You are on page 1of 7

Osvetljenje 2011

Ana Drndarevi, dipl.el.ing. Minel-Schrder, Beograd

NAJNOVIJE PREPORUKE U OBLASTI JAVNOG OSVETLJENJA


KRATAK SADRAJ: Mnogobrojna istraivanja u oblasti javnog osvetljenja, koja su sprovedena u proteklom periodu, rezultirala su publikovanjem veeg broja radova i preporuka meunarodnog komiteta za osvetljenje (CIE). U radu je dat izvod iz preporuke CIE 115 izdate 2010 godine koja je zamenila preporuku pod istim brojem iz 1995 godine. Ponuen je novi teinski metod za izbor odgovarajue svetlotehnike klase (M, C ili P) koji uzima u razmatranje vei broj parameara relevantnih za izbor svetlotehnike klase. Uvaavajui injenicu da je uteda energije postala jedan od primarnih ciljeva, preporuka u zavsnosti od promenljivih parmetara kao to su gustina sobraaja, teina i kompleksnost vidnog zadatka i drugih relevannih parametara, predlae model za smanjenje nivoa sjajnosti (osvetljenosti) u odreenim vremenskim intervalima. UVOD Preporuka CIE 115, izdata 2010. godine pod naslovom Lighting of roads for motor and pedestrian traffic, je revidovana i unapreena preporuka CIE 115 iz 1995. godine. Vano je napomenuti da su u proteklom periodu od 15 godina potronja energije i aspekti okruenja postali veoma vani ciljevi u svim oblastima. U prilog tome treba dodati poboljanja performansi svetiljki, izvora svetlosti, kao i ureaja za kontrolu i regulaciju. Sadraj preporuke predstavlja bazni dokumenat za dalji razvoj i izradu nacionalnih preporuka i standarda. Trenutno vaei evropski standard iz oblasti javnog osvetljenja EN13201 - Osvetljenje saobraajnica izdat je 2004. godine. Na osnovu preporuke CIE 115 u pripremi je izrada revizije ovog standarda. U okviru preporuke CIE 115 ponuena je nova teinskua metodologija za izbor odgovarajue svetlotehnike klase za osvetljenje sobraajnica (klase M), peakih zona (klase P) i rizinih podruija (klase C). Uvaavajui parametre koji se menjaju tokom ekspoloatacije (noi) , kao to je na primer gustina saobraaja, u Aneksu preporuke nalazi se model koji daje mogunost primene adaptacionog sistema osvetljenja. Obzirom na tehnoloki razvoj i potrebe drutva saobraajni transport je u stalnom porastu. Vei deo ovog transporta obavlja se tokom dana, ali i u nonom periodu prisutan je znaajan obim saobraaja. U nekim zemljama u proseku se 25% saobraaja odvija u nonim satima. Na osnovu sprovedenih istraivanja broj saobraajnih nezgoda je tokom nonih sati tri puta vei nego u dnevnom periodu. Farovi vozila obezbeuju odreene uslove vidljivosti, ali postaju manje efikasni u sluaju veih brzina, prisustva veeg broja vozila, kompleksnosti vidnog polja i slino. U okviru preporuke CIE 115 obraeni su kriterijumi i specifini parametri koji utiu na kvalitetno osvetljenje i bezbednost u saobraaju.

Strana 1

Osvetljenje 2011

IZBOR SVETLOTEHNIKE KLASE Prema Preporuci CIE 115 - 2010 sve saobraajnice za motorni i meoviti saobraaj svrstane su u est svetlotehnikih klasa, M1 do M6. Izbor svetlotehnike klase vri se na osnovu teinske metodologije po kojoj se prema teinskoj vrednosti parametara (kao to su: brzina, gustina saobraaja, tip uesnika u saobraaju, da li su razdvojene kolovozne trake, prisustva parkiranih vozila, sjajnosti okruenja, kakvo je vizuelno voenje i kontrola saobraaja) vri odabir svetlotehnike klase. Najpre se saberu teinske vrednosti odreenih parametara. Broj svetlotehnike klase M se odreuje kao: Broj svetlotehnike klase M = 6 - Vws TABELA 1 Parametri za izbor M svetlotehnike klase Parametar

Opcije

Teinska vrednost Vw 1 0,5 0 1 0.5 0 -0.5 -1 2 1 0 1 0 1 0 0.5 0 1 0 -1 0.5 0 Suma teinskih vrednosti

Vw Izabrano

Veoma velika Velika Umerena Veoma velika Velika Gustina saobraaja Umerena Niska Veoma niska Brzina Uesnici u saobraaju Odvojeni kolovozi Gustina ukrtanja Parkirana vozila Sjajnost okruenja Vizuelno voenje/ kontrola sobraaja
Meoviti sa velikim procentom nemotorizovanih uesnika

Meoviti Samo motorizovani Ne Da Visoka Umerena Prisutna Nisu prisutna


Velika

Umerena Niska Loe Umereno ili dobro

Vws

Strana 2

Osvetljenje 2011

Po slinom principu ponuene su tabele za odreivanje svetlotehnike klase C i P. TABELA 2 Parametri za izbor C svetlotehnike klase Parametar

Opcije

Teinska vrednost Vw 3 2 1 0 1 0.5 0 -0.5 -1 2 1 0 1 0 1 0 -1 0.5 0 Suma teinskih vrednosti

Vw Izabrano

Veoma velika Velika Brzina Umerena Niska Veoma velika Velika Gustina saobraaja Umerena Niska Veoma niska Uesnici u saobraaju Odvojeni kolovozi Sjajnost okruenja Vizuelno voenje/ kontrola sobraaja
Meoviti sa velikim procentom nemotorizovanih uesnika

Meoviti Samo motorizovani Ne Da


Velika

Umerena Niska Loe Umereno ili dobro

Vws

Broj svetlotehnike klase C se odreuje kao:

Broj svetlotehnike klase C = 6 - Vws

Strana 3

Osvetljenje 2011

TABELA 3 Parametri za izbor P svetlotehnike klase Parameter Options Niska Veoma niska (brzina hodanja) Weighting Value WV 1 0 1 0.5 0 -0.5 -1 2 1 1 0 0 0.5 0 1 0 -1 Posebni zahtevi Nema posebnih zahteva WV Selected

Brzina

Gustina saobraaja

Veoma velika Velika Umerena Niska Veoma niska


Peaci, bisiklisti i vozai motornih vozila Peaci i vozai motornih vozila Peaci i biciklisti Peaci Biciklisti

Uesnici u saobraaju Parkirana vozila

Prisutna Nisu prisutna


Visoka Umerena Niska

Sjajnost okruenja

Prepoznavanje lica

Potrebno Nije potrebno

Suma teinskih vrednosti

VWS

Broj svetlotehnike klase P se odreuje kao:

Broj svetlotehnike klase P = 6 - Vws


Parametri za odreivanje svetlotehnike klase su dati u tabelama samo opisno. U preporuci nisu data dodatna obrazloenja niti kvantitativne vrednosti kojima je definisana na primer brzina vonje ili gustina saobraaja. Moe se oekivati da e konkretnijne vrednosti ili opisi parametara biti detaljnije definisani novim evropskim standardom koji je u pripremi. U tabelama 4, 5 i 6 dati su svetlotehniki zahtevi za klase M, C i P.

Strana 4

Osvetljenje 2011

TABELA 4 Svetlotehniki zahtevi za motorni i meoviti saobraaj

Povrina puta
Klasa Lsr u cd/m2 M1 M2 M3 M4 M5 M6 2.0 1.5 1 0.75 0.50 0.30 Suva Uo 0.40 0.40 0.40 0.40 0.35 0.35 Ul 0.70 0.70 0.60 0.60 0.40 0.40 Vlana * Uo 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15

Relativni porast praga fTI u % 10 10 15 15 15 20

Koeficijent okruenja Rs 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5

Kriterijumi koji se odnose na odreene svetlotehnike klase podrazumevaju eksploatacionu vrednost srednje sjajnosti kolovoza (Lsr), optu (Uo) i podunu (Ul) ujednaenost sjajnosti, relativni porast praga (fTI) koji se rauna na poetku eksploatacionog ciklusa i koeficijent okruenja. Zahtevi klasa M1 do M6 se odnose na dovoljno duge saobraajnice na kojima se moe primeniti koncept sjajnosti. Kriterijumi M klasa se ne primenjuju na konfliktnim oblastima. Koeficijent okruenja se razmatra na putevima sa susednim peakim/biciklistikim stazama samo kada nisu definisani posebni zahtevi (P klase). Funkcija koeficijenta okruenja je da se obezbedi dovoljan nivo osvetljenosti okruenja kako bi prepreke i objekti u neposrednom okruenju bili dovoljno uoljivi. Uslov za optu ujednaenost na vlanim kolovozima primenjuje se u regionima gde je takav kolovoz prisutan u zanajnom periodu eksploatacije.

Strana 5

Osvetljenje 2011

TABELA 5 Svetlotehniki zahtevi za konfliktne oblasti

Klasa

Srednja osvetljenost na celokupnoj povrini E u lx 50 30 20 15 10 7.5

Ujednaenost osvetljenosti Uo (E) 0.40 0.40 0.40 0.40 0.40 0.40

Relativni porast praga fTI in % 1) Velika i umerena Niska i veoma brzina niska brzina 10 10 10 15 15 15 15 15 15 20 20 25

C0 C1 C2 C3 C4 C5
1)

Primenjuje se na podruijima gde je razmatranje vidog zadaaka za osvetljenje saobraajnica za motorni saobraaj (M klase) od velike vanosti.

TABELA 6 Svetlotehniki zahtevi za peake zone i oblati sa niskim brzinama Srednja Minimalna horizontalna horizontalna osvetljenost osvetljenost EH,sr u lx EH,min u lx Dodatni zahtevi za ukoliko je potrebno obezbediti raspoznavanje lica Minimalna vertikalna osvetljenost Ev,min u lx Minimalna semi-cilindrina osvetljenost Esc,min u lx

Klasa

P1 P2 P3 P4 P5 P6

15 10 7.5 5.0 3.0 2.0

3.0 2.0 1.5 1.0 0.6 0.4

5.0 3.0 2.5 1.5 1.0 0.6

3.0 2.0 1.5 1.0 0.6 0.4

Strana 6

Osvetljenje 2011

Iz priloenih tabela se moe uoiti da su u odnosu na raniju preporuku: Nivoi sjajnosti ostali isti u okviru svetlotehnikih klasa M1 M5, uz dodatak klase M6 (sa najniim nivoom sjajnosti). Zahtev za optom ravnomernou sjajnosti se praktino nije menjao (jedino je za svetlotehnike klase M5 i M6 definisana najmanja zahtevana vrednost od 0,35). Pootren je zahtev za vrednou podune ravnomernosti sjajnosti, tako to za klasu M3 povean sa 0,5 na 0,6, a za klase M4 M6 zahteva se poduna ujendaenos 0,4 (ranijom preporukom nije bilo zahteva). U okviru klase M3 ublaen je zahtev za relativnim porastom praga. ZAKLJUI Za klasifikaciju i izbor klase osvetljenja ponuena je nova teinska metodologija ijom se primenom moe oekivati izbor svetlotehnikih klasa sa niim zahtevima u odnosu na dosadanju praksu. Preporukom nisu definisane kvantitativne vrednosti parametara merodavnih za izbor svetlotehnike klase. Detaljniji opis merodavnih parametara moe se oekivati u revidovanoj verziji evropskog standarda koji je u pripremi. U aneksu preporuke date su smernice i primeri ekonomskih analiza, tabele sa primerom izbora razliitih svetlotehnikih klasa u zavisnosti od gustine saobraaja tokom noi, a sa ciljem utede energije koja je postala jedan od primarnih ciljeva.

LITERATURA: 1. 2. 3. CIE N115 Lighting of roads for motor and pedestrian traffic, 2010 CIE N115 Recommandations for the lighting of roads for motor and pedestrian traffic, 1995 EN13201 European Standard, Road Lighting, Last Draft 2004

Strana 7

You might also like