FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUILITA U ZAGREBU

Kolegij:

Voda, gorivo i mazivo

predavanje GORIVE ELIJE

(djelomino koriten materijal iz prezentacija Dr. F. Barbira)

GORIVE ELIJE, GORIVNE ELIJE, GORIVI LANCI

Princip funkcioniranja gorive elije poznat je ve dugo vremena. Fiziar William Robert Grove ve je 1840. godine konstruirao prvu gorivu eliju i prepoznao znaaj vlastitog izuma za buduu, jeftinu proizvodnju elektrine energije. U to vrijeme se jo nisu mogli rijeiti tehniki problemi materijala pa tako nitko nije na tu genijalnu ideju dugo vremena obraao panju. Bila je potisnuta razvojem izuma poput parnog stroja, motora s unutranjim sagorijevanjem i raznih turbina i generatora. Za zemaljske potrebe nije postojala stvarna potreba za gorivim elijama. Alternativa je bilo dovoljno.

50-tih godina XX. stoljea princip postao je zanimljiv i intenzivno se radilo na njegovoj realizaciji u svrhu postizanja sigurne i lagane proizvodnje elektrine energije u svemirskim letjelicama (Sputnik, Gemini, Apollo, Space Shuttle). Meutim, trokovi takvih sustava su bili pretjerano visoki. Do primjene je, osim u svemirskim letovima, dolo jo i u podrujima istraivanja i obrambene tehnike, kao to je npr. neujan pogon podmornica. Krajem 80-tih godina napokon poinje intenzivan razvoj tehnologije gorivih elija. irom svijeta dravne institucije, istraivaki instituti i industrija intenzivno su se posvetili toj temi i investirali znaajnu koliinu sredstava u istraivanje i razvoj sustava gorivih elija. Prije svega se to odnosi na industriju automobila. Daimler Benz je ve prezentirao treu generaciju pokusnog vozila s gorivom elijom, automobil NECAR III.

NOVI IZGLEDI S NOVOM TEHNOLOGIJOM

Gorive elije u svemirskim letovima

Gorive elije u tehnici motornih vozila

NOVI IZGLEDI S NOVOM TEHNOLOGIJOM

Ballard, Alstom: 250kW kotao na PEM-gorive elije

MTU, Hot Module

Goriva elija u visoko uinskim kondenzacijskim kotlovima

KOTAO/mikroturbina S GORIVOM ELIJOM

Zahtjevi za upotrebu u domainstvima Kompaktni ureaji izravno na mjestu potronje iz prirodnog plina proizvode visoko vrijednu energiju - elektrinu energiju i toplinsku energiju Toplina gorive elije koristi se za grijanje i pripremu tople vode - dostupno svima
energetskih jedinica

Manje zgrade: Obiteljske kue: energent:

UGLJEN

100

PRIDOBIVANJE, OBRADA I TRANSPORT DO TE

snage 4,5 kWel, do31% kWt 50 92% snage 1,5 kWel, do 20 kWt
PRETVORBA ENERGIJE U ELEKTRINU

27%

DISTRIBUCIJA

ISPORUENO KRAJNJEM KORISNIKU

isporuka: el.energija

Niska razina buke i vibracija

Direktno prikljuivanje na postojee instalacije grijanja, zamjena za zastarjele ureaje centralnog grijanja. MOGUNOST KORITENJA POSTOJEE PLINSKE INFRASTRUKTURE

100
energetskih jedinica

energent: PRIRODNI PLIN isporuka: prirodni plin

PRIDOBIVANJE, OBRADA I TRANSPORT DO DISTRIBUCIJSKE MREE

92%
DISTRIBUCIJA

90%

ISPORUENO KRAJNJEM KORISNIKU

TEHNIKA GORIVIH ELIJA

Princip rada

Zrak

Anoda

Elektrolitska membrana

Voda H2O Katoda

TEHNIKA GORIVIH ELIJA

Reakcija dobivanja energije iz PEM gorive elije
Vodik H2 Protoni H+ Elektroni e-

+
Kisik O2 Elektroni e-

+ +

--

--

+
Protoni H+

--

Ioni kisika O2-

- - -

- -

- Voda H2O

Ioni kisika O2-

+ +

Vodik H2 i kisik iz zraka O2 reagiraju stvarajui vodu (paru) H2O

KAKO PROIZVESTI VODIK? - REFORMIRANJEM PRIRODNOG PLINA Djelomina oksidacija

Metan CH4 (Zrak-) kisik O2

egzotermno 319 kJ/mol Ugljikdioksid CO2

Vodik

H2

+ Reformiranje parom
Metan CH4 Voda H2O

+
endotermno Ugljik166 kJ/mol dioksid
CO2

Vodik

H2

TEHNIKA GORIVIH ELIJA

Dovod vodika

Niz lanaka elija (Stack)

Membranska elektrodna ploa Dovod zraka / kisika

Strukturni element Flow Field ploa

Pojedinana elija Zavrna ploa

Izvor: Ballard Generation Systems

Gorive elije se razvijaju za primjenu u razliitim primjenu podrujima: podrujima:

za pogon automobila i autobusa za stacionarnu proizvodnju el. energije
- vee snage (250 kW) - manje snage (1-7 kW)

za prijenosne ureaje zamjena za baterije

IFC (International Fuel Cells)

Energy Partners Nuvera

Reliant Idatech

Fraunhofer Institut

LIME JE K IVE VAN GOR O U O U POM ELIJE

ove Osn

Present (Unsustainable) Energy System Postojei (Neodrivi) Energetski Sustav

useful energy combustion
pollu tants

Odrivost kriterij u smislu osiguranja odrivog razvoja (Sustainable Development)

fossil fu

wat er

CO 2

els

ox yg en

Sustainable Energy System Odrivi Energetski Sustav

useful energy hydrogen utilization

elec tric ity hydro gen

fossil fuel reserves

environment

wa

ter

ox

yg

en

oxygen environment

e en n o og n t d d r ti o hy duc o o pr

i ty ric n ct tio ele duc o pr

renewable energy sources

water

PRIMARNA ENERGIJA I UGLJIK-DIOKSID

CO2
Gubici

Primarna energija

Ogrjevni kotao = 0,93 Normativni stupanj iskoritenja

Ogrjevna energija

Iz 1 kWh primarne energije nastaje X kg CO2 Primjer - plin: Primjer - kameni ugljen: iz 1 kWh plina nastaje 0,20 kg CO2 iz 1 kWh kamenog ugljena nastaje 0,33 kg CO2

PRIMARNA ENERGIJA I UGLJIK-DIOKSID

CO2 Otpadna toplina

Primarna energija El.energija

Elektrana = 0,4

Iz 1 kWh kamenog ugljena nastaje 0,33 kg CO2 Kod stupnja djelovanja = 0,4 iz 1 kWh kamenog ugljena nastaje 0,4 kWh el.energije Za 1 kWh el.energije potrebno je 2,5 kWh kamenog ugljena Za 1 kWh el.energije nastaje 2,5 x 0,33 kg = 0,825 kg CO2 Sve elektrane, ukljuivi i nuklearne: . . . = 0,578 kg CO2

BILANCA CO2 I PRIMARNE ENERGIJE U ZGRADI

Potronja primarne energije i emisija CO2 na bazi Centralno grijanje i el.energija iz elektrane = 100
100 100,00 80,00 60,00 40,00 20,00 0,00 100 81 74

86

Centr. grijanje na plin/loivo ulje+elektrana

Adsorpc. toplinska crpka + KW

Obiteljska kua Potreba za el.energijom: 30 MWh/a Potreba za toplinom: 70 MWh/a

53

Kotao s gorivom elijom

Elektrana na fosilna goriva: =0,4 0,325 kg CO2/kWhBr svekupno Kotao s gor. elijom: =0,8 el=0,4 0,198 kg CO2/kWhGas

CO2

Primarna e nergija

10

KOTAO S GORIVOM ELIJOM

Ekoloke prednosti
Upotreba kotla s gorivom elijom efektivno smanjuje emisiju plinova koji uzrokuju efekt staklenika 25% - 50% manje CO2 Nema emisije duik-oksida, ugljik-monoksida ili ugljikovodika Visoki stupanj djelovanja te povezivanje el.energije i topline uinkovitije koriste plin kao izvor energije te na taj nain pridonose mogunosti duljeg koritenja fosilnih izvora primarne energije Decentraliziranom proizvodnjom el.energije izbjegavaju se gubici u mrei i rastereuje se proizvodnja el.energije iz nuklearnih elektrana i elektrana na fosilna goriva

Zakljuak
Gorive elije su obeavajua tehnologija Demonstrirane u mnogim podrujima Tehnologija koja je uvijek 5-10 godina daleko od komercijalne primjene Problemi koji se moraju rijeiti prije komercijalizacije Specijalne pre-komercijalne primjene Primjena gorivih elija e vjerojatno zahtijevati vodikovu ekonomiju

11

Primjer Mini vodikove ekonomije (Example: Mini Hydrogen Economy) Economy)

PV-panel

solar-thermal system
source

= ~
wind turbine
reverse osmosis
hydrogen vehicles

load

= =
H2 storage

DC Loads

AC Loads Thermal Loads

water for agriculture

fuel cell

electrolyzer

battery

sea-water

refueling station

catalytic combustor

12