Professional Documents
Culture Documents
inf
Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet HrOpen za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku Zagreb, 2008.
Naslov knjige: Autor: Nakladnik: Urednici: Recenzenti: Grafike: Tisak: Dozvola uporabe:
OpenOffice.org prirunik: Base baze podataka Igor Kos, dipl.inf. Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet - HrOpen, Unska 3, 10000 Zagreb, http://www.open.hr/ za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku Kristijan Zimmer, dipl.ing. Vlatka Paunovi, dipl.ing. Doc.dr.sc. Gordan Gledec Kristijan Zimmer, dipl.ing. Andrija Lonar, dipl.ing. Elektrostrojarska kola Varadin
umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati ovo djelo preraivati ovo djelo Imenovanje. Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je specificirao autor ili davatelj dozvole. Nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe. Dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate koristei ga, preradu moete distribuirati samo pod istovjetnim uvjetima sadranim u ovoj dozvoli
U sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja obvezu primjene uvjeta sadranih u dozvoli uporabe ovog djela. Od svakog od tih uvjeta mogue je odstupiti, ako dobijete doputenje nositelja autorskog prava. Prethodno ni na koji nain ne utjee na zakonska ogranienja autorskog prava.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 650719 ISBN 978-953-7560-02-7
OpenOffice.org Base
3 Tablice........................................................................33
3.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................33 3.2 Osnovne operacije................................................................................33 3.2.1 Kreiranje i spremanje tablice - odreivanje polja i tipova podataka........33 3.2.2 Dodavanje i brisanje slogova (zapisa) u tablici....................................36 3.2.3 Dodavanje polja u postojeu tablicu.................................................37 3.2.4 Dodavanje i prilagodba podataka u slogu..........................................38 3.2.5 Brisanje podataka iz sloga...............................................................38 3.2.6 Koritenje funkcije za ponitavanje izmjena (undo) .............................38 3.2.7 Navigacija unutar tablice................................................................39 3.2.8 Brisanje tablice.............................................................................39 3.2.9 Spremanje i zatvaranje tablice.........................................................39 3.3 Definiranje kljueva..............................................................................41 3.3.1 Definiranje primarnog kljua...........................................................41 3.3.2 Postavljanje indeksa u odreeno polje, bez doputanja duplikata...........42 3.4 Priprema tablice...................................................................................43 3.4.1 Promjena postavki polja: veliine polja, oblika broja i datuma..............43 3.4.2 Posljedice promjene postavki polja u tablici........................................45 3.4.3 Promjena irine stupca u tablici.......................................................45 3.5 Povezivanje tablica................................................................................46 3.5.1 Stvaranje veza izmeu tablica (1:1 i 1:N).........................................46 3.5.2 Brisanje veza izmeu tablica............................................................48 3.5.3 Primjena pravila referencijalnog integriteta.........................................49 3.6 esta pitanja.......................................................................................50
4 Obrasci........................................................................53
4.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................53 4.2 Rad s obrascima (formama)...................................................................53 4.2.1 Otvaranje obrasca.........................................................................53 4.2.2 Izrada i spremanje obrasca..............................................................54 4.2.3 Koritenje obrasca za unos, izmjenu i brisanje zapisa..........................59 4.2.4 Navigacija unutar obrasca..............................................................60 4.2.5 Brisanje obrazaca..........................................................................60 4.2.6 Spremanje i zatvaranje obrazaca......................................................60 4.3 esta pitanja.......................................................................................61
5 Dobivanje informacija.....................................................63
5.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................63 5.2 Osnovne operacije................................................................................63 5.2.1 Pronalaenje odreene rijei, broja ili datuma u slogu........................63 2 OpenOffice.org Base
5.2.2 Primjena filtra na tablicu i obrazac...................................................64 5.2.3 Uklanjanje filtara s tablice...............................................................65 5.3 Upiti...................................................................................................65 5.3.1 Kreiranje i spremanje jednostavnog upita..........................................65 5.3.2 Operatori u uvjetu upita..................................................................68 5.3.3 Ureivanje upita dodavanjem i brisanjem uvjeta.................................68 5.3.4 Ureivanje upita: dodavanje, brisanje, sakrivanje i prikazivanje polja .....69 5.3.5 Pokretanje upita............................................................................69 5.3.6 Brisanje upita................................................................................70 5.3.7 Spremanje i zatvaranje upita...........................................................70 5.4 Sortiranje zapisa (slogova) .....................................................................70 5.4.1 Sortiranje podataka u tablici, obrascu ili rezultatu upita ......................70 5.5 esta pitanja.......................................................................................71
6 Izvjetaji.......................................................................73
6.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................73 6.2 Kreiranje izvjetaja................................................................................73 6.2.1 Kreiranje i spremanje izvjetaja temeljenog na tablicama i upitima........73 6.3 Ureivanje izvjetaja..............................................................................77 6.4 Brisanje izvjetaja..................................................................................78 6.5 esta pitanja.......................................................................................78
7.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................79 7.2 Postavke stranice..................................................................................79 7.3 Ispis podataka......................................................................................80 7.3.1 Ispis podataka u PDF dokument......................................................81 7.4 esta pitanja.......................................................................................82
podrava i velikim dijelom omoguava tvrtka Sun Microsystems. Kao i kod mnogih drugih programa otvorenog koda, toan broj programera koji sudjeluju na njegovoj izradi nije mogue odrediti, budui da su svi pozvani sudjelovati na njegovom unaprjeenju i poboljanju. Prema zadnjim podacima, broj sudionika projekta procjenjuje se na vie od 180.000 osoba iz cijelog svijeta. Za instalaciju i koritenje paketa OpenOffice.org nije potrebno plaati licenciju, ve se on moe koristiti bez ikakve naknade za sve namjene, kako u komercijalne tako i u obrazovne namjene.
znatno jednostavniju promjenu platformi ako se za to odlue. U ovom trenutku OpenOffice.org se moe preuzeti u izvrnom obliku za ove platforme: Microsoft Windows, GNU / Linux, Solaris, FreeBSD, MAC OS X. OpenOffice.org mogue je preuzeti i u obliku izvornog koda ime se omoguava njegovo prenoenje i na druge platforme za koje jo nije raspoloiva instalacija. OpenOffice.org Base 5
Osim dostupnosti na velikom broju platformi i jednostavne prenosivosti, OpenOffice.org je dostupan i na velikom broju jezika (vie od etrdeset) a za vie od sedamdeset jezika, ukljuujui i hrvatski, dostupne su provjere pravopisa i rastavljanja rijei. Svi dijelovi paketa OpenOffice.org imaju slino suelje i meusobno su dobro integrirani. To omoguava jednostavnu razmjenu podataka i brz prijelaz iz jednog dijela u drugi. Svi dijele zajednike provjere pravopisa i ostale programske alate koji se koriste dosljedno u svim njegovim dijelovima. Prilikom otvaranja datoteke, OpenOffice.org e sam zakljuiti koji od programskih alata je najprikladniji za njeno ureivanje. Tako je, na primjer, iz programskog alata Calc otvoriti datoteku koja je pisana u programskom alatu Writer. U tom sluaju automatski e se pokrenuti Writer u kojem e se uitati datoteka.
OpenOffice.org koristi otvoreni zapis datoteka Open Document Format (ODF) ija
norma je javno dostupna, te prihvaena ISO/IEC 26300. Temelji se na XML obliku koji je zajedno sa slikama saet u jednu datoteku upotrebom standardnog zapisa ZIP.
Otvorena norma omoguava pristupanje podacima i iz nekog drugog programa. Tako je, na primjer, lako izraditi program koji e otvoriti dokument pisan u Writeru, u njega upisati neki tekst i zatim ga spremiti u toj istoj datoteci. Sve ovo je mogue bez instalacije programskog alata Writer na raunalu na kojem se izvodi ova radnja.
moe itati i snimati podatke u nekoliko zapisa kao to su: ODT vlastiti zapis temeljen na otvorenoj normi ISO/IEC 26300 za elektronike uredske dokumente, DOC inaica zapisa Microsoft Word dokumenata, HTML Hypertext Markup Language zapis dokumenata weba, XHTML Extended Hypertext Markup Language proireni zapis dokumenata weba, XML Extended Markup Language proireni zapis dokumenata weba, PDF Portable Document Format samo kreiranje, ne i otvaranje .pdf dokumenata, i mnogi drugi. Prema svojim karakteristikama Writer se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Word, WordPerfect.
Writer je program za obradu teksta, izradu pisama, izvjetaja, broura i drugih dokumenata. U svaki od dokumenata mogue je umetnuti grafiku i objekte. Writer
OpenOffice.org Base
Calc tabline kalkulacije Calc omoguava sve napredne mogunosti programa za izradu tablinih kalkulacija kao to su: prorauni, analiza podataka, izrada grafova te mogunosti donoenja odluka. Ukljuuje vie od 300 razliitih funkcija za financijske, statistike i matematike operacije. Na temelju unesenih podataka mogue je izraditi velik broj razliitih 2D i 3D grafikona koji se mogu jednostavno ukljuiti u druge dokumente. Podaci se mogu zapisati u obliku sukladnom istovrsnim komercijalnim alatima. Prema svojim karakteristikama Calc se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Excel, Word Perfect - Quattro Pro.
OpenOffice.org Base
Impress prezentacije
Draw vektorska grafika jednostavni crtei, grafikoni, sve do 3D grafika. Koritenjem mogunosti Smart Connectors jednostavno je povezivanje elemenata koji ine grafiku uporabom strelica. Grafika izraena u programskom alatu Draw moe se koristiti u svim drugim programskim alatima u uredskom paketu OpenOffice.org. Draw moe snimiti podatke u vie od 20 razliitih zapisa, a neki od popularnijih su: PNG, HTML, PDF, Flash. OpenOffice.org Base 9
Kao osnovni oblik baze, Base koristi relacijsku bazu podataka HSQLDB. Osim ove baze bez instalacije dodatnih alata moe koristiti i dBASE, Microsoft Access, MySQL i Oracle, ali i sve druge baze koji su dostupne putem suelja ODBC i JDBC. Prema svojim karakteristikama Base se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Access, WordPerfect Paradox.
10
OpenOffice.org Base
Math Ureivanje matematikih formula i jednadbi sloenih formula mogue je koristiti grafiko suelje koje ukljuuje simbole i znakove koji inae nisu dostupni u uobiajenom fontu. Math se moe koristiti kao samostalni programski alat, ali i kao dio drugih programskih alata OpenOffice.org. Kao samostalni alat podatke moe snimati u normi MathML namijenjenoj zapisu matematikih formula na Webu. Uz grafiko suelje, formule je mogue unositi i u tekstualnom obliku, to u nekim sluajevima moe znatno ubrzati unos i ureivanje sloenih formula bez uporabe mia.
OpenOffice.org Base
11
12
OpenOffice.org Base
Slika 8: Korak 2 U ovom koraku instalacije odaberite mapu u koju elite otpakirati datoteke potrebne za instalaciju paketa OpenOffice.org. Za odabir nove mape kliknite na gumb Pregledaj (Browse) i odaberite novu mapu. To nije mapa u koju e se OpenOffice.org instalirati ve privremeno mjesto odpakiravanja instalacijskih datoteka. Kliknite na gumb Otpakiraj (Unpack) za nastavak instalacije. Slika 9: Korak 3 Priekajte dok se sve datoteke uspjeno ne otpakiraju u instalacijsku mapu koju ste odabrali u prethodnom koraku i automatski pokrene idui korak.
OpenOffice.org Base
13
Slika 11: Korak 5 U ovom koraku ispisuje se licencija - uvjeti koritenja programa. Za nastavak instalacije proitajte licenciju, odaberite Prihvaam uvjete u licencnom ugovoru (I accept the terms in the licence agreement) te potvrdite nastavak instalacije klikom na gumb Sljedee (Next).
14
OpenOffice.org Base
Slika 12: Korak 6 Prije prelaska na sljedei korak ispunite podatke o korisniku paketa OpenOffice.org. Kada ste sve ispunili, kliknite na gumb Sljedee (Next) za nastavak instalacije.
Slika 13: Korak 7 Odaberite nain instalacije: Zavri (Complete) za potpunu instalaciju ili Prilagoeno (Custom) za prilagoenu instalaciju. Ako niste sigurni, odaberite Zavri (Complete), te kliknite na gumb Sljedee (Next) za nastavak instalacije.
OpenOffice.org Base
15
Slika 14: Korak 8 Ako na raunalu nemate instaliran Microsoft Office, svakako oznaite sve mogunosti kako biste te dokumente mogli izravno ureivati u programskom alatu OpenOffice.org. Za nastavak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next). Slika 15: Korak 9 Sada ste zavrili sa svim pripremama potrebnim za samu instalaciju. Za poetak instalacije kliknite na gumb Instaliraj (Install).
16
OpenOffice.org Base
Slika 16: Korak 10 U ovom koraku trebate priekati da OpenOffice.org instalira sve potrebne datoteke na vae raunalo.
Slika 17: Korak 11 Ako je sve uspjeno instalirano, pojavit e se poruka o uspjenosti instalacije. Odabirom Zavri (Finish) zavrit ete instalaciju.
OpenOffice.org Base
17
18
OpenOffice.org Base
Tko je vlasnik autorskih prava programskog paketa? Vlasnik autorskih prava je tvrtka Sun Microsystems i svi dobrovoljci koji sudjeluju na projektu. Moe li se licencija promijeniti? Hou li biti prisiljen platiti programski paket za nekoliko godina? Licencija koja se koristi (GPL) napisana je tako da se ne moe promijeniti i povui, dakle autori ne mogu uzeti softver natrag. Zato trebam Javu za pokretanje? Je li ovaj program pisan u Javi? Java je potrebna za pokretanje nekih dijelova programa od kojih je najznaajnija relacijska baza podataka HSQLDB. OpenOffice.org pisan je u programskom jeziku C ++, a Java se koristi samo za proirivanje nekih mogunosti. Bez upotrebe Jave mogue je koristiti velik dio mogunosti programa. Mogu li koristiti dijelove programa (ili cijeli program) u sklopu svojeg programa? Moete, ali samo u skladu s pravilima licencije GPL. Je li OpenOffice.org bolji od nekih drugih komercijalnih alata iste namjene? Za izradu raznih vrsta dokumenata, pisama, broura, dokumentacije, znanstvenih radova OpenOffice.org prua mogunosti usporedive s vodeim komercijalnim alatima za istu namjenu. U ovom trenutku neki komercijalni alati pruaju vee mogunosti korisniku nego to to ini OpenOffice.org u obliku razliitih programskih alata i pomagala za bru izradu pojedinih dijelova dokumenta, kao i napredne analize i obrade dokumenata. nego to je to sluaj s komercijalnim alatom.
Komercijalne alate nije dozvoljeno koristiti bez plaene licencije, kao niti dijeliti drugima i instalirati na druga raunala za koja nije plaena odgovarajua licencija. Uporaba komercijalnih programa bez odgovarajue licence je kanjivo djelo. S druge strane programski paket OpenOffice.org mogue je mijenjati, dograivati, distribuirati, koristiti i instalirati bez plaanja dodatnih licenci i naknada.
definirati pojmove: Baza podataka, kljua i indeksa te pravila povezivanja, otvoriti programski alat Base, kreirati novu bazu podatka, spremiti i otvoriti bazu podataka, spojiti se na postojei sustav za upravljanje bazom podatka, promijeniti osnovne postavke programskog alata.
OpenOffice.org Base
21
22
OpenOffice.org Base
Prilikom kreiranja tablice potrebno je odrediti nazive polja i tipove podataka koji e se moi upisati u njega.
Primarni klju ne moe biti nepoznata vrijednost. Zamislite da imate u tablici 1000 studenata i jednoga koji nema upisan broj indeksa. Dogodi li se k tome da postoji jo jedan student s istim imenom i prezimenom onda vaa baza "pada u vodu", tj. nemate polje koje jedinstveno identificira svakog studenta. Primarni klju ima dvostruku vanost. Osim to slui kao identifikator polja, on je u pravilu i veza s drugim tablicama, o emu e biti detaljnije rijei u nastavku.
Uzmimo na primjer da elite iz baze podataka izdvojiti prezimena i imena studenata kojima je ocjena iz predmeta Matematika vea od 3. Podaci o prezimenima i imenima studenata nalaze se u tablici studenti, a podaci o predmetima i ocjenama u tablici ispiti. Povezane tablice preduvjet su za odabir podataka (query) , izradu maski (forms) i izvjetaja (reports) koji koriste podatke iz vie tablica. Izmeu tablica mogui su sljedei tipovi veza:
jedan prema vie (one-to-many) 1:M (jedan student vie ispita) vie prema vie (many-to-many) M:M (vie studenata vie predmeta) OpenOffice.org Base
24
OpenOffice.org Base
25
26
OpenOffice.org Base
OpenOffice.org Base
27
28
OpenOffice.org Base
30
OpenOffice.org Base
Postojee objekte (tablice, upiti, obrasci i izvjetaji) moete vidjeti u ureivakom pogledu (dizajn) ili ga otvoriti i vidjeti njegov konaan izgled. Na slici 31 oznaene su ikone pomou koji se mijenja pogled na objekt. Ako u lijevom donjem kvadrantu odaberete neki od objekata (npr. tablicu) njegov sadraj vidljiv je u donjem desnom kvadrantu pod uvjetom da je odabrana opcija Dokument (Document).
OpenOffice.org Base
31
32
OpenOffice.org Base
3 Tablice
3.1 Ciljevi ovog poglavlja
Nakon ovog poglavlja moi ete:
izraditi i pohraniti nove tablice, zadati tipove podatka u tablicama, ureivati podatke u tablicama, zadati kljueve, indekse, povezati podatke iz vie tablica.
Nakon odabira opcije Kreiraj Tabelu u Pregledu Dizajna... (Create Table in Design View... ) otvara se dijaloki prozor Dizajn tablice (Table Design) u kojem upisujete nazive polja te im odreujete kojeg e biti tipa.
OpenOffice.org Base
33
Na primjer, ako za datum roenja odaberete tip polja Date [DATE] znai da e se u to polje moi upisati podaci iskljuivo u obliku datuma, a ne tekst ili brojevi. Dolazimo do zakljuka da kreirati tablice znai definirati pravila po kojima e se podaci upisivati u njih tj. u bazu podataka. Dobro definirana pravila jame izbjegavanje pogreki kod unosa, a samim time i bazu s tonim podacima.
OpenOffice.org Base nudi vie tipova podataka, a najee su to brojani (cijeli i decimalni) , tekstualni ili datumski tip. Tip polja Tiny Integer BigInt Image Binary Binary (fix) Memo Text (fix) Number Decimal Integer Small integer Float 34 cijeli brojevi slika Binarni broj Binarni broj Tekst Tekst Broj Decimalni broj Cijeli broj od -231 do 231-1 Cijeli broj do -215 - 215-1 Decimalni broj OpenOffice.org Base Opis polja cijeli brojevi od 0 do 255
Tip polja Real Double Text Yes/No Date Time Date/Time Other Realni broj Broj Tekst Da/Ne unos Datum Vrijeme
Opis polja
OpenOffice.org Base
35
Ako se dogodi da ne moete upisivati podatke znai da u njoj nije definiran primarni klju. Potrebno je vratiti se u ureivanje tablice i dodati polje koje e biti primarni klju npr. ID (Integer).
Kod upisivanja podataka, prijelaz u novo polje moete uiniti pomou tipke Tab na tipkovnici, strelicama lijevo-desno ili klikom mia u njega. Slog (redak) koji elite obrisati najprije oznaite tako da kliknete na selektor sloga (zelena strelica ispred sloga). Vie slogova moete oznaiti tako da drite pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici. Nakon to su slogovi oznaeni pritisnite na tipkovnici tipku Delete. Da biste dovrili brisanje kliknite na gumb Da (Yes). Budui da je brisanje slogova nepovratni proces tj. obrisane slogove vie ne moete vratiti, budite paljivi kako se ne bi dogodilo da izgubite podatke. 36 OpenOffice.org Base
OpenOffice.org Base
37
38
OpenOffice.org Base
Tipke Strelica dolje (Down Arrow) Strelica gore (Up Arrow) Stranica dolje (Page Down) Stranica gore (Page Up) Tab Shift + Tab Home End
Opis Sljedei slog Prethodni slog Jedna stranica dolje Jedna stranica gore Sljedee polje Prethodno polje Prvo polje tekueg sloga Zadnje polje tekueg sloga
klikom na ikonu
na alatnoj traci.
Zatvaranje tablice vri se klikom na gumb za zatvaranje kao i u svim programskim alatima u operacijskom sustavu Windows. Ako prije zatvaranja promjene nisu spremljene, Base e vas upozoriti na to i pitati da li elite spremiti promjene.
40
OpenOffice.org Base
Ukoliko prilikom kreiranja tablice niti jedno polje nije odreeno kao primarni klju, Base e vam prije spremanja tablice ponuditi automatsko definiranje primarnog kljua. Otvorit e se dijaloki prozor s informacijom da ne postoji primarni klju te ako niti jedno polje nije primarni klju ili jedinstven indeks, unos podataka u tablicu nee biti mogu. Klikom na tipku Da (Yes) nastaje polje s imenom ID te tipom podataka Integer.
OpenOffice.org Base
41
primarni klju, a ono je automatski i indeksirano, jedinstveno polje. Njega nije mogue obrisati. Vrlo je vano napomenuti da kad jednom u polje postavite indeks s odreenim nazivom, taj naziv kao indeks vie ne moete koristiti u drugoj tablici ak i kad je postojea tablica obrisana tj. svaki novi indeks mora imati novi naziv.
Nakon postavljanja indeksa u polje, kao to je ranije ve objanjeno, bre je pretraivanje i sortiranje podataka u bazi.
otvorite tablicu u dizajn pogledu, odaberite polje kojem elite promijeniti svojstva, za duljinu polja upiite novu veliinu, za format broja i datuma odaberite ikonu s tri tokice na kraju svojstva
OpenOffice.org Base
43
Osim promjene veliine i oblika, polju moete postaviti svojstvo Unos nuan (Entry required) na Da (Yes), to znai da e se u to polje obavezno morati upisati podatak tj. ne moe ostati prazno.
44
OpenOffice.org Base
2. Nakon to oznaite stupac kojem elite promijeniti irinu (klikom na ime polja) pokaziva mia postavite na granicu izmeu stupaca. Drite pritisnutu lijevu tipku mia i pomiite granicu izmeu stupaca u lijevo ili desno, ime se poveava ili smanjuje irina stupca.
OpenOffice.org Base
45
46
OpenOffice.org Base
U primjeru na slici, za kreiranje veze 1:1 potrebno je lijevom tipkom mia iz tablice zene primiti polje sifra_braka i odnijeti ga nad polje sifra_braka u tablici muskarci i tamo otpustiti tipku mia (akcija povuci i otpusti eng. Drag & Drop). Base e sam ponuditi i kreirati vezu tipa 1:1, to je oznaeno spojnom crtom izmeu tablica te kod svake tablice oznaeno brojkom 1.
Veza tipa jedan-prema-vie (one-to-many) - 1:M definira odnos meu tablicama tako da vrijednost primarnog kljua iz jedne tablice moe povezivati jednu ili vie vrijednosti iz druge tablice. Primjer takve veze moe biti odnos izmeu studenta i kolegija, tj. jedan student moe polagati vie ispita iz vie kolegija.
OpenOffice.org Base
47
Kreiranje veze 1:M identino je kao i kod veze 1:1. Odaberite izbornik Alati (Tools) Odnosi (Relationships) te dodajte tablice koje se povezuju. U primjeru donje slike 55. tablice se povezuju putem polja br_indeksa.
Base e ponuditi i kreirati vezu tipa 1:M to je oznaeno spojnom crtom izmeu tablica. Kod tablice Studenti ta je veza oznaena brojkom 1, a kod tablice Ispiti
slovom n.
48
OpenOffice.org Base
OpenOffice.org Base
49
Pokuate li obrisati podatke iz tablice u kojoj postoji pravilo referencijalnog integriteta, Base e vas upozoriti da to nije mogue, tj. da je dolo do greke kod brisanja.
Moe li se promijeniti tip podatka jednom kad je zadan? Jednom zadan tip podataka je mogue promijeniti samo u srodan tip podataka. Na taj nain mogue je promijeniti podatke iz decimalnih brojeva u cijele brojeve. Prilikom promjene tipa podatka mijenjaju se podaci u samoj tablici. Prilikom promjene tipa podataka mogu je gubitak informacija ako novi tip podataka ne sadri jednaku koliinu informacija kao to je sluaj u promjeni iz decimalnih brojeva u cijele. Kada nije mogue napraviti promjenu tipa podataka zbog ve unesenih sadraja u tablici Base nee napraviti nikakvu promjenu i o tome e obavijestiti korisnika. Prilikom svake ovakve promjene potrebno je prvo provjeriti sve posljedice akcije budui da neki upiti moda pretpostavljaju odreeni tip podataka i nakon promjene mogu postati neispravni. Koliko esto je potrebno snimati podatke prilikom unosa podataka? automatski snima prelaskom na sljedei ili prethodni zapis. emu slue indeksi i kljuevi? Indeksi i kljuevi omoguavaju bri rad baze podataka na nain da znatno ubrzavaju proces pretraivanja i uparivanja podataka. Baza podataka s ispravno postavljenim indeksima i kljuevima radit e viestruko bre od baze koja ih nema postavljenima ili su oni pogreno postavljeni. Indekse i kljueve trebaju postaviti dizajneri baze podataka, a u tu svrhu mogu koristiti i alate razvijene samo u tu svrhu koji analiziraju svaki upit i ispisuju vrijeme izvoenja. Koja je uloga referencijskog integriteta? Referencijski integritet osigurava da su svi podaci u bazi ispravno uneseni i konzistenti. Na temelju zadanih pravila referencijski integritet provjerava da li je podatak mogue upisati i ako nije upozorava korisnika o problemu. Na primjer referencijski integritet se moe koristiti prilikom unosa potanskog broja mjesta prebivalita neke osobe. Na temelju tablice koja sadrava podatke o svim potanskim brojevima baza provjerava da li je uneseni potanski broj ispravan. Mogu li privremeno iskljuiti referencijski integritet s ciljem dodavanja podatka i zatim ga naknadno ukljuiti? Referencijski integritet nije mogue postaviti ako podaci u trenutku postavljanja nisu ispravno uneseni. Zbog toga ako se referencijski integritet ukloni tada je mogue upisati i podatak koji bi ga inae naruio, ali tada vie nee biti mogue vratiti referencijski integritet dok se podatak ne ispravi. Zbog toga nije mogue privremeno ukloniti referencijski integritet.
Base sam snima svaki unos tako da nije potrebno odvojeno snimati unos. Unos se
OpenOffice.org Base
51
4 Obrasci
Obrasci (Forms), forme ili maske grafiko su suelje prema podacima u tablicama, a slue za unos i prikaz podataka. Prednost unosa podataka putem obrazaca u odnosu na izravan unos u tablice je u mogunosti prikaza samo odreenih polja te unosa podataka u polja vie tablica. Obrasci omoguavaju unos samo novih podataka, bez da korisnik ima uvid u ve upisane podatke, to s tablicama nije sluaj.
izraivati i ureivati obrasce, koristiti obrasce za unos, ureivanje i pregledavanje podataka, pohraniti izraene obrasce.
OpenOffice.org Base
53
Izrada obrazaca u Pregledu Dizajna puno je zahtjevniji nain od izrade pomou arobnjaka te zahtjeva neto vie iskustva i znanja. U nastavku e biti objanjen postupak izrade obrazaca pomou arobnjaka, koji e vas voditi korak po korak do konanog cilja. Najprije odaberite naredbu Kreiraj Formu pomou arobnjaka... (Create Form in Design View). Otvorit e se sljedei dijaloki prozor:
54
OpenOffice.org Base
U prvom koraku, iz popisa Dostupna podruja (Available fields) odaberite polja za koja elite da se prikau na obrascu. Polja se mogu dodati u Podruje formi (Fields in the forms) jedno po jedno klikom na tipku > ili sva odjednom klikom na tipku >>. Iisti je postupak u suprotnom smjeru, tj. polja se mogu iz Podruja u formi izbrisati klikom na tipke < ili <<. Za prelazak na drugi korak kliknite na gumb Sljedee > (Next).
U drugom koraku moete odabrati umetanje podobrasca tj. mogue je prikazati podatke i iz druge tablice koja je povezana s odabranom tablicom iz prvog koraka. Ako niste odabrali opciju Dodaj podpolje obrasca (Add Subform) trei i etvrti korak se preskae i prelazi se na peti korak. Za prelazak na trei korak kliknite na Sljedee > (Next).
OpenOffice.org Base
55
U treem koraku dodajete polja u podobrazac identino kao i u prvom koraku. Kliknite na Sljedee > (Next) za prelazak na etvrti korak.
Ovaj korak slui za definiranje veze izmeu tablica i otvara se samo onda ako ste u drugom koraku odabrali opciju Podobrazac je baziran na runom odabiru polja (Subform based on manual selection of fields). U suprotnom ovaj korak preskaete i prelazite na peti korak.
56
OpenOffice.org Base
U petom koraku odabirete raspored polja glavnog obrasca te postavljanje podobrasca. Kliknite na Sljedee (Next) za prelazak na slijedei korak.
U estom koraku odreujete kako e se podaci unositi u obrasce. Obrazac moe sluiti za unos samo novih podataka, to znai da se ostali podaci ne prikazuju ili prikazuju, ali s raznim dozvolama za izmjenu ili brisanje postojeih podataka te dodavanje novih. Prelaskom na sljedei korak otvara se mogunost primjene stilova tj. odreuje se dizajn obrasca. Na raspolaganju je nekoliko boja izgleda rubova polja, to je vidljivo na donjoj slici.
OpenOffice.org Base
57
U zadnjem osmom koraku odreujete ime obrasca, a klikom na gumb Zavri (Finish) zavravate postupak izrade obrasca pomou arobnjaka.
Na kreiranom obrascu mogu se primijetiti podaci o studentu te podaci u podobrascu o njegovim ispitima.
58
OpenOffice.org Base
unos novih podataka, promjena (auriranje) postojeih podataka, brisanje postojeih podataka.
Prije unosa novih podataka otvorite obrazac te obratite panju na navigacijsku traku na dnu prozora. Na njoj se nalaze tipke za navedene akcije u obrascima.
Na slici ja prikazan obrazac, a brojevima su oznaeni akcijski gumbi na navigacijskoj traci: 1. Traenje podataka, 2. Trenutni zapis, 3. Ukupan broj zapisa, 4. Prvi zapis, 5. Prethodni zapis, 6. Slijedei zapis, 7. Posljednji zapis, 8. Novi zapis, 9. Brisanje zapisa.
OpenOffice.org Base
59
Unos novih podataka slian je unosu podataka u tablicu, tj. podaci se upisuju u polja, a na novo polje dolazi se tipkom Tab ili miem. Podaci se mijenjaju (auriraju) tako da se pozicionirate u odreeno polje i upiete nove podatke. Base automatski sprema promjene prelaskom na slijedei ili prethodni zapis. Kao pomo u auriranju moe posluiti i ikona za traenje podataka (1). Klikom na ikonu za brisanje (9), nakon potvrdnog odgovora u dijalokom prozoru koji se otvara zbog zatite od sluajnog brisanja, brie se trenutni zapis.
Za pozicioniranje na odreeni zapis dovoljno je da u polje u kojem pie trenutni zapis upiete cijeli broj (npr. 4) i pritisnete tipku Enter na tipkovnici.
S obzirom da je postupak brisanja nepovratan, poruka s gornje slike pojavljuje se kod brisanja svih objekata baze podataka (tablice, upiti, obrasci i izvjetaji).
OpenOffice.org Base
61
5 Dobivanje informacija
5.1 Ciljevi ovog poglavlja
Nakon ovog poglavlja moi ete:
pronai traene podatke u tablici, prikazati samo podatke iz tablice koji zadovoljavaju neki uvjet, izraditi jednostavne upite, poredati podatke u tablici i upitu.
OpenOffice.org Base
63
Dijaloki prozor za traenje slogova sastoji se od tri dijela: 1. Trai (Search for) - Upisuje se traeni podatak ili odabire opcija Sadraj polja je NULL to znai da e Base pronai sve zapise koji u nekom od polja nemaju upisanu vrijednost. Opcija Sadraj polja nije NULL daje kao rezultat pretraivanja sve zapise koji nemaju polja s neupisanim vrijednostima; 2. Gdje traiti (Where to search) - biranjem opcije Sva polja (All Fields) pretrait e se zapisi po svim poljima, a opcijom Jedno polje (Single field) pretrauju se zapisi samo u odreenom polju (npr. prezime) 3. Postavke (Settings) - dodatno se naznauju uvjeti i nain pretraivanja (treba li paziti na velika/mala slova, u kojem e se smjeru vriti pretraivanje itd.);
daje filtrirane podatke na temelju oznaenog podatka u odreenom Prva ikona polju. Na primjer, ako se nalazite u polju prezime i oznaeno je prezime Horvat, klikom na ikonu Druga ikona podataka. bit e automatski prikazani samo zapisi s prezimenom Horvat. slui za prebacivanje izmeu filtriranog i nefiltriranog pogleda
otvara dijaloki prozor Standardni filtar u kojem se precizno Trea ikona definiraju uvjeti filtriranja podataka. Na donjoj slici filtrirani su zapisi koji u polju placa imaju vrijednost veu od 5000.
64
OpenOffice.org Base
5.3 Upiti
Baza podataka osim sigurne pohrane podataka ima i drugu vrlo vanu funkciju, a to je mogunost brzog izdvajanja eljenih podataka. Primjerice moete postaviti zahtjev (upit) da se iz baze ispiu svi predavai ija je plaa nia od 5.000,00 kn i dolaze iz Zagrebake upanije. Base ima modul Upiti (Queries) pomou kojeg jednostavno dolazimo do traenih podataka iz jedne ili vie tablica.
Najjednostavnije je upit kreirati pomou arobnjaka koji je vrlo slian onome kod kreiranja Obrazaca. U nastavku e biti prikazano kreiranje upita u pogledu dizajn, gdje zadajete filtar, ulazne tablice, imena polja te postavke za sortiranje i grupiranje.
OpenOffice.org Base
65
Nakon odabira opcije Kreiraj upit u Dizajn Pogledu... (Create Query in Design View) prvi je korak dodavanje tablice u upit iz kojeg ete odabrati podatke.
Oznaite tablicu i kliknite na gumb Dodaj (Add). Kad je postupak dodavanja tablica zavren, kliknite na gumb Zatvori (Close). Sljedi dodavanje polja iz dodane tablice, to moete uiniti dvostrukim klikom lijeve tipke mia na naziv polja ili povlaenjem i putanjem mia u prvom slobodnom retku s nazivom Polje. Znaenje kategorija u donjem dijelu prozora: Polje (Field) - naziv polja koje se koristi u upitu; Alias (Alias) - alternativan naziv polja koji e biti prikazan pri pokretanju upita. Ako ovo polje ostavite prazno, polja u upitu imat e nazive polja iz tablice; Tablica (Table) - tablica kojoj pripada pojedino polje; Razvrstavanje (Sort) - sortiranje polja (uzlazno ili silazno); Vidljivo (Visible) - prikaz polja ili ne u rezultatu upita; Funkcija (Function) - funkcije koje vre izraun vrijednosti polja (suma, prosjek, minimum, maksimum... ); Kriterij (Criterion) - kriterij za odabira polja; Ili (Or) - drugi kriteriji.
66
OpenOffice.org Base
Kada su sva polja dodana sljedi zadavanje kriterija odabira. U primjeru sa slike 78. zadan je kriterij u polju adresa 'Varadin' to znai da oekujete na izlazu podatke o predavaima koji su iz Varadina. Kreirani upit sprema se putem izbornika Datoteka (File) Spremi (Save) ili klikom na ikonu za zatvaranje prozora, pa e Base pitati elite li izvriti spremanje i pod kojim imenom. Postupak kreiranja upita koritenjem dvije i vie tablica identian je postupku s jednom tablicom.
OpenOffice.org Base
67
otvorite upit u pogledu dizajn, kliknite u polje u kojem elite izvriti promjenu, dodajte novi uvjet ili obriite postojei, spremite promjene.
68
OpenOffice.org Base
OpenOffice.org Base
69
; .
70
OpenOffice.org Base
Na slici 82 podaci su najprije sortirani silazno po polju placa (od najvee prema najmanjoj vrijednosti), a zatim uzlazno po polju prezime (od A prema Z). To znai da ako bi se pojavilo nekoliko zapisa s istim iznosom plae, Base bi ih jo dodatno sortirao po prezimenu. Redoslijed i nain sortiranja kod upita odreuje se prilikom njegove izrade.
6 Izvjetaji
Kao to je prije spomenuto, tablice, upiti i obrasci mogu se osim svoje osnovne namjene iskoristiti i za ispis podataka. Posebni objekti koji slue za ispis podataka su izvjetaji. Osim to ih mogu ispisati, izvjetaji mogu te podatke formatirati i obraditi. Osnovne prednosti koritenja izvjetaja su:
mogunost obrade vee skupine podataka; mogunost usporedbe vee skupine podataka; mogunost grupiranja podataka te odvojeni prikaz podataka po grupama; mogunost umetanja proizvoljnog teksta, grafikona ili slike u izvjetaj.
Najjednostavnija metoda kreiranja izvjetaja je koritenje arobnjaka, to e detaljnije biti opisano u daljnjem tekstu.
U prvom koraku Odabir polja (Field Selection) odreuje se na temelju koje tablice ili upita e izvjetaj biti kreiran tj. od kuda e uzimati podatke. Polja se dodaju jednako kao i pri kreiranju obrazaca (klikom na tipke > ili >>).
Drugi korak - Oznaavanje polja (Labeling fields) - nudi mogunost oznaavanja polja, tj. kako e se oznake (tekst) prikazati ispred podataka. Base za oznake nudi imena polja iz tablice ili upita.
74
OpenOffice.org Base
U treem koraku Grupiranje (Grouping) - definira se jedno ili vie polja po kojima e podaci biti grupirani. Na primjeru sa slike 86 prilikom prikaza podataka o profesorima, podaci e biti grupirani po upanijama.
etvrti korak Razvrstaj opcije (Sort options) - daje mogunost definiranja polja ili vie njih po kojem e podaci biti sortirani (uzlazni ili silazno). Ako je u treem koraku odabrano polje grupiranja tada e u ovom koraku ono biti odreeno kao prvo za sortiranje.
OpenOffice.org Base
75
U petom koraku - Odaberi izgled (Choose layout) - Base nudi nekoliko predloaka budueg prikaza izvjetaja pri emu se odreuje raspored podataka (Layout of data), raspored zaglavlja i podnoja (Layout of headers and footers) te orijentacija prikaza (orientation) koja moe biti pejzano (Landscape) ili portretno (Portrait).
U posljednjem, estom koraku - Izradi izvjetaj (Create report) - odreuje se ime izvjetaja te odabire opcija kako nastaviti nakon kreiranja izvjetaja.
76
OpenOffice.org Base
OpenOffice.org Base
77
78
OpenOffice.org Base
OpenOffice.org Base
79
Nakon toga otvorit e se dijaloki okvir kao na slici 93 u kojem moete definirati parametre ispisa podatka za stranicu, zaglavlje, podnoje, rubove, stupce, fusnote, itd.
koji pisa e se podaci ispisivati, postavke pisaa (npr. kvaliteta ispisa), redoslijed ispisa stranica, njihov broj i broj kopija, orijentaciju papira (portret ili pejza).
Zbog navedenih razloga preporuljivo je ispis izvjetaja ili obrazaca napraviti putem izbornika Datoteka (File) Ispis... (Print), nakon ega se otvara dijaloki prozor u kojem moete podesiti sve opcije ispisa.
80
OpenOffice.org Base
Iz slike 94. vidljivo je da je na raunalu instalirano vie pisaa izmeu kojih trebate odabrati pisa na kojem e podaci biti ispisani. Imena pisaa kao to su \\192.168.111.3\HP Officejet 5600 series ili \\192.168.110.153\Canon iP4200 oznaavaju mrene pisae tj. pisae na koje se moe ispisivati sa svakog raunala povezanog u lokalnu mreu. Uvjet za mreni ispis su instalirani pogonski programi (driveri) za mreni pisa kojeg koristite. Programski alat Base moe ispisivati podatake jedino iz obrazaca (Forms) i izvjetaja (Reports). Za ispis podataka obrazac ili izvjetaj najprije treba otvoriti te provesti spomenuti postupak.
koristei izbornik Datoteka (File) Izvoz u PDF... (Export as PDF... ), nakon ega sljedi podeavanje parametara ispisa; klikom na ikonu kojim se obavlja izravni izvoz u format PDF bez mogunosti podeavanja parametara ispisa.
Za otvaranje i pregledavanje PDF dokumenata postoji itav niz besplatnih programa, a jedan od najpopularnijih je Adobe Reader.
OpenOffice.org Base
81
82
OpenOffice.org Base
otvorite datoteku s podacima iz Calca ili Writera, oznaite tablicu s podacima, kliknite desnom tipkom mia na nju te odaberite opciju Kopiraj (Copy), kreirajte novu bazu podataka ili otvorite postojeu, oznaite modul Tablice (Tables) u bazi, kliknite desnom tipkom mia u podruje gdje se inae nalazi popis tablica i odaberite Umetni (Paste).
OpenOffice.org Base
83
Nakon naredbi Kopiraj (Copy) Umetni (Paste), otvara se dijaloki prozor koji e vas u nekoliko koraka voditi do cilja. Base nudi mogunost umetanja podataka zajedno s definicijom tablice (stupaca) te jedno ili drugo odvojeno. U prvom koraku odaberite Odrednice (Options) kopiranja podataka i to:
Definicije i podaci (Definition and data) - kopiranje podataka s definicijom tablice; Definicije (Definition) - kopiranje samo definicije tablice (nazivi polja, tipovi podataka); Tablini pogled (As table view) - podaci se umeu u oblik pogleda (View); Dodaj podatke (Append data) - dodavanje podataka u postojeu tablicu.
U drugom koraku odaberite polja koja e biti umetnuta u bazu podataka, a u treem definirajte tipove podataka i duinu polja. 84 OpenOffice.org Base
Ako nije odabrana opcija automatskog stvaranja primarnog kljua, Base e je ponuditi to je dobro kako bi kasnije mogli mijenjati podatke. U tablici koja nema definirani primarni klju ili indeks nije mogue aurirati podatke.
OpenOffice.org Base
85
86
OpenOffice.org Base
tablicu RAUNI koja sadri polja: Naziv polja Jmbg VrstaRacuna BrojRacuna Transakcija Datum Iznos Opis duina polja - 13 duina polja - 10 duina polja - 10 duina polja - 8 kratki oblik datuma Valutni oblik, 2 decimale
Nakon to ste za polja definirali nazive i tipove vrijednosti poveite tablice (potrebno je ukljuiti referencijalni integritet). U tablicu klijenti uvezite podatke iz Calcove tablice popis_klijenti.ods, a u tablicu racuni podatke iz Calcove tablice popis_racuni.ods
OpenOffice.org Base
87
upit koji e izdvojiti sve klijente s isplatama s tekueg rauna. Upit spremite pod imenom isplate_TR; upit koji e izdvojiti sve klijente s uplatama na iroraun koje su vee od 2.000,00 kn. Upit spremite pod imenom uplate_R; upit koji e pokazati stanje tekueg rauna svakog klijenta. Upit spremite pod imenom stanje_tekui; upit koji e pokazati stanje iro rauna svakog klijenta. Upit spremite pod imenom stanje_iro; upit koji e prikazati sve transakcije od 1.1.2006 do 1.4.2006. Upit spremite pod imenom transakcije-I-kvartal;
U tablici klijenti razvrstajte (sortirajte) podatke po prezimenu u silaznom smjeru. irinu stupca polja prezime promijenite na 17 toaka.
u zaglavlje obrasca placanje dodajte oznaku (Label) : Zagrebaka banka d. d. Slova neka budu plave boje, Arial, veliina 14, Bold; u podnoje obrasca placanje dodajte oznaku (label) :
88
OpenOffice.org Base
Zagrebake banke;
uredite zaglavlje izvjetaja Lista_klijenata tako da pie: Lista klijenata promijenite orijentaciju izvjetaja iz Portret u Pejza (Portrait u Landscape);
stvorite izvjee koristei tablicu rauni u kojem e podaci biti grupirani po datumu transakcije i sortirani po iznosu. Izvjetaj pospremite pod imenom
transakcije;
OpenOffice.org Base
89
Literatura
[1] OpenOffice.org - Getting Started, M. Adielsson, R. Barnes, A. Belzunce, C. Bonde, C. G. Cai, D. Carrera, L. Dupreval, T. Kampa, P. Kupfer, I. Laurenson, D. Lewis, A. Madden, P. Miller, M. Pinquier, A. D. Pitonyak, C. Robers, I. Roberts, J. M. Swisher, J. Taylor, A. Thurgood, C. Waterman, J. H. Weber, L. Worthington, , OooAuthors, Prosinac 2005. [2] OpenOffice.org - Migration Guide, A. Belzunce, D. Carrera, L. M. Hall, P. Kupfer, I. Laurenson, P. Miller, D. Rentz, C. Roberts, I. Roberts, J. H. Weber, , OooAuthors, Rujan 2005. [3] OpenOffice.org User Guide for Version 2. x, G. Roderick Singleton, Studeni 2005.
OpenOffice.org Base
91
a. b. c. d. e. f.
Davatelj licence znai fizika osoba koja nudi koritenje Djela pod uvjetima ove Licence. Djelo znai originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera koja je ponuena pod uvjetima ove Licence. "Elementi licence" znai najvie atribute licence koju je izabrao Davatelj licence kako stoje u naslovu ove Licence: Imenovanje, Nekomercijalno, Dijeli pod istim uvjetima. Izvorni autor znai fizika osoba koja je stvorila Djelo. Prerada znai prijevod, prilagodba, glazbena obrada i druga prerada autorskog djela, koja je originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera. Vi znai fizika ili pravna osoba koja koristi prava u skladu sa sadrajem ove licence i nije prethodno prekrila uvjete ove Licence s obzirom na Djelo ili netko tko je primio izriito doputenje od davatelja Licence da koristi prava dana pod ovom Licencom unato prethodnom krenju.
OpenOffice.org Base
93
g.
Zbirka oznaava zbirku samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grae kao to su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl. , koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata ine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora. Tu se ubrajaju i one zbirke koje su ureene po odreenom sustavu ili metodi, iji su elementi pojedinano dostupni putem elektronikih ili drugih sredstava. Za svrhe ove Licence djelo koje tvori Zbirku nee se smatrati Preradom (onako kako je gore definirano).
2. Ogranienja autorskog prava. Ova licenca niime ne umanjuje, ograniava ili onemoguava prava koja proizlaze iz sadrajnih ogranienja autorskog prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima te drugim pozitivnim propisima. 3. Licenciranje. Prema uvjetima i odredbama ove Licence, Davatelj licence Vam ovime dodijeljuje pravo, koje je osloboeno naknade, neiskljuivo, prostorno i vremenski (za trajanja mjerodavnog autorskog prava) neogranieno, da koristite Djelo kako je nie navedeno: a. da reproducirate Djelo, da ukljuujete Djelo u jedno ili vie Zbirki te da reproducirate Djelo kako je ukljueno u Zbirke; b. da stvarate i reproducirate Prerade; c. da distribuirate kopije ili fonograme Djela i priopavate Djelo javnosti, ukljuujui i Djelo kako je ukljueno u Zbirke; d. da distribuirate kopije ili fonograme Prerada i da ih priopavate javnosti. Gore navedena prava mogu se koristiti u svim poznatim i buduim medijima i formatima. Gore navedena prava ukljuuju pravo da se naine one izmjene koje su tehniki nune da bi se koristilo prava u drugim medijima i formatima. Sva prava koja Davatelj licence nije izriito dao ovime su pridrana. 4. Ogranienja. Prava dana lankom 3. izriito podlijeu sljedeim ogranienjima: a. Djelo smijete distribuirati i priopavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, a kopiju te Licence ili njenu internetsku adresu morate ukljuiti u svaku kopiju ili fonogram Djela koji distribuirate ili priopavate javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Djelo koji mijenjaju ili ograniavaju uvjete ove Licence ili primateljevo koritenje prava koja su njome osnovana. Ne smijete podlicencirati Djelo. Morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Ne smijete distribuirati ili priopavati javnosti Djelo pomou tehnolokih mjera koje kontroliraju pristup ili upotrebu Djela na nain koji nije konzistentan s uvjetima ovog Licencnog ugovora. Sve se ovo odnosi i na Djelo kada je ukljueno u Zbirku, ali to ne iziskuje da osim samog Djela cjelokupna Zbirka podlijee uvjetima ove Licence. Ako stvarate Zbirku, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence morate, na nain kako je zatraeno, a u mjeri u kojoj je izvedivo, iz Zbirke ukloniti bilo koju oznaku i priznanje autorstva kakvo je propisano u stavku 4 (d). Ako stvarate Preradu, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence morate, na nain kako je zatraeno, a u mjeri u kojoj je izvedivo, iz Prerade ukloniti bilo koju oznaku i priznanje autorstva kakvo je propisano u stavku 4 (d). b. Preradu smijete distribuirati ili priopavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, pod uvjetima kasnije verzije ove Licence s istim Elementima licence kao to ih ima ova Licenca ili pod uvjetima Creative Commons iCommons licence koja sadri iste Elemente licence kao ova Licenca (npr. Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 2. 5 Japan). Morate ukljuiti kopiju ili internetsku adresu ove Licence ili neke druge licence navedene u prethodnoj reenici u svaku kopiju ili fonogram svake Prerade
94
OpenOffice.org Base
koju distribuirate ili priopavate javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Prerade koji mijenjaju ili ograniavaju uvjete ove Licence ili primateljevo koritenje njome danih prava te morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Ne smijete distribuirati ili priopavati javnosti Preradu pomou bilo kakve tehnoloke mjere koja kontrolira pristup ili upotrebu Djela na nain koji nije konzistentan s uvjetima ovog Licencnog ugovora. Sve ovo se odnosi i na Preradu kada je ukljuena u Zbirku, ali to ne iziskuje da osim same Prerade cjelokupna Zbirka podlijee uvjetima ove Licence. c. Ne smijete iskoristiti niti jedno pravo koje Vam je dano u lanku 3. na nain koji ima za primarni cilj ili je usmjeren na komercijalno iskoritavanje ili privatnu novanu naknadu. Razmjena Djela za druga autorskim pravom zatiena djela putem digitalne razmjene datoteka ili na kakav drugi nain nee se smatrati da ima za primarni cilj ili da je usmjerena na komercijalno iskoritavanje ili privatnu novanu naknadu, pod uvjetom da nema plaanja bilo kakve novane naknade vezane uz razmjenu autorskim pravom zatienih djela. d. Ako distribuirate ili priopavate javnosti Djelo ili bilo kakve Prerade ili Zbirke, morate ostaviti netaknutima sva upozorenja o autorskom pravu za Djelo i, u mjeri u kojoj je primjereno za medije ili sredstva koja koristite, istaknuti: (I) ime Izvornog autora (odnosno, ako je to sluaj, pseudonim) , ako je ime navedeno, i/ili (II) ako Izvorni autor i/ili Davatelj licence u svojoj obavijesti o autorskim pravima, uvjetima usluge ili drugim primjerenim sredstvima odredi da se imenuje neka druga stranka ili stranke (npr. institucija pokrovitelj, izdava, asopis) , ime te stranke ili stranaka; naslov djela, ako je naslov naveden; internetsku adresu vezanu uz Djelo - u mjeri u kojoj je to razumno izvedivo i ako postoji, onako kako ju je specificirao autor, osim u sluaju da se ta internetska adresa ne odnosi na upozorenje o autorskom pravu ili na licencnu informaciju za Djelo; a u sluaju Prerade, naznaku koja upuuje na Djelo koriteno u Preradi (npr. Francuski prijevod Djela Izvornog autora ili Scenarij prema izvornom Djelu Izvornog autora). Takva naznaka moe se navesti na bilo koji nain koji je primjeren; meutim, u sluaju Prerade ili Zbirke uz minimalni uvjet da e se takvo priznanje pojaviti na mjestu gdje se javljaju druga istovrsna priznanja autorstva i na barem podjednako istaknut nain kao druga istovrsna priznanja autorstva. 5. Jamstva OSIM AKO STRANKE NISU DRUGAIJE NAPISMENO UGOVORILE ILI JE ODREENO MJERODAVNIM PRAVOM, DAVATELJ LICENCE NUDI DJELO "KAKVO JEST", BEZ JAMSTAVA BILO KOJE VRSTE VEZANIH UZ DJELO. 6. Ogranienje odgovornosti. OSIM JAMSTAVA IZ LANKA 5. , DAVATELJ LICENCE E SNOSITI ODGOVORNOST SAMO ZA TETE UZROKOVANE NAMJERNO ILI IZ KRAJNJE NEPANJE. 7. Prestanak vaenja a. Licenca i prava koritenja koja su njome dana prestat e automatski vaiti prekrite li uvjete Licence. Za fizike i pravne osobe koje su od Vas primile Preradu ili Zbirku pod ovom Licencom Licenca nastavlja vaiti, pod uvjetom da se te fizike ili pravne osobe u potpunosti pridravaju Licence. lanci 1. , 2. , 5. , 6. , 7. i 8. nastavljaju vaiti i nakon svakog prestanka vaenja ove Licence.
OpenOffice.org Base
95
b. Unutar gore navedenih uvjeta i odredbi ovdje dana Licenca je trajna (za trajanja mjerodavnog autorskog prava na Djelo). Unato tome, Davatelj licence pridrava pravo da izdaje Djelo pod drugaijim licencnim uvjetima ili da u bilo koje doba prestane distribuirati Djelo - pod uvjetom da takvim izborom ne prestaje vaiti ova Licenca (niti druge licence koje su izdane, ili su morale biti izdane, na temelju nje) te da e ova Licenca nastaviti vaiti punom snagom ako nije prestala vaiti prema prethodnom stavku. 8. Zavrne odredbe a. Svaki put kada umnaate, distribuirate ili priopavate javnosti Djelo ili Zbirku, Davatelj licence primatelju nudi licencu na djelo pod istim uvjetima i odredbama kako je Vama dano pod ovom Licencom. b. Svaki put kada umnaate, distribuirate ili priopavate javnosti Preradu, Davatelj licence primatelju nudi licencu na izvorno Djelo pod istim uvjetima i odredbama kako je Vama dano pod ovom Licencom. c. Ako je bilo koja odredba ove Licence nevaea i neprovediva po mjerodavnom pravu, to nee utjecati na provedivost ostalih uvjeta ove Licence, i to bez daljnjeg djelovanja stranaka ovog ugovora, a takva e se odredba preoblikovati u najmanjoj moguoj mjeri potrebnoj da postane vaea i provediva. d. Nee se smatrati da je bilo doputeno odstupanje od bilo kojeg uvjeta ili odredbe ove Licence ili da je dan pristanak na bilo kakvo krenje, ako takvo doputenje ili takav pristanak nisu dani u pismenom obliku i potpisani od stranke koja daje takvo doputenje ili pristanak. e. Licenca ini cjelokupni ugovor izmeu stranaka u pogledu Djela koje je ovdje licencirano. Nema nikakvih daljnjih sporazuma ili usmenih dogovora u pogledu Djela koja nisu ovdje specificirana. Davatelja licence nee obvezivati nikakve dodatne odredbe koje bi se mogle pojaviti u bilo kakvom usmenom dogovoru s Vama. Ova licenca ne moe se mijenjati bez zajednikog ugovora u pisanom obliku izmeu Davatelja licence i Vas.
Creative Commons nije stranka u ovoj Licenci i ne prua nikakvo jamstvo vezano uz Djelo. Creative Commons nee prema Vama ili bilo kojoj stranci snositi odgovornost prema bilo kojoj pravnoj teoriji za bilo kakve tete. Unato prethodne dvije (2) reenice, ako se Creative Commons izriito oitovao kao Davatelj licence pod ovom Licencom, on e imati sva prava i obaveze Davatelja licence. Osim u ogranienu svrhu ukazivanja javnosti da je Djelo licencirano pod CCJL, nijedna stranka nee koristiti zatitni znak Creative Commons bez prethodnog pismenog pristanka od strane Creative Commons. Svaka doputena upotreba pridravat e se u tom trenutku vaeih smjernica za koritenje zatitnog znaka - onako kako su objavljene na Creative Commons web stranici ili na neki drugi nain, na zahtjev, povremeno stavljene na raspolaganje.
96
OpenOffice.org Base