Faktori prestupnikog ponaanja

Kompleksnost kriminalnog ponaanja ogleda se u postojanju velikog broja biolokih, psiholokih i socijolokih teorija koje pokuavaju da objasne ovu pojavu. Do danas nauka nije formulisala jedinstven i sveobuhvatan model model koji bi pronikao u sutinu kriminalnih fenomena. Iz tog razloga kriminalitet vezujemo za mnogobrojne faktore. Zvonarevid kriminogene determinante svrszava u tri grupe: 1. odnosi se na iru drutvenu zajednicu 2. karakterie specifinosti uih socijalnih sredina 3. odslikava individualni aspekt poinioca Jedan od bitnih zadataka forenziko- psiholoke ekspertize uz ostalo, jeste i sagledavanje dinamike interakcije raznih kriminogenih faktora uz odreivanje relativnog znaaja svakoj od njih u konkretnoj inkriminisanoj radnji.

Kriminalne osobine ire drutvene zajednice

Aktuelna drutvena stvarnost esto kao vrhovni ideal uspeha istie profit, zaradu, status, mod , a ne rad i potenje. Mnoge se aktivnosti sa ruba zakona toleriu ako dolaze od privilegovanih slojeva, a legalnoj sankciji bivaju podvrgnuti pojedinci marginalnog znaaja. Nain ivota ulice, kafida, potpomognut mas-medijima koju su preplavljeni nasiljem, ali i ideologijom lakog, lepog i nemoralnog ivota itekako doprinose formiranju kriminalne motivacije. Ne treba izostaviti ni doprinos ratova, izbeglitva i drugih oblika drutvene pokterljivosti, ekonomskih i politikih kriza,ugroenih egzistencijalnioh uslova, poremedaja u funkcionisanju pravnog sistema i slabljenja drutvene kontrole.

Kriminalne osobine ue drutvene zajednice

Odnosi se na uticaj urbanih sredina, ruralnih sredina, delikventnih rejona, potkulture i kontrakulture, porodinog miljea i samih rtvi krivinog dela. Uticaj urbanih i ruralnih sredina -zapaeno je da kriminalitet znatno vie prisutan u gradovima, nego to je to sluaj sa selom - Relativna zastupljenost krivinih dela protiv ivota i tela veda je u selu, ali u svim drugim ozbiljnim deliktima selo zaostaje za gradom - Za ruralnu sredinu karakteristini su prestupi: paljevine, krae stoke, edomorstva, krvne osvete. - Manju kriminogenost seoske sredine tumaimo postojanjem jae neformalne socijalne kontrole, manje izraenim razlikama u materijalnom pogledu, nedostatkom prilika za realizaciju kriminalnih namera, nepovoljnim okolnostima za skrivanje nakon izvrenog delikta i sl.

Savremena kriminoloka istraivanja pokazuju da prestupnici najede potiu iz siromanijih sredina, oni za mesto izvrenja svojih delikata biraju podruja sa visokim ivotnim standardom, tako da i oni postaju kriminogeni rejoni. Uticaj potkulture i kontrakulture Sukob kulturnih ciljeva posebno dolazi do izraaja prilikom formiranja maloletnikih bandi, koje neguju vrednosni sistem olien kroz negativizam u odnosu na opte prihvadene norme ponaanja ire drutvene zajednice. Pripadnost potkulturi pojedinac mora da dokae radikalnim odbacivanjem obiajnih, moralnih, religijskih , ali i zakonskih normi globalnog drutva da bi stekao podrku istomiljenika i privid sigurnosti i zatite. Ova vrsta socijalnog pritiska esto moe biti presudna za otpoinjanje sa sociopatolokim (alkoholizam, narkomanija, sektatvo, ekstremni promiskuitet) ali i kriminalnim aktivnostima.

 Uticaj porodice Veza odgojnih stilova, karakteristika obitelji i kriminaliteta Djeje ponaanje se uvleike moe predvidjeti s obzirom na stil roditeljskog odgoja. Roditeljsko ponaanja se moe opisati na dvije dimenzije: permisivnost vs. restriktivnost i toplina vs. hladnoda. Kombiniranjem ovih dimenzija dobivamo 4 roditeljska stila od kojih svaki stvara razliite uzorke ponaanja. Autokratski stil (tzv. socijalni agresori) razvit de osobe sklone kriminalitetu usmjerenom na osobe, initi de vie nasilna djela, npr. razbojnitvo Indiferentni stil takva djeca de biti sklona laganju, krai, impulzivnosti, pokazivati de manjak socijalnih vjetina Permisivni stil razmaeni, nenasilni kriminalitet (npr. kraa bez oruja) Osim emocionalne hladnode/topline roditelja i kontrole koju imaju nad djetetom, razvoju kriminalne linosti pridonosi i konzistentnost discipliniranja, tj. postavljanje jasnih pravila i granica te redovito i kontingentno nadziranje pridravanja tih pravila.

Uticaj porodice nastavak

Mogu se prikazati 3 skupine obitelji od kojih svaka na svoj nain oteava djeci ukljuivanje u drutveni ivot:
u sebe zatvorena obitelj koja je nazadna i reakcionarna, eli odvojiti dijete od suvremenog drutvenog zbivanja i nastajanja novog; posljedice snosi dijete koje se mora kretati u drutvu i sukobljavati sa drugaijim shvaanjima od onih koje poznaje iz svoje obitelji; takav odgoj u obitelji moe negativno djelovati na dijete, tako da se u njemu razvije licemjernost i dvostruki lik prema vanjskom svijetu jako otvorena obitelj napredna i progresivna, ali esto nema dovoljno vremena za djecu, te ih odvie preputa samoj sebi; posljedica je pomanjkanje njege i porodine topline, to dovodi lako do toga da djeca poinju to traiti negdje drugdje, esto na krivom mjestu bezbrina obitelj egoistina i ravnoduna; ova obitelj ne zauzima nikakava stanovita, ne odgaja kod djece nita planski i organizirano, sve preputa sluaju i djeluje onako kako je za nju najpovoljnije u pojedinom sluaju

Uticaj porodice nastavak

to se tie utjecaja kriminaliteta roditelja na razvoj kriminalne linosti, on se moe pripisati genetskim faktorima, u smislu da roditelji kriminalci na svoju djecu prenose niu inteligenciju, impulzivnost, hiperaktivnost i sl. Nasljednost ovih osobina dodatno oteava odgoj bududi da to znai da roditelji zbog istih osobina nemaju adekvatne metode odgoja to ini njihovu djecu dvostruko hendikepiranom. Suprotno uvaenom miljenju da nesreene obitelji, tj. obitelji u kojima dijete ima samo jednog roditelja stvaraju kriminalne linosti, ini se da je ipak vanije u kakvom su odnosu roditelji, od injenica ive li oni zajedno ili ne. Naime, pokazalo se da su svae, napetosti, razdraljivost i agresija roditelja ipak vaniji prediktori bez obzira na to jesu li roditelji rastavljeni ili ne. Ipak, neke karakteristike nesreenih obitelji mogu doprinjeti razvoju kriminaliteta, a to su injenica da jedan roditelj esto nema dovoljno vremena za davanje dovoljne koliine emocionalne podrke i discipline te da djetetu fali model za uenje. Uenje po modelu je osobito vano za djeake koji odrastaju bez oca. No valja naglasiti da i nije toliko vano da otac ivi sa djeakom ved da je dovoljno da dijete ima bilo kakvu figuru (zamiljenu ili stvarnu). Fiziko zlostavljanje, takoer, moe utjecati na razvoj kriminaliteta jer se na taj nain ograniava ili ak potpuno spreava razvoj vrste i pouzdane privrenosti izmeu djeteta i njegova roditelja, a i takvo dijete de pokazivati vie agresivnosti u svim situacijama.

 Uticaj rtve krivinog dela -neka lica na izvestan nain provociraju delikt (alkoholiari esto rtve dzeparoa, varalica, homoseksualci padaju u nemiost ucenjivaa i sl.) - Bez interakcije prestupnika i rtve nema ni zloina - Forenziko-psiholoko vetaenje detaljnu panju posveduje viktimolokoj analizi - ( viktimologija je nauka o rtvi krivinog dela)

Individualna svojstva kriminalaca

Prilikom analize kriminalne radnje individualni aspekti se sagledavaju u interakciji sa socijalnim silama. Bioloka svojstva individue: Pol-odnos mukih i enskih delikvenata krede se od 3:1, pa sve do 8:1 u korist jaeg pola. Iako bioloke teorije istiu ulogu testosterona u genezi agresivnosti, ipak socijalni faktori su odgovorni za vedu izloenost mukaraca kriminalu. Telesni deformiteti i stigme degenerativne prirode samo indirektno mogu doprineti kriminalnoj usmerenosti, i to onda kada dovode do izraenih socijalnih sukoba i frustracija.

 Postojanje duevnih bolesti, poremedaja i zaostalosti mora se briljivo razmatrati prilikom vetaenja linih svojstava prestupnika Kriminalne aktivnosti teko mentalno obolelih i maloumnih esto privlae panju neobinim i bizarnim nainom izvrenja Formiranje i karakteristike antisocijalne linosti Osobe sa antisocijalnim poremedajem linosti (psihopati, disocijalni poremedaj linosti) su osobe koje esto i raznoliko ine kaznena djela. Ipak, nisu svi psihopati kriminalci. Vedina teoretiara pretpostavlja da je psihotian oblik ponaanja vedim dijelom nasljedan (javlja se znatno ede meu krvnim srodnicima) i da ih je nemogude socijalizirati.

Psiholoke i bihevioralne karakteristike psihopata

Psiholoki set: brbljavost i povran arm ale se sa nepoznatim osobama, armiraju i sl. pri emu su normalni u slinim situacijama vie anksiozni grandiozan osjedaj samoga sebe misle da su bolji od drugih, hvalisavci, puni sebe, nikad nisu zbunjeni, nikad im nije neugodno potreba za stimulacijom, tj. osjetljivost na dosadu stalno trae uzbuenja (manje inteligentni trae fiziko uzbuenje; vie inteligentni trae intelektualno uzbuenje) patoloko laganje slue se laima kako bi doli do cilja manipulativnost, odn. varanje upotreba lai da bi se manipuliralo osobom, cilj je osobna dobit (status, novac, mod, sex...) nedostatk aljenja/krivice nemaju brige za posljedice svojih radnji, ne ale niti za ime, ne mogu niti kod drugih prepoznati krivnju povran afekt nisu u stanju iskusiti duboke emocije, emocije kratko traju, lako prelaze sa emocije na emociju nedostatk empatije/bezosjedajnost cinini, sebini, mogu biti kognitivno empatini ali nemaju suosjedanja

Bihevioralni kriteriji (te karakteristike ima vedina onih koji zavre u zatvoru): parazitski ivotni stil ive na vioj razini nego to si to mogu priutiti, na raun drugih slaba bihevioralna kontrola osjetljivi na frustraciju, kritiku reagiraju verbalnim ili fizikim napadom promiskuitetno seksualno ponaanje mnogo partnera istovremeno, esto mijenjaju partnere, sex na jednu nod, sve veze su povrne rane smetnje ponaanja prije 12. godine: neposluh, raenje nereda, poroci, bjeanje od kude i sl. nedostatk realistinih i dugotrajnih ciljeva ive od dana do dana, ne brinu puno o svojoj bududnosti impulzivnost donoenje raznih odluka bez prethodnog razmiljanja neodgovornost krenje obedanja i odanosti drugima u raznim podrujima (ne vradaju dugove, vonja drugih u pijanom stanju i sl.) nemogudnost prihvadanja odgovornosti za vlastite postupke uvijek nalazi isprike (racionalizacija), projektira vlastitu krivicu na druge mnogo kratkotrajnih branih veza (i partnerskih) mladenaka delikvencija krenje uvjetnog otpusta kriminalna raznolikost Opdenito neke od karakteristika antisocijalnih osoba su: impulzivnost, agresivnost, smanjena socijabilnost, smanjena empatija, smanjene verbalne sposobnosti i problemi sa autoritetom.

 Psiholoke osobine individue Inteligencija sama po sebi nije nikakav marker prestupnitva. Osobe razliitih intelektualnih sposobnosti sredu se meu delikventima isto kao u optoj populaciji. Emocionalno nestabilne osobe ede su u redovima kriminalaca. Njihovim psiholokim profilom dominiraju sledede crte: hipersenzitivnost, tvrdoglavost, agresivnost, razdraljivost, anksiozne, izoidne i depresivne tendencije.