J 0 d (e 1) Potencijal ploe sa = 5 V je: 5 = J 0 d (e e ) Dijeljenjem jednadbi je opet: e =
x d x d
15 e 1 = = 3; x 5 d ee
e 1 = 3e 3e d ;
3e d = 2e + 1
2e + 1 . 3
37
LINEARNE ELEKTRINE MREE ISTOSMJERNE STRUJE 45.) Koliki napon mjeri idealni V-metar u spoju prema slici?
R1 = 10
A
V
R2 = 5
R3 = 8
R4 = 2
I = 10 A
45.a ) Rjeenje:
Napon U AB je jednak razlici potencijala toke A i toke B. Budui da R1 i R3 imaju zajedniku referentnu toku C, a R4 i R2 toku D, potencijale u tokama A i B je mogue izraziti na dva naina i to: S obzirom na referentnu toku C slijedi: U AB = I12 R1 ( I 34 R3 ) S obzirom na referentnu toku D slijedi: U AB = I12 R2 I 34 R4 Struja I12 = I R34 10 R12 15 = 10 = 4 A ; Struja I 34 = I = 10 = 6 A 25 25 R34 + R12 R12 + R34 U AB = 4 10 + 6 8 = 8 V U AB = 4 5 6 2 = 8 V
Zato je:
Stezaljka A je plus (+), a stezaljka B minus(-).
38
46.) Koliki je napon izvora U ako V-metar pokazuje u spoju, prema slici, napon UV = 10 V , oznaenog polariteta?
R1 = 20 A R2 = 10
V UV = 10 V
R3 = 10 B R4 = 20
R5 = 5
46.a) Rjeenje: Najprije je potrebno izraunati ukupni otpor spoja: 30 30 U Ruk = 5 + = 20 ; Ukupna struja je tada: I = 60 20 U 30 U U (strujni djelitelj). Struje grana su iste jer su Struja grane I12 = = ; I 34 = 20 60 40 40 otpori grana isti. U U Napon V-metra iznosi: UV = B A = R4 R2 (s obzirom na oznaeni polaritet) 40 40 U U 10 UV = ( R4 R2) = = 10 V ; Slijedi da je U = 40 V . 40 40 Napon je pozitivan to znai da oznaeni polaritet odgovara stvarnom.
47.) Napon U ab u spoju na slici iznosi U ab = 25 V . Treba izraunati potreban iznos napona izvora .
3R R
R 3R
2R
b U
47.a) Rjeenje: (EWB 5.1)
I=
U ; 4R
a =
U U R= ; 8R 8
U 3U ; 8 8
b =
U 3U 3R = 8R 8
25 =
U = 100 V
39
48.) Potrebno je izraunati potencijale pojedinih toaka, u odnosu na referentnu toku A u spoju prema slici. 48.a) Rjeenje:
TOKA potencijal toke ()
B 10
C 0
D -10
E1 E2 + E3 10 5 + 15 20 = = = 1 A u naznaenom smjeru. R1 + R2 + R3 10 + 5 + 5 20 Treba primijetiti da pozitivni potencijal nastaje na ulazu struje u troilo. Kako je iznos struje pozitivan, referentni smjer odgovara stvarnom.
Spojem tee struja I =
Referentna toka A ima potencijal 0. Potencijali pojedinih toaka se izraunavaju kao: B = A + E1 = 10 V; c = B I R1 = 10 110 = 0 V;
D = C E2 I R2 = 0 5 5 = 10 V
Naravno da se svi potencijali mogu izraunati i desnim obilaskom po zadanoj petlji kao:
D = A + I R3 E3 = 0 + 5 15 = 10 V; B = C + I R1 = 0 + 10 = 10 V
C = D + I R2 + E2 = 10 + 5 + 5 = 0 V;
40
49.) Potrebno je izraunati napon izvora u spoju prema slici:
49.a) Rjeenje:
Napon izvora se rauna kao produkt ukupne struje i ukupnog otpora: Ukupna struja iznosi: I = 0, 4 + 15 0, 4 15 0, 4 + =2 A 10 6
1
Ukupni otpor iznosi: Ru = 1 +
63 1 1 1 + + + = 1+ 2 + 3 = 6 6 + 3 15 10 6
Napon izvora iznosi: U = I Ru = 2 6 = 12 V
41
50.) Potrebno je grafiki prikazati ovisnost napona na troilu Rt za razliite poloaje klizaa (ovisnost Ut = f ( )), u potenciometarskom spoju prema slici i to kod razliitih odnosa otpora R i Rt (razliite vrijednosti parametra p= R/Rt ). 50.a) Rjeenje:
Ut = U
1 1
R (1 ) Rt
Rt
RAB =
Rt R ; Rt + R
Ut = U
RAB RAB + R2
Ut
R1 = R
A B
R2 = (1 ) R
C
R
(EWB 5.1)
42
Na lijevoj slici p =
R 1 = = 0, 25; = 0,5 (50%) pa je Rt 4
Ut = Ut =
6 6 1 = = 2,82353 V . Na desnoj slici p = ; = 0,5 pa je 2 + 0, 25 0,5 2,125 2 6 6 = = 2, 6667 V . Potenciometar na desnom spoju je jae optereen. 2 + 0,5 0,5 2, 25
43
51.) Potrebno je izraunati otpore otpornika Rx u spoju prema slici, tako da njegova stvarna snaga bude 16 W.
PRx Rx
R=6
E = 20 V
51.a) Rjeenje:
Da bi stvarna snaga otpornika Rx bila 16 W kroz njega mora tei struja: I = Struju je mogue izraziti i kao: I =
E2 16 = ; 2 Rx + 12 Rx + 36 Rx E E = , to znai da je: Rx + R Rx + 6
PRx Rx
400 Rx = 16 Rx2 + 192 Rx + 576
Jednadba je kvadratna to upuuje na dva rjeenja, a to je i normalno jer otpornik Rx sigurno posjeduje i maksimalnu snagu, pa prema tome mora postojati jedna manja, i jedna vea vrijednost otpornika Rx pri kojoj je snaga 16 W. Iz jednadbe Rx2 13Rx + 36 slijedi da je: Rx1 = 4 ; Rx 2 = 9 Otpornik Rx bi imao maksimalnu moguu snagu ako njegov otpor iznosi 6 . Maksimalna snaga iznosi:
Pmax U R 1 400 = x = = 16, 66 W 2 6 24
2
52.) Pri kojoj struji I naznaenog smjera snage na otpornicima su R1 i R2 u spoju na slici meusobno jednake. Koliko iznosi ta snaga? Poznato je: R1 = 1 ; R2 = 2 ; U = 9 V
R1 R2
52.a) Rjeenje: Treba izraziti struje kroz otpornike (metoda superpozicije) i zapisati 2 U 2I I snage kao I 2 R . I R1 = I = 3; I R2 = + 3 3 3 3 3
Uvjet je : PR1 = PR 2 ; (
I 2I 3) 2 = ( + 3) 2 2 3 3
Pozitivno rjeenje je; I = 37,1 A . Pri toj struji su snage jednake jer je I1 = 21,73 A; I 2 = 15,37 A , pa je 21, 732 1 = 15,37 2 2 = 472 W
44
53.) Potrebno je izraunati struju kroz otpornik R1 , pomou pretvorbe strujnog izvora u naponski. ( U g = 15 V; I g = 2 A; R1 = 10 ; R2 = 20 ; R3 = 40 )
R1 Ug
I
R2
R3
Ig
53.a) Rjeenje:
Najprije treba izraunati ekvivalentni otpor R23 =
R2 R3 800 40 = = R2 + R3 60 3 40 80 V = 3 3
Strujni izvor zamijeniti naponskim sa E = I g R23 = 2 Sada je struja kroz otpornik R1 :

80 35 15 35 I= = 3 = 3 = = 0,5 A R1 + R23 10 + 40 70 70 3 3 Eg U g
(Smjer struje se podudara sa smjerom djelovanja strujnog izvora.)
45
54.) Kolika je snaga strujnog izvora u spoju prema slici. Zadatak rijeiti metodom konturnih struja.
R2 = 7
+
U = 10 V
Ia R3 = 5
Ib
R4 = 3
R1 = 8 I I =2 A
R5 = 2
54.a) Rjeenje:
Zapisuju se jednadbe petlji. I a = 0, 457 A;
20 I a + 5I b + 2 8 = 10 5 I a + 10 I b = 4
I b = 0, 628 A I R5 = 2 0, 628 = 1,372 A
I R1 = 0, 457 + 2 = 1,543 A;
Na prikljunicama strujnog izvora vlada napon: U = 1,543 8 + 1,372 2 = 15, 088 V Snaga strujnog izvora je: P = U I = 15, 088 2 = 31,166 W
46
55.) Potrebno je izraunati napon U AB u spoju na slici ako je zadano:
E1 = 10 V; E2 = E3 = 2 V; R1 = R2 = 20 ; R3 = 10 ; R4 = 40
E2
R1
R2
E1
55.a) Rjeenje: Zadatak se rjeava metodom konturnih struja. Jednadbe petlji su:
E1 = I1 ( R1 + R2 ) I 2 R2 E2 = I1 R2 + I 2 ( R2 + R3 + R4 ) Rjeenjem jednadbi slijedi da je I 2 = 1 1 A . Napon na R4 je: I 2 R4 = 40 = 2 V 20 20
Potencijal toke B se zapisuje kao: A = B 2 2; A B = U AB = 4 V
R3 R4
E3
U AB = ?
B
47
56.) Treba spojiti u krug otpornike ija je nazivna snaga 4 W, tako da obje aruljice normalno svijetle.
12 V/0,1A
30 V
6 V/0,3 A
56.a) Rjeenje: Otpornike je mogue spojiti prema slici:
Rs 12 V/0,1A
30 V
Rp
6 V/0,3A
Vrijednosti serijskog otpornika: 30 12 6 Rs = = 40 ; PRs = I 2 Rs = 0, 09 40 = 3, 6 W 0,3 Vrijednosti paralelnog otpornika: 12 Rp = = 60 ; PRp = 12 0, 2 = 2, 4 W 0, 2 Stvarna snaga otpornika je manja od nazivne.
Drugi mogui nain spajanja je:
Rs 12 V/0,1A
30 V
Rp
6 V/0,3A
Na otporniku R p je sada napon 30-6=24 V. Iznos otpora je: R p = Njegova stvarna snaga iznosi: PRp = 24 0, 2 = 4,8 W; Serijski otpornik ima vrijednosti: 24 12 Rs = = 120 ; PRs = 0,12 120 = 1, 2 W 0,1 To znai da je mjerodavan prvi spoj.
24 = 120 0, 2 (4,8 W>4 W)
48
57.) Potrebno je izraunati otpor beskonanog otpornog lanca prema slici:
57.a) Rjeenje:
Budui da je otporni lanac beskonaan, ukupni otpor iza prve karike je isti i iznosi R ( ) 3 (3 + R) 9 + 3R = 3+3+ R 6+ R
Zato vrijedi da je: R =
Sreivanjem jednadbe slijedi: R 2 + 3R 9 = 0; 3 6, 708 R1,2 = 2 2
Pozitivna vrijednost iznosi: R = 1,854
58.) Treba izraunati jakost struje kroz otpornik od 2 u spoju prema slici: a) metodom napona vorova b) metodom konturnih struja c) Theveninovim teoremom d) simulacijom u EWB-u
10
1
5
2
10
R
Ic
30 V
Ia
Ib
30 V
49
58.a) Rjeenje: Metodom vorova

Kroz otpornik 2 tee struja I c koja se moe izraunati ako su poznati potencijali 1 vorova 1 i 2 , jer je I = 2 R Jednadbe vorova su: 1 (0,1 + 0,5 + 0, 2) 2 0,5 = 30 0,1 0,5 1 + 2 (0, 2 + 0,5 + 0,1) = 30 0, 2 Sreivanjem se dobiva: 0,8 1 0,5 2 = 3
0,5 1 + 0,8 2 = 6
Jednadbe daju rjeenja: 1 = 13.846 V; Jakost struje kroz otpornik R iznosi: I =
2 = 16,154 V
16,154 13,846 = 1,154 A 2
58.b) Rjeenje: Metodom konturnih struja

15 I a + 5 I c = 30 Zapisuju se jednadbe struja petlji: 15 I b 10 I c = 30 17 I c + 5 I a 10 I b = 0 Iz prve jednadbe slijedi da je: Iz druge jednadbe slijedi da je: 6 Ic 3 3 + Ic Ib = 1,5 Ia = 6 Ic 3 + Ic 10 =0 3 1,5 30 Ic = = 1,1538 A 26
Uvrtavanjem u treu jednadbu slijedi: 17 I c + 5 Sreivanjem jednadbe slijedi: 26 I c = 30;
58.c) Rjeenje: Theveninovim teoremom

10
1
5
2
10
R
Ic
30 V
Ia
Ib
30 V
50
Otpornik R treba odvojiti od preostalog dijela mree (prema slici) te u tokama u kojima je prethodno bio spojen taj otpornik, izraunati Theveninov napon i otpor. Theveninov napon je ustvari razlika potencijala 1 i 2 s obzirom na zajedniku 5 10 referentnu toku. 1 = 30 = 10 V; 2 = 30 = 20 V 10 + 5 10 + 5 10 5 10 Theveninov otpor lijevog dijela mree iznosi: RT 1 = = ; 10 + 5 3 10 5 10 = ; Theveninov otpor desnog dijela mree iznosi: RT 2 = 10 + 5 3 Novi spoj izgleda:
10 3 10 3
10 V
20 V
Jakost struje je sada jednostavno izraunati : 20 10 10 30 = = = 1,1538 A I= 10 10 26 26 +2+ 3 3 3
58.d) Rjeenje: Simulacija u EWB-u
51
59.) Potrebno je rijeiti grafikim putem spoj prema slici:
R1 = 2
R2 = 8
E = 10 V
59.a) Rjeenje:
I (A)
E =5 R1
I =
1 E U + R1 R1 I=
1 U R2
1A E = 10 V 8V
U (V)
Jednadbu U R2 = E I R1 je mogue zapisati u segmentnom obliku pa je; U R2 E
I = 1; E R1
U R2
10
I =1 5
I=
1 1 U R2 = U R2 8 R2
Sjecite pravaca daje rjeenja za napon na otpornicima i struju serijskog spoja.. (U R2 = 8 V; U R1 = 2 V; I = 1A)
52
A R
60.) Kolika je najvea mogua snaga koja se moe pojaviti na promjenljivom otporniku R u spoju prema slici?
30 V
10 V
60.a) Rjeenje: Najvea snaga na otporniku R e se pojaviti ako je njegov otpor jednak Theveninovom otporu s obzirom na stezaljke AB. Taj otpor iznosi: 3 6 RAB = RT = =2 3+ 6 (Pritom je otpornik R odspojen, a naponski izvori kratko spojen). Theveninov napon u tokama AB je jednak razlici potencijala u tim tokama, s obzirom na zajedniku referentnu toku. U T = U AB = A B . 6 A = 30 = 20 V; B = 10 V; U T = 20 10 = 10 V 6+3 U2 100 = 12,5 W Maksimalnu snagu treba odrediti prema izrazu: Pmax = T = 4 RT 4 2
61.) U spoju na slici promjenljivi otpornik R ima maksimalnu elektrinu snagu. Za koliko posto od maksimalne snage se smanji snaga otpornika R ako se njegov otpor povea dva puta?
Ru
U
+
61.a) Rjeenje: Maksimalna snaga na R se pojavi ako je

2
R = Ru
i iznosi:
U2 U 1 Pmax = = . Ako je R = 2 Ru napon na R iznosi: (naponski djelitelj) 2 Ru 4 Ru

U 2R = U 2R U 2 1 4 U 2 U2 2U P2 R = = = = : , snaga 3R 3 3 2 Ru 18 Ru 4,5 Ru
2
P % =
P2 R Pmax 100 = Pmax
U2 36 Ru U 4 Ru
2
1 = 100 = 11,11% 9
53
62.) Treba odrediti najveu moguu snagu na promjenljivom otporniku u mosnom spoju prema slici
10 A
R
17
62.a) Rjeenje: Na promjenljivom otporniku e se pojaviti maksimalna snaga ako je njegov otpor jednak Theveninovom otporu u tokama gdje je on spojen . (3 + 2) (17 + 3) Theveninov otpor iznosi: RT = = 4 . Theveninov napon iznosi: 25 17 10 5 30 20 UT = = 34 24 = 10 V 25 25 U 2 100 = 6, 25 W Maksimalna snaga iznosi: Pmax = T = 4 RT 4 4
Pmax =
Uv2 = 6, 25 W 4
54
63.) Treba odrediti poloaj klizaa 10- omskog potenciometra, tako da aruljica bude pravilno napajana.
63.a) Rjeenje:
aruljica e biti pravilno napajana ako na njoj vlada napon 4,5 V. Zato vrijedi:
I=
4,5 7,5 ; = Ry 10 Rx
45 4,5Rx = 7,5Ry ;
45 4,5 Rx =
50, 625Rx R 6, 75 , jer je Ry = x Rx + 6, 75 Rx + 6, 75
Sreivanjem proizlazi: Rx2 + 8 Rx 67,5 = 0, pa je : Rx1,2 = 4 16 + 67,5

Mjerodavan je, naravno, pozitivan rezultat pa je: Rx = 4 + 9,138 = 5,138
55
NELINEARNI ELEMENTI U KRUGOVIMA ISTOSMJERNE STRUJE 64.) Treba odrediti iznos otpora R u spoju na slici tako da kroz nelinearni element tee struja I N = 10 mA , ako je zadano:. R1 = 2 k i E = 90 V 64.a) Rjeenje:
R
I N (mA)
R1
30 20 10
10
U N (V)
UN 10 = = 5 mA; I R = 5 + 10 = 15 mA R1 2 103 U 80 = 5,33 k R= R = I R 15 103 I R1 =

I R1 = 5 mA
R
10 mA
I R = 15 mA
I N (mA)
+ 30 20 10
R1
U N = 10 V E = 90 V
10
U N (V)
65.) Linearni i nelinearni element su spojeni serijski i prikljueni na izvor istosmjernog napona U = 10 V . Poznata je voltamperska karakteristika nelinearnog elementa A I = k U 2 ; k = 0,5 2 i U > 0 . Kolika struja tee spojem, ako je iznos otpora linearnog V elementa R = 2 ? Zadatak rijeiti analitiki i grafiki.
65.a) Rjeenje - analitiko:

R = 2
N
Struja kroz spoj se zapisuje kao: I= 10 U N 2 = 0,5 U N 2
+ U = 10 V
Rjeenje kvadratne jednadbe daje: I = 3, 65 A; U N = 2, 7 V; U R = 7,3 V
56
65.b) Rjeenje - grafiko: (GRAPHMATICA 2.1)
57
NABIJENA ESTICA U MAGNETSKOM POLJU 66.) Proton na slici brzinom v0 = 2 105
m ue u podruje homogenog magnetskog polja s indukcije B = 2 T . Treba odrediti visinu h prema slici na kojoj proton izae iz polja.
B
h=?
R v0
Q, m
66.a) Rjeenje: Ako se pozitivni naboj Q giba brzinom v okomito na smjer r homogenog magnetskog polja indukcije B , putanja naboja biti e krunica.
r B
R r r F B
Q
r v
r r r Prema izrazu za magnetsku silu na naboj u gibanju FM = Q (v B ) (N) na pozitivni e naboj, okomito na smjer magnetske indukcije i okomito na smjer gibanja, djelovati magnetska sila. Ta sila ne mijenja iznos u pojedinim tokama na krunici, nego samo smjer gibanja i pritom je brzina stalnog iznosa. To znai da je i magnetska sila stalnog iznosa u svim tokama na krunici i djeluje prema sreditu.
58
Smjer sile na pozitivni naboj je odreen pravilom desnog vijka. Naime, ako se ravnina r r r r koju tvore vektori v i B zarotira u smjeru naznaenom na slici (od v prema B ), smjer sile je prema gore. (Desni vijak bi se gibao prema gore, pri okretanju u naznaenom smjeru.) Poznato je da se pri gibanju po krunici javlja centrifugalna sila koja djeluje od sredita. Magnetska sila na naboj i centrifugalna sila u svakoj su toci na krunici u ravnotei pa vrijedi jednakost: m v2 = Q v B . R Iz te jednakosti moe se odrediti polumjer krunice po kojoj se giba nabijena estica. Slijedi da je: R= mv (m) QB
U podruju homogenog magnetskog polja proton se giba po krunici polumjera:
R=
m v0 1, 6 1027 2 105 = = 103 m=1 mm . 1, 6 1019 2 QB
Zato je visina na kojoj proton izae iz magnetskog polja
h = 2 R = 2 mm .
59
67.) Za sluaj kad u pojas homogenog magnetskog polja B irine d = 5 cm na slici ue m pod kutom = 300 , treba odrediti iznos magnetske elektron brzinom v = 2 106 s indukcije B.
Rd
v0
d
67.a) Rjeenje:
Treba primijetiti da se ovdje radi o negativno nabijenoj estici, a smjer magnetske indukcije je suprotan onom u prethodnom sluaju. Iz slike je vidljivo da je:
R d = R sin 300 = 0, 5 R
d = 0, 5 R; R = 2d = 10 cm=0,1 m
m v 9,11 1031 2 106 = = 113, 875 T B= eR 1, 6 1019 0,1
60
IZRAUNAVANJE JAKOSTI MAGNETSKOG POLJA I MAGNETSKE INDUKCIJE
r 68.) Treba odrediti vektor magnetske indukcije B u toci T koja je sredite polukrunog zavoja vodia po kojem tee struja I=10 A. Polumjer polukrunog zavoja vodia je r = 1 cm . r BA A
r BT T
r
1
l
a
l
Sl. 4.12
68.a) Rjeenje: Ukupna magnetska indukcija u toci T se dobije superpozicijom magnetskih indukcija dvaju ravnih vodia i polukrunog zavoja. Jedan vodi dolazi iz beskonanosti, a drugi se protee u beskonanost. Magnetska indukcija vodia konane duine odreuje se prema izrazu:
B=
r BT
r BT
0 I (cos 1 cos 2 ) . Mjerodavni kutovi su oznaeni na slici 4.12 4r r I r I r I = k 0 + k 0 (cos 900 cos1800 ) + k 0 (cos 00 cos 900 ) 4r 4r 4r r 0 I r 2 4 =k (1 + ) k 5,14 10 T 4r
r r B = k 173,66 T . Kolika je jakost struje koja je rezultirala tu indukciju, ako je a = 20 cm ?
69.) Magnetska indukcija u toci T na slici iznosi
2a
I
69.a) Rjeenje: Magnetsku indukciju u toci T ostvaruje struja koja tee kroz dio vodia na ijoj osi ne lei toka T ni struja polukrunog zavoja.
r I r 1 I r I 1 r BT = k 0 (cos00 cos ) + k 0 = k 0 ( + 1) 4 3a 2 2 2a 4a 3
B = B = 17,373 10 I ;
7
173,37 106 B = = 100 A I= 17,373 107 17,373 107
61
70.) Potrebno je izvesti izraz za magnetsku indukciju u sreditu n-terokuta, pomou izraza za magnetsku indukciju vodia konane duljine. Pokaite da za n taj izraz prelazi u izraz za magnetsku indukciju krunog zavoja.
I a cos
2 n
B = n Bstr
70.a) Rjeenje:
Izraz za magnetsku indukciju vodia konane duine moe se zapisati i kao:
Bstr =
0 I
4 a cos
(sin
n = + sin ) = n 2 a cos n
0 I sin
0 I tg
2 a
Ukupna indukcija u sreditu n-terokuta je: B = n Bstr =
0 I n tg
2 a
Ako se pomnoi izraz u brojniku i nazivniku s
, izraz prelazi u :
B = n Bstr =
0 I n tg
0 I tg n nn = 2 a 2a
tg n = 0 I 2a n
lim B =
0 I
2a
lim
62
71.) Kroz bakrenu cijev (prema slici) tee struja konstantne gustoe. Mjerenjem pomou Hallove sonde je na udaljenosti d od povrine vodia izmjerena magnetska indukcija B=1,2 mT. Treba izraunati gustou struje u cijevi.
R1 = 2 cm
J , I1 J
d = 3 cm
J , I2
R2 = 1 cm
71.a) Rjeenje: Magnetska indukcija punog ravnog vrlo dugog (beskonano dugog) vodia na I 0 . udaljenosti r od sredita vodia, odreuje se prema poznatom izrazu: B = 2r uplji vodi (cijev) se moe tretirati kao puni vodi, kod kojeg kroz uplji dio teku dvije struje istog iznosa suprotnog smjera. (Vidi sliku). Struja I1 je struja kroz puni vodi.
I1 0 I 2 0 J 0 J 0 2 = ( R12 R2 ) = ( R12 R22 ) 2r 2r 2r 2r U izrazu je r = R1 + d (udaljenost toke T od sredita vodia.) B = B1 B2 = Gustoa struje u vodiu iznosi: J= B 2r 2 1, 2 103 5 102 A A = = 0,3183 106 2 = 0,3183 7 4 2 2 0 ( R1 R2 ) 4 10 3 10 m mm 2
63
72.) Dva vodia promjera 2 cm koji se dodiruju, vode struju 420 A. Potrebno je izraunati apsolutni iznos magnetske indukcije u toci T (na slici) koja lei na spojnici izmeu osi vodia i od osi jednog vodia je pomaknuta za 6 mm.
R = 1cm
6 mm T
210 A
210 A
72.a) Rjeenje:
Zbog istih smjerova struja, magnetske indukcije se u toci T oduzimaju jer su istog smjera i suprotnih orijentacija. Rezultantna magnetska indukcija u toci T je: Brez . = Bdesnog Blijevog =
0 I 1 6 103 1000 = 420 107 ( 60) = 480 T 2 3 2 2 2 2 10 6 10 (1 10 ) 14
64
73.) Treba odrediti jakost magnetskog polja u sreditu ravne zavojnice s podacima: R = 1cm; 2 a = 4cm; N=20 zavoja; I=10 A , po tonom i pojednostavljenom izrazu. Potrebno je izraunati i nastalu greku u postotcima od tone vrijednosti.
T
2a
73.a) Rjeenje:
Priblina vrijednost iznosi: H =
A I N 10 20 = = 5000 2 m l 4 10
Tona vrijednost:
H =
2 4 A IN 2 cos = 2500 2 = 2500 = 4472,14 2l m 5 1 + 22
Postotna greka iznosi: H % =
H H 100 = 11,8% H
65
74.) Trakasti i tanki okrugli vodi ine dvoini vod. Treba odrediti vektor magnetske sile na desni vodi na duini 10 m, ako je I = 5 A; a = 3 cm; b = 2 cm
y I I
a
74.a) Rjeenje:
Trakasti vodi se moe podijeliti na diferencijalno uske trake irine dx . Magnetska sila na desni vodi na duini l = 10 m je odbojna. Struja u diferencijalnom elementu I trakastog vodia izraava se kao: dI = dx a
y x dx I I b
Diferencijal sile izraava se kao:

dF = dB l I = dI 0 I 0 dx I 2 0 dx l I = l I = l 2 (a + b x) 2 a (a + b x) 2 a (a + b x)
Ukupna sila je: F = dF =

0
I 2 0 l a+b ln = 1,53 mN 2 a b
Uputa: Zamijeniti (a + b x) sa (u )
66
IZRAUNAVANJE MAGNETSKOG TOKA 75.) Potrebno je izraunati iznos magnetskog toka kroz petlju na slici ako je a = b = c = 5cm i vodiem tee struja I = 100 A naznaenog smjera.
75.a) Rjeenje:
Vodi u ravnini petlje stvara nehomogeno magnetsko polje koje je blie vodiu gue u prostoru, a sve rjee s poveanjem udaljenosti: d = B dS = B c dx = pa je ukupni tok jednak
a +b a +b o I I c a + b 4 107 100 5 102 c dx = o ln = ln 5 = 1 ln 5 Wb . a 2 x 2 2 a
0 I c dx , 2 x
67
76.) Potrebno je izraunati magnetski tok kroz pravokutnu petlju prema slici, duljine l = 20 cm u okolini ravnog vodia kojim tee struja I=100 A. Koliki bi bio tok kroz petlju da je vodi u ravnini petlje?
2a
d1
d2
76.a) Rjeenje:
Iako vodi nije u ravnini petlje, moe se dokazati da su za magnetski tok kroz petlju mjerodavne udaljenosti d 2 i d1 na slici. = I 0 l I 0 l d 100 4 107 0, 2 ln 2 = ln 2 = ln 2 = 0, 4 ln 2 105 T 2 d1 2 2
Ako je vodi u ravnini petlje vrijedi izraz: = I 0 l 3a I 0 l 100 4 107 0, 2 ln = ln1,5 = ln1,5 = 0, 4 ln1,5 105 T 2 2a 2 2
a
68
MAGNETSKI KRUGOVI Krivulje magnetiziranja
69
70
77.) U torusnoj zavojnici od feromagnetika (prema slici) treba postojati magnetska indukcija B = 1, 4 T .
lsr I
N
rv rsr ru
Ostali podatci zavojnice su: Broj zavoja N = 100 Srednja duina magnetskih silnica lsr = 20 cm Presjek jezgre (efektivni) S Fe = 5 cm 2
B = f (H )
B [T]
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
H [A/m] 380 500
750 1200 1900
Kolika struja mora tei zavojnicom da se ostvari zadana indukcija u jezgri ? 77.a) Rjeenje: Amperov zakon protjecanja za magnetski krug je:
H
i
li = I j N j
j
Za ovaj konkretni sluaj vrijedi:
I N = H lsr
Slijedi da je: I =
H lsr ; N Jakost magnetskog polja H se odredi iz odgovarajue krivulje magnetiziranja koju za odreeni magnetski materijal daje proizvoa. U ovom sluaju veza magnetske indukcije B i magnetskog polja H je dana tabelarno. Iz tablice za B=1,4 T oitamo H=1200 A/m. Potrebna struja kroz zavoje iznosi: I= 1200 0, 2 = 2, 4 A ; 100
Magnetski tok u jezgri iznosi: = B S Fe = 1, 4 5 104 = 7 104 Vs
71
78.) Kolika je struja potrebna za odravanje istog magnetskog toka ako se jezgra na jednom mjestu preree (prema slici), tako da je irina zranog raspora = 1 mm ?
lsr I N
78.a) Rjeenje:
U raunu se uzima da je lsr lsr . Amperov zakon protjecanja za ovaj sluaj izgleda: I N = H Fe lsr + H zraku . Kroz feromagnetski dio jezgre praktino prolazi isti tok kao i kroz zrani raspor pa je u tom sluaju BFe = B . Jakost magnetskog polja u zranom rasporu iznosi:
H = B
B 107 1, 4 107 A = = 1,114 106 4 4 m
Potrebna struja sada iznosi:

I= H Fe lsr + H 1200 0, 2 + 1,114 106 1 103 240 + 1114 = = = 13,54 A N 100 100
Zbog samo 1 mm zranog raspora struja se mora poveati vie od 5 puta da bi se u jezgri zadrala ista magnetska indukcija. Naravno, uzrok tome je veliki magnetski otpor zraka.
72
79.) Za magnetski krug na slici treba izraunati iznos magnetske indukcije u srednjem stupu. Ako je poznata irina zranih raspora l zr = 2, 5 mm , povrina presjeka svakog od tri stupa iznosi: S = 5 cm 2 . Na lijevom stupu je namotano N = 6000 zavoja kroz koje tee struja I = 1 A . Magnetski otpori feromagnetskih dijelova jezgre su zanemarivi u usporedbi s magnetskim otporima zranih raspora.
lsr
1 Rmzr Rmzr Rmzr 3
2 I N
Ekvivalentna shema magnetskog kruga 79.a) Rjeenje:

Magnetski otpor zraka se izraunava prema izrazu: Rmzr = silnica kroz zrani raspor, a S povrina jezgre. Nadalje vrijedi da je 1 = 2 + 3 ; 2 = 3 jer su svi magnetski otpori isti. Zato je: 1 = 2 2 . Za lijevu petlju vrijedi: I N = Rmzr 1 + Rmzr 2 = 3 Rmzr 2 2 =
lzr , ako je lzr duljina 0 S
I N 4 107 1 6 103 4 0, 6 I N I N = 0 = = 1 T ; B2 = 2 = S 3 Rmzr 3 Rmzr S 3 lzr 3 2,5 103 3 2,5
73
80.) Kolika mora biti irina zranog raspora , ako je zadana magnetska indukcija B = 0, 4 T . Poznato je: I = 3 A; N 1 = 400; N 2 = 600; S = 1 cm 2 ; a = 2 cm; a >> ?
2a
2a
B (T) 1T
I N1
I N2
3a
2000 A m
H (A/m)
Rm1 IN1 +
Rm 2 IN 2
+
Rm1
Rm
80.a) Rjeenje: Najprije treba izraunati magnetske otpore pojedinih dijelova magnetskog kruga.
Rm1 = l 7a 3a B 1 = = ; Rm 2 = ; = S S S H 2000
Zadatak se moe rijeiti Theveninovom metodom. Theveninov napon s obzirom na Rm iznosi:
74
1 1 IN 2 Rm1 Rm 2 U mTh = = 0,1 I (3N1 7 N 2 = 900 A . 1 1 + Rm1 Rm 2 Apsolutni iznos je: U mTh = 900 A R R 9,1 a A = 36, 4 105 Theveninov otpor iznosi: RmTh = m1 m 2 + Rm1 = Rm1 + Rm 2 S Vs
IN1
RmTh
U mTh
+
Rm
Magnetski tok kroz zrani raspor e iznositi: =

U mTh = B S = 0, 4 104 ; RmTh + Rm
0, 4 104 = A ; Vs
900 36, 4 105 + Rm
0, 4 Rm 104 = 754, 4; Rn = 1886 104

Rm =
0 S
= Rm 0 S = 1886 104 4 107 104 = 0, 00237 m
Potreban zrani raspor mora iznositi:
= 2,37 mm
75
81.) Jezgra na slici se sastoji od feromagnetika s permeabilnou = 1200 u koju je umetnut stalni magnet. U zranom rasporu je izmjerena magnetska indukcija iznosa B = 0, 2 T . Treba odrediti iznos magnetizacije stalnog magneta ako je rasipanje toka u zranom rasporu zanemarivo. ( l1 = 3 cm; l2 = 6 cm; =1 mm )
81.a) Rjeenje:
Jakost magnetskog polja i magnetsku indukciju u pojedinim dijelovima magnetskog kruga mogue je zapisati kao:
H = B
B 107 A = 795774, 72 B 159155; 4 m B
H Fe =
B A = 1326,3 0 m
Nadalje vrijedi za stalni magnet da je: H1 = pa je Zato je

H1 l1 + H Fe 2 l2 + H = 0 . H1 =
M = 795774, 72 B M ,
H Fe 2l2 + H 1326,3 0,12 + 159155 0, 001 A = = 10610, 4 l1 0, 03 m
i nadalje je magnetizacija:
M= B
H1 = 795774, 72 0, 2 + 10610, 4 = 169765 170
kA m
76
82.) Zrana toroidna zavojnica ima N = 300 zavoja kroz koje tee struja I = 20 A . Presjek zavojnice je kvadratian sa stranicom a=5 cm. Srednji polumjer zavojnice je rsr = 10 cm . Potrebno je izraunati ulanani tok zavojnice.
dr
r
ru rv
rsr
82.a) Rjeenje: Najprije treba izraunati unutarnji i vanjski polumjer:

a a = 10 + 2,5 = 12,5 cm; ru = rsr = 7,5 cm . 2 2 I N 0 I N = Magnetska indukcija na polumjeru r iznosi: Br = 0 lsr 2 r Magnetski tok kroz povrinu dS iznosi: rv = rsr + d =
0 I N I N a dr 0 I N a r a dr ; = 0 = ln v r ru 2 r 2 2 r
u
rv
Ulanani magnetski tok iznosi:
0 I N 2 a r ln v = 1800 105 0,511 = 9,19 mWb ru 2
77
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA 83.) Potrebno je objasniti Hallov efekt - mjerenje magnetske indukcije B
Jo 1879. godine eksperimentalnim putem Edwin Hall je otkrio da se izmeu bonih stranica metalne ploice kojom tee struja i koja se istodobno nalazi u magnetskom polju, stvara potencijalna razlika. (Vidi sliku). Pojednostavljeno objanjenje ovog efekta je sljedee: Na elektrone (negativne naboje) koji se usmjereno gibaju u ploici ( kada tee struja) djeluje r r r magnetska sila Fm = e0 (v B) . ( Predznak minus dolazi zbog negativnog naboja elektrona.) Zbog te sile dolazi do razdvajanja naboja, pa se na jednoj bonoj strani pojavi viak elektrona, a na drugoj manjak ( ili viak )pozitivnog naboja. Smjer sile na gibajui elektron u magnetskom polju odreen je pravilom desnog vijka. Smjer gibanja elektrona je suprotan r usvojenom tehnikom smjeru struje. (Smjer i orijentacija vektora v ). r Posljedica razdvajanja naboja je stvaranje poprenog elektrinog polja E p izmeu bonih stranica. Iznos tog polja je: E p = v B . Brzinu gibanja elektrona moemo izraziti kao:
J broj elektrona gdje je J gustoa struje, n koncentracija elektrona ( ) i e0 naboj m3 n e0 elektrona. Napon koji se pojavi na bonim stranicama moe se izraziti kao: J a U = a Ep = B. n e0 v=
Napon koji se pojavi na bonim stranicama ploice moe se mjeriti i predstavlja poznatu veliinu. Nepoznata veliina, a to je magnetska indukcija moe se izraziti kao:
B=
n e0 U J a
U
+ + + + + + +
r J r B e0 r v
-
Napomena: Von Klitzing je 1985. za otkrie kvantnog Hallovog efekta dobio Nobelovu nagradu, to znai da je ovo pojednostavljeno objanjenje pomou Lorenzove sile.
-
r Fm
-
r r vB
I a
78
84.) Metalni disk (poznat pod imenom Faradayev disk) s r2 i r1 prema slici rotira konstantnom kutnom brzinom u homogenom magnetskom polju indukcije B koje je okomito na plou diska. Treba odrediti inducirani napon na klizaima prema okr. . Kolika e slici, ako je : B = 1T; r2 = 20 cm; r1 = 1 cm . Disk se vrti sa n = 1000 min maksimalna struja potei kroz otpornik R = 10 ako se prekida P zatvori ?
P
r B
r1 r2
r
dr
84.a) Rjeenje:
Inducirani napon se moe izraziti na diferencijalnom elementu dr virtualnog vodia koji se protee od r1 do r2 i ija je brzina gibanja v = r .
dU = B v dr = B r dr
Ukupni inducirani napon iznosi: U = B r dr =

r1
r2
B 2 2 (r2 r1 ) 2
Ako se disk vrti s n = 1000
okr. , znai da njegova kutna brzina iznosi: min rad s B 2 2 1 104, 72 (r2 r1 ) = (400 104 1 104 ) = 2, 089 V 2 2 I= U 2, 089 = = 0, 21 A R 10
n
30
1000
30
= 104, 72
Inducirani napon iznosi: U =
Maksimalna struja e biti:
79
85.) Potrebno je izraunati potrebni iznos magnetske indukcije B, da bi se u zavojnici inducirao napon maksimalne vrijednosti U max = 10 V , ako je vektor magnetske indukcije okomit na os vrtnje zavojnice koja ima oblik istostraninog trokuta s a = 10cm i N = 500 zavoja . Zavojnica rotira oko osi 1 1 kutnom brzinom = 100 rad s .
r B
1
1
a
85.a) Rjeenje: Inducirana EMS u zavojnici se izrazi kao: d , gdje je = B S cos , pa je: e = N dt N B S d (cos ) N B S d (cos t ) = = N B S sin(t ) = N max sin(t ) e= dt dt Povrina rotirajue petlje u homogenom magnetskom polju iznosi: S= a 2 3 102 3 = = 0, 433 102 4 4
Slijedi da je: N B S = Emax ; B = Emax 10 = = 46, 2 mT N S 500 0, 433 102 102
80
86.) Treba zapisati vremensku promjenu induciranog napona koji se inducira u okomito postavljenim zavojnicama serijski suglasno spojenima, a rotiraju kutnom brzinom rad = 100 u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0, 3 T . Povrina svake s zavojnice je 12 cm 2 , a broj zavoja iznosi 500. Poloaj zavojnica u vremenu t = 0 je prikazan na slici.
r B
450
86.a) Rjeenje: Ulanani magnetski tok kroz zavojnice se zapisuje kao: t = N B S cos( t + ) + cos( t + + 4 4 2 Primjenom adicijskog teorema cos( + ) = cos cos sin sin izlazi da je:
t = 2 N B S sin( t )
Inducirani napon u zavojnicama iznosi: u = d = 2 N B S cos( t ) dt
Amplituda napona iznosi: 2 500 0,3 12 104 102 = 25, 45 (V) u = 25, 45 cos(100t )
81
SILA, RAD I ENERGIJA U MAGNETSKOM POLJU
87.) Potrebno je izraunati silu na gornji desni vodi u duini 50 m. Snop paralelnih vodia vodi ukupnu struju 2000 A.
40 cm
40 cm
87.a) Rjeenje: Openiti izraz za silu koja djeluje izmeu dvaju paralelnih vodia kojima teku struje I1 i I 2 meusobno razmaknutih za r (m) je: Fm =
0 I1 I2 l 2r
5002 50 0 5002 50 Zato vrijedi: Fm uk = 2 0 + = 13,3 N 2 0, 4 2 0, 4 2
88.) Treba odrediti rad potreban za premjetaj strujne konture iz poloaja 1 u poloaj 2 prema slici. Zadano je: I1 =10 A; I 2 =2 A; a1 =10 cm; b=20cm; a 2 =50 cm; c=50 cm;
a2 a1
b b
r B
I1
I2 r n0
I2
poloaj 1
poloaj 2
82
88.a) Rjeenje: Izvreni rad se izrauna prema izrazu: A = I ( 2 1 ) r r S obzirom na orijentacije vektora B i n0 , magnetski tokovi su negativni pa izraz prelazi u oblik A = I (1 2 ) Magnetski tok konture u poloaju 1 i poloaju 2 izraunava se prema poznatom izrazu:
1 =
0 I1 c a1 + b I c a + b ; 2 = 0 1 ln 2 , pa je: ln 2 a1 2 a2 I c I I c a ( a + b) a + b a2 15 ) = 0 1 2 ln 2 1 A = I 2 0 1 ln( 1 = 20 107 ln = 1,524 J 2 2 7 a1 a2 + b a1 (a2 + b)
Rad su obavile magnetske sile sustava pa je rad pozitivan.
89.) U vodiu u ravnini pravokutne petlje pojavi se strujni impuls trokutastog oblika. Koliko topline se oslobodi na otporniku, ako se zanemari pojava samoindukcije? , 89.a) Rjeenje: U petlji se inducira napon iji se apsolutni iznos (koji je mjerodavan za stvaranje topline) izraunava se prema poznatom izrazu: ui = 3 d 0 4 102 di di di = ln = (8 109 ln 2) = 8, 788 109 2 1 dt dt dt dt di 100 103 = , pa je ui = uR = 8, 788 109 100 109 879 V . 6 dt 1 10
Iz slike je vidljivo da je
ui = u R zbog toga to je zanemarena samoindukcija. Iznos napona na otporniku je konstantan za cijelo vrijeme trajanja impulsa pa je PR =
2 u R 8792 = = 386320 W . 2 R
Energija, realizirana u vremenu 2s koja se pretvori u toplinu, iznosi: W = P t = 386320 2 106 = 0, 77264 J .
83
90.) Potrebno je izvesti izraz za maksimalnu brzinu i snagu koja je potrebna za podizanje tereta mase m, ako se zanemari trenje.
r B
r Fm
e
r v
mg
90.a) Rjeenje: Sustav postaviti u stanje da vodi miruje i prikljuiti izvor E. Kroz E vodi e potei maksimalna struja: I 0 = , gdje je R otpor itavog strujnog kruga. Na R E vodi e u tom sluaju djelovati magnetska sila Fm 0 = I 0 B l = B l koja djeluje s R obzirom na smjer struje, tako da dolazi do podizanja tereta, pod uvjetom da je Fm 0 > mg . Gibanjem vodia u homogenom magnetskom polju dolazi do pojave inducirane elektromotorne sile e u vodiu iji je smjer odreen pravilom desne ruke. Sada se u petlji nalaze dva izvora koji djeluju suprotno pa e doi do smanjenja struje u E e E vBL skladu s: I = . Naravno da e se sada smanjiti i magnetska sila na = R R vodi, a ravnoteno stanje uspostavlja se kada se sila na vodi izjednai sa silom (teinom) tereta, tj. kada je mg = B I l , a I struja kroz vodi. mg E vBl . Kod te struje je uspostavljena dinamika ravnotea = To znai da je: I = Bl R sila i tada je struja konstantna. Brzina koja se pojavljuje u izrazu je ujedno i najvea brzina. Pri toj je brzini uspostavljeno ravnoteno stanje. To znai da je: E Rm g . pri toj brzini mehanika snaga iznosi: vmax = Bl l 2 B 2 E mg R (mg ) 2 Pmeh = Fmeh vmax = mg vmax = 2 2 . lB l B
84
Izraz za mehaniku snagu sastoji se od dva dijela: Prvi dio predstavlja snagu istosmjerne struje.(Provjerimo mjernu jedinicu.)
V N m 2 V m Nm Nm E mg = EI = = =W lB m Vs s m Vs
R (mg ) 2 predstavlja ustvari R I 2 l 2 B2 Izraz za mehaniku snagu se sada moe zapisati kao: Pmeh = Pel PR . Naravno, Pel je korisni dio snage kojim diemo teret, a PR je dio ukupne snage koji se tretira kao gubitak snage. (Jouleovi gubici na otporu R koji se manifestiraju kao toplina). Potrebna snaga izvora za dizanje tereta iznosi: Pel = Pmeh + PR , a maksimalna brzina pri dizanju tereta: Drugi dio izraza
vmax =
E R m g ev 2 2 = max B l l B B l
vmax1 = Rm g l 2 B2
, pri emu bi se
Ako se izvor E na slici iskljui iz kruga (petlja je zatvorena preko R), tap bi se gibao maksimalnom apsolutnom brzinom prema izrazu:
teret sputao. Pri toj brzini u tapu se inducira elektromotorna sila:
e = Blvmax1 = B l
R mg R (mg ) = l 2 B2 lB
91.) Potrebno je izraunati masu utega koji se mora sputati maksimalnom brzinom m v =1 ako se tap (na slici iz prethodnog zadatka) duljine 50 cm nalazi u homogenom s polju B = 1 T . Ukupni otpor petlje u kojoj se nalazi tap iznosi R = 0, 05 .
91.a) Rjeenje:
Iz
vmax1 =
Rm g l 2 B2
slijedi da je: m =
vmax1 l 2 B 2 1 0, 25 1 = = 0,5 kg Rg 0, 05 10
85
92.) Stranica AB pravokutnog okvira izvedenog iz bakrene ice promjera d = 2mm i Sm m r vodljivosti = 57 kree se brzinom v = 6 u homogenom magnetskom polju 2 mm s r indukcije B = 0, 5 T . Magnetsko polje je okomito na povrinu okvira. Potrebno je izraunati: iznos induciranog napona u vodiu jakost struje kroz okvir mehaniku silu potrebnu za gibanje stranice odrediti smjer sile na vodi
A
r B
B
r v
100 mm
300 mm
r r 92.a) Rjeenje: Budui je kut izmeu v i B 900 , inducirano elektrino polje r V r r i po pravilu desnog vijka ima smjer od iznosi: Ei = (v B) = v B sin 900 = 6 0,5 1 = 3 m r r B prema A. (Zarotirati vektor v prema vektoru B po kraem putu i pratiti gibanje desnog vijka.). Inducirani napon u toci A ima + . (tap se ponaa kao izvor i struja izlazi na stezaljku A).
Inducirani napon iznosi: U i = Ei l = 3 0,1 = 0,3 V Struja se zatvara kroz krug koji ine 3 stranice petlje i tap kao izvor. Ukupni otpor tog kruga je: R = S= lu , gdje je lu = 2 0,3 + 2 0,1 = 0,8 m i S
d 2 4 0,8 = 0, 00446 . = = mm 2 , pa je R = 4 4 57 Ui 0,3 = = 67, 26 A R 0, 00446
Struja kruga iznosi: I =
Potrebna sila za gibanje vodia iznosi: F = B I l = 0,5 0,1 67, 26 = 3,36 N Smjer sile na vodi je suprotno orijentiran od vektora brzine.
86
93.) Kratki metalni vodi duine l i otpora Rv spojen je preko metalnih tranica na izvor istosmjernog napona. Kontura se nalazi u homogenom magnetskom polju r indukcije B koje je okomito na njenu povrinu. Otpor tranica i unutarnji otpor izvora su zanemarivi. Kojom se brzinom giba metalni vodi ako savladava mehaniku silu od Fmeh = 10N . ( l = 2m; E = 18 V; Rv = 0, 4 ; B = 1T )?
I
+
l
Fmag
r v
e
Fmeh
r B
93.a) Rjeenje: Elektrini izvor kroz konturu tjera struju koja uzrokuje gibanje vodia jer na vodi djeluje sila F = B I l . Po pravilu lijeve ruke magnetska sila je orijentirana ulijevo. Kretanje vodia u magnetskom polju, u vodiu uzrokuje inducirani napon e = B l v . Sada za konturu vrijedi zakon petlje. E e = I Rv , u kojem je Rv otpor vodia koji se giba. To znai da e se poetna struja, koja je tekla u stanju mirovanja , E e E Blv sada smanjiti prema I = . Naravno, da bi dolo do gibanja vodia u = Rv Rv naznaenom smjeru, mora biti zadovoljen uvjet da je magnetska sila vea od mehanike koja se opire gibanju, a taj je uvjet ispunjen jer je Fmag = I 0 l B = 45 2 1 = 90 N to je vee od 10 N. Vodi se poinje kretati, njegova brzina raste, a struja pada pa i magnetska sila. Proces tee tako dugo dok se sile meusobno ne izjednae, tj. dok magnetska sila ne poprimi F 10 = = 5 A , a inducirani napon u vrijednost 10 N. Tada krugom tee struja I = B l 1 2 vodiu tada iznosi: e = E I Rv = 18 5 0, 4 = 16 V . Brzina vodia iznosi: v =
e 16 m = =8 B l 1 2 s
Bilanca snaga: Izvor daje snagu E I = 18 5 = 90 W . Snaga koja pokree vodi je e I = 16 5 = 80 W . Razlika snage od 10 W se gubi na otporu vodia i pretvara se u toplinu, a iznosi I 2 Rv = 25 0, 4 = 10 W , pa je: 90 W=80 W+10 W Primjer koji je obraen odnosi se na ponaanje optereenog istosmjernog elektromotora prikljuenog na izvor istosmjernog napona.
87
94.) Kovinski tap (na slici) duine 20cm vrtimo kutnom rad pravokutno na smjer magnetske brzinom = 200 s indukcije B = 0,1T oko osi 0. Treba odrediti apsolutni iznos induciranog napona na krajevima tapa ako je x = 6 cm .
1
x 0
r B
2 20 cm
94.a) Rjeenje: Inducirani napon u diferencijalnom dijelu tapa zapisuje se kao: dU = B vr dr = B r dr pa se na nekoj duini tapa pojavi napon: U 20 = U 20 = B B 2 (0, 2 x)2 ; U10 = x 2 2 B (0, 2 x) 2 ; U 20 = 0,61575 V ; 2 U10 = 0,11309 V
U 21 = 0,61575 0,11309 = 0,503 V
88
INDUKTIVITET I MEUINDUKTIVITET 95.) Mjerenjem je utvren induktivitet vodia dvovoda L = 10 mH . Duljina dvovoda iznosi l = 10 km , a promjer vodia iznosi r = 1 cm. Potrebno je izraunati razmak vodia d . 95.a) Rjeenje: Iz izraza za induktivitet vodia dvovoda L =
0 l d ln + 0, 25 slijedi: 2 r
d 10 103 = 2 107 104 ln + 0, 25 , ili r d d d 5 = ln + 0, 25; ln = 4, 75; = 115,584 0, 01 0, 01 r
Razmak izmeu vodia iznosi: d = 115,584 0, 01 = 1,15 m
96.) Pravokutna petlja s N = 1000 zavoja dimenzija a =20 cm i b =10 cm lei u ravnini vrlo dugog i tankog vodia kojim tee struja I . Vodi je od blie stranice petlje udaljen 5cm . Koliki je meuinduktivitet sustava vodi-petlja?
96.a) Rjeenje: Meuinduktivitet je definiran kao omjer ulananog toka kroz petlju i struje koja je stvorila taj tok. Zato je: M= N N 0 I b a+c 15 = ln = 1000 2 107 0, 2 ln = 400 107 ln 3 = 43,94 H I 2 I c 5
89
97.) Dvije zavojnice s L1 = 16 mH i L2 = 25mH u suglasnoj vezi imaju induktivitet 61 mH, a u nesuglasnoj vezi 21 mH. Treba izraunati faktor veze sustava zavojnica. 97.a) Rjeenje: Oduzimanjem sustava jednadbi za suglasnu i nesuglasnu vezu slijedi: Ls = L1 + L2 + 2 M
=>
Ls Lns = 4 M
Lns = L1 + L2 2 M Meuinduktivitet sustava zavojnica iznosi: M= Ls Lns 61 21 = = 10 mH 4 4 M 10 = = 0,5 L1 L2 4 5
Iz M = k L1 L2 slijedi k =
98.) Dvije iste zavojnice su u suglasnom spoju i ukupni induktivitet iznosi Luk = 25 mH . Koliki je induktivitet zavojnica, ako je faktor magnetske veze 1? 98.a) Rjeenje: S obzirom da je: L1 = L2 = L , onda je: Luk = L + L + 2 k L L = L + L + 2 L = 4 L iz ega slijedi da je: L= Luk = 6, 25 mH 4
90
PRIJELAZNE POJAVE 99.) U vremenu t = 0 se prikljui zavojnica i otpornik na istosmjerni realni naponski izvor. U kojem trenutku e struja kroz zavojnicu biti jednaka struji kroz otpornik R2 , u spoju na slici, ako je poznato: E=12 V; R1 =1M; R 2 =2 M; L=2 mH ?
t =0 R1 E R2
99.a) Rjeenje: Najprije odrediti poetne uvjete: iL (t = 0) = 0 A; jer za struju kroz zavojnicu vrijedi da je: (5.1) iR2 (t = 0) = E , R1 + R2
iL (0 ) = iL (0+ ) = iL (0) E ; R1 iR2 (t = ) = 0

t E 1 e R1
U stacionarnom stanju za t = vrijedi da je: iL (t = ) =
U proizvoljnom trenutku struja kroz zavojnicu iznosi: iL (t ) = Struja kroz otpornik R2 u trenutku t iznosi: iR2 (t ) =
t E e R1 + R2
Vremenska konstanta za spoj na slici iznosi: =
L 2 103 = = 3 109 = 3 ns R1 R2 2 6 10 R1 + R2 3
U zadatku se trai vrijeme t0 u kojem je struja kroz zavojnicu i otpornik R2 ista: iL (t0 ) = iR2 (t0) ;
t t 0 0 E E 1 e = e R1 R1 + R2
Iz te jednadbe slijedi da je: t0 = ln(
R1 + 1) = 0,86 ns R1 + R2
91
100.) U trenutku t = 0 , sklopka se prebaci iz poloaja 1 u poloaj 2. Treba odrediti napon na kondenzatoru u vremenu 2 s nakon prebacivanja sklopke u poloaj 2.
2
t=0
1
1
4V
1 F
100.a) Rjeenje: U poloaju 1 kondenzator je nabijen na napon: U C 0 = 4 U poloaju 2 zbog uc (0 ) = uc (0) = uc (0+ ) U co = 2 V Nakon toga poinje pranjenje kondenzatora prema uc = U co e Vremenska konstanta iznosi: = R C = 1 1 106 = 1 s
t
1 =2 V 1+1
Napon na kondenzatoru nakon , 2 s po prebacivanju sklopke u poloaj 2, iznosi: uc = 2 e

2 1
= 2 e2 = 0, 27 V
101.) Sklopka na slici se zatvori u trenutku t = 0 s . Treba odrediti omjer napona na kondenzatoru C i otporniku R2 po isteku vremena t = 2 .
101.a) Rjeenje: Ovdje treba primijetiti da je napon na serijskom spoju C i R1 nakon zatvaranja sklopke stalan i jednak naponu izvora U g . Napon na R2 je takoer jednak naponu U g . To znai da na tijek prijelazne pojave utjee vremenska konstanta
= C R1 . Punjenje kondenzatora se odvija prema izrazu:

uC = U g (1 e ) = U g (1 e2 ) pa je
t
uC (2 ) uR 2
= 1 e2 = 0,865
92
102.) U trenutku t = 0 sklopka se otvori. Treba odrediti vrijeme u kojem e magnetska energija u polju zavojnice imati jo samo polovicu iznosa poetne vrijednosti ako je poznato: R = 1 ; L = 100 mH .
102.a) Rjeenje: Nakon otvaranja sklopke zapoinje prijelazna pojava. Struja s U U vrijednosti I po = g poinje padati na vrijednost I kon = g koju e poprimiti u R 2R stacionarnom stanju ( t ). Kako je magnetska energija zavojnice funkcija kvadrata i2 L ), polovica poetne magnetske energije zavojnice e se pojaviti kod struje ( Wm = 2 t I po . Prijelaznu pojavu je mogue zapisati kao i = A1 + A2 e . struje i = 2 U U trenutku t = 0 vrijedi da je g = A1 + A2 .Za stacionarno stanje vrijedi da je R Ug Ug U U U = A1 + 0; A1 = , pa je A2 = g g = g 2R 2R R 2R 2R Sada se moe zapisati da je i = Ug 2R
(1 + e ) . Pri otvorenoj sklopci vremenska konstanta
o 1 1 = (1 + e ) . 2 2
t
t o Ug Ug L je = . Nadalje vrijedi da je i (t0 ) = = (1 + e ) pa je 2R 2R 2R
Iz toga slijedi da je e
= 2 1;
t=
L ln( 2 1) = 0, 05 (0,88) = 0, 044 s = 44 ms 2R
93
94
103.) U trenutku t = 0 serijski RC spoj je prikljuen na izvor konstantne elektromotorne sile E, pri emu je uc (0) = U 0 . Kako se mijenjaju napon i struja kondenzatora ako je: U 0 = 10 V; E=20 V; t = 0,5 ? Koliki je napon uc ?
ic
uc
C
103a.) Rjeenje: Nehomogena linearna diferencijalna jednadba za taj spoj je: RC duc + uc = E dt
Rjeenje takove jednadbe je: uc = u p + us = E + A e
Konstantu A se odreuje iz poetnih uvjeta; uc (0) = U 0 . U 0 = E + A; A = U 0 E , pa je uc = E + (U 0 E ) e Struja kondenzatora iznosi: i = C

t
ili uc = U 0 + ( E U 0 ) (1 e )
duc E uc E U 0 t = = e dt R R
uc = U 0 + ( E U 0 ) (1 e ) = 10 + 10 (1 e 0,5 ) = 14 V
95
104.) Treba odrediti izraze po kojima se mijenjaju naponi na kondenzatorima i otporniku nakon zatvaranja sklopke S za spoj prema slici, ako pri otvorenoj sklopci na kondenzatoru C1 postoji napon U po naznaenog polariteta.
uc 1 + C1 + U po
i
C2 uc 2 + R
104.a) Rjeenje: Referentni polariteti napona na kondenzatorima i otporniku su odreeni smjerom struje koju odreuje poetni napon na C1 . Naponska jednadba za petlju ima oblik: t t 1 1 uc 1 + uc 2 + uR = 0; uc 1 (0) + idt + idt + i R = 0 C1 0 C2 0
Deriviranjem jednadbe se dobiva: Napon uc 1 (0) = U po = konst .
i i di + + R=0 C1 C 2 dt di i + = 0, dt
di i + = 0; C1 C 2 R dt C1 + C 2 C C R to znai da je: = 1 2 C1 + C 2
Nakon sreivanja slijedi:
Rjeenje diferencijalne linearne jednadbe
t di i + = 0 je: i = A e dt U U Konstanta A se dobiva iz poetnog uvjeta: i (0) = A e 0 = po ; A = po pa je: R R t U po t i= e ; Napon na otporniku iznosi uR = i R = U po e R
Napon na kondenzatoru C1 mijenja se prema: uC 1 = uC 1 (0) +

uC 1 = U po + 1 U po C1 R
t
1 idt C1 0
t C2 1 e C1 + C 2
e dt ; Slijedi da je: uC 1 = U po + U po
0
Napon na kondenzatoru C2 iznosi: uC 2 Za t = 0 uC1 = U po ; uC 2 = 0
t t C1 1 U po t = e dt = U po 1 e C2 R C1 + C2 0
96
105.) U spoju prema slici uspostavljeno je stacionarno stanje. U trenutku t = t1 zatvara se sklopka S. Koliki je napon uAB u tom trenutku ako je E = 10V ; R1 = 10 ; R2 = 15 ?
R2
a
R1
105.a) Rjeenje: U stacionarnom stanju pri otvorenoj sklopci S zavojnicom tee struja:
E 10 = = 1 A . S obzirom na to da za zavojnicu vrijedi: iL (0 ) = iL (0) = iL (0+ ) , u R1 10 trenutku zatvaranja sklopke S struja e iznositi 1 A. Napon uab e u tom trenutku iznositi: 10 15 uab = E i Ru = 10 1 = 10 6 = 4 V 25 I=
97
106.) Treba odrediti struju i napon za vrijeme prijelazne pojave u spoju, prema slici ako je: R1 = 1k; R2 = 5k; R3 = 2k; L = 10mH; E = 60V
R1 E
R2
S
R3
106.a) Rjeenje: Spoj lijevo od sklopke S se nadomjeta Theveninovim spojem:
UT = E
R3 2 2 = 60 = 40 V; RT = k 2 +1 3 R3 + R1
Novi spoj nakon zatvaranja sklopke izgleda:
RT UT
R2
Ukupni otpor iznosi:
Ru =
2 17 +5= k 3 3
Vremenska konstanta spoja je;
L 10 103 3 30 = = 106 = 1,76 s 3 17 10 17 Ru
Napon na zavojnici se za vrijeme prijelazne pojave mijenja prema:
u L = U T e = 40 e ; Struja u stacionarnom stanju iznosi; U 40 3 I st = T = = 7,058 mA , a za vrijeme prijelazne pojave se mijenja prema: Ru 17 103

i = 7,058 (1 e ) mA
98
TRENUTNA, SREDNJA I EFEKTIVNA VRIJEDNOST IZMJENINE STRUJE 107.) Potrebno je izraunati vrijeme t koje je potrebno da trenutna vrijednost struje i = I max sin( t ) ija je frekvencija 50 Hz poprimi iznos: a) efektivne vrijednosti b) srednje elektrolitske vrijednosti 107.a) Rjeenje: I I max i = I ef = max ; = I max sin( t ); 2 2
sin( t ) = t=
t =
2 50 t =
1 2
400 t = 1;
1 = 2,5 (ms) 400
107.b) Rjeenje: 2 I max i = I sr = = I max sin( t );
sin( t ) =
= 0, 6366; t = arcsin 0, 6366 = 0, 69
t=
0, 69
= 0, 002196 (s);
t = 2,196 (ms)
108.) Srednja vrijednost promjenljive struje prema slici mora iznositi 20% maksimalne vrijednosti. Potrebno je izraunati vrijeme t 0 u milisekundama, ako je frekvencija struje 50 Hz.
i (A)
I max
t0
T 2
t (s)
108.a) Rjeenje: Prema definiciji srednja vrijednost promjenljive struje je:
I sr =
1 I T 2 I max sin t dt = max cos t t 0 T T t0
T 2
I max 2 t0 ); (1 cos T T I 2 t0 0,2 I max = max (1 + cos ); T T I sr =

cos 2 t0 = 0,2566; T
T = 20 ms
2 t0 = 1,31; t0 = 0,208 T = 4,16 ms T
99
109.) Treba odrediti faktor oblika struje ija je vremenska promjena prikazana na slici.
i (A)
10
T 5
3T 10
T 2
t (s)
109.a) Rjeenje: Faktor oblika je definiran kao omjer efektivne i srednje vrijednosti. 1 T T 2 T Efektivna vrijednost struje iznosi: 2 102 + 102 = I ef ; I ef = 6,83 A 3 5 10 2
Srednja vrijednost struje iznosi: 2 I ef I sr
T 10 T T + 10 = I sr ; 5 2 10 2
I sr = 6 A
Faktor oblika je: k0 =
6,83 = 1,138 6
110.) Treba izraunati efektivnu vrijednost struje ija je vremenska promjena prikaza na slici
i (A)
2
T 2
3 T 4
t ( s)
T 4
2
110a.) Rjeenje:
Na intervalu 0 < t <
i=
4 t; T
i2 =
16 2 t T2
T 2 4 = struja se mijenja prema i = k t , gdje je k = pa je: T T 2 2
Na intervalu
T 3T <t< vrijedi da je: i = 2 . 2 4

100
Prema definiciji efektivna vrijednost struje je:
1 I ef = i 2dt ili T 0
2 ef
1 I = i 2dt T 0
2 ef
T 2 3T 4
1 16 2 Za ovaj sluaj vrijedi: I = 2 t dt + T0 T
T 2
4 dt +
0 dt 3T 4
T
T 2 1 16 T 3 1 3T 4 1 16 t 3 T 2 5 2 I ef = 2 + ( 4 t ) T 2 + 0 = 2 + 4 = +1 = A2 T T 3 0 4 3 3 T T 3 8 T
I ef =
5 A 3
Skraenim postupkom zadatak se moe rijeiti i ovako:
1 2 T 3T 2 T 2 + 22 3 2 4 4
2 I ef =
2 5 + 1 = A2 ; 3 3
2 + 0 = I ef T 5 A I ef = 3
111.) Potrebno je izraunati efektivnu vrijednost struje ija je vremenska promjena prikazana na slici.
i(A)
2
1
111.a) Rjeenje:
i=
T 2
t ( s)
4 4 2 1 2 t +1 = t +1 ; i2 = 2 t 2 + t + 1 T T T T 2
1 1 4 T3 4 T2 T 7 i 2 dt = 2 + + = ; T 0 T T 3 8 T 2 4 2 6
T 2
2 I ef =
I ef =
7 A 6
Provjera : U x,y ravnini rotacijom zadanog lika oko x osi, nastaje krnji stoac iji se volumen izrauna kao: V =
v (r12 + r1 r2 + r22 ) , gdje je v visina krnjog stoca, a 3
r1 i r2 su polumjeri osnovica.
Zato vrijedi da je: I ef T =
2
1 T 7T 7 (22 + 2 1 + 12 ) = , pa je: I ef = A 3 2 6 6
101
112.) Zavojnicom induktiviteta L = 3 H tee struja iji je valni oblik prikazan na slici. Kako se mijenja napon na pojedinim intervalima, kolika je srednja aritmetika, a kolika efektivna vrijednost napona na intervalu jedne periode?
10
i (A)
10
10
t ( s)
u L = e (V) 15 t ( s) 30
Sl. 1d
112.a) Rjeenje:
Napon na pojedinim intervalima rauna se prema poznatom izrazu: uL = L Na intervalu 10 = 15 ( V) 2 2<t<4 (s) napon u = 0 (V) 10 10 4<t<6 (s) napon u = 3 = 30 ( V) 2 6<t<8 (s) napon u = 0 (V) 0 (10) 8<t<10 (s) napon u = 3 = 15 ( V) 10 8 0<t<2 (s) napon u = 3 di = e dt
Srednja aritmetika vrijednost napona na intervalu jedne periode (10 s) iznosi: 15 2 + 0 2 + (30) 2 + 0 2 + 15 2 = U sr 10; Efektivna vrijednost napona iznosi:
2 152 2 + 0 2 + 302 2 + 0 2 + 152 2 = U ef 10
U sr = 0 ( V)
U ef = 270 = 16, 43 V
102
113.) Potrebno je izraunati srednju i efektivnu vrijednost struje ija je vremenska promjena prikazana na slici, za razliite kutove .
i (A)
I max
2
(rad)
113.) Rjeenje:
Iznos srednje i efektivne vrijednosti ovisi o kutu
jer je:
I sr =
I max sin d =
I max
(1 + cos )
I ef =
2 I max sin 2 d =
I max
sin 2 4
0
0 30 45 60 90
0
/6 /4 /3 /2
I sr (A)
I max 2
I ef (A)
=0,64Imax
I max =0,71Imax 2
0,69Imax 0,67Imax 0,63Imax Imax /2=0,5Imax
0,59Imax 0,54Imax 0,47Imax 0,32Imax
103
Iznosi srednje i efektivne vrijednosti struje za Imax =1A Kut u stupnjevima 0 30 45 60 90 120 135 150 180 Kut u radijanima 0,000 0,524 0,785 1,047 1,571 2,094 2,356 2,618 3,142 Isr (A) 0,637 0,594 0,544 0,478 0,318 0,159 0,093 0,043 0,000 Ief (A) 0,707 0,697 0,674 0,634 0,500 0,313 0,213 0,120 0,000
Iznosi induktivnog i kapacitivnog otpora za frekvenciju 50 Hz XL(ohma) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 L(mH) 3,183091418 6,366182837 9,549274255 12,73236567 15,91545709 19,09854851 22,28163993 25,46473135 28,64782277 31,83091418 Xc(ohma) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 C(microF) 3183,091418 1591,545709 1061,030473 795,7728546 636,6182837 530,5152364 454,7273455 397,8864273 353,6768243 318,3091418
104
f=50 Hz
STRUJNI KRUGOVI IZMJENINE STRUJE, REZONANCIJA, SNAGA, KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE I ENERGIJE 114.) Koliko pokazuje idealni A-metar u spoju prema slici 1f ako je: R = 30 ; C = 100 F; L=0,1 H ?
A
C
220 Vef , 50 Hz
Sl. 1f
114.a) Rjeenje:
XC =
1 1 = = 31,847 ; C 314 100 106
X L = L = 31, 4
Impedancija spoja iznosi; ( jX C ) ( R + jX L ) ( j 31,847) (30 + j 31, 4) j 955, 41 + 999,99 = = = 33,333 j 31,847 Z= R + jX L jX C 30 j 0, 447 30
Z = 46,10
Idealni A-metar pokazuje: I = Rjeenje u MATLAB-u R=30;C=100e-6;L=0.1;f=50;U=220;

XL=2*pi*f*L ZRL=R+i*XL XC=1/(2*pi*f*C) Zu=ZRL*(-i*XC)/(ZRL-i*XC) I=U/Zu Ia=abs(I) ----------------------------->> XL = 31.4159 ZRL = 30.0000 +31.4159i XC = 31.8310 Zu = 33.7673 -31.3638i I= 3.4977 + 3.2487i Ia = 4.7737
U 220 = = 4, 77 A Z 46,10
105
115.) Potrebno je izraunati napon U AB u dijagonali izmjeninog mosta na slici, te nacrtati topografski dijagram za taj spoj.
R1 = 3
-
X L = 4
A
+ +
I1
I2
R2 = 3
XC = 4
I
+
U = 100 e j 0
115.a) Rjeenje:
Napon u tokama AB iznosi:
U AB = 100
U AB
3 3 ) = 12 (3 j 4) + 12 (3 + j 4) (100 3 + j4 3 j 4) = j 96 V .
100 100 (3 j 4) = = 12 j16 A 3 + j4 25 100 100 (3 + j 4) Struja I 2 iznosi: I 2 = = = 12 + j16 A 3 j4 25

Struja I1 iznosi: I1 = Napon na R1 iznosi: U R1 = I1 R1 = 36 j 48 V Napon na R2 iznosi: U R2 = I 2 R2 = (12 + j16) 3 = 36 + j 48 V Napon na X L iznosi: U L = I1 jX L = (12 j16) j 4 = 64 + j 48 V Napon na kondenzatoru iznosi:
U C = I 2 ( jX C ) = (12 + j16) ( j 4) = 64 j 48 V
106
Topografski dijagram
A
UL
U AB
U = 100 V
U R1
U R2
UC
B
Simulacija spoja u EWB 5.1
107
116.) Treba odrediti cos spoja na slici 2.
15
5 8 3
Sl.2
116.a) Rjeenje: Impedancija spoja iznosi:

j15 (3 + j8) 120 j 45 (120 j 45) (3 + j 7) = 5+ = 5+ = 3 j 7) 3 j7 58 5 + 11, 638 + j12,155 = 16, 638 + j12,155
Z = 5+
Apsolutni iznos impedancije iznosi: Z = 16, 6382 + 12,1552 = 20, 6
tan =
I m ( Z ) 12,155 = = 0,73 ; Re ( Z ) 16,638
= arctan(0,73) = 36,130 ;
cos 0,8
108
117.) U spoju prema slici spojem tee ista struja I = 5,55 A pri zatvorenom i otvorenom prekidau. Napon izvora je U = 100 V , frekvencije f = 50 Hz . Treba odrediti iznose R i X L , ako je C = 159 F .
R
A
L
C
+
117.a) Rjeenje:
U zadatku su poznati apsolutni iznosi struje i napona pa zato vrijedi:
U 100 18,02 = Z otv . = Z zat . = 5,55 I

Nadalje vrijedi da je:
2 R 2 + X L = R 2 + ( X L X C )2 2 2 2 R 2 + X L = R 2 + X L 2 X L X C + X C pa slijedi da je: X C = 2 X L
106 Budui da je : X c = 314 159

Otpor otpornika iznosi: R =
20 , slijedi da je X L 10
15
2 2 Z zat . X L = 182 102
Pri zatvorenom prekidau struja zaostaje za naponom, a pri otvorenom prekidau struja za isti kut prethodi naponu izvora.
XL = 33,690 R X XC = 33,690 Pri otvorenom prekidau fazni kut iznosi: = arctan L R

Pri zatvorenom prekidau fazni kut je:
= arctan
118.) Dvopol kondenzatora C = 250 F i paralelnog otpornika s R = 10 je prikljuen na strujni izvor i = 10 sin(400 t ) . Kolika struja tee kroz otpornik i koliki napon vlada na krajevima otpornika? 118.a) Rjeenje: Iznos kapacitivnog otpora je: X c =
106 = 10 ; 250 400 10 j10 5 5 = j Struja kroz otpornik (strujni djelitelj) iznosi: I R = 2 10 j10 2 2
2 2
5 5 Apsolutni iznos te struje iznosi: I = + =5 A; 2 2 Napon na krajevima otpornika iznosi: U = I R = 5 10 = 50 V
109
119.) Potrebno je izvesti izraz za rezonantnu frekvenciju spoja na slici i nacrtati fazorski dijagram za sluaj kada ukupna struja prethodi naponu izvora.
R C
119.a) Rjeenje:
Izraz za rezonantnu frekvenciju se dobije iz uvjeta :
Im( Z ) = 0;
Z=
R jX L jX C ; R + jX L
2 R2 X L X C R2 X C X L = 0 ,
pa slijedi da je: f rez =
1 R2 2 R 2 C L L2
IR UC IL
U RL
I RL
U
110
120.) Treba odrediti otpor R2 u krugu na slici tako da napon i struja izvora budu u fazi. X C = 2 X L = 100
R1 XL
R2
XC
120.a) Rjeenje:
Da bi napon izvora i struja izvora bili u fazi, imaginarni dio impedancije mora biti jednak nuli.
R1 + jX L +
R2 jX C =Z; R2 jX C
R1 + jX L +
R2 jX C ( R2 + jX C ) =Z 2 2 R2 + X C
2 R2 jX C =0 Im( Z ) = jX L 2 2 R2 + X C
2 2 2 jX L R2 + jX L X C R2 jX C =0 2 2 R2 + X C
2 X L XC 2 R = = 4 X L; XC X L 2 2
R2 = 2 X L = 100
111
Korisna znanja iz trigonometrije
cos 2 = cos 2 sin 2 = 1 2sin 2 = 2cos 2 1
112
121.) U spoju na slici 3 V-metar mjeri napon U v = 6 V , a A-metar struju I A = 1 A . Napon i struja izvora su u fazi. Potrebno je izraunati iznos induktivnog otpora X L ako je napon izvora U = 10 V .
A +
C Sl. 3
121.a) Rjeenje: Ako su napon i struja u fazi tada imaginarni dio impedancije ili admitancije mora biti jednak nuli.
YRL = X R j 2 L 2; 2 R + XL R + XL
2
BC =
IC X = 0,1 S : j 2 L 2 + j 0,1 = 0; U R + XL
XL = 0,1 2 R + XL
2
Napon na induktivnom otporu iznosi 6 V pa je napon na otporniku R U R = 8 V . Struja kroz RL spoj je ista pa vrijedi da je:
UR UL = ; R XL
4 X L = 3 R
2 X L = 0,1 R 2 + 0,1 X L ;
R=
4 XL 3
X L = 0,1
2 16 X L 2 + 0,1 X L ; 9
XL =
9 = 3,6 2,5
113
122.) Voltmetri na slici mjere napone: U1 = 36 V;U 2 = 20 V;U 3 = 22, 4 V. Ako je poznat otpor R = 10 , i frekvencija f = 60 Hz , treba odrediti parametre zavojnice, R L i X L.
U2
U3 V V
RL V + U1
XL
122.a) Rjeenje:
Instrumenti mjere apsolutne vrijednosti pa je: I = Apsolutni iznos impedancije Z 3 =
U 2 20 = = 2 A. R 10
U 3 22,4 = = 11,2 . 2 I
Apsolutni iznos ukupne impedancije spoja iznosi: Z =

2 Z 2 = ( R + RL ) 2 + X L ;
2 2 Z 32 = RL + X L ;
U1 36 = = 18 ; I 2
2 2 2 2 Z 2 Z 32 = R 2 + 2 R RL + R L + X L RL X L = R 2 + 2 R R L
20 R L = 98,56;
RL = 4,928 ;
2 X L = Z 32 R L = 10 ; L =
10 = 26,6 mH . 2 60
114
123.) Potrebno je izraunati prividnu, djelatnu i jalovu snagu spoja na slici. Koliki je faktor snage spoja?
R=3
XL = 4
100 V / 50 Hz/00
123.a) Rjeenje: Prividna snaga se zapie kao:
S =U I* 100 300 j 400 Struju izraunamo kao: I = = = 12 j16 A 3 + j4 25 Kompleksna snaga iznosi: S = 100 (12 + j16) = 1200 + j1600 VAr pa je: P = 1200 W ; Q = 1600 VAr P 2 + Q 2 = 12002 + 16002 = 2000 VA
2 2
Ukupna snage je : S =
Apsolutni iznos struje iznosi: I = 12 + 16 = 20 A pa vrijedi i sljedee:
S = U I = 100 20 = 2000 VA P = I 2 R = 400 3 = 1200 W
Q = I 2 X L = 400 4 = 1600 VA r
Faktor snage iznosi: cos =
R 3 = = 0,6 pa je: Z 5
P = U I cos = 100 20 0,6 = 1200 W Q = U I sin = 100 20 0,8 = 1600 VA r
115
124.) Kolika je jalova snaga zavojnice u spoju na slici?
R=5
Xc = 5
+
2A/50Hz/0 0
AC
100 V/50Hz/00
X L = 10
124.a) Rjeenje:
Jalova snaga je imaginarni dio kompleksne snage: Q = Im( I 2 Z ) . Po metodi superpozicije, struja kroz zavojnicu se izrauna kao: Ako bi u krugu djelovao samo naponski izvor tekla bi struja:
IL =
100 20 = = 10 j10 A 5 + j 5 1 + j1
Ako bi u spoju djelovao samo strujni izvor kroz zavojnicu bi tekla struja:
IL = 2
j5 j10 (5 j 5) = = j1 1 5 + j5 50
To znai da zavojnicom tee struja:
I L = (10 j10) + (1 j1) = 9 j11 A

2 I L = 9 2 + 112 = 202 A2
Q = I 2 X L = 202 10 = 2020 VAr
116
125.) Treba odrediti radnu, jalovu i prividnu snagu u spoju prema slici.
R1 = 5 X L = 10
U = 100 V Rt = 20 R2 = 10
X C = 20
125.a) Rjeenje: Impedancija spoja iznosi:
Struja spoja iznosi: I =
U 100 = =4 A Z 25
U spoju postoji samo djelatna snaga koja iznosi:
P = Re( I 2 Z ) = 16 25 = 400 W
Prividna snaga je jednaka djelatnoj, jalova snaga je jednaka nuli pa faktor snage iznosi 1. I=U/Zu.......................ukupna struja spoja Ia=abs(I)...................apsolutni iznos struje S=U*conj(I)...............kompleksna snaga spoja Pu=real(S)................ukupna djelatna snaga spoja PR1=Ia^2*R1............djelatna snaga otpornika R1 PR2=Ia^2*R2............djelatna snaga otpornika R2 Pt=P-PR1-PR2.........djelatna snaga Rt ----------------------->> Zu = 25 I= 4 Ia = 4 S= 400 Pu = 400 PR1 = 80 PR2 = 160 Pt = 160
Vidimo da je PR1 = 4, 0222 5 80 W;
PR 2 = 4, 0222 10 160 W;
Pt = 2,8252 20 160 W
117
126.) Treba odrediti snagu izmjenine struje: a) pomoi ekstrema funkcije p( t ) b) pomou efektivnih vrijednosti koje pokazuju instrumenti c) pomou fazora napona i struje ako se napon mijenja prema : u = 5 sin t , a struja prema i = 2 sin( t
126.a) Rjeenje:
Prividna snaga je jednaka: S =
Pmax + Pmin 8,5355 + 1,4645 = = 5 VA 2 2

Pmax Pmin = 3,5355 W 2
Djelatna snaga je jednaka: P = Jalova snaga je jednaka:
Q = Pmax Pmin = 8,5355 1,4645 = 3,535 VA r
118
126.b) Rjeenje:
Efektivne vrijednosti napona i struje su:
U=
5 V; 2
I=
2 A 2
Prividna snaga se pomou apsolutnih vrijednosti napona i struje izraunava prema:
S =U I =
5 2 = 5 VA 2 2 2 = 3,5355 W 2
Djelatna snaga je jednaka:
P = S cos = 5
Jalova snaga je jednaka:
Q = S sin = 5
2 = 3,5355 VA r 2
126.c) Rjeenje:
Fazori napona i struje su:
U=
0 5 e j0 ; 2
I =
2 j 450 e 2
pa je kompleksna snaga:
S = U I * = 3,5355 + j 3,5355 VA
to znai da je djelatna snaga po iznosu jednaka jalovoj:
P = Re( S ) = 3,5355 W;
Q=Im(S)=3,5355 VA r
119
127.) Potrebno je izraunati prividnu, jalovu i djelatnu snagu te faktor snage jednofaznog troila koje je prikljueno na izvor napona u = 220 2 sin(t ) ako se struja troila mijenja prema i = 10 2 sin(t 36,870 ) . Nacrtati i trokut snaga.
127.a) Rjeenje:
Iz zapisa za trenutni napon i struju se vidi da je: U ef = 220 V; I ef = 10 A . Struja je induktivnog karaktera i zaostaje za naponom za kut = 36,870 , to znai da je: cos = 0,8; sin = 0, 6 . Prividna snaga iznosi S = U ef I ef = 220 10 = 2200 VA . Djelatna snaga je P = U ef I ef cos = 220 10 0,8 = 1760 W . Jalova snaga iznosi Q = U ef I ef sin = 2200 0, 6 = 1320 VAr .
127.b) Rjeenje: Drugi nain izraunavanja snaga :
Amin = 440, 0024; Amax = 3959,9976 , pa je
S=
Amax + Amin 2 Amax Amin 2
3959,9976 + 440, 0024 = 2200 VA 2 3959,9976 440, 0024 = 1759,9976 W 2
P=
Q = S 2 P 2 = 22002 17602 = 1320 VAr
120
128.) Potrebno je izraunati faktor snage pomou grafa p(t ) prikazanog na slici
128.a) Rjeenje: Iz dijagrama je vidljivo da je Amax = 4,5; Amin = 1,5 , pa je
S=
4,5 + 1,5 4,5 1,5 = 3 VA; P = = 1,5 W; Q = Amax Amin = 4,5 1,5 = 2,598 VAr 2 2
128.) Rjeenje u MATLAB-u

syms x %definiranje simbolike varijable Umax=2;Imax=3;fis=60; %zadano fi=pi*fis/180 %fazni kut izraenu radijanima u=Umax*sin(x) %trenutni napon i=Imax*sin(x-fi) %trenutna struja p=u*i %trenutna snaga P=eval(1/(2*pi)*int(p,0,2*pi)) %definicijski izraz za djelatnu snagu ------------------------------------------------------------------------->> fi = 1.0472 u= 2*sin(x) i= -3*cos(x+1/6*pi) p= -6*sin(x)*cos(x+1/6*pi) P= 1.5000 >>
---------------------------------------------------------
121
129.) Potrebno je izraunati iznos potrebnog kapaciteta u F tako da faktor snage u spoju prema slici bude 0,95, ako je: U = 220V ; R = 30 ; L = 100mH . a) Kolika je prividna, djelatna i jalova snaga spoja pri iskljuenom kondenzatoru ? b) Koliki mora biti kapacitet kondenzatora za potpunu kompenzaciju ? c) Koliki mora biti kapacitet za djelominu kompenzaciju ? d) Za koliko ampera se smanji pokazivanje A-metra ako je izvedena potpuna kompenzacija?
u
L
129.a) Rjeenje: Kondenzator nije prikljuen
Induktivni otpor zavojnice iznosi: X L = L = 314 0,1 = 31,4 Impedancija spoja iznosi: Z = R + jX L = 30 + j 31,4 pa je struja spoja: I =
U 220 = = 3,5 j 3,66 A Z 30 + j 31,4 * Snaga spoja je: S = U I = 220 (3,5 + j 3,66) = 770 + j805, 2 VA to znai da je: P = 770 W; Q=805,2 VA r ; S = 1114,11 VA
129.b) Rjeenje: Za potpunu kompenzaciju treba ponititi cjelokupnu jalovu snagu zavojnice pa jalova snaga kondenzatora mora iznositi:
Qc = 805,2 VA r .
Zato kapacitet kondenzatora mora iznositi:
C=
Qc 805,2 = = 53 F 2 U 314 2202
129.c) Rjeenje: Za djelominu kompenzaciju (dozvoljenih cos = 0,95 ), jalova snaga iznosi:
Q = P tan ;
tan = 0,3286 , Q = 770 0,3286 = 253 VAr ,
a jalova snaga te kapacitet kondenzatora moraju biti:
Qc = 805,2 253 = 552,2 VAr Qc 552,2 C= = = 36,33 F 2 314 2202 U
122
129.d) Rjeenje:
S 1114,11 = = 5,06 A U 220 P 770 Kod potpune kompenzacije spojem tee struja: I = = = 3,5 A U 220
Bez prikljuenog kondenzatora spojem tee struja: I = A-metar e pokazivati manju struju: I = 5,06 3,5 = 1,56 A
130.) Impedancija Z = 6 + j 8 je prikljuena na napon U = 200 30 Potrebno je izraunati kompleksnu snagu i nacrtati trokut snaga za taj sluaj.
0
130.a) Rjeenje:
U 200 e j 30 200 e j 30 j 23,130 Spojem e tei struja: I = = = 0 = 20 e Z 6 + j8 10 e j 53,13

Kompleksna snaga je definirana kao:
S = U I * = 200 e j 30 20 e j 23,13 = 4000 e j 53,13
S = 4000 (cos53,130 + j sin 53,130 ) = 4000 (0,6 + j 0,8) = 2400 + j 3200 VA

Fazorski dijagram napona i struje
U = 200 e j 30
0
Re
0
I = 20 e j 23,1
Trokut snaga
S = 4000 VA
Q = 3200 VAr
P = 2400 W
123
131.) Na jednofaznu izmjeninu mreu napona U = 220 V prikljuena su tri troila nazivnih podataka: a) Jednofazni asinkroni motor s P1 = 1,1 kW ;cos 1 = 0,8 c) Elektrini bojler snage P3 = 1000 W b) Jednofazni asinkroni motor s P2 = 2,2 kW ;cos 2 = 0,6
Kolika je jakost struje u zajednikom prikljunom vodu i koliki je zajedniki faktor snage postrojenja? Potrebno je izraunati potrebni kapacitet kondenzatora za kompenzaciju da bi novi faktor snage bio cos n = 0,95 131.a) Rjeenje:
Ukupna djelatna snaga postrojenja iznosi: Ukupna jalova snaga postrojenja iznosi:
P = P1 + P2 + P3 = 1100 + 2200 + 1000 = 4300 W

0,6 0,8 + 2200 = 825 + 2933,33 = 3758,33 VAr 0,8 0,6
Q = P1 tan 1 + P2 tan 2 = 1100

Prividna snaga postrojenja iznosi:
S = P 2 + Q 2 = 43002 + 3758,332 = 5710,95 VA

Jakost struje u zajednikom prikljunom vodu iznosi: I = Faktor snage postrojenja iznosi: cos p =
S 5710,95 = = 25,95 A 220 U
P 4300 = = 0,753 S 5710,95
P 4300 (tan p tan n ) = (0,8738 0,3286) 2 U 314 2202 4300 0,5452 C= = 154,258 F 314 2202 C=
Pri cos = 0,95 prividna snaga iznosi: S0,95 = Sada je jalova snaga : Q0,95 =
P 4300 = = 4526,31 VA 0,95 0,95
4526,312 43002 = 1413,32 VA r
Jalova snaga kondenzatora iznosi: Qc = 3758,33 1413,33 = 2345 VA r Zato je: C =
Qc = 154,3 F 314 2202
124
132.) a) Potrebno je izraunati prividnu, djelatnu i jalovu snagu spoja prema slici, koji je napajan strujom: i = 30sin(400t ) . b.) Kolike su pojedinane djelatne snage otpornika ?
20
i
16
30 mH
132.a) Rjeenje:
Induktivni otpor zavojnice iznosi: X L = L = 400 30 10 Admitancija spoja iznosi:
= 12
Y=
1 1 + = 0,04 j 0,03 + 0,05 = 0,09 j 0,03 16 + j12 20 30 2
Amplituda struje iznosi 30 Ampera, to znai da je efektivna vrijednost :
I2 450 Kompleksna snaga je jednaka: S = I Z = = = 4500 + j1500 Y 0,09 j 0,03 To znai da je: P = 4500 W; Q = 1500 VA r
2
132.b) Rjeenje: ( P20 = 2500 W; P16 = 2000 W ) Zadatak se moe rijeiti i na ovaj nain:
R1 = 20 i i
R2 = 16
L2 = 30 mH
125
Induktivni otpor spoja iznosi: X L = L = 400 30 103 = 12 Impedancija spoja iznosi: Z= R1 ( R2 + jX L ) 20 (16 + j12) 20 (16 + j12) (36 j12) = = R1 + R2 + jX L 36 + j12 1440 240 72
Z = 10 + j
Ukupna snaga spoja iznosi: 240 30 S = I Z = 10 + j 72 = 4500 + j1500 VA 2 P = 4500 W; Q=1500 VAr .
2 2
Izmeu vorova postoji napon: Snaga otpornika R1 iznosi: PR1 =
U = I Z =
300 100 +j 2 2
2 2 U2 1 300 100 = + = 2500 W R1 20 2 2
Snaga otpornika R2 iznosi: PR2 = P PR1 = 2000 W Apsolutni iznos napona izmeu vorova iznosi:
300 100 U= + = 50000 V 2 2 Apsolutna impedancija grane u kojoj se nalazi R2 iznosi:
Z LR2 = 162 + 122 = 20
2 2
Apsolutni iznos struje te grane je: I =
50000 A. 20 50000 16 = 500 4 = 2000 W . 400
Snaga otpornika R2 iznosi: PR2 = I 2 R2 =
126
133.) Potrebno je izraunati snage pojedinih elemenata spoja te ukupnu kompleksnu snagu.
133.a) Rjeenje: (MATAB)

R1=2;R2=4;X=1;U=100; Z=R1+R2*i*X/(R2+i*X) I=U/Z S=U*conj(I) I2=I*i*X/(R2+i*X) I3=I*R2/(R2+i*X) I2a=abs(I2) I3a=abs(I3) P2=I2a^2*R2 Q=I3a^2*X Ia=abs(I) P1=Ia^2*R1 Pu=P1+P2 ------------------------------------------>> Z = 2.2353 + 0.9412i I = 38.0000 -16.0000i S = 3.8000e+003 +1.6000e+003i I2 = 6.0000 + 8.0000i I3 = 32.0000 -24.0000i I2a = 10 I3a = 40 P2 = 400 Q = 1600 Ia = 41.2311 P1 =3.4000e+003 Pu = 3.8000e+003
---------------------------------
127
PRILAGOENJE NA MAKSIMALNU SNAGU 134.) Na izmjenini izvor unutarnje impedancije Z i = 3 j 4; E = 12 (V) treba prikljuiti troilo takove impedancije da se na njemu oslobodi maksimalna korisna snaga.
Zi
+
Zt
E
Sl. 36
134.a) Rjeenje: Z t = Z i ; Z t = 3 + j 4 ;
Maksimalna snaga iznosi: Pmax =
E2 144 = = 12 (W) 4 Rt 4 3
128
135.) Koji uvjet mora biti zadovoljen da se na troilu Z t = Rt pojavi maksimalna snaga ako je Z i = Ri + jX i . Prikazati grafiki promjenu snage na Rt ako je
E = 10 V; Z i = 6 + j8 ; Rt = (1 20) .
Xi Ri
Z t = Rt
135.a) Rjeenje: I 2 =
E 2 Rt E2 pa je PRt = ( Ri + Rt ) 2 + X i2 ( Ri + Rt ) 2 + X i2
Iz
dPRt dRt
= 0 slijedi da za pojavu maksimalne snage na Rt mora biti Rt = Z i
129
RJEAVANJE MREA IZMJENINE STRUJE-METODE 136.) Neka je na slici poznato: U 1 = 10 e ; U 2 = 20 e ; R = 5 ; f = 50 Hz

j0 j0
L = 12,74mH;C = 1592 F i treba izraunati struje u granama, metodom

Kirchhoffovih pravila.
I1
+
I3 R jX C
jX L
I2
+
U1
U2
136.a) Rjeenje:
Najprije treba izraunati iznose induktivnog i kapacitivnog otpora:
1 106 X L = L = 314 12,74 = 4 ; X C = = =2 C 314 1592 Lijeva petlja: j 2 I1 + 5 I 3 = 10 Desna petlja: j 4 I 2 + 5 I 3 = 20 I1 + I 2 I 3 = 0 vorite:
Rjeenje sustava triju linearnih jednadbi je:
I1 = j 5 (A); I 2 = j 5 (A); I 3 = 0 (A)

136.b) Rjeenje u MATLAB-u
U1=10;U2=20;R=5;f=50;XL=4;Xc=2; a=solve('U1-I3*R+i*I1*Xc=0','U2-I2*i*XL-I3*R=0','I1+I2=I3','I1','I2','I3') I1=eval(a.I1) I2=eval(a.I2) I3=eval(a.I3) ----------------------------------------->> a = I1: [1x1 sym] I2: [1x1 sym] I3: [1x1 sym] I1 = 0 + 5.0000i I2 = 0 - 5.0000i I3 = 0
-------------------------------130
137.) Potrebno je izraunati struje u granama mree.
137.a) Rjeenje u MATLAB-u

U1=10;U2=20;R1=1;R2=4;R3=2;X1=1; Z=[R1+i*X1 0 R3 0 R2 R3 1 1 -1] U=[U1 U2 0] I=inv(Z)*U I1=abs(I(1)) I2=abs(I(2)) I3=abs(I(3)) ---------------------------------------------------->> Z = 1.0000 + 1.0000i 0 2.0000 0 4.0000 2.0000 1.0000 1.0000 -1.0000 U= 10 20 0 I= 1.2069 - 0.5172i 2.9310 + 0.1724i 4.1379 - 0.3448i I1 = 1.3131 I2 = 2.9361 I3 = 4.1523
131
138.) Potrebno je izraunati struje u granama mree prema slici:
138.a) Rjeenje: Zapisati jednadbe petlji i jednadbu za gornji vor:
1.) R1 I1 + ( R3 jX c ) I 3 = U1 2.) ( R2 + jX L ) I 2 + ( R3 jX c ) I 3 = U 2 + U 3 3.) I1 + I 2 I 3 = 0

Kompleksne matrice za impedanciju i napone te struje grana jednostavno je zapisati kratkim programom u MATLAB-u.
Z=[R1 0 R3-i*XC;0 R2+i*XL R3-i*XC;1 1 -1;] U=[U1;U2+U3;0;] I=inv(Z)*U I1a=abs(I(1)) I2a=abs(I(2)) I3a=abs(I(3)) ------------------------------->> Z = 1.0000 0 2.0000 - 3.1850i 0 4.0000 +31.4160i 2.0000 - 3.1850i 1.0000 1.0000 -1.0000 U= 10 45 0 I= 1.5626 + 2.6586i 0.2291 - 1.1347i 1.7917 + 1.5240i I1a = 3.0839 I2a = 1.1575 I3a = 2.3522 >>
132
139.) Potrebno je izraunati napon U AB u spoju na slici, ako je U 1 = 100 e , i X C = R . U kakovom su faznom odnosu napon izvora i napon u tokama AB?
j0
XC
+
XC R R
U1
139.a) Rjeenje:
Zadatak se moe rijeiti pomou Theveninovog teorema. Theveninov napon u tokama AB iznosi:
A
XC
+
XC
R R
U T = 100 ZT =
R 1 = 100 = 50 + j 50 V 1 j1 R jR
U1
jR R jR = (0,5 j1,5) R R jR
Sl. 3
Napon u tokama AB iznosi:
U AB = U T
U AB
R R = (50 + j 50) 0,5 R j1,5 R + R ZT + R 0 1 j150 = (50 + j 50) = = j 33,3 = 33,3 e j 90 1,5 j1,5 4,5
ili:
U AB =
50 2 e j 45
0 0
1,5 2 e j ( 45)
= 33,33 e j 90
Napon U AB prethodi naponu U za
radijana.
133
140.) Potrebno je izraunati struje u granama mree metodom superpozicije.
R = 10
C = 636,94F
R = 10
I
2A / 50Hz
+
C = 636,94F
L = 31,847 mH
2A / 50Hz
+
I L = 31,847 mH
100V / 50Hz
Ic
~ 0V
I RL
140.a) Rjeenje: Najprije treba izraunati jalove otpore;
1 1 106 Xc = = = 5 ; X L = L = 314 31,847 103 = 10 C 314 636,94

Ako bi djelovao samo naponski izvor (strujni izvor je pritom odspojen) tekla bi struja:
I =
100 = 8 j 4 A u naznaenom smjeru. 10 + j 5
Ako bi u spoju djelovao samo strujni izvor (naponski je iskljuen, a toke kratko spojene), tekla bi struja kroz RL granu I = 2 RL
j5 = 0,4 j 0,8 A ( strujni 10 + j 5
djelitelj) u naznaenom smjeru. Ukupna struja u grani RL iznosi: I RL = I + I = 7,6 j 4,8 A; RL Struja u grani s kondenzatorom koju daje strujni izvor iznosi:
Ic = 2
10 + j10 = 2, 4 + j 0,8 A 10 + j 5
Ukupna struja kroz C granu iznosi:
I c = I I c = 8 j 4 (2, 4 + j 0,8) = 5,6 j 4,8 A

Apsolutni iznosi struja u granama:
I RL = 7,62 + 4,82 = 8,98 A I c = 5,62 + 4,82 = 7,37 A

134
Simulacija u EWB-u
141.) Zadatak 140. rijeiti metodom Kirchhoffovih pravila.
R = 10
2 A
2A / 50Hz
+
I
2 I = Ic
100 V / 50Hz
Sl. 2
141.a) Rjeenje: Zakon petlje zapisuje se, za petlju u kojoj se nalazi naponski izvor:
100 + (2 I ) ( j 5) I 10 I j10 = 0 20 j 2 I = = 7,6 j 4,8 A 2 + j1 I c = 2 I = 2 7,6 + j 4,8 = 5,6 + j 4,8 A
135
142.) Zadatak 140. rijeiti pomou Millmanovog teorema
j5
2A / 50Hz
+
R = 10
j10
100V / 50Hz
142.a) Rjeenje: Najprije treba izraunati admitanciju RL grane:
1 = 0,05 j 0,05 S 10 + j10 100 j 0, 2 + 2 Potencijal vora iznosi: = = 124 + j 28 V j 0, 2 + 0,05 j 0,05 YRL =
Struja grane RL iznosi: I RL =
124 + j 28 = 7,6 j 4,8 A 10 + j10
136
143.) Rijeiti zadatak 140. pomou Theveninovog teorema
R = 10
j5
2A / 50Hz
+
j10
100V / 50Hz
143.a) Rjeenje: Izdvojiti granu s kondenzatorom iz spoja i izraunati Theveninov napon i Theveninov otpor (impedanciju). R = 10 Izraunavanje Th-napona A
Th-napon u tokama AB iznosi:
U T = 2 (10 + j10) = 20 + j 20 V Th-impedancija iznosi: ZT = 10 + j10
2A / 50Hz
j10
Spoj sada izgleda ovako: Naponska jednadba novonastale petlje je:

10 + j10
20 + j 20 I (10 + j10) I ( j 5) 100 = 0

Sreivanjem dobijemo:
I
+
20 + j 20 V
j5
+
100 V
I =
80 + j 20 = 5,6 + j 4,8 A 10 + j 5
137
144 .) Kolika jakost struje tee kroz otpornik 8 , u spoju na slici?

2
+
50 V j2 j2 j50 V
144.a) Rjeenje: Otpornik 8 odspojiti u tokama 1,2 i s obzirom na te toke izraunati Theveninov napon i Theveninovu impedanciju.
Theveninov napon iznosi: U T = U12 = 1 2 = 50
j2 j2 j 50 = 18,1 j 7, 758 (V) 5 + j2 2 j2 Theveninova impedancija iznosi: j 2 5 2 ( j 2) ZT = + = 1, 689 + j 0, 724 () 5 + j2 2 j2 Struja kroz otpornik 8 iznosi: UT 19, 69 = = 2, 02 (A) I= RT + 8 9, 716
144.b) Rjeenje metodom napona vorova u MATLAB-u

FI=solve('FI1*(1/5+1/(i*2)+1/8)-FI2*1/8=50*1/5','FI2*(1/2+1/(-i*2)+1/8)-FI1*1/8=i*50*1/2') ......izraun napona vorova FI1=eval(FI.FI1) FI2=eval(FI.FI2) U12=FI1-FI2 I=U12/8 Ia=abs(I) ------------------------------> FI = FI1: [1x1 sym] FI2: [1x1 sym] FI1 = 7.0855 +21.0007i FI2 = 22.4251 +26.2600i U12 = -15.3397 - 5.2593i I= -1.9175 - 0.6574i Ia = 2.0270 A >>
138
145.) Potrebno je izraunati napon U 12 u spoju prema slici metodom napona vorova.
1
1
+
10 V
j1 j1 10 V
145.a) Rjeenje: Zapisati jednadbe vorova:
1 (2 j1) 2 = 10 vor 2. 1 + 2 (2 + j1) = 10 (2 j1)

vor 1. Slijedi: 4 2 = 10 (2 j1) + 10 ;
2 = 7,5 j 2,5 V
= = 7,5 + j 2,5 V
Potencijal vora 2 iznosi:
1 =
2 + 10 17,5 2,5
2 j1 2 j1
Napon U12 = 1 2 = 7,5 + j 2,5 (7,5 j 2,5) = j 5 V

FI=solve('FI1*(1/1+1/(i*1)+1/1)-FI2*1/1=10*1/1','FI2*(1/1+1/(-i*1)+1/1)-FI1*1/1=10*1/1') FI1=eval(FI.FI1) FI2=eval(FI.FI2) U12=FI1-FI2 I=U12/8 ------------------------>> FI = FI1: [1x1 sym] FI2: [1x1 sym] FI1 = 7.5000 + 2.5000i FI2 = 7.5000 - 2.5000i U12 =
0 + 5.0000i V >>
139
146.) Rijeiti prethodni zadatak Theveninovim teoremom.

1
1
1
R
+
10 V
j1 j1 10 V
146.a) Rjeenje: Otpornik R izdvojiti iz mree ime spoj poprima jednostavniji oblik i izraunati u tokama 1 i 2 Th-napone i Th-impedancije:
U T 1 = 10 U T 2 = 10
j1 = 5 + j 5 V; 1 + j1 j1 = 5 j5 V ; 1 j1
ZT 1 =
1 j1 = 0,5 + j 0,5 1 + j1 j1 = 0,5 j 0,5 1 j1
ZT 2 =
Theveninov spoj izgleda ovako:

ZT 1
I
UT 1
ZT 2
UT 2
Naponska jednadba za dotinu petlju s odabranim referentnim smjerom struje izgleda:
U T 1 I ZT 1 I R I ZT 2 U T 2 = 0
Iz jednadbe se moe izraziti struja:
I =
UT 1 UT 2 5 + j 5 (5 j 5) = = j5 A ZT 1 + R + Z T 2 2 U12 = I R = j 5 V
Napon u tokama 1 i 2 iznosi:
140
Za f = 50 Hz induktivitet zavojnice koja ima induktivni otpor 1 iznosi:
L=
1 = 3,1831 mH 100
1 106 Potrebni kapacitet za X C = 1 iznosi: C = = 3183,1 F 100
141
147.) Potrebno je izraunati napon u tokama A i B u spoju prema slici. Zadatak rijeiti analitiki i grafiki (nacrtati topografski dijagram) ako je:
U 1 = 10 e j 0 V;U 2 = 5 e j 60 V;U 3 = 5 e j 120
U3
U2
U1
+ A
147.a) Rjeenje:
A = B + U 3 + U 2 + U1 pa je napon u tokama A i B
U AB = 10 + 2,5 + j 2,5 3 2,5 + j 2,5 3 = 10 + j 5 3 V

U AB = 13,23 V
U2
U1 U AB
U3
142
TROFAZNI SIMETRINI I NESIMETRINI SUSTAV 148.) Na simetrini direktni sustav faznog napona 3 220 Vef prikljueno je
simetrino troilo u spoju zvijezda fazne impedancije Z f = 3 + j 4 . Potrebno je izraunati struje koje teku kroz troilo i struje koje teku kroz linije, te nacrtati fazorski dijagram. 148a.) Rjeenje: Apsolutni iznos impedancije iznosi: Z f =
32 + 42 = 5
Impedancija je omsko-induktivna pa fazna struja zaostaje za faznim naponom za kut
= arctan = 53,130
Apsolutni iznos fazne struje je: I f =
4 3
Uf Zf
220 = 44 A 5
U spoju zvijezda fazna struja je jednaka linijskoj. I L = I f Linijski napon iznosi: U L =
3 U f
380 V
U3
I3
U1
I2
I1
U2
143
149.) Zadan je nesimetrini trofazni sustav s nulvodiem kao na slici. Fazni naponi izvora su: U 1 = 220 e
;U 2 = 220 e j 120 ;U 3 = 220 e j 120 Otpor nulvodia se moe zanemariti, tj. R0 = 0 . Sve impedancije iznose 100 .
Treba odrediti linijske struje u kompleksnom obliku te izraunati struju nul voda I 0
j 00
U1
+ I1 R
U2
+ I2
L
U3
+ I3
C
I0
149.a) Rjeenje:
I1 =
U1 220 = = 2, 2 A ; R 100
U2 220 e j 240 I2 = = = 2,2 e j150 A ; j 90 jX L 100 e

U3 220 e j120 I3 = = = 2,2 e j 210 A j 90 jX C 100 e
Struja nul voda se rauna prema izrazu:
I 0 = I1 + I 2 + I 3 = 2, 2 + 2,2 e j150 + 2,2 e j 210 I 0 = 2,2 + 2,2 ( cos300 + j sin 300 ) + 2,2 ( cos300 j sin 300 )
I 0 = 2,2 4, 4 3 = 1,61 = 1,61 e j180 A 2
144
150.) Pri spajanju namota sinkronog generatora koji su spojeni u zvijezdu, grekom je zamijenjen poetak i kraj tree faze. Koliki naponi su se pojavili na prikljunicama generatora, ako je fazni napon 220 V ? 150.a) Rjeenje: Fazni naponi iznose:
U1 = 220 e j 0 = 220 V
U 2 = 220 e j 240 = 220 e j ( 120) V

U 3 = 220 e j (120+180) = 220 e j ( 60) V
Linijski naponi iznose:
U12 = U1 U 2 = 220 220 e j ( 120) = 220 (1 a 2 )

3 j ( arctg ) 3 3 3 = 220 1 (0,5 j ) = 220 (1,5 + j ) = 220 3 e 2 2
= 220 3 e j 30 V
U13 = U1 U 3 = 220 220 e j ( 60) 3 3 ) = 220 (0,5 + j ) = 220 e j ( arctg = 220 1 (0,5 j 2 2 = 220 e j 60 V U 23 = U 2 U 3 = 220 a 2 220 e j 60 3 3 = 220 0,5 j (0,5 j ) = 220 (1) = 220 e j180 V 2 2
3)
U1
U2
U3
U12
U13
U 23
145
151.) Potrebno je izraunati pokazivanje idealnog V-metra u spoju prema slici 4 ako je spoj napajan direktnim simetrinim sustavom napona 3 400 Vef .
100
L1
100
L2 L3
UV
Sl. 4
151.a) Rjeenje: V-metar pokazuje apsolutni iznos napona, iji je fazor: Uv = U3 U0 .
Napon zvjezdita rauna se pomou Millmanovog teorema prema izrazu:
U1 Y + U 2 Y U1 + U 2 U = = 3 2 Y 2 2 U 3 Uv = U3 3 = U3 ; 2 2 U0 =
Napon kojeg pokazuje V-metar iznosi:
Uv =
3 400 = 200 3 = 346,41 V 2 3
151.b) Rjeenje - grafiko:
Faza u kojoj se nalazi V-metar je ustvari u prekidu jer je V-metar idealni. Zbog toga se zvjezdite troila pomakne u toku O . Napon koji pokazuje V-metar, predstavlja u fazorskom dijagramu fazor U 3O ija je apsolutna vrijednost:
U 3O =
400 3 = 346,41 V (visina istostraninog trokuta) 2
146
U3
U1
U3
U2
U1
U2
151.c) Rjeenje - simulacija u EWB-u
147
152. Potrebno je izraunati R1, R2 i R3 u spoju na slici koji je prikljuen na trofazni simetrini direktni sustav faznog napona U f = 220 V , ako je: R1 = R2 = R; R3 = 2 R , a pokazivanje Ametra je 5 A .
U1 U2 U3
R1 R2 R3
A
+
+
152.a) Rjeenje: I 0 = I1 + I 2 + I 3 ;
Apsolutni iznos struje 0-voda je : I 0 =
( Re( I0 ) ) + ( Im( I0 ) )
2
Slijedi : R1 = R2 = 22 ;
R3 = 44
148
153.) Koliko pokazuje idealni A-metar u spoju prema slici, ako je: U = 3 400 (V)/50 (Hz) ?
R = 40
L1
I1
R = 40
L2
I2
L3
IA
153.a) Rjeenje: Pripadni fazorski dijagram napona

0 U3 = 0 U1 U3 U2 U2 0
U1
Iz dijagrama je vidljivo da je: U1 = 400 e

0
j 300
(V); U 2 = j 400 (V)

0
Struje u fazi L1 iznosi: I1 =
400 e j 30 = 10 e j 30 (A); I 2 = j10 (A) 40 I A = I1 + I 2 = 5 3 j 5 j10 = 5 3 j15;

IA =
Struja A-metra je;
(5 3 )
+ 152 = 300 = 10 3 = 17,3 (A)
Simulacija u EWB-u
149
154.) Potrebno je izraunati energiju koja se na omskom otporu 0-voda pretvori u toplinu u vremenu 15 min. Spoj na slici je napajan direktnim trofaznim simetrinim sustavom napona 3 400 Vef .
1 L1
L2
1 2 0,1
L3
N
154.a) Rjeenje:
Izraunati napon zvjezdita Millmanovim teoremom. U 0 = Budui da je U1 + U 2 = U 3 slijedi da je:
U 1 1 + U 2 1 + U 3 0, 5 12, 5
U 3 + 0, 5 U 3 1 400 16 = U3; U0 = = = 9, 237 V 12, 5 25 25 3 3 U2 1 256 Snaga na otporu 0-voda iznosi: P0 = 0 = = 853, 33 W . R0 0,1 3
U0 =
Potroena energija u vremenu 15 min iznosi: W = P0 t = 853, 33 Simulacija u EWB-u
1 = 213, 332 Wh 4
150
155.) Potrebno je izraunati struju 0-voda u spoju prema slici, ako je spoj napajan simetrinim direktnim sustavom napona 3x400 V.
R = 10
L1 L2 L3 N
X c = 10 X L = 10
155.a) Rjeenje: I 0 =
Grafiko rjeenje:
U1 a 2 U1 a U1 U1 + + = (1 + ja 2 ja ) = 63 A ; 10 j10 j10 10
I 0 = 63 A
I3
I1
I2
I 2 + I3
I0
156.) Termoakomulaciona pe nazivne snage 3500 W ima tri grijaa spojena u zvijezdu bez 0-voda. (0-vod je u prekidu). Kolika e biti snaga pei ako jedan grija pregori? U2 3 U2 U2 156.a) Rjeenje: U normalnom pogonu snaga pei iznosi: P3 = 3 f = = R R 3 R Ako u jednoj fazi pregori osigura, preostali grijai su spojeni serijski na linijski napon pa je: U2 1 3500 P2 = = P3 = = 1750 W 2R 2 2
151
157.) U termoakumulacijskoj pei su tri jednaka grijaa s otporima 38 spojena u zvijezdu bez 0-voda. Za koliko wati se smanji snaga pei, ako je jedna od faza iskljuena djelovanjem osiguraa ? 157.a) Rjeenje:
L1
R R
Uf
L1
U L = 380 V
R R
UL = 190 V 2
L2
L3
L2
U normalnom stanju na svakom grijau vlada fazni napon (u naem sluaju 220 V) pa
3802 = 3 = 3800 W je snaga tri grijaa jednaka: P3 = 3 R 3 38

Nestankom jedne faze preostala dva grijaa su u serijskom spoju prikljuena na linijski napon pa je njihova snaga jednaka:
2 2 3 U 2 P3 UL ( 3 U f ) f P2 = = = = = 1900 W 2 R 2 R 2 R 2
U2 f
To znai da se je snaga smanjila za : P = P3 P2 = 1900 W
152
158.) Tri grijaa nazivnih podataka: 1kW / 220V;1kW/220V;2kW/220V spojeni su u zvijezdu bez 0-voda i prikljueni na trofazni simetrini direktni sustav faznih napona 220 V. Kolika se snaga takovog troila?
R
L1
R
L2 L3
R 2
158.a) Rjeenje: Otpor R iznosi:

2 U n 28400 = = 48, 4 R= Pn 1000
Optereenje je nesimetrino pa se javlja napon zvjezdita koji iznosi:
U1 Y1 + U 2 Y2 + U 3 Y3 U 3 = V jer je: Y1 + Y2 + Y3 4 Y1 = Y2 = Y ; Y3 = 2 Y ; U1 + U 2 = U 3 U0 =
Napon na grijau u prvoj fazi iznosi:
U 1 = U1 U 0 = U1
U 3 4 U1 a U1 U1 3 = = (4 a ) = 55 (4,5 j ) 4 4 4 2
2
Apsolutni iznos je: U1 = 55 4,5 +
3 = 252,02 V 4
Apsolutni iznos napona u drugoj fazi je isti : U 2 = 252,02 V
U treoj fazi napon iznosi: U 3 = U 3 U 0 = 0,75 U 3 ;

Snage pojedinih grijaa iznose:
U 3 = 165 V
P1 =
U12 252,022 = = 1312, 274 W; R 48,4
P2 = 1312,274 W
153
U 32 1652 P3 = = = 1125 W R 24, 2

Ukupna snaga iznosi: P = P1 + P2 + P3 = 3749,548 W Da su sva tri grijaa bila istih nazivnih snaga (1 kW) ukupna snaga bi bila: P = 3 kW jer bi na svakom grijau bio nazivni napon 220 V (simetrino optereenje).

function Uo=napon(U,Y1,Y2,Y3,Yo) %ako postoji idealni 0-vod za Yo uvrstimo inf a=exp(2*pi*i/3); a1=exp(4*pi*i/3); U0=(U*Y1+a1*U*Y2+a*U*Y3)/(Y1+Y2+Y3+Yo) U0a=abs(U0) U1p=U-U0 U2p=a1*U-U0 U3p=a*U-U0 Ua1p=abs(U1p) Ua2p=abs(U2p) Ua3p=abs(U3p) I1=U1p*Y1 I2=U2p*Y2 I3=U3p*Y3 Io=I1+I2+I3 Ioa=abs(Io) I1a=abs(I1) I2a=abs(I2) I3a=abs(I3) S1=U1p*conj(I1)
154
S2=U2p*conj(I2) S3=U3p*conj(I3) S=S1+S2+S3 kut1=180/pi*angle(U1p) kut2=180/pi*angle(U2p) kut3=180/pi*angle(U3p) Po=U0a^2*Yo ---------------------------->> napon(220,1/48.4,1/48.4,2/48.4,0) U0 = -27.5000 +47.6314i U0a = 55.0000 U1p = 2.4750e+002 -4.7631e+001i U2p = -8.2500e+001 -2.3816e+002i U3p = -8.2500e+001 +1.4289e+002i Ua1p = 252.0417 Ua2p = 252.0417 Ua3p = 165.0000 I1 = 5.1136 - 0.9841i I2 = -1.7045 - 4.9206i I3 = -3.4091 + 5.9047i Io = 0 Ioa = 0 I1a = 5.2075 I2a = 5.2075 I3a = 6.8182 S1 = 1.3125e+003 -2.8422e-014i S2 = 1.3125e+003 -5.6843e-014i S3 = 1.1250e+003 S= 3.7500e+003 -8.5265e-014i kut1 = -10.8934 kut2 = -109.1066 kut3 = 120.0000 Po = 0 >>
155
159.) Za koliko e se promijeniti pokazivanje A-metra koji pokazuje efektivne vrijednosti nakon zatvaranja sklopke S, u spoju na slici ako je U = 220 V; R = 11 ?
R
L1
R R R
S
R
L2
R
L3
159a.) Rjeenje: Kod otvorene sklopke S optereenje je simetrino to znai da su struja 0-voda i pokazivanje A-metra jednako nuli. Ako se sklopka S zatvori, nastaje nesimetrino optereenje pa e se pojaviti struja 0-voda koju e pokazivati A-metar. 1 1 Nakon zatvaranja sklopke S je: U = 220 V; Y1 = Y2 = S ; Y3 = S ; Y0 = 22 11
function Uo=napon_Io(U,Y1,Y2,Y3,Yo) %ako postoji 0-vod za Yo uvrstimo inf a=exp(2*pi*i/3);% operator rotacije za 120 stupnjeva a1=exp(4*pi*i/3);%operator rotacije za 240 stupnjeva U0=(U*Y1+a1*U*Y2+a*U*Y3)/(Y1+Y2+Y3+Yo)% napon zvijezdita u kompleksnom obliku U0a=abs(U0) % napon zvijezdita (apsolutni iznos) U1p=U-U0 % napon na troilu u fazi 1 U2p=a1*U-U0 % napon na troilu u fazi 2 U3p=a*U-U0 % napon na troilu u fazi 3 Ua1p=abs(U1p) % napon na troilu u fazi 1 (apsolutni iznos) Ua2p=abs(U2p) % napon na troilu u fazi 2 (apsolutni iznos) Ua3p=abs(U3p) % napon na troilu u fazi 3 (apsolutni iznos) I1=U1p*Y1 %struja kroz troilo faze 1 I2=U2p*Y2 %struja kroz troilo faze 2 I3=U3p*Y3 %struja kroz troilo faze 3 Io=I1+I2+I3 % struja 0-voda Ioa=abs(Io) % struja 0-voda (apsolutni iznos) -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U0a = 0 U1p = 220 U2p = -1.1000e+002 -1.9053e+002i U3p = -1.1000e+002 +1.9053e+002i Ua1p = 220 Ua2p = 220.0000 Ua3p = 220 I1 = 10 I2 = -5.0000 - 8.6603i I3 = -10.0000 +17.3205i Io = -5.0000 + 8.6603i Ioa = 10.0000
156
Pokazivanje A-metra nakon zatvaranja sklopke S je 10 A.
159.b) Rjeenje: Simulacija u EWB-u
159.c) Grafiko rjeenje: Zbog idealnog 0-voda napon zvjezdita je 0 V, prije i nakon zatvaranja sklopke S. Zato su struje u fazi s faznim naponima pojedinih faza. Nakon zatvaranja sklopke, S struja u treoj fazi bit e dvostruko vea od struja u fazama 1 i 2. (otpornik od 11 je premoten). Struja 0-voda je jednaka sumi struja u pojedinim fazama.
I3
I 0 = 10 A
I1
I1 + I 2
I2
157
160.) Izraunajte pokazivanje A-metra u fazi 3 u spoju na slici. (A-metri imaju odziv na efektivnu vrijednost)
160.a) Rjeenje:
k=pi/180;a=exp(i*120*k);a1=a^2;U1=220;U2=a1*U1;U3=a*U1;R1=20;R2=20;R3=0; IA=(U1-U3)/R1 kutIA=angle(IA)/k IAa=abs(IA) IB=(U2-U3)/R2 kutIB=angle(IB)/k IBa=abs(IB) IC=IA+IB ICa=abs(IC) kutIC=angle(IC)/k clc
158
>> IA = 16.5000 - 9.5263i kutIA = -30.0000 IAa = 19.0526 IB = -0.0000 -19.0526i kutIB = -90.0000 IBa = 19.0526 IC = 16.5000 -28.5788i ICa = 33 kutIC = -60.0000
U13 U3 U 23 U1 IA IB U2 IC
159
161.) Sloeno troilo, prema slici, spojeno je na simetrinu trofaznu mreu faznog napona Uf = 220 V, f = 50 Hz. Treba odrediti ukupnu struju u drugoj fazi I 2 ako je R = 6 ; X c = 24 .
I2
161.a)Rjeenje:
k=pi/180;a=exp(i*120*k);a1=exp(i*240*k);U1=220;U2=a1*U1;U3=a*U1;R=6;XC=24; IR=U2/R IC1=(U2-U3)/(-i*24) IC2=(U1-U2)/(-i*24) ICu=IC1-IC2 Iu=IR+ICu Iua=abs(Iu) kut=angle(Iu)/k ------------------------>> IR = -18.3333 -31.7543i IC1 = 15.8771 - 0.0000i IC2 = -7.9386 +13.7500i ICu = 23.8157 -13.7500i Iu = 5.4824 -45.5043i Iua = 45.8333 kut = -83.1301 >>
I 2 = 45,83e j 83,13 A
160
MEUINDUKTIVITET U MREAMA IZMJENINE STRUJE 162.) Koliki je napon izvora na slici, ako je snaga otpornika PR = 10 W ? R = 40 ; X L1 = 32 ; X L 2 = 2 ; X c = 20 ; k = 0, 375 .
R
U
X L1
M
Xc
X L2
162.a) Rjeenje:
Najprije treba izraunati ukupni induktivni otpor suglasno spojenih zavojnica: X L = X L1 + X L 2 + 2k X L1 X L 2 = 32 + 2 + 2 0,375 64 = 40 Impedancija spoja iznosi: Z = R + jX L ( jX c ) = 40 j 40 jX L jX c PR = 0,5 A R
Struja kroz otpornik je ukupna struja pa je: I =
Napon izvora iznosi: U = I Z = 0,5 40 2 = 28,28 V
161
163.) Potrebno je izraunati ulaznu impedanciju spoja na slici ako je X M = 1 .
Zu
M j2 j2
163.a) Rjeenje:
Ulazna impedancija je jednaka omjeru napona i ukupne struje spoja : Z u = Meuinduktivni otpor iznosi: X M = 1
4 M U I1 j2 I2 j2
U I1
Jednadbe petlji su:
1.) U = 4 I1 + ( I1 I 2 ) j 2 + I 2 j1 = 4 I1 + j 2 I1 jI 2 2.) ( I1 I 2 ) j 2 I 2 j 2 + I 2 j1 ( I1 I 2 ) j1 = 0
Sreivanjem jednadbe 2 dobije se da je : I 2 = 0, 5 I1 . Uvrtenjem struje I 2 u prvu jednadbu dobije se: U = 4 I1 + j1, 5 I1 ; Impedancija spoja iznosi: Z = 4 + j1, 5 . Ukupni induktivni otpor paralelno spojenih zavojnica ije je meuinduktivno djelovanje suglasno iznosi:
X uk
2 X1 X 2 X M 2 2 1 3 = = = = 1,5 X1 + X 2 2 X M 2 + 2 2 1 2
to slijedi iz ekvivalentne sheme za takav spoj (zapisi s predavanja)

L1
L1 M
M
L2
L2 M
Xu = XM +
( X1 X M ) ( X 2 X M ) 1 1 =1+ = 1,5 X1 + X 2 2 X M 2
162
164.) Treba odrediti vrijednost kapacitivnog otpora X C , tako da dvopol na slici predstavlja isti omski teret.
I1
jX C
j 40
j 20
j 20
10
U
I2
164.a) Rjeenje:
U1 I Jednadbe petlji: U1 = ( jX c + j 40) + j 20 I 2
Impedancija spoja je jednaka: Z ulazna =
j 20 I1 + (10 + j 20) I 2 = 0; I 2 =
j 20 I1 10 + j10
Vidljivo je da je struja I 2 negativna to znai da je smjer te struje ustvari suprotan Z il = U1 400 = ( jX c + j 40) + = 8 + j (24 X c ) 10 + j 20 I1
Da bi dvopol predstavljao za izvor isti omski teret mora biti: 24 X c = 0; X c = 24 .
163
165.) Potrebno je izraunati snagu otpornika R u spoju prema slici, ako je poznato: R = 40 ; X L1 = 32 ; X L 2 = 2 ; X c = 20 ; k = 0, 375 .
X L1
M
40 V 0 0
Xc
X L2
165.a) Rjeenje:
Najprije treba izraunati ukupni induktivni otpor suglasno spojenih zavojnica: X L = X L1 + X L 2 + 2k X L1 X L 2 = 32 + 2 + 2 0,375 64 = 40 Impedancija spoja iznosi: Z = R + jX L ( jX c ) = 40 j 40 jX L jX c 40 2 A = 2 40 2
Struja kroz otpornik je ukupna struja pa je: I =

2
2 Snaga otpornika je: P = I L R = 2 40 = 20 W

2
164
166.) Potrebno je izraunati ulaznu impedanciju spoja na slici.
R = 10
I1
I1 I 2
I2
+
U1
X L1 = 25
XM = 5
Xc = 5
X L 2 = 15
166.a) Rjeenje: Zapisati jednadbe petlji:
U = I1 R + ( I1 I 2 ) jX L1 + I jX M + I1 jX L 2 + ( I1 I 2 ) jX M 0 = I ( jX C ) + ( I 2 I1 ) jX L1 I1 jX M Te dvije jednadbe daju rjeenje: U = I1 (10 + j 5) , pa je ulazna impedancija

Zu = U = 10 + j 5 I1
165
167.) U spoju prema slici treba odrediti iznos kapacitivnog otpora tako da dvopol predstavlja za izvor isti omski teret.
Zapisati jednadbe petlji:

I1 jX C
+
U
jX 1 jX 2
I2
M
167.a) Rjeenje:
U = I1 ( jX C + jX 1 ) I 2 jX M I 2 ( R + jX 2 ) I1 jX M = 0
Izrazimo struju I1 i zapiemo impedanciju dvopola kao: Z ul = X 2 ( R jX 2 ) U = ( jX C + jX 1 ) + M 2 2 I1 R + X2
Da bi impedancija dvopola bila ista omska, mora imaginarni dio impedancije biti jednak nuli pa slijedi:
X C = X1
2 XM X2 2 R2 + X 2
166
168.) Treba odrediti ulaznu impedanciju Z u spoja na slici izmeu stezaljki a i b koristei ekvivalentnu shemu dotinog spoja.
a
b
X L1 = 5
k = 0, 4
X L2 = 4
R = 6
168.a) Rjeenje:
Ekvivalentna shema:
jX 1 jX M
jX M
Zu
jX 2 jX M
R
X M = k X 1 X 2 = 1,788 jX1 jX M = 5 1,788 = 3, 212 ; jX 2 jX M = 2, 212 ; Z = 6 + j 4, 2
167
NESINUSOIDALNE IZMJENINE VELIINE 169.) Potrebno je izraunati jakost struje koja tee kroz kondenzator kapaciteta C = 60 F koji je prikljuen na izvor trokutastog napona, prema slici. Provjeriti rezultat uzimajui u obzir prvih 5 harmonikih lanova.
u(V)
50
10
20
t (ms)
169.a) Rjeenje: ic = C
duc ; dt
uc =
50 t = 104 t (V) 3 5 10
ic = 60 106 104 = 0,6 A

Trokutasti napon se moe zapisati kao:
uc =
8 U
1 1 (sin t sin 3 t + sin 5 t ...) 9 25 1 1 (sin t sin 3 t + sin 5 t ...) 9 25
uc =
8 50
1 1 uc = 40,5 (sin t sin 3 t + sin 5 t ...) 9 25

Efektivna vrijednost osnovnog harmonikog lana iznosi:
U1ef =
40,5 = 28,72 ; 2
168
Kapacitivni otpor za prvi harmoniki lan iznosi: (frekvencija osnovnog harmonikog lana je ista kao i trokutastog napona f =
1 1 = = 50 Hz ) T 20 103
106 X 1c = = 53,1 314 60

Struja koju rezultira osnovni harmoniki lan napona, iznosi:
I1 =
U1 28,7234 = = 0,5409 A X1c 53,1
Ostale vrijednosti su prikazane tabelarno. Naravno da je efektivna vrijednost treeg harmonikog lana devet puta manja od osnovnog, ali je i kapacitivni otpor za trostruku frekvenciju tri puta manji pa je struja treeg harmonika tri puta manja od struje prvog harmonika.
n
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49 51
2 In
Un
28,7234 3,191489 1,148936 0,586192 0,35461 0,237384 0,169961 0,12766 0,099389 0,079566 0,065132 0,054298 0,045957 0,039401 0,034154 0,029889 0,026376 0,023448 0,020981 0,018885 0,017087 0,015535 0,014184 0,013003 0,011963 0,011043
X cn
53,1 17,7 10,62 7,585714 5,9 4,827273 4,084615 3,54 3,123529 2,794737 2,528571 2,308696 2,124 1,966667 1,831034 1,712903 1,609091 1,517143 1,435135 1,361538 1,295122 1,234884 1,18 1,129787 1,083673 1,041176
In
0,5409304 0,180310133 0,10818608 0,077275771 0,060103378 0,049175491 0,041610031 0,036062027 0,031819435 0,028470021 0,02575859 0,023518713 0,021637216 0,020034459 0,018652772 0,017449368 0,01639183 0,015455154 0,014619741 0,01387001 0,013193424 0,012579777 0,012020676 0,011509157 0,011039396 0,010606478
2 In
0,292605698 0,032511744 0,011704228 0,005971545 0,003612416 0,002418229 0,001731395 0,00130047 0,001012476 0,000810542 0,000663505 0,00055313 0,000468169 0,00040138 0,000347926 0,00030448 0,000268692 0,000238862 0,000213737 0,000192377 0,000174066 0,000158251 0,000144497 0,000132461 0,000121868 0,000112497
In
0,358175 0,598477
A2
169
170.) Treba prikazati oblik napona prema jednadbi a, uzimajui u obzir zakljuno 13 harmonik.
a.) y=sin(x)-(1/9)*sin(3x)+(1/25)*sin(5x)-(1/49)*sin(7x)+(1/81)*sin(9x)-
(1/121)*sin(11x)+(1/169)*sin(13x)
170.a) Rjeenje:
uc =
8 U
2
8
1 1 (sin t sin 3 t + sin 5 t ...) , 9 25
to znai da je amplituda trokutastog napona:
U =
= 1,234 V
170
171.) Serijski spoj RLC elemenata je prikljuen na izvor napajanja iji napon sadri trei harmonik u iznosu 5%. Koliki iznos struje tee spojem, ako je poznato:
U1 = 400 V;U 3 = 0,05 400 = 20V; R = 1 ; L = 0,1501H;C = 7,5F ?

171.a) Rjeenje: Budui da napon izvora nije sinusoidalan, ve sadri trei harmonik ija je efektivna vrijednost 20 V, ukupni napon prvog (osnovnog) i treeg harmonika iznosi:
U = U12 + U 32 = 400 2 + 20 2 = 400, 499 (V)

Jasno je da V-metrom ne moemo otkriti prisustvo treeg harmonika, ali A-metar pokazuje struju koja upuuje na to prisustvo. Impedancije spoja se odreuju prema izrazima: Za prvi harmonik:
Z1 = R2 + ( L
1 2 1 ) = 1+ (314 0,1501 )2 6 314 7,510 C
Z1 = 1+ (47,13 424,63)2 = 377,5 ()

U1 400 = = 1, 06 ( A) Z1 377,5
Struja prvog harmonika iznosi: I1 =
Za trei harmonik impedancija iznosi:
Z3 = R2 + (3L
1 3C
)2 = 1+ (47,13 3
424,63 2 ) = 1+ (141,39 141,54)2 1 () 3
Struja koja tee zbog treeg harmonika: U 3 0, 05 400 = = 20 ( A ) Z3 1 Ukupna struja se odreuje prema izrazu: I3 =
I = I12 + I 32 20 (A)
Ako u izvoru ne bi bio prisutan trei harmonik, tekla bi struja 1 ( A)
171
172.) Kroz otpornik R = 22 tee vremenski promjenljiva struja i = 0,5 + 0,5 sin(t ) . Kolika je srednja snaga otpornika? 172.a) Rjeenje: Srednja snaga je djelatna snaga i na otporniku iznosi
. Efektivnu vrijednost odredimo prema 0, 75 0,5 I ef = I o2 + I12 = 0,52 + = 2 2 to znai da je

2 I ef = 2
2 PR = I ef R
0, 75 0, 75 2 , i PR = I ef R = 22 = 8, 25 W 2 2
173.) Sinusoidna struja oblika prema slici, tee nekim strujnim krugom. Ampermetar ukljuen u strujni krug, pokazuje efektivnu vrijednost struje od 6A. Kolika je amplituda struje Io?
173.a) Rjeenje:
2
I 3 I 02 2 = 62 , I ef = I 02 + 0 = 2 2
Iz toga slijedi da je I 02 = 24 A 2 ;
I 0 = 4,89 A
172
IDEALNI TRANSFORMATOR 174.) Treba odrediti prijenosni omjer n =
N1 idealnog transformatora, potreban da se u N2 rad krugu na slici pri frekvenciji = 1000 postigne struja primara od 0,1 A ako je s zadano: U = 100 V; R = 1 k; C = 1 nF; L = 0,1 H .
R
C
n
100 V
174.a) Rjeenje:
Najprije treba izraunati iznose induktivnog i kapacitivnog otpora. Xc = 1 109 = 3 = 106 ; C 10 X L = L = 1000 0,1 = 100 .
Reducirani na primar, induktivni otpor iznosi:

X L = n2 X L ,
pa je ukupna impedancija spoja Z = R + j (n 2 X L X c ) . Kako je Z = U 100 = = 1000 , mora biti da je n 2 X L X c = 0 pa je I 0,1
n=
Xc 106 = = 100 XL 102
173
175.) Potrebno je izraunati pokazivanje A-metra u spoju na slici ako je
N1 = 10 N2
R1 = 100
~
U1 = 100 e j 0 V
0
N1
N2
R2 = 1
175.a) Rjeenje:
Kroz primar i sekundar teku struje: I1 = U 100 = = 0,5 A; I 2 = n I1 = 10 0,5 = 5 A R1 + R2 100 + 102 1
174
176.) Potrebno je izraunati efektivnu vrijednost struje u spoju na slici ako je X c (50 Hz)=10
176.a) Rjeenje: Simulacija u EWB-u
Ako bi u spoju na slici djelovao samo izvor s frekvencijom 50 Hz, spojem bi tekla struja U pri emu je iji je efektivni iznos: I ef 1 = ef 1 Z1 100 10 A. I ef 1 = = Z1 = R 2 + X c2 = 102 + 102 = 10 2 , pa je 10 2 2 Ako bi u spoju djelovao samo izvor s frekvencijom 150 Hz, spojem bi tekla efektivna vrijednost struje prema: U 100 100 100 300 30 I ef 3 = 3 = = = = = 2 Z3 100 10 10 10 10 10 10 100 + 102 + 9 3 3
2 2 Ukupna struja je jednaka: I ef = I ef 1 + I ef 3 =
100 900 + = 140 = 11,83 A 2 10
175
177.) Jednofazni transformator s S 2 = 200 kVA ima gubitke praznog hoda P0 = 1600 W i gubitke kratkog spoja Pk = 2200 W . Koliki je koeficijent korisnosti kod 25% optereenja i cos 2 = 0, 7 ? 177.a) Rjeenje:
Izraz za koeficijent korisnosti je:
k S 2 cos 2 35 = = 0,9527 2 k S 2 cos 2 + k Pk + P0 35 + 0,1375 + 1, 6
178.) Transformator nominalne snage S = 25 kVA napona U = 500 V napaja troilo snage Pt = 12 kW, cosp = 0, 6 . U svrhu potpunog optereenja transformatora paralelno troilu spaja se otpornik R. Odredite iznos otpora tog otpornika i novi cos . 178.a) Rjeenje:
Troilo ima prividnu snagu: St = 12 + j 12 tan p = 12 + j12 1,333 = 12 + j16 kVA , pa u svrhu potpunog optereenja mora biti zadovoljena jednakost: 252 = (12 + PR ) 2 + 162 , i dalje 12 + PR = 19, 21; PR = 7, 21 kW ,
to znai da iznos otpora prikljuenog otpornika mora biti R= U 2 5002 = = 34, 674 . PR 7210
Novi faktor snage sada iznosi: cos = Pu 19210 = = 0, 7684 S 25000
176
SVITAK S FEROMAGNETSKOM JEZGROM, TRANSFORMATOR S FEROMAGNETSKOM JEZGROM 179.) Treba odrediti gubitke u feromagnetskoj jezgri svitka, ako instrumenti pokazuju slijedee vrijednosti: U v = 220 V; I A = 1,5 A; Pw = 44 W . Ukupni otpor zavoja svitka je Ru = 0,8
L1 N
179.a) Rjeenje:
W-metar je izmjerio ukupne gubitke koji se sastoje od gubitaka u jezgri i namotu pa je
2 PFe = Pw I A R = 44 1,52 0,8 = 42, 2 W .
180.) U eljeznoj jezgri prigunice, gubici zbog histereze iznose Ph1 = 100 W pri izmjeninom naponu U1 = 110 V i frekvenciji f1 = 40 Hz ? Koliki e biti gubici histereze
Ph 2 ako se uz nepromjenjeni napon frekvencija podigne na f 2 = 80 Hz ? Otpor zavoja je zanemariv.
180.a) Rjeenje:
Gubici zbog histereze ovise o kvadratu magnetske indukcije ( B 2 ) i prvoj potenciji frekvencije f . (gubici zbog vrtlonih struja ovise o B 2 i f 2 ). Ako se frekvencija povea sa 40Hz na 80 Hz, onda se u skladu s E = 4, 44 m f N ( U E zbog zanemarenja otpora namota) magnetski tok, a time i magnetska indukcija ( Bm = m ) smanje u istom omjeru. Zato su novi gubici histereze jednaki: S
f B 1 Ph 2 = Ph1 2 2 = 100 2 = 50 W 2 f1 B1
2 2
177
181.) Za svitak s feromagnetskom jezgrom mjerenjem su dobivene vrijednosti: U = 220 V, f = 50 Hz, I =10 A, P = 400 W . Ako je poznato da je PFe = 3PCu , treba odrediti parametre nadomjesne sheme svitka RCu , RFe , X Fe , I g , I . Rasipanje je zanemarivo. 181.a) Rjeenje:
Ukupni gubici P = PFe + PCu = 3PCu + PCu = 4 PCu pa je PCu = Otpor namota je RCu = PCu 100 = =1 . I 2 102 P = 100 W . 4
Ukupni gubici u eljezu su PFe = P PCu = 400 100 = 300 W . P 400 Faktor snage iznosi cos = = = 0,182 U I 220 10
E = U I (0,182 + j 0,983) 1 = 220 1,82 j9,83 = 218,18 j 9,83 A .

Apsolutni iznos EMS je E = 218, 4 V . Nadomjesni otpor RFe = Struja I g = E 2 218, 42 = = 159 . PFe 300
E 218, 4 = = 1,374 A . RFe 159 E 218, 4 = = 22, 05 I 9,905
Struja I = 102 1,3742 = 9,905 A pa je X Fe =
182.) Kod nominalnih uvjeta transformator ima gubitke u eljezu PFe i gubitke u bakru PCu . Napon na primaru se smanji na 0,5U n , a istovremeno se zamijeni troilo tako da struja primara i sekundara ostanu nepromijenjene. Koliki e u tim uvjetima biti gubitci u bakru i eljezu PCu i PFe ? 182.a) Rjeenje: Ako se smanji napon primara na 0,5U n prema relaciji U1 E1 = 4, 44 m f N1 , slijedi da e se smanjiti magnetski tok na polovicu iznosa, a prema tome i magnetska indukcija Bm = 0,5 Bm . Gubitci u eljezu se dijele na gubitke zbog vrtlonih struja i mijenjaju se s kvadratom indukcije i frekvencije. Gubitci zbog histereze mijenjaju se s kvadratom indukcije i prvom potencijom frekvencije. Zato vrijedi da e novi gubitci zbog vrtlonih (0,5 Bm ) 2 struja biti Pv = Pv = 0, 25 Pv . Isto tako novi gubitci zbog histereze struja e 2 Bm
iznositi: Pv = Pv (0,5 Bm ) 2 = 0, 25 Pv . Kako su gubitci u eljezu jednaki 2 Bm PFe = Pv + Ph i PFe = Pv + Ph slijedi da je PFe = 0, 25 PFe . Gubitci u bakru su ostali isti PCu = PCu .
178
183.) Na svitku s feromagnetskom jezgrom izmjerene su sljedee vrijednosti: P = 200 W, I = 4 A. Svitak je prikljuen na napon U = 220 V, f = 50 Hz . Rasipanje toka je zanemarivo. Ako otpor svitka iznosi RCu = 5 , treba izraunati nadomjesni otpor eljeza Rg .
I R
UL
Ig = Ih + Iv
ig
I Sl. 84
183.a) Rjeenje:
Djelatna snaga zavojnice iznosi: P = U I cos Pa se iz poznatih podataka moe odrediti faktor snage: cos = P 200 = = 0, 2273 U I 220 4
Napon samoindukcije iznosi U L = U I R . Napon izvora se postavlja u realnu os U = 220 00 V , onda je struja I = 4 (cos j sin ) = 0,9092 j 3,895 V pa je: U L = 220 (0,9092 5 j 3,895 5) = 220 4,546 + j19, 475 V= 215,454+j19, 475 = 216,3324 V Gubitci u jezgri iznose PFe = P PCu = 200 42 5 = 200 80 = 120 W . Nadomjesni otpor eljeza iznosi: Rg =
2 U L 216,33242 = = 390 PFe 120
179
184.) Naponski izvor u = 2,5 + 25 2 sin(3000t + 450 ) V prikljuen je na serijski spoj otpornika R = 10 i zavojnice L = 10 mH . Potrebno je izraunati efektivni iznos struje koju daje izvor.
XL
u
+
~
184.a) Rjeenje:
Zadani napon se sastoji od istosmjerne komponente U 0 = 2,5 V i izmjenine sinusoidalne komponente efektivne vrijednosti U ef = 25 V . Ako bi djelovala samo istosmjerna komponenta zadanog napona, spojem bi tekla struja 2,5 iznosa I 0 = = 0, 25 A . (induktivni otpor za istosmjernu struju je 0). 10 Ako bi u spoju djelovala samo izmjenina komponenta, spojem bi tekla struja 25 efektivnog iznosa I ef = = 0, 79 A jer je za izmjeninu komponentu 2 10 + 302 impedancija spoja Z = 102 + (3000 10 103 ) 2 = 102 + 302 = 31, 623 .
2 Ukupna struja spoja je: I uef = I 02 + I ef = 0, 252 + 0, 792 = 0,83 A
180
PRIMJER PISMENOG ISPITA 1 1.) U izolacijsku posudu s kovinskim dnom i stropom na slici 2 je do h = d nalito ulje relativne dielektrinosti r = 10 . Za 3 koliko posto se promijeni jakost elektrinog polja u zraku, ako se posuda zaokrene za 900 ? Ezr 2 Ezr1 100 = ______ Ezr1 ___________________________________________________________________________ 2.) Prije zatvaranja sklopke u spoju (na slici) kondenzator C1 = 3 F nabijen je nabojem Q10 = 120 C . Kondenzatori C2 = 3F i C3 = 1,5 F su pritom bili prazni. Treba odrediti naboj Q2 nakon zatvaranja sklopke. Q2 = _____ C ___________________________________________________________________________ 3.) Kolika je snaga strujnog izvora u spoju na slici?
PI = ____ W ___________________________________________________________________________ 4.) Koliko mora iznositi otpor Rx donjeg dijela + potenciometra na slici iji je ukupni otpor 100 da bi 12 V /12 W aruljica bila pravilno napajana ( U n = 12 V; Pn = 12 W ) 48V Rx = ____ ?
Rx
10
___________________________________________________________________________ 5.) Pri kojim strujama strujnog izvora e snaga PR1 biti 4 puta vea 12 V od snage PR2 I = ____ A; I = _____ A .
+
R2 = 2
R1 = 2
181
PRIMJER PISMENOG ISPITA 2 1.) Treba odrediti iznos otpora otpornika R u spoju na slici, tako da se u njemu pojavi maksimalna snaga ako je poznato. = 5 kHz; C = 10 F; L = 2 mH; R1 = R2 = 10 .
R1
+
L R
R2
u C
R = ____ ___________________________________________________________________________ 2. Potrebno je izraunati R1, R2 i R3 u spoju na slici koji je prikljuen na R1 U1 + trofazni simetrini direktni sustav faznog napona U f = 220 V ako je: R2 U2
R1 = R2 = R; R3 = 2 R , a pokazivanje A-metra je 5 A .
+
+
U3
R3
A
R1 = ____ ; R2 = _____ ; R3 = ____
___________________________________________________________________________ 3.) Za koliko se promijeni pokazivanje V-metra u spoju prema slici, ako se 0-vod prekine?
U v = ____ V ___________________________________________________________________________ 4.) Potrebno je izraunati ulaznu impedanciju spoja prema slici:
j2 j1 Zul
Z ul = _______
j2
___________________________________________________________________________ 5.) U mrei na slici pri krunoj frekvenciji induktivni otpor iznosi X L = 20 ; X c = 32 . Treba odrediti efektivnu vrijednost struje izvora u = 10 2 sin(t + 150 ) + 15 2 sin(2t + 300 ) + 50 2 sin(8t 450 )
R = 25
u
XL
XC
I = _____ A .
182
PRIMJER PISMENOG ISPITA 3 1.) Zrani vod ine dva paralelna vodia polumjera r=3 mm i meusobne udaljenosti d=40 cm koji su prikljueni na napon U. Potrebno je izraunati iznos napona ako je jakost elektrinog polja na povrini vodia jednaka E = 8,52 i da je d
r)
r kV .( Ekscentricitet zanemariti i uzeti u obzir m
U = ______ V .
___________________________________________________________________________ 2.) Potrebno je izraunati najmanji i najvei iznos jakosti elektrinog polja izmeu sfera koncentrinih vodljivih kugla, ako je poznato: r1 = 10 mm; r2 = 25 mm; r = 1; U = 100 V . Koliki je omjer tih jakosti elektrinog polja?
kV E1 = _____ ; m
kV E2 = ______ ; m
E2 = _____ E1
___________________________________________________________________________
R1 = 10
A
R2 = 5
3.) Idealni V-metar u spoju na slici pokazuje 12 V. Potrebno je izraunati struju i snagu strujnog izvora.
+
V C B D
I = _____ A;
PI = ______ W
R3 = 8
R4 = 2
I
________________________________________________________________________ 4.) Koliki moraju biti otpori promjenljivog otpornika R u spoju na slici da se na njemu pojavi 50% najvee mogue snage? R =1
R = ____ ;
R = ____
3A
___________________________________________________________________________ 5.) Treba odrediti iznos otpora otpornika Rx tako da se na njemu pojavi napon 20 V. Rx = ____
183
PRIMJER PISMENOG ISPITA 4 1.) Zapisati vektor magnetske sile koja djeluje na jedinicu duine vodia kojim tee struja I 4 ako je poznato: I1 = I 2 = I 3 = I 4 = 30 A; a = 1 cm; r0 = 1 mm (Vodii su jako dugi, ravni i meusobno paralelni.)
r N F4 = ___________________ m ___________________________________________________________________________
2.) U trenutku t = 0 prikljuuje se serijski RC spoj na idealni izvor istosmjernog napona s E = 50 V , pri emu je uc (0) = 20 V . Potrebno je izraunati vrijeme t u kojem napon na kondenzatoru poprimi iznos uc (t ) = 24 V ako je poznato R = 1 M; C = 1 F .
t = ______ s ___________________________________________________________________________ Potrebno je izraunati snagu otpornika od 5 kroz kojeg 3.) i (A) prolazi struja ija je vremenska promjena prikazana na slici. 2
1
PR = _____ W
T 2
t (s)
Sl. 1
___________________________________________________________________________ 4.) Potrebno je izraunati snagu otpornika R = 10 u i1 R spoju na slici ako je poznato: i i1 = 2 sin(t + 450 ); i2 = 2 cos(t 300 ) i2 PR = ______ W ___________________________________________________________________________ 5.) Pri kojoj frekvenciji u spoju na slici e napon i struja izvora biti L i C = 1 nF; R = 2 k u fazi, ako je poznato: L = 1 mH;
u
C
f = ________ kHz ?
184
PRIMJER PISMENOG ISPITA 5 1.) Serijski s aruljicom je prikljuena zavojnica induktiviteta L i omskog otpora RL = 2 . Koliki mora biti induktivitet zavojnice da napon i snaga aruljice budu jednaki nazivnim vrijednostima?
L = _______ mH
________________________________________________________________________ 2.) Potrebno je izraunati apsolutni iznos napona U AB u mrei na slici. U AB = ______ V
________________________________________________________________________ 3.) Spoj na slici je napajan trofaznim simetrinim direktnim 1 U1 + sustavom faznog napona 220 V. Potrebno je izraunati 1 pokazivanje idealnog V-metra. U2
+ +
U3
UV = _____________ V
___________________________________________________________________________ j2 4.) Pri kojoj kompleksnoj vrijednosti impedancije Zt u spoju na slici e snaga na njoj biti maksimalna? + j1
u
j2
Zt
Z t = ___________
___________________________________________________________________________ 5.) Potrebno je izraunati efektivnu vrijednost struje u spoju na slici I ef = ______ A
185
PRIMJER PISMENOG ISPITA 6 1.) Elektromagnet ini jezgra i kotva iz materijala s = 98000 , ukupne duine magnetskog kruga 50 cm i presjeka jezgre 10 cm 2 . Treba odrediti struju u namotu s 100 zavoja pri kojoj e sila izmeu jezgre i kotve biti 30N.
I = _____ mA
___________________________________________________________________________ 2.) U trenutku t = 0 prikljuuje se serijski RC spoj na idealni izvor istosmjernog napona s E = 50 V , pri emu je uc (0) = 20 V . Potrebno je izraunati vrijeme t u kojem napon na kondenzatoru poprimi iznos uc (t ) = 24 V ako je poznato R = 1 M; C = 1 F . t = ______ s . ___________________________________________________________________________ 3.) Potrebno je izraunati snagu otpornika od 5 kroz kojeg prolazi i (A) struja ija je vremenska promjena prikazana na slici. 2
1
PR = _____ W
T 2
t (s)
Sl. 1
___________________________________________________________________________ 4.) Potrebno je izraunati snagu otpornika R = 5 u spoju i1 R na slici ako je poznato: i i1 = 2 sin(t + 450 ); i2 = 2 sin(t + 300 ) i2 PR = ______ W ___________________________________________________________________________ 5.) Pri kojoj frekvenciji u spoju na slici e napon i struja izvora biti L i u fazi, ako je poznato: L = 2 mH; C = 1 nF; R = 2 k
u
C
f = ________ kHz ?
186
PRIMJER PISMENOG ISPITA 7 1.) Treba odrediti omjer apsolutnih iznosa jakosti elektrinih polja u tokama A i B prema slici . EA = ______ EB ________________________________________________________________________ 2.) Prije zatvaranja sklopke kondenzator C2 = 6 F je nenabijen, a kondenzator C1 = 3 F je nabijen na napon naznaenog polariteta, tako da ima energiju WC1 = 0, 6 mJ Koliki e biti napon U 2 na kondenzatoru C2 nakon zatvaranja sklopke , ako je napon izvora U = 100 V ? U 2 = __________ V ___________________________________________________________________________ 3.) Idealni V-metar je s + stezaljkom spojen u toku A, a s minus stezaljkom u toku B u spoju na slici te pokazuje 6 V . Kolika je snaga idealnog naponskog izvora koji napaja taj spoj ?
A
3
V
+ B
2,5 3 6
Pizv = ______ W
___________________________________________________________________________ 4.) Pri kojoj struji I naznaenog smjera su snage na otpornicima R1 i R2 u R1 spoju na slici meusobno jednake?. Koliko iznosi ta snaga? U Poznato je: R1 = 1 ; R2 = 2 ; U = 9 V
+
I = ______ A;
P = ______ W
___________________________________________________________________________ 5.) U kojem poloaju klizaa ( Rx = ? ) linearnog + potenciometra ukupnog otpora 10 aruljica e u spoju na 18 V 10 slici biti pravilno napajana (s nazivnim vrijednostima). Rx = _____ ;
Rx
187
+
U
R2
6 V /3 W
PRIMJER PISMENOG ISPITA 8 Tokasti naboj Q = 40 pC nalazi se u toki C kao to 1.) prikazuje slika. Treba odrediti napon U AB izmeu toaka A i B ako je zadano: a = 1 m; b = 4 m; c = 2 m . Koliko puta je jakost elektrinog polja u toki B vea od jakosti elektrinog polja u toki A?
a c
C
b
B
A
+Q
U AB = ______ mV EB = _____ EA __________________________________________________________________________ 2.) Kondenzator kapaciteta C1 = 2 F se nabije na napon 110 V . Iskljuivi C1 s izvora , na njega se prikljui prazan kondenzator nepoznata kapaciteta C2 koji se pritom nabije na napon 44 V . Koliki je iznos C2 ? C2 = ______ F ___________________________________________________________________________ 3.) Idealni V-metar je s + stezaljkom spojen u toku A, a s minus stezaljkom u toku B u spoju na slici te pokazuje 3 V . Kolika je snaga idealnog naponskog izvora koji napaja taj spoj?
A
3
V
+ B
2,5 3 6
Pizv = ______ W
___________________________________________________________________________ 4.) Pri kojoj struji I naznaenog smjera su snage na otpornicima R1 i R2 u R1 spoju na slici meusobno jednake? Koliko iznosi ta snaga? U Poznato je: R1 = 1 ; R2 = 2 ; U = 9 V R
+
I = ______ A;
P = ______ W
___________________________________________________________________________ 5.) U kojem poloaju klizaa ( Rx = ? ) linearnog potenciometra + ukupnog otpora 10 e aruljica u spoju na slici biti pravilno 12 V 10 napajana (s nazivnim vrijednostima)? Za koliku snagu mora biti Rx 6 V/3 W dimenzioniran potenciometar?
Rx = _____ ;
Ppot = _____ W
188
+
U
PRIMJER PISMENOG ISPITA 9 Potrebno je izraunati iznos EMS inducirane u vodljivom 1.) tapu koji se giba u magnetskom polju ravnog jako dugog vodia na nain kako prikazuje slika. tap i vodi su u istoj ravnini. Oznaiti i polaritete toaka 1 i 2.
I = 100 A
1 r m v = 10 s 2
1 cm 19 cm
E = ____ V ___________________________________________________________________________ 2.) U trenutku t = 0 se preklopi preklopka u spoju na slici 1 2 u poloaj 2. Treba odrediti iznos napona na kondenzatoru + 1 nakon 2 s po preklapanju preklopke. 1 - 8V 1 1 F
uc = _______ V ___________________________________________________________________________ 3.) Pri stimulaciji tkiva upotrijebljen je pravokutni signal s i (mA) periodom T = 1 ms (slika). Treba odrediti najveu moguu irinu I max signala T0 , ako efektivna vrijednost struje kroz tkivo ne smije prijei 50% amplitude struje I max .
T0 T t (ms)
T0 = ______ s ___________________________________________________________________________ 4.) Zadane su struje i1 = 14,14 sin(t + 450 ), i2 = 14,14 sin(t 750 ), i3 = 14,14 sin(t 1950 ), koje ulaze u zajedniki vor. Kolika je efektivna vrijednost struje I koja izlazi iz tog vora? I = ______ A ___________________________________________________________________________ 5.) U spoju na slici kod frekvencije = 400 rad / s , struja prethodi EMS za kut 63, 40 . Kolika je snaga otpornika R?
+
L = 25 mH
E = 120 00 V
C = 50 F
PR = ______ W
189
PRIMJER PISMENOG ISPITA 10 U teitu istostranine strujne petlje sa stranicom a = 10 cm je s Hallovom 1.) sondom izmjerena magnetska indukcija B = 1,8 mT . Kolika struja tee u petlji?
I
a
I = _____ A
________________________________________________________________________ U homogenom magnetskom polju indukcije B = 200 mT lei u stabilnom poloaju 2.) kruna petlja promjera d = 50 cm , kojom tee struja I = 30 A . Koliki rad obavi vanjska sila koja petlju zavrti za 1800 ?
A = _____ J ________________________________________________________________________ 3.) Os rotirajueg bakrenog diska polumjera r = 20 cm se poklapa s smjerom homogenog magnetskog polja indukcije B = 200 mT . S kolikim brojem okretaja u minuti mora rotirati bakreni disk da bi aruljica bila pravilno napajana?
n = ______ 0
min
___________________________________________________________________________ 4.) Potrebno je izraunati faktor oblika pilastog napona na slici
k0 = ______
___________________________________________________________________________ 5.) Potrebno je izraunati za koliko ampera se promijeni pokazivanje A-metra u spoju na slici, ako zatvorimo sklopku S.
I = ______ A
190
PRIMJER PISMENOG ISPITA 11 1.) Serijski s aruljicom prikljuimo zavojnicu induktiviteta L i omskog otpora RL = 2 . Koliki mora biti induktivitet zavojnice da napon i snaga aruljice budu jednaki nazivnim vrijednostima?
L = _______ mH
___________________________________________________________________________ 2.) Potrebno je izraunati apsolutni iznos napona U AB u mrei na slici

U AB = ______ V
___________________________________________________________________________ 3.) Spoj na slici je napajan trofaznim simetrinim direktnim 1 U1 + sustavom faznog napona 220 V. Potrebno je izraunati pokazivanje idealnog V-metra. 2 U2 +
U3
UV = _____________ V
___________________________________________________________________________ j2 4.) Pri kojoj e kompleksnoj vrijednosti impedancije Zt u spoju na slici snaga na njoj biti maksimalna? + j1
u
j2
Zt
Z t = ___________
___________________________________________________________________________ 5.) Treba odrediti pokazivanje W-metra.
P = _______ W W
191
PRIMJER PISMENOG ISPITA 12 Treba odrediti maksimalnu snagu koja se moe 1.) pojaviti na promjenljivom otporniku R u spoju na slici.
Pmax = _______ W
___________________________________________________________________________ 2.) Pokazivanje A-metra u spoju na slici je 30 A . Koliki je fazni napon koji napaja taj spoj, ako je R = 10 ?
U f = ______ V
___________________________________________________________________________ 3.) Potrebno je izraunati snagu otpornika u spoju na slici, ako je spoj prikljuen na izvor napona U = 11,18 V 26,5650
PR = _______ W
___________________________________________________________________________ 4.) Na primar idealnog transformatora spojen je izvor napona U = 20 V i unutarnjeg otpora Ru = 20 . Otpornik koji se prikljuuje na sekundar ima otpor R2 = 0, 2 . Koliki prijenosni omjer mora imati taj transformator da bi snaga na sekundarnom otporniku bila maksimalna? Koliko iznosi ta snaga?
n = ________ Pmax = ________ W
___________________________________________________________________________ 5.) Potrebno je izraunati efektivnu vrijednost struje u spoju X L ( ) = 3 R = 6 na slici, ako je u = 10 + 10 2 sin(t ) + 10 2 sin(3t )
~
I ef = ________ A
X C ( ) = 3
192
RJEENJA PISMENIH ISPITA

Primjer 1
Ezr 2 Ezr1 100 = 60% Ezr1 2.) Q2 = 30C 3.) PI = 90W 4.) Rx = 79, 63 5.) I = 18A; I = 2A
1.)
Primjer 2
1.) 2.) 3.) 4.) 5.)

Primjer 3
R = 13, 04 R1 = 22 ; R2 = 22 ; R3 = 44 U v = 44 V Z ul = 0, 25 + j1, 75 I = 0, 65 A
1.) U = 250 V
kV kV E2 = 2, 67 2.) E1 = 16, 67 ; ; m m 3.) I = 15 A; PI = 1350 W 4.) R = 5,83 ; R = 0,17 5.) Rx = 8
E2 = 0,16 E1
Primjer 4
r r r N 1.) F4 = (27 i 9 j ) 103 m 2.) t = 0,1432 s 3.) PR = 5,83 W 4.) PR = 39,3 W 5.) f 0 = 137,832 kHz
Primjer 5
1.) L = 94,9 mH 2.) U AB = 14,55 V 3.) UV = 330 V 4.) Z t = 0, 2 j1, 6 5.) I ef 5 A 193
Primjer 6
1.) 2.) 3.) 4.) 5.)

Primjer 7
I = 78, 76 mA t = 0,1432 s PR = 5,83 W PR = 19, 6593 W f = 79,58 kHz
1.) 2.) 3.) 4.) 5.)

Primjer 8
EA 1 = EB 8 U 2 = 26, 67 V Pizv = 360 W I = 37,1A; P = 472 W Rx = 4
1.) U AB = 94,14 mV 2.) 3.) 4.) 5.)

Primjer 9
C2 = 3 F Pizv = 90 W I = 37,1 A; Rx = 6 ;
EB = 5,8 EA
P = 472 W Ppot = 9 W
1.) 2.) 3.) 4.) 5.)

Primjer 10
E = 599 V uc = 0,54 V T0 = 250 s I =0 A PR = 144 W
1.) I = 100 A 2.) A = 2,356 J 3.) n = 3581 0 min 4.) k0 = 1,15 5.) I = 1, 26 A
194
Primjer 11
1.) L = 261 mH 2.) U AB = 14,55 V 3.) UV = 336 V 4.) Z t = 0, 2 j1, 6 5.) P = 0 W W

Primjer 12
1.) Pmax = 8, 72 W 2.) U f = 100 V 3.) PR = 10 W 4.) n = 10 Pmax = 5 W 5.) I ef = 1,94 A
195
Popis oznaka koritenih u zbirci zadataka

Q tokasti naboj linijski naboj 0 apsolutna dielektrina konstanta r relativna dielektrina konstanta plona gustoa naboja F sila na naboj E jakost elektrinog polja volumna gustoa naboja D vektor gustoe elektrinog pomaka P polarizacijski vektor S povrina l duljina V volumen elektrini tok W elektrina energija A rad u eelektrinom polju U napon U12 napon izmeu toaka 1 i 2 C kapacitet R elektrini otpor G elektrina vodljivost specifini elektrini otpor (elektrina otpornost) specifina elektrina vodljivost (el.provodnost) I jakost elektrine struje P elektrina snaga 0 magnetska permeabilnost vakuuma r relativna magnetska permeabilnost magnetska permeabilnost B magnetska iondukcija magnetski tok H jakost magnetskog polja N broj zavoja ulanani magnetski tok v brzina kutna brzina L induktivitet M meuinduktivitet k faktor magnetske sprege vremenska konstanta i trenutna vrijednost struje I max maksimalna vrijednost struje
196
I ef efektivna vrijedost struje I sr srednja elektrolitika vrijedost struje I sr srednja aritmetika vrijednost I apsolutni iznos struje (efektivna vrijednost) I fazor struje I t vrijeme T perioda promjenljive veliine kruna frekvencija f frekvencija fazni kut izmeu napona i struje U poetni kut fazora napona I poetni kut fazora struje X L induktivni otpor X C kapacitivni otpor Z kompleksna impedancija Z apsolutni iznos impedancije Y kompelsna admitancija Y apsolutni iznos admitancije p (t ) trenutna snaga P djelatna snaga Q jalova snaga S prividna snaga cos faktor snage (faktor faznog pomaka) a kompleksni operator rotacije za1200 a 2 kompleksni operator rotacije za 2400
197
Koritena literatura
[1.] Branislav Kuzmanovi: Osnove elektrotehnike I i II Zagreb ELEMENT, 2000. [2.] Armin Pavi-Ivan Felja: Osnove elektrotehnike 1-Auditorne vjebe [3.] Gordan urovi: Elektrotehnika I i II-Zbirka zadataka, Zagreb, 2004. [4.] Viktor Kranjc: Zbirka reenih nalog iz Osnov elektrotehnike I i II, Univerza v Mariboru, 2002. [5.] Raymond A. DeCarlo, Pen-Min Lin: Linear Circuit Analysis, 2nd Editon
Oxford University Press, New York, 2001.
Koriteni Internet materijali

http://www.oss.unist.hr/studiji/it/materijali/Zbirke/OEI_Zbirka_Zadataka_2006.pdf http://stari.ltfe.org/oe/1kol_oe1.asp http://stari.ltfe.org/oe/2kol_oe2.asp
Koriten aplikativni softver:

Electronics Workbench 5.1 MATLAB 6.5 GRAPHMATICA 2.0e
198

udžbenik-huđek-AND1-10 3 2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

udžbenik-huđek-AND1-10 3 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VELEUILITE U VARADINU

Zbirka rijeenih zadataka iz Osnova elektrotehnike 1 i 2

1 1 (sin t sin 3 t + sin 5 t ...) 9 25

UDBENIK VELEUILITA U VARADINU

UDBENIK VELEUILITA U VARADINU

Recenzenti: Prof. dr. Boris Tovornik Mr. sc. Ivan umiga

Zbirka rijeenih zadataka iz Osnova elektrotehnike 1 i 2

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Urednica Dunja Srpak, dipl. ing. el.

Recenzenti Prof. dr. Boris Tovornik Mr. sc. Ivan umiga

Lektor Barica Pahi, prof.

Crtee izradio Josip Huek, dipl. ing. el.

Tisak i uvez Finesa d.o.o. Varadin

Naklada 200 primjeraka

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Udaljenost izmeu naboja iznosi:

k Q1 Q2 9 109 5 106 0,8 106 = = 4 102 . 0,9 0,9

Jakost elektrinog polja u toki B, iz koje je odstranjen naboj Q2 , iznosi:

Q1 5 106 kV = 9 109 = 1125 2 2 rAB 0, 2 m

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

r r r Q Q r Q Q r Sila na naboj QC iznosi: F = FAC + FBC = k A 2 C j k B 2 C i b a

Q1 = Q2 Q1 > Q2 Q1 > Q2 Q1 < Q2

oba + Q1 (+ ), Q2 () Q1 (), Q2 (+ ) Q1 (), Q2 (+ ) Q1 (+), Q2 ()

3.a) Rjeenje: Toan odgovor je e. (proanalizirati i druge sluajeve)

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

r r r Q2 r 10 109 r E2 = k i = 9 109 i = 90 104 i = 900 i 4 4 110 10 r r r E = 581,8 i + 318, 2 j

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

9.a) Rjeenje: (MATLAB)

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

10 109 V = = 4000 Er = 2 2 2 4 0 r 4 0 (15 10 ) m

kV 103 V V V = 3 -3 = 3 103+3 = 3 106 mm 10 m m m

Qmax = Emax 4 0 R 2 = 3,34 106 As

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Ukupna sila na naboj 1 iznosi: r r r r r 2 1 r 3 r 3 r 3 3 r 2 ( i + j i + j) = ( i + 2 3 j ) f = f 21 + f31 = 2 0 a 2 2 2 2 2 0 a

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

d 2 2dx + x 2 = 4 x 2 ; 3 x 2 + 2dx d 2 = 0 x1,2 = 2d 4d 2 + 12d 2 2d 4d = ; 6 6 x= d 3

m2 g = E1l Q2 . ( E1l je polje kugle na poziciji listia) E1l = mg 103 10 V = = 106 8 Q2 10 m

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

1 Slijedi da su potencijali 1 = 2 = 3 = , pa je: W p = 3 Q 2 1 Q 3Q 2 3 (109 ) 2 36 = , odnosno W p = = = 13,5 107 J 2 0 a 4 0 a 4 109 2 102

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

17.a) Rjeenje: Potencijal toke A prema definiciji potencijala je:

Potencijal toke B se zapisuje kao:

Napon je jednak razlici potencijala u tokama A i B pa je:

Q1 1 1 1106 = A B = = = 109 4 0 rA 4 0 rB 4 0 rA rB 4 36 3 10 9 = = 4,5 103 V 2 Q1 Q1

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

LINIJSKI I PLONI NABOJ

U AB = E dl = E dl = [ 20000,10000,30000] [ (0 10), ( 30 10), ( 50 40) ] 102 =

= (20000) (0,1) + 10000 0, 2 + 30000 0,1 = 7000 V

Izvreni rad je:

A = 106 7 103 = 7 103 = 7 mJ .

= 300 400 500 = 1200 V

B = A U AB = 1540 (1200) = 2740 V

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

21.a) Rjeenje: (MATLAB)

1013 25 36 mV 109 625 108 i dalje E = = 706,85 9 0 a 4 10 0,1 4 m

AUDITORNE VJEBE OSNOVE ELEKTROTEHNIKE