Professional Documents
Culture Documents
TERMODINAMIKA
11
Empirijske formule izraavaju Nusseltov broj, Nu, kao funkciju karakteristinih bezdimenzijskih znaajki: Reynoldsa (Re), Grashofa (Gr), Prandtla (Pr), Pecleta (Pe), Rayleigha (Ra) i dr. Ponekad se uzimaju u obzir neki posebni efekti, kao to su npr. oblikovanje profila brzine ili utjecaj temperature na fizikalna svojstva fluida. Bezdimenzijske znaajke definirane su na slijedei nain: Nu = L/, Re = wL/, s gL3 Gr = 0 2 , s s Pr = cp/ = /a, Pe = RePr = wL/a Ra = Gr Pr znaajka prijelaza topline; slui za dobivanje . znaajka oblika prisilnog strujanja znaajka slobodnog gibanja znaajka fizikalnih svojstava fluida kombinirana znaajka prisilnog strujanja kombinirana znaajka slobodne konvekcije
Sve veliine u gornjim znaajkama odnose se na fluid (kapljevinu ili plin), ukljuujui i veliine prostora u kome se fluid nalazi. Pojedinano znaenje je: , prosjeni koeficijent prijelaza topline, W/(m2K), w protona brzina, m/s, L opa oznaka za karakteristinu linearnu veliinu, m, koeficijent vodljivosti topline, W/(mK), gustoa, kg/m3, dinamika viskoznost, Ns/m2, cp specifini toplinski kapacitet pri konstantnom tlaku, J/(kgK), = / kinematika viskoznost, m2/s, a = /cp koeficijent temperaturne vodljivosti, m2/s, g = 9,81 m/s2 gravitacijsko ubrzanje.
Navedene bezdimenzijske znaajke predstavljaju karakteristine konstante fizikalnog modela. Osim Nu broja, sve ostale znaajke moraju biti poznate, tj. moraju biti zadani ili dostupni raunu svi podaci koji su potrebni za njihovo odre ivanje. Veina tih podataka slijedi iz opisa promatranog fizikalnog modela. Fizikalna svojstva fluida smatraju se konstantnima, a njihove se vrijednosti odre uju prema referentnoj temperaturi. Ukoliko nije posebno naglaeno drukije, sva fizikalna svojstva fluida treba uzeti prema prosjenoj temperaturi fluida, m, koja se definira kao aritmetika srednja vrijednost ulazne, 1, i izlazne, 2, temperature:
m =
1 + 2 . 2
145
(11.1)
Mirko Tadi
TERMODINAMIKA
U inenjerskim proraunima koriste se formule za odre ivanje prosjene vrijednosti Nu broja na cjelokupnoj povrini, A, prijelaza topline. Zatim se prosjeni koeficijent prijelaza topline, , odre uje iz relacije:
Nu . L
(11.2)
Izbor karakteristine linearne veliine, L, ovisi o promatranom modelu i geometriji strujanja. Fizikalni modeli koji su navedeni u nastavku spadaju u jednostavne i este praktike sluajeve. Podijeljeni su u dvije osnovne skupine, prema uzroku makroskopskog gibanja fluida: na prisilnu i slobodnu konvekciju, te prema obliku strujanja: na laminarno i turbulentno strujanje. U praksi se javljaju i kombinacije tih sluajeva koje ne emo razmatrati. Kriterijske jednadbe Opa kriterijska jednadba u kojoj se samo navode utjecajne znaajke moe se napisati u obliku relacije: a Nu = Nu Re, Gr , Pr,..., i , (11.3) bi gdje je ai/bi formalna bezdimenzijska oznaka posebnih efekata, koji se u nekom sluaju moraju posebno uzeti u obzir, a nisu obuhvaeni klasinim znaajkama. Sluajevi mjeovite konvekcije za koje bi vrijedio opi oblik kriterijske jednadbe (11.3) nisu razmatrani. Slobodna konvekcija. Javlja se u svim sluajevima prijelaza topline, jer pojava temperaturnog polja unutar fluida dovodi do nejednolike razdiobe mase u prostoru, tj. polja gustoe. Pod utjecajem gravitacijskog polja uspostavlja se relativno gibanje estica fluida (uzgon). Kako nema vanjskog uzroka gibanja govori se o mirujuem fluidu. Taj simboliki opis znai da ne postoji pojam protone brzine, tj. w = 0, pa Reynoldsov broj nema smisla, Re = 0. Za opis gibanja, koje naravno postoji u takvom mirujuem fluidu, koristiti se znaajka uzgona, Grashofov broj, Gr. U tim sluajevima kriterijska jednadba (11.3) poprima oblik: a Nu = Nu Gr , Pr,..., i . (11.4) bi Prisilna konvekcija. Strujanje fluida izazvano je prisilno, djelovanjem nekog tehnikog ure aja (pumpe, ventilatora). Efekt slobodne konvekcije koji uvijek postoji biva potisnut i obino se moe (raunski) sasvim zanemariti. Time se gubi utjecaj Grashofovog broja, a oblik strujanja se procjenjuje prema Reynoldsovom broju, Re. Opa jednadba (11.3) pojednostavljuje se u oblik:
a Nu = Nu Re, Pr,..., i bi
(11.5)
Izbor formule Opi postupak odabira prikladne formule moe se razloiti na nekoliko karakteristinih koraka. 1. Iz opisa fizikalnog modela procjenjuje se uzrok gibanja fluida, na osnovu ega se problem razvrstava ili u prisilnu ili u slobodnu konvekciju. 146
Mirko Tadi
TERMODINAMIKA
2. Izbor prikladne formule vri se u skladu sa zadanim geometrijskim oblikom fizikalnog modela: a) Da bi se odredio oblik strujanja (laminaran ili turbulentan) najprije se prema propisanoj referentnoj temperaturi uzimaju fizikalna svojstva fluida iz toplinskih tablica. b) Izrauna se Pr broj. c) U skladu s uzrokom strujanja izrauna se: - Re broj, ako se radi o prisilnoj konvekciji, ili - Gr broj, ako se radi slobodnoj konvekciji. d) Zatim se procjenjuje oblik strujanja prema propisanom kriteriju : za prisilno strujanje: Re < Rek laminarno, ili Re > Rek turbulentno. za slobodnu konvekciju: GrPr < (GrPr)k laminarna, ili GrPr > (GrPr)k turbulentna . U opem sluaju taj postupak ne dovode do jednoznanog izbora formule, ve je potrebno provjeriti daljnje kriterije koji su navedeni uz takav model, odnosno pripadnu formulu.
I. PRISILNA KONVEKCIJA A. ZATVORENA STRUJANJA A1. Strujanje u cijevi krunog presjeka Kriterij strujanja Za proraun prijelaza topline usvojen je pojednostavljen kriterij strujanja u obliku Rek = 3000. S ovim kriterijem treba usporediti vrijednost Reynoldsovog broja, koja je izraunata na osnovu zadanog problema, Re = wd/, gdje je w (m/s) protona brzina, d (m) unutarnji promjer cijevi, a (m2/s) kinematiki viskozitet. Ako je Re < Rek, tada je strujanje laminarno. Ako je Re > Rek, tada je strujanje turbulentno. A1.1 Laminarno strujanje u cijevi U tehnikim uvjetima uspostavlja se ovakav oblik najee pri strujanju kapljevina, kod kojih je potrebna zamjetna ulazna duina termikog oblikovanja, Lt, da bi svi slojevi kapljevine u nekom presjeku sudjelovali u izmjeni topline. Zato se u praksi najee koristi formula koju su preporuili Sieder i Tate, a koja vrijedi za kratke cijevi:
d d Nu = = 1,86 Pe L
1/ 3
0 ,14
(Sieder i Tate)
(11.6)
Uvjeti za upotrebu formule: - konstantna temperatura cijevi: s = konst., - fluidi: 0,48 < Pr < 16700, - kratke cijevi: Pe(d/L) > 10, - referentna temperatura: m = 0,5(1 + 2), za sva svojstva fluida osim za s koji se uzima prema temperaturi stijenke, s. - smjer toplinskog toka: 0,004 < (/ s)0,14 < 9,75.
147
Mirko Tadi
TERMODINAMIKA
Napomena: podruje vrijednosti korekcijskog faktora za smjer toplinskog toga sprijeava uporabu formule na one sluajeve kod kojih se, zbog velike razlike temparatura fluida i stijenke, mora uzeti u obzir i utjecaj slobodne konvekcije. Takvi sluejevi se ne pojavljuju u zadacima. U sluajevima kada duina cijevi L nije unaprijed poznata ve slijedi na kraju rauna, mora se L pretpostaviti (procijeniti), a kasnije provjeriti. Raun se ponavlja sve dok su poetna pretpostavka za L i konani rezultat za L zamjetno razliiti (iterativni raun). Premda je formula Siedera i Tatea (11.6) vezana uz uvjet s = konst. ona se smije upotrijebiti i za rjeavanje zadataka u kojima taj uvjet nije ispunjen.
Za L 4 slijedi Nu 3,66 to odgovara teorijskom rjeenju za termiki oblikovano laminarno strujanje i s = konst. Fizikalna svojstava treba uzeti za m= 0,5(1 + 2). ......................................................................................................................................................
Kriterij oblikovanosti strujanja usporedba zadane duine cijevi L s duinom termikog oblikovanja, Lt: - kratka cijev: ako je L < Lt = 40d, strujanje je termiki neoblikovano, - duga cijev: ako je L > Lt = 40d, strujanje je termiki oblikovano; (utjecaj ulaznih efekata je zanemariv). Kratke cijevi:
d Nu = 0 ,036 Re 0 ,8 Pr 1 / 3 L
Duge cijevi:
1 / 18
(Nusselt)
(11.8)
Nu =
(Petukhov)
(11.9)
Mirko Tadi
TERMODINAMIKA
(11.10)
d ekv = a
d ekv =
a PRSTENASTI
2ab a+b
d A D
A=
2 (D d 2 ) 4
O = (D + d )
dekv = D d
Fizikalna svojstva treba uzeti prema prosjenoj temperaturi, m = 0,5( s + o), gdje je s temperatura cijevi, a o temperatura fluida ispred cijevi.
149
Mirko Tadi
TERMODINAMIKA
Pr d Nu = = C Re m Pr n o Pr s
koja vrijedi za ove uvjete:
1/ 4
, (11.12)
0,7 < Pr <500 , (Prs za s, Pro za o), n = 0,37 (za Pr < 10), ili n = 0,36 (za Pr > 10), 1 < Re < 106
d wo FLUID o
210 - 10
(11.13)
(11.14)
150
Mirko Tadi
TERMODINAMIKA
wo
s wm
d
ST
s wo wm o
SL
SD ST
o wo
wo
SL
2 2
(11.14)
Kod takvog rasporeda razlikuju se dva sluaja: Ako je: 2(SD d) > (ST d), tada vrijedi jednadba: Ako je: 2(SD d) < (ST d), treba wm raunati iz jednadbe: wm = w0 wm = w0 ST , ST d (11.15) (11.16)
ST , 2(S D d )
ukauskas je za takve sluajeve predloio novu formulu (11.17), umjesto jednadbe (11.12):
Pr d Nu = = C Re m Pr 1 / 3 0 Pr s
1/ 4
, (11.17)
vrijedi uz ove uvjete: 0,7 < Pr <500, 1 < Re < 106 (Re i Pr za m, Prs za s, Pr0 za 0 )
IZMJENIAN
C m 0,40 ST/SL< 0,2 C = 0,35(ST/SL)1/5 0,60 0,60 0,84
m 0,40
Primijeniti proraun za jednu cijev - jednadba (11.12) 0,63 0,84 ST/SL> 0,2 C = 0,40
2105 - 106
151
Mirko Tadi
TERMODINAMIKA
B2. Ravna vertikalna stijenka Za prisilno strujanje pored ravne vertikalne stijenke duine L obino se uzima kriterijski Reynoldsov broj Rek = 500 000. Temperatura stijenke je s = konst., a dovoljno daleko od stijenke (neometano strujanje) temperatura je o i brzina fluida w. Fizikalna svojstva treba uzeti za prosjenu temperaturu m = 0,5(s+o). B2.1 Laminarno strujanje:
Nu =
L = 0,664 Re1 / 2 Pr 1 / 3 ,
(11.20)
C1.1 Laminarno strujanje: ako je Ra = GrPr < 108 : H 1/ 4 Nu = = 0 ,52(Gr Pr ) , C1.2 Turbulentno strujanje: ako je Ra = GrPr > 108 H 1/ 3 Nu = = 0 ,17(Gr Pr ) .
(11.22)
H
s , s "mirujui fluid" o , o
GRIJANJE FLUIDA
(11.23)
s > o
Mirko Tadi
TERMODINAMIKA
C2. Horizontalna cijev Za slobodnu konvekciju fluida temperature o, oko horizontalne cijevi vanjskog promjera d i temperature stijenke s, vrijedi za podruje Ra = GrPr > 103 slijedea formula :
Grijanje fluida s > o s
Nu =
d 1/4 = 0, 41 ( GrPr ) .
(11.24)
o "mirujui fluid"
D. KONDENZACIJA
Kondenzacija nastupa kada je temperatura stijenke, s, manja od temperature zasienja, , pare s obzirom na tlak p pod kojim se para nalazi. Prema nainu oblikovanja kondenzata razlikujemo dva tipa kondenzacije: filmsku i kapljiastu. Ovdje se navode samo sluajevi filmske kondenzacije.
1
p
s h
s
s
1' 1''
1''
s wx
rashladno sredstvo
1 pregrijana para p , p , p
w = 0
stvarni profil brzine w x g
q pot 0
qpreg = h1 h
q = T (s s) = h h qs = k(h ) = (s )
qs s
kondenzat
153
Mirko Tadi
TERMODINAMIKA
Prosjeni Nusseltov broj, za stijenku visine H i temperature s, na kojoj kondenzira pregrijana para entalpije h, ili suhozasiena para entalpije h, moe se izraunati prema formuli:
Nu =
H 4 = 3
h g H3 , 4 ( s )
(11.25)
4 3
h g 3 , W/(m2 K), 4 H ( s )
(11.26)
gdje je za pregrijanu paru h = h h, a za suhozasienu paru h = h h. Temperatura zasienja ' odre ena je tlakom pare, p. Fizikalna svojstva kondenzata: , , i = /, uzimaju se za srednju temperaturu kondenzata: m = 0,5( + s). Temperaturu stijenke s treba pretpostaviti za proraun. Zbog te pretpostavke jednadba (11.26) ne daje tonu vrijednost koeficijenta , pa tako ni vrijednost gustoe toplinskog toka predanog stijenci: q s = ( s ) , W/m2, (11.27) koji jo dodatno ovisi o pretpostavci temperature . Rjeenje se mora traiti iterativno, tj. ponavljanjem prorauna uz promjenu pretpostavke. Raun se kontrolira pomou jednadbe za gustou toplinskog toka: q s = k (h ) , W/m2, gdje je k koeficijent prolaza topline: (11.28)
1 d 1 k = + + s h
, W/(m2 K).
(11.29)
Ovdje je h koeficijent prijelaza topline na strani rashladnog sredstva, d debljina stijenke, a s koeficijent vodljivosti topline stijenke. U jednadbi (11.28) je utjecaj pretpostavljene temperature ukljuen samo preko koeficijenta k, a ne neposredno u razlici temperatura. Zato e iz te jednadbe izraunata vrijednost za qs biti mnogo tonija od one prema jednadbi (11.27). Rezultat za qs iz (11.28) treba uvrstiti u jednadbu (11.27) koja sada omoguava dobivanje tonijeg podatka za (kontrolni rezultat). S tom se temperaturom, kao novom pretpostavkom, raun ponavlja sve dok razlika izme u pretpostavke i kontrolnog rezultata za ne bude zanemariva. Jednadba (11.26) moe se koristiti i za odre ivanje pri kondenzaciji na vertikalnim cijevima, ili unutar cijevi ako unutarnji promjer cijevi, du, nije malen.
154