Dr. Norman W.

Walker

VODA
I VAE Z D R A V L J E Mogunosti i rizici

Upozorenje za itatelje Nakladnik bi elio, kako u vlastito ime tako i u ime autora ove knjige izriito upozoriti na to da sadraj knjige treba itatelje informirati. Autorova nakana nije da u njoj dijeli savjete za individualne zdravstve ne probleme. Takve biste savjete trebali zatraiti od svog lijenika.

DR. NORMAN W. WALKER

Raunalni slog MARINKO HARDI Izdava Karitativni fond U P T NE IVI O V J E K S A M O O K R U H U ' AKOVO

Naziv izvornika VVASSER und Ihre Gesundheit Chancen und Risiken Sadraj

Njemaki izdava W A L D H A U S E N V E R L A G IN DER N A T U R A VIVA V E R G L A G S G m b H , 71256 WEIL DER STADT 7. Auflage 2006.

Knjiga se m o e naruiti na adresu: Knjinica U PRAVI T R E N U T A K 31400 A K O V O , pp 51 Tel/fax: (031) 811-774 e-mail: zirdum@upt.hr www.upt.hr

6 7

PREDGOVOR
Harvey i Marilyn Diamond Uza sva postignua uvijek postoji velik broj ljudi koji svoje znanje i svoje spoznaje dijele s drugima, kako bi se svijet i ivot mogli poboljati. Katkad takvi ljudi steknu diljem svijeta ugled i priznanje za svoja djela i postanu j o za svog ivota poznate linosti. Drugi daju svoj prilog u tiini i ostanu itav svoj ivot relativno nepoznati. Oni tada meutim esto postanu poznatima i slavnima za ovjeanstvo na temelju znaenja njihovih zasluga tek kasnije, kad odu iz ovog ivota. Upravo je takav ovjek bio dr. Norman W. Wal ker. On je trietvrt stoljea provodio istraivanja o tome kako se moe ostvariti dug, zdrav i plodan ivot. Njegova sposobnost, da tu neto sloeniju temu svede na jednostavnu ivotnu formulu koju mogu milijuni ljudi razumjeti i provesti u djelo, uinila je njega i nje gove knjige prihvaenima i cijenjenima u itavom svijetu. Mi smo imali sreu da smo s dr. Walkerom pismeno kontaktirali. Njegove su rijei bile uvijek pune ljuba vi, razumijevanja i jasno oitovale isti, nekomplicirani nazor 0 zdravstvenoj skrbi koji je lako budio pouzdanje. U naoj su biblioteci njegove knjige stalni 8

i esto koriteni izvor znanja i uvijek korisnih infor macija. Ve davno prije nego to je prehrana postala omil j e n o m temom rasprava savjetovao je dr. Walker svo j i m itateljima prehranu koja sadri to manje mesnih i mlijenih proizvoda i da stave svoje glavno teite na punovrijedne, svjee ivene namirnice iz biljnog car stva. Danas je konzumiranje sokova od voa i povra "posljednji krik", osobito u SAD-u. Ve prije vie od 50 godina upuivao je dr. Walker na mnoge koristi to ih donosi sa sobom redovito prijenje takvih sokova. Uspjeh ostavlja za sobom tragove! U to nema sum nje. A svatko moe imati uspjeha a k o je svjestan sna ge koja se krije u njemu. Dr. Walker, koji je sam ivio kao najbolji primjer za svoj jednostavni i slobodni ivotni nazor, bio je itav svoj ivot aktivan i poletan. Rad u vrtu ispunjavao ga je velikom radou i time se svakodnevno bavio, i to do svoje smrti, kad je otiao s ovog svijeta u snu, bez boli. Bilo mu je 116 godina! Da, uspjeh uistinu ostav lja za s o b o m tragove!

PREDGOVOR
Manfreda G. Langera Dr. Walker je bio jedan od najznaajnijih lijenika i nutricionista u SAD-u koji su se bavili istraivanjima na podruju zdrave prehrane u korist ljudskog zdrav lja. Njegove su knjige bile uzor za mnoge lijenike, istraivae i pisce knjiga. Harwey i Marilyn Diamond, autori bestsellera "Fit fur's Leben", isto su se tako sluili iskustvima dr. Walkera u svojim prouavanji ma vezanim uz prehranu. Dr. Walker]t kao jedan od prvih upuivao na pozi tivni uinak sokova voa i povra na zdravlje, a njego va brojna objavljena djela znatno su pridonijela tome da se danas u gotovo svakom amerikom kuanstvu pije mnogo sokova; no to su na alost u veini sluaje va pasterizirani tvorniki sokovi, a ne prirodni, svjee iscijeeni. Knjige dr. Walkera od tako su velikog znaenja da bi ih trebao proitati svatko tko traga za to boljim uinkom hrane na nae zdravlje. Radi toga smo odluili izdati 1990./91. prijevode tih knjiga: "Tdglichfrische Salate erhalten Ihre "Frische Frucht- und Gemiisesafte" "Darmgesundheit ohne Verstopfung " "Naturliche Gewichtskontrolle " 11 Gesundheit"

10

"Wasser und Ihre ken"

Gesundheit" -

Chancen

und Risi-

PREDGOVOR
Donalda S. Woodsidea esto moe spoznaja istine biti iskustvo koje plai, ali istodobno donosi novu nadu. Dr. Norman W. Walker je tijekom 40 godina napi sao mnogo uvjerljivih knjiga o zdravlju, koje prije svega daju nadu da svi mi m o e m o ivjeti bolje i zdra vije, ako to elimo. Knjiga A Walkera "Wasser kann Ihre Gesundheit /: zerstoren" napisana je za ljude koji razmiljaju o na oj pitkoj vodi, pitaju se kako ona utjee na nae zdravlje i kako m o e m o izbjei probleme to ih moe izazvati zagaena voda. Pomou ove knjige moi ete bolje razumjeti i lake rjeavati jedan od naih naj vanijih zdravstvenih problema.

Dr. Walker je svoju posljednju knjigu napisao u dobi od 113 godina. On je do svoje smrti u 116. godini ivota bio u punoj snazi, obavljao radove u kui i vrtu i j o se uvijek vozio biciklom. On je nadivio svoje kritiare i sve one koji su mu se podsmjehivali, te danas vai kao zaetnik prirod nog, zdravog naina ivota.

12

13

Prvo poglavlje

JE LI PROBLEM VODE UISTINU TAKO OZBILJAN?

"Brzo zovite lijenika! Otac ima srani infarkt!"

Dogodi li se tako neto, tada se probudite i ponete razmiljati. Je li srani napadaj ozbiljna stvar? Je li zaepljenje koronarnih arterija ozbiljni problem? Je li arterioskleroza koja sprjeava normalni optok krvi u Vaim krvnim ilama problem koji se treba ozbiljno shvatiti? Kad je doao lijenik, opipao je pacijentu puis i provjerio cirkulaciju krvi. Da, taj se srani napadaj ui stinu mogao sprijeiti. On je bio izazvan zaepljenjem krvnih ila. to li je moglo dovesti do zaepljenja arterija ili bilo kojih krvnih ila, ime je bio izazvan srani napa daj koji je mogao imati smrtonosne posljedice? Jed15

nostavno ostaci izmjene tvari - mnogo puta mineralne tvari iz vode. Odgovor je jednostavan ako razmatrate probavni proces. Va probavni sustav mora probaviti sve to stavite u usta i progutate! Pogledajte moju priloenu skicu probavnog susta va. im progutate krutu hranu ili tekuinu, ona se kree kroz eludac i poslije kratkog vremena dospije u tanko crijevo. Tanko je crijevo dugako oko 6-7 m. Sve to ste pojeli mora proi kroz njega i otprema se dalje u jetru radi daljnje raspodjele ili se, ako je neu potrebljivo, prenosi dalje u debelo crijevo.

P R O B A V N I SUSTAV

PROBAVNI I S E K R E T O R N I O R G A N I

16

17

Voda sadri vapno (kalcij) - , ali vi ga ne moete vidjeti! Tekuine brzo prolaze kroz mikroskopski sitne krvne ilice u stjenkama tankog crijeva. Sve to sadri tekuina u koloidnom obliku, odlazi zajedno s tekuinom izravno u jetru. Koloidi su tvari u kojih su estice tako sitne da 20.000.000 do 50.000.000 estica (jedna jedina estica u koloidnoj otopini veliine je 10 do 1000 A (angstrema) = 1 milijuntina do 1 desettisuina m m : to znai da je 10.000.000 do 100.000 estica poloenih u nizu dugakom jedan c e n t i m e t a r pristaju u j e d a n ccm. S vodom dospijeva dakle u jetru mnogo minerala, kao na primjer kalcija (vapna), ma gnezija i drugih.

Drugo poglavlje

TO SE DOGAA S MINERALIMA U VODI?

im tekuina, svejedno o kojoj se radilo, dospije u jetru, filtrira se od svega stoje u njoj sadrano s iznim kom vodika i kisika od kojih se sastoji ista voda. ista je voda ona koja se ne sastoji ni od ega dru gog osim vodika i kisika. To je jedina voda koju mogu krv i lim a iskoristiti pri svom radu. Krv i limfa treba ju za svoj rad istu vodu. Destilirana je voda najia voda koja postoji. Bez obzira na to koje su mineralne tvari i drugi kemij ski elementi sadrani u vodi, svi se procesom razla ganja u jetri izdvajaju i otpremaju ili u krvotok ili pohranjuju kao zaliha. "Normalnom ili prirodnom" vodom moemo sma trati svu vodu iz izvora, zdenca, rijeka i jezera, te iz vodovoda. Ta je voda meutim oneiena mineralr

18

19

nim tvarima to potjeu iz doticaja sa zemljom, tlom, stijenjem i vodovodima. "Prah si, u prah e se i vratiti" - to se ne odnosi na duu. Mineralne tvari u tijelu -, a tijelo se sastoji od mi nerala - iste su kao minerali od kojih je sastavljena zemlja. ovjekovo je tijelo stvoreno iz zemljinog pra ha. Postoji meutim velika razlika izmeu mineralnih tvari u tijelu i onih u zemlji. Ta razlika nije u vrsti ili kakvoi minerala, ve u ivotnoj snazi. Mineralima u zemlji nedostaje ivotna snaga ili ivot. Svaka je poje dina mikroskopski mala stanica naeg tijela skup mi neralnih atoma ivota. Vrsta, . kakvoa i koliina mineralnih tvari razliite su pri svakoj skupini stanica, u skladu s funkcijama i zadacima pojedinih stanica.

kakvoe i neprikladni za potrebe stanice. Zbog toga ih stanice otklanjaju od sebe. Na taj nain nastaju tije kom vremena velike nakupine takvih minerala koji nisu ni vie ni manje od otpada.

Destilirana voda ispire iz tijela nataloene anorganske minerale Destilirana voda posjeduje osobitu sposobnost ma gneta. Ona moe uzeti nataloene minerale, te ih pomou krvi i limfe otpremiti u bubrege, putem kojih se izluuju iz tijela. Taj se nain izluivanja minerala pogreno naziva "izluivanjem". Tvrdnja da destilirana voda izluuje minerale iz tijela, posve je pogrena. Destilirana voda ne izluuje minerale iz tijela, ve sabire i uklanja mi neralne tvari to su ih stanice tijela odbacile i koje su se nataloile, a mogu se smatrati smeem to ometa funkcije tijela. Pokuajte dva do tri tjedna ne piti nita drugo osim destilirane vode. Dajte pregledati mokrau prije nego to zaponete s tim. Bit ete zaueni kakve ete mi neralne taloge nai u svojoj mokrai nakon samo 3 tjedna. Nita ne moe nadomjestiti osobno iskustvo! Ostaci minerala u Vaem tijelu potjeu od pijenja "pri rodne" vode. Izluivanje mineralnih tvari, ako pijete destiliranu vodu, uvjerljiv je dokaz za ispravnost moje tvrdnje. 21

Vae stanice trebaju hranu koja ne dovodi do zaepljenja i stvaranja taloga Stanice se moraju opskrbljivati hranom koja sadri minerale. One ih trebaju, kako bi mogle ispunjavati svoje zadatke. Minerali to ih neka stanica ili skupina stanica ne moe iskoristiti, smetaju funkciji tih stani ca. Mineralne tvari koje su vee od koloidnih estica zaepljuju stanice! Minerali u normalnoj, prirodnoj vodi prekrupni su, pregrubi i nemaju ivotnu snagu. Oni su anorganske 20

Sok od povra dobiven iz mrkve, cikle i krastavca divno je sredstvo za ienje bubrega Vie od pola stoljea viao sam taloge u mokrai ljudi koji su bili naviknuti piti velike koliine prirodne vode (ili napitaka koji su bili pripremani vodom iz vo dovoda ili zdenca). Bilo je to zaudno! Svjei su soko vi od prijesnog povra iva organska voda. U njima su mineralne tvari u udesnoj ravnotei, usklaenosti, ba kakve su potrebne za prehranu tjelesnih stanica i za unutarnje ienje. Ako su sokovi od povra prije sni i svjei, tada je voda sadrana u njima uistinu de stilirana voda, a destilira je priroda. To su sokovi najbolje vrste i kakvoe. Hrana kakvu treba tijelo.

Koje minerale treba tijelo? Priroda nije predvidjela da minerale to ih treba nae tijelo pribavljamo sebi pijenjem "prirodne" vode. Minerali to ih trebaju stanice naeg tijela u svrhu izgradnje, dolaze iz prirodne prijesne hrane. Je dina je iva hrana ona koja sadri sve enzime i sve druge vitalne tvari za ovjekovu prehranu, a to su svjee, prijesno povre, salate, voe, zainsko bilje, orasi i sjemenke koji su u otvorenoj prirodi primali sunanu energiju, te se tako mogu nazivati i sunanom hranom.

to je glavni uzrok veine bolesti? Iskljue li se nesree, kao i tegobe koje se mogu pripisati stresu i emocionalnim poremeajima, tada je glavni uzrok svih bolesti u ovjeka pogreno vladanje pri prehrani. Vano je osim toga paziti istodobno na to da bude uklonjeno sve to ometa normalni optok krvi (taloi, zaepljenja). Vano je brinuti se za to da ostaci probavnog procesa i druge otpadne tvari redovito na putaju crijevo ili druge organe izluivanja.

Destilirana voda isti tijelo od vapnenih taloga! Ne postoji voda ili bilo koja druga tekuina koja moe "izluiti" minerale iz stanica i tkiva tijela, im su minerali kao organski elementi postali sastavnim dijelovima tijela. Tjelesne stanice i tkiva odbacuju samo anorganske mineralne tvari. Anorganske mine ralne tvari mogu uzrokovati zaepljenja u areterijama ili j o opasnije tete, ako se ne izbace iz organizma. Te se mineralne tvari moraju dakle odstraniti, a to je mogue upravo s destiliranom vodom. 22

23

Tree poglavlje

BRIGA O LJUDSKOM TIJELU

Ja se u svojoj raspravi o prednostima i nedostacima destilirane vode bavim iskljuivo zdravstvenim aspektima i uz to vezanim argumentima za ili protiv destilirane vode ili prirodne vode. Ono to nas zanima, to je djelovanje vode na nae zdravije, nae dobro osjeanje i ivotni vijek.

Pripremite se za svoju starost! Mene osobito zanima dugotrajni uinak stalnog pi jenja vode i njezine upotrebe za pripravljanje jela. U toku od 3 0 , 5 0 ili 70 godina raunajui od danas mogu se javiti mnoge tegobe i ozbiljne bolesti koje se vie ne mogu promijeniti. Ako je ovjek u starosti obogaljen ili nemoan, tada se to moe pripisati ovdje opisanim uzrocima, 25

tako da biste se time trebali ve sada pozabaviti s cil j e m prevencije.

Upoznajte samoga sebe Upoznajte se sa svojim tijelom, s onim nevjerojat no siunim "graevnim kamenjem ivota" od kojega se sastoji Vae tijelo. To su stanice to ine tkiva, od kojih je izgraen svaki dio Vaeg tijela. Vae se tijelo sastoji od milijardi i milijardi sitnog, neizmjerno siunog ivotnog graevnog kamenja koje se naziva stanicama.

Najbolji su minerali sadrani u prijesnom povru, salatama, vou, ljekovitom bilju, orasima i sjemenka ma. Ti su minerali sastavni dio sokova tih prirodnih proizvoda. Ta biljna-voda, sokovi, rezultat su destila cije tijekom rasta biljke, pri emu se koriste vlaga zra ka i voda iz zemlje. Ta se biljna voda obogauje enzimima i predstavlja prirodni "ivotni sok". To je ista destilirana voda.

Postupajte dobro sa svojim pluima! A k o vie ne moete uzeti u svoja plua kisik, tada je gotovo! Svretak - kraj! Kisik je bez iznimke naj vaniji i najnuniji element Vaeg ivota uope. Kisik se uzima iz zraka to ga udiete svojim pluima. On se tada iz plua otprema krvlju u stanice. Svaki poremeaj funkcije Vaih plua znai umanji vanje Vae vitalnosti u buduim godinama. A k o su stanice dobile kisik, tada mogu mineralne tvari preinaiti u organsko stanje, u kojemu se one mogu upotrijebiti za razne i brojne dijelove tijela, kao na primjer miie, ivce, sluznice, vezivna tkiva itd.

26

27

etvrto poglavlje

ORGANSKI I ANORGANSKI MINERALI

Minerali su u "prirodnoj" vodi neaktivni. Oni ne sadre enzime, ivotne enzime. Priroda se pobrinula da tim mineralnim tvarima i elementima da ivot ra stom i sazrijevanjem biljaka. Tijekom rasta biljaka prima korijenje minerale iz zemlje, preinauje ih u ive organske elemente i sabire ih u stabljici, u listovi ma, u sjemenkama, u cvjetovima i plodovima. Stoga je dakle prirodno da pijenje sokova od svjeeg prijesnog povra i voa doprema stanicama i tkivima tijela hranu najvie kakvoe u obliku veoma finih minerala koji su obogaeni enzimima.

Nektar za stanice Vaeg tijela Vae stanice pohlepno uzimaju organske mineralne tvari. Time poinje pravilna izgradnja i obnova VaeP R O B A V N I SUSTAV
28

29

ga tijela. Tako se mogu izbjei bolesti koje su zbog pogrene prehrane muile narataje ljudi i pridonosile skraenju ivota. Preuranjeno starenje, staraka sla bost i nemo mogu se sprijeiti ili vremenski odgoditi ako se tijelo opskrbljuje ivom hranom i svakodnevno pije destilirana voda. Jedenjem svjeeg, prijesnog povra, salata i voa omoguavate svom tijelu da se brzo opskrbi prijeko potrebnim mineralnim tvarima.

Znanje stjeete itanjem, mudrost primjenom Siguran sam da ova knjiga mora uvjeriti i najveeg skeptika da se ponajprije mora pridavati vrijednost pravilnoj prehrani, uzimajui u obzir potrebe tijela. Spoznat ete da ljudsko tijelo ne moe bez mineralnih tvari u hrani. Zadovoljenje elje za nekom odreenom hranom posve je druga stvar. Apetit je elja duha, dok glad predstavlja zov stanica za ishranom.

Tada ste rtva svojih nekontroliranih elja. Kakve Vas god tegobe budu naposljetku muile, to e biti poslje dica onoga to ste posijali. Ako ste nauili vladati el jama svog apetita i svoj izbor usredotoujete na hranu koja najbolje izgrauje i obnavlja Vae tijelo, tada ete stanicama i tkivima svoga tijela davati ive mineralne tvari to ih oni i trebaju. Tada ete biti obdareni zdrav ljem, energijom, ivotnom snagom, vitalnou i dul jim ivotom. Morate meutim svoje crijevo odravati istim. Nakupljanje tvari truljenja u crijevu uzrokuje vie tete nego to veina ljudi eli vjerovati.

Kultivirajte svoju glad Ovladajte svojim apetitom! Svoj apetit moete zadovoljiti svim to Vam dikti raju Vae elje. Tada je vrsta i kakvoa minerala onog to jedete i pijete od malog znaenja. Treba li zadovol jenje apetita biti cilj jedenja i pijenja, tada moete je dino sami sebe uiniti odgovornima za posljedice. 30 31

Peto poglavlje

NORMALNA VODA OPTEREUJE VAU KRV

elite li znati zbog ega nastaju taloi kalcija, ma gnezija i drugih minerala u venama i arterijama Vae ga tijela, tada morate svakako znati neto o krvi i krvnim ilama svoga tijela. Bez znanja ne moete sebi stvoriti nikakvo miljenje. Kako se inae moete odluiti trebate li u sebe uzimati normalnu, prirodnu vodu i radi toga morati trpjeti opisane posljedice, ili trebate piti destiliranu vodu i time biti sigurni da inite pravu stvar? Sastav Vae krvi: Vaa se krv sastoji 50-60% iz tekuine, a od toga je 9 0 % tekuine - da, 9 0 % - destilirana voda (ista H 0 ) , 8 do 9% bjelanevina, a manje od 1% supstancija to ih krv prima na svom putu kroz tijelo. Te se supstanci je sastoje od neiskoristivih minerala, kao to su kalcij, magnezij itd. te aminokiselina, masti, mokrane tvari,
2

33

mokrane kiseline, amonijakovih soli i mnogo drugo ga. Vae tijelo sadri samo oko 5 litara krvi, a svaka pojedina mala kap krvi sastoji se od preko 5.000.000 stanica. Svaka je stanica u Vaem tijelu sastavljena od milijuna atoma mineralnih elemenata. Svaka kap Vae krvi protee kroz Vae srce vie od 100.000 puta sva ka 24 sata. Mala koliina od 5 litara koja proe kroz Vae srce, daje koliinu od oko 165.000.000 litara krvi tijekom ivotnog vijeka od samo 70 godina. Nijedna se pumpa na svijetu ne moe usporediti s Vaim srcem! Ljudi nisu nikada konstruirali mehanizam pumpe koji moe obavljati posao to ga vri Vae srce i pri tom podnositi optereenja to ih mora svakodnevno svladavati Vae srce. A Vae je srce malo poput stisnu te ake, irine oko 9 cm i debljine oko 6 cm. Ono Vam je bilo dano kao roendanski dar i moglo bi trajati stoljeima kad bi dobivalo ispravnu hranu.

esto poglavlje

MINERALNE SE TVARI MOGU OPASNO NAGOMILATI

elite li popiti 25.000 litara izvorske vode? Pri fantastinoj slici o Vaem srcu i Vaoj krvi tre bali biste postati svjesnima da ovjek koji dnevno po pije oko 1 litre prirodne vode, uz to j o i druge napitke - uzme u sebe tijekom ivotnog vijeka od 70 godina oko 25.000 litara tekuine. Usporedimo li ljudsko srce s motornom p u m p o m , moemo se jedino s potovanjem diviti tom udesnom djelu prirode. Zdravo srce kuca 80 puta u svakoj mi nuti i pritom pumpa oko 4,5 do 5 litara krvi. To iznosi ve za jedan dan, dakle za 24 sata, 115.200 otkucaja i 6480 pumpanih litara. U 70-godinjem ivotu kuca srce vie od 2,9 milijardi puta i pumpa preko 16,5 m i lijuna litara. 35

34

Pritom moe srce j o vie nego samo isto meha niki pumpati. Kad mirujemo ili spavamo, kuca ono odgovarajue usporeno i uravnoteeno. Obavljamo li neki posao ili trimo na duge pruge, srce odmah reagi ra i kuca odgovarajue snanije i bre; ono smjesta zaudnom sposobnou prilagoavanja danoj tjele snoj situaciji povisuje svoju snagu pumpanja, kako bi cjelokupni organizam opskrbilo s vie krvi, j e r samo time postaje moguom pojaana tjelesna aktivnost.

elite li da 120 kg vapna proe kroz Vae tijelo? Anorganski mineralni elementi koji su sadrani u vodi i ne mogu ih stanice iskoristiti, dijelom se taloe u tijelu, prije svega u venama, arterijama, miiima i zglobovima. Sve te tvari ine ukupno oko 80-120 kg tijekom 70 godina! Te se mineralne tvari sastoje od kalcija (vapna), magnezija i drugih mineralnih tvari. Dakako, ne ostaje sve u tijelu. Veinu tih minerala uzi maju sreom krv, limfa i voda, te se njima izluuju iz tijela. Tko moe meutim rei koliko je j o ostalo u venama, u arterijama, te u miiima i zglobovima? Preuranjeno starenje, obogaljeno i bolesno tijelo moe dati odgovor. To moda moe rei onaj "otac koji je pretrpio srani infarkt". Proitajte j o jednom na prvoj strani knjige: "Otac ima S R A N I INFARKT!" Mislite na to da milijuni 36

ljudi stalno piju posve normalnu, prirodnu vodu i dal je ive. Hoe li oni prijevremeno umrijeti? Najvea arterija u tijelu, aorta, iroka je oko 2,5 cm u promjeru, ali to nije kriterij za to, ako se promatraju veliina i broj mikroskopski sitnih kapilara koje su porazmjetene u itavom tijelu. Siune kapilare u Va em tijelu ine mreu koja bi, da se rairi na tlu, prek rila povrinu od preko 6000 kvadratnih metara. Kad bi se sve sitne kapilare poredale jedna za drugom u nizu, tada bi te mikroskopski siune cjevice inile zajed no 100 km. Koliko je mnogo tih malih krvnih ilica zaepljeno kalcijem, magnezijem i drugim mineralima iz prirod ne vode?

37

Sedmo poglavlje

VODA JE ODUVIJEK UGROAVALA OVJEKA I IVOTINJU

Vi moda mislite da su opasnosti pijenja prirodne vode novo otkrie ili p o m o d n a pojava. Tu ste meutim posve u krivu! Vratimo se u vrijeme oko 1845. godine, skoro 150 godina unazad. Dakle, ve je 1845. Mr. Abel Haywood informirao ljude o smrtono snim opasnostima to vrebaju u prirodnoj vodi. On je o tome i pisao, te upozoravao ljude.

Vi moete produljiti svoj ivot! On je u Engleskoj napisao znanstveni rad o toj

temi i u njemu ustanovio: "Ne bi se trebalo govoriti da se ivot ovjeka ne moe znatno produljiti u odnosu na njegov sadanji ivotni 39

Odakle dolazi zaepljenje arterija? vijek, jer to nije tako... Ope miljenje koje je prih vaeno irom svijeta bilo je dovoljno da bi se ismija vali, pa ak i kanjavali, katkad i smru, oni koji su se usudili izrei neto to odudara od opeg miljenja, iako su iz toga nastale velike radosti za same progoni telje. " Sljedei je citat isto tako uzet iz knjige Mr. Haywooda. (Natpisi potjeu od mene.) Sto ini ljude ukoenima? "Kruti, zemljani materijal to nakupljanje??! u tije lu donosi okotavanje, ukoenost, staraku slabost i smrt, sastoji se prije svega od kalcijevog fosfata ili kotane supstancije, kalcijevog karbonata ili vapna i vapnenog sulfata ili sadrene buke, k tomu povremeno od magnezija i drugih zemljanih supstancija. " Tvari to ih sadri voda izgledaju strano! "Izvorska voda sadri mnotvo zemljastih sastav nih dijelova koji strano izgledaju. Koliina karbona ta i drugih vapnenih spojeva to ih sadri voda prosjene kakvoe moe tijekom 40 godina stvoriti stup od tvrdog vapnenca ili mramora visine odraslog mukarca, ako ovjek svakodnevno pije uobiajenu koliinu. Tolike koliine mineralnih tvari uu dakle u ovjekovo tijelo tijekom tog vremenskog razdoblja." "Sada se postavlja pitanje to je izvor vapnena stog, zemljastog materijala koji se nakuplja u tijelu ? ini se da se moe promatrati kao aksiom da se sve kruto u tijelu neprestano krvlju izgrauje i obnavlja. Ako je tako, tada se sve to sadri te krute tvari dobiva iz krvi. Krute tvari sadre fosfate i kalcijeve karbonate koji su dakle bili uzeti iz krvi, gdje ti zemljasti materi jali bezuvjetno postoje."

Staraka ukoenost poinje ve u djetinjstvu! "Vidjeli smo da proces okotavanja i koenja tijela poinje ve u djetinjstvu, nastavlja se bez prestanka sve dok tijelo ne prijee iz relativno tekueg stanja u zemljasto, kruto i neaktivno stanje koje zavrava smru! Budui da dojenaka dob, djetinjstvo, mla dost, zrela dob, starost, starake slabosti izmeu mla dosti i starosti predstavljaju razna tjelesna stanja izaziva se vea gustoa, otvrdnulost, ukoenost radi sve veeg udjela vapnenastih zemljastih materijala." 40

U vodi ima dovoljno mineralnih tvari da potpuno zaepe tijelo! "Koliina vapna u izvorskoj vodi tolika je daje ve koliina koja se dnevno popije dovoljna da zaepi cje41

vasti sustav tijela i time uzrokuje staraku slabost i smrt, mnogo prije nego to navrimo 20 godina. To sprjeavaju meutim bubrezi i drugi organi izluivan ja koji otpad najveim dijelom izbacuju."

Vapno u loncima i ajnicima "Poznati primjer zemljastih taloga moete nai u Vaem loniu ili aparatu za grijanje vode. Svaka upotrebi domaica zna da posuda koja je stalno u

brzo dobije na dnu i na stjenkama tvrdi talog vodenog S a m o jedan dio minerala iz vode ostaje u tijelu "Organi mogu meutim izluiti samo jedan dio tvari. Pretpostavi li se na primjer da se svakodnevno prime u tijelo 10 dijelova, tada se 8 ili 9 dijelova mogu izluiti, a 1 ili 2 dijelu ostaju negdje u tijelu."' kamenca. U roku od 12 mjeseci moe ga se nakupiti koliina od 2-3 kg."

Para ostavlja za sobom mineralne tvari "Ne smijemo se dati obmanuti i misliti da je zbog vodenog kamenca koji se uhvatio za dno i stjenke Tono je dodu

Za nas oslabljujui proces koenja tijela stalno napreduje "Taj se proces nastavlja iz dana u dan, iz godine u godinu. Tijekom vremena taloi se u tijelu sve vie krutog materijala, dok se ne izgubi gipkost djetinjstva i zavlada stanje oslabljujue ukoenosti; to se tada (pogreno) naziva 'visokom starou'. "

lonia sada voda osloboena vapna. dio taloga ostaje unutra.

e da se pri kuhanju vode gubi neto vapna, ali glavni Talog potjee samo od dijela vode koja se pretvorila u paru. "

Filtriranje vode je beskorisno "Filtriranje vodi." vode je beskorisno, jer zemljaste tvari

o kojima se ovdje govori ostaju i u toj

filtriranoj

N a p o m e n a : sljedei su citati uzeti iz knjige koju je Mr. Abel Haywood objavio u Engleskoj 1845. godine.

42

43

Bistra, prozirna voda isto je tako puna mineralnih tvari "Izvorska voda, koliko god bila bistra i prozirna, ipak je optereena znatnom koliinom tvari koje dovo de do zaepljenja u tijelu, te je stoga neprikladna ili barem slabo prikladna da se pije. "

Osmo poglavlje

USPOREDITE PROLOST SA SADANJOU

Ako je ve prije 145 godina bio problem vode tako ozbiljan, to bi Mr. Haywood rekao o naem dana njem problemu s vodom? Tada j o nije bilo problema s klorom, jo nije bilo fluoridacije vode. Industrija j o nije bila suoena s golemim proble mom uklanjanja otpada. Postoji velika opasnost od ovapnjenja arterija. Tisue i tisue ljudi umiru upravo iz tog razloga. Do davanje otrovnih tvari vodi za pijenje neoprostivo je pomanjkanje sposobnosti predvianja u naem dana njem vremenu.

Vi morate znati to pijete! Vodu to sadre otrovne (ako ne i smrtonosne) sa stojke upotrebljavaju neupueni ljudi za pie i pri44 45

pravljanje jela, ne pridajui uope pozornost konanom uinku na njihovo zdravlje i ivotni vijek.

ini se uzaludnim pokuavati pomoi ljudima koji uope ne ele da im se p o m o g n e ! Postoje dvije mogunosti prosvjeivanja koje su uinkovite. Prva je mogunost posjeivanje domova za stare ljude i bolnika odjela za lijeenje i njegu tee pokretljivih ljudi. Tuno je i bolno gledati ljude koji su sami sebe doveli u loe zdravstveno stanje, a da u svom ivotu nisu postali svjesnima toga da su si sami j e l o m i piem pripremili put u napredujuu prijevre menu slabost i nemo, a da se i ne spominje prijevre mena smrt. Druga je mogunost za duboku spoznaju prouavanje ljudi srednje dobi koji su umrli i lee na obdukcijskom stolu, kako bi se ustanovio uzrok smrti. Pogledajte velik broj osmrtnica ljudi koji su sami sebe ubili, jer im je manjkalo o s n o v n o g z anja o pravilnom nainu p r e h r a n e , o nainu izluivanja njihovog tijela i o kontroli svojih osjeaja. Ja sam vidio i prouavao nebrojene takve ljude i nauio svoju lekciju!

Deveto poglavlje

"SOFT DRINKS"? (Bezalkoholna pia poput limunade, Cole i drugih) Sto nije s njima u redu?

Kako biste znali da su "Soft Drinks" (dakle bezal koholna pia) tetni za Vae zdravlje i mogu ga ak unititi, biste li ih tada pili? Milijuni su djece danas pogoeni oteenjima mozga i drugim bolestima koje su bile uzrokovane naoko bezazlenim bezalkoholnim piima! Ova tvrdnja nije nikako neosnovana. To je vano otkrie medicinskog istraivanja! Zbog konzumiranja napitaka i prehrambenih namirnica koji su umjetno obojeni i zainjeni, pate milijuni kolske djece u da nanje vrijeme od ozbiljnih tegoba. Ti se zdravstveni 47

46

poremeaji dijagnosticiraju kao oteenje mozga, to znai povrede u mozgu koje izazivaju iznenadno oslo baanje prekomjerne ivane energije. Ti poremeaji dovode do tekoa pri koncentra ciji, pri itanju i pisanju. Isto se tako m o g u ustano viti neobini prisilni naini ponaanja. Ti simptomi nestaju ako se u prehrani strogo izbjega vaju umjetno obojena pia i prehrambene namir nice. Kad su se djeci pod strogim nadzorom uskraivala bezalkoholna pia i sve prehrambene namirnice s d o datkom umjetnih bojila i aroma, pokazalo se da su ta djeca u roku od 3 tjedna opet bila u normalnom stanju. S druge su se strane tegobe vratile poslije s a m o neko liko sati ako se popio samo gutljaj ili pojeo s a m o zalo gaj nekog umjetno obojenog ili aromatiziranog proizvoda. To je veoma ozbiljan problem i na njega bi se trebali upozoriti svi roditelji. To je dokaz rizika i opasnosti uivanja proizvoda koji su spravljeni s um jetnim boj ili ma i aromama. Tom su opasnou pogoena sva djeca normalne ili natprosjene inteli gencije.

meaje. Oni se osjeaju dobro raspoloeni dok piju te napitke i j o neko vrijeme poslije toga. Ali to je dobro raspoloenje samo privremeno i brzo proe. Poslije toga ih mui umor, pomanjkanje koncentracije i gla vobolja.

Destilirana je voda najzdravija A k o nije n a raspolaganju s v j e e , p r i j e s n o povre i voe, tada nema zdravijeg i boljeg sredstva da se utai e nego s t o j e destilirana voda. Ona dono si veu korist i bolji uinak od bilo koje druge vode.

"Soft Drinks" sadre kalcij. To je opasno Kalcij i druge mineralne tvari koje su sadrane u vodi tih napitaka uzrokuju tegobe zaepljenjem kivnih ila. Sastojci "Soft Drinks" nose meutim u sebi prikrivene opasnosti. Sastojci poput umjetnih aromatskih dodataka i bojila djeluju mnogo bre od kalcija. Oni djeluju na kemijske reakcije tijela.

Koji su to sastojci? I odrasli m o g u pretrpjeti tetu Zaposleni u uredima i drugdje koji stalno piju "Soft Drinks" mogu isto tako pretrpjeti modane pore48 eer je jedan od najtetnijih sastojaka tih pia. Ljudi su razvili takozvani "slatki jezik" i vole sve to je slatko. Ta su slatka umjetna pia prilagoena daka49

ko loj ovjekovoj sklonosti slatkom, bez obzira na p o sljedice.

Jesu li natpisi na bocama i omotima od nekog znaenja za Vas? Provjeravajte naljepnice, kako biste ustanovili to kupujete? Jeste li Vi i Vaa djeca kupovali "Soft Drinks" u bocama ili limenkama? Jeste li Vi i Vaa djeca ve kupovali one male vreice s prakom koje mu se s a m o treba dodati voda; da bi se pripremio napi tak (limunade, oranade)? Jeste li i tamo proitali to na njima pie? Biste li kupili robu i kad bi na omotu ili boci pisalo "Otrov"? Ovdje pie to ona znai i razmi slite o tome: "Otrov je supstancija koja unoenjem u organizam izaziva kemijskim putem tetni ili smrtonosni uinak; ono to uprlja ili uniti istou; ono to ima pogubni utjecaj, ono to rastvara, razara. " Sjetite se toga svaki put kad kupujete prehrambene namirnice svake vrste i vie neete pogrijeiti, bit ete zdraviji. Nauite svoju djecu da itaju to pie na bo cama i omotima.

Zato je eer tako tetan? emu uope to pitanje? Vjerujem da danas svatko zna da eer izaziva nadraenost i slabljenje sluznica tijela, a zubima, kostima i krvi otima veliki dio kori snih mineralnih tvari. Upalne bolesti dinih puteva i probavnih organa proistjeu iz upotrebe bijelog i smeeg eera. Bolesti grla, nosa, grudi i koe mogu se esto pripisati upotrebi bijelog i smeeg eera. Ako se ljudsko tijelo preoptereuje eerom, te jelima i piima to sadre eer, trpi zbog toga vital nost tijela i to m o e biti esto uzrok oteklina i prekom jernog- stvaranja sluzi (vidi i "Zdrava hrana bez sluzavosti" prof. Amolda Ehreta). Upalne se bolesti ire i pogoravaju ovisno o konzumiranim koliinama eera. Upale slijepog crijeva velikim su dijelom uz rokovane prekomjernim uivanjem prehrambenih na mirnica i napitaka zaslaenih eerom. Dijabetes (eerna bolest) i rak mogu se isto tako pripisati pre komjernom uivanju eera, ba kao i poliomyelitis (djeja paraliza). To su po m o m e miljenju dobri i dovoljni razlozi da se eer ocijeni kao tetan.

Koji se sastojci nalaze u umjetnim piima i prehrambenim namirnicama? Nevjerojatno j e , ali istinito da vie od 8 0 % , da, ui stinu vie od 8 0 % svih proizvedenih napitaka i preh rambenih namirnica sadri kemijske tvari u obliku umjetnih bojila i aroma. 51

50

Reakcija na njih moe biti razliita u raznih tipova lju Iako ljudsko tijelo podnosi mnoga optereenja, ipak je ono veoma osjetljiv mehanizam koji je predo dreen da se prehranjuje i odrava po odreenim pri rodnim i fiziolokim zakonima. Ako se tijelo pravilno opskrbljuje u skladu s prirodnim zakonima, tada m o e m o raunati sa sjajnim zdravljem i dugim, ugod nim ivotom. Navede li nas meutim na apetit na to da unosimo u sebe napitke i prehrambene namirnice koje nisu u skladu s prirodnim zakonima, tada su posljedice boli, bolest, munina i p r i j e v r e m e n o s t a r e n j e . V i dimo kakav rizik postoji ako pijete "prirodnu vodu" s njezinim sadrajem anorganskog kalcija, zbog ega se mogu zaepiti vene i arterije. Postoje meutim j o mnogo vei rizici, ak akutne opasnosti ako unosimo u sebe prehrambene namirnice i napitke u kojima su sadrane kemijske tvari, jer se tada izaziva u tijelu ke mijska reakcija koja moe dovesti do ozbiljnih pore meaja. Najvea opasnost postoji ako je time pogoen mozak, to se moe dogoditi zbog kemijskih sastojaka u mnogim piima. Prikazat u listu umjetnih sastojaka to sam ih pre pisao s nekih boca, limenki, vreica i omota s polica velikih trgovina! Umjetna bojila: rijetko ete nai anilinske boje navedene njihovim imenom. O n e se obino oznaava ju kao "umjetno bojilo". Neke od tih boja sadre kise linu i trebali biste poznavati barem one najgore. 52 di. A M A R A N T H (crvena), B O R D E A U X (smea), O R A N G E (uta) i P O N C E A U (skrletno crvena) proizvedena su iz spojeva duika i benzola. A benzol se dobiva pri destilaciji ugljena. Upotrebljava se kao pogonsko gorivo, slui i kao sredstvo za ota panje smola, gume itd., te pri proizvodnji boja. Te su boje kao kemijske supstancije tetne, jer oteuju ivani sustav i lenu modinu. G V I N E J S K O Z E L E N A (tamno zelena) je bojilo koje se dobiva re akcijom kloroforma s benzolom i aluminijevim klori dom. Kloroform ima slatkasti okus. On se upotrebljava kao omamljujue sredstvo za uspavljivanje ljudi; izaziva j a k gastroenteritis (upalu eluca i crijeva) i potpuno besvjesno stanje ako se uzima za unutarnju upotrebu. Aluminijev klorid dobiva se ugrijavanjem alumini ja i klora. Upotrebljava se u rafinerijama ulja u proce su proizvodnje ulja. Djelovanje aluminija na tijelo oituje se u neuralgiji, gubitku energije, oteenjima koe, zaepljenju, nadraaju na povraanje, gubitku teka i mnogim drugim tegobama. N A F T O L (ut) se sastoji od duika i benzola,,ekstrahiran iz ugljena, te je dakle proizvod kamenougljenog katrana. Upotrebljava se u proizvodnji bojila. Proizvodi kamenougljenog katrana mogu imati ozbil jna tetna djelovanja na tijelo. Rak je samo jedan od rizinih initelja. 53

TARTRAZIN (ut) se dobiva iz reakcije acetilena i diazometana. To je otrovna kemikalija koja se unato tome upotrebljava kao bojilo u piima i prehrambe nim namirnicama. Rije "'otrovna" trebalo bi Vas upo zoriti i uzbuniti. Kad na naljepnici proitate "umjetno obojeno", ne znate koja su bojila bila upotrebljena. Umjetni okusi Kao pri umjetnim bojilima, tako postoje nebrojene supstancije to se dodaju piima i prehrambenim na mirnicama da bi se to vjernije oponaao neki okus, na primjer nekog voa. Ponueni proizvod vjerojatno nije nikada bio ni u blizini oponaanog voa i zato se dodaju umjetne supstancije, kako bi proizvod uinile ukusnim. Navest u nekoliko primjera. K a r a m e 1 se dobiva ugrijavanjem eera ili me lase ili glukoze s amonijakom na preko 170 C. Ako se dodaje karamel kao crvenkastouto bojilo, to daje slatkasti zain. Karamel moe izbaciti krv iz ravno tee. To donosi srane tegobe koje se pojaavaju zbog prisutnosti amonijaka. Pri uivanju prekomjernih koliina mogu se javiti psihiki i drugi poremeaji, osobito u djece. L I M U N S K A KISELINA je u organskom obliku sadrana u citrusima. U tom je stanju ugodna kao osvjeavajui napitak. Ako se meutim limunska ki selina kemijski proizvodi i upotrebljava u bezalkohol54

nim piima, tada povisuje sadraj kiseline u tijelu. Kad bi se u napicima upotrebljavala prirodna, organ ska limunska kiselina, veoma bi porasla njihova cije na. Limunska se kiselina moe naprotiv kemijskim putem proizvoditi veoma jeftino, ali moe dovesti do nastanka zloudnih gnojnih ireva u ustima i tumora u dvanaesniku.

Biste li voljeli da Va "Soft Drink" sadri u sebi meksike ui? C O C H I N E A L je bojilo koje se sastoji od suenih ui to se uzgajaju na kaktusima u Meksiku, ali i u dru gim podrujima Srednje i June Amerike. Posebne se vrste kaktusa sade u velikim koliinama samo radi uz goja Cochineal ui. enske se ui prikupljaju, ugrijavaju, sue i usitnjavaju u prah. To daje blistavocrvenu boju. Bojilo Sochineal se rijetko navodi pod njegovim imenom, ali se esto moe nai u nekom proizvodu pod oznakom "umjetno bojilo". Poznat je j o i kao QUILLAJA.

to biste trebali znati o Cola napicima! C O L A je vrsta oraha iz June Amerike i Afrike koji sadri 2% kofeina, teobromin i tanin. To je veoma slino kavi. Ve pri malom doziranju djeluje na mo55

zak, izazivajui razdraljivost, nemir i druge pore meaje. Pri veem doziranju izaziva nesanicu, kljenut sranog miia, greve i druge tegobe. C O C A j e biljka koja raste posvuda u Junoj Ameri ci, Javi i Indiji. Listovi koke sadre alkaloide, medu ostalima kokain. Ta biljka izaziva stimulaciju mozga i o b i n o seksualnu podraljivost. Povisuje djelatnost srca i dovodi do vee podraljivosti ivaca. Poslije toga slijedi duhovna, moralna i miina depresija. Pri v r e m e n o nema osjeaja gladi i ei, ali kad proe dje lovanje, tada oni postaju veoma snanima. Javlja se privremeni osjeaj vedrine i dobrog osjeanja. Katkad m o e ovjek djelovati smeteno, ak slaboumno. K U K U R U Z N I K R O B je proizvod koji se dobiva mljevenjem kukuruza i zatim njegovim ispiranjem natrijevim hidroksidom. Tim se postupkom odstranju ju vanjski ovoj i klica (klica je ivotna supstancija, embrij ili ivot sjemena u biljci). Potom se tretira oto p i n o m iz sumpornog dioksida, kako bi se sprijeilo vrenje. Tada se iscijedi ulje, a od ostatka klica naine se preanjem kolai kojima se tada hrane krave i ovce. Krupnija se zrnca krobi upotrebljavaju kao stona hrana, dok se ostatak, bijelo brano, proisti natrije vim hidroksidom (luinom) i prodaje za ljudsku preh ranu. Natrijev hidroksid upotrebljava se obino za bijeljenje, za proizvodnju sapuna i za rafiniranje indu strijskih ulja. Konzumiranje kukuruznog kroba nema 56

smisla, j e r on moe zaepiti filtarska tkiva vezivnog tkiva, vena i arterija. K U K U R U Z N I S I R U P je prozirna, gusta glukoza koja se dobiva iz kukuruza (pa i iz penice). krob se ugrijava zajedno s kiselinama, kako bi se sprijeila kristalizacija. Kukuruzni se sirup upotrebljava kao jeftino sladilo. On se u probavnom sustavu brzo pret vara u alkohol i moe u tijelu otopiti vitamine topljive u masti. A moe se umijeati i u funkciju guterae, osobito onda ako postoji sklonost eernoj bolesti. D E K S T R O Z A je prirodni eer koji se nalazi u ivotinjskim i biljnim tkivima. Industrijski se DEKSTRIN proizvodi razlaganjem krobi pomou kiselina. Pomijea li se to s j o d o m , dobiva se crvena boja. Taj se kemijski pripravak upotrebljava pri proiz vodnji ljepila, kao nadomjestak za gumu, pri proiz vodnji "Soft Drinksa" i piva. Takav proizvod moe izazvati mnogo razliitih bolesti, te tjelesne i duevne poremeaje. On remeti normalne funkcije ivaca i miia, te cerebrospinalne tekuine ili likvora.

G L U K O Z A (groani eer) nastaje u prirodi pri preobrazbi ugljikohidrata. Industrijski se proizvodi ugrijavanjem kroba s kiselinom, da bi se dobila jefti na eerna smjesa za "Soft Drinks".

57

na normalne funkcije endokrinih lijezda remetei KALIJEV K L O R I D se nalazi u ivotinjskim i bil j n i m tekuinama u organskom spoju. Industrijski se umjetno proizvodi za sredstva za gnojenje, a upotreb ljava se pri bezalkoholnim piima. KALIJEV FOSFAT je kiselinska komponenta pri sredstvima za gnojenje, a upotrebljava se i u bezalko holnim napicima obraen vodom koja sadri ugljinu' kiselinu, da bi se pia gazirala. njihovu ravnoteu. SOL koja se upotrebljava u bezalkoholnim piima ista je kao normalna kuhinjska sol. Sol, bez obzira na koji se nain dobiva, ugrijava se na veoma visokoj temperaturi, kako bi se sprijeila njezina vlanost, da se moe besprijekorno sipati iz soljenke. Pri prekom jernom troenju soli bila je ustanovljena vea uesta lost tumora i raka. Uistinu se pokazalo da su se u pacijenata s tumorima, koji su opet poeli jesti sol na kon to su je se neko vrijeme odricali, vidljivo poveali ti tumori. Obilna upotreba soli moe uzroko vati visok, ak prekomjerno visok krvni tlak, osim toga srane i bubrene tegobe. Prekomjerno konzumi ranje soli moe isto tako dovesti do tegobe s uima i sinusima. To se ustanovilo i kao initelja ivanim na petostima, reumatizmu i jakim osipima na koi.

NATRIJEV CITRAT se u medicini propisuje pri nekim bolestima spolnih organa i organa za izluivan je mokrae. Upotrebljava se i kao dodatak u bezalko holnim piima, da bi im se dao limunskokiseli okus. S A H A R I N se dobiva iz kamenougljenog katrana. On je oko 300-500 puta slai od sirovog eera, ali nema nikakvu hranjivost. Naprotiv! K a o stoje pri sva kom proizvodu iz kamenougljenog katrana, tako i saharin ima kiselu reakciju na tijelo. Svaka anorganska kisela reakcija na tjelesni sustav ima tetno djelovanje na funkcije endokrinih lijezda u tijelu. NATRIJEV FOSFAT nalazi se u krvi i u mokrai. Umjetno proizveden je sredstvo za bojenje, a upotreb ljava se kao apretura za svilu. I taj se proizvod koristi za bojenje bezalkoholnih napitaka. Kao sve kemijski proizvedene supstancije, tako i natrijev fosfat utjee

SECER. O eeru sam pisao ve na poetku svog razmatranja o bezalkoholnim napicima ("Soft Drinks"), ali mislim da bi bilo nemarno kad ne bih j o jednom ukazao na vanost izbjegavanja bijelog i smeeg eera u interesu ouvanja dobrog zdravlja! Prije nego to doem do kraja teme "Soft Drinks", elim radi toga j o jednom upozoriti na tetna djelo vanja eera na nae tijelo. 59

58

eer je nesumnjivo veoma vaan za izmjenu tvari. U krvi je eer uvijek sadran i naziva se krvnim eerom. On je nuni sastojak u tijelu. Bijeli se eer moe meutim isto tako slabo usporediti s krvnim eerom kao to se kesten moe usporediti s kestenjasto smeim konjem! To se tie i usporedbe bijelog ili smeeg eera s medom, pa i sa eerom u svjeem vou. Ne dajte se obmanuti izrazom "isti eer" to se upotrebljava u promidbi eera. Oznaka "isti eer" ne govori nita drugo nego da je iz proizvoda odstranjeno sve to je od znaenja za njegovu hranjivost. Ostala je prazna, beskorisna supstancija koja prolazi kroz eludac i pretvara se u alkohol, prije nego to je jetra uope imala mogunost prerade.

Majke bi morale svoje bebe i odrasliju djecu tako odgajati da se klone prehrambenih namirnica i napita ka kojima su dodane umjetne arome ili su zaslaeni bijelim ili smeim eerom ili ak umjetnim sladilima. One bi im trebale podrobno objasniti kakve kasni je posljedice prijete i kakve se tete moraju pretrpjeti. Majkama je dakako mnogo stalo do zdravlja, dobrog osjeanja i dugovjenosti njihove djece. Bijeli i smei eer mogu meutim ak i za petnaest posto skratiti ivotni vijek ovjeka. Isplati li se poputati sklonosti slatkim delicijama napicima ? Ja kaem NE! i

Proitajte naljepnice na svemu to kupite! Budite oprezni - Nauite razlikovati!

Zato ljudi piju "Soft Drinks"? Pitanje zato ljudi piju "Soft Drinks" bilo je za mene dugo vremena prava zagonetka. to ovjeka pri jei da u svoje tijelo ne unosi neto to mu moe napo sljetku donijeti razne tegobe? Ili moda ljudi nisu svjesni tete to je sebi time nanose? Dijabetes (eerna bolest) je klasina posljedica upotrebe bije log eera u prehrambenim namirnicama i piima. Srani infarkt, bolest koja dolazi od zaepljenja vena i arterija, esto je posljedica unoenja previe eera u organizam, bez obzira u kojem obliku.

60

63

Deseto poglavlje

TO SE KRIJE U AI PIVA?

Pivo ima na neki nain opojno, tako rei hipnotiko djelovanje za gotovo svakoga tko ga redovito pije. Prosjeni sadraj alkohola u pivu iznosi 3 do 5 % . Openito se misli da je pivo bezazleno pie zbog ni skog postotka alkohola u njemu. To je meutim po greno miljenje. Pivo dovodi zapravo do ozbiljne degeneracije.

Alkohol je tetan Alkohol je jedina supstancija koja bez ikakvih za preka prolazi kroz eluane stjenke, izravno ulazi u krv i izravno dospijeva u prostore mozga. Zato se ne moe predvidjeti ponaanje ovjeka kad popije neko alkoholno pie. Mali sadraj alkohola u pivu ne izaziva trenutnu re akciju, kao to se to dogaa pri konzumiranju koktela 63

ili jakih pia kao to su viski, votka, ampanjac i slino.

ljeno. Ako se meutim kalcij ev sulfat kao biokemijska sol uzima u milijuntim djeliima jednoga grama, moe imati povoljni uinak i ve se dogaalo d a j e izlijeio gnojne ireve, plune bolesti itd.

Pivo djeluje sporo Alkohol u pivu ima m n o g o skrivenije uinke. Vri j e m e to proe od konzumiranja ae piva kao poticaj nog sredstva i njegove reakcije na tijelo obuhvaa razdoblje od tri faze u kojima se dogaa reakcija. Pivo moe izazvati ozbiljne tegobe Na treem je mjestu da hmelj u pivu ima nezdravo djelovanje na tijelo. Hmelj koji se dodaje pri proizvodnji piva slui kao zainsko sredstvo. Tek malo ljudi poznaje tetan uinak hmelja na zdravlje. teta to nastaje zbog kal cija i drugih minerala u vodi (kao tvari koje zaepljuju krvotok), pogorava se prenaglaeno dobrim raspo loenjem to nastaje uslijed male koliine alkohola u pivu. Iako se hmelj medicinski daje kao tonik i poti cajno sredstvo, moe se sa zdravstvenog gledita rei da on kodi ivcima i izaziva gubitak osjetljivosti od nosno otrine ula. Hmelj ima i hipnotiki, uspavlju jui uinak i moe dovesti do delirium tremensa. Ostale bolesti to potjeu od hmelja mogu biti histeri j e , nesanice, probavne smetnje, reumatizam i nadraenost mokranih puteva i mjehura.

Pivo remeti osjetila Na prvom se mjestu treba spomenuti vrijeme poti canja i dobrog osjeanja. Tako se remete osjetila i potiu ivana sredita.

Pivo razdrauje oit Na drugom je mjestu mali sadraj alkohola koji je upravo dovoljan da izazove razdraenost oita, sredi ta tijela, solarnog pleksusa. Takva je aktivnost pod mukla, j e r nema niega to bi moglo djelovati protiv toga ili uspostaviti ravnoteu. este male doze neke supstancije pokazuju se dugorono daleko uinkoviti jima od jedne velike doze. Na primjer: ako bi se odje danput unijele u tijelo vee koliine kaicijevog fosfata (=gips), otprilike jedna juna lica ili jedna puna ali ca, tada bi tijelo bilo za nekoliko minuta ili sati zaep64

tetni uinci pijenja piva Ovaj e Vam prikaz dati sliku o tome kakve su ka snije tetne posljedice, uinak doziranja piva u malim 65

koliinama. Uinci pijenja piva mogu potrajati neko liko sati, dok ivci prenose stimulativne impulse od oita prema vanjskim ili perifernim ili motorikim ivanim sreditima. Kad oni tamo stignu, vjerojatno je da u veoj ili manjoj mjeri poremete akcije i funkci je ovjeka.

Ramz.es Trei od Egipta prinosio je kao rtvu svo jim bogovima upravo pivo. Kasnije, oko 1200. godine prije Krista, hvalio se faraon Ramz.es d a j e kao rtvu svojim poganskim bo govima prinio 465.000 krigli piva.

Fermentirane itarice - pivo Degeneracija bubrega i mozga Stoljeima su se uzgajale itarice za proizvodnju piva vrenjem. Jeam, penica i zob bile su najee vrste koritene u tu svrhu. Hmelj se povremeno doda vao ve prije 40-50 stoljea.

Zakljuci se temelje na istraivanjima u naroda ci viliziranog svijeta: Nijemaca, Engleza, Australaca i Amerikanaca. Razna istraivanja pokazuju odreeni uzorak koji je dovoljan da bi se izvukao pouzdan zak ljuak. On pokazuje usku povezanost kako uinak pi jenja piva moe dovesti do propadanja bubrega i nekih podruja mozga.

Pivo je odgovorno za bolesti mjehura i bubrega injenica je da se bolesti mjehura i bubrega najee javljaju u spomenutim civiliziranim zemlja ma gdje je potronja piva najvea.

Pivo se pilo ve prije 6000 godina Prema arheolokim se otkriima ustanovilo da se pivo pilo ve prije 6000 godina. Proizvodilo se fer mentacijom itarica i tako je dobivalo svoj alkoholni sadraj. Zabiljeeno je da su se u Egiptu prije 5000 godina, dakle prije Krista, proizvodile etiri vrste piva, i to iz itarica koje su rasle u zemlji. Faraoni su plaali svo jim seljacima za rad etirima kruhovima i djema kriglama piva, umjesto da su im davali novac. 66

Svake se godine proizvedu milijarde hektolitara piva U 1999. godini bilo je u svijetu proizvedeno 1.345 milijardi hektolitara piva. Od toga je samo u SAD-u bilo proizvedeno 236,5 milijuna hektolitara. U Zapad noj i Istonoj Europi iznosila je proizvedena koliina

67

oko 469,4 milijuna hektolitara, pri emu je na Nje maku otpalo otprilike 112,8 milijuna hektolitara piva.

Svaki onaj koji pije pivo trebao bi ovo znati! Osjeao bih se krivim za nemar kad bih u ovoj knji zi propustio pisati o najrairenijim navikama muka raca i ena, meu kojima je dakako pijenje piva uvijek i svakim povodom. Ne namjeravam nikoga odgovara ti od toga da pije pivo ako on to eli. Kad proita ovo poglavlje moe initi ono to smatra ispravnim. Po gledajte detaljno sliku na kojoj se vidi koje sve organe oteuje pivo.

A k o pijete pivo, nemojte rei: ne pijem toliko m n o g o da bi to za m e n e bilo tetno. To j e L A ! Tipino je da ljudi koji piju pivo tvrde kako ne piju toliku koliinu da bi im to moglo ugroziti zdravlje. To je meutim samoobmana. Kako se tegobe onih koji piju pivo ne primjeuju u roku od j e d n o g ili dva dana, ostaje injenica da se tegobe koje se javljaju mnogo kasnije ne pripisuju pravom uzroku. Ne misli se na taloge kalcija i magnezija koji nastaju od vode s kojom je proizvedeno pivo i ostaju u tijelu.

Uzmite sebi nekoliko minuta vremena da zavirite u bubrege Mnogi ljudi misle da bubrezi predstavljaju tek obine posude za tekuine, s nekoliko tajanstvenih, automatski uprayljanih ventila. To nije tako! Popreni presjek bubrega pokazuje velik broj sitnih krvnih ili ca svrstanih u skupine to tvore kanalie koji su na poetku iri nego na kraju gdje istjee krv. To suenje na ispustu uzrokuje pritisak. Smisao se sastoji u tome da se krv moe osloboditi velike koliine tekuina i supstancija koje se trebaju izbaciti. Pritom se radi o mineralnim solima i drugim tvarima koje su sadrane u vodi, kao na primjer mokrana kiselina itd. Te strane supstancije odlaze dakle pod pritiskom u Ijevkastu izboinu gornjeg dijela mokraovoda, cijevi kojom tekuine izlaze iz bubrega. 69

Vodi se dodaje gips Pri proizvodnji piva potrebna je tvrda voda, tako da pivovare esto moraju dodavati do 35 puta vie mine ralnih tvari nego to ih ve ima u vodi. Za to se uzima ju velike koliine kalcijevog sulfata. Svrha je te primjese poveanje sadraja kalcija u vodi. Sto mislite o tome? Ljudi piju pivo ne mislei pri tom uope na gips to ga piju s pivom i koji im zaepljuje arterije. 68

A odavde potjeu bubreni kamenci! Moete zamisliti kako je u tim okolnostima jedno stavno da sitne estice kalcija i druge supstancije, te minerali, polako zaepe te veoma uske proLze. To je tada moment kad se i kako stvaraju bubreni kamenci. Takvi su bubreni kamenci esto prvi korak pri razvo ju bolesti mokranih puteva.

Kalcij koji dospijeva u bubrege isti je onaj kalcij koji se taloi na primjer na dnu ajnika. Opet moram skrenuti Vau pozornost na taloge koji se stvaraju na dnu lonaca u kojima se esto kuha voda. Pritom je svejedno je li voda meka ili tvrda. Taloi koji se tako nakupe svjedoci su kalcija i drugih mine rala koji ostaju na dnu nakon s t o j e voda kao para na pustila lonac. Odgovarajui ostaci minerala prolaze i naim venama i arterijama kad pijete vodu iz vodovo da, zdenca, s izvora, iz rijeka itd. Srani napadi, srani infarkt, artritis, reuma i mnoge druge bolne bolesti mogu se pripisati takvim talozima u tijelu.

PIVO OTEUJE OVE ORGANE 71

Jedanaesto poglavlje

VINO I ALKOHOLNA PIA?

Zar ne mogu popiti au vina? Vina i druga alkoholna pia zasigurno nemaju mje sta u ovoj knjizi, jer se pri proizvodnji ne upotrebljava voda. Ovdje su meutim na mjestu neke napomene o tetama to ih alkohol nanosi naem zdravlju, a koje nisu opepoznate. Ta su pia odgovornija od ikojeg drugog initelja nae civilizacije za razorene brakove, za smrtonosne nesree, zloine, razne vrste kriminala, za sve s t o j e loe, ruilako i nemoralno. Sadraj alkohola u vinu iznosi oko 10-15%. "estoka pia" sadre u sebi mnogo vei postotak al kohola to izaziva u onoga koji ih pije duevno i tjele sno ponaanje protivno njegovoj osobi.

73

Alkohol dospijeva o d m a h u m o z a k ! Najgore su posljedice uivanja alkohola oteenja ljudskog mozga. Alkohol je jedina supstancija koja kroz stjenke eluca dospijeva izravno u krvotok. Krv ga prima u sebe i brzo otprema u mozak. U mozgu na staju najvaniji i za vitalnost najznaajniji osjetilni impulsi.

Dvanaesto poglavlje

MORSKA VODA

elite li da se Va mozak rastopi u alkoholu? U ljudskom tijelu postoji m n o g o stanica koje se sa stoje od elemenata to su topljivi u alkoholu ili on ima na njih opasno tetni utjecaj. K a o primjer za to m o e m o uzeti kristalni eer analogno glukozi. eer postoji u modanom tkivu i poznat je pod imenom "galaktoza". Alkohol brzo napada tu supstanciju. Ona je usko povezana s m o d a n o m tekuinom koja pomou hipotalamusa u predjelu srednjeg mozga re gulira onu jabuicu, ui i osobnu ravnoteu. Pri pre komjernom uivanju alkohola moete brzo primijetiti mutne oi, neprecizni sluh i teturajui hod. A k o se modana supstancija otopi i pojavi u mokrai, to p o kazuje da postoji ozbiljna bolest koja se naziva "dia betes insipidus". Od svih napitaka kojih biste se trebali kloniti svakako su na prvom mjestu alkoholna pia. Nikako ne pijte morsku vodu! Morska voda nije ni u kojem sluaju prikladna za pie. Ni voda iz slanih jezera ne moe se upotrebljava ti za pie. Veoma visok sadraj natrijevog klorida (kuhinjske soli) koji je sadran u svim tim vodama ugroava ivot svakoga tko pokua piti takvu vodu. U sva su vremena pomorci i drugi ljudi koji su doivjeli brodolom morali umrijeti kad su potroili zalihu svjee vode. Pokuavali su utaiti e mor skom vodom, jer ih silna u izluivala. Pijenjem te vode otili su naposljetku u smrt. Morska voda i ostala slana voda moe se destilirati Morska voda i voda iz slanih jezera moe se destili rati i time se dobije ista slatka voda. Natrijev klorid i

74

75

drugi minerali ostanu u spremniku naprave za destila ciju. Para tada sadri samo vodik i kisik i daje bistru, destiliranu vodu. M o r s k a je voda puna mineralnih elemenata M o r s k a voda iz oceana sadri svih 16 minerala koji su potrebni za odranje ljudskog tijela, a k t o m e j o sadri 43 elementa u tragovima koji postoje u ovjejem tijelu. Morska voda ima meutim toliko vi sok sadraj natrijevog klorida da nije prikladna za ljudsko konzumiranje. Upotrebljavajte samo 4 kapi morske vode odjedanput - samo jedan utrcak! M o r s k a je voda iz oceana dragocjena ako se dodaje u sitnim esticama od 4 do 8 kapi na jednu au ili Vi litre napitka to ga elite piti. Ja sam tako male koliine morske vode uzimao tijekom duljeg razdob lje i izvukao iz toga mnogo koristi. Morska voda koju ja upotrebljavam potjee s pacifike obale Kalifornije i zove se "Catalina Sea Water". Svoje zalihe kupujem u bocama u trgovinama prirodne hrane.

velike vrijednosti pri transfuzijama krvi. injenica je d a j e morska voda pri transfuzijama sigurnija od ljud ske krvi. Upotrebljava li se za transfuziju krv iz "ba naka krvi", tada ne postoji jamstvo d a j e ona potpuno zdrava. Proizvod/ Faktor vitalne energije (Hipotetiki potencijal)

Destilirana voda Destilirana voda s dodatkom 4 kapi "Catalina morske vode" 0,5 litre Destilirana voda s dodatkom 8 kapi "Catalina morske vode" na 0,5 litre "Catalina morska voda" Pitka voda iz vodovoda u m o m e stanu u Phoenix/Arizona Ista voda iz vodovoda, ali s dodatkom 8 kapi "Catalina morske vode" n a 0,5 litre

500

900

9.000 90.000 2

M o r s k a je voda slina ljudskoj krvi

1 0 0

Analiza morske vode pokazuje njezinu veliku slinost s ljudskom krvi. Ta bi injenica trebala biti od 76

Voda iz velikog slanog jezera

^ 77

Destilirana voda s dodatkom 8 kapi vode iz velikog slanog jezera na 0,5 litre Staklenka od 2 litre sa svjeim sokom od prijesnog povra (mrkve/celera/perina i pinata) s dodatkom od 4 kapi "Catalina morske vode"

Veliko slano jezero u Utahu obuhvaa podruje od oko 3.750 kvadratnih kilometara. Njegova visoka koncentracija soli i njegov vodostaj odravaju se isparivanjem vie ili manje nepromjenjivima. Sadraj soli velikog slanog jezera vei je est puta od onoga u oceanu. Sadraj natrijevog klorida u vodi velikog jezera iznosi oko 15 do 25 posto volumena minerala. Natrijev klorid u morskoj vodi ini naprotiv s a m o 3,5 posto cjelokupnog udjela minerala.

7.000

Transfuzije krvi su opasne M o r s k a voda je sigurnija Postoje razni tipovi krvi koji su se pokazali nepod noljivima za cirkulaciju krvi i za zdravlje pacijenata razliitih rasa. U crnaca postoji na primjer krvna stani ca koja u bijelih pacijenata izaziva hepatitis. Krvne stanice Azijaca mogu u bijelih kavkaskih pacijenata uzrokovati tuberkulozu. Krvne stanice razliitih rasa ne bi se nikada trebale mijeati.

Morska voda ima vitalnu energiju Moda je najvanija razlika izmeu morske vode i vode u tuzemnim slanim jezerima u tome da morska voda posjeduje vitalnu energiju koja jedva da postoji pri vodi iz tuzemnih slanih jezera, ako uope postoji.

Ne pokuavajte u slanim jezerima loviti ribu! Tamo nema ribe!

Sadraj soli u velikom slanom jezeru u Utahu vei je est puta od onoga u moru U slanim je jezerima tuzemstva sadraj soli (znai natrijevog klorida) est puta vei nego u moru. 78

Dokaz je nedostatka vitalne energije u velikom sla nom jezeru da u tom jezeru ne ivi ni jedna jedina riba. Ni u drugim slanim jezerima n e m a riba, na primjer u Mrtvom moru u Izraelu. Kad bi ribe bile stavljene u ta jezera, odmah bi uginule. Oceani su meutim puni 79

riba svih vrsta i veliina. Za to postoji dakako razlog. Pogledajte one prije prikazane analize raznih voda. Te su me brojke uvjerile u vrijednost filtrirane mor ske vode. Moja obitelj i ja ve s m o dulje vrijeme pro vodili to dodavanje morske vode. Ta lista pokazuje da se dodavanjem slane vode iz tuzemnih jezera destiliranoj vodi smanjuje vitalna energija u razmjeru 6:1. Nadalje se destilirana voda dovodi u stanje koje nije bolje od vode iz vodovoda, izvora itd. U tom je sluaju veoma vjerojatno da stani ce tijela ne prime minerale, ve je mnogo vjerojatnije da oni budu izbaeni. Sto sprjeava da se nakupljaju kalcij, magnezij, te koncentrirani natrijev klorid, i stvaraju talog u tijelu?

Trinaesto poglavlje

VODA JE UVIJEK VODA! Je li uistinu tako?

Pri vodi postoje razlike! Tono je d a j e svaka voda tekua iznad 0 stupnjeva Celzijusa i d a j e mokra. Slinost prestaje meutim pri usporedbi izmeu raznih vrsta voda.

Jesu li Vam j a s n a moja objanjenja? Stvorite svoje miljenje! Ne nalazim razloga za raspravljanje o toj temi. Po slije dvostruke provjere mojih istraivanja naao sam odgovor za sebe i on mi se ini ispravnim i uvjerljivim. Cini mi se smijenim i besmislenim troiti vrije me i rijei na neto s t o j e za mene j a s n o kao sunce.

Mislite li da je kinica ista? Postoji kinica koja predstavlja istu destiliranu vodu u obliku pare. Tek kad pone kondenzacija i voda pada dolje kao kia, postaje optereenom svim moguim elementima i oneienjima to ih moe na svom putu primiti iz atmosfere. Destilirana voda ima ba kao i kinica osobinu da prima u sebe sve ono s im doe u doticaj. Kad kinica dospije na zemlju nije 81

80

vie m n o g o bolja od prirodne vode koja se ve nalazi na zemlji.

Mineralna voda iz mineralnih izvora. Postoje nebrojeni mineralni izvori ija voda sadri suviak jednog ili vie mineralnih elemenata. Mine ralne se vode stoljeima koriste u ljekovitim kupaliti ma. Te su izvorske vode bez sumnje pomogle nekim ljudima, dok veini ljudi mogu esto koristiti vie psi holoki. Duh ima, kao to znate, jak utjecaj na tijelo. Vjerujemo li dovoljno snano u to da trebamo sum pornu kupku, tada emo se kupati u sumporastoj vodi i poslije otii kui s osjeajem zahvalnosti u sebi. Pi jenje sumporaste vode je najzad isto toliko tetno kao pijenje bilo koje prirodne vode. I sumporna se voda moe meutim destilirati.

Slana voda Postoji morska i druga voda to sadri sol koja nije prikladna za pie ni za pripravljanje prehrambenih na mirnica.

Promatrajte tvrdu vodu Postoji tvrda voda koja sadri veoma mnogo kalci j a , magnezija i drugih minerala. A k o se ta voda desti lira u paru, ostaju svi minerali i druge supstancije kao talog na dnu posude za destilaciju. Kad para proe kroz rashladni sustav, postaje istom, destiliranom vodom.

Trebate li piti destiliranu vodu - ili ne? Mnogi ljudi misle da se destilirana voda ne smije piti!

M e k a voda M e k a je voda isto tako puna minerala to ih je pri mila u sebe tijekom svog doticaja sa zemljom i stije nama. Na prvom su mjestu kalcij i magnezij. Koristi li se meka voda kao pie ili za obradu prehrambenih na mirnica, tada mineralni elementi prolaze kroz tijelo i gotovo bez iznimke ostavljaju za sobom svoje taloge. Meka se voda moe destilacijom lako pretvoriti u istu vodu bez minerala i drugih supstancija.

Drugi kau meutim da ako se neto eli piti, tada bi to trebala biti samo destilirana voda!

Tko ima pravo? Ni ma koliko vrst argument nee zadrti, nerazbo riti duh uvjeriti vie od povrne tvrdnje! Nema nadomjestka za iskustvo! Iskuajte sami i pijte 30 dana 83

82

samo destiliranu vodu kad god oednite. Ali popijte najmanje 3 do 4 ae dnevno. Ustanovit ete da uisti nu postoji velika razlika izmeu destilirane i prirodne vode. Ljudi koji misle da se ne treba piti destilirana voda, j e r ispire minerale iz tijela - , samo su 5 0 % u pravu. A tko savjetuje da se pije destilirana voda, taj je 100% u pravu ...

la. Tko dakle kae da destilirana voda ispire iz tijela mineralne tvari, ima stoga pravo samo u tom pogle du-, a to je ipak samo 50% istine. Destilirana voda ne moe otopiti odnosno isprati mineralne tvari koje su postale sastavnim dijelom tjelesnih stanica i tkiva. Ona uzima samo minerale iz prirodne vode koji su bili nataloeni u tijelu, jer su ih nae stanice odbacile. To su minerali to ih je prirodna voda na svom du gom putu primila u sebe iz stijena i zemlje. Mineralne tvari to su bile odbaene od tjelesnih stanica nemaju vrijednosti za tijelo, naprotiv, radi se o otpadu to ga destilirana voda uzima i zatim izbacuje iz tijela.

Sto su injenice? Taloi koji obloe dno lonca u kojemu se esto kuha voda, vidljiv su dokaz za to da je para u obliku destilirane vode napustila lonac, dok svi kruti sastojci vode zacementiraju njegovo dno. Iste te sastojine to su sadrane u prirodnoj vodi na isti se nain taloe u Vaem tijelu ako se radi o neiskoristivim anorganskim mineralima.

Moe li destilirana voda izdvojiti kofein iz alice kave i dovesti do njegovog izbacivanja iz tijela? N E ! Destilirana voda nema sposobnost izdvojiti loe supstancije koje su bile unijete u tijelo s loom hra nom i piem. Kad bi ona imala sposobnost izdvojiti kofein iz brojnih alica kave i izravno ga otpremiti u bubrege, da ga oni izbace iz tijela, tada se ljudi koji piju kavu ne bi uope trebali zabrinjavati zbog teta to ih ona uzrokuje u njihovom tijelu. Milijuni ljudi svakodnevno piju kavu i ne misle ni trenutka na to da ona ometa rad jetre i bubrega, te oslabljuje rad srca.

S a m o se neiskoristivi minerali ispiru iz tijela -, ali ne i oni koji su sastavni dijelovi stanica i tkiva Stanice naega tijela ne mogu iskoristiti minerale koji su sadrani u prirodnoj vodi. Iz tog ih razloga sta nice odbacuju i tako oni ine rizini faktor u sustavu naeg krvotoka. Destilirana voda ima sposobnost primiti u sebe te neiskoristive minerale i putem bubrega izbaciti iz tije84

85

A t o m se pridruuje atomu i tako se kalcij m o e nagomilati u m a s u teku 120 kg elio bih Vas podsjetiti na rijei sjedne od prethod nih strana, gdje je bilo govora o 120 kg kalcija ili vap na to tijekom godina prou kroz ovjekovo tijelo ako on pije prirodnu vodu. Toliki teret kalcija ne moe ostati neprimijeen, osobito onda ako zbog njega tipi Vae vlastito tijelo. Ako te tegobe nisu dovoljne da postanete p r i s t a o m d e s t i l i r a n e v o d e , tada bih volio znati to bi Vas j o moglo navesti na to? aa vode stoje popijete vie puta na dan tijekom jed nog ili dva tjedna ili jedne ili dvije godine nee Vam zaepiti ile do te mjere da ete teko oboljeti. Ne, dje lovanje je veoma sporo, iako ne i manje kumulativno. Jedna se siuna estica pridruuje drugoj, sve dok ne bude prekasno da se j o neto uini protiv tog zla. Klju je problema u preventivi! Ne upotrebljavajte vie nedestiliranu vodu!

odstranjuje sve minerala i da je takva voda ravna de stiliranoj, ja ne dijelim to miljenje. A sada u j o nabrojati razne vrste vode: - prirodna (ili sirova) voda - tvrda voda - meka voda - kuhana voda - kinica - voda koja nastaje topljenjem snijega (praktino kinica) - filtrirana voda - ionizirana voda - posve ista voda = destilirana voda Ja elim biti siguran, te upotrebljavam samo istu, parom destiliranu vodu. Aktualni popis tvrtki koje prodaju aparate za destilaci ju moete na upit dobiti pri servisu za itatelje nakladne kue Waldthausen u naklad noj kui Natura Viva G m b H , Postfach 1203, D-71256 Wiel der Stadt (Fax +49[0]7033/1380817, mail: info@naturavivaveiiag.de).

Ionizirana voda nije destilirana voda! Postoji "ionizirana" voda koja se oznaava kao demineralizirana. Pri tome se radi o postupku koji je su vie kompliciran da bi se mogao objasniti u ovoj knjizi. Postoje autoriteti koji kau d a j e masa od um jetne smole, kroz koju mora voda protei, zapravo le glo bakterija. Iako se tvrdi da taj postupak "praktino" 86

87

etrnaesto poglavlje

VODA U OVJEKU I U PRIRODI!

ovjek moe ivjeti bez zraka samo nekoliko mi nuta. Bez vode moe ovjek ivjeti samo 3 do 4 dana, u odreenim okolnostima i uvjetima moe preivjeti jedan ili dva tjedna. Ljudi su u pustinji umrli za dva ili tri dana ako im nije bilo mogue pribaviti kap vode za pie. Na takvim podrujima nema dovoljno vlage ak ni u nonoj atmosferi.

to ini voda u Vaem tijelu? Ljudsko se tijelo sastoji 60 do 75 posto od vode. To je ista destilirana voda. Ona sadri samo sastojke to ih prenosi, dakle hranu za tijelo ili otpad koji se putem organa izluivanja treba izbaciti iz tijela.

89

Proizvodi od itarica, kao to su kruh, pecivo, kolai itd., isuuju ovjeka Najvie je isuenih ljudi meu o n i m a koji ive od preraenih namirnica, kruha i mesa, ako piju premalo vode, s iznimkom moda svoje kave ili aja ili "Soft Drink sa". Proizvodi od itarica sadre veinom s a m o oko 7 - 1 3 % vode. Prosjeni sadraj vode u kruhu iznosi samo 30-40%.

prostranih povrina mora, jezera, rijeka itd. To je de stilirana voda. To je uistinu krv ivota nae zemlje.

100 g vlakana u biljnom svijetu trebaju 60 litara vode da bi mogla rasti! Biljni svijet ini najvei dio proizvoda na zemlji. U svom prirodnom, prijesnom stanju sastoje se povre, salate, voe, orasi i sjemenke - koji su predodreeni za ljude -, te zrnje, trava i sijeno izmeu 6 0 - 9 5 % od vode. To je ista destilirana voda. Biljni svijet treba ti j e k o m rasta prosjeno 60 litara vode za samo 100 g biljnih vlakana. Vjerovali Vi to ili ne - da bi izraslo 50 kg bilja p o trebno je 80.000 litara vode. Razmislite! Bog, Svemogui, daje dakle izmeu 75 do 80.000 litara vode da bi ovjeku darovao 50 kg povra i 'oa.

Sve biljke sadre destiliranu vodu Jeste li ve razmiljali koliko je vode potrebno da bi biljke mogle rasti? Poite na selo i pogledajte oko sebe. Primijetit ete da praktino sve na zemlji ima vodu u svom tijelu ili svojoj biljnoj grai. Svaka travka, svaki grm, svaka biljka, svako drvo sastoji se 5 0 - 9 5 % od vode. To je de stilirana voda, voda iz atmosfere i drugih izvora, koju biljka automatski destilira na prirodan nain. Iz kori j e n a rastu klice i mladice iz tla u atmosferu i biljka od mah pone prikupljati i destilirati vodu iz zemlje i zraka. Bez vode bi zemlja propala! Pogledajte uvis i ot krit ete d a j e nebo puno vlage, iako ju ne moete vid jeti kao vodu. Nevidljiva vlaga potjee od isparavanja 90

Vi biste trebali svakodnevno izluiti iz svog tijela 4 litre vode! Ljudsko tijelo treba izluiti oko 3,5 - 4 litre tekuine ili vlage kroz pore na koi ili putem drugih organa izluivanja, da bi se sprijeilo prekomjerno gomilanje otpadnih proizvoda. Tijelo bi se bez obnav ljanja ubrzo isuilo. Ovdje neu spominjati tegobe to
91

se javljaju zbog pomanjkanja vode i oslabljuju tijelo. Rijetko se poklanja pozornost koliini vode to se pri ma hranom i piem. Tom bi se problemu vode trebala svakodnevno poklanjati osobita pozornost. Svakog biste dana trebali uzeti u sebe dovoljno tekuine da za dovoljite potrebe svog organizma, kako bi on m o g a o normalno funkcionirati.

Promatrajte zadivljujui nain na koji je Vae tijelo u stanju svojim sposobnostima samo sebi pribaviti odreenu koliinu vode, vlastitu destiliranu vodu, i to oksidacijom eera, masti i bjelanevina. Oksidacija 100 g masti naega tijela donosi primjerice 100 ml vode.

Ne bojte se starakih tegoba pijte biljne sokove Svako je povre i voe puno organske destilirane vode i ti su sokovi osobito dragocjeni. Sokove prima organizam veoma brzo. Za zdravlje tijela vano je po piti najmanje pola do jedne litre parom destilirane vode i dodatno piti svjee, prijesne sokove povra i voa. O tome itajte i u mojoj knjizi "Svjei sokovi od voa i povra".

Jeste li znali da se Vi 7 0 % sastojite od vode? Pijenje vode nema samo svrhu utaiti e. Voda je glavni sastavni dio tijela. Vie je od 7 0 % tijela destili rana voda. Nasuprot tome sadri tijelo samo oko 5 li tara krvi. Voda u ljudskom tijelu mora bezuvjetno biti desti lirana voda, jer je destilirana voda u stanju uzeti u sebe mnoge neistoe koje se nalaze u tijelu u krutom ili tekuem stanju i dovesti do njihovog izbacivanja pu tem bubrega.

I Vae tijelo proizvodi vodu! Voda odrava podjednaku temperaturu Vaeg Uistinu m o r a m o biti zahvalni naem svemoguem Bogu za divnu i udesnu anatomiju kojom nas je o b dario. Pomislite samo na jedinstveni rad Vaeg tijela, kako bi sprijeilo da ga unitite. Sve je to za Vas, a Vi niste toga ni najmanje svjesni! 92 tijela pri vruini i hladnoi Voda je u Vaem tijelu potrebna da bi tijelo odravala na najprikladnijoj temperaturi. To se po stie putem kontrolnog temperaturnog mehanizma u podruju mozga, pomou skupine vlakana poznatih 93

pod imenom hipotalamus. J o e biti rijei o tim li jezdama slinim organima.

Sto bi uinila ena kad ne bi imala dovoljno vode da moe briznuti u pla? Voda je potrebna pri Vaim procesima disanja. Vi znate kako je neugodno kad su Vam nozdrve tako suhe da su nadraene, dok Vam s druge strane smeta kad su Vam nozdrve premokre zbog prekomjerne vlanosti. Isto bi tako nedostatak vode u suznim lijezdama praktino onemoguio eni da pod emocionalnim stresom plae. To bi svakako bilo pogubno u nekim prilikama! No mnogo je vanije da manjak suzne tekuine izaziva veoma brzo ozbiljna oteenja oka, kako u ena tako i u mukaraca.

Mnogi ljudi smatraju vodu neim to je samo po sebi razumljivo kad su edni ili pripravljaju jela. Voda je tako opa roba da joj rijetko tko posveuje svoje mi sli dokle god je raspoloiva. Vlada li meutim djelo mina ili ak potpuna oskudica vode - bilo to zbog nekog nesretnog sluaja ili zbog dogaanja u prirodi -, tada tek malo ljudi zna koliko je vode u skrivenom obliku sadrano u svjeem povru i prijesnom vou.

Voda Vam daje toplinu i energiju elite li imati toplinu i energiju, trebate destiliranu vodu. Hrana s t o j e unesete u sebe ini za Vas vie od same opskrbe stanice Vaeg tijela. Toplinu i energiju dobivate ako jedete ispravnu hranu. Uzmite u obzir da se 2 5 % toplinskih vrijednosti hrane koju ste pojeli po troi znojenjem kroz pore Vae koe i Vaim disanjem pluima. Ve samo to isparivanje izbaci do jedne litre

Jedite voe, salate i povre Od velike je vanosti porijeklo vode. Ve sam na glasio d a j e destilirana voda ivotno vana. U sokovi ma svjeeg, prijesnog povra, voa i salatama ne nalazimo samo istu vodu, ve i hranu koja temeljito i brzo na najbolji nain prehranjuje stanice tijela. Zah valjujui tome postii ete sjajno zdravlje i neete trpjeti od gubitka energije i vitalnosti.

vode iz Vaeg tijela. Gubitak vode kroz pore Vae koe vei je pri vruem vremenu i onda kad vrite naporan tjelesni rad pri kojemu se gubi mnogo znoja. Pri jakom znojenju moe tijelo lako izgubiti ak oko 4 litre vode u j e d n o m satu.

94

95

K a k o gubite vodu iz svog tijela? Neovisno o gubitku vode znojenjem moe doi do gubitka prosjeno j o 2 do 3 litre vode tijekom 24 sata izluivanjem tekuina putem bubrega i izmetina probavnih organa. Pri prekomjernom unoenju napitaka u tijelo odgo varajue je vea i izluena koliina tekuine. To je osobito sluaj kad se pije pivo u veoj koliini.

Petneaesto poglavlje

LIJEZDE SLINOVNICE lijezde slinovnice u Vaim ustima trebaju neprestano vodu

Meu mnogim funkcijama pri kojima tijelo nepre stano treba vodu ne smije se previdjeti lijezde slinov nice. Bez njih ne biste bili u stanju probavljati svoju hranu. Usta bi Vam bila tako suha da biste izgubili ra zum. Postoje tri vrste lijezda slinovnica i trebali biste se upoznati s njima, kako biste razumjeli na koji se nain odrava ispravna ravnotea vode u Vaem tijelu. Podune lijezde slinovnice nalaze se u obrazima. Poteljusne slinovnice (mandibula znai donja vilica) nalaze se u stranjem podruju usta ispod Vae donje eljusti.

96

97

Donje podjezine slinovnice (lingua je jezik) nala ze se ispod Vaeg jezika. Pogledajte priloenu skicu. Osim lijezda slinovnica ima i sam jezik lijezde s porama koje se na povrini otvaraju. To su "serozne" lijezde ("serozan" znai vodnjikav), a uz to postoje i " m u k o z n e " lijezde (sluzne lijezde) na gornjoj strani jezika i mijeane lijezde na donjoj povrini. Razliku j e m o serozne i mukozne lijezde. Serozne lijezde imaju vie vodunjavu izluevinu, mukozne lijezde sluzavu izluevinu, a mijeane imaju serozne i mu kozne udjele. lijezde slinovnice su aktivne pri procesima pro bave hrane i pia. Jezine su lijezde meutim nepre stano aktivne, kako bi odrale vlanima usta i jezik. Cjelokupno izluivanje tekuine iz tijela iznosi oko 1 Vi litre tijekom 24 sata. Trebalo bi Vam postati jasno koliko je vano upotrebljavati istu vodu! Moete li zamisliti kakav bi okus u ustima izazivalo nakupljanje kalcija (vapna) kad ne bi neupotrebljivi minerali bili potpuno izbacivani iz Vaeg tijela? lijezde slinovnice Odakle te lijezde dobivaju neprestano svoju vodu? Da, odakle te lijezde primaju svoju vlagu? Iz de stilirane vode koja uvijek kola Vaim tijelom, iz zaliha vode u Vaem tijelu!
98 lijezde slinovnice izluuju slinu, da bi pokrenule probavni proces. Postoje druge lijezde na gornjoj i donjoj strani jezika, iji je zadatak neprestano odravati vlanima jezik i usta. (Budui da na ovoj slici nije prikazan jezik, ne mogu se prikazan te posebne lijezde.)

99

Sve te lijezde trebaju oko 1 Vi litre dnevno. Ako nema do voljno vode ili je ona oneiena, mobe se uslijed toga javiti suhoa jezika i usta. Jezik i usta mogu postati neugodno suhima. Slina je osim toga tako nedostatna da ne moe udovoljiti poet noj fazi probave. Posljedica toga mogu biti srane boli, probavne smetnje itd. Od velike je vanosti briljiv izbor svih napitaka!

esnaesto poglavlje

POHRANJIVANJE VODE U VAEM TIJELU

Voda u Vaim miiima Pohranjivanje vode u tijelu iznosi na vidjelo jedan veoma zanimljiv problem. Oko 15-16% vode pohran jene u tijelu nalazi se u miiima. Ako se miii isue, omlohave. Ako postoji pomanjkanje vode u miiima i ako je voda u krvotoku sklona taloiti u miiima ot pad od neupotrebljivih minerala, tada mogu iz toga proizii veoma bolne tegobe pri tjelesnom kretanju. Kretanje potie miie na rastezanje i stezanje. Postoji li isuenost zajedno sa stranim supstancijama (poput otpada kalcija i magnezija), tada mogu biti posljedice grevi miia, boli, muke, patnje.

Meso stvara mokranu kiselinu u tijelu! Postoji jo jedan neprijatelj za nae miie, a to je mokrana kiselina koja izaziva bolne tegobe u po-

100

101

drujima miia. Odakle dolazi mokrana kiselina? Ona je konani proizvod prekomjernog konzumiranja mesa i mesnih proizvoda. Probavljanje mesa uzrokuje stvaranje mokrane kiseline. Miii imaju - do odreene toke - osobitu sklonost mokranoj kiselini. Sto se tie mokrane kiseline imaju miii granicu to lerancije do koje je mogu primati bez ozbiljnih poslje dica. Kad se dosegne i prijee ta granica tolerancije, tada stvara mokrana kiselina veoma sitne, otre kri stale koji bodu u ivce. Moda to treba upozoriti rtvu i pokazati d a j e kriva s t o j e postala ovjekom mesoje dom. Ti otri kristali mokrane kiseline nisu neto to se smije shvatiti odvie lakomisleno ili zanemariti. Ako se oni zanemare, bit e rtva kanjena bolestima poput reumatizma, upala ivaca i slinim. Ljude koji ne jedu meso ne mue nikada bolesti izazvane mok ranom kiselinom. No ni vegetarijanci nisu zatieni od bolesti koje nastaju zbog taloenja otpada kalcija i magnezija to se tijekom godina nakuplja u venama i arterijama. Taloi tih elemenata iz prirodne vode koja se upotrebljavala kao pie ili za pripravljanje napitaka ostavljaju svoje znakove u kasnijim godinama, uzro kujui i miine tegobe.

ju potrebno je imati pravu ravnoteu izmeu vode i masti. Nedostatak vode ili njezina loa kakvoa ima dubokoseni uinak na kakvou koe. Pijenje dovol jnih koliina destilirane vode moe biti velika pomo da se koa odri istom i zdravom. Pijenje sokova od povra predstavlja najbolju prehranu to sam'je m o gao nai da bi se ouvala ljepota koe.

I koa je vodospremnik Voda se sabire i pohranjuje u koi, i to u koliinama od oko 10-15%. Da bi se koa odrala u dobrom stan102 103

Sedamnaesto poglavlje

NETO O MRKVINOM SOKU

Mrkvin je sok blagodat za zdravlje ljudi Vie od pola stoljea pio sam svakodnevno mrkvin sok - veinom pola litre. Soku mrkve izravno pripisu j e m svoje sjajno zdravlje i dobru strukturu svoje koe. Kad sam poeo piti mrkvin sok, poprimila je moja koa neko vrijeme naranasto utu boju. Otkrio sam daje to bilo uzrokovano procesom ienja moje jetre, jer je ona ba tada bila u veoma loem stanju. Ta je obojenost meutim poslije nekoliko mjeseci nestala i koa mi je bila bolja i ia nego ikada prije. Tijekom proteklog pola stoljea pile su stalno mrkvin sok tisue i tisue, ako ne milijuni ljudi, a da se po m o m e saznanju nije nikada javio ni jedan jedini tetni uinak.

105

Poznato je da novine iznose krive informacije! To sada i ovdje naglaavam, j e r su neki novinari kritizirali pijenje mrkvinog soka i sumnjali u njegove blagotvorne uinke, iako su ih doivjeli milijuni ljudi u itavom svijetu. Ta glupa blebetanja izazivaju zbun jenost u duhu ljudi koji ozbiljno nastoje poboljati svoje zdravlje i svoju ivotnu sudbinu. Tko sumnja u vrijednost sokova prijesnog povra kao sredstva za ouvanje i ponovno stjecanje zdravlja, energije i vital nosti, sigurno nema nikakvog iskustva. N e m a nadomjestka za iskustvo. Bilo bi dakle daleko bolje kad bi ti novinari najprije proveli estomjesenu kuru sa soko vima prijesnog povra. Moja knjiga "Svjei sokovi od voa i povra " te melji se na dugogodinjem iskustvu i njome se rado slue nebrojeni ljudi irom svijeta, provodei uspje no u praksu savjete koji se tamo daju.
2

Osamnaesto poglavlje

SMRTONOSNI KLOR

U modernim se povijesnim kronikama gotovo ne spominju pojedinosti o klornom plinu koji se upotreb ljavao u Prvom svjetskom ratu. Nebrojeni su vojnici i civili doekali zavretak rata kao olupine, jer su im or gani bili spaljeni klomim plinom.

Klorni plin ubija u ratu neprijatelja, a u miru graanina! Kad je rat proao bio je klor upotrebljavan za ubi janje klica u naoj vodi za pie. Zamisao da se na svim vodoopskrbnim mjestima dodaje vodi klor bila je dak le roena i provoena. Svrha je bila usmrivanje bak terija.

Tu adresu:

i druge autorove knjige na Knjinica UPT,

hrvatskom mogu se naruiti na tel. 031/811-774

31400 akovo, pp 51,

107 106

Klor plus ivotinjska mast = arterioskleroza Spoj klora (u kloriranoj vodi) kombiniranog sa ivotinjskim mastima, koji se uzima s hranom, izaziva stvaranje gumaste supstancije u arterijama. Tvorba te gumaste supstancije neprestano se nastavlja dokle god ovjek s hranom i piem dalje uzima u sebe taj opasni spoj. Ako je to previe uznapredovalo, nema vie mogunosti da se te tegobe poprave. Te gumaste nakupine u arterijama uzrokuju srane tegobe kao naj manje upozorenje. Zatim se razvija arterioskleroza i sve se okona na pogrebu.

Devetnaesto poglavlje

VEZIVNO TKIVO

Gdje je rjeenje problema? Odgovor je jednostavan. Kad para napusti aparat za destilaciju, tada u toj destiliranoj vodi nema ni klo ra ni minerala ni drugih otrova.

Popije li se velika koliina prirodne vode, osjetno se smanji osmotski tlak kroz vezivno tkivo, radi ega dolazi do smetnji funkcija i aktivnosti u dotinim po drujima. Taj poremeaj pri osmotskom tlaku moe potjecati od mineralnih sastojaka vode ili od prekom jernog uzimanja kuhinjske soli ili i od hrane bogate krobom i eerom. Vezivna su tkiva koice razliite finoe koje tvore membranu ija je golema rastezlji vost daleko vea nego to to ovjek moe zamisliti. Iako ne raspolaem aktualnim brojkama za tonu procjenu, ini mi se da bi sva vezivna tkiva tijela, kad bi bila odvojeno rasprostrta na podu, prekrila vie sto tina kvadratnih kilometara. Auto mog prijatelja dobio je srani napadaj! Poetkom ove godine odluio je jedan moj prijatelj otputovati sa svojom enom. Njihov put na sjever Ari-

108

109

zone vodio ih je kroz grad Williams (2.300 m nadmor ske visine) u mjesto Flagstaff, udaljenost od oko 80 kilometara. Na pola puta za Flagstaff zadesila ih je estoka snjena vijavica. Zena je sjedila za volanom i otprilike na pola puta za Flagstaff dobio je motor nji hovog auta srani napadaj. Da, motor je imao srane tegobe! Moj je prijatelj rekao svojoj eni da skrene uz rub ceste. Zatim je on vozio auto brzinom od oko 25 kilometara na sat, oprezno i tedei motor, dok napo kon nisu stigli u Flagstaff. Tamo se on uputio ravno u automehaniarsku radionicu. Objasnio je majstoru da bi po njegovom miljenju m o g a o biti zaepljen ben zinski filtar. Majstor je izvadio stari filtar i nadomje stio ga istim, novim. Tada je auto besprijekorno radio i oni su mogli otputovati dalje. On mi je priao da p o slije vie nisu imali nikakvih problema. Njegova je di j a g n o z a bila dakle tona. Taj se filtar m o e usporediti sa samo jednim siunim djeliem vezivnog tkiva. Oni su kupili novi filtar koji je bio ugraen za nekoli ko minuta. No ako Vi doivite srani napadaj, ne moete vezivno tkivo ni za koju cijenu nadomjestiti novim. teta koja pritom nastane ne m o e se vie po praviti. U vremenskom razdoblju od 40 ili 50 godina mogu se zbog pijenja prirodne vode koja sadri mine rale, stvoriti veoma obilni taloi kalcija (vapna) i ma gnezija. Takvo gomilanje kalcija moe blokirati mnoga filtarska mjesta u vezivnim tkivima, isto tako u venama i arterijama.

Vezivna su tkiva najvei filtracijski "ureaji" na svijetu Svaka kap vode, limfe i krvi koja kola u tijelu filtri ra se pomou tih vezivnih tkiva. Sva se hrana to je pojedite filtrira pomou vezivnih tkiva, prije nego to njezini sastojci dospiju do stanica kojima su namijen jeni. Ako se vezivna tkiva takvim filtriranjem zaepe kalcijem, krobom bijelog brana i drugim nepodno ljivim supstancijama, tada ta blokirana podruja zada ju tekoe. Rafinirane prehrambene namirnice spreavaju procese filtriranja! Neistoe to s vodom i krvi kolaju tijelom zlotvori su koji zaepljuju mikroskopski sitne rupice filtarskih membrana. Prehrambene namirnice, kao na primjer koncentrirana brana, krobi i eeri - uz ve spomin jani kalcij u vodi - , to oduzimaju ivotnu snagu, mogu dati svoj udio pri zaepljenju prolaza kroz ve zivna tkiva. To je vano zapamtiti jer ne m o e m o samo kalcij, magnezij itd. to se nalaze u vodi, smatra ti odgovornima za te smetnje. Pogreni sastav hrane (vidi i "Tablicu kombiniranja ivenih namirnica"* ili knjigu "Fit fur's Leben" autora Harveya i Marilyn
* m o e se nabaviti pri nakladnoj kui Waldthauscn - Verlag u veliini od 30 x 42 c m , pod njemakim naslovom "Lebensmittelkombinationstabelle"

110
111

Diamond) moe biti zlotvor ba kao ve spomenuti proizvodi to sadre krob i eer kao predstavnike ugljikohidrata. Postoje hranjive, vrijedne, ali i pogre ne vrste ugljikohidrata. Pogreni ugljikohidrati izazi vaju meutim esto apetit, a da zapravo nemaju potrebnu kakvou za ovjeka ni vrijednost za njegovo zdravlje.

na tkiva, a osobito vene i arterije. Primjeri su te vrste proirene vene, zaepljenja koronarnih arterija, to izaziva srane napadaje itd. Koje zadatke ima vezivno tkivo? Zadatak je vezivnog tkiva da obavija, podupire i zatiuje organe. Vezivna se tkiva sastoje od membra na koje tvore masna tkiva, pigmentna tkiva, stjenke krvnih ila, potporne membrane organa kao to su j e tra, bubrezi, muda itd. Ona sudjeluju i pri staninoj iz mjeni tvari. Neka vezivna tkiva imaju stanice za spremanje ma sti. Napune li se te "masne stanice" masnim supstanci jama, stvaraju membrane to su poznate kao masno tkivo. Vezivna tkiva tvore strukturu ronice oka. Ona oblikuju i vanjsku modanu ovojnicu, te membrane kraljenice. Svaki pojedini djeli vezivnog tkiva sud jeluje u filtraciji vode. To je razlog zastoje vrsta i kak voa vode tako vana. Jasno je dakle da nema bolje vode koju biste trebali upotrebljavati nego s t o j e destilirana voda. To je raz log i za moju veoma detaljnu pismenu znanstvenu obradu teme "Vezivno tkivo". Pretpostavljam da cijenite svoje zdravlje i da stoga ne elite svojim ueem j o poveati golem broj pre rano ostarjelih ljudi koji jo ekaju samo smrt. Nisam li u pravu?
113

Koji su ugljikohidrati za ovjeka podnosivi, iskoristivi, korisni? Ugljikohidrati koji se mogu sa sigurnou smatrati prehrambeno vanim ivenim namirnicama j e s u povre, salate i voe, krumpir, grah, lea, graak, ita rice a k o se jedu prijesni, a u sluaju graha, graka, lee i itarica ako su izdanci (klice odnosno mahune). Ugljikohidratima sadranim u "rafiranim" preh rambenim namirnicama oduzeta je njihova hranjivost. P o m o u njih ne moe se postii cilj, dobro zdravlje. Sto nije u redu pri "rafiniranim" p r e h r a m b e n i m namirnicama? Postupak rafiniranja sastoji se zapravo u odstranji vanju vrijednih dijelova iz hrane. Drugim rijeima, iz takvih je prehrambenih namirnica izvueno odnosno uklonjeno sve ono to im daje pravu prehrambenu vri jednost. Ti su "rafinirani" proizvodi ugljikohidrati koji nisu topljivi u vodi i koji stoga lako zaepe veziv112

Ne m o e se predvidjeti gdje e i kada kalcij zaepiti te filtere! Povrina vezivnih tkiva toliko je velika da bi bilo posve nemogue pogoditi gdje bi se f'iltracijski proces mogao blokirati. Najugroenija i time najee pogoena mjesta su vene i arterije, j e r tamo nepresta no protjeu tekuine kroz svaki dio tih kanala, te lako one moraju nositi glavni teret tog prometa. Sjetite se da u s v o m tijelu posjedujete 50-80 litara vode, iako u njemu imate samo oko 5 litara krvi. Pazite na vodu to je dajete svom tijelu ako pridajete vrijednost dobrom zdravlju.

Dvadeseto poglavlje

VAE LIJEZDE TREBAJU DESTILIRANU VODU Poznajete li svoje endokrine lijezde?

Ja tvrdim da su Vae endokrine lijezde, Vae li jezde s unutarnjim luenjem (to znai s izluivanjem u krvotok^ daleko najvaniji i najvitalniji organi u Va em tijeiti. Bez mnogo znanja o naoj anatomiji moete satima s velikom koriu prouavati tablicu s pregledom endokrinih lijezda to sam je sastavio i prikazao. Po mome miljenju moete prouiti svaku pojedi nu knjigu o temi lijezda stoje imam u svojoj bibliote ci - meu njima knjiurine od 400 i 500 strana -, a da ipak ne dobijete tako jasnu sliku kao kad nekoliko mi nuta promatrate slikovitu studiju moje tablice endok rinih lijezda. 115

P r e g l e d n a tablica "Endokrine lijezde" m o e se nabavili u veliini 30 x 42 cm pri n a k l a d n o j kui Waidthauscn Verlag.

114

Podruja lijezda

Dvadesetprvo poglavlje

HIPOTALAMUS

Postoji organ meu lijezdama koji je sainjen od skupine vlakana, a nalazi se u srednjem mozgu. Taj je organ poznat po imenom hipotalamus. Iako hipotalamus nije endokrina lijezda, moe se smatrati gospo darom endokrinih lijezda. On se nalazi tono iznad hipofize i tono ispod talamusa, a ima vezu sa svim lijezdama u tijelu. On podeava, nadzire, potie ili usporava rad ove ili one lijezde i tako ima izravni ut jecaj praktino na sve aktivnosti u ljudskom tijelu.

Ravnotea u vodnom reimu tijela od izvanredne je vanosti Nadzor vode u sustavu veoma je vaan, jer je od presudnog znaenja da se tekuine tijela odravaju u ravnotei. Ravnotea znai da postoji prava podeenost izmeu primanja tekuine, njezinog pravilnog raspo117

reivanja u tijelu i izluivanja vode. Jedan je od zada taka hipotalamusa da za Vas preuzima te aktivnosti. Za to je dakako predviena najbolja raspoloiva voda za Vae tijelo koja ne teti radu Vaih lijezda. Destilirana voda rjeava sve probleme i mjerodav na je za zdravlje naeg tijela.

Izluivanje vode iz tijela treba biti pod nadzorom Mokrani bi mjehur bez nadzirane regulacije izluivao toliko tekuina da ovjek ne bi mogao nor malno funkcionirati, te bi za kratko vrijeme dehidri rao. Hipotalamus vri taj nadzor i to preko hipofize. Pri tom procesu ima vaan utjecaj kakvoa vode u tijelu. To je neto to nikada ne uzimate u obzir kad ste edni.

Pri hladnom vremenu djeluju ivani impulsi tako da se brojne pore na koi zatvaraju i da se istodobno povisuje temperaturni faktor u optoku krvi. To potie ovjeka da povea toplinu vlastite pei - kako se to kae! Pri vruem se vremenu daje meutim druga se rija impulsa koji otvaraju pore i vlaga nakvasi kou. Isparavanjem vlage iz koe postie se ugodno hlaenje tijela. Ti impulsi potiu ivane aktivnosti. ivci imaju neprestani protok modane tekuine kroz njih. Ovo posljednje ovisi o kakvoi tjelesne tekuine.

Jeste li gladni? To Vam kae Va hipotalamus! Glad i tek su dva posve razliita osjeaja, ali oba podlijeu upravljanju hipotalamusa. A k o su stanice i tkiva Vaeg tijela bili aktivni, trebaju obnovu i osvjeenje. Poticaj za to dolazi od hipotalamusa, time to on alje impulse probavnim organima i lijezda ma. Apetit meutim "zvoni na drugo zvonce". U tom sluaju elementi elje u mozgu tjeraju hipotalamus na sugestivnu aktivnost jedenja i pijenja. Debljina je ri jetko rezultat gladi, ve je povezana s reakcijom hipo talamusa na elje teka. Tako dakle m o e m o razumjeti zato je tek (ili to m o e biti) pod kontrolom volje ili snage volje.

Jeste li se kada osjeali prevrue ili prehladno? Zimi kad je hladno, j e i m o se. Ljeti, kad je jako vrue i vlano, znojimo se. Z a s t o j e to tako? Odgovor: regulacija temperature! Kod kue, u uredu ili u tvorni ci imamo termostate koji automatski kontroliraju tem peraturu. U Vaem tijelu predstavlja hipotalamus mehanizam regulacije temperature. 118

119

Va mozak slua zapovijedi to dolaze od hipotalamusa Potrebe tijela s obzirom na krvotok i krvni tlak po dlijeu neprestanoj promjeni. Regulacija krvnog tlaka ne s a m o da obuhvaa djelatnost srca, ve je ona pod utjecajem hipotalamusa. A k o ste u vrijeme svog kolovanja uili anatomiju, tada znate da dilatacija (rastezanje) i stezanje Vaih krvnih ila predstavlja veoma vaan proces za ouvanje pravilne ravnotee krvnog tlaka u Vaem su stavu. Koliina i kakvoa vode u Vaoj krvi ima velik utjecaj na stanje Vaeg zdravlja. Nadbubrene lijez de obavljaju velik dio tih procesa, ali one same podli jeu utjecaju hipotalamusa. Tako dakle ima kakvoa vode u Vaem tijelu djelovanje na itav ljezdani su stav.

Pobrinite se na vrijeme za to da ne obolite zbog vapnenih taloga u Vaem tijelu Budui da su milijarde i milijarde ljudi tisuama godina preivljavale pijenje normalne vode, nije se ni kada pravi razlog njihovog esto preuranjenog staren ja i umiranja pripisivao vapnenim talozima u njihovom tijelu. Danas imamo meutim vrste razlo ge pretpostaviti da je uzrok bio upravo u tome. No nema razloga za uzrujavanje! Ljudi vjeruju da ljudski ivot iznosi 3 puta 20 plus 10 godina. Zato mi sle: "emu se radi toga zabrinjavati?" Ja se osobno ne slaem s tim motom. Uvijek radije "igram na sigurnu kartu"! Stoga e se moje uzimanje tekuina - dokle god ga budem mogao imati pod nad zorom - sastojati do kraja mog ivota u tome da u sebe uzimam svjee, prijesno povre i voe (koje sadri pravu, destiliranu vodu) i da osim toga pijem toliko destilirane vode koliko smatram da m i j e potrebno.

Kalcij (vapno) iz normalne vode m o e optereivati Vae lijezde Uvijek je najsigurnije piti destiliranu vodu. Budui da normalna voda moe unijeli u Va krvotok naslage kalcija i drugih minerala, mogu oni tada nai svoj put u sustav endokrinih lijezda, to m o e imati pogubne posljedice koje se meutim moda nikada ne pripisuju nepoeljnim mineralima kao uzroku.

Hipotalamus je povezan sa svim Vaim tjelesnim i duevnim sposobnostima Pri svojim istraivanjima sa svrhom pronalaenja svih povezanosti hipotalamusa s tjelesnim i duevnim aktivnostima tijela, nije mi uspjelo otkriti ni jedan j e dini sluaj gdje hipotalamus ne vri izravni ili neizrav ni utjecaj. Iz toga slijedi logini zakljuak d a j e hrana, 121

120

bilo u tekuem ili krutom obliku, od ivotno vanog znaenja za sve to se tie zdravlja, energije, ivotne snage, vitalnosti i dugovjenosti. Hranu bismo prema tome trebali birati i jesti onakvu kakvu n a n i j e daruje priroda. Pogledajte kasnije u nastavku slikovni prikaz "Utjecaj lijezda na organe tijela".

Moi dobro zaspati - ili patiti od nesanice? A k o leite budni i mui Vas grozna glavobolja, a strah naruava Va mir, tada na trenutak sjednite u kre vetu i mislite na to da neto smeta Vaem hipotalamusu. To je kontrolni mehanizam koji Vam daje da spavate i da se budite. Jeste li kada bili mrzovoljni, ljutiti, gnjevni? Dok se solarni pleksus pri Vaem oitu gleda kao sjedite emocija, s tim su procesima j e d n a k o tako po vezane nadbubrene lijezde i titnjaa. Unato sve mu tome pravo je sjedite emocionalnih zbivanja Va hipotalamus. Neka Vam to bude jasno kad Vae e m o cije ponu dobivati prevlast nad Vama na stjecanju unutarnjeg mira. To kontrolno djelovanje na hipotala mus ne dogaa se samo ispravnom hranom to je j e d e te i ispravnim piima to ih pijete, ve i zalaganjem Vaeg duha i snage Vae volje.

122

Dvadesetdrugo poglavlje

HIPOFIZA

Hipofiza je lijezda koja se nalazi tono ispod hi potalamusa. Ona proizvodi hormon koji utjee na re gulaciju sadraja vode u tijelu, a poznat je kao antidiuretiki hormon ija je ivotno vana funkcija toliko znaajna da njegovo pomanjkanje ili potpuni nedostatak izaziva neugodnu bolest "diabetes insipi dus". Kad se iz vena i arterija uzimaju tekuine i u njima sadrane supstancije, tada se to dogaa procesom osmoze pri mikroskopski sitnim kapilarama u stjenkama krvnih ila, kako bi tada te tekuine mogle biti raspodijeljene na za to predviena mjesta. Osmoza je prolaenje tekuina, koncentriranih otopina i para kroz membrane ili koice. Oigledno je ravnotea vode u krvi i u limfi od najvee vanosti za stanje tekuina, krvi i limfe. Svaka blokada ili zapreka pri slobodnom protoku dovodi do privremenog, ako ne trajnog zaepljenja krvnih ila. To moe biti ak 125

smrtonosno. Milijarde ljudi umrle su zato to su pili normalnu vodu, a da nikom nije postalo jasno kako je zlotvor odnosno krivac bilo vapno sadrano u vodi. I danas meutim piju milijarde ljudi redovito nor malnu vodu, a ivi su i naoko zdravi. emu se dakle zabrinjavati? - Zar ne elite misliti na vlastitu budunost? Radi se o Vaem tijelu i Vaem ivotu! Samo inite dalje tako, inite to elite!

Hipofiza ima opseno i mnogostruko podruje za dataka.

Funkcije hipofize opsene su i raznolike One su prije svega povezane s upravljanjem opskrbom krvlju do srca, do jetre, do titnjae, do gu terae, do nadbubrenih lijezda, do kostiju i do spol nih lijezda, jajnika i muda. Neka Vam postane j a s n o da Vae tijelo posjeduje samo 5 litara krvi, dok voda sadrana u njemu ini oko 7 0 % Vae cjelokupne tjele sne teine. Drugim rijeima, ako je Vaa teina 70 kg, tada sadri Vae tijelo oko 50 litara vode. Ako su te procjene tone, tada je mogue da su sva ki pojedini mukarac i/ili svaka pojedina ena koji su tijekom posljednjih 4.200 godina umrli prije postizan ja dobi od 120 godina, moda umrli zbog toga to su se krvne ile zaepile uslijed neupotrebljivih minerala iz vode koju su pili tijekom svog ivota. Taje hipoteza razumljiva predoite li sebi da voda u Vaem tijelu kola skupa s krvlju i limfom svakim dijelom tijela i stalno kupa svaku pojedinu stanicu i svako tkivo. Da kako, ako je voda koju pijete ista, destilirana voda, tada je osloboena tetnih supstancija i ne postoji opa snost zaepljenja iz tog izvora.

Hipofiza ne m o e izabrati vrstu vode. To je preputeno Vama s a m i m a ! Hipofiza radi vie ili manje automatski unutar po druja svojih funkcija. Ona nije u stanju razlikovali izmeu oneiene i destilirane vode. Popije li netko veliku koliinu tekuine, vie nego to to inae ini, tada idu ivani impulsi od hipotalamusa u hipofizu, da bi se o d m a h sredilo to stanje velike koliine tekuine. Ako su tekuine osloboene omelajuih supstancija i minerala, funkcionirat e normalno hor moni to aktiviraju bubrege. Ako su pia nepodnolji va za organizam, razvije se stanje koje je poznato kao "diureza" ili prekomjerno izluivanje mokrae. Ako se pri ometaj uim supstancijama radi o kalciju, ma gneziju i slinom koji ine sastavni dio napitaka, moe doi do zaepljenja stvaranjem bubrenih ka menaca. Destilirana nas voda moe osloboditi tog ri zika. 126

127

Dvadesettree poglavlje

TITNJAA Stitna lijezda ima izravnu vezu s hipofizom

Funkcijama titnjae upravlja "tireotropni" hor mon hipofize koji nadzire proizvodnju hormona tit njae tiroksina. titnjaa je jedna od dviju lijezda u tijelu koje su najbogatije krvnim ilama odnosno kanalima kojima protjeu voda, krv i limfa. Ona ima vaan poloaj ako mislite na to da svaka kap krvi sa svojim sadrajem vode i limfe protjee kroz nju svakih 15 minuta tije kom itavog Vaeg ivota. Bilo kakve neistoe koje su se pri tim procesima nataloile u titnjai uzrokuju vjerojatno - to sad govorim neovisno o pomanjkanju joda u njoj - ozbiljne zdravstvene poremeaje, poput gue.

129

titna lijezda stvara divove i patuljke Preaktivna titnjaa uzrokuje u djece i odraslih na stanak gue (gue s egzoftalmusom = buljavim oima), to je povezano s gubitkom teine i nervo zom. Preslabo aktivna titnjaa uzrokuje u djece kreteni zam (idiotizam = najtei oblik slaboumnosti), zaosta janje u rastu, te duevnom i spolnom razvoju. Preslaba aktivnost titne lijezde uzrokuje u odraslih veliko opadanje duhovne i fizike snage, a esto i porast tje lesne teine, te gubitak kose. Povezanost ivaca sa titnjaom dolazi iz podruja mozga. M o g u nastupiti zdravstveni problemi ako voda i krv sadre previe oneienja i ako je previe od toga nataloena u krvoilnom sustavu titnjae. Pogledajte u nastavku slikovni prikaz titnjae! Sve govori u prilog upotrebi destilirane vode! S Vaih 5 litara krvi, pa i ako se ne moe tono rei koliko vode Vaeg tijela proe oko 100 puta svaka 24 sata kroz Vau titnu lijezdu, svakako je vrijedno dvaput promisliti prije nego to se pojede ili popije neto to bi moglo tetno opteretiti tijelo. Uistinu se isplati biti oprezan.

131 130

Dvadesetetvrto poglavlje

NADBUBRENE LIJEZDE

Nadbubrene lijezde su lijezde koje se nalaze na gornjem vrhu na oba bubrega. One su vjerojatno naj plodniji proizvoai hormona u itavom ljudskom su stavu. Proizvode ili izluuju oko 48 hormona najrazliitijih vrsta i tipova. Funkcije i korisnost nadbubrenih lijezda Krv donosi odgovarajue hranjive tvari titnjai, ba kao svakom drugom dijelu tijela. A voda protjee da bi isprala oneienja. Voda mora meutim sama biti ista ako treba uinkovito vriti svoj zadatak. . Nadbubrene su lijezde nune za ouvanje ivota, pa tako i za ivotne aktivnosti. Ako su te lijezde oslabljene u svojim funkcijama, poremetit e se rav notea tekuina u tijelu. To moe smanjiti Vae osjeanje boli, upravo onda kad Vam treba bol kao "poziv na uzbunu". Bol nije bolest u pravom smislu 133

rijei. Ona je poziv na uzbunu, upozorenje da u Vaem tijelu neto nije u redu. Veoma je vano da osjeamo bol, hladnou, vruinu, preoptereenost miia i emocionalna uzbuenja. Sve su to upozorenja da moramo neto uiniti, kako bismo opet sredili ono to se poremetilo, inae bi se stanje j o vie pogoralo. Hormon nadbu brenih lijezda adrenalin izluuje se u trenutku kad se jave srane smetnje ili kad krvni tlak nije vie u gra nicama normale. Epinefrin je j o jedan hormon nadbubrenih lijez da. On potie jetru da oslobaa eer iz svog spremi ta, kako bi se povisila razina eera u krvi. Pogledajte skicu nadbubrenih lijezda

Nadbubrene lijezde reguliraju Vau izmjenu tvari Svojim utjecajem na izmjenu tvari u'Vaem tijelu sudjeluju nadbubrene lijezde u regulaciji Vae pro bave i iskoritavanja hrane koju pojedete. Kao to su brojne aktivnosti nadbubrenih lijezda, tako su brojni i zdravstveni problemi to mogu nastati poremeajem njihovog rada. Pogreni rad tih lijezda moe dovesti do tumora i greva, ak poremeaja vid nog aparata, osobito u vezi s retinom (mrenicom) oiju. Zato je vano piti mnogo destilirane vode. 134 135

Dvadesetpeto poglavlje

GUTERAA (PANKREAS) Pankreas je dvostruka lijezda - ima dvije funkcije

Guteraa je izvanredno vana lijezda u kojoj krv, limfa i voda imaju ivotno vanu ulogu.

Jedan dio isporuuje probavne sokove itavom duinom guterae protee se njezin iz vodili kanal koji se spaja sa unim izvodnim kana lom kroz koji se u iz unog mjehura izlijeva u dvanaesnik. u i sok pankreasa stvaraju zajedno vanu probavnu tekuinu u kojoj voda ini glavni sastojni dio. Voda se guterai dostavlja optokom krvi i limfe. Oneienja vode kode probavnim sokovima, to ima za posljedicu da se hrana nepotpuno probavlja. 137

Drugi dio guterae isporuuje inzulin Postoji dio guterae koji obuhvaa oko milijun stanica unutar jednog ogranienog podruja koje je poznato pod imenom "Langerhansovi otoci". Te se stanice, ba kao i svaka druga stanica u tijelu, stalno kupaju u tekuini. One su lijezde unutarnje sekrecije, to znai da proizvode hormon poznat pod imenom "inzulin". Njega predaju izravno u krv. Inzulin slui tome da regulira metabolizam ugljikohidrata i razinu eera u krvi. Poremeaj u proizvodnji inzulina uzro kuje bolest koja se zove "diabetes mellitus" (= eerna bolest). Pri toj bolesti tijelo nije u stanju iskoristiti eer u krvi, tako da se njegov sadraj u krvi povisuje, da bi se zatim izluio putem bubrega. Prekomjerno konzumiranje hrane bogate krobom i eerom poetni je razlog za to oboljenje koje se j o pogorava ako je voda optereena neupotrebljivim anorganskim mineralima. Destilirana je voda sigurna za pie, a pijenje soko va prijesnog povra od neizmjerne je vrijednosti za guterau, da bi ona mogla normalno i uinkovito ra diti. Guteraa je dvostruka lijezda s dvije funkcije. Po svojoj je strukturi slina lijezdama slinovnicama. O n a proizvodi probavne sokove koji se kroz njezin izvodni kanal izlijevaju u dvanaesnik na istom mjestu gdje u dvanaesnik ulazi i uni izvodni kanal kroz koji se izlijeva u iz unog mjehura i spaja se sokovima 138

auterae. U guterai se nalazi i skupina od oko mili jun stanica poznatih kao "Langerhansovi otoci". Om proizvode unutarnjim izluivanjem hormon inzulin koji se zatim izravno predaje u krv.

Ue normalnog unog izvodnog kanala i izvodnog kanala guterae

dvanaesnik

Guteraa (pankreas)

139

Dvadesetesto poglavlje

JETRA Sve to pojedete i popijete proe kroz jetru - s iznimkom alkohola

Jetra je laboratorij probavnog sustava. Sve ono to je bilo probavljeno u tankom crijevu i to moe proi kroz crijevne stjenke, prima krv u sebe i prenosi izrav no u jetru. U jetri se dogaa izmjena tvari: masti se otapaju da bi dale toplinu i energiju, ugljikohidrati se rastvaraju da bi stvarali eer, a bjelanevine se raz lazu u svoje aminokiseline i tako daju mokranu tvar. Ako se prekomjerno stvara mokrana tvar, tada se ona taloi u miiima u obliku kristala mokrane kiseline. Ti kristali mogu biti tako brojni i otri da bodu u ivce. Tada doivljavate kakve osjeaje izaziva reumatizam, neuritis (upala ivaca) itd.!

141

Vitamin A je veoma vaan vitamin koji se pohranjuje u jetri Karotin je najbogatiji izvor vitamina A, a mrkvin sok sredstvo kojim dobivate vitamin A u dovoljnoj mjeri. injenica je da pri obilnom svakodnevnom pi jenju mrkvinog soka tijekom duljeg razdoblja popri ma moda koa privremenu ukastu ili blago naranastu boju. Ta boja nije meutim mrkvin sok to izlazi iz koe. Radi se naime o starom unom soku iz jetre i unog mjehura koji tijekom proteklog vreme na nije bio izluen iz tijela. A mrkvin sok pomae da se on izlui putem bubrega i koe.

Mrkvin je sok jedna od najzdravijih i najsavrenijih ivenih namirnica stoje moe dobiti ljudsko tije lo. Obilno pijenje mrkvinog soka nema tetnih uinaka. Ja sam osobno dulje razdoblje svakodnevno pio mnogo mrkvinog soka. j e r sam smatrao da m i j e to potrebno. Pritom sam doivio veoma korisne uinke. Do dananjeg dana pijem mrkvin sok plus sokove dru gog povra kad god imam vremena i elju da ih pijem. Ne vjerujte ako Vam kau da svjei sok prijesne mrkve i ostali sokovi povra nisu zdravi i korisni. Sjetite se da svi svjei sokovi prijesnog povra i voa sadre istu, destiliranu vodu koju je destilirala sama priroda! Jetra je osjetljiva i aktivna lijezda, a pravilna koliina i kakvoa vode ima ivotno vano znaenje za svakog ovjeka kome je stalo do odlinog zdravlja i dugovjenosti.

Jetra proizvodi u koja se pohranjuje u u n o m m j e h u r u za probavni proces Mjeavina soka mrkve, cikle i krastavca pomae skupa s destiliranom vodom pri ienju tijela od sta rog unog soka.

Koa je najvei organ izluivanja u tijelu Primijetite li ukastu obojenost koe nakon to ste pili mrkvin sok, ne zabrinjavajte se. Ta e boja sama od sebe nestati, a koa e biti mnogo ljepa nego prije. 142 143

ZAVRNA

RIJE

Tijekom posljednjih 60 stoljea i vie pili su mili juni ljudi vodu koja im je upravo bila na raspolaganju i nisu odmah od toga umrli. Unato tome ne moe se vie ustanoviti koliki su milijuni ljudi morali trpjeti neizrecive boli i muke i uslijed toga prerano ostarjeli, j e r su im se zaepile vene i arterije -, a da njihova smrt nije bila dijagnosti cirana kao posljedica dugogodinjeg taloenja anor ganskog kalcija. Taj je kalcij bio sadran u prirodnoj vodi koja se upotrebljavala kao pie. Do prije relativno kratkog vremena pio sam i ja, kad sam bio edan, vodu koja mi je upravo bila na ra spolaganju, a da nisam ni pomislio na opasnost zbog kalcija to se krila u takvoj tekuini. Ve sam dakako mnogo godina svakodnevno pio svjee sokove povra i voa. Oni sadre najiu, najprirodniju destiliranu vodu, punu organskih mineralnih tvari. Vjerujem da svoje odlino zdravlje i energiju, svoju ivotnu snagu i vitalnost mogu pripisati upravo obilnom konzumi ranju svjeih, prirodnih ivenih namirnica i njihovih sokova. 145

Postalo mi je jasno koliko mnogo istine ima u pro roanstvu Isusa Krista u Evanelju po svetom Mateju 10.26, a isto tako u Evanelju po svetom Luki 12,2: "Nita nije skriveno to se nee otkriti, ni tajno to se nee saznati. " Ja sam bio tako voen da sam mnogo toga otkrio, a tek sam nedavno spoznao opasnost to vreba u prirodnoj vodi. Ta su opasnost mineralne tvari koje nisu iskoristive za stanice tijela i kojima se tijelo vie ne bi trebalo optereivati. Ti mineralni elementi nisu vrste ni kakvoe to ih stanice ljudskog tijela mogu podnositi bez eventualnih ozbiljnih oteenja zdravlja. Proveo sam detaljna istraivanja o tom problemu i doao do saznanja: za pie i pripremanje hrane ne bi se trebala upotrebljavati prirodna voda, ve destilirana. Upravo smo to ja i moja obitelj otada inili i to s oiglednim uspjehom. Objavljivanjem knjige o toj temi nisam imao naka nu utjecati na ljude da postupaju strogo po onom to sam u njoj iznio odnosno savjetovao. Vi ste slobodan ovjek i trebate sami izabrati elite li piti prirodnu ili destiliranu vodu. Radi se najzad o Vaem ivotu. S a m o Vi moete izabrati to elite prihvatiti i postupati u skladu s tim ili odbaciti kao neprihvatljivo za Vas. Vi odluujete hoete li biti zdravi ili bolesni, elite li ivjeti dug, sre tan, zanimljiv ivot ili e Va ivot biti osrednji i krat kog vijeka, a svoje ete dane ivotariti u preuranjenom i jadnom starakom stanju nemoi. 146

Dar zdravlja i ispunjen ivot nae je nasljee ako ga znamo mudro iskoristiti. U Evanelju po svetom Ivanu 10,10 kae nam Isus Krist: "Ja sam doao da ovce imaju ivot i da ga imaju u izobilju!" To obeanje vrijedi za Vas i za mene!

147

autoru

Dobro zdravlje ne ovisi o dobi. Dr. Norman W. Walker je tijekom svoje vie od sedamdesetogodinje djelatnosti na podrujima z.dravlja i prehrane doka zao da dobro zdravlje i dug ivot mogu ii ruku pod ruku. Neki napredni medicinari i nutricionisti otkrivaju tek danas istine to ih je dr. Walker znao i razloio ve za svog ivota. Dr. Walker je sam bio ivi dokaz za to da se pravilnom prehranom, duevnom uravnoteenou i higijenom moe postii dulji, zdraviji ivot. Prehrambeni i zdravstveni programi dr. Wal kera, jeo lostavni su i lako provedivi. Oni se ne temelje na "udotvornim dijetama" ili "revolucionarnim" pronalascima! Ve na prijelazu u 20. stoljee poeo se dr. Walker u Londonu interesirati za zdraviji nain ivota. Kao mlad ovjek osjeao se preoptereeno i ozbiljno je obolio. Budui da sva lijenika "umijea" nisu nita pomogla, krenuo je novim putovima i ozdravio. Otada je provodio vrijeme istraujui uzroke za bolesti i zdravlje ljudi, kako bi pripomogao da oni ostvare dul ji ivotni vijek, ako to uistinu ele.

149

Godine 1910. osnovao je dr. Walker u New Yorku Norwalk - laboratorij za prehranu i istraivanje, te otada svojim radom i osobnim primjerom mnogo pridonio postizanju duljeg, aktivnog ivota. Njegov je najvei doprinos bilo otkrie terapeutskih vrijednosti sokova voa i povra 1930. godine. Od tog su vremena domainstva u SAD-u i mnogim drugim zemljama bila nezamisliva bez svjee iscijeenih sokova. (Danas se na alost piju gotovo iskljuivo tvorniki proizvedeni sokovi koji vie tete nego koriste). Dr. Walker je dalje ustrajno provodio istraivanja sve do svoje smrti u 116. godini ivota, a napisao je i mnogo knjiga. Svoju je posljednju knjigu "Prirodna kontrola teine" napisao u dobi od 113. godina. Mi vjerujemo da je dr. Walker bio najiskusniji i naj produktivniji nutricionisi na svijetu. U asopisima su bili objavljivani njegovi nebrojeni prilozi, a uz to je napisao mnogo knjiga. Dr. Walker je jo u visokoj dobi rekao: "Mogu iskreno rei da nikada nisam svjestan svoje dobi. Otkako sam odrastao nisam nikada osjeao da sam stariji, i mogu ot\'oreno rei da se danas osjeam mlae nego u dobi od 30 godina. Ne mislim na roen dane i ne slavim ih. Jo danas mogu pun iskrenog uv jerenja rei da uivam u odlinom zdravlju. Za mene ne postoje godine, ne postoji starost!"

Popis literature

Dr. Paul C. Bragg: "Wasser - das grosste Gesundheitsgeheimnis" Harwey i Marilyn "Fit fur's Leben" Prof. Arnold Ehret: "Die schleimfreie Heilkost" Dr. Norman W. Walker: "Frische Frucht- und Gemiisesafte" Dr. Norman W. Walker: "Darmgesundheit ohne Verstopfung" Dr. Norman W. Walker: "Natiirliche Gewichtskontrolle" Dr. Norman W. Walker: "Taglich frische Salate erhalten Ihre Gesundheit" Diamond:

150

151