Vodi za zavarivanje

normativi, procesi i kvalifikacije

Sa doprinosom

SADRAJ
Predgovor Dravne i meunarodne norme za postupke Definicije - WPA - WPAR Pitanja Identifikacija i ispitivanje spojki Kvalifikacija zavarivaa Poloaji zavarivanja Atest za zavarivanje elika Atest za zavarivanje aluminija Usporedba naziva i oznaka postupaka varenja Osnovni postupci zavarivanja i nedostaci Primjer WPS Certifikati materijala Tko mora biti kvalificiran Obnova kvalificiranosti Str. Str. Str. Str. Str. Str. Str. Str. Str. Str. Str. Str. Str. Str. Str. 1 5 7 10 13 15 15 17 19 22 23 26 26 28 29

Izdanje aurirano 2002. Tekst uredio: Ing. COLLINA IADER EWE - European Welding Engineering RAVAGLI STEFANO - ASQSTS S.r.l. TISATTO ENRICO - TECNA S.r.l. Sva prava zadrana. Niti jedan dio teksta niti crtea ne moe biti reproduciran bez pismenog odobrenja autora.

PREDGOVOR
Koga moe interesirati normiranje posebnog procesa zavarivanja? Pretpostavimo da su Vam postavljena slijedea pitanja, biste li znali na njih odgovoriti? Poduzetnici Ima li Vae poduzee zavarivae s atestima? Imate li WPS proizvodnje i kvalificirane procedure (WPAR)? Koji je Va standard kakvoe, koje kontrole obavljate itd.? Po kojim normama radite? Osoblje Tehnikog ureda i Poslovoe Postoje li norme (na primjer za proizvod) koje Vam nalau precizne odabire u fazi projektiranja? Jeste li opremljeni (kako osobljem tako i postupcima itd.) da se pridravate tih Normi? Znate li da ponekad, tehniki naizgled nevani odabiri (male promjene debljine ili promjera) mogu stvarati velike probleme sa gledita normativa, zahtjevajui nova kvalificiranja zavarivaa ili postupaka, uz znatno poveanje trokova? Zavarivai Koje materijale moete zavarivati prema svojem atestu? Za koje poslove ste struno osposobljeni? Kada istie Va atest? Razlozi za normiranje postupka Sigurnost Oito je, da mogunost dokazivanja potivanja propisanih normi, daje sigurniji nastup na tritu (iako odgovornost uvijek ostaje na poduzeu). Norme Jednom radnom postupku, koji se inae smatra skromnim, pripada velik i sloen sustav normativa. U nekim podrujima kao brodogradnja, posude pod tlakom - norme su obvezne, a na opoj razini mnogi Naruitelji trae dokumentaciju o tome kako se upravlja tim postupcima. Trite U vremenu jake konkurencije poznavati teren je u svakom sluaju korisno. Oito je da e uvijek trebati obrtnik (bez posebnih kvalifikacija) koji vri obine i manje sloene varove, ali je isto tako oito, da bi se moglo preuzeti poslove odreene vanosti (kako financijski tako i tehniki) posebno oni namijenjene inozemstvu, potrebno je posjedovati uvjete (kvalifikacije i certifikate) koji omoguuju tono predstavljanje naina rada vaeg poduzea. To je bio na cilj. Dati odgovor na takav niz pitanja.

ZAVARIVANJE = SPECIJALAN POSTUPAK Openito Zavarivanje je specijalan postupak, tako definiran u nekim normama (UNI EN 729 - UNI EN ISO 9000 i drugim) to znai specijalan postupak? To znai postupak iji se rezultati u potpunosti ne mogu inspekcijski provjeriti, a konano ispitivanje proizvoda se obavlja kad se eventualni nedostaci i grjeke nastali tijekom rada oituju samo pri uporabi proizvoda. Stoga je potrebna neprekidno ispitivanje u svim fazama izrade, kako bi se osiguralo da postavljeni zahtjevi, po projektu ili ugovoru, budu ispunjeni. Na koji nain se to moe odrati konstantnim u duem razdoblju, u specijalnom postupku kao to je zavarivanje? Primjenjujui NORME. Uzimajui u obzir da je jako teko jamiti ponovljivost svih elemenata koji ine jedan specijalni postupak kao to je zavarivanje, dravni normativni organi odredili su norme upravo sa ciljem da standardiziraju primjenu postupka u svim fazama rada. Koje su faze rada koje treba regulirati? Jedna od normi sustava UNI EN ISO 9000, ve uvelike proirena meu naim poduzeima, definira da se kod specijalnih postupaka, s ciljem jamenja ponovljivosti proizvodnog postupka, mora regulirati slijedee faze: 1. Kvalificiranje postupka 2. Kvalificiranje djelatnika 3. Stalan nadzor 4. Ispitivanje postupka

Svakoj toki odgovaraju odreene norme koje ukazuju na to kako zadovoljiti odreene zahtjeve. Reguliranje se ne mijenja niti onda kad se nae pred odredbama koje reguliraju pojedine proizvode vidi posude pod tlakom, Direktiva Unije 87/404/EEC Simple pressure vessels i njezin dodatak PED koji se odnosi na gotovo sve komponente izloene tlaku ili na sve proizvode koji potpadaju pod DIREKTIVU O STROJEVIMA 89/392/CEE. U tim sluajevima je obavezno zadovoljiti sve traene uvjete, jer su oni odreeni zakonskim propisima. Koja je razlika izmeu norme i direktive? Norma = neobavezno sredstvo reguliranja. Vidi: Norma UNI EN 729 ili UNI EN ISO 9000 (nije obvezno slijediti ove Norme). Direktiva = zakon Evropske Unije, pa predstavlja obvezno sredstvo reguliranja. Vidi: Direktiva Unije 87/404/EEC Simple pressure vessels ili PED

to znai KVALIFICIRANJE PROCESA zavarivanja? To znai mogunost provjere ispunjavanja traenih projektnih uvijeta kad je predvieno spajanje putem zavarivanja kao i ispitivanja mehanikih parametara zavarivanja prema postupku zavarivanja (MAG TIG Elektroda itd.), vrsti koritenog osnovnog i dodatnog materijala. Vidi: Norma UNI EN 288 Specifikacija i kvalificiranje postupaka zavarivanja metala to znai kvalificiranje djelatnika? To znai jamstvo ispitanog radnog postupka i strunu spremnost za zadovoljavanje uvjeta proizvodnje i planiranja. Kvalificirani zavariva ne odgovara za projektne uvjete niti za kakvou zavarivanja (iako bi trebao). Vidi: Norma UNI EN 287 Kvalifikacijska ispitivanja zavarivaa to znai nadziranje postupka? To znai mogunost nadzora specijalnog postupka zavarivanja prije i tijekom rada. Cilj toga je sprijeiti eventualne grjeke i nedostatke, koji bi se mogli pojaviti tijekom proizvodne faze postupka, a oitovati samo tijekom uporabe proizvoda. Na primjer: Naini konstrukcije (crte odobren za izradu) Radni prostor (prikladnost) Alati (prikladnost, odravanje) Strojevi za zavarivanje (prilagoavanja, odravanje) Kvaliteta materijala (certificiranje, prikladnost, zbrinjavanje) Upute za rad (proizvodni planovi, WPS, tehniki detalji) Priprema materijala (vizualna i mjerna kontrola) Kvaliteta (razine kvlitete, tehniki detalji, CND) Vidi: Norme UNI EN 729 Zahtjevi za kakvoom zavarivanja U emu se sastoji ispitivanje postupka? To su ispitivanja na kraju postupka ili bolje identificirana kao ispitivanja bez razaranja kojima je cilj utvrivanja eventualnih nedostataka pri zavarivanju nastalih tijekom rada. Ti uvjeti moraju biti navedeni u projektu i u ugovoru. Osnovne metode ispitivanja su: - vizualno ispitivanje radiografsko ispitivanje ispitivanje ultrazvukom magnetsko ispitivanje ispitivanje prodorom tekuine i ostale vrste ispitivanja. Veza norma UNI EN 25817 Vodi kroz razine kakvoe i nedostatke

Neke od normi reguliranja UNI EN ISO 9000 UNI EN 729 UNI EN 288 UNI EN 287 UNI EN 25817 UNI EN 10011 UNI - ENV UNI EN 22553 Sustav kakvoe (sustavna norma, odnosi se na pojedino poduzee) Zahtjevi za kakvoom zavarivanja (posebna sustavna norma za poduzea, koja se bave zavarivanjem) Specificiranje i kvalificiranje postupaka zavarivanja kovina (odnosi se na WPS i njihovo kvalificiranje) Ispitivanje kvalificiranosti zavarivaa (za zavarivae) Vodi kroz razine kakvoe i nedostatke (za one koji ispituju varove) eline konstrukcije Upute za izraunavanje, izradu i odravanje (za projektante) (Eurokodovi 1 - 3 - 9) (za projektante) Oznake za prikazivanje varova na crteima (za sve)

Smatramo da bi barem NORME UNI EN 287 - 288 - 22553 trebala prihvatiti sva poduzea koja se bave zavarivanjem! Ostale norme i meunarodne oznake ASME IX - AWS D1.1 API 1104 BS DIN itd. Reguliranje Kvalificiranje postupka (WPS - WPAR) Kvalifikacija djelatnika (atest) Nadzor proizvodnog ciklusa Ispitivanje postupka

DRAVNE I MEUNARODNE NORME

Svaka drava je izradila svoj normativni sustav (esto iz protekcionistikih razloga); naravno tko je imao veu kako ekonomsku tako i tehniku vanost nametao je svoj sustav norma. Novonastala Evropska Unija nastojala je postaviti jedinstveni normativni sustav za cijelu Uniju, koji bi bio prihvaen barem od strane svih zemalja lanica. Naravno, nije jo sve uinjeno, ali na mnogim podrujima evropske norme EN postaju obvezne u raznim zemljama Unije. Tako e i norme EN polako iskorijeniti dravne norme (iako sa ponekim ustupkom pojedinim Dravama). Dakle, treba uzeti u obzir ovu novu realnost, inae se dovodi u pitanje gubitak trita zbog pada konkurentnosti, ak i na razini nuenja! E UNI UNI EN ISO ASME BS Evropska Norma (postati e obavezna u svim zemljama EU) Talijanske norme (vrijede samo u Italiji) Evropske norme izraene u Italiji (vrijede u cijeloj Evropi i u ostalim zemljama koje ih prihvate) Meunarodne norme, vrijede skoro svugdje Amerike norme, ali iroko prihvaena na meunarodnoj razini i vrlo cjelovite Britanske norme

Napomena: Poduzee koje se bavi zavarivanjem moe biti zainteresirano za razne vrste normi, po zahtjevima naruitelja.
VRSTE NORMI: Postoje tri vrste normi koje zanimaju sva poduzea (osim, naravno, onih koje se odnose na sigurnost pri radu): 1. SUSTAVNE NORME 2. PROCESNE NORME 3. PROIZVODNE NORME 1. SUSTAVNE NORME - Kvalificiraju sustav poduzea pr. ISO 9000, EN 729 Poduzee izjavljuje da je njihov sustav kakvoe sukladan ISO 9000 a jedna Ustanova, se pojavljuje kao jamac, koji o tome izdaje certifikat. Poduzee, dakle, izjavljuje na koji nain se opskrbljuje, kako kontrolira ulazne materijale, kako vodi dokumentaciju i proizvodni postupak, kako odrava strojeve itd. ISO 9000 se ne govori o proizvodu, ne govori kako treba napraviti jedan uradak. alei se, mogli bi rei, da i poduzee koje proizvodi razbijene ae moe dobiti certifikat ISO 9000 (iako zatim mora gledati kako e prodati te ae!). ISO 9000 (bit e zamijenjen s Vision 2000) je vrlo sloena norma za primjenu a posebice kod malih poduzea. Za poduzea koja se bave zavarivanjem postoji norma EN 729, koja je jednostavnija i manje razgranata, ali se uvijek poziva na ISO 9000 (jer je zavarivanje specijalni postupak). Cilj jedne sustavne norme je osigurati stalnost razine kakvoe pojedinog proizvoda.

2. PROCESNA NORMA je norma koja regulira specijalne pojedine postupke (vidi str. 1).
Definira, dakle, postupke i kako nain njihovog kvalificiranja, odreuje osnovne elemente (npr. napon V, struja A, plin za zatitu vara itd.); odreuje kako uiniti ispitne uzorke i koja tehnoloka ispitivanja

uiniti. Ove norme daju smjernice, kako bi se zajamilo da traeni postupci dadu dobre rezultate, kad se prijee na proizvodnju. Daje i upute kako kvalificirati osoblje, koji ispiti treba poloiti. UNI EN 288 je procesna norma.

3. PROIZVODNA NORMA: na ove norme se pozivaju zakoni te su time obvezne.

To su tehnike norme, koje odreuju kako treba biti izraen neki proizvod (od kojih materijala, kako izraunati debljine itd..) i koje znatno utjeu na proizvod. Na primjer norme, iz Zbirke S, VSR, ASME IX su proizvodne norme. Da vidimo, dakle, kako djeluje sustav kvalitete nekog poduzea koje se bavi zavarivanjem i koje vodi brigu o kvaliteti (ISO 9000 EN 729): KONANI PROIZVOD MOGUNOST NEPRAVILNOSTI JE SIGURNO VRLO LIMITIRANA

DEFINICIJE
WPS WPS, ili welding procedure specification (specifikacija postupka zavarivanja), je tehnika uputa za zavarivanje (praktiki isto to i radna kartica nekih strojeva) koja donosi sve elemente vezane za zavarivanje, kao to su V, A, brzina zavarivanje, vrsta ice, vrsta plina, itd. Ovaj dokument vrijedi samo unutar poduzea i moraju ga potivati svi zavarivai, kako bi se postigli isti rezultati. Kako moemo biti sigurni u kvalitetu jednog vara? Jedina mogunost bi bila ispitati ga utvrditi njegovo ponaanje. Naravno, to nije poeljno, jer e se tako unititi svi dijelovi. Dakle, norme nam sugeriraju da ispitujemo varove sline onima u proizvodnji, biljeei parametre vara (el. struja A, napon V itd.) i provjeravajui kakvou varova, i razarajui ih prikladnim ureajima za ispitivanje. Ako su varovi podvrgnuti tim ispitivanjima dobri, biti e i oni iz proizvodnje. Naravno, norme (EN 288) su te koje e nam rei kako ispitivati, koja ispitivanja obaviti, koje je podruje valjanosti itd. WPAR Osobitost WPS-a koji prati ova ispitivanja (izraenog po normama) dobiva ime WPAR (welding procedure approval report = izvjetaj kvalificiranja postupka zavarivanja) Ako na var proe sva traena tehnika ispitivanja, moe se rei da je var, bez sumnje, valjan. Tada se dobiva kvalificirani postupak zavarivanja WPAR. Od te WPAR procedure mogu proizai, sukladno sa normama, mnogi WPS procesi proizvodnje koji e takoer biti kvalificirani s obzirom da se oslanjaju na WPAR proceduru. WPAR, dakle, svjedoi objektivnim probama kvalitetu vara. Stoga, nije potrebno izraditi jedan WPAR za svaki var, ve treba vidjeti svaki puta ono to se isplati uiniti, gledajui da veina varova proizvodnje imaju isti WPAR. Odabir ovakvog tipa moe biti izvren samo od strane kvalificiranog osoblja. WPAR procedure nemaju vremenski rok trajanja i vlasnitvo su poduzea koji ih je izradilo, neovisno od zavarivaa koji ih je izvrio. Kompetitivni institut certificira korektnost procedure. WPAR moe biti izdan od raznih Instituta (RINA - ISPESL IIS ASQSTS itd.) po zahtijevu klijenta ili valjanih normi. Zavariva koji izvrava probu automatski je kvalificiran. ATEST ZAVARIVAA Atest zavarivaa (izdan od strane priznate Ustanove) certificira sposobnost Zavarivaa, njegovu opertivnu sposobnost kao i njegovo poznavanje materije. U biti, ima isti smisao kao i vozaka dozvola. Kako mogu dokazati moju sposobnost kod varenja? Izraujui probne uzorke koji e zatim biti analizirani u laboratoriju, kako bi se vidjelo da nema pogreaka. Time sam obavio jedan ispit. Norme e nam rei kako moraju biti napravljeni ispitni uzorci te koje probe moraju proi. Ukoliko probe daju poztivan rezultat, imati emo atest. Norme e nam rei i u kojim poljima vrijedi na atest. Naime, treba imati na umu da samo jedan atest ne pokriva sve procese i sve materijale, ve samo pojedine.

Primjer: Jedan zavariva sa atestom za elik na C nije struno osposobljen za varenje inox elika; naravno jedan zavariva moe biti kvalificiran za razliite procese/materijale, polagajui odgovarajue ispite. Atest vrijedi 2 godine i vlasnitvo je kako poduzea tako i zavarivaa. Na koncu druge godine atest treba obnoviti. Postoje dva naina obnavljanja: Dokazujui sa konkretnim dokazima da je taj zavariva izvrio varenja za koje je dobio atest. Osim toga treba dokazati (sa radiografijama) kvalitetu obavljenih varova. Taj nain upotrebljavaju tek neka poduzea, uglavnom zbog potekoa odravanja potrebne dokumentacije. Ponavljajui ispit (najee upotrebljavan nain)

Kako za procese tako i za zavarivae treba proizvesti probne uzorke i uiniti razne probe u jednom od Certificiranih tehnolokih laboratorija. Laboratorijske probe, brojem i tipologijom, odreene su izriito Normama. UKRATKO OKVIRNE NORMATIVE (za evropska poduzea): 1. Kvalifikacija poduzea 2. Kvalifikacija zavarivaa atest 3. Kvalifikacija procesa WPAR ISO 9000 EN 729 UNI EN 287 UNI EN 288

Kvalifikacija poduzea po normama EN 729 o ISO 9000, od kuda proizlazi potreba da se kvalificarju makar zavarivai, odluka je Direkcije poduzea kako bi se bilo to konkurentniji na tritu. U vidu novih normativa (kao PED posude pod pritskom vaea od svibnja 2002.) treba rei da raditi s kvalifikacijom (i time biti i certificirani) olakava kontrole od strane nadlenih Instituta (Notifed Body). Najvjerojatnije e se u budunosti dogoditi da e certificirana poduzea imati manje kontrole proizvoda, s obzirom da e mnogi elementi biti ve kontrolirani od strane kvalitativnog sistema samog poduzea. CERTIFIKATI ASME IX

Napomena: norme ASME IX (makar one to mogu biti najinteresantnije) odnose se na tlane posude tj. na proizvoae. Proizvoai su kvalificirani po ASME STAMP (kao ISPESL u Italiji). Radi se o normama proizvoda koje nalau norme zakona. To su vrlo kompletne norme. Momentalno su traene u arapskim zemljama (isporuke za naftnu industriju) i u zemljama Dalekog Istoka (osim, naravno, SAD-a).
ASME IX CERTIFIKACIJA ZAVARIVAA Momentalno, kvalifikacije po normama ASME IX, su puno manje traene od certifikata po EN (90% EN 10% ASME). OSNOVNE RAZLIKE U ODNOSU NA EVROPSKE NORME: Razlikuju se nazivi pozicije varenja i procesa, dok su vrste vara otprilike iste. Norme ASME predviaju dodatnu poziciju cijev baza sa uvrsnom prirubnicom, vrlo teko izvodivo. U prilogu donosimo tabele za konverziju procesa i pozicija varenja izmeu EN i ASME normi.

10

ATEST ZA ZAVARIVAE: vrijedi neogranieno, ali samo u slijedeim okolnostima:

Svakodnevno unoenje svih podataka o izvrenim varenjima u Welding Book, kako bi se na siguran nain mogao povezati rad sa zavarivaem.

Napomena: ovaj dokument bi trebalo voditi svakodnevno. Welding book = knjiga varenja dnevnik u koji se svakodnevno unose podatci o izvrenim varovima, tko ih je izvrio i eventualne kontrole.

Oito je da samo industrija koja radi radiografije za skoro sve varove moe garantirati za rad zavarivaa. Vrei radiografije, zavariva u sutini polae svakodnevno ispit!! Tromesjena izjava (koja se moe dokazati) da je zavariva radio u odreenom sektoru i da nije bio odsutan sa posla vie od 90 dana.

Ovom dokumentacijom atest ima neogranieno trajanje, inae istie i treba ponoviti ispit.

Napomena: Momentalno ne postoji uzajamno priznavanje izmeu EN i ASME normi (dakle kvalifikacija zavarivaa u jednom procesu po normama EN nije vaea ukoliko su traeni procesi po ASME normama i obrnuto)
POSTUPAK ATESTIRANJA

Zavariva izradi ispitni uzorak sukladno sa normama i po jednom WPS-u. Izvre se ispitivanja u laboratoriju Ukoliko je rezultat pozitivan, izdaje se atest

CERTIFIKACIJA WPS PROCESA Izdaje se PWPS (preliminary WPS) kako bi se imali podatci o varenju Izrauju se elementi vara po ASME Izvri se varenje po PWPS Uzmu se podatci varenja i sastavi se WPS Ispitni uzorak bude podloen predvienim probama Ukoliko su sve probe pozitivne izdaje se PQR (procedure qualification record) koji kvalificira WPS Iz PQR sastavljaju se odreeni broj WPS-a proizvodnje, koje se oslanjaju na isti PQR Vremenski rok nema limita Za procese tvrdog lemljenja WPS dobiva ime BPS (brazing procedure specification)

U globalu, procedure kvalifikacije EN i ASME su vrlo sline. Ostale posebne norme su API (American Petroleum Institute) koje se odnose na naftovode i sve ono to se odnosi na naftnu industriju. Treba ipak obratiti panju na materijale (kako osnovne tako i dodatne) koji nisu uvijek odgovarajui evropskim, te se time ukazuje potreba proba da bi se kvalificirao i materijal. Klijent, naravno, moe traiti da budu slijeene norme koje dri odgovarajuima. Ispada oito da se, kao prvo, radi o jednom novom pothvatu, treba dobro vidjeti koje norme uzeti u obzir. Moemo iz iskustva rei, da, ukoliko se ne radi u sektoru brodogradnje ili tlanih posuda (sektori visokoregulirani na meunarodnom nivou), norme koje treba slijediti nisu (makar za sada) toliko stroge. U svakom sluaju, dobro je uzeti u obzir norme EN.

11

PITANJA KOJA NAM ESTO POSTAVLJAJU NAI POLAZNICI

Koja je razlika izmeu kvalifikacije i certifikacije?

Kao vlasnici poduzea moemo rei: nai djelatnici su kvalificirani (jer smo ih dobro obuili, jer imaju mnogo radnog iskustva, itd.) Ukoliko naeg klijenta zadovoljava taj odgovor i ne postoje norme koje nas obavezuju na dokazivanje kvalifikacije zavarivaa, ne moramo nita uiniti. To bi bilo kao da kaemo: znam voziti automobil (izjavljujem da sam kvalificiran, nitko ne certificira). Ukoliko je vlasnik suglasan, mogu voziti na privatnom posjedu. Na cesti stvari stoje drugaije. Prometna policija kotrolira: 1. Da li imam vozaku dozvolu (netko certificira da znam voziti i da poznajem prometna pravila) 2. Da istoj nije istekao rok valjanosti 3. Da je ista odgovarajua vozilu koje vozim. Isto vrijedi i za varenje. Ali ako naem klijentu nije dovoljna naa usmena potvrda? Ako nas jedna norma obavezuje da dokaemo strunu osposobljenost naih zavarivaa ili valjanost procedura koje vrimo pri varenju? Potreban je da neovisni Insitut certificira objektivnim probama traene strune sposobnosti.

Kako trebam napraviti te probe, kako izgledaju ispitni uzorci itd.?

Na osnovi Norme koja mi ukazuje to trebam uiniti. Tada neovisni Institut radi isto to i MUP: odreuje polje valjanosti svakog atesta, specificira vrstu ispita i testova koje treba uiniti, daje nalog svojim inspektorima da izvrse navedene ispite. Kao vlasnik poduzea, da li je potrebna kvalifikacija?

Sve ovisi o tome to proizvodim i ta trai Klijent. Neke konstrukcije, kao grijai elementi ili brodogradnja su podlone specifinim propisima (norme proizvoda) koji nalau certifikacije i precizne kvalifikacije, specificirajui ak i Insitut koji treba izdati certifikat. Ne treba smetnuti s uma da s ulaskom u Evropu (izdavanjem novih normativa, kao PED za tlane posude) mogue je da okolnosti nee biti tako stroge, i moi e se odabrati meu vie akreditiranih Instituta na meunarodnom nivou. Sigurno je i to da e porasti zahtijevi za rad sa certificiranim poduzeima. Za ostale vrste konstrukcija, puno ovisi od toga to eli klijent. Zasigurno, imati kvalificirane procese i zavarivae prednost je sa komercijalnog stanovita.

Koliko atesta i kvalifikacija treba posjedovati?

Skoro pa nebrojeni. Ali niti jedno poduzee nee variti od elika vrste Fe420, od debljine 1 mm do 100 mm, i limove i cijevi svih dijametara, u svim pozicijama i sa svim moguim vrstama vara. Treba, dakle, odabrati na osnovu vlastitih proizvodnih mogunosti i potreba (chek-up proizvodnje).

Radimo za raun treih, kako se moemo kvalificirati, s obzirom da klijenti imaju razliite potrebe i razliite materijale?

Bez sumnje stvari su kompleksnije, i svaki sluaj treba posebno razmotriti. Isplati se izdvojiti vrste najeih varova, debljine najvie koritene, najvie koritene materijale i koncentriati se na iste. WPS treba biti dostavljena od strane naruitelja. Potrebna je da kvalifikacija zavarivaa, kojom treba gledati da se pokrije to vei broj vrsti varova. Jasno je da za jedno poduzee koje radi za raun treih, kvalifikacija zavarivaa predstavlja ozbiljni problem s obzirom da proizvodnja nije nikada ista.

12

to se dogaa ukoliko doe do prekida radnog ugovora izmeu zavarivaa i poduzea?

Atestat vie nije koristan nikome, s obzirm da je vlasnitvo kako poduzea tako i zavarivaa. Razmislite prije nego raskinete, bolje je saekati istek valjanosti atesta.

Kao projektant, mogu projektirati moje dijelove onako kako ja mislim da je najbolje?

Ako eli zavriti u zatvoru onda DA, inae je bolje konsultirati norme koje reguliraju projektiranje razliitih manufaktura (norme proizvoda ili openitije norme). Na primjer zbirke S, VSR, VSG izdane od strane ISPESL koje se odnose na tlane posude. Za brodogradnju su (ili e biti) vaei EUROKODOVI. Mogu li koristiti materijale koje smatram da su odgovarajui?

Ne za sve konstrukcije. Na primjer to se tie sektora tlanih posuda moram koristiti predviene materijale iz zbirke S i M izdate od ISPSEL. Mogu slijediti propise i norme koje elim?

Pazite na one koje su traene od klijenta ili trita. Neke zemlje trae da se slijede norme EN, ostali ASME. to se tie Evrope, najprikladnije je slijediti Norme EN, za mnoga arapska trista ili Daleki Istok mogu biti traene norme ASME. Kako mogu biti siguran da moj proces varenja potuje potrebe projekta?

Pripremajui u detalje proces varenja WPS (koji objanjava dodatni materijal, plin, elektrine podatke I i V), izraujui nakon toga ispitni uzorak koji simulira var proizvodnje. Na tom probnom uzorku uiniti niz proba, koje, ukoliko dadu pozitivan odgovor, garantiraju kvalitetu vara u proizvodnji. Ali kako napraviti sve to? Kako odabrati dimenzije koje mora imati ispitni uzorak, koje probe treba izvriti? Norma UNI EN 288 daje odgovore na sva ta pitanja.

Jednom detaljno odreen proces kvalificirani WPS, kako mogu biti siguran da svi zavarivai imaju strunu sposobnost potrebnu da izvre to varenje?

Zavarivai moraju dati ispit, kao za vozaku dozvolu. Svaki e zavariva, dakle, morati pripremiti ispitni uzorak, na kojem e biti izvrene potrebne probe i ukoliko rezultati budu pozitivni dobiti e atest. Kako izai na taj ispit, sa kojim ispitnim uzorcima, u kojim pozicijama itd.? Norma UNI EN 287 daje odgovore na sva ta pitanja. Tko treba biti ispitiva? Tko provjerava kvalitetu varenja, po kojim kriterijima?

Same norme mogu biti te koje nalau tko to mora uiniti (na primjer kod tlanih posuda u Italiji je nadlean ISPESL), ili moe postojati dogovor izmeu klijenta i dostavljaa koji Institut e izvriti ispite.

S obzirom da prerfektno varenje ne postiji, koje su nepravilnosti prihvatljive a koje ne?

I u tom sluaju postoje norme (proizvoda) koje definiraju prihvatljive razine nedostataka.

Znam da sam dobar zavariva i kada varim ne brinem puno o onome to vidim na WPS-u; vidim da je ionako sve u redu.

Jesi LI ba siguran? Promijeniti podatke varenja (V, A, brzina) donosi vane varijacije metalurkih karakteristika, ime var moe biti ili nedovoljno dubok ili postati krhkiji.

13

Podsjeamo vas da od izrade jednog vara moe ovisiti ivot neke osove, dakle, kad ve imamo proceduru (WPS) koja nam daje garancije za rezultat, zato ju ne slijediti?

Da li je zaista tako vano slijediti WPS upute, i to se tie temperatura kod toplinskog varenja? esto se gubi puno vremena.

Da, jer kad se ne bi potivale dolo bi do ozbiljnih metalurkih posljedica. DAKLE, KAO TO VIDIMO, VARENJE JE JEDAN PROCES IZUZETNO NORMIRAN JER JE VRLO KRITIAN. Pitanja mogu biti mnoga, te samo specijalizirana poduzea za varenje sa dokazanim iskustvom mogu dati potrebne informacije. Treba krenuti od pretpostavke da svaki var stvara promjene u materijalu, koje mogu prouzrokovati oteenje (ne samo kao otpornost ili kao poveanje krhkosti, nego i sa smanjenom otpornou na toplinu ili oksidaciju itd.). Ukoliko se predvidi upotreba inox elika, potrebna je dobra otpornost na koroziju i time varenje mora biti ne samo jako, ve mora potivati potrebe da ne oksidira. Varenje je, dakle, neto vie nego sastavljanje daju komada eljeza u jedno!

14

IDENTIFIKACIJA SPOJKI
Kako bi se dozvolilo bolje identificiranje spojki, napravimo kratki pregled tipinih primjera, upuujui na norme radi preciznijeg identificiranja. Sueljne spojke (butt weld = BW)

Sueljne spojke (BW butt-weld) sa punim provarom (klasino kod grijaih aparata) Sueljne spojke (BW) sa naopakim ponavljanjem R!

Kutne spojke (fillet weld = FW)

Kutne spojke (FW) tipine kod struktura: nema punog prodora A= debljina grla z= mjera stranice

Primjeri sueljnih i kutnih spojki Kutne spojke Sueljne spojke Kutne spojke s punim prodorom Primjeri lijevano zavarenih spojki Ploica od tvrdog metala Instalacije Spojke kod razliitih metala

KONTROLE
Potrebno je imati na umu da je sklonost akutalnih normi t da daje sve vie odgovornosti konstruktoru, te e time biti sve vanije biti sposobni prepoznati materijale. Mnoga poduzea koja rade na kvaliteti, sukladno naelima normi ISO 9000, esto trae analize prokapljine ili drugu dokumentaciju. Znai postaje prikaladno imati to vie informacija na raspolagnju. U daljnjem dijelu posvetiti emo nekoliko rijei certifikaciji materijala. S obzirom na visok rizik greaka pri varenju, treba predvidjeti sistem kontrole. Kontrola poinje od osnovnog materijala pa sve do gotovog proizvoda. Dio tih kontroli stoji na zavarivau, te treba podsjetiti na osnovne kontrole. Uvijek se sjeti da loe postavljeno varenje moe dati samo loe rezultate i da nije uvijek mogue popraviti uinjene nepravilnosti. Preventivna kontrola Shodno je uvijek kontrolirati dokumentaciju osnovnog i dodatnog materijala, kako bi se bilo sigurni u tonost dostave materijala. Treba imati na umu da materijali, ak i dobre kvalitete, ukoliko su loe odravani mogu dati mnoge probleme pri varenju, poveavajui na taj nain trokove. Krontrola osnovnog materijala Potrebno je kontrolirati da nema greaka u valjanju materijala, listanja materijala neprihvatljivog porijekla.

15

 Pohranjivanje dodatnih materijala Paziti na pravilno pohranjivanje dodatnih materijala (ice i elektrode), drei ih daleko od izvora vlage; ukoliko zatraeno od konstruktora prosuiti ih na traenim temperaturama. Kontrola strojeva Dobro je periodino kontrolirati elektrine karakteristike strojeva za varenje i provjeriti da mjerni instrumenti rade kako treba. Za to je potreban amperometar. Priprema rubova Vrlo je vano dobro primpremiti rubove, tj. dobro ih oistiti. Nesmiju ostati tragovi oksidacije (hre) ili laka. ienje je sve vanije to je vea plemenitost materijala (kao inox ili aluminij). Vano je paziti da ne stavimo u kontakt razliite vrste materijala: nikada ne koristiti etke za eljezo na inoxu ili drugim materijalima, kako ne bismo unijeli strane elemente u var. Takoer je vano prisjetiti se da se kod materijala poput aluminija stvara oksidna naslaga u vrlo kratkom vremenu: treba oistiti rubove odmah prije varenja ili naknadnog prelaza. itanje WPS-a Prije poetka zavarivanja dobro prouite WPS: dokument koji daje najtonije upute za izradu spoja. Kontrola postupka: Pri zavarivanju se treba tono pridravati uputa sadranih u WPS-u, iako katkad mogu izgledati pretjerane. Potujte zahtjevani broj prolaza, oduprite se napasti da smanjite njihov broj (to bi povealo zagrijavanje). Potujte takoer temperature meuprolaza jer su i one vrlo vane s metalurkog stajalita. Nakon rada obavite vizualni pregled uinjenog. Paljivo uklonite trosku i popravite eventualne vidljive nedostatke.

Zavrna ispitivanja bez razaranja (CND) Postoje razliite tehnike ispitivanja bez razaranja, kojima se mogu otkriti kako povrinski tako i dubinski nedostatci. Za obavljanje ovih ispitivanja, a posebno za itanje izvjetaja potrebno je vrlo struno i na odgovarajui nain osposobljeno osoblje. U normama su esto odreene i kvalifikacije (razine) koje mora imati osoblje odreeno za provoenje ispitivanja. Na nacionalnoj razini ustanova CICPND osposobljava tehniare za ispitivanja bez razaranja. Laboratoriji koji obavljaju ispitivanja takoer moraju biti kvalificirani. Ovdje se saeto navode najee koritene metode ispitivanja i podruje njihove primjene. Povrinski nedostatci Vizualni pregled (vrlo vaan pregled, kojeg obavlja sam zavariva) Ispitivanje prodorom tekuine Magnetsko ispitivanje Unutranji nedostatci Ultrazvuno ispitivanje Radiografsko ispitivanje

16

Norme pojedinog proizvoda ili sam naruitelj odreuju kako vrstu tako i broj ispitivanja koje treba provesti.

17

KVALIFIKACIJA ZAVARIVAA
Isprava o posebnoj osposobljenosti (atest) estitamo! Poloili ste ispit i sada ste zavarivai s atestom (kvalificirani prema normama UNI EN) Moda ete se zapitati to znae sve oznake koje vidite napisane na dokumentu. Ove napomene vam daju klju za itanje, uz naznaku da za potpuno shvaanje svega to je vezano za atestiranje zavarivaa (valjanost, debljine i materijali koje atest pokriva, poloaji zavarivanja) treba pogledati normu UNI EN 287. Valjanost: Poetna kvalifikacija: Kvalifikacija zavarivaa vrijedi dvije godine, uz uvjet da poslodavac svakih est mjeseci potvruje atest. Pri tome treba potvrditi da a) Zavariva redovito radi varove za koje je kvalificiran. b) Nije imao prekide u radu due od 6 mjeseci. c) Nema razloga za sumnju u sposobnosti zavarivaa. Valjanost atesta se moe produiti za idue dvije godine, ali je to sloen postupak, koji zahtijeva mogunost dokazivanja sigurnim postupcima (RX) kakvou varova, koje je zavariva uinio. Malo poduzea koristi ovu mogunost.

POLOAJI ZAVARIVANJA

Limovi: Sueljeni spojevi (BW): PA = vodoravni PC = vodoravno-okomitivertikalni PG = vertikalni prema dolje PF = vertikalni prema gore PE = nadglavni Limovi: Kutni spojevi (FW): PA = vodoravni PB = horizontalno-vertikalni nadglavni PG = vertikalni prema dolje PF = vertikalni prema gore PD = horizontalno-

Cijevi: Sueljeni spojevi (BW): PA = vodoravni PC = horizontalno-vertikalni PG = vertikalni prema dolje PF = vertikalni prema gore H-L045 = fiksna cijev os pod 45 Cijevi: Kutni spojevi (FW): PB = horizontalno-vertikalni PF = vertikalni prema gore PG = vertikalni prema dolje PD = horizontalno-nadglavni

18

Poloaji zavarivanja - EKVIVALENTNOST POLOAJA ZAVARIVANJA ASME IX - EN 288 ASME IX PLATE (BUTT WELD) FLAT 1G HORIZONTAL VERTICAL HOVERHEAD POSITION PLATE (FILLET WELD) FLAT HORIZONTAL VERTICAL OVERHEAD POSITION PIPE (BUTT WELD) FLAT 1G HORIZONTAL MULTIPLE POSITION MULTIPLE POSITION PIPE (FILLET WELD) FLAT 1F HORIZONTAL OVERHEAD POSITION MULTIPLE POSITION EN 288 LIMOVI (SUELJENI SPOJEVI) VODORAVNI HORIZONTALNO-VERTIKALNI VERTIKALNI VERTIKALNI NADGLAVNI LIMOVI (KUTNI SPOJEVI) VODORAVNI HORIZONTALNO-VERTIKALNI VERTIKALNI VERTIKALNI NADGLAVNI CIJEVI (SUELJENI SPOJEVI) VODORAVNI HORIZONTALNO VERTIKALNI VERTIKALNI VERTIKALNI OS POD 45

2G 3G 4G

PA PC PF PREMA GORE PG PREMA DOLJE PE PA PB PF PREMA GORE PG PREMA DOLJE PD

2F 3F 4F

2G 5G 6G

PA (kruni) PC PF PREMA GORE PG PREMA DOLJE H-LO45 PREMA GORE

2F 4F 5F

CIJEVI (KUTNI SPOJEVI) OS POD 45 + lim kruno zavaren HORIZONTALNO-VERTIKALNI HORIZONTALNO NADGLAVNI VERTIKALNI VERTIKALNI

(EN ne predvia) PB PD PF PREMA GORE PG PREMA DOLJE

Ispitni uzorak a BW D FW nazivna visina grla sueljeni spoj (Butt- weld) vanjski promjer cijevi kutni spoj (Fillet-weld) P t T z lim (plate) debljina lima ili stijenke cijevi cijev (tube) duina zavarene strane

19

ATEST ZA ZAVARIVANJE ELIKA

Norma UNI-EN 287-1 Dodatni materijali (ukljuujui i pomone materijale, kao na pr. zatitni plin, flusso) nm wm A B C s bez dodatnog materijala (no material) s dodatnim materijalom (with material) obloga kisela (gotovo se ne koristi) obloga bazina obloga celulozna druge vraste obloge RA RB R RC RR obloga obloga obloga obloga obloga rutilno-kisela rutilno-bazina rutilna rutilno-celulozna rutilna (debela)

Ostale oznake bs gb gg mb nb ng ss obostrano zavarivanje (both sides) plinska zatita sa stranje strane bruenje sa stranje strane vara zavarivanje s osloncem na stranjoj strani (na pr. keramiki oslonac) zavarivanje bez oslonca na stranjoj strani zavarivanje bez bruenja sa stranje strane bruenje samo s jednog kraja

Postupci zavarivanja 111 114 12 131 135 136 141 15 311 Luno zavarivanje s obloenim elektrodama; zavarivanje prakom punjenom icom (bez zatitnog plina); zavarivanje uronjenim lukom; zavarivanje u inertnom plinu, icom (zavarivanje MIG); zavarivanje u aktivnom zatitnom plinu icom (zavarivanje MAG); zavarivanje u zatitnom plinu s prakom punjenom icom; zavarivanje u inertnom plinu s volframovom elektrodom (zavarivanje TIG); zavarivanje plazmom; acetilensko zavarivanje;

Grupe elika osnovnog materijala elici su grupirani po kemijskoj slinosti i slinim tekoama pri zavarivanju. Grupa W 01 Nelegirani elici s niskim sadrajem ugljika (ugljik mangan) (Rs < 355 N/mm2) (To su najobiniji elici kao Fe 420) Grupa W 02 elici s velikom ilavosti pri povienim temperaturama (creep). Legirani su krom-molibdenom (Cr-Mo) i krom-molibden-vanadijem (CrMoV). elici koji se koriste u izradi kotlova i tamo gdje je potrebna ilavost kod visokih temperatura. Grupa W 03

20

Fino zrnati konstrukcijski elici s deoksidacijom, umireni ili toplinsko-mehaniki obraeni, s granicom teenja Rs> 355 N/mm2. (elici tipa grupe TI, Weldox ecc.) U ovu grupu spadaju takoer i elici s niklom (od 2 do 5%). Grupa W 04 Feritni ili martenzitni nehrajui elici sa sadrajem kroma Cr od 12 do 20%. (elici tipa AISI 430 i ostali) Grupa W 11 Austenitni nehrajui elici i Duplex (austenitno-feritnii) i krom-nikal (Cr-Ni). U ovu grupu spadaju i klasini nehrajui elici AISI 304, AISI 316 Obino mogunost izrade sloenijeg spoja pokriva i spojeve, koji se smatraju lakim tako sueljeni spoj pokriva i spoj pod kutom, vertikalni poloaj pokriva horizontalni, zavarivanje cijevi pokriva zavarivanje lima i tako dalje. Treba podsjetiti da tei elik pokriva elike, koji se lake zavaruju, ali esto s velikim ogranienjima: treba koristiti dodatni materijal vie grupe! Zbog toga zavariva kvalificiran za austenitni nehrajui elik moe zavarivati sve ostale elike iz drugih grupa, ali samo ako koristi dodatni materijala pogodan za nehrajue elike! Primjer oznaavanja br. 1 Pretpostavimo da se na atestu nalazi ovaj ispis: EN 287-1 111 P BW W11 B t10 PF ss nb Objanjenje: Referentna norma Postupak zavarivanja: luno zavarivanje obloenim elektrodama Lim: Sueljeni spoj: Grupa metala: austenitni elik Dodatni materijal: elektroda s bazinom oblogom Dimenzije ispitnog uzorka: debljina 10 mm Poloaj zavarivanja: sueljeni spoj na limu, vertikalni prema gore Detalji vrste spoja: var samo s jedne strane bez pridravanja sa stranje strane UNI EN 287-1 111 P BW W11 B t10 PF ss nb

itanje: Zavariva je izradio ispitni uzorak zavarujui: elik s elektrodom (111); na limu (P), sueljeni spoj (BW); materijal austenitni elik (W11 - tipo AISI 304 316), obloga elektrode bazina (B), debljina 10 mm (t10), poloaj vertikalni prema gore (PF) samo s jedne strane (ss) bez oslonca sa stranje strane (nb). Valjanost: zavariva moe zavarivati: sve grupe elika i kad su meusobno razliiti, ali mora uvijek koristiti dodatni materijal za austenitni elik; spojeve BW na limovima u vodoravnom poloaju PA i vertikalnom prema gore PF

21

spojeve pod kutom i T spojeve na limovima u poloajima PA (vodoravnom) PB (horizontalnovertikalnom) i PF (vertikalnom prema gore) limove debljine od 3 do 20 mm sa i bez prolaza sa stranje strane sa i bez oslonca spojeve pod kutom na cijevima promjera 500 mm u poloajima PB (horizontalno-vertikalnom) i PF (vertikalnom prema gore) debljine stjenke od 3 do 20 mm spojeve BW na cijevima promjera 150 mm ako se okreu u poloaj PA

Napomena: zavariva je ispitan prema normama EN, ako bi se po ugovoru trebalo primjenjivati norme ASME potrebna je nova kvalifikacija.
Treba napomenuti da, iako je zavariva kvalificiran za sve ove vrste zavarivanja, to ne jami da ih moe i stvarno raditi.

ATEST ZA ZAVARIVANJE ALUMINIJA

Norma koja regulira zavarivanje je UNI EN 287-2 (dio koji se odnosi na aluminij), iz koje su izvuene ove natuknice. Valjanost atesta i obnovljivost je ista kao i kod elika. Poloaji zavarivanja: isti kao kod elika Ostale posebne oznake koje se odnose na aluminij: ag = starenje Grupe aluminija osnovnog materijala

Aluminijske legure za lijevanje su ukljuene u nie navedene grupe; dodatni materijal mora biti kompatibilan s onim koritenim za poluproizvode iste grupe. Nije uvijek jednostavno zavarivati aluminij dobiven lijevanjem s onim dobivenim ekstrudiranjem, jer su velike razlike u kemijskom sastavu. Grupa W 21: isti aluminij i legure aluminij-mangan: Na pr. Al 99,8 Al 99 Al Mn 1 Grupa W 22: Toplinski neobraene legure Legure aluminij-magnezij, na pr.: Al Mg 3 Grupa W 23: Toplinski obraene legure Legure aluminij-silicij AlSiMgM AlSiMg (mlaz) AlSiCu (mlaz)

22

Dodatni materijal i zatitni plin Pri ispitu za kvalifikaciju dodatni materijal, zatitni plin, moraju biti kompatibilni s osnovnim materijalom i s primijenjenim postupkom. Ispit se provodi prema odgovarajuoj WPS Postupci zavarivanja Norma razmatra obino koritene postupke zavarivanja za aluminij 131 - zavarivanje MIG 141 - zavarivanje TIG 15 - zavarivanje plazmom; Natuknice su izvuene iz norme UNI EN 287 Redoslijed rada - postupci za WPAR

Ukljuene ustanove PROIZVOA Proizvoa (ili njegov konzultant) priprema dokumentaciju i plan izrade ispitnih uzoraka, odreuje debljine, ekie za tucanje i dr. tako da stvarno ispitivanje bude to krae. Obavlja prethodna ispitivanja da odredi parametre zavarivanja. Izrauje ispitne uzorke prema specifikacijama iz norme. Odreuje strojeve i zavarivae za izradu spojeva Priprema certifikate za osnovne i dodatne materijale Tijekom ispitivanja biljei osnovne varijable zavarivanja I, V, brzina, poloaj, plin, protok plina i sl. Izrada spoja (pojedini zavariva) OVLATENI TEHNOLOKI LABORATORIJ obavlja traena ispitivanja i dostavlja dokumentaciju s rezultatima USTANOVA ZA IZDAVANJE ATESTA Mogu je izabrati proizvoa, Naruitelj ili je odreena normom (ISPESL inspekcija parnih kotlova u sluaju posuda pod tlakom) OSOBA KOJA IZDAJE ATEST Nazoan pri izradi spoja, udara svoj ig na spoj. Odreuje ispitivanja koja se moraju obaviti prema normi. Shema kvalificiranja zavarivaa

23

Zainteresirani subjekti ZAVARIVA TVRTKA USTANOVA KOJA IZDAJE ATEST (npr.. ASQSTS, RINA, IIS) OVLATENI LABORATORIJ Tvrtka trai obnovu izdavanje atesta za zavarivae.... ASQSTS priprema sve dokumente koji se odnose na postupak zavarivanja, debljinu, poloaj, materijal a na temelju norme koja e se slijediti EN / ASME Odreuje dimenzije i koliinu ispitnih uzoraka, provjerava takoer vjetinu zavarivaa i eventualno odrava pripremni teaj Zavariva izrauje ispitni uzorak ISPITNI UZORAK Ispitni uzorak se izrauje na temelju WPS / WPAR. Inspektor ustanove koja izdaje atest utiskuje igove na proizvod. OVLATENI LABORATORIJ obavlja traena ispitivanja po normi (EN 287 ASME IX) i izdaje ateste. Ustanova koja izdaje ateste pregledava rezultate i potvruje da je sve u redu. ATEST Ime zavarivaa Naziv tvrtke Valjanost 2 godine

Napomena: Ugovor, normu ili ostalo moe odrediti ustanova koja potvruje dokument Na pr. Naruitelj moe traiti zavarivae s atestom izdanim od RINA\BV\ISPSEL\IIS itd. Ispit mora onda biti obavljen u nazonosti inspektora traene ustanove.

24

Usporedba naziva i oznaka (USA - ASME IX i BROJEVI UNI - EN) glavnih postupaka ZAVARIVANJA POSTUPAK Obloena elektroda ica MAG ica MIG ica punjena prakom + plin Uronjeni luk TIG Acetilensko zavarivanje Plasma Laser Elektrozavar. plinsko Elektrozavar. pod troskom Elektronskim snopom Zavarivanje pritiskom Tokasto zavarivanje ASME IX SMAW (shielded arc welding) GMAW (gas metal arc welding) GMAW (gas metal arc welding) FCAW (flux cored arc welding) SAW (submerged arc welding) GTAW (gas tungsten arc welding) 311 PAW (plasma arc welding) 751 EGW (electrogas welding) ESW (electroslag welding) EBW (elecrtron beam welding) FRW (friction welding) RSW (resistence spot welding) EN 111 135 131 136 12 141 15 73 72 76 42 21\22

Da se shvati sustav treba gledati znaenje prve znamenke 1XX = 11X= 12X = 13X = 14X = 2XX 3XX 7XX 9XX = = = = luno zavarivanje s elektrodom uronjeni luk icom netaljivom elektrodom otporno zavarivanje plinsko zavarivanje ostali postupci zavarivanja lemljenje

4XX = zavarivanje pod pritiskom u krutom stanju (bez prijelaza u talinu)

25

OSNOVNI POSTUPCI ZAVARIVANJA

RUNO I POLUAUTOMATSKO S NJIHOVIM OSNOVNIM PODRUJIMA PRIMJENE RUNO ACETILENSKO Kotlovska postrojenja i 90% cijevi Ugljini ili legirani elici RUNO S OBLOENIM ELEKTRODAMA Ugljini elik Nehrajui elik (austenitni) RUNO TIG S netaljivom elektrodom od volframa i argonskom zatitom, pogodnom za prvi prolaz. Za sve vrste legura POLUAUTOMATSKO MIG - MAG S neprekidnom icom punom ili ispunjenom prakom Sa zatitom inertnim/aktivnim plinom RUNO ZAVARIVANJE - LEMLJENJE Spojevi s depom Bakar Bakar Bakar Bakar - Bakar - Mesing - Inox eljezo

OSNOVNI NEDOSTATCI
koji se mogu nai na varovima Neprihvatljivi nedostatci, koji uvijek zahtijevaju popravke: pukotine i lijepljenja Pukotine u toplom (sada vrlo rijetke, barem kod elika). Pucanje koje nastaje odmah nakon izrade spoja u rastaljenom podruju. Obino uzdu vara Uzroci: talina oneiena (lo osnovni materijal ili neist radni prostor) odgovarajua ispitivanja: vizualno, prodorom tekuine, magnetsko, (X zrake / ultrazvuk) Pukotine u hladnom (vrlo opasne jer se mogu pojaviti i 48 sati nakon zavarivanja). Obino se dogaaju u toplinski promijenjenom podruju (blizu spoja). Uzrok: materijal ima zaostalu napetost i krt je, nije izdrao naprezanja. Moe biti uzrok osnovni materijal s visokim udjelom ekvivalentnog ugljika + apsorbirani vodik zbog vlage, ako se ona nalazi u osnovnom i dodatnom materijalu.

26

Ispitivanje: X zrake, ultrazvuk (ako su unutranje) Listanje (opasno ako se materijal napree u smjeru debljine) Uzrok: osnovni materijal sa slojevima u kojima je neistoe, vlane sile uzrokovane naprezanjima pri zavarivanju. Ispitivanja: Ultrazvuk, X zrake Neravnine. Loe poravnane strane koje tvore spoj Uzrok: loe skladitenje materijala (na pr. cijevi deformirane teinom, limovi valoviti) rubovi jako deformirani Ispitivanje: vizualno, mjerenje Nedostatci prodiranja: var nije prodro do kraja spoja, ostalo je nezavareno podruje i loa toka. Uzrok: loa priprema ravnine (previsoka), nema razmaka meu krajevima ili prevelika brzina zavarivanja Ispitivanja: vizualno, tekuinom ili magnetsko (ako je pristupano); ako nije pristupano X zrakama ili ultrazvukom Urez po rubu: na rubu spoja su urezi, koji mogu predstavljati poetnu toku loma ili mjesto skupljanja troske (ovaj nedostatak se moe pojaviti i izmeu dva prolaza) Uzrok: prejaka struja Ispitivanje: vizualno Urezi s troskom: troska ostaje zatvorena unutar vara Uzroci: nedovoljno ienje izmeu prolaza Plinske rupe: plinski mjehuri zatvoren u varu. To su uvijek nedostatci koji mogu izazvati poetak loma. to su manje zaobljeni to su opasniji. Uzroci: prebrzo zavarivanje, nazonost boje ili drugih neistoa na spojevima Ispitivanja: radiografsko ili ultrazvuno Uronjeni volfram (samo kod TIG): estice elektrode uronjene u talinu. Stvara se privid ureza jer ima iljati oblik. Uzroci: elektroda je dotakla talinu ili rubove Ispitivanja: vidi ostala uranjanja Lijepljenje: osnovni materijal nije bio rastaljen i talina se je naslonila na rubove; vrlo opasno jer var nema vrstou (posebno ako se je to dogodilo na duim dijelovima vara) Uzroci: slaba uvjebanost ruke, prevelika brzina zavarivanja, slaba struja Ispitivanje: prodor tekuine, magnetsko, ultrazvuno ili X zrake Var nepravilan: estetski problem i mjesto prihvata mikroorganizama ili plijesni. Neprihvatljivo u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Uzrok: slaba uvjebanost ruke, spoj preteak za izradu Ispitivanje: vizualno Glavne referentne norme UNI EN 26520 (klasifikacija nepravilnosti) UNI EN 25817 (vodi o razinama nepravilnosti) BS 5135 Svaka zemlja ima svoje norme iako postoji tenja (barem u Europi) da se ide u smjeru norme EN, kako bi se prevladale nacionalne norme. Kao primjer navodimo jedan atest za jednu WPS, s unijetim komentarima, koji su nam se inili potrebnim.

27

Certifikati Tehnolokog laboratorija na koje se poziva u raznim dokumentima naravno da trebaju biti priloeni.

Napomena: Nije mogue unijeti u atest ili u WPS sva podruja valjanosti (pa i zbog prostora!) Da bi se dobilo sve informacije poziva se na norme EN 287 ili EN 288
Na zavariva je osposobljen prema normi EN 287.1 (europskoj) postupak je MAG (sa icom i aktivnim plinom tipa C02 ili smjesa Ar C02) Moe zavarivati limove debljine od 3 do 24 mm: cijevi promjera 500 mm u poloajima horizontalnom i horizontalno-vertikalnom i cijevi promjera 150 mm uvijek u poloajima horizontalnom i horizontalno vertikalnom ako se cijev okree sueljene i kutne spojeve (ipak bi bilo dobro da se ispita i na nekoliko kutnih spojeva) sve elike grupe WO 1 (elici Fe370, Fe510) u horizontalnom i horizontalno-vertikalnom poloaju moe praviti varove za koje se trai pristup s obje strane (ne moe zavarivati samo s jedne strane) sa ili bez oslanjanja (jasno je da ne moe zavarivati nehrajui elik ili aluminij, niti zavarivati elektrodom ili sustavom TIG)

28

Primjer WPS
Certifikati koji se odnose na materijale Zakljuimo ove napomene nekim razmiljanjima vezanim za certifikate, koji se odnose na materijale. Napominje se da se sve vie trai mogunost praenja materijala i njegovi certifikati, kako zbog normi tako i zbog zahtjeva naruitelja, te zbog pravnih dokaza. OSNOVNI MATERIJAL Mogu postojati u osnovi 2 vrste certifikata. Certifikati sastavljeni na temelju ispitivanja koje je obavilo osoblje hijerarhijski zadueno za proizvodnju, i to specifinih ispitivanja (koja se odnose na isporueni materijal) i nespecifinih. 2.1 certifikat izraen na temelju nespecifinih ispitivanja (ne odnosi se na isporueni materijal): dobavlja izjavljuje da je isporueni materijal u skladu s narudbom i ne daje nikakve rezultate ispitivanja 2.2 certifikat u kojem dobavlja izjavljuje da je materijal u skladu s narudbom i daje rezultate ispitivanja, koji se odnose na cijelu aru a ne na odreeni isporueni materijal 2.3 certifikat kojim dobavlja izjavljuje da je materijal u skladu s narudbom i daje rezultate ispitivanja odreenog isporuenog materijala.

Napomena: radi se o dokumentima u kojima davatelj izjave u hijerarhijskom obliku zavisi o dobavljau: naruitelj bi ih mogao odbiti. Mogu ih izdati poduzea u kojima se ne provodi ISPITIVANJE KAKVOE. Poduzea bez ispitivanja kakvoe moraju izdavati certifikate tipa 3.
Certifikati ispitivanja, koja je provelo osoblje hijerarhijski nezavisno od proizvodnje (dakle i dobavljaeva sluba Ispitivanja kakvoe) Vrste certifikata za materijale (svi ovi certifikati daju rezultate ispitivanja izvrenih na isporuenom proizvodu, to su dakle specifina ispitivanja) 3.1 A = certifikat je izdao / potvrdio inspektor odreen po slubenim propisima nakon to je izvrio ispitivanja na isporuenom materijalu 3.1 B = certifikat kojeg je izdala nadzorna sluba hijerarhijski nezavisna od proizvodnje (na pr. interna sluba Ispitivanja kakvoe) 3.1 C = certifikat izdao i potvrdio zastupnik naruitelja (prema narudbi) DODATNI MATERIJAL Ovi materijali uz svoje trgovako ime moraju imati i oznaku klasifikacije prema nekoj normi (EN, UNI, AWS, DIN, BS, itd. ). Treba voditi rauna da sama trgovaka oznaka nije dovoljna za potpunu identifikaciju nekog materijala, jer ga se ne moe svrstati u odreenu grupu, i ako je samo takva oznaka navedena u nekoj WPS (bez ikakvog naziva vezanog za norme) i samo materijal koji je u pitanju (ne vrsta materijala, nego samo materijal tog proizvoaa i te vrste) se moe koristiti za zavarivanja prema reenoj WPS. To je opasan postupak, jer ako bi se promijenio dobavlja trebalo bi promijeniti i WPAR i WPS, uz znatne trokove. Bilo bi u stvari kao da ste oenili onaj materijal!

29

Zatitni plin Pozor: i to je vaan element pri zavarivanju iako se esto malo zanemaruje. Treba ispitati: stupanj istoe (koji katkad propisuju norme) rosite, parametar koji moe biti posebno vaan kad postoji strah od pucanja u hladnom stanju, jer se stvara vlaga koja u var moe unijeti vodik (trebalo bi traiti plin s rositem niim od najmanje -40C. Podsjeamo da se plin prilikom istjecanja hladi).

Kao primjer prilaemo nekoliko certifikata. Certifikati za rukovatelje robotima i automatiziranim sustavima zavarivanja Norma UNI EN 1418

Navodimo neke definicije korisne za razumijevanje

Automatsko zavarivanje: zavarivanje kod kojega se sve operacije odvijaju automatski nakon to je odreen radni ciklus i varijable zavarivanja se ne mogu runo mijenjati (napon, struja brzina zavarivanja). Primjerice lasersko zavarivanje. Potpuno mehanizirano zavarivanje: sve glavne operacije se odvijaju automatski (osim pomicanja komada). Tijekom zavarivanja rukovatelj moe mijenjati varijable zavarivanja. Primjer je zavarivanje u uronjenom luku. Robotizirano zavarivanje: automatsko zavarivanje s programabilnim ureajem. Praktiki se radi o stroju koji podsjea na CN strojeve koritene u industriji za obradu uklanjanjem strugotina. Stroj moe mijenjati, prema programu, varijable zavarivanja zavisno o tehnikim potrebama. Primjerice mogu se mijenjati elektrina svojstva luka, kao i brzina zavarivanja, koliina zatitnog plina itd. Rukovatelj zavarivanja (da se ne pomijea sa zavarivaem): osoba koja obavlja automatsko ili potpuno mehanizirano zavarivanje. U stvari ne dri u ruci plamenik (svojstvo zavarivaa) nego prilagouje stroj zavisno o poslu kojega treba obaviti. Stanica za zavarivanje: naprava koja zavaruje. Moe obuhvaati robotizirane stanice, dodavae, sustave za slijeenje spoja itd.

30

Tko mora biti kvalificiran Kao i uvijek, ako nema zakonskih obveza ili ugovornih zahtjeva, ne postoji nikakva obveza kvalificiranja rukovatelja zavarivanja. Naravno da mogunost davanja izjave da su rukovatelji zavarivanja kvalificirani (s atestom) ima svoju komercijalnu vrijednost. Norme zahtijevaju samo kvalificiranje osoblja koje obavlja podeavanja i regulaciju tijekom zavarivanja. U sluaju tokastog zavarivanja, prema normi UNI EN 1418, mora biti kvalificirano samo osoblje odgovorno za pripremu i regulaciju strojeva. Oni koji samo programiraju (robota) ili pokreu stroj ne moraju biti kvalificirani. Nain izdavanja atesta Atest 1. 2. 3. 4. se moe izdati po slijedeim postupcima: Pravo i istinsko ispitivanje prema normi UNI EN 288 (kako predviaju WPAR). Ispitivanje na komadima iz proizvodnje ili pripreme proizvodnje. Ispitivanje izvreno uzimanjem uzorka iz proizvodnje, ije je parametre odredio rukovatelj koji mora biti kvalificiran. Ispitivanje koje e potvrditi sposobnost rukovatelja da zna rukovati strojem (dakle bez pravog i stvarnog zavarivanja).

Za one koji bi se kvalificirali po postupku 4 (dakle bez stvarnog zavarivanja, nego samo pokazivanjem znanja o prilagoavanju stroja) norme trae da pokau znaju li kakvi su odnosi izmeu promjena parametara zavarivanja i dobivenih rezultata, kao i da znaju navesti sve nedostatke rada stanice za zavarivanje, koji su utjecali na dobivene rezultate zavarivanja. Dosta je teko pokazati ovo to se trai, a da se ne izradi jedan var. Uobiajena praksa je izrada jednog zavarenog uzorka. Jasno je, da je korisno spojiti kvalificiranje zavarivaa (pa onda i rukovatelja zavarivanja) s kvalificiranjem postupka WPAR, da bi se smanjili trokovi. Provjera teoretskih znanja Trenutno (studeni 2002.) se ne trai nikakvo ispitivanje radi provjere teoretskih znanja rukovatelja zavarivanja, iako to norme preporuuju. Rukovatelj ne mora znati zavarivati, nego prilagoditi stroj. Korisno je dakle da moe ocjenjivati kakvou dobivenog vara (mogue vizualnim ispitivanjem i poznavanjem zavarenih spojeva). Znati ocijeniti kakvou spoja objektivnijim i tonijim nainima od vizualnog ispitivanja, ali uvijek brzim i jeftinim, kao to su prodor tekuine i magnetska ispitivanja, upotpunjuje strunu osobnost tehniara odgovornog za automatizirano zavarivanje. Valjanost i podruja primjene

Napomena: kvalificiranost rukovatelja prestaje vrijediti ako se promjeni stanica za zavarivanje ili postupak zavarivanja.
Vremenska valjanost: rok valjanosti kvalificiranosti rukovatelja zavarivanja je dvije godine, ako ne postoje takvi razlozi (velike i/ili stalne grjeke) koji dovode u sumnju njegovu sposobnost. Poslodavac mora potvrditi (potpisom na atestu) da rukovatelj nije imao prekide u radu due od est mjeseci.

31

 Podruje valjanosti: uz uvjet da rukovatelj radi prema nekoj potvrenoj WPS (specifikaciji zavarivanja) rukovatelj moe zavarivati bilo koju vrst spoja, bez ogranienja vezanih za debljinu, kako cijevi tako i limova, te poloaje zavarivanja. S druge strane rukovatelj je pokazao da zna koristiti stroj, pa moe dakle jamiti kakvou rezultata, dok kvalificirana ili potvrena WPS (koja se zasniva na WPAR) jami metalurku i mehaniku kakvou samog spoja.

Napomena autora: Norma nije potpuno jasna kad se govori o potvrenoj WPS. Ne zna se je li potrebna odgovarajua WPAR ili je dovoljna potvrda (koju je dao naruitelj) ili je zasnovana na radu bez teih grjeaka tijekom vremena.
Bitne varijable (takvi elementi ije promjene zahtijeva novo kvalificiranja rukovatelja) Postupak zavarivanja (na pr. prijelaz sa pune ice MAG 135 na icu punjenu prakom MAG 136) Stanica za zavarivanje (promjena robota ili vrste stroja) Sustav s jednim prolazom ili s viestrukim prolazom Sa ili bez osjetnika spoja (ureaj koji gleda spoj i namjeta poloaj glave za zavarivanje).

Obnova kvalificiranosti Kvalifikacija se moe obnoviti ponovnim obavljanjem ispitivanja (najee koriten nain) produljenjem roka valjanosti same kvalificiranosti. Da bi se postupilo na ovaj drugi nain potrebno je voditi registar obavljenih ispitivanja (radiografska, ultrazvuna ispitivanja ili ispitivanja loma, savijanja i sl.) tako da se spojeve moe pridruiti rukovatelju. Ovaj nain se esto smatra sloenim zbog toga jer se mora uvati veliki snop papira. Navodimo primjer Atesta za rukovatelja zavarivanja

32