671.

Na osnovu lana 95 taka 3 Ustava Crne Gore donosim

UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA NA PUTEVIMA

Proglaavam Zakon o bezbjednosti saobraaja na putevima, koji je donijela Skuptina Crne Gore 24. saziva, na sedmoj sjednici prvog redovnog (proljenjeg) zasijedanja u 2012. godini, dana 19. juna 2012. godine. Broj: 01-809/2 Podgorica, 26. juna 2012. godine Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanovi, s.r.

Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 i lana 91 stav 2 Ustava Crne Gore, Skuptina Crne Gore 24. saziva, na sedmoj ednici prvog redovnog (proljenjeg) zasijedanja u 2012. godini, dana 19. juna 2012. godine, donijela je ZAKON O BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA NA PUTEVIMA

I. OSNOVNE ODREDBE lan 1 Ovim zakonom ureuju se pravila saobraaja na putevima, obaveze uesnika i drugih subjekata u saobraaju, ogranienje saobraaja, saobraajna signalizacija, oznake, znaci i naredbe kojih se moraju pridravati uesnici u saobraaju, uslovi koje moraju da ispunjavaju vozai za upravljanje vozilima, uslovi koje moraju da ispunjavaju vozila, posebne mjere koje se preduzimaju u saobraaju i druga pravila i mjere kojima se obezbjeuje bezbjednost saobraaja na putevima. lan 2 Sobrj podrazumijeva kretnje vozil i lic n putevim, ije se bezbjedno i nesmetno odvijnje obezbjeuje u skladu sa ovim zakonom.

lan 3 Vozilom u saobraaju moe upravljati lice koje ispunjava uslove, u skladu sa ovim zakonom. lan 4 Vozilo koje uestvuje u sobrju mor d ispunjv propisne tehnike uslove, d bude tehniki isprvno i registrovano, u skladu sa ovim zakonom. lan 5 Lica sa invaliditetom uivaju posebnu zatitu u saobraaju, u skladu sa ovim zakonom. lan 6 Svi izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizika lica u mukom rodu obuhvataju iste izraze u enskom rodu. ln 7 Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: 1) put je svaka povrina na kojoj se trajno odvija saobraaj; 2) javni put je povrina od opteg znaaja za saobraaj koju svako moe slobodno da koristi, pod uslovima propisanim zakonom, koja je proglaena za javni put; 3) nektegorisni put je povrina koja se koristi za saobraaj po bilo kom osnovu i koja je dostupna veem broju korisnika (seoski, poljski i umski putevi, putevi na nasipima za odbranu od poplava, parkiralita i sl.); 4) utoput je javni put nmijenjen iskljuivo z sobrj motornih vozila, s ili bez prikljunih vozil, s fiziki odvojenim kolovoznim trkm z sobrj iz suprotnih smjerov, s njmnje dvije sobrjne trke po smjeru i jednom zustvnom trkom z svki smjer, bez ukrtnj u nivou s drugim putevim i eljeznikim ili trmvjskim prugm, s potpunom kontrolom pristup, n koji se moe ukljuiti ili iskljuiti smo odreenim i posebno izgrenim jvnim putem i ko tkv je obiljeen propisnim sobrjnim znkom; 5) put rezervisan za saobraaj motornih vozila je javni put po kojem mogu saobraati samo motorna vozila, sa ili bez prikljunih vozila i koji je kao takav oznaen propisanim saobraajnim znakom; 6) meunarodni put je javni put koji je meunarodnim ugovorom svrstan u mreu meunarodnih puteva; 7) magistralni put je javni put koji povezuje gradove ili vanija privredna podruja; sastavni djelovi magistralnog puta su i izgraeni prikljuci izvedeni u irini putnog pojasa; 8) regionalni put je javni put koji povezuje centre lokalne zajednice i druga mjesta od posebnog znaaja; sastavni djelovi regionalnog puta su i izgraeni prikljuci izvedeni u irini putnog pojasa; 9) lokalni put je javni put koji povezuje sela i naselja na teritoriji jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: optina) ili se nadovezuje na odgovarajue puteve susjedne optine, a od znaaja je za saobraaj na teritoriji te optine. Lokalni putevi su i pristupni putevi koji povezuju eljeznike stanice, pomorske luke, vazduna pristanita, turistika mjesta, kulturne i istorijske spomenike i sline objekte sa drugim javnim putevima; 10) dravni put je javni put namijenjen saobraajnom povezivanju regija i znaajnih naselja u dravi, kao i van nje. Dravni putevi su: autoputevi, magistralni i regionalni putevi;

11) zemljani put je put bez izgraenog kolovoznog zastora, pa i kad na prikljuku na drugi put ima izgraen kolovozni zastor; 12) protivporni put je posebno obiljeeni uzduni dio puta oko stmbenih objekt, grnih prostor, sportskih i drugih poslovnih objekt n kojim je zbrnjeno zustvljnje i prkirnje vozil; 13) ulica je jvni put u nselju koji sobrjno povezuje djelove nselj; 14) kolovoz je dio povrine puta namijenjen prvenstveno za saobraaj vozila; 15) kolovozn trk je uzduni dio kolovoz nmijenjen z sobrj vozil u jednom smjeru, sa jednom ili vie saobraajnih traka; 16) sobrjn trk je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolovoza nmijenjen z sobrj jednog reda vozil; 17) biciklistika staza je izgraena saobraajna povrina namijenjena za saobraaj bicikala i bicikala sa motorom koja se protee du kolovoza i koja je od njega odvojena i obiljeena propisanim saobraajnim znakom; 18) biciklistika traka je dio kolovoza namijenjen za saobraaj bicikala i bicikala sa motorom koji se protee du kolovoza i obiljeen je uzdunom linijom na kolovozu; 19) saobraajna traka za spora vozila je uzduni dio kolovoza kojim se moraju kretati spora vozila, koja se kreu brzinom manjom od odreene, da ne bi ometala saobraaj drugih vozila; 20) saobraajna traka za prinudno zaustavljanje vozila je obiljeeni uzduni dio kolovoza namijenjen iskljuivo za zaustavljanje vozila koja se zbog neoekivanih razloga moraju zaustaviti (neispravnost, nesposobnost vozaa za upravljanje vozilom i sl.); 21) saobraajna traka za ukljuivanje je dio kolovoza namijenjen za ukljuivanje vozila u saobraaj sa sporednog puta, odnosno drugih prilaznih puteva sa objekata pored puta (benzinske pumpe, parkiralita, motela i sl.); 22) saobraajna traka za iskljuivanje je dio kolovoza namijenjen za iskljuivanje vozila iz saobraaja na putu; 23) sobrjn trk z vozil jvnog prevoz putnik je sobrjn trk nmijenjen iskljuivo z kretnje vozil jvnog prevoz putnik, a ona moe biti izgren tko d po njoj mogu saobraati trmvji; 24) traka za parkiranje je obiljeeni uzduni dio kolovoza namijenjen za zaustavljanje i parkiranje vozila; 25) traka za pjeake je uzduni dio kolovoza koji je namijenjen za kretanje pjeaka; 26) traka za odvajanje je dio puta kojim su fiziki odvojeni smjerovi kolovoza i kojim se obiljeava dio kolovoza na kojem je saobraaj zabranjen; 27) ivini pojas je dio puta namijenjen obiljeavanju ivica kolovoza; 28) pjeaka staza je put koji je propisanom saobraajnom signalizacijom obiljeen i namijenjen iskljuivo za kretanje pjeaka; 29) pjeaka zona je saobraajna povrina namijenjena iskljuivo za kretanje pjeaka, a drugi uesnici u saobraaju je mogu koristiti samo kad je to dozvoljeno saobraajnim znakom; 30) pjeaki prelaz je dio povrine kolovoza namijenjen za prelaenje pjeaka preko kolovoza, obiljeen oznakama na kolovozu i/ili odgovarajuim saobraajnim znakom; 31) pjeako ostrvo je uzdignuta ili na drugi nain obiljeena povrina koja se nalazi na kolovozu i koja je odreena za privremeno zadravanje pjeaka koji prelaze preko kolovoza, ulaze ili izlaze iz vozila za javni prevoz putnika; 32) bankina je dio puta na kolovozu ili na ivinom dijelu puta, izgraena kao njegov privreni ili neprivreni dio;

33) naselje je prostor na kome se redovi ili grupe zgrada nalaze sa jedne ili sa obje strane puta, dajui mu izgled ulice i ije su granice oznaene saobraajnim znakovima za obiljeavanje naseljenih mjesta; 34) raskrsnica je dio kolovoza na kome se ukrtaju, spajaju ili razdvajaju putevi u istom nivou; 35) raskrsnica sa krunim tokom saobraaja je raskrsnica sa ostrvom i krunom smjernom trakom na kojoj se odvija saobraaj u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu; 36) trotoar je posebno ureena saobraajna povrina namijenjena za kretanje pjeaka, koja nije u istom nivou sa kolovozom ili je od kolovoza odvojena na drugi nain; 37) parkiralite je dio puta namijenjen, ureen i oznaen prvenstveno za parkiranje vozila, koji se sastoji od jednog ili vie parking mjesta; 38) parking mjesto je oznaeni dio parkiralita iskljuivo namijenjen za parkiranje jednog vozila; 39) trg je javna povrina namijenjena kretanju i okupljanju pjeaka koja je definisana urbanistikim planovima i proglaena od strane organa optine; 40) tramvajska batica je posebno uraeni dio puta namijenjen iskljuivo za kretanje tramvaja; 41) autobusko stajalite je posebno izgraen prostor pored kolovoza ili dio povrine kolovoza namijenjen zaustavljanju autobusa radi ulaska i izlaska putnika, koji je obiljeen saobraajnim znakom; 42) zona smirenog saobraaja je obiljeeni dio puta, ulice ili dio naselja u kojem kolovoz koriste pjeaci i vozila; 43) vozilo je svako prevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu, osim djeijih prevoznih sredstava, prevoznih sredstava na sopstveni ili motorni pogon za lica sa invaliditetom ili starija lica, ako se ne kreu brzinom veom od brzine ovjeka pri normalnom hodu; 44) bicikl je vozilo sa najmanje dva toka koje se pokree snagom vozaa, odnosno putnika, koja se pomou pedala ili ruica prenosi na toak, odnosno tokove; 45) vozilo na motorni pogon je svako vozilo koje se pokree snagom sopstvenog motora, osim vozila koja se kreu po inama; 46) motorno vozilo je vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namijenjeno za prevoz lica i tereta na putevima ili koje slui za vuu prikljunih vozila namijenjenih za prevoz lica i tereta, osim vozila za prevoz lica i tereta koje se kree po inama, bicikla sa motorom, traktora i drugog vozila na motorni pogon koje nije prvenstveno namijenjeno za prevoz lica i tereta; 47) moped je motorno vozilo s dv tok ij njve konstruktivn brzin, bez obzir n nin prenos, ne prelzi 45 km/h, pri emu rdn zpremin motor, kd vozilo im motor s unutrnjim sgorijevnjem, ne prelzi 50 cm3 ili s motorom ij njve trjn nominln sng ne prelzi 4 kW kd vozilo im elektrini pogon; 48) lki tricikl je motorno vozilo s tri tok ij njve konstruktivn brzin, bez obzir n nin prenos, ne prelzi 45 km/h, pri emu rdn zpremin motor, kd vozilo im motor s unutrnjim sgorijevnjem s pogonom n benzin, ne prelzi 50 cm3 ili ij njve efektivn sng motor ne prelzi 4 kW kd vozilo im motor s unutrnjim sgorijevnjem s drugom vrstom pogonskog goriv ili ij njve trjn nominln sng motor ne prelzi 4 kW kd vozilo im elektrini pogon; 49) motocikl je motorno vozilo s dv tok ili s tri tok simetrino rsporeen u odnosu n srednju podunu rvn vozil (motocikl s bonim sjeditem), ij njve konstruktivn brzin, bez obzir n nin prenos, prelzi 45 km/h ili s motorom ij rdn

zpremin motor kd vozilo im motor s unutrnjim sgorijevnjem prelzi 50 cm3 ili s motorom ij njve trjn nominln sng prelzi 4 kW kd vozilo im elektrini pogon; 50) teki tricikl je motorno vozilo s tri tok, simetrino rsporeena u odnosu n srednju podunu rvn vozil, ij njve konstruktivn brzin, bez obzir n nin prenos, prelzi 45 km/h ili s motorom ij rdn zpremin motor kd vozilo im motor s unutrnjim sgorijevnjem s pogonom n benzin prelzi 50 cm3 ili ij njve efektivn sng motor prelzi 4 kW kd vozilo im motor s unutrnjim sgorijevnjem s drugom vrstom pogonskog goriv ili ij njve trjn nominln sng motor prelzi 4 kW kd vozilo im elektrini pogon; 51) lki etvorocikl je motorno vozilo s etiri tok, ij ms ne prelzi 350 kg, to ne ukljuuje msu bterij vozil s elektrinim pogonom, ij njve konstruktivn brzin, bez obzir n nin prenos, ne prelzi 45 km/h, pri emu rdn zpremin motor, kd vozilo im motor s unutrnjim sgorijevnjem s pogonom n benzin, ne prelzi 50 cm3, ili ij njve efektivn sng motor ne prelzi 4 kW kd vozilo im motor s unutrnjim sgorijevnjem s drugom vrstom pogonskog goriv ili ij njve trjn nominln sng motor ne prelzi 4 kW kd vozilo im elektrini pogon; 52) teki etvorocikl je motorno vozilo s etiri tok, osim lkog etvorocikl, ij ms ne prelzi 400 kg ako je vozilo namijenjeno za prevoz putnika, odnosno 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prevoz teret, to ne ukljuuje msu bterij vozil s elektrinim pogonom, ij njve efektivn sng, odnosno njve trjn nominln sng motor ne prelzi 15 kW; 53) vozilo z prevoz putnik je motorno vozilo ij je ms ve od 400 kg i ij je njve efektivn sng, odnosno njve trjn nominln sng motor ve od 15 kW i nmijenjeno je z prevoz putnika; 54) putniko vozilo je motorno vozilo namijenjeno za prevoz putnika koje pored sjedita za vozaa ima jo najvie osam sjedita; 55) specijalno putniko vozilo je motorno vozilo koje je po konstrukciji, ureajima i opremi namijenjeno za prevoz putnika kojima su potrebni posebni uslovi (za stanovanjekampovanje, za ustanovu za pruanje hitne pomoi, za servis, za prevoz lica sa invaliditetom, za obuku vozaa, za prevoz novca, i sl.) 56) autobus je motorno vozilo za prevoz putnika koje ima vie od devet mjesta za sjedenje, ukljuujui i mjesto za vozaa; 57) zglobni autobus je motorno vozilo sastavljeno od dva ili vie odvojenih djelova koji su meusobno povezani zonom koja omoguava prelazak lica iz jednog u drugi dio autobusa; 58) trolejbus je autobus koji se preko provodnika napaja elektrinom energijom koju koristi za svoj pogon; 59) tramvaj je insko vozilo namijenjeno za prevoz putnika, koje se kree po inama i koje radi napajanja pogonskog motora elektrinom energijom ostvaruje kontakt za elektrinim vodom; 60) teretno vozilo je motorno vozilo ija je masa vea od 550 kg i ija je najvea efektivna snaga, odnosno najvea trajna nominalna snaga motora vea od 15 kW, a namijenjeno je za prevoz tereta; 61) specijalno teretno vozilo je motorno vozilo koje je po konstrukciji, ureajima i opremi namijenjeno i opremljeno samo za prevoz odreenih tereta (vozilo za prevoz tenosti ili gasova, vozilo sa rashladnom komorom, vozilo sa nadgradnjom za prevoz stoke, vozilo sa nadgradnjom za prevoz drveta, vozilo sa nadgradnjom za prevoz vozila, vozilo sa nadgradnjom za prevoz betona u tenom stanju, vozilo sa nadgradnjom sa medicinskom opremom, vozilo za prevoz stakla i sl.); 62) radno vozilo je motorno vozilo specijalne konstrukcije, ureaja i opreme za obavljanje odreenih radnih operacija (autodizalica, motorno vozilo sa hidraulinom korpom za

obavljanje poslova na visini, vozilo za pranje ulica, vozilo radionica, vozilo za sakupljanje i odvoz smea, vozilo za gaenje poara, vozilo za ienje snijega i sl.); 63) vozilo pod pratnjom je vozilo kojem je dodijeljena pratnja policijskih ili vojnih motornih vozila koji imaju ureaje za davanje posebnih svjetlosnih i zvunih znakova za vrijeme dok se ti znakovi daju; 64) vozila sa prvenstvom prolaza su vozila hitne pomoi, vatrogasna vozila, policijska, vojna vozila i slubena vozila inspekcije za drumski saobraaj koja obavlja poslove iz nadlenosti organa dravne uprave nadlenog za poslove saobraaja (u daljem tekstu: inspekcija za drumski saobraaj), kad posebnim ureajima daju svjetlosne i zvune signale; 65) vojno vozilo je svako borbeno i neborbeno vozilo i drugo vozilo koje je registrovano u skladu sa posebnim propisima organa dravne uprave nadlenog za poslove odbrane, kao i svako drugo propisno obiljeeno vozilo dok se, po osnovu izvrenja materijalne obaveze, nalazi na korienju kod organa dravne uprave nadlenog za poslove odbrane; 66) skup vozila je meusobno povezana grupa od jednog vunog i najmanje jednog prikljunog vozila, koji u saobraaju uestvuju kao cjelina; 67) turistiki voz je skup vozil koji ine vuno vozilo i prikljun vozil, nmijenjena z prevoz putnik u prkovim, hotelsko-turistikim i slinim nseljim, n povrini n kojoj se ne obvlj sobrj i putu n kome se sobrj obvlj u turistike svrhe i ij njve konstruktivn brzin kretnj ne prelzi 20 km/h, a ija ukupna duina ne moe biti vea od duine propisane za autobus sa prikolicom; 68) traktor je vozilo na motorni pogon konstruisano da vue, potiskuje ili nosi traktorske prikljuke, odnosno da slui za pogon takvih prikljuaka ili za vuu prikljunih vozila; 69) radna maina je vozilo na motorni pogon koje je namijenjeno za obavljanje odreenih radova i koje na ravnom putu ne moe razviti brzinu veu od 45 km/h (bager, buldoer, grejder, skreper, utovariva, kombajn, valjak, viljukar, finier i sl.); 70) motokultivator je vozilo na motorni pogon sa jednom osovinom ija snaga motora ne prelazi 12 KW, a konstruisano je tako da vue, potiskuje ili nosi razne zamjenjive prikljuke i orua, a koji slue za obavljanje razliitih poslova ili vuu prikljunog vozila; 71) teglja je teretno vozilo namijenjeno za vuu poluprikolica; 72) vueno vozilo je vozilo koje se vue vozilom na motorni pogon; 73) prikljuno vozilo je vozilo namijenjeno da bude vueno od vozila na motorni pogon, bilo da je konstruisano kao prikolica ili poluprikolica; 74) vuno vozilo je vozilo na motorni pogon koje vue prikljuno vozilo; 75) prikljuno vozilo za traktor je prikljuno vozilo koje je namijenjeno da bude vueno iskljuivo od strane traktora; 76) prikolica je prikljuno vozilo konstruisano tako da ukupnu masu prenosi preko svojih osovina na kolovoz; 77) poluprikolica je prikljuno vozilo bez prednje osovine, konstruisano tako da se svojim prednjim dijelom oslanja na vuno vozilo (teglja); 78) laka prikolica je prikljuno vozilo ija najvea dozvoljena masa ne prelazi 750 kg; 79) traktorski prikljuak je zamjenjivo orue koje slui obavljanju poljoprivrednih, umskih ili drugih radova, koje traktor vue, gura ili nosi; 80) prikljuak za izvoenje radova je izmjenljivo orue koje slui obavljanju poljoprivrednih, umskih ili drugih radova i koje se u svrhu izvoenja radova postavlja ili prikljuuje na motorno vozilo; 81) zapreno vozilo je vozilo koje vue upregnuta ivotinja; 82) kolona vozila je niz od tri ili vie vozila koja su prekinula kretanje da bi postupila po znaku ili pravilu kojim se regulie saobraaj ili se kreu jedno za drugim istom saobraajnom

trakom u istom smjeru iji je nain kretanja meusobno uslovljen, a izmeu njih ne moe ui drugo vozilo bez ometanja; 83) naputeno vozilo je motorno vozilo na putu ili drugoj javnoj povrini koje nema registarsku tablicu, nije registrovano i o kome se niko ne stara; 84) registrovano vozilo je vozilo koje je upisano u evidenciju vozila i za koje je izdata saobraajna dozvola, registarske tablice i registraciona naljepnica; 85) starodobno vozilo (oldtajmer) je motorno vozilo proizvedeno do 31. decembra 1970. godine, koje je radi ouvanja istorijskog naslijea i tehnike kulture sauvano ili ponovo sastavljeno u izvornom obliku i koje se ne koristi u svakodnevnom saobraaju; 86) masa vozila je masa praznog vozila sa punim rezervoarima goriva, propisanom opremom i priborom; 87) nosivost vozila je masa do koje se vozilo moe opteretiti prema deklaraciji proizvoaa, pri emu se u tu masu rauna i vertikalno optereenje koje vozilo prima od prikljunog vozila; 88) najvea dozvoljena masa je zbir mase vozila i nosivosti vozila; 89) ukupna masa vozila je masa vozila i masa kojom je vozilo optereeno (masa putnika i tereta); 90) njve dozvoljen ukupn ms vozil, odnosno skup vozil je njve msa optereenog vozil, odnosno skup vozil, koji je ndleni drvni orgn propiso ko njveu dozvoljenu; 91) ukupna masa skupa vozila je masa optereenog skupa vozila (masa putnika i tereta); 92) njve dozvoljen ms skup vozil je zbir njveih dozvoljenih ms vozil koj ine skup, umnjen z vertiklno optereenje koje vozilo prim od prikljunog vozil; 93) osovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u horizontalnom poloaju kojim osovina vozila optereuje kolovoz u stanju mirovanja vozila; 94) prepravka vozila je promjena konstruktivnih karakteristika vozila kojim se mijenja namjena ili vrsta ili deklarisane tehnike karakteristike vozila ili deklarisane karakteristike ureaja i sklopova vozila; 95) popravka vozila je dovoenje vozila, odnosno ureaja i sklopova u ispravno stanje; 96) katadiopter je svjetlosno signalni ureaj koji slui za oznaavanje vozila; 97) uesnik u saobraaju je lice koje na bilo koji nain uestvuje u saobraaju; 98) voza je lice koje na putu upravlja vozilom; 99) pjeak je lice koje uestvuje u saobraaju, a ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje sopstvenom snagom vue ili gura runa kolica, zapreno vozilo ili vozilo na motorni pogon, djeije prevozno sredstvo, bicikl, moped ili pokretna kolica za lica sa invaliditetom i lice u pokretnoj stolici za nemona lica koju pokree sopstvenom snagom ili snagom motora, ako se pri tome kreu brzinom ovjejeg hoda, kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na koturaljkama, skejtbordu i sl.; 100) goni, vodi ili jaha ivotinja je lice koje goni ivotinju ili krdo ili vodi ivotinju namijenjenu vui ili prenosu tereta ili je jae; 101) javni prevoz je prevoz putnika i tereta koji je pod jednakim uslovima dostupan svim korisnicima prevoznih usluga i vri se u komercijalne svrhe; 102) linijski prevoz je prevoz putnika koji se vri na odreenim relacijama, prema unaprijed utvrenom i objavljenom redu vonje, za koji se plaa unaprijed utvrena cijena, a putnici se ukrcavaju i iskrcavaju na prethodno utvrenim autobuskim stanicama i stajalitima; 103) zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet minuta, osim prekida koji se vri da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulie saobraaj;

104) parkiranje vozila je prekid kretanja vozila u trajanju duem od pet minuta, osim prekida koji se vri da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulie saobraaj; 105) saobraajni tok je istovremeno kretanje vie vozila kolovozom u istom smjeru; 106) mijenjanje saobraajne trake je prelaenje vozilom iz jedne u drugu saobraajnu traku namijenjenu za saobraaj u istom smjeru zbog prestrojavanja ili breg kretanja; 107) mimoilenje je prolenje uesnik u sobrju pored drugog uesnik u sobrju koji dolzi iz suprotnog smjer; 108) preticnje je prolenje uesnik u sobrju pored drugog uesnik u sobrju koji se kree kolovozom u istom smjeru; 109) obilenje je prolenje uesnik u sobrju pored drugog uesnik u sobrju koji se ne pomjer, objekt ili prepreke n kolovozu; 110) proputnje je rdnj koju uesnik u sobrju preduzim kko bi omoguio kretnje drugog uesnik u sobrju koji im prvenstvo prolz, tko d ne doe do promjene dotdnjeg nin kretnj uesnik u sobrju koji im prvenstvo prolz, odnosno do njihovog kontkt; 111) polukruno okretanje je okretanje vozila za 180 iz dotadanjeg smjera kretanja radi ukljuivanja u suprotni saobraajni tok; 112) odstojanje vozila je uzduna udaljenost izmeu najisturenijih taaka vozila koja su zaustavljena jedno iza drugog na istoj saobraajnoj traci ili se kreu jedno iza drugog istom saobraajnom trakom; 113) rastojanje vozila je najkraa bona udaljenost izmeu najisturenijih taaka vozila koja su zaustavljena ili se kreu u dvije ili vie saobraajnih traka namijenjenih za kretanje vozila u istom smjeru, kao i bona udaljenost izmeu vozila prilikom preticanja, obilaenja ili mimoilaenja i udaljenost izmeu najisturenije take na bonoj strani vozila i neke linije, saobraajnog znaka ili drugog predmeta ili objekta na putu ili pored puta; 114) prestrojavanje vozila je zauzimanje takvog poloaja vozilom na saobraajnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrsnice ili drugog mjesta na putu iz kojeg se na siguran nain moe izvesti naredna radnja vozilom (skretanje, okretanje, zaustavljanje i sl.); 115) vidljivost je odstojanje na kojem uesnik u saobraaju moe jasno vidjeti kolovoz; 116) preglednost je odstojanje na kojem uesnik u saobraaju, s obzirom na fizike prepreke, moe u uslovima normalne vidljivosti jasno vidjeti drugog uesnika u saobraaju, odnosno druge mogue prepreke; 117) uslovi smanjene vidljivosti postoje ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magla, snijeg, kia, praina, dim i sl.) voza ne moe jasno da uoi druge uesnike u saobraaju na udaljenosti od najmanje 200m na putu izvan naselja, odnosno od najmanje 100m na putu u naselju; 118) vonja nou je vonja u vrijeme od zalaska do izlaska sunca; 119) nesigurno ponaanje uesnika u saobraaju podrazumijeva ponaanje koje, zbog neiskustva, neznanja, uticaja alkohola, droge ili drugih razloga, onemoguava uesnika u saobraaju da vlada svojim postupcima ili vozilom u saobraaju; 120) ugroavanje saobraaja je postupanje uesnika u saobraaju kojim se prouzrokuje opasna situacija koja moe dovesti do saobraajne nezgode; 121) saobraajna nezgoda je dogaaj koji se dogodio na putu ili je zapoet na putu, u kojem je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je jedno ili vie lica povrijeeno ili poginulo ili je preminulo u roku od 30 dana od posljedica te saobraajne nezgode ili je nastala materijalna teta;

122) materijalna teta u saobraajnoj nezgodi je teta nastala na vozilima koja su uestvovala u saobraajnoj nezgodi ili na objektima, saobraajnim znakovima, signalizaciji i opremi na putu; 123) uesnik u saobraajnoj nezgodi je svako lice koje je svojim ponaanjem doprinijelo nezgodi ili svako ko u nezgodi pretrpi tetu, tjelesnu povredu ili zbog posljedica nezgode izgubi ivot; 124) oteano odvijanje saobraaja na putu podrazumijeva saobraaj koji se, zbog loeg stanja, preglednosti i vidljivosti puta, atmosferskih prilika, gustine saobraaja, naina vonje i drugih razloga ne moe normalno odvijati; 125) normalno odvijanje saobraaja podrazumijeva saobraaj koji se odvija u skladu sa propisima o bezbjednosti saobraaja; 126) evropski izvetj o sobrjnoj nezgodi je propisni obrzc koji uesnici u sobrjnoj nezgodi popunjvju nkon sobrjne nezgode s mnjom mterijlnom tetom; 127) instruktor vonje je voz motornog vozil koji je ovlen d obvlj prktinu obuku kndidt z voz vozila u saobraaju na putu; 128) lan ispitne komisije je lice koje u ispitnoj komisiji z vozki ispit utvruje d li je kndidt steko potrebn znnj i vjetine z smostlno i bezbjedno uprvljnje vozilom u sobrju n putu; 129) sobrjn signlizcij je sistem sredstv, urej i oznk z regulisnje i usmjeravanje sobrj; 130) sobrjni znk je znk kojim se, upotrebom grfikih ili svjetlosnih ili brojnih ili slovnih oznk ili drugih simbol, uesnici u sobrju upozorvju n opsnosti n putu, stvljju im se do znnj ogrnienja, zbrne i obveze, odnosno dju obvjetenj potrebn z bezbjedno kretnje po putu; 131) sobrjn dozvol je jvn isprv koj dje prvo n korienje vozil u sobrju z vrijeme njenog venj; 132) registrsk tblic je oznk n vozilu kojom se oznv d je vozilo upisno u registr vozil; 133) registrcion nljepnic je oznk kojom se dokazuje vrijeme vaenja registracije vozila; 134) vozk dozvol je jvn isprv kojom se licu dje prvo d u sobrju n putu uprvlj vozilom odreene ktegorije n odreeno vrijeme; 135) meunarodna vozaka dozvola je javna isprava koja se izdaje na osnovu vaee vozake dozvole, koja licu dje prvo d upravlja vozilom van teritorije Crne Gore; 136) psihoktivn supstnc je vrst droge, lijek n kome je nzneno d se ne smije upotrebljvti prije i z vrijeme vonje, ko i drug hemijsk mterij koj moe uticti n psihofiziku sposobnost uesnik u sobrju (osim lkohol). II. OVLAENJA I OBAVEZE KOJIMA SE OBEZBJEUJE BEZBJEDNOST SAOBRAAJA ln 8 Kontrolu i regulisnje sobrj n putevim vri organ uprave nadlean za policijske poslove (u daljem tekstu: nadleni organ). Izuzetno, kontrolu i regulisnje sobrj vojnih vozil n putevim mogu d vre i vojna lica koja odredi organ dravne uprave nadlean za poslove odbrane. N dijelu put n kojem se izvode rdovi regulisnje sobrj mogu vriti i druga lic ovlen ovim zkonom.

ln 9 Optina, kad vri poslove iz sopstvene nadlenosti, regulie saobraaj na svom podruju u skladu sa ovim zakonom, tako to odreuje: 1) puteve sa pravom prvenstva prolaza; 2) puteve sa jednosmjernim i dvosmjernim saobraajem; 3) postavljanje horizontalne, vertikalne i svjetlosne signalizacije; 4) ogranienja brzine kretanja vozila; 5) prostor za kretanje pjeaka, bicikala, turistikog voza, zaprenih vozila i prostor za gonjenje i voenje ivotinja; 6) prostore za parkiranje vozila, zabrane parkiranja i mjesta ogranienog parkiranja; 7) zone smirenog saobraaja; 8) postavljanje i odravanje zatitnih ograda za pjeake na opasnim mjestima; 9) pjeake zone, bezbjedne pravce za kretanje uesnika i posebne tehnike mjere za bezbjednost pjeaka u blizini obrazovnih, zdravstvenih i drugih ustanova, igralita i drugih slinih objekata; 10) uklanjanje dotrajalih i naputenih vozila, u skladu sa zakonom; 11) kontrolu parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ogranieno; 12) uslove kretanja vozila za snabdijevanje u zonama smirenog saobraaja i pjeakim zonama. Izuzetno od stava 1 ovog lana, kad se saobraaj ureuje na dijelu dravnog puta, potrebna je i saglasnost organa uprave nadlenog za poslove saobraaja. Saglasnost iz stava 2 ovog lana izdaje se na osnovu saobraajnog projekta i sprovedenog postupka izmjene postojeeg stanja saobraajne signalizacije i opreme, u skladu sa zakonom kojim se ureuju javni putevi. ln 10 Uesnik u saobraaju je duan da se ponaa na nain kojim nee ometati, ugroziti ili povrijediti druge uesnike, kao i da preduzme sve potrebne mjere radi izbjegavanja opasnih situacija nastalih nepropisnim ponaanjem drugih uesnika u saobraaju. Licu koje nije sposobno ili je ogrnieno sposobno z bezbjedno uee u sobrju, odnosno licu koje se nlzi u situciji u kojoj mu je potrebn pomo, uesnik u sobrju je dun d prui pomo, osim ko sebe izle opsnosti. lan 11 Saobraaj na javnom putu moe se ograniiti ili zabraniti, ako je to neophodno radi spreavanja ili otklanjanja opasnosti za uesnike u saobraaju, sprjeavanja oteenja javnog puta ili izvoenja radova na javnom putu, odnosno kad je neophodno preduzeti hitne mjere koje se ne mogu odlagati. ln 12 Privredno drutvo, drugo pravno lice ili preduzetnik koji obavlja djelatnost proizvodnje, odravanja, stavljanja u promet, popravljanje ili prepravljanje vozila ili ureaja, rezervnih djelova i opreme vozila duno je da te poslove obavlja prema uslovima neophodnim za bezbjedno uestvovanje vozila u saobraaju na putevima. Privredno drutvo, drugo prvno lice ili preduzetnik koji projektuje, grdi, rekonstruie, odrv i uprvlj putevim, duno je d to ini n nin koji omoguv bezbjedno odvijnje sobrj.

Privredno drutvo, drugo pravno lice ili preduzetnik koje obavlja privrednu djelatnost, duno je da obezbijedi da: 1) vozila kojima raspolau u saobraaju na putevima budu tehniki ispravna i da ispunjavaju druge propisane uslove; 2) vozai vozila ispunjavaju propisane zdravstvene i druge uslove za bezbjedno upravljanje vozilima. Fiziko lice koje upravlja vozilom duno je da obezbijedi da njegovo vozilo u saobraaju na putevima bude tehniki ispravno. ln 13 Odgovornost z sprovoenje mjer sobrjnog obrzovnj i vspitnj u cilju sticnj znnj, vjetin i nvik neophodnih z bezbjedno uee u sobrju, unprjeivnj i uvrivnj pozitivnih stvov i ponnj znjnih z bezbjedno uee u sobrju imju: 1) porodic - z sobrjno obrzovnje i vspitnje djece; 2) orgn dravne uprave ndlean z poslove obrzovnj - z donoenje progrm sobrjnog obrzovnj i vspitnj u predkolskim ustnovm, osnovnim i srednjim kolama i auto kolama, kao i z prenje relizcije istih; 3) orgn dravne uprave ndlean z poslove zdrvlj - z edukciju grn o zdrvstvenim spektim bezbjednog ponnj u sobrju; 4) orgni optine - z podrku u plnirnju i sprovoenju svih mjer i ktivnosti sobrjnog obrzovnj i vspitnj n nivou loklne smouprve, ko i z preduzimnje posebnih mjer ztite djece u sobrju i ztite u odreenim zonm; 5) predkolske ustnove, osnovne i srednje kole - z relizciju progrm sobrjnog obrzovnj i vspitnj djece u okviru svojih ndlenosti; 6) strune i nune institucije koje se bve bezbjednou sobrj - z unprjeenje nunih osnov sistem sobrjnog obrzovnj i vspitnj; 7) sredstv jvnog informisnj - z informisnje grn u pogledu bezbjednog uestvovnj u sobrju i obvjetvnju o posljedicm nebezbjednog ponnj u sobrju; 8) udruenj i grupe grn koje se bve bezbjednou sobrj, brigom o djeci i omldini d, u skldu s svojim djelokrugom, uestvuju u sobrjnom obrzovnju i vspitnju. III. PRAVILA SAOBRAAJA 1. Opta pravila ln 14 Uesnik u sobrju duan je d postup u skldu s propisanim prvilim sobrj, sobrjnom signlizcijom i zncim i nredbm koje dje policijski slubenik koji vri kontrolu saobraaja na putevima (u daljem tekstu: ovlaeni policijski slubenik). Uesnik u sobrju duan je d postup u skldu s sobrjnom signlizcijom i kd time odstup od propisnih prvila sobrj. Uesnik u sobrju duan je d postup u skldu s svjetlosnim sobrjnim znkom i kd se znenje tog znk rzlikuje od znenj ostlih sobrjnih znkov ili prvil sobrj. Uesnik u sobrju duan je d postup prem zncim, odnosno nredbm koje dje ovlaeni policijski slubenik i kd time odstupju od propisanih pravila saobraaja, znaenja saobraajnog znaka postavljenog na putu ili svjetlosnog sobrjnog znk.

ln 15 Zabranjeno je ostavljati na putu vozila koja nijesu u upotrebi, nanositi ili bacati otpatke ili predmete i materije koje mogu ometati ili ugroziti bezbjednost saobraaja ili zagaivati ili ugroziti okolinu. Uesnik u sobrju je dun d, bez odlgnj, s put ukloni predmet, odnosno mteriju koj se n kolovozu nl njegovim injenjem, ko i predmet, odnosno mteriju koj potie s vozil kojim uprvlj. Ukoliko je u mogunosti i ko time ne omet bezbjednost sobrj, uesnik u sobrju je dun da sa kolovoza ukloni predmete i prepreke na koje naie, koji ugrovju bezbjednost sobrj, ko nije u mogunosti, dun je d o tome, bez odlgnj, obvijesti nadleni organ, odnosno privredno drutvo ili preduzetnika koje je zadueno za odrvnje put (u daljem tekstu: upravlja puta). Uesnik u sobrju je dun d, bez odlgnj, obvijesti nadleni organ o svkom dogju, odnosno pojvi koja ugroava ili moe ugroziti bezbjednost sobrj. ln 16 Voz je dun d, s obzirom n brzinu kretnj vozil i druge okolnosti sobrj, vozilo dri n tkvom odstojanju i rstojnju od drugih vozil, odnosno uesnik u sobrju, d ne izziv opsnost i ne omet druge uesnike u sobrju. ln 17 Voz je dun d obrti pnju n pjeke koji se nlze n kolovozu ili stupju n kolovoz ili iskzuju nmjeru d stupe n kolovoz i da ne ugroava njihovu bezbjednost. Kd prilzi obiljeenom pjekom prelzu, voz mor upravljati vozilom na nain kojim ne ugroava druge uesnike u saobraaju i prilgoditi brzinu vozil, tko d u svakoj situaciji moe bezbjedno da zustvi vozilo ispred pjekog prelaza. N dijelu put n kojem se kreu djec, lica sa invaliditetom, starija i nemona lica ili na kojem je postvljen sobrjni znk o ueu ovih lica u sobrju, voz je dun d vozi s nroitom opreznou, tko d moe blgovremeno d zustvi vozilo. ln 18 Slabovido i slijepo lice koje smostlno uestvuje u sobrju ko pjek treb d se kree uz pomo bijelog tp, kao znaka raspoznavanja ili obuenog ps vodi. Voza je duan da posebnu panju obrati na slabovido i slijepo lice iz stava 1 ovog lana. Vozilo u vlasnitvu lica prve i druge kategorije invalidnosti od 100%, u smislu propisa o borakoj i invalidskoj zatiti, i vozilo u vlasnitvu lica sa tekom tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou kojem je potrebna stalna njega i pomo drugog lica za obavljanje osnovnih ivotnih potreba, u smislu propisa o socijalnoj i djeijoj zatiti, odnosno vozilo koje se koristi za potrebe tog lica moe, n njegov zhtijev, biti ozneno nljepnicom, koju izdaje organ dravne uprave nadlean za poslove socijalne i djeije zatite. Izgled, sdrj, nin postvljnj i blii nain izdvnja naljepnice iz stava 3 ovog lana propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove sobrj, uz saglasnost organa dravne uprave nadlenog za poslove socijalne i djeije zatite. ln 19 Voza vozila koje se kree pored vozila za javni prevoz putnika ili autobusa kojim se vri prevoz za sopstvene potrebe zaustavljenog na stajalitu mora da se kree smanjenom brzinom i na

takvom rastojanju da ne ugroava lica koja u to vozilo ulaze, odnosno izlaze, a po potrebi, i da zaustavi svoje vozilo. Lice iz stv 1 ovog ln, koje zbog ulsk, odnosno izlsk iz vozil treb d stupi n kolovoz, duno je d se prethodno uvjeri d stupnjem n kolovoz ne omet sobrj i ne ugrov bezbjednost sobrj. Voz vozil mor d se zustvi iz vozil iz stv 1 ovog ln, kad lica koja ulaze, odnosno izlaze iz tog vozila moraju da preu preko sobrjne trke, odnosno biciklistike stze ili trke kojom se vozilo kree. ln 20 Ukoliko se vozilo z orgnizovni prevoz djece zustvlj, rdi ulsk ili izlsk djece, n putu s po jednom sobrjnom trkom u oba smjera, vozi ostlih vozil su duni d se zustve dok djec ulze ili izlze iz vozil. Z vrijeme ulsk i izlsk djece iz vozil za organizovani prevoz djece, voz tog vozil mor ukljuiti sve pokzive prvc. Vozilo za orgnizovni prevoz djece mor biti obiljeeno posebnim znkom. Blii izgled i nin postvljnj posebnog znk z obiljevnje vozil za orgnizovni prevoz djece propisuje organ dravne uprave ndlen z poslove sobrj. ln 21 Voza je duan da za vrijeme vonje u naselju vozilu za javni prevoz putnika ili posebno obiljeenom vozilu za orgnizovni prevoz djece omogui ukljuivanje u saobraaj kad to vozilo izlazi sa stajalita koje se nalazi van kolovoza, odnosno sa proirenja saobraajne trake koja slui kao stajalite. Voza vozila za javni prevoz putnika ili posebno obiljeenog vozila za orgnizovni prevoz djece duan je da pomou pokazivaa pravca blagovremeno najavi svoju namjeru da se ukljui u saobraaj i da to ukljuivanje izvri na nain kojim se ne ugroavaju drugi uesnici u saobraaju. ln 22 Voz ne smije za vrijeme vonje koristiti telefonski ureaj. Voz ne smije d koristi udio, odnosno video ureje n nin d ne uje zvune signle drugih uesnik u sobrju, niti d preduzim druge rdnje koje ometju njegovu pnju prilikom uprvljnja vozilom. Lice koje se prevozi vozilom ne smije d omet voz u uprvljnju vozilom, niti d utie n njeg d uprvlj vozilom n nin kojim se umnjuje bezbjednost sobrj. Zabrana iz stv 1 ovog ln ne odnosi se n voze vozil s prvenstvom prolz i vozil pod prtnjom. ln 23 U vozilu se u sobrju n putu ne smije koristiti niti nlziti urej, odnosno sredstvo kojim se moe otkrivti ili ometti rd urej z mjerenje brzine kretnj vozil, odnosno drugih urej nmijenjenih z otkrivnje i dokumentovnje prekrj. Zbrnjeno je stvljti u promet ili reklmirti ureje i sredstva iz stv 1 ovog ln.

ln 24 Voz i putnici u motornom vozilu u kojem su ugreni, odnosno postoje mjest z ugrdnju sigurnosnih pojsev duni su d u sobrju n putu koriste sigurnosni pojs n nin koji je predvidio proizvo vozil. U putnikom vozilu mora se nalaziti jedan odgovarajui prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama, a u teretnom vozilu ili autobusu dva takva prsluka, kad uestvuju u saobraaju. ln 25 U motornom vozilu n prednjem sjeditu ne smije d se prevozi dijete mle od 12 godin, ko ni lice koje zbog dejstva lkohol, psihoktivnih supstnci ili iz drugih rzlog nije sposobno d uprvlj svojim postupcim. Dijete do pet godina strosti mora se prevoziti u bezbjednosnom sjeditu, odnosno korpi koja je za vozilo privrena sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kopama u vozilu, osim u vozilim z jvni prevoz putnik. Izuzetno od stv 1 ovog ln, dijete do tri godine moe se prevoziti n prednjem sjeditu, ukoliko se prevozi u bezbjednosnom sjeditu, odnosno korpi koja je za vozilo privrena sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kopama u vozilu koj je okrenut suprotno prvcu kretnj vozil, kd vozilo nem ili je iskljuen bezbjednosni vzduni jstuk. Dijete u bezbjedonosnom sjeditu, odnosno korpi iz st. 2 i 3 ovog lana mora biti vezano. ln 26 Voz ne smije nglo d mijenja brzinu vonje, osim u sluju izbjegvnj neposredne opsnosti. Voz koji nmjerv d pomjeri vozilo udesno ili ulijevo, promijeni sobrjnu trku, pretie, obilzi, zustvi, skrene, okrene se polukruno, vozi unzd, prestroji se ili da izvri drugu slinu radnju, tkvu rdnju moe d otpone smo ko se uvjerio d to moe d uini n bezbjedn nin. Nkon to se uvjerio d moe d otpone eljenu rdnju, voz je dun d druge uesnike u sobrju jsno i blgovremeno obvijesti o tome, djui im znk pomou pokziv prvc ili odgovrjui znk rukom ko pokazivai ne postoje. Voz koji pokzivem prvc dje propisni znk, taj znk mor dvti z svo vrijeme vrenj rdnje vozilom, po izvrenoj rdnji mor prestti s dvnjem tog znk. 2. Ukljuivnje vozila u sobrj ln 27 Voz moe d se ukljui vozilom u sobrj n putu s povrine n kojoj se ne vri sobrj ili s mjest n kojem je vozilo bilo zustvljeno ili prkirno smo ko se uvjerio d time nee ometti ostle uesnike u sobrju i ako je o tome na propisan nain obvijestio druge uesnike u sobrju. Kd se voz ukljuuje u sobrj iz dvorit, gre ili sa druge povrine, u uslovim nedovoljne preglednosti ili vidljivosti, dun je d bezbjedno ukljuenje izvede uz pomo lic koje se nlzi n pogodnom mjestu vn vozil i koje mu dje odgovrjue znkove. Voza iz stava 2 ovog lana duan je da proputi sva vozila i pjeake koji se kreu sobraajnom povrinom na koju se ukljuuje. Voza koji se vozilom sa zemljanog puta, gradilita i slinih povrina ukljuuje na kolovoz sa asfaltnim zastorom, neposredno prije ukljuivanja na kolovoz mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato sa tokova.

Voza je duan da ukloni blato sa kolovoza sa asfaltnim zastorom koje je nanio tokovima vozila kojim upravlja. 3. Kretnje vozil po putu ln 28 Z kretnje vozil voz mor d koristi povrinu nmijenjenu z sobrj one vrste vozil kojim uprvlj, osim u slujevim propisanim ovim zkonom. Voz vozil koji se kree povrinom koj nije nmijenjen z sobrj te vrste vozil, ko je ovim zkonom to dozvoljeno, obvezn je d uprvlj vozilom s posebnom pnjom. ln 29 Vozilo se kree desnom strnom kolovoz u smjeru kretnj. Voz je dun d vozilo u kretnju dri to blie desnoj ivici kolovoz i n tolikoj udljenosti od te ivice d, s obzirom n brzinu kretnj vozil, uslove sobrj i n stnje i karakteristike put, ne ugrov druge uesnike u sobrju i ne izle sebe opsnosti. Izuzetno od stava 2 ovog lana, n putu u nselju s njmnje dvije sobrjne trke z isti smjer, voz moe d se kree vozilom sobrjnom trkom koj se ne nlzi uz desnu ivicu kolovoz, ko time ne omet vozil koj se kreu iz vozil kojim on upravlja. Odredb stv 3 ovog ln ne odnosi se n voz teretnog vozil ij je njve dozvoljen ms ve od 3.500 kg, voz vozil koje n rvnom putu ne moe rzviti brzinu veu od 40 km/h i n voz vozil koje nije motorno vozilo, osim n dijelu put ispred rskrsnice ili drugog mjest n kojem vozilo skree ulijevo, odnosno kd vri preticnje ili obilenje. ln 30 N putu z sobrj vozil u ob smjer, n kojem postoje njmnje etiri sobrjne trke, voz ne smije vozilom d se kree, odnosno prelzi n kolovoznu trku nmijenjenu z sobrj vozil iz suprotnog smjer. N putu z sobrj vozil u ob smjer, n kojem postoje tri sobrjne trke, voz ne smije vozilom d se kree sobrjnom trkom koj se nlzi uz lijevu ivicu kolovoza u prvcu kretnj vozil. N putu n kojem su kolovozne trke fiziki odvojene jedn od druge, voz ne smije vozilom d se kree kolovoznom trkom nmijenjenoj z sobrj vozil iz suprotnog smjer. N putu z sobrj vozil u jednom smjeru, voz ne smije vozilom d se kree u zbrnjenom smjeru. ln 31 Kretnje vozilom unzd dozvoljeno je n krtkom dijelu put, strnom kolovoz kojom se do td vozilo kretlo unprijed ko se time ne ugrovju niti ometju drugi uesnici u sobrju. Za vrijeme kretanja vozila unazad na vozilu moraju biti ukljueni svi pokazivai pravca. Kad se voza vozilom kree unazad duan je da zaustavi svoje vozilo i proputi vozilo koje dolazi iza njegovog vozila. Kretnje vozil unzd nije dozvoljeno n nepreglednom dijelu put, u uslovima smnjene vidljivosti, u tunelu, n dijelu put gdje je zbrnjeno zustvljnje i n prelzu preko eljeznike pruge i kad se vozilom ulazi sa sporednog puta na put sa prvenstvom prolaza.

ln 32 Voz ne smije nglo d uspori brzinu kretanja vozila, osim u sluju izbjegvnj neposredne opsnosti. Voz koji naglo uspori brzinu kretanja vozila dun je d to uini n nin kojim nee ugroziti, odnosno ometti voze koji se kreu iz njeg. ln 33 Trmvjskom bticom, odnosno sobrjnom trkom nmijenjenom z kretnje vozil z jvni prevoz putnik dozvoljen je sobrj vozil s prvenstvom prolz i vozil pod prtnjom. ln 34 Z vonju bicikl, gdje ne postoji posebn stz, odnosno trk, moe d se koristi kolovoz u irini do jednog metra od desne ivice kolovoz. 4. Brzin ln 35 Voz je dun d brzinu kretnj vozil prilgodi karakteristikama i stnju put, vidljivosti, preglednosti, tmosferskim prilikm, stnju vozil i teret, gustini sobrj i drugim sobrjnim uslovim, tako d vozilo moe blgovremeno zustviti pred svkom preprekom koju pod dtim okolnostim moe d vidi ili predvidi, odnosno d vozilom uprvlj n nin kojim ne ugrov bezbjednost sobrj. Ako voz vozi sporo, tako da ometa normlno odvijanje sobrja ili se usljed toga iza vozila kojim upravlja formira kolona vozila, dun je d n prvom odgovrjuem mjestu omogui vozilima koja se kreu iza d bezbjedno preteknu, obiu ili prou pored vozila kojim upravlja. Brzina kretanja motornih vozila na putu, pod normalnim uslovima saobraaja, ne smije da se ogranii saobraajnim znakom ispod 40 km/h. ln 36 N putu u nselju voz ne smije vozilom d se kree brzinom veom od 50 km/h, odnosno brzinom veom od brzine dozvoljene postvljenim sobrjnim znkom z cijelo nselje ili njegov dio. Izuzetno od stava 1 ovog lana, n putu u nselju, iji sobrjno-tehniki elementi to omoguvju, moe d se sobrjnim znkom dozvoli kretnje vozilom brzinom i do 80 km/h. ln 37 Na putu van naselja voza ne smije vozilom da se kree brzinom veom od: 1) 130 km/h na autoputu; 2) 100 km/h na putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila; 3) 80 km/h na ostalim putevima. Izuzetno od stava 1 ovog lana, brzina kretanja pojedinih vozila na autoputu dodatno se ograniava na: 1) 100 km/h za autobuse, osim za autobuse za organizovani prevoz djece; 2) 90 km/h za motorna vozila najvee dozvoljene mase vee od 3.500 kg i sva motorna vozila koja vuku prikljuno vozilo bez konica.

Voza na putu iz stava 1 ovog lana ne smije da se kree brzinom veom od brzine odreene saobraajnim znakom. ln 38 Brzina kretanja vozila na putevima prema vrsti vozila ograniava se na: 1) 80 km/h - za autobuse i autobuse sa lakom prikolicom, teretna vozila ija najvea dozvoljena masa nije vea od 7.500 kg i motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje; 2) 70 km/h - za autobuse za organizovani prevoz djece, zglobne autobuse bez mjesta za stajanje, teretna vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 7.500 kg, teretna vozila sa prikljunim vozilom i za teretna vozila koja prevoze opasne materije; 3) 60 km/h - za teretna vozila koja prevoze opasne materije klase 6.1 - otrovi; 4) 50 km/h - za trolejbuse i autobuse sa prikljunim vozilom za prevoz lica, gradske autobuse, autobuse i trolejbuse koji, pored ugraenih sjedita, imaju i odreena mjesta za stajanje; 5) 40 km/h za vozilo koje vue drugo neispravno vozilo i za traktore, odnosno 30 km/h kad se u prikljunom vozilu koje vue traktor prevozi najmanje jedno lice; 6) 20 km/h - za turistiki voz i radnu mainu na kojoj se prevoze lica. Kad upravlja motornim vozilom, odnosno vozilom na motorni pogon iz stava 1 ovog lana, voza je duan da potuje brzinu kretanja propisanu stavom 1 ovog lana za pojedine vrste vozila i na putu na kojem je ovim zakonom ili postavljenim saobraajnim znakom dozvoljena vea brzina. Motorno vozilo iz stava 1 ta. 1 do 4 ovog lana i prikljuno vozilo iz stava 1 ta. 2 i 4 ovog lana, osim vojnog vozila, mora na lijevoj polovini zadnje strane na vidnom mjestu imati oznaku u obliku kruga ute boje, oivienog crvenom ivicom, u kojem je crnom bojom ispisan broj koji oznaava najveu dozvoljenu brzinu kretanja vozila. 5. Skretnje ln 39 Voz vozil koji skree udesno dun je d skretnje izvri kreui se krjnjom sobrjnom trkom koj se protee uz desnu ivicu kolovoz, ko sobrjnim znkom nije drukije odreeno. Voza vozila koji skree ulijevo duan je da skretanje izvri kreui se krajnjom lijevom saobraajnom trakom koja se protee uz sredinju liniju i uz zamiljeni ili obiljeeni luk koji spaja dvije sredinje linije bonih kolovoza, odnosno saobraajnom trakom koja se protee uz lijevu ivicu puta sa jednosmjernim saobraajem, osim ako saobraajnim znakom na putu nije drukije odreeno. Voza vozila koji skree udesno duan je da proputi vozilo koje se kree sa njegove desne strane saobraajnom trakom za vozila za javni prevoz putnika. 6. Prvenstvo prolz ln 40 N rskrsnici ili u susretu s drugim vozilom voz je dun d proputi vozilo koje nailzi s njegove desne strne. Voz vozil koji n rskrsnici skree ulijevo dun je d propusti vozilo koje, dolzei iz suprotnog smjer n rskrsnici zdrv prvc kretnj ili skree udesno, ko sobrjnim znkom nije drukije odreeno.

Izuzetno od st. 1 i 2 ovog ln, vozilo koje se kree po inama u svim slujevim im prvenstvo prolz, bez obzira na to sa koje mu strane vozilo nailazi, osim ko sobrjnim znkom nije drukije odreeno. Voz koji ulzi vozilom n put koji je saobraajnim znakom oznaen kao put s prvenstvom prolz dun je d proputi sv vozil koj se kreu tim putem. Voz je dun d proputi sv vozil koj se kreu putem n koji se ukljuuje i kd tj put nije sobrjnim znkom oznen ko put s prvenstvom prolz, ko vozilom ulzi s zemljnog put n put s asfaltnim zstorom ili ko n put ulzi s povrine n kojoj se ne vri sobrj. Voz koji prilikom skretnja vozil presijec biciklistiku stzu ili trku dun je d proputi vozila koj se kreu stzom, odnosno trkom. 7. Sobrj n rskrsnici ln 41 Voz koji se pribliv rskrsnici dun je d prilgodi vonju uslovim sobrj n rskrsnici, kao i da vozi brzinom pri kojoj moe d se zustvi i proputi vozil koj n rskrsnici imju prvenstvo prolz. Voz je dun d, n dovoljnoj udaljenosti ispred rskrsnice, vozilom izvri prestrojvnje i zuzme poloj n sobrjnoj trci predvienoj z prolzk kroz rskrsnicu u smjeru u kojem eli da nstvi kretnje. ln 42 Voz ne smije vozilom d ue u rskrsnicu, iko im prvenstvo prolz ili mu je ureajem za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova (u daljem tekstu semafor) to dozvoljeno, ko e se zbog gustine sobrj zustviti n rskrsnici ili pjekom prelzu i time ometti ili onemoguiti sobrj vozil, odnosno kretanje pjek. lan 43 Voza koji je vozilom uao u raskrsnicu na kojoj je saobraaj regulisan semaforom moe da naputi raskrsnicu ne ekajui da svjetlosnim saobraajnim znakom saobraaj bude otvoren u pravcu kojim namjerava da produi kretanje, pod uslovom da proputi sve uesnike u saobraaju koji se kreu pravcem u kome je saobraaj otvoren. 8. Polukruno okretnje ln 44 Voz ne smije d vri polukruno okretnje vozil u tunelu, n mostu, vijduktu, podvonjku, ndvonjku, ko i u uslovim smnjene vidljivosti, odnosno n mjestu gdje je nedovoljn preglednost, n dijelu put koji nem dovoljnu irinu z polukruno okretnje vozil, kao i na mjestima gdje je to saobraajnim znakom zabranjeno. 9. Mimoilenje ln 45 Prilikom mimoilenj voz je dun d s svoje lijeve strne ostvi dovoljno rstojnj izmeu svog vozil i vozil s kojim se mimoilzi, a po potrebi i d vozilo pomjeri k desnoj ivici kolovoz. Prilikom mimoilenja s pjekom, voz je dun d dri bezbjedno rastojnje izmeu vozil i pjek, tako da ne ugroava pjeaka.

Ukoliko zbog prepreke n putu ili drugih uesnik u sobrju voz ne moe d postupi u skladu sa stvom 1 ovog ln, dun je d uspori kretnje svog vozil i d g, po potrebi, zustvi d bi proputio vozilo iz suprotnog smjer. Ukoliko je zbog nedovoljne irine put ili prepreke mimoilenje onemogueno, voz kojem je to, s obzirom n krkteristike i stnje put i okolnosti sobrj, lke d izvede, dun je d se prvi zustvi i, po potrebi, kretnjem unzd ili n drugi nin, pomjeri svoje vozilo i na putu zuzme poloj koji omoguv mimoilenje. Kd n rskrsnici vozil dolze iz suprotnih smjerov i skreu ulijevo, voz mimoilzi vozilo iz suprotnog smjer tko to g proput s svoje desne strne. ln 46 N dijelu put sa velikim uzdunim nagibom, n kojem je mimoilenje vozil nemogue ili je veom oteno, voz vozil koje se kree niz ngib dun je d zustvi svoje vozilo n pogodnom mjestu ko primijeti d mu uz nagib u susret ide drugo vozilo. Izuzetno od stv 1 ovog ln, voz koji se kree uz ngib dun je d zustvi svoje vozilo ko ispred sebe im pogodno mjesto z zustvljnje koje omoguv bezbjedno mimoilenje i ko bi, u sluju d tko ne postupi, mimoilenje zhtijevlo kretnje unzd jednog od vozil. N dijelu puta iz stv 1 ovog ln, kd jedno od vozil koj se mimoilze mor d se kree unzd, krete se unzd: 1) vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo; 2) teretno vozilo koje se susrelo s utobusom; 3) vozilo koje se susrelo s vozilom vie vrste, a ko se mimoilze vozil iste vrste - vozilo koje se kree niz ngib, osim ko je, s obzirom n uslove i poloj vozil n putu, lke d to uini voz vozil koje se kree uz ngib. U smislu stava 3 taka 3 ovog ln, vozil se klsifikuju od nie k vioj vrsti n sljedei nin: moped, motocikl, tricikl i etvorocikl, putniko vozilo, trktor, rdn min, teretno vozilo, utobus i skup vozil. 10. Preticnje i obilenje ln 47 Preticnje i obilenje vri se s lijeve strne vozil koje se pretie ili obilazi. Preticnje mor d se vri s desne strne ko je vozilo n kolovozu zuzelo tkv poloj i njegov voz dje znk d se s sigurnou moe zkljuiti d to vozilo skree ulijevo. Vozilo koje se kree po inm postvljenim n sredini kolovoz ne smije da se pretie sa lijeve strane. N putu n kojem postoje njmnje dvije sobrjne trke nmijenjene z sobrj vozil u istom smjeru, bre kretnje vozil u jednoj trci od kretnj vozil u drugoj trci ne smtr se preticnjem. N putu u nselju n kojem postoje njmnje dvije sobrjne trke nmijenjene z sobrj vozil u istom smjeru, prolenje s desne strne vozil koje se ne kree krjnjom desnom sobrjnom trkom ne smtr se preticnjem. ln 48 Voz kome je dt znk z preticnje dun je d pomjeri svoje vozilo k desnoj ivici kolovoz. Voz ne smije d povev brzinu kretnj vozil dok g drugo vozilo pretie.

ln 49 Preticnje ili obilenje voz moe d vri smo ko time ne omet normlno kretnje vozil koj dolze iz suprotnog smjer i kd n putu im dovoljno prostor z bezbjedno izvoenje rdnji. Voz ne smije d vri preticnje ili obilenje kd time moe ugroziti druge uesnike u sobrju. Voz ne smije vozilom d zpone preticnje ili obilenje: 1) kolone vozil; 2) ko je voz koji se kree iz njeg otpoeo preticnje; 3) ko je voz ispred njeg n istoj sobrjnoj trci do znk z preticnje ili obilenje; 4) ko bi time ugrozio bezbjednost sobrj ili ometo sobrj iz suprotnog smjer; 5) ko po izvrenom preticnju ili obilenju ne bi mogo d se vrti u sobrjnu trku kojom se kreto bez ometnj ili ugrovnj ostlih uesnik u sobrju; 6) saobraajnom trakom za prinudno zaustavljanje vozila; 7) n poetku prevoj, n prevoju, ispred i u nepreglednoj krivini, osim n kolovozu s njmnje dvije sobrjne trke z kretnje vozil u istom smjeru; 8) u tunelu; 9) vozil koje se pribliv pjekom prelzu ili g prelzi; 10) vozil koje se zustvilo ili zustvlj rdi proputnj pjek n pjekom prelzu; 11) neposredno ispred i n prelzu put preko eljeznike ili trmvjske pruge; 12) kolone vozil pod prtnjom; 13) sobrjnom trkom z spor vozil; 14) n mjestu gdje je to zbrnjeno sobrjnom signlizcijom; 15) n nin d prelzi vozilom preko neisprekidne uzdune linije pri emu koristi sobrjnu trku nmijenjenu z kretnje vozil iz suprotnog smjer. Obilenje zustvljene kolone n putu je zbrnjeno ko se voz nkon obilenj ne bi mogo bezbjedno ukljuiti n sobrjnu trku nmijenjenu kretnju vozil u smjeru u kojem se kree. Izuzetno, obilenje u sluju iz stava 3 taka 15 ovog ln dozvoljeno je pod uslovim iz stv 1 ovog ln. Voz koji pretie dun je d svoje vozilo dri n potrebnom rastojanju i odstojnju od vozil koje pretie, tko d g ne omet niti ugrov druge uesnike u sobrju. ln 50 Poslije preticanja ili obilaenja jednog ili vie vozila voza je duan, im bude mogue da to uini bez ometanja ili ugroavanja ostalih uesnika u saobraaju, da vozilom ponovo zauzme poloaj na saobraajnoj traci kojom se kretao prije preticanja, odnosno obilaenja. ln 51 Voz ne smije d pretie drugo vozilo neposredno ispred rskrsnice ili n rskrsnici koj nije s krunim tokom sobrj. Neposredno ispred rskrsnice i n rskrsnici, u sluju kd se kree putem s prvenstvom prolz, voz moe d pretie: 1) vozilo koje skree ulijevo, a pretie ga sa desne strne; 2) vozilo koje skree udesno, li d pri tom svojim vozilom ne prelzi n dio kolovoz nmijenjen z sobrj vozil iz suprotnog smjer;

3) vozilo koje se kree rskrsnicom n kojoj je sobrj regulisn svjetlosnim sobrjnim znkovim ili zncim koje dje ovlaeni policijski slubenik; 4) bicikl, moped ili motocikl. ln 52 Ako se n sredini kolovoz nlzi povrin koj nije nmijenjen z sobrj vozil, objekt ili urej, vozil morju d ih obilze s desne strne. Povrine, objekti ili ureji iz stv 1 ovog ln koji se nlze n sredini put s jednosmjernim sobrjem mogu d se obilze s obje strne, ko sobrjnim znkom nije drukije odreeno. 11. Zvuni i svjetlosni znci upozorenj ln 53 Voz je dun d upotrijebi zvuni znk upozorenj kd to zhtijevju rzlozi bezbjednosti sobrj, i to: 1) na putu zbog upozorenja drugom uesniku u saobraaju, ko bi bez tog znk postojl opsnost nstnk sobrjne nezgode; 2) ko se pored kolovoz nlzi dijete koje ne obr pnju n kretnje vozil; 3) n putu vn nselj prije ulsk u nepreglednu i uznu krivinu ili dolsk n prevoj gdje je mimoilenje oteno. Voz je dun d davanje zvunog znka upozorenj svede na neophodnu mjeru. Voz ne smije d upotrebljv zvuni znk upozorenja promjenljive frekvencije, osim u slujevim propisanim ovim zkonom. ln 54 Voz moe nou, umjesto zvunog znk upozorenj, d upotrijebi svjetlosni znk upozorenj. Tj znk voz moe d upotrijebi i u nselju prilikom preticnj drugog vozil. Svjetlosni znk upozorenj voz moe d upotrijebi i dnju, ko tkv nin upozorenj vie odgovr uslovim n putu. Svjetlosni znk upozorenj dje se uzstopnim ili nizmjeninim pljenjem dugih svijetl, vodei run d se time ne zsljepljuju vozi koji dolze iz suprotnog smjer. ln 55 Voz vozil je dun d n jvnom putu ukljui sve pokzive prvc n vozilu, ukoliko je propisn obvez postojnj tkvog urej z to vozilo: 1) z vrijeme ulsk ili izlsk putnik; 2) ko upozorv druge uesnike n opsnost u sobrju; 3) u uslovim izrzito smnjene vidljivosti (gust mgl, dim i sl.); 4) ko je posljednji u koloni vozil koj se zustvil n putu vn nselj, osim ko je kolon zustvljen zbog postupnj po sobrjnom znku ili prvilu sobrj; 5) ko se kree unzd; 6) ko se zustvi n kolovozu, osim prilikom prkirnj n obiljeenom prkingu, odnosno zbog postupnj po sobrjnom znku ili prvilu sobrj.

12. Zustvljnje i prkirnje ln 56 Voz ne smije d zustvi, odnosno prkir vozilo n mjestu n kojem bi ono ugrovlo bezbjednost drugih uesnik u sobrju ili predstvljlo smetnju z normlno odvijnje sobrj ili kretnje pjek. Odredbe ovog zkon o zustvljnju i prkirnju ne primjenjuju se n ovlaene policijske slubenike u obvljnju slubene dunosti, ko bi obvez potovnj odredbi o zbrni zustvljnj ili prkirnj vozil omel uspjeno obvljnje slubene dunosti. ln 57 Voz koji je zbog neisprvnosti n vozilu, sobrjne nezgode ili drugog oprvdnog rzlog prinuen d vozilo zustvi n kolovozu, dun je d preduzme mjere iz l. 61 i 62 ovog zkon d vozilom ne dovede u opsnost drug vozil i d g to prije ukloni s kolovoz. Ukoliko je voz zbog neisprvnosti n vozilu, sobrjne nezgode ili iz drugog oprvdnog rzlog prinuen d vozilo zustvi n inm, dun je d g s in odmh ukloni. Ako to nije mogue, duan je d odmh preduzme potrebne mjere d vozi inskog vozil n vrijeme budu upozoreni n opsnost. ln 58 N jvnom putu vn nselj voz koji zustvlj ili prkir vozilo dun je d uvijek, kd z to postoji mogunost, zustvi ili prkir vozilo vn kolovoz. Voz koji zustvlj ili prkir vozilo n jvnom putu dun je d g zustvi, odnosno prkir neposredno uz desnu ivicu kolovoz, n jvnom putu n kojem se sobrj odvij smo u jednom smjeru, moe d g zustvi, odnosno prkir uz desnu ili lijevu ivicu kolovoz ukoliko ne ometa nesmetano odvijanje saobraaja. Ukoliko se uz desnu ivicu kolovoz nlze trmvjske ili druge ine, voz ne smije d zustvi ili prkir vozilo. Voz moe d zustvi ili prkir vozilo n mjestim koj se nlze n sredini kolovoz, smo ko su t mjest obiljeen sobrjnim znkom ko mjest z prkirnje vozil. ln 59 Prilikom prkirnj voz je dun d vozilo prkir n prking mjestu predvienom z prkirnje te vrste vozil. N zustvljenom ili prkirnom vozilu ne smiju d se otvrju vrt, ko se time omet kretnje drugih uesnik u sobrju ili ugrov bezbjednost sobrj. ln 60 Voz ne smije d zustvi ili prkir vozilo: 1) n pjekom prelzu i n prelzu biciklistike stze preko kolovoz, ko i n odstojnju, odnosno rstojnju mnjem od pet metr od tih prelaza; 2) n prelzu put preko eljeznike pruge, odnosno trmvjskih in i n rstojnju, odnosno odstojnju mnjem od pet metr od prelaza, ko i u blizini eljeznike pruge, odnosno trmvjskih in, ko se time sprjev sobrj vozil koj se kreu po inm; 3) n rskrsnici i n odstojnju, odnosno rstojnju mnjem od pet metr od njblie ivice poprenog kolovoz; 4) u tunelu, u podvonjku, u gleriji, n mostu, n ndvonjku;

5) u blizini vrh prevoj ili u krivini gdje je preglednost put nedovoljn ili se obilenje vozil ne moe izvriti bez opsnosti; 6) n dijelu put gdje bi irin slobodnog prolz od zustvljenog ili prkirnog vozil do neisprekidne uzdune linije n kolovozu, suprotne ivice kolovoz ili prepreke n putu bil mnj od tri metr; 7) n mjestu n kojem bi zklnjlo sobrjni znk; 8) n biciklistikoj stzi, odnosno trci; 9) n stjlitu z vozil za jvni prevoz putnika i n odstojnju, odnosno rstojnju mnjem od 15 metr ispred i iz oznke n kolovozu kojim je stjlite ozneno; 10) n putu n kojem su kolovozne trke fiziki odvojene, osim ko je to dozvoljeno sobrjnim znkom; 11) iznd prikljuk n vodovodnu mreu i ulz u knlizciju ili drugu mreu komunlnih slubi; 12) n mjestu n kojem bi se onemoguio pristup drugom vozilu rdi prkirnj ili izlzk nekom ve prkirnom vozilu; 13) n trotoru, osim ko je to dozvoljeno (regulisno) sobrjnom signlizcijom, i ko n trotoru, kd je vozilo prkirno, ostne slobodn prolz z pjeke njmnje irine 1,6 metr, koji ne smije biti uz ivicu kolovoz; 14) n pjekoj stzi, odnosno n dijelu trotor koji je nmijenjen z kretnje lic s posebnim potrebm; 15) n trgu, pjekoj zoni i protivpornom putu; 16) n pristupnoj sobrjnici, kolskom prolzu izmeu stmbenih zgrd, odnosno prolzim u blokovim nselj; 17) n sobrjnicam vn ulinih prkirlit koje povezuju prking prostore i stmbene zgrde s drugim sobrjnicm; 18) n kolskom ulzu, odnosno izlzu iz zgrde, dvorit ili gre; 19) n sobrjnoj trci z ukljuivnje, iskljuivnje, zustvnoj trci, sobrjnoj trci z vozil za jvni prevoz putnika i trmvjskoj btici; 20) n prking mjestu koje je dopunskom tblom sobrjnog znk ili oznkom n kolovozu obiljeeno ko mjesto z prkirnje z vozil z lica s invliditetom, ko n vozilu ne posjeduje odgovrjuu naljepnicu; 21) n prking mjestu koje je dopunskom tblom sobrjnog znk ili oznkom n kolovozu ozneno ko mjesto rezervisno z vozil odreenih korisnik, kd vozilo kojim uprvlj ne pripd tim vozilim; 22) n povrinm n kojim je sobrjnim znkom zbrnjen sobrj vozil; 23) na povrinama na kojima je sobrjnim znkom zbrnjeno zaustavljanje i/ili parkiranje vozil. Izuzetno, voz vozil kojim se obvlj uto tksi prevoz putnik moe zustviti vozilo n mjestim iz stv 1 ta. 10, 11 12 i 18 ovog ln, ko i u sobrjnoj trci z vozil za jvni prevoz putnika kojom se ne kreu trmvji i to smo z vrijeme potrebno z ulzk, odnosno izlzk putnik. ln 61 Voz je dun d motorno, odnosno prikljuno vozilo, osim motocikl bez bonog sjedit i moped, koje je zustvljeno n kolovozu obiljei sigurnosnim trouglom: 1) kd je bio prinuen d vozilo zustvi n mjestu ili dijelu put iz lna 60 stv 1 ovog zkon, osim u sluju iz take 21;

2) kd je vozilo zustvljeno n kolovozu n tkvom mjestu d vozi vozil koj se kreu istim smjerom ne mogu ili teko mogu blgovremeno d g uoe; 3) n putu vn nselj, ko i n putu u nselju nou ili u uslovim smnjene vidljivosti kd je mjesto n kojem se vozilo zustvilo nedovoljno osvijetljeno. Sigurnosni trougo postvlj se n kolovozu iz zustvljenog vozil, u vertiklnom poloju i n udljenosti koj n putu vn nselj ne moe biti mnj od 50 metr, u nselju 10 metr, na nain d voz koji nilzi iz smjer n kojem je sigurnosni trougao postvljen moe blgovremeno d ga uoi i zustvi svoje vozilo, odnosno d bezbjedno obie zustvljeno vozilo. Kd je n putu zustvljen kolon motornih vozil, sigurnosni trougao se postvlj n nin iz stv 2 ovog ln, pri emu se umjesto jednog, na kolovoz postvljju dv sigurnosna trougla, jedn pored drugog. Pored sigurnosnog trougl, n vozilu iz stv 1 ovog ln morju biti ukljueni svi pokzivi prvc. Ako se voz nlzi vn svog vozil, n kolovozu, dun je d nosi prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama. ln 62 Voz koji ostvlj vozilo n putu, prije nego to nputi vozilo, dun je d preduzme sve potrebne mjere kojima se sprjev d se vozilo smo pokrene s mjest n kojem je zustvljeno, odnosno prkirno, ko i d preduzme druge potrebne mjere, i to: 1) d obezbjedi vozilo od neovlene upotrebe; 2) da prekine rad motora; 3) da stavi ruicu mjenjaa u odgovarajui stepen prenosa i po potrebi aktivira parkirnu konicu; 4) ako je vozilo ostavljeno na putu sa uzdunim nagibom - da okrene prednje tokove prema ivinjaku trotoara ili kolovoza, ako se vozilo ostavlja na nizbrdici, a da okrene prednje tokove prema sredini kolovoza, ako se vozilo ostavlja na uzbrdici; 5) da stavi klinaste podmetae pod odgovarajue tokove vozila ako je na putu sa uzdunim nagibom ostavljeno vozilo koje po propisima mora imati podmetae; 6) da zakljua brave. 13. Vuenje vozil ln 63 U sobrju n putu vozilu na motorni pogon mogu d budu pridodt njvie dv prikljun vozil z prevoz teret, n utoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila smo jedno prikljuno vozilo. Izuzetno od stv 1 ovog ln, turistiki voz moe d im pridodata najvie tri prikljuna vozil. Trktor moe d vue smo prikljuno vozilo z trktor, ostl vozila na motorni pogon ne smiju d vuku prikljuno vozilo z trktor. Vozilo na motorni pogon moe d vue smo prikljuno vozilo koje ne umnjuje njegovu stbilnost. Na vozilu na motorni pogon moe biti ugraen samo ureaj za vuu prikljunog vozila koji je zglobno rastavljiv, tako da se nakon korienja moe demontirati. Vozilo na motorni pogon opremljeno zglobno rastavljivim vunim ureajem za vuu prikljunog vozila (euro kuka), ako ne vue prikljuno vozilo, ne smije uestvovati u saobraaju sa postavljenim vunim ureajem.

Prikljuno vozilo u kojem se prevoze putnici moe biti pridodto smo utobusim u jvnom grdskom, odnosno prigrdskom prevozu. ln 64 Zbrnjeno je vuenje neisprvnog vozil n utoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila. Ukoliko je rzlog z vuu nsto z vrijeme kretnj vozila na motorni pogon po utoputu, odnosno putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila, vuenje je dozvoljeno do prvog iskljuenj s utoput, odnosno puta rezervisanog za saobraaj motornih vozila. ln 65 Vozilo na motorni pogon moe d vue drugo motorno vozilo smo ako, zbog neisprvnosti ili nedosttk pojedinih djelov, ne moe smo d se kree. Vozilo na motorni pogon ne smije d vue motocikl, moped ko ni lki ni teki tricikl. ln 66 Neisprvno vozilo na motorni pogon n putu moe d se vue pomou uet, krute veze (rude) i oslnjnjem ili vjenjem vozil o vuno vozilo. Pomou uet ne smije d se vue vozilo na motorni pogon n kojem je neisprvan urej z uprvljnje ili ureji z zustvljnje, teretno vozilo ili utobus. Krutom vezom ne smije d se vue vozilo na motorni pogon koje nem isprvn urej z uprvljnje, niti vozilo na motorni pogon ij je ukupn ms ve od ukupne mse vunog vozil, ko mu je neisprvn rdn konic. Ukoliko se vozilo na motorni pogon vue pomou uet ili krute veze, lice koje uprvlj vuenim vozilom mor d im odgovrjuu dozvolu z uprvljnje vozilom one ktegorije kojoj pripd vozilo koje se vue. ln 67 Z vrijeme vuenj neisprvnog vozil n vunom vozilu morju biti ukljueni svi pokzivi prvc, kao i n vuenom vozilu ukoliko su isprvni. N ob vozil mor biti postvljen sigurnosni trougo. N vozilo na motorni pogon koje vue drugo vozilo na motorni pogon sigurnosni trougo se postvlj s prednje, n vueno vozilo s zdnje strne. Vuenim vozilom zbrnjen je prevoz lic, osim voz koji njime uprvlj. ln 68 Vozilo na motorni pogon moe d se vue nou, kao i dnju u sluju smnjene vidljivosti, iskljuivo ko n svojoj zdnjoj strni im ukljuen zdnj pozicion svijetl ili ko g vue vozilo na motorni pogon koje prilikom vuenja koristi uto rotciono svijetlo. ln 69 Odstojnje izmeu vunog i vuenog motornog vozil, ko se vue uetom, mor d iznosi od tri do pet metr, ko se vue pomou krute veze, moe d iznosi i manje od tri metra. Vozilo na motorni pogon koje n putu vue neisprvno vozilo ne smije se kretti brzinom veom od 40 km/h.

ln 70 Vuenje teretnog vozil ili skupa vozila, odnosno trktor s prikljunim vozilom, kad su sa teretom, dozvoljeno je smo do prvog mjest pogodnog z pretovr teret, izuzetno i do prvog mjest n kojem se moe otkloniti neisprvnost n vozilu. 14. Upotreb svijetl u sobrju ln 71 Dnju, n motornom vozilu z vrijeme vonje u sobrju n putu, morju d budu ukljuen oborena svijetla ili dnevna svijetla. Nou, n motornom vozilu z vrijeme vonje u sobrju n putu, morju d budu ukljuen velika svijetl. Voza je duan da, umjesto velikih svijetla, upotrebljava oborena: 1) kd pri mimoilenju s drugim vozilom ocijeni d svijetlom svog vozil zsljepljuje voz vozil koje mu dolzi u susret, n odstojnju mnjem od 200 m; 2) kad ometa vozaa vozila ispred njega; 3) n putu osvijetljenom ulinom rsvjetom; 4) u tunelu; 5) ko omet uprvlj inskog vozil ili plovil; 6) z vrijeme mgle; 7) kd je vozilo zustvljeno. Odredbe st. 2 i 3 ovog ln ne odnose se n voz vozil z koje ne postoji obvez ugrdnje velikih svijetl. ln 72 Pozicion svijetl morju biti ukljuen svo vrijeme kd je ukljueno veliko, odnosno oboreno svijetlo, odnosno svijetlo z mglu. Nou i dnju, u uslovim smnjene vidljivosti, n vozilu n putu morju biti ukljuen zdnj pozicion svijetl. Svijetl, odnosno ktdiopteri z vrijeme vonje ne smiju d budu zklonjeni niti zprljni u mjeri d su neuoljivi z ostle uesnike u sobrju. ln 73 Z vrijeme mgle, n motornom vozilu morju d budu ukljuen oborena svijetl, odnosno svijetl z mglu ili obje vrste svijetl. Zdnje svijetlo z mglu upotrebljv se smo po mgli ili u sluju smnjene vidljivosti. ln 74 Zustvljeno ili prkirno vozilo n kolovozu, nou i u uslovim smnjene vidljivosti, mor imti ukljuen pozicion, odnosno prkirn svijetl. N vozilu iz stv 1 ovog ln svijetl ne morju biti ukljuen ko se ono nlzi n dijelu put gdje je ulino osvijetljenje tkvo d je vozilo dovoljno vidljivo, n z to posebno obiljeenom mjestu. ln 75 Prilikom kretnj nou ili u uslovim smnjene vidljivosti: 1) pjek koji se kree po kolovozu n jvnom putu vn nselj mor nositi osvjetljenje ili biti oznen reflektujuom mterijom;

2) pjek koji n kolovozu vue ili gur run kolic mor d nosi prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama ili n lijevoj strni kolic dri upljeno njmnje jedno bijelo ili uto svijetlo koje mor biti uoljivo s prednje i zdnje strne, osim kd je ulino osvijetljenje tkvo d su pjek i kolic vidljivi; 3) lice koje koristi invlidsk kolic mor n kolicim d im ukljueno njmnje jedno bijelo ili uto svijetlo n lijevoj strni koje mor biti uoljivo s prednje i zdnje strne, osim kd je ulino osvjetljenje tkvo d je lice u invalidskim kolicima dovoljno vidljivo; 4) pjeci koji se kreu po kolovozu u orgnizovnoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki, vojnih ili policijskih jedinic, duni su d nose prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama ili nprijed dre upljeno njmnje jedno bijelo ili uto svijetlo, n zdnjoj strni svijetlo crvene boje; 5) bicikl mor d im upljeno jedno bijelo svijetlo n prednjoj strni i jedno crveno svijetlo n zdnjoj strni; 6) zpreno vozilo mor d im upljeno njmnje jedno bijelo svijetlo n prednjoj strni i njmnje jedno crveno svijetlo n zdnjoj strni. Ov svijetl morju biti postvljen n uzdunoj osi vozil ili n njegovoj lijevoj strni, ko se n zprenom vozilu nlzi smo jedno svijetlo, postvlj se n vidnom mjestu n lijevoj strni vozil; 7) vodii i gonii ivotinj, kd se kreu po kolovozu vn nselj, morju d nose prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama. 15. Odstojnje izmeu vozil ln 76 Voz mor d dri potrebno odstojnje od vozil koje se kree ispred njeg, tko d moe blgovremeno d uspori ili da se zustvi, ko vozilo ispred njeg uspori ili se zustvi. ln 77 Kd se n jvnom putu vn nselj koji im smo jednu sobrjnu trku z sobrj vozil u jednom smjeru, tom saobraajnom trakom kreu jedno z drugim motorn vozil ij je njve dozvoljen ms ve od 3.500 kg ili ij je duin ve od sedm metr, voz tkvog vozil je dun d, osim kd vri preticnje ili se priprem z preticnje, izmeu svog i vozil koje se kree ispred njeg dri odstojnje koje omoguv bezbjedno preticnje od strne vozil koj se kreu iz njeg. 16. Sobrj trmvj i drugih vozil n inm ln 78 Odredbe ovog zkon shodno se primjenjuju i n sobrj trmvj i drugih vozil koj se n putu kreu po inm, osim ko to ne iskljuuju konstrukcione osobine tih vozil ili nin njihovog kretnj. 17. Sobrj motokultivatora, trktor i rdnih min sa prikljucima ln 79 Motokultivator, trktor i rdn min mogu u sobrju n putu d imju smo prikljuke z izvoenje rdov shodno njihovoj nmjeni, koji morju biti ozneni u skladu sa ovim zakonom. Rdn min ne smije u sobrju n putu d vue prikljuno vozilo.

Nou ili danju, u uslovima smanjene vidljivosti, motokultivator, traktor i radna maina u saobraaju na putu moraju imati na prednjoj strani upaljena oborena svijetla za osvjetljavanje puta, a na zadnjoj strani poziciona svijetla i katadiopter. Motokultivator ili radna maina koji se na ravnom putu mogu kretati brzinom veom od 20 km/h moraju da imaju stop svijetla. Oborena svijetla, poziciona svijetla, katadiopteri i stop svijetla iz st. 3 i 4 ovog lana moraju da ispunjavaju uslove i biti postavljeni u skladu sa lanom 242 ovog zakona. Ako motokultivator i radna maina nemaju svjetlosne signalne ureaje za davanje svjetlosnih znakova (stop svijetla i pokazivae pravca), voza, odnosno pratilac duan je da o promjeni pravca kretanja vozila blagovremeno da znak rukom. lan 80 Motokultivator i radna maina sa prikljunim vozilom moraju u saobraaju na putu da imaju ispravne ureaje za upravljanje i ureaje za zaustavljanje koji moraju da ispunjavaju uslove iz lana 242 ovog zakona. Efikasnost djelovanja ureaja za zaustavljanje na vozilima iz stava 1 ovog lana mora biti za radne konice najmanje 25%, a za pomone konice najmanje 15% od propisanog koeficijenta koenja. lan 81 Radna maina koja prelazi granice dozvoljenih dimenzija, ukupne teine ili osovinskog optereenja moe se kretati u saobraaju na putu samo uz posebnu dozvolu za vanredni prevoz, koja se izdje u skladu sa posebnim zakonom kojim se ureuju javni putevi. lan 82 Na motokultivatoru, traktoru ili radnoj maini se za vrijeme vonje moe nalaziti samo voza. Prikljunim vozilom koje vue motokultivator u saobraaju na putu dozvoljen je prevoz najvie tri lica koja utovaraju ili istovaraju teret ili obavljaju poljoprivredne radove. Prevoz lica, u smislu stava 2 ovog lana, moe se vriti samo ako motokultivatorom u saobraaju na putu upravlja lice koje ima vaeu vozaku dozvolu. 18. Sobrj zprenih vozil i gonjenje ivotinja u sobrju ln 83 Voz zprenog vozil mor imati njmnje 16 godin ivot. Voz zprenog vozil je dun d u sobrju n putu zprenim vozilom uprvlj iz vozil ili d vodi upregnute ivotinje kreui se pored njih. Zpreno vozilo mor d im ureje z koenje koji omoguvju bezbjedno zustvljnje zprenog vozil. Zpreno vozilo koje se kree iz drugog zprenog vozil mor se kretti n odstojnju od njmnje 50 metr, d bi se omoguilo preticnje motornim vozilim. Z zpreno vozilo koje se kree n putu moe biti privezna jedna ivotinja i to s desne strne zdnjeg dijel vozil. Zpreno vozilo ne smije d se ostvlj n putu bez ndzor voz ili drugog lic sposobnog d kontrolie upregnute ivotinje.

ln 84 Dome ivotinje mogu biti n putu smo u prtnji lic koj su dun d ih vode i obezbjeuju d ivotinje ne ugrovju bezbjednost sobrj. N utoputu, putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila, magistralnom putu, ko i biciklistikoj stzi nije dozvoljen pristup ivotinjm, odnosno voenje ivotinj. Izuzetno od stava 1 ovog lana, za vrijeme sezonske seobe ivotinja moe se dozvoliti gonjenje ivotinja u stadu ili krdu na magistralnom putu, pri emu se moraju preduzeti potrebne mjere bezbjednosti. Ukoliko se ivotinje iz stv 1 ovog ln prevoze u vozilu, prevoz se mor obvljti n nin d se ne ugrov ili omet voz, odnosno ostli uesnici u sobrju. ivotinje koje se nlze pored put morju biti pod ndzorom ili obezbijeene tko d ne mogu izi n put. ivotinje se vode ili gone to blie desnoj ivici kolovoz n tkv nin d drugi uesnici u sobrju ne budu ugroeni. Vlsnik, goni, odnosno vodi ivotinj ne smije n jvnim putevima d hrni, zdrv ili prikuplj ivotinje, ko i d ih n putu ostvlj bez ndzor. Jh ili drugo lice koje vodi ivotinju dun je d ukloni sve mterije koje je ivotinj nnijel n put. Jhi z kretnje mogu koristiti kolovoz put smo ukoliko to omoguava reim sobrj n tom putu. N kretnje jh po kolovozu shodno se primijenjuju odredbe ovog zkon koje se primenjuju n kretnje bicikl. ln 85 Preko puta na kojem nema izgraenih ili odreenih prelaza ivotinje se mogu goniti ili voditi samo na preglednom dijelu puta. Prelaenje ivotinja u stadu ili krdu preko magistralnog ili regionalnog puta moraju obezbjeivati najmanje dva gonia koji se nalaze sa jedne i sa druge strane puta preko kojeg prelaze. Kad se ivotinje gone nou u stadu ili krdu, na poetku i na kraju stada, odnosno krda mora se nalaziti po jedan goni, koji je duan da nosi upaljeno svijetlo vidljivo za druge uesnike u saobraaju koji mu dolaze u susret, odnosno koji se kreu iza njega, na udaljenosti od najmanje 150 m. 19. Sobrj bicikl, moped, motocikl, tricikl i etvorocikl ln 86 Na magistralnim i regionalnim putevima zabranjena je vonja bicikla djeci mlaoj od 16 godina ivota. Djeca koja su saobraajnim vaspitanjem u kolama i drugim ustanovama za vaspitavanje i obrazovanje osposobljena za vonju bicikla mogu na lokalnim putevima samostalno upravljati biciklom, ako nijesu mlaa od 14 godina ivota. U zoni usporenog sobrj, zoni kole i nektegorisnom putu biciklom moe uprvljti i dijete s nvrenih 11 godin ivota. Izuzetno, u zoni usporenog sobrj biciklom moe d uprvlj i dijete mle od 11 godin ivota ko je pod ndzorom lic strijeg od 16 godin ivota. ln 87 Voz bicikl ne smije d se kree biciklistikom stzom brzinom veom od 35 km/h.

Ukoliko n putu postoji biciklistik trk, voz bicikl, moped i lkog tricikl mor d se kree desnom biciklistikom trkom u odnosu n smjer kretnj sobrj. N biciklistikoj stzi z sobrj u ob smjer vozil, voz bicikl mor d se kree desnom strnom u smjeru kretnj vozil. Ako se dv ili vie voz bicikl, moped, tricikl i motocikl kreu u grupi, duni su d se kreu jedn z drugim. ln 88 Voz bicikl, moped, tricikl i motocikl mor d uprvlj vozilom n nin kojim se ne umnjuje stbilnost vozil i ne ometju drugi uesnici u sobrju, nroito ne smije d: 1) isput uprvlj iz ruku; 2) sklnj noge s pedl; 3) se pridrv z drugo vozilo; 4) vodi, vue ili potiskuje drug vozil, odnosno ivotinje, osim d vue prikljuno vozilo z bicikl, doputi d vozilo kojim uprvlj bude vueno ili potiskivno, prevozi predmete koji mogu d g ometju tokom uprvljnj, n ob uv upotrebljv slulice z udio ureje; 5) vozi na jednom toku. ln 89 Voz i putnik motocikl, moped, tricikl i etvorocikl morju z vrijeme vonje nositi n glvi zkopnu homologovnu ztitnu kcigu, n nin utvren deklrcijom proizvo kcige. Voza i putnik iz stava 1 ovog lana ne smiju, umjesto zatitne kacige za ovu kategoriju vozila, koristiti zatitne kacige za bicikliste ili druge namjene. Zatitnu kacigu za vrijeme vonje na magistralnom i regionalnom putu, na glavi mora nositi voza bicikla. Voza bicikla koji se kree kolovozom na javnom putu izvan naselja duan je nou i danju u sluaju smanjene vidljivosti koristiti prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama. Voz bicikl, moped, tricikl, odnosno motocikl ne smije d prevozi lice koje je pod uticjem lkohol, odnosno psihoktivnih supstnci ili koje iz drugih rzlog nije sposobno d uprvlj svojim postupcim. Na magistralnom i regionalnom putu zabranjeno je vriti obuku za vonju bicikla. Blie uslove koje morju d ispunjvju ztitne kcige koje koriste vozi, odnosno lic koj se prevoze n motociklu, mopedu, triciklu i etvorociklu propisuje organ dravne uprave ndlen z poslove sobrj. ln 90 Bicikl, moped i motocikl u sobrju n putu mogu d imju prikljuno vozilo s dv tok nmijenjeno z prevoz teret, prikljueno tko d je obezbijeen stbilnost vozil u kojem ne smiju d se prevoze putnici. Prikljuno vozilo ne smije biti ire od jednog metr, n zdnjoj lijevoj strni mor imti poziciono svijetlo crvene boje ili trouglsti ktdiopter ko ga vue bicikl. 20. Kretnje pjek ln 91 Pjek ne smije iznend da stupi n kolovoz, d se kree i zdrv n kolovozu, osim u slujevim propisanim ovim zkonom.

Ukoliko se pjek kree po kolovozu n putu vn nselj, mor d se kree to blie lijevoj ivici kolovoz u smjeru kretnj suprotno od kretanja vozila, n nin kojim ne omet ili ne sprjev sobrj vozil. Izuzetno od stv 2 ovog ln, pjek moe d se kree uz desnu ivicu kolovoz smo kd je tkvo kretnje z njeg bezbjednije (nepregledn krivin, provlij, usjek, odron i sl.). Pjeak koji uestvuje u sobrju u kolicim z lica s invliditetom ili se vozi n koturljkm, skejtbordu i slino ne smije d se pridrv z vozilo u pokretu. N putu koji nem trotor ili drugu povrinu nmijenjenu z kretnje pjek, pjeci mogu koristiti z kretnje kolovoz u irini njvie do jednog metr od ivice kolovoz. Kd se kreu kolovozom pjeci su duni d se kreu jedn z drugim, osim lic koje vodi dijete mle od sedm godin strosti, pri emu dijete mora biti blie ivici kolovoza. Pjek koji gur run kolic, bicikl, moped ili motocikl, lice s invliditetom koje se kree u invlidskim kolicim, morju se kretti uz desnu ivicu kolovoz u smjeru kretnj. ln 92 N putu koji im trotor ili drugu povrinu nmijenjenu z kretnje pjek, odnosno povrinu pored kolovoz pogodnu z kretnje pjek, pjek je dun d se kree tim povrinm. Rdi obilenj neke prepreke n trotoru, pjek je dun d, prije stupnj n kolovoz, obrti pnju n udljenost i brzinu kretnj vozil koje mu se pribliv i d se prethodno uvjeri d stupnjem n kolovoz ne ugrov bezbjednost sobrj. ln 93 Kolon pjek koj se kolovozom kree pod kontrolom vodi (orgnizovn kolon pjek) mor se kretti uz desnu ivicu kolovoz u smjeru kretnj. Orgnizovn kolon pjek ne smije d onemoguv normlno odvijnje sobrj niti d bude du od 100 metr, osim pogrebne i odobrene kolone ili policijske ili vojne jedinice. Ukoliko se kolovozom kree vie orgnizovnih kolon pjek, odstojnje izmeu pojedinih kolon mor biti njmnje 30 metr. ln 94 Pjek je dun d preko kolovoz ili biciklistike stze prelzi pljivo i njkrim putem, nkon to se uvjeri d to moe uiniti n bezbjedn nin. Prilikom prelsk preko kolovoz pjek ne smije d razgovara mobilnim telefonom niti d ima slulice n uim. N putu s pjekim prelzom ili posebno izgrenim prelzom, odnosno prolzom z pjeke, pjek je dun d se prilikom prelenja put kree tim prelzom, odnosno prolzom, ko od njeg nije udljen vie od 100 metr. ln 95 N pjekom prelzu n kojem je sobrj pjek regulisn svjetlosnim sobrjnim zncim pjek je dun d postup u skldu s tim zncim. N pjekom prelzu, n kojem je sobrj pjek regulisn zncim koje dje ovlaeni policijski slubenik, pjek moe d prelzi kolovoz smo kd je dtim znkom dozvoljen prolz. N pjekom prelzu, n kojem sobrj nije regulisn svjetlosnim sobrjnim zncim ni zncim koje dje ovlaeni policijski slubenik, pjek je dun d se prije stupnj

n pjeki prelz, prethodno uvjeri d kolovoz moe d pree n bezbjedn nin i d time ne ugrov bezbjednost sobrj. Pjeak koji namjerava da pree preko kolovoza na mjestu na kojem ne postoji pjeaki prelaz ne smije da stupi na kolovoz ako time ometa saobraaj vozila. ln 96 Pjek ne smije stupiti ni kretti se po kolovozu utoput ili putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila. Zbrn iz stv 1 ovog ln ne vi z: 1) ovlaenog policijskog slubenik tokom obvljnj slubene dunosti; 2) lice koje obvlj uvij sobrjne nezgode ili uestvuje u uviju; 3) rdnik koji obvlj rdove na putu; 4) lice koje obvlj poslove n otklnjnju posljedic sobrjne nezgode ili neisprvnosti n vozilu i teretu; 5) lice koje pru hitnu medicinsku ili prvu pomo; 6) inspektor z puteve za vrijeme obvljnj slubene dunosti, ko i n rdnike uprvljaa put; 7) voz vozil koje je prinudno zustvljeno. Lic iz stv 2 ovog ln, kao i mjest n kojim ta lica preduzimju rdnje morju biti obiljeen, n nin d se omogui bezbjednost svih uesnik u sobrju. 21. Obveze voz prem pjecim ln 97 Ako je sobrj n pjekom prelzu regulisn svjetlosnim sobrjnim znkovim ili zncim ovlaenog policijskog slubenik, voz je dun d vozilo zustvi ispred pjekog prelaza kd mu je dtim znkom zbrnjen prolz, ako mu je n tkvom prelzu dtim znkom dozvoljen prolz, voz je dun d proputi pjek koji je ve stupio n pjeki prelz. Ako se pjeki prelz iz stv 1 ovog ln nlzi n ulzu n boni put, voz koji skree n tj put dun je d skretnje izvri n bezbjedn nin i d proputi pjek koji je ve stupio ili stup n pjeki prelz ili pokzuje nmjeru d e stupiti n pjeki prelz, po potrebi, da zustvi svoje vozilo. Ako n pjekom prelzu sobrj nije regulisn urejim z dvnje svijetlosnih sobrjnih znkov niti zncim policijskih slubenik, voz je dun d prilgodi brzinu vozil tko d u svkoj situciji koju vidi ili im rzlog d predvidi moe bezbjedno d zustvi vozilo ispred pjekog prelaza i proputi pjek koji je ve stupio ili stup n pjeki prelz ili pokzuje nmjeru d e stupiti n pjeki prelz. Voz koji skree n boni put n ijem ulzu ne postoji pjeki prelz dun je d proputi pjeke koji su ve stupili ili stupju n kolovoz. Ako su u slujevima iz st. 1 do 4 ovog ln pjeci djec, nemon lic, slijepa lica koja se kreu uz upotrebu bijelog tp i/ili ps vodi, lica s invliditetom koja se kreu u invlidskim kolicim ili z kretnje koriste drug ortotiko-protetik pomgl, voz je obvezn d zustvi vozilo i d ih proputi. Voz ne smije vozilom d presijeca orgnizovnu kolonu pjek koj se kree po kolovozu.

22. Sobrj n prelzu put preko eljeznike pruge ln 98 N prelzu put preko eljeznike pruge voz je dun d proputi insko vozilo koje se kree po eljeznikoj pruzi. Voz koji se vozilom pribliv prelzu put preko eljeznike pruge dun je d kretnje vozil prilagodi tko d g moe zustviti ispred ureja z ztvrnje sobrj n prelzu ili ispred ureja z dvnje znkov kojim se njvljuje priblivnje voz, odnosno d moe d zustvi vozilo prije nego to stupi n eljezniku prugu. ln 99 Uesnici u sobrju duni su d se zustve ispred prelza put preko eljeznike pruge, ko je urej z ztvrnje sobrj sputen, ko je tj urej poeo d se sput ili ko se dju svjetlosni ili zvuni znci koji upozorvju d e tj urej poeti d se sput, odnosno kd im je svjetlosnim sobrjnim znkom, kojim se njvljuje priblivnje voz prelzu put preko eljeznike pruge u istom nivou bez brnik, zbrnjen prolz. ln 100 Ispred prelaza puta preko eljeznike pruge u istom nivou, na kojem su postavljeni svjetlosni saobraajni znakovi, uesnici u saobraaju duni su da se zaustave kad se pojavi crveno trepue svijetlo ili crveno neprekidno svijetlo. Uesnici u saobraaju koji prelaze preko eljeznike pruge u istom nivou duni su da to ine sa potrebnom opreznou i kad svijetla na prelazu nijesu upaljena. Na prelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou, na kojem nema ureaja za zatvaranje saobraaja, niti ureaja za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje voza, uesnici u saobraaju mogu da preu preko eljeznike pruge nakon to se prethodno zaustave i uvjere da prugom ne nailazi voz ili neko drugo vozilo koje se kree po inama. 23. Sobrj n utoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila ln 101 Autoputem i putem rezervisanim za saobraaj motornih vozila dozvoljeno je kretnje smo motocikla, tricikla, etvorocikla, putnikog vozil, autobusa i teretnog vozil, s ili bez prikljunog vozil. Autoputem i putem rezervisanim za saobraaj motornih vozila ne smiju se kretti vozil iz stv 1 ovog ln ij je njve konstruktivn brzin mnj od 50 km/h. Odredbe st. 1 i 2 ovog ln ne odnose se n policijska i vojna vozila. ln 102 N utoput, odnosno put rezervisan za saobraaj motornih vozila, voz moe d se ukljui, odnosno iskljui smo prilznim putem nmijenjenim z ukljuenje n tj put, odnosno iskljuenje s put. Voz koji se motornim vozilom ukljuuje u sobrj n utoput ili put rezervisan za saobraaj motornih vozila dun je d: 1) koristi sobrjnu trku z ukljuivnje, kd tkv trk postoji u produetku prikljunog put i d se u sobrj ukljui djui znk pokzivem prvc, n nin kojim ne ugrov sobrj vozil;

2) proputi vozil koj se kreu po tom putu, ko n mjestu n kojem se ukljuuje u sobrj n utoputu ne postoji posebn trk z ukljuivnje. Voz koji se vozilom iskljuuje iz sobrj s utoput ili puta rezervisanog za saobraaj motornih vozila dun je d vozilom blgovremeno zuzme poloj n krjnjoj desnoj sobrjnoj trci i d to prije pree n sobrjnu trku z iskljuivnje, ko tkv trk postoji n ulzu u prikljuni put. ln 103 N utoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila s vie sobrjnih trk nmijenjenih kretnju vie vozil u jednom smjeru, voz motornog vozil mor se kretti krjnjom desnom sobrjnom trkom, osim ko je zauzeta vozilima koja se kreu manjom brzinom od brzine kretanja njegovog vozila. Saobraajnom trakom za prinudno zaustavljanje vozila zbrnjeno je kretnje vozil. Izuzetno od stv 2 ovog ln, vozil pod prtnjom i vozil s prvenstvom prolz mogu se kretti saobraajnom trakom za prinudno zaustavljanje vozila kd su ostle sobrjne trke zuzete vozilim. N utoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila s tri ili vie sobrjnih trk nmijenjenih z sobrj vozil u jednom smjeru, vozi teretnih vozil ij je njve dozvoljen ms ve od 3.500 kg i skupov vozil ij je duin ve od sedam metr mogu d koriste smo dvije sobrjne trke koje se prostiru uz desnu ivicu kolovoz. Voz vozil iz stv 4 ovog ln, n utoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila s dvije sobrjne trke nmijenjene z kretnje vozil u jednom smjeru, mor se kretti krjnjom desnom sobrjnom tkom, osim ko je zauzeta vozilima koja se kreu manjom brzinom od brzine kretanja njegovog vozila. U sluju zstoj sobrj n utoputu, na kojem ne postoji saobraajna traka za prinudno zaustavljanje vozila, vozi su duni d ostve slobodn prostor z prolz vozil pod prtnjom i vozil s prvenstvom prolz, n nin to e vozi koji se nlze u desnoj sobrjnoj trci zuzeti poloj uz desnu ivicu sobrjne trke, vozi koji se nlze u lijevoj sobrjnoj trci zuzeti poloj uz lijevu ivicu sobrjne trke, tko d omogue nesmetni prolz ovih vozil. ln 104 N utoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila voz ne smije d zustvlj i prkir motorno vozilo, osim n mjestim koj su z to posebno ureena i obiljeen. N utoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila voz ne smije d vri polukruno okretnje vozilom niti d se kree vozilom unzd. Voz koji je zbog neisprvnosti n vozilu ili iz drugih rzlog prinuen d zustvi vozilo n kolovozu utoput ili puta rezervisanog za saobraaj motornih vozila, dun je d g zustvi n sobraajnoj traci za prinudno zaustavljanje vozila i d preduzme potrebne mjere d vozilo to prije ukloni s kolovoz, a ako nema saobraajne trake za prinudno zaustavljanje vozila, duan je da ga do uklanjanja sa kolovoza obiljei u skladu sa ovim zakonom. 24. Vozil pod prtnjom ln 105 Vozilo pod prtnjom je vozilo kome je dodijeljen prtnj policijskih ili vojnih vozila kd dju posebne zvune i svjetlosne znke. Ko vozilo pod prtnjom smtr se i smo policijsko ili vojno vozilo kd dje posebne zvune i svjetlosne znke.

Posebni svjetlosni i zvuni znci vozil pod prtnjom su crveno i plvo trepue svijetlo koj se nizmenino ple (u dljem tekstu: crveno i plvo svijetlo) i zvuni znk promjenljive frekvencije (u dljem tekstu: siren). Izuzetno od stv 1 ovog ln, vozilo pod prtnjom moe dvti smo posebne svjetlosne znke bez sirene, ko je omoguen dovoljn vidljivost tog vozil i bezbjednost uesnik u sobrju, osim kd se vozilo pod prtnjom kree brzinom veom od dozvoljene n tom dijelu put. Rdi bolje vidljivosti, vozilo pod prtnjom moe, pored trepuih svijetl, dvti i svjetlosni znk upozorenj iz ln 54 ovog zkon. Ureji z dvnje posebnih zvunih i svjetlosnih znkov iz st. 1 i 2 ovog ln mogu se ugrivti i postvljti smo n vozilim iz stv 1 ovog ln, nmijenjenim d vre prtnju. Ureji z dvnje posebnih zvunih i svjetlosnih znkov iz st. 1 i 2 ovog ln, mogu se upotrebljvti smo n vozilim iz stv 1 ovog ln, kd t vozil vre prtnju. Vozil pod prtnjom imju prvenstvo prolz u odnosu n sv drug vozil, osim u odnosu n vozil koj se kreu rskrsnicom n kojoj je sobrj regulisn svjetlosnim sobrjnim znkovim ili zncima ovlaenog policijskog slubenik kd im je tim znkovim zbrnjen prolz. N vozila iz stava 7 ovog lana ne primjenjuju se odredbe ovog zkon o ogrnienju brzine, proputnju pjek, zbrni presijecanj kolone pjek, zbrni preticnj i obilenj vozil i zabrani korienja ureaja za komunikaciju, pod uslovom d ne ugrovju bezbjednost drugih uesnik u sobrju. ln 106 Voz koji n putu susretne ili g sustigne vozilo, odnosno vozil pod prtnjom, dun je d proputi t vozil, d im omogui mimoilenje i preticnje, odnosno obilenje i, po potrebi, d ukloni vozilo s kolovoz ili d se zustvi, ko i d se pridrv nredbi koje mu dju lic iz prtnje, odnosno d kretnje nstvi tek kad prou sv vozil pod prtnjom. Pjek ne smije d stupi n kolovoz, odnosno duan je d se skloni s kolovoz d bi omoguio nesmetn prolz vozilim pod prtnjom. Na meusobno prvo prvenstv prolz vozil iz stv 1 ovog ln primjenjuju se odredbe ovog zkon o prvenstvu prolz. 25. Vozil s prvenstvom prolz ln 107 Vozilo s prvenstvom prolz je policijsko vozilo, vojno vozilo, vozilo hitne medicinske pomoi, vtrogsne slube, odnosno slubeno vozilo inspekcije za drumski saobraaj kd dju posebne zvune i svjetlosne znke. Vozil s prvenstvom prolz su i vozil ministrstv ndlenog z izvrenje krivinih snkcij kd prevoze lic lien slobode, kd dju posebne zvune i svjetlosne znke. Posebni svjetlosni i zvuni znci vozil s prvenstvom prolz su njmnje jedno plvo trepue ili rotciono svijetlo (u dljem tekstu: plvo svijetlo) i siren. Izuzetno od stv 1 ovog ln, vozilo s prvenstvom prolz moe dvti smo posebne svjetlosne znke bez sirene, ko je omoguen dovoljn vidljivost tog vozil i bezbjednost uesnik u sobrju, osim kd se vozilo s prvenstvom prolz kree brzinom veom od dozvoljene n tom dijelu put i ko bi upotreb sirene onemoguil ili omel uspjeno izvrenje slubenog zdtk.

Ureji z dvnje posebnih zvunih i svjetlosnih znka mogu se ugrivti i postvljti smo n vozilim iz st. 1 i 2 ovog ln i lana 105 stav 1 ovog zakona. Ureji z dvnje posebnih zvunih i svjetlosnih znkova mogu se upotrebljvti smo n vozilim iz st. 1 i 2 ovog ln i lana 105 stav 1 ovog zakona, kd je to neophodno z efiksno i bezbjedno izvrenje slubene rdnje koj ne trpi odlgnje. Vozil s prvenstvom prolz imju prvenstvo prolz u odnosu n sv drug vozil, osim u odnosu n vozil pod prtnjom i vozil koj se kreu rskrsnicom n kojoj je sobrj regulisn svjetlosnim sobrjnim znkovima ili znkovima ovlaenog policijskog slubenik, kd im je tim znkovima zbrnjen prolz i n njih se ne primjenjuju odredbe ovog zkon o ogrnienju brzine, proputnju pjek, zbrni presijecanj kolone pjek, zbrni preticnj i obilenj vozil i zabrani korienja ureaja za komunikaciju, pod uslovom d ne ugrovju bezbjednost drugih uesnik u sobrju. Na policijska vozila sa ugraenim ureajima za utvrivanje prekraja u saobraaju na kojima nema posebnih ureaja za davanje svjetlosnih i zvunih znakova, ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o potovanju saobraajnih znakova na putu, ogranienju brzine, zabrani preticanja i obilaenja vozila, kad neposredno prate vozilo kojim je uinjen prekraj. ln 108 Voz koji n putu susretne ili g sustigne vozilo, odnosno vozil s prvenstvom prolz, dun je d proputi t vozil, d im omogui mimoilenje i preticnje, odnosno obilenje, a po potrebi d ukloni vozilo s kolovoz ili se zustvi, ko i d se pridrv nredbi koje mu dju lic iz prtnje, odnosno d kretnje nstvi kad ov vozil prou. Kd vozilo s prvenstvom prolz obezbjeuje prolz vozilim koj se kreu iz njeg, ostli uesnici u sobrju imju obvezu da postupju prem tim vozilim ko prem vozilim s prvenstvom prolz. Lice koje uprvlj vozilom s prvenstvom prolz duno je d vodi run o bezbjednosti ostlih uesnik u sobrju. Pjek ne smije d stupi n kolovoz, odnosno duan je da se skloni s kolovoz d bi omoguo nesmetn prolz vozilim s prvenstvom prolz. Na meusobno prvo prvenstv prolz vozil iz stv 1 ovog ln primjenjuju se odredbe ovog zkon o prvenstvu prolz. ln 109 Kd policijsko vozilo s prvenstvom prolz dje istovremeno i svjetlosni znk upozorenj, voz vozil koje se kree neposredno ispred policijskog vozil koje dje te znke, mor odmh bezbjedno d zustvi svoje vozilo uz desnu ivicu kolovoz, po mogunosti vn kolovoz. Voz vozil koje se kree neposredno iz policijskog vozil ili slubenog vozila inspekcije za drumski saobraaj koje dje posebne zvune i svjetlosne znke dun je d postupi po zncim i nredbm ovlaenog policijskog slubenika i inspektora za drumski saobraaj, odnosno d prti policijsko vozilo i vozilo inspekcije za drumski saobraaj do pogodnog mjest i d se bezbjedno zustvi iz navedenih vozil. Na policijskim vozilima i slubenim vozilima inspekcije za drumski saobraaj, osim ureaja iz lana 105 stav 2 i lana 107 stav 3 ovog zakona, mogu se ugraditi i ureaji na kojima se izriu ili ispisuju naredbe i obavjetenja vozaima koji se kreu ispred ili iza.

26. Upotreb utog rotacionog ili trepueg svijetl ln 110 Vozilo koje se upotrebljv prilikom izvoenj rdov, odnosno ktivnosti n putu, nroito z grdnju, odrvnje putev, elektrinih, telekomunikacionih i drugih urej i instlcij, prunje pomoi n putu, z premjetanje, odnosno uklanjanje oteenih, neisprvnih i n nedozvoljenom mjestu prkirnih vozil, ko i z odrvnje komunlnog red, mor d im ukljueno uto rotciono ili trepue svijetlo, dok se ti rdovi, odnosno ktivnosti obvljju n kolovozu ili u blizini kolovoz. U sobrju n putu, ukljueno uto rotciono ili trepue svijetlo mor d im: 1) vozilo koje prelzi propisne dimenzije, odnosno vozilo n kojem teret prekoruje dozvoljene dimenzije i vozilo koje prti tkv prevoz kd je to odreeno u dozvoli z vnredni prevoz; 2) trktor nou, u uslovim smnjene vidljivosti i kd im prikljuke z izvoenje rdov n njisturenijoj tki tih urej; 3) rdn min nou i u uslovim smnjene vidljivosti. uto trepue ili rotciono svijetlo moe d se upotrebljv n vozilu ko upozorenje n prinudno zustvljeno vozilo, sobrjnu nezgodu, priredbu n putu ili drugu prepreku n putu. Voz koji se susretne s vozilom n kojem su ukljuen ut rotcion ili trepu svijetl dun je d pove opreznost i prilgodi brzinu i nin kretnj svog vozil. Upotreb utog rotcionog ili trepueg svijetl dozvoljen je smo u slujevim propisanim ovim zkonom. 27. Prevoz teret n vozilu ln 111 U sobrju n putu vozilo ne smije d se optereti: 1) preko nosivosti upisne u sobrjnu dozvolu, odnosno preko njveeg osovinskog optereenj pojedinih osovin odreenih od strne proizvo vozil; 2) preko osovinskog optereenj propisnog tehnikim normtivim z vozil ili njvee dozvoljene ukupne mse; 3) preko mogunosti koje dozvoljavaju osobine puta utvrene saobraajnim znakom; 4) tko d vozilo s teretom premuje njvee dozvoljene dimenzije z pojedine vrste vozil (duin, irin i visin). Teret n vozilu mor d bude smjeten i obezbjeen tko d prilikom vonje ostje u poloju postvljenom prilikom utovr, na nain da ne: 1) ugrov bezbjednost uesnik u sobrju i ne nnosi tetu putu i objektim n putu; 2) umnjuje stbilnost vozil i ne otev uprvljnje vozilom, ko i d ne utie n funkcionisnje i korienje sklopov i djelov vozil; 3) umnjuje preglednost vozu; 4) pd i ne rsip se s vozil po putu, odnosno ne vue se po putu; 5) zklnj svijetl, registrske tblice i druge propisne oznke n vozilu; 6) zguje ivotnu sredinu. Teret u rsutom stnju, osim n prikljunom vozilu z trktor, mor d bude prekriven. Prvno lice, preduzetnik, odnosno fiziko lice, koji vre prevoz tereta, duni su d prilikom utovr i prevoza tereta potuju pravila iz st. 1, 2 i 3 ovog ln.

ln 112 Teret n motornom vozilu moe d pree njudljeniju tku n prednjoj strni vozil do jedan metr. Teret n vozilu ne smije d pree njudljeniju tku n zdnjoj strni vozil z vie od 1/6 svoje duine, njvie z 1,5 metar, pri emu teret preostlim dijelom duine mor biti oslonjen n tovrni prostor. Ukoliko teret n vozilu prelzi njudljeniju tku n zdnjoj strni vozil, mor biti oznen u skladu sa ovim zakonom. Kod teretnih i prikljunih vozil teret se oznv propisnom tblom u skladu sa ovim zakonom, kod ostlih vozil crvenom tkninom, u uslovim smnjene vidljivosti crvenim svijetlom ili reflektujuom mterijom crvene boje. Ukoliko teret na vozilu bono prelazi za vie od 0,40 m spoljnu ivicu prednjeg ili zadnjeg svijetla za oznaavanje vozila, spoljna ivica tereta na vozilu mora biti oznaena svijetlom i katadiopterom koji sa prednje strane daju bijelo svijetlo, a sa zadnje strane crveno svijetlo. Pod najudaljenijom takom iz st. 1 do 4 ovog lana smatra se dimenzija vozila. Vozilo sa teretom iz st. 1do 4 ovog lana ne smije da premauje najvee dozvoljene dimenzije za tu vrstu vozila. ln 113 Vozil koj su nmijenjen z izvoenje rdov vn put kd u sobrju n putu imju instlirn oru z izvoenje rdov, koj nijesu sklop vozil ve izmjenjljivo sredstvo z rd, morju biti oznen u skladu sa lanom 110 stav 1 ovog zakona. Utovr ili istovr teret n putu mor se obvljti tko d ne omet, odnosno ne ugrov, ostle uesnike u sobrju. 28. Vnredni prevoz ln 114 Kretnje po putu vozil, odnosno skup vozil koj ne ispunjvju uslove u pogledu dimenzij (duin, irin i visin), njvee dozvoljene ukupne mse ili osovinskog optereenj, odnosno vozilo koje s teretom premuje njvee dozvoljene dimenzije (duin, irin i visin) z pojedine vrste vozil predstvlj vnredni prevoz. Vnredni prevoz se vri n osnovu dozvole koja se izdje u skladu sa posebnim zakonom kojim se ureuju javni putevi. 29. Prevoz lic vozilim ln 115 U motornom vozilu, odnosno n vozilu i prikljunom vozilu u sobrju n putu dozvoljeno je prevoziti onoliko lic koliko je ozneno u sobrjnoj dozvoli, n mjestim koj su z to predvien. Izuzetno od stv 1 ovog ln, u teretnom vojnom, odnosno policijskom vozilu mogu se prevoziti lic u prostoru z smjetj teret. N prikljunom vozilu koje vue trktor moe se prevoziti njvie pet lic, u tovrnom prostoru motokultivtor mogu se prevoziti njvie tri lic. Lic iz stv 3 ovog ln koj se prevoze u tovrnom prostoru ne smiju stjti, sjedjeti n strnicm kroserije, n nestbilnom teretu ili teretu koji prelzi visinu tovrnog snduk. Lic koj nijesu nvril 14 godin ivot mogu se prevoziti smo u prtnji punoljetnog lic.

Teretno vozilo kojim se prevozi vie od pet lica u prostoru za smjetaj tereta mora imati: sjedita privrena za pod karoserije iroka najmanje 0,45 m, stranice na karoseriji visoke najmanje 1,20 m, stranicu na zadnjoj strani karoserije visoku najmanje 1,20 m, vrst spoljanji naslon visok najmanje 1,20 m na zadnjim sjeditima i na sjeditima du ivice karoserije ako su njene stranice nie od 1,20 m, nosa cerade i ceradu sa dva otvora za ventilaciju, jedan na prednjoj, a drugi na zadnjoj strani, kao i stepenice za ulazak i izlazak lica. Ukupna teina lica koja se prevoze u teretnom vozilu, u prostoru za smjetaj tereta, ne smije da pree 70% nosivosti vozila. Autobus za prevoz lica u javnom gradskom i prigradskom prevozu putnika mora imati dva do est sjedita najbliih ulazu rezervisanih za lica sa invaliditetom. ln 116 U ztvorenom prostoru vozil koje se ne moe otvoriti iznutr ne mogu se prevoziti lic. Izuzetno od stv 1 ovog ln, u policijskim, vojnim i vozilim orgn z izvrenje krivinih i prekrjnih snkcij mogu se prevoziti lic samo z slubene potrebe. U prikljunom vozilu z stnovnje (kmp prikolic) ne smiju se prevoziti lic. ln 117 Voz bicikl striji od 18 godin moe n biciklu prevoziti dijete do osm godin strosti, ko je n biciklu ugreno posebno sjedite, prilgoeno visini i teini djetet i vrsto spojeno s biciklom i ako dijete na glavi nosi zakopanu zatitnu kacigu. Dijete mle od 12 godin ne smije se prevoziti n mopedu, motociklu, triciklu i etvorociklu. Motocikl moe d im bono sjedite z prevoz putnik. ln 118 Z vrijeme kretnj vozil ne smije se uskkti u vozilo, iskkti iz vozil, otvrti vrt, nginjti se vn vozil, isturti djelove tijel iz vozil i voziti se n spoljnim djelovim vozil ili n trktorskim prikolicm. Izuzetno od stv 1 ovog ln, n spoljnim djelovim vozil i prikljunog vozil mogu se voziti lic koj obvljju poslove svog rdnog mjest u vezi sa nmjenom vozil ( vtrogsne slube, komunlne slube, elektrodistribucije ili drugih djeltnosti), ko je n tom vozilu ugren pltform z stjnje ili sjeenje ili posebni dri za ovu namjenu. Ukoliko se n vozilu iz stv 2 ovog ln prevoze lic, brzin kretnj ne smije biti ve od 30 km/h. ln 119 Vrt vozil nije dozvoljeno drti otvoren tokom kretnj vozil, niti je dozvoljeno zpoeti kretnje ukoliko vrata nijesu ztvoren. Voz ne smije zpoeti kretnje vozil dok putnici bezbjedno ne uu, odnosno izu iz vozil. U vozilu kojim se vri javni prevoz putnika zabranjeno je puenje i razgovor sa vozaem. ln 120 Turistiki voz moe d se kree smo po trsi koju je odredio ndleni orgn jedinice loklne smouprve.

Turistikim vozom smije uprvljti smo voz koji im vozku dozvolu z uprvljnje vozilim "B+E ktegorije. Blie uslove u pogledu korienj i tehnikih krkteristik turistikog voz propisuje organ dravne uprave ndlen z poslove sobrj. 30. Probn vonj ln 121 Z probnu vonju pri kojoj se, rdi ispitivnj novoproizvedenog ili preprvljenog motornog, odnosno prikljunog vozil, mor odstupiti od pravila o bezbjednosti sobrj na putevima propisanih ovim zakonom potrebno je odobrenje nadlenog organa. Zhtjev z izdvnje odobrenja iz stava 1 ovog lana sdri: podtke o vozilu (vrst, mrk, tip i identifikcioni broj asije vozila), svrhu probe, ime i prezime voz koji e uprvljti i broj njegove vozke dozvole, podtke o licim koj e se z vrijeme vonje nlziti u vozilu, nziv put i relciju n kojoj se probn vonj obvlj, vrijeme izvoenj i nznenje pravila o bezbjednosti sobrj na putevima propisanih ovim zakonom od kojih e se odstupti z vrijeme vonje. Ako bi se probnom vonjom mogli otetiti put ili putni objekti, odobrenje iz stava 1 ovog lana izdje se uz prethodno pribvljenu sglsnost organa uprave nadlenog za poslove saobraaja. Odobrenjem iz stv 1 ovog ln odreuje se sdrj i nin probne vonje, mjere bezbjednosti, odnosno mjere obezbjeenj koje orgniztor mor preduzeti o svom troku, mjere koje mor preduzeti prilikom ispitivnj novoproizvedenih motornih i prikljunih vozil, pravila o bezbjednosti sobrj na putevima propisanih ovim zakonom od kojih se odstup tokom probne vonje, imen lic koj obvljju ispitivnje prilikom probne vonje, ko i vrijeme u kojem e se obvljti probn vonj, koje ne moe biti due od tri mjeseca. Odobrenje se moe izdti z vozilo n kojem se vri ispitivnje. Probn vonj moe se obviti smo u vrijeme i n nin koji su odreeni odobrenjem iz stava 1 ovog lana. Motorno vozilo kojim se obvlj probn vonj, pored registrskih, odnosno probnih tblic, mor biti n prednjem i zdnjem dijelu posebno obeljeeno ntpisom PROBNA VONJA. Trokove nadlenog organa i organa uprave nadlenog za poslove saobraaja nstle usljed odrvnj probne vonje snosi pravno, odnosno fiziko lice koje obvlj probnu vonju. IV. SPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA PUTU ln 122 Sportske i druge priredbe, kao i druge aktivnosti na putu mogu da se vre na osnovu odobrenja nadlenog organa. Ako se radi odravanja sportskih i drugih priredbi ili radi obavljanja drugih aktivnosti na putu zabranjuje saobraaj na podruju jedne optine, odobrenje iz stava 1 ovog lana izdaje se uz prethodnu saglasnost nadlenog organa optine na ijem se podruju saobraaj zabranjuje, a ako se saobraaj zabranjuje na podruju dvije ili vie optina ili na dravnim putevima, odobrenje se izdaje uz saglasnost organa uprave nadlenog za poslove saobraaja.

ln 123 Nadleni organ nee izdati odobrenje iz lana 122 ovog zakona ako za druge uesnike u saobraaju nije obezbijeen zaobilazni put. Izuzetno od stava 1 ovog lana, odravanje automobilske, motociklistike ili biciklistike trke moe se odobriti i kad na odreenom putnom pravcu nema zaobilaznog puta. Zahtjev za izdavanje odobrenja podnosi organizator sportske i druge priredbe ili odreenih aktivnosti na putu (u daljem tekstu: organizator), najkasnije 15 dana prije odravanja sportske i druge priredbe ili obavljanja aktivnosti. Zhtjev z izdvnje odobrenja sdri: naziv orgniztor sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu, ime i prezime odgovornog lic z bezbjednost sportske ili druge priredbe ili aktivnosti, put (relciju i mjesto) n kojem e se odrti, vrijeme odrvnj, s stnicom svih krkteristinih obiljej, mjere koje e orgniztor preduzeti rdi obezbjeenj uesnik sportske ili druge priredbe ili aktivnosti i gledlc, progrm sportske ili druge priredbe ili druge aktivnosti, klendr i prvil tkmienj (elbort). Uz zhtjev se prile sglsnost organa nadlenog za poslove saobraaja, primjerk identifikcionih oznk lic koj obezbeuju sportsku ili drugu priredbu ili drugu aktivnost i oznke vozil koj prte uesnike priredbe. ln 124 Nadleni organ odbie zahtjev za odravanje sportske ili druge priredbe ili aktivnosti ako organizator ne moe da sprovede mjere za obezbjeenje uesnika i gledalaca. Nadleni organ moe odbiti zahtjev za odravanje sportske ili druge priredbe ili obavljanja odreenih aktivnosti na putu, ako njeno organizovanje podrazumijeva obustavljanje saobraaja na vanim putnim pravcima ili ako bi se priredbom, odnosno aktivnou u veoj mjeri ugroavao ili ometao saobraaj na putu. ln 125 Odobrenje iz lana 122 stav 1 ovog zakona, pored ostalog, sadri: 1) mjere koje organizator mora preduzeti za obezbjeenje uesnika i gledalaca; 2) obavezu organizatora da o mjerama ograniavanja ili zabrane saobraaja obavijesti javnost putem medija, najkasnije 48 sati prije poetka sportske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti. ln 126 Organizator ne smije poeti sa odravanjem sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu ako nije preduzeo mjere obezbjeenja odreene u odobrenju. Ako organizator nije u mogunosti da preduzme, odnosno sprovede mjere za obezbjeenje uesnika i gledalaca u toku priredbe, nadleni organ koji je izdao odobrenje moe odrediti potreban broj ovlaenih policijskih slubenika radi preduzimanja, odnosno sprovoenja tih mjera. U tom sluaju trokove preduzimanja tih mjera snosi organizator priredbe, u skladu sa cjenovnikom usluga koje nadleni organ prua fizikim i pravnim licima, u skladu sa ovim zakonom. Nadleni organ zabranie odravanje sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu kada utvrdi da organizator nije preduzeo sve mjere obezbjeenja odreene u odobrenju. ln 127 Organizator je duan da prekine odravanje sportske, odnosno druge priredbe ili aktivnosti, ako: 1) su ugroeni uesnici ili gledaoci;

2) se u veoj mjeri narui javni red i mir; 3) nastanu okolnosti zbog kojih bi bio odbijen zahtjev za izdavanje odobrenja za odravanje priredbe ili aktivnosti; 4) organizator ne sprovede odreene mjere bezbjednosti; 5) to zahtijevaju drugi razlozi bezbjednosti. Ako organizator ne postupi u skladu u stavom 1 ovog lana, nadleni organ e narediti da se priredba ili aktivnost na putu prekine. ln 128 Takmiare na priredbi i uesnike drugih aktivnosti mogu pratiti samo vozila obiljeena posebnom oznakom koju odreuje organizator. Primjerak oznake organizator dostavlja nadlenom organu, najkasnije pet dana prije poetka priredbe. ln 129 Po zavretku sportske, odnosno druge priredbe ili aktivnosti na putu organizator je duan da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata: 1) ukloni sa puta saobraajne znakove i druge oznake, ureaje, predmete i objekte koji su postavljeni radi odravanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti; 2) postavi na put saobraajnu signalizaciju, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi odravanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti; 3) popravi i dovede u prvobitno stanje put i objekte na putu ako su oteeni prilikom odravanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti. Ako organizator ne postupi u skladu sa stavom 1 ovoga lana, nadleni organ e preduzeti odgovarajue mjere da se uklone, odnosno postave saobraajni znakovi i druge oznake, predmeti i objekti na putu. Trokove uklanjanja i postavljanja saobraajne signalizacije, predmeta i objekata na putu, kao i trokove popravke oteenja puta i objekata na putu koji su nastali odravanjem priredbe, odnosno obavljanjem aktivnosti na putu snosi organizator. V. POSEBNI USLOVI I OGRANIENJE SAOBRAAJA ln 130 Nadleni organ moe na javnom putu ili dijelu javnog puta, odreenim danima ili u odreenom vremenskom razmaku, zabraniti ili ograniiti saobraaj svih ili pojedinih kategorija vozila kad je to neophodno za sprjeavanje ili otklanjanje opasnosti za uesnike u saobraaju ili kad to nalau razlozi odravanja javnog reda i mira ili zbog nesmetanog odvijanja saobraaja, odnosno ako se osnovano oekuje da e se saobraaj odvijati oteano. Ogranienja, odnosno zabrane iz stava 1 ovog lana moraju biti obiljeeni odgovarajuim saobraajnim znakovima na putu, o emu javnost mora biti blagovremeno obavijetena. ln 131 Brzina kretanja motornih vozila ili odreenih kategorija vozila na odreenom putu ili dijelu puta, kao i brzina kretanja motornih vozila odreenim danima (vikend, dravni ili vjerski praznici i sl.) ili u odreenom periodu moe se ograniiti samo kad to zahtijevaju razlozi bezbjednosti saobraaja, odnosno ako se moe osnovano oekivati da e se saobraaj oteano odvijati u vrijeme za koje se ogranienje odreuje. Ogranienje brzine iz stava 1 ovog lana propisuje organ dravne uprave nadlean za unutranje poslove (u daljem tekstu: Ministarstvo).

ln 132 Vozilo koje uestvuje u saobraaju na putu u zimskom periodu (od 15. novembra do 30. marta) mora imati zimsku opremu propisanu aktom iz lana 242 stav 8 ovog zakona. Voza koji uestvuje u saobraaju, kad se na kolovozu nalazi snijeg ili poledica, duan je da na vozilu koristi zimsku opremu propisanu aktom iz lana 242 stav 8 ovog zakona. Nain korienja zimske opreme u sluajevima iz stava 2 ovog lana propisuje Ministarstvo. VI. SAOBRAAJNA SIGNALIZACIJA 1. Opta pravila ln 133 Jvni putevi morju d se obiljee sobrjnom signlizcijom, kojom se uesnici u sobrju upozorvju n opsnost koj im prijeti n putu, odnosno dijelu put, na ogrnienj, zbrne i obveze kojih se uesnici u sobrju morju pridrvti i dju potrebn obvjetenj z bezbjedno i nesmetno odvijnje sobrj u skladu sa zakonom kojim se propisuju javni putevi. Sobrjnom signlizcijom morju d se obiljee i opsnosti privremenog krkter, nroito one koje nstnu usljed iznendnog oteenj ili onesposobljvnj put, ko i privremen ogrnienj i privremene zbrne u sobrju, ta signalizacija se mor ukloniti im prestnu rzlozi zbog kojih je postvljena. Uesnici u sobrju duni su d se pridrvju ogrnienj, zbrn i obvez izrenih sobrjnom signlizcijom i d postupe u skldu s njihovim znenjem. Uesnici u sobrju su duni d n mjestim, odnosno dionicm put koje su oznene znkovim opsnosti, svoje kretnje prilgode opsnostim n koje ih znkovi upozorvju. ln 134 Sobrjnu signlizciju ine sobrjni znkovi, oznke n kolovozu i trotoru, semfori, svjetlosne i druge oznke n putu. Sobrjn signlizcij se postvlj i odrv tko d uesnici u sobrju mogu n vrijeme i lko d ih uoe dnju i nou i d blgovremeno postupe u skldu s njihovim znenjem. Sobrjn signlizcij mor se ukloniti, dopuniti ili zmijeniti, ko njeno znenje ne odgovr izmijenjenim uslovim sobrj n putu ili zhtjevim bezbjednosti sobrj. Sdrj, oblik, boj i veliin sobrjne signlizcije mor d bude ist u svim vremenskim uslovim, pri dnevnom svijetlu i pri osvjetljvnju frovim. Sobrjn signlizcij mor d bude osvijetljen ili izren od reflektujuih materija. ln 135 N sobrjnoj signlizciji i n njenom nosu zbrnjeno je postvljnje bilo eg to nije u vezi s znenjem sme signlizcije. Zbrnjeno je neovleno postvljti, uklnjti, otetiti i izmijeniti znenj sobrjne signlizcije, ko i opreme put. Ne smiju se postvljti tble, znkovi, svijetl, stubovi ili drugi slini predmeti kojim se zklnj ili umnjuje uoljivost postvljene sobrjne signlizcije.

Zbrnjeno je postvljti predmete koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postvljnj podrvju ili lie n sobrjnu signlizciju ili zsljepljuju uesnike u sobrju ili odvrju njihovu pnju u mjeri koj moe ugroziti bezbjednost sobrj. 2. Sobrjni znkovi ln 136 Sobrjni znkovi su znkovi opsnosti, znkovi izriitih nredbi i znkovi obvjetenj. Uz sobrjni znk moe biti postvljen dopunsk tbl koj je sstvni dio sobrjnog znk i koj blie odreuje njegovo znenje. Znkovi opsnosti slue d se uesnici u sobrju upozore n opsnost koj im prijeti n odreenom mjestu, odnosno dijelu put i d se obvijeste o prirodi te opsnosti. Znkovi izriitih nredbi uesnicim u sobrju n putu stvljju do znnj zbrne, ogrnienj i obveze kojih se morju pridrvti. Znkovi obvjetenj slue d prue uesnicim u sobrju potrebn obvjetenj o putu kojim se kreu i drug obvjetenj koj im mogu biti korisn. Ukoliko bezbjednost sobrj ili sobrjnotehniki uslovi to zhtijevju, uesnicim u sobrju odreeni sobrjni znkovi, odnosno poruke mogu biti prenijete putem znkov koji u cijelini ili dijelimino mogu d mijenjju sdrj. N znkovim s sdrjem poruk koji se moe promijeniti, poruke mogu biti stlno ktivirne ili se ktivirju prem potrebi i uslovim sobrj n putu. Oblik, sadraj, veliinu, uslove i nain postavljanja sobrjnih znakova propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja, uz saglasnost Ministarstva. 3. Semfori ln 137 Z regulisnje sobrj i oznvnje rdov i preprek n putu upotrebljvju se i semfori koji emituju svjetlosne sobrjne znkove. Svjetlosni sobrjni znkovi su svijetl crvene, ute, zelene, odnosno bijele boje. Svijetlo koje dju svjetlosni sobrjni znkovi iz st. 1 i 2 ovog ln moe biti postojno (neprekidno) ili trepue (prekidjue). ln 138 Semforim se regulie kretnje vozil svijetlima crvene, ute i zelene boje. Izuzetno, n prelzu put preko eljeznike pruge sobrj vozil se regulie smo svijetlim crvene boje, n mjestim gdje se regulie pristup vozil, dvobojnim svijetlim crvene i zelene boje. Kretnje trmvj i vozil za jvni prevoz putnik po putu moe biti regulisno i svjetlosnim sobrjnim znkovim bijele boje. Kretnje pjek preko kolovoz se regulie dvobojnim svijetlim crvene i zelene boje. ln 139 N semforim s trobojnim svijetlim svijetl su u obliku krug, odnosno s simbolom jedne ili vie strelic. Semfori s trobojnim svijetlim u obliku krug slue z regulisnje kretnj vozil n putu, odnosno rskrsnici.

Semfori s trobojnim svijetlim s simbolom jedne, odnosno dvije strelice slue z regulisnje kretnj vozil po smjerovim n rskrsnici. N semforim s trobojnim svijetlim s simbolom jedne ili vie strelic crveno i uto svijetlo su u obliku krug s simbolim crne boje u obliku jedne ili vie strelic, dok je zeleno svijetlo u obliku jedne ili vie strelic u krugu crne boje. ln 140 N semforim s trobojnim svijetlim, svijetl se postvljju po vertiklnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno gore, uto u sredini, zeleno dolje. Ako je semfor postvljen iznd sobrjne trke, svijetl mogu biti postvljen po horizontlnoj osi, jedno pored drugog i to: crveno lijevo, uto u sredini, zeleno desno. ln 141 Z regulisnje kretnj bicikl n biciklistikim trkm ili stzm mogu se upotrebljvti semfori s trobojnim svijetlim. Svijetl n semforu iz stv 1 ovog ln su crvene, ute i zelene boje, n kojim se svijetl postvljju po vertiklnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno gore, uto u sredini, zeleno dolje. Crveno i uto svijetlo su u obliku krug s simbolom bicikl crne boje, a zeleno svijetlo je s simbolom bicikl smjeteno u krugu crne boje. N prelsku biciklistike stze z kretnje vozil iz stv 1 ovog ln preko kolovoz mogu se koristiti ureji z regulisnje kretnj pjek, ko se stz nlzi uz obiljeeni pjeki prelz. ln 142 N semforim s trobojnim svijetlim: 1) crveno i zeleno svijetlo ne smiju d budu ukljuena istovremeno; 2) uto svijetlo moe d bude ukljueno ko postojno smostlno svijetlo u intervlu od prestnk zelenog do pojve crvenog svijetl ili istovremeno s crvenim svijetlom prije ukljuenj zelenog svijetl ili ko smostlno trepue svijetlo; 3) zeleno svijetlo moe biti trepue. ln 143 Na raskrsnici ili na drugom mjestu na kojem je saobraaj posebno regulisan ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova, svjetlosni saobraajni znakovi imaju za uesnike u saobraaju sljedea znaenja: 1) crveno svijetlo - zabrana prolaza; 2) zeleno svijetlo - slobodan prolaz; 3) uto svijetlo - zabrana prolaza, osim za vozila koja se, u trenutku kad se uto svijetlo pojavi, nalaze na tolikoj udaljenosti od svjetlosnog znaka da se ne mogu na bezbjedan nain zaustaviti, a za ostale uesnike - zabrana prolaza, osim za pjeake koji su ve poeli da prelaze kolovoz; 4) uto svijetlo upaljeno istovremeno sa crvenim svijetlom je upozorenje uesnicima u saobraaju na skori prestanak zabrane prolaza i na pojavu zelenog svijetla; 5) uto trepue svijetlo obavezuje sve uesnike u saobraaju da se kreu uz poveanu opreznost, pri emu moraju potovati postavljenu saobraajnu signalizaciju, odnosno pravila prvenstva prolaza kroz raskrsnicu;

6) zeleno trepue svijetlo je upozorenje uesnicima u saobraaju na skori prestanak slobodnog prolaza i na pojavu utog, odnosno crvenog svijetla. Voza ne smije proi svjetlosni saobraajni znak iz stava 1 ovog lana kad mu je tim znakom zabranjen prolaz. ln 144 Ako je semaforu za regulisanje saobraaja na raskrsnici dodat jedan ili vie dopunskih znakova u obliku zelene strelice, voza moe vozilom da proe svjetlosni znak i da krene u pravcu oznaenom zelenom svjetleom strelicom i za vrijeme dok je upaljeno crveno ili uto svijetlo, pri emu ne smije da ometa saobraaj vozila koja se kreu po putu na koji ulazi i mora da proputi pjeake koji prelaze preko kolovoza. Ako zeleno svijetlo na semaforu ima oblik strelice, voza vozilom smije da se kree samo u pravcu koji pokazuje strelica. ln 145 Z regulisnje pristup vozil upotrebljvju se semfori s dvobojnim svijetlim. Svijetl morju biti postvljen po vertiklnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno svijetlo gore, zeleno svijetlo dolje, odnosno po horizontlnoj osi, jedno pored drugog: crveno svijetlo lijevo, zeleno svijetlo desno. Svijetl iz stv 1 ovog ln imju sljedee znenje: crveno svijetlo-zbrnjen pristup, zeleno svijetlo-dozvoljen pristup. Svijetl ne mogu d budu ukljuen istovremeno. Voz ne smije proi svjetlosni sobrjni znk iz stv 1 ovog ln kd mu je tim znkom zbrnjen prolz. ln 146 Z regulisnje kretnj vozil po sobrjnim trkm n kolovozu s vie od dvije sobrjne trke mogu se koristiti svjetlosni sobrjni znkovi crvene, zelene i ute boje. Crveno svijetlo u obliku ukrtenih linij im znenje zbrne kretnj vozil du sobrjne trke iznd koje se ovj znk nlzi. Zeleno svijetlo u obliku strelice ndolje im znenje slobodnog prolz du sobrjne trke iznd koje se ovj znk nlzi. uta trepua strelica usmjerena koso ndolje im znenje obvezne promjene sobrjne trke iznd, odnosno u kojoj se ovj znk nlzi i obvezuje voz d se kree sobrjnom trkom n koju upuuje strelic. Voz ne smije d se kree sobrjnom trkom kojom mu je svjetlosnim sobrjnim znkom iz ovog ln zbrnjeno kretnje, odnosno mor d promijeni sobrjnu trku kojom se kree kd je to odreeno n nin iz stv 4 ovog ln. ln 147 Z regulisnje kretnj pjek upotrebljvju se semfori s svijetlim crvene i zelene boje. Svijetl morju biti postvljen po vertiklnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno svijetlo gore, zeleno svijetlo dolje, odnosno po horizontlnoj osi, jedno pored drugog: crveno svijetlo lijevo, zeleno svijetlo desno. Svjetlosni sobrjni znkovi iz stv 1 ovog ln imju sljedee znenje: 1) crveno svijetlo zbrnjen prolz; 2) zeleno svijetlo dozvoljen prolz; 3) trepue zeleno svijetlo dozvoljen prolz i ngovjetj d e se uskoro ukljuiti crveno svijetlo.

N semforu iz stv 1 ovog ln mogu se dodti zvuni ureji koji pjecim dju obvjetenje o tome d je upljeno zeleno svijetlo semfor, odnosno d im je dozvoljen prolz. Svijetl iz stv 1 ovog ln sstoje se od svijetlee povrine crvene ili zelene boje n kojoj se nlzi tmn siluet pjek ili od tmne povrine n kojoj se nlzi svijetle siluet pjek crvene ili zelene boje. Svijetl iz stv 1 ovog ln ne smiju d budu ukljuen istovremeno. Pjek, odnosno voz bicikl ne smije prei niti zpoeti prelazak kolovoz kd mu je svjetlosnim sobrjnim znkom, kojim se regulie kretnje pjek, prelazak zbrnjen. ln 148 Z regulisnje kretnj trmvj upotrebljvju se posebni ureji z dvnje svijetl bijele boje. Svijetl bijele boje mogu biti u obliku poloene, usprvne ili kose crte n tmnoj podlozi. Poloen crt zni zbrnu sobrj trmvj, usprvn ili kos slobodn prolz u odgovrjuem smjeru. Kd se vozil za jvni prevoz putnik kreu sobrjnom trkom kojom se kreu i trmvji, svjetlosni sobrjni znkovi iz stv 1 ovog ln odnose se i n t vozil. Vozi vozil koj se kreu sobrjnom trkom n kojoj je sobrj regulisn svjetlosnim sobrjnim znkovim ne smiju proi svjetlosni sobrjni znk iz ovog ln kd im je tim znkom zbrnjen prolz. ln 149 Z regulisnje kretnj vozil odreenom brzinom koriste se semfori koji dju brojne oznke brzine koj se preporuuje d bi vozilo n nrednom semforu imlo slobodn prolz. Brojn oznk svjetlosnih znkov iz stv 1 ovog ln je bijele boje n tmnoj podlozi. Semfori z regulisnje kretnj vozil odreenom brzinom mogu biti s vie svijetl. ln 150 Na semaforu kojim se njvljuje priblivnje voz prelzu put preko eljeznike pruge u istom nivou dje se nizmjeninim pljenjem dv crven trepu svijetl u obliku krug. N semforu iz stv 1 ovog ln mogu se dodti zvuni ureji kojim se uesnici u sobrju obvjetvju d je dt svjetlosni sobrjni znk kojim se njvljuje priblivnje voz. Semafor iz stv 1 ovog ln oznv obvezu uesnik u sobrju d se zustve. ln 151 Svjetlosni sobrjni znkovi z oznvnje rdov i preprek n putu su trepu svijetl u obliku krug nrndste boje i oznvju mjesto n putu ili dio put n kojem se izvode rdovi ili su nstle prepreke n putu. Oblik, sadraj, veliinu, uslove i nain postavljanja semafora blie propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja, uz saglasnost Ministarstva.

4. Svjetlosne oznke n putu ln 152 Prunje put moe d se obiljei svjetlosnim oznkm n putu (svijetlim, refleksnim stklim ili reflektujuim mterijm) i to desn strn kolovoz oznkm crvene boje, lijev strn oznkm bijele boje. Oznkm iz stv 1 ovog ln morju biti obiljeene ivice kolovoz n dijelu put kroz tunel. Ako pjek ostrv, ostrv z usmjervnje sobrj i drugi objekti n kolovozu nijesu nou dovoljno vidljivi, morju se obiljeiti svijetlim, tehnikim sredstvim z poboljnje uoljivosti (mrkeri, prizme i sl.), odnosno svjetlosnim oznkm ute boje. Oblik, sadraj, veliinu, uslove i nain postavljanja svjetlosnih oznaka na putu blie propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja, uz saglasnost Ministarstva. 5. Oznke n kolovozu i trotoru ln 153 Oznkm n kolovozu uesnicim u sobrju stvljju se do znnj ogrnienj, zbrne i obveze i dju obvjetenj, odnosno vri se usmjervnje kretnj uesnik u sobrju. Oznke n kolovozu mogu biti postavljene smostlno ili uz druge sobrjne znkove, pri emu njihovo znenje mor biti meusobno usgleno. Oznke n kolovozu ine linije, strelice, ntpisi i druge oznke. Oznke n kolovozu mogu imti i reflektuju svojstv. N jvnom putu vn nselj, s svremenim kolovozom z sobrj u ob smjer n kojem postoje smo dvije sobrjne trke, te trke morju d budu odvojene odgovrjuom rzdjelnom linijom n kolovozu, n magistralnom putu obiljeene i ivinim linijm. Oznkm n trotoru uesnicim u sobrju stvljju se do znnj ogrnienj, zbrne i obveze, ko i obvjetenj. Oznke mogu biti postavljene smostlno ili uz drugu sobrjnu signlizciju, pri emu njihovo znenje mor biti meusobno usgleno. Oblik, sadraj, veliinu, uslove i nain postavljanja oznaka na kolovozu i trotoaru blie propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja, uz saglasnost Ministarstva. 6. Obiljevnje prelaza put preko eljeznike pruge ln 154 Prelz put preko eljeznike pruge mor biti obiljeen sobrjnom signlizcijom. N prelzu put s svremenim kolovoznim zstorom (sflt, beton, kock i sl.) preko eljeznike pruge morju se postviti semfori kojim se njvljuje priblivnje voz. N prelzu put preko eljeznike pruge postvljju se brnici ili polubrnici kojim se zbrnjuje i sprjev prelazak vozil preko eljeznike pruge, kojim mogu biti dodti ureji z dvnje zvunih znkov koji upozorvju n sputnje brnik, odnosno polubrnik. Kd su n prelzu put preko eljeznike pruge postvljeni brnici ili polubrnici, urej z njihovu upotrebu nije isprvn ili se ne koristi, brnici morju biti uklonjeni ili n odgovrjui nin prekriveni. Ukoliko se rdi o dijelu put koji nem svremeni kolovozni zstor (asfalt, beton, kocka i sl.) n tom mjestu mor se postviti svjetlosni sobrjni znk koji njvljuje priblivnje voz.

Blii izgled, tehnike krkteristike, vrstu i nin postvljnj i mjest n kojim se morju postviti brnici ili polubrnici i ureji z dvnje svjetlosnih i zvunih znkov iz st. 3 i 4 ovog lana, kao i nin njihove upotrebe propisuje organ dravne uprave ndlen z poslove sobrj. 7. Obiljevnje preprek n putu i mjest n kome se izvode rdovi n putu ln 155 Dio put n kome su nstle prepreke, odnosno oteenj koje se ne mogu odmh ukloniti, odnosno otkloniti ili n kome se izvode rdovi mor biti obiljeen postavljanjem privremene saobraajne signalizacije, propisnom sobrjnom signlizcijom, uesnici u sobrju obezbijeeni postvljnjem brnik. Postvljnje privremene sobrjne signlizcije i branika iz stava 1 ovog lana obezbjeuje uprvlj put. Izvo rdov dun je d, prije poetk rdov, postvi privremenu sobrjnu signlizciju i obezbijedi mjesto n kojem se izvode rdovi i d tu signalizaciju odrv tokom izvoenj rdov, nkon zvretk rdov da je ukloni. Blii nin postvljnj i upotrebe, vrste, izgled i tehnike krkteristike privremene saobraajne signalizacije propisuje organ dravne uprave ndlen z poslove sobrj. ln 156 Prilikom izvoenj rdov n putu ili obvljnj drugih poslov n putu, n dijelu koji nije ztvoren z sobrj, lic koj izvode rdove i nlze se n putu morju n sebi imti prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama. Uesnik u sobrju ne smije d omet rdnik koji obvlj rdove n putu ili pored put i dun je d ukloni svoje vozilo n zhtjev izvo rdov. Zhtjev izvo rdov moe biti dt i ko jvni poziv. VII. TEHNIKO REGULISANJE SAOBRAAJA 1. Definicija ln 157 Pod tehnikim regulisnjem sobrj podrzumijevju se saobraajno-tehnike mjere i ostale mjere i ktivnosti kojim se utvruje reim sobrj u redovnim uslovim i u uslovim rdov n putu, nroito: usmjervnje sobrj, uprvljnje brzinm zavisno od gustine sobrjnog tok, ogrnienje brzine u zavisnosti od stnj kolovoz i vremenskih uslov, odreivnje jednosmjernih putev i ulic, utvrivnje putev i ulic u kojim se zbrnjuje sobrj ili sobrj odreene vrste vozil, ogrnienje brzine kretnj z sve ili pojedine ktegorije vozil, odreivnje prostor z prkirnje i zustvljnje vozil, usmjervnje i preusmjervnje uesnik u saobraaju, bezbjedno i efiksno regulisnje sobrj n rskrsnicm, odreivanje lokcij utobuskih stjlit, dozvoljen osovinsk optereenj rdi ztite ivotne sredine. Tehniko regulisanje saobraaja vri se u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se ureuju javni putevi.

2. Kolski ulaz, dvorite i garaa ln 158 Kolski ulz u zgrdu, dvorite ili gru mor biti obiljeen propisnom sobrjnom signlizcijom kojom se oznv zbrn zustvljnj i prkirnj n kolovozu, odnosno trotoru. 3. Pjek zon ln 159 U pjekoj zoni dozvoljeno je iskljuivo kretanje pjek. Pjek zon mor biti obiljeen sobrjnom signlizcijom u skladu sa ovim zakonom. U pjekoj zoni, u odreenom vremenskom periodu, orgn lokalne uprave nadlean za poslove saobraaja moe dozvoliti kretnje odreenih vozil brzinom kretnj pjek, tko d ne ugrovju pjeke. 4. Zon usporenog sobrj ln 160 Voz je obvezn d se u zoni usporenog sobrj kree tko d ne omet kretnje pjek i biciklist, brzinom kretnj pjek, najbre 10 km/h. Zon usporenog sobrj mor biti obiljeen sobrjnom signlizcijom, u skladu sa ovim zakonom. 5. Zon kole ln 161 Zon kole je dio put ili ulice koji se nlzi u neposrednoj blizini kole i ko tkav je obiljeen odgovrjuom sobrjnom signlizcijom, u skladu sa ovim zakonom. Brzin kretnj vozil u zoni kole u nselju je ogrnien do 30 km/h, vn nselj do 50 km/h, u vremenu od 6,30 do 20,30 asova, ko sobrjnim znkom vrijeme zbrne nije drukije odreeno. U zoni kole ndleni orgn lokalne uprave nadlean z poslove sobrja nloie uprvlju put primjenu posebnih tehnikih sredstv z ztitu bezbjednosti djece. Posebna tehnika sredstva za zatitu bezbjednosti djece su sredstva, oprema, ureaji i oznake koji slue da omogue bezbjedno uee djece u saobraaju. Blie uslove vezane za utvrivanje zone kole propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja, uz saglasnost organa dravne uprave nadlenog za poslove obrazovanja, a vrste, izgled, tehnike karakteristike i nain postavljanja tehnikih sredstava za zatitu bezbjednosti djece blie propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja. 6. Ztit ivotne sredine ln 162 Uesnici u sobrju ne smiju d preduzimju rdnje koje izzivju ili mogu izzvti ugrovnje ivotne sredine.

Vozilo u sobrju ne smije d prouzrokuje prekomjernu buku. Voz motornog vozil je dun d iskljui motor: 1) n zhtjev ovlaenog policijskog slubenika ili drugog slubenog lic; 2) kd je to odreeno sobrjnom signlizcijom; 3) kd je vozilo zustvljeno na putu due od tri minuta, a u tunelu due od jednog minut. Uesnici u sobrju ne smiju n putu ili pored njeg d isputju, odnosno odlu mterije i otpd kojim se ugrov ivot i zdrvlje ljudi, ivotinj, biljk ili zguje ivotn sredin. Nadleni organ moe, n predlog organa dravne uprave nadlenog za poslove zatite ivotne sredine ili orgn lokalne uprave nadlenog za poslove zatite ivotne sredine, ogrniiti ili zbrniti sobrj odreenih ili svih vrst motornih vozil n odreenoj dionici put u vrijeme kd je zgenje vzduh prekorilo propisne normtive. 7. Tehnik sredstv z usporvnje sobrj ln 163 Tehnikim sredstvim z usporvnje sobrj uesnicim u sobrju se fiziki ogrniv brzin kretnj vozil, odnosno dodtno se upozorvju d brzin kojom se kreu nije bezbjedn. Tehnik sredstv z usporvnje sobrj su fizike prepreke, vibrcione i utee trke. Tehnik sredstv z usporvnje sobrj morju biti obiljeen sobrjnom signlizcijom, u skladu sa ovim zakonom. Fizike prepreke z usporvnje sobrj dozvoljeno je postvljti smo n lokalnim putevim u nselju i ulicama. Izuzetno, fizike prepreke z usporvnje sobrj mogu se postvljti n drvnim putevim u zonm kol, vrti i drugih objekt pored kojih je, rdi bezbjednosti svih uesnik u sobrju, dodtno ogrnien dozvoljen brzin u nselju. Vrste, izgled, tehnike krkteristike i nin postvljnj tehnikih sredstv z usporvnje sobrj n putu blie propisuje organ dravne uprave ndlen z poslove sobrj. 8. Znci i nredbe koje dju ovlen lic ln 164 Uesnici u sobrju morju postupti po zncim i nredbm koje dje ovlaeni policijski slubenik ili drugo zkonom ovleno lice z neposredno regulisnje ili kontrolu sobrj. Znci se dju rukm, odnosno polojem tijel ovlenog policijskog slubenik, urejim z dvnje svjetlosnih i zvunih znkov, tblicom ili zstvicom z regulisnje sobrj, nredbe usmeno. Znci i nredbe mogu se dvti i iz vozil. N dijelu put n kojem se izvode rdovi i gdje je nstl preprek koj se ne moe odmh ukloniti, regulisnje sobrj mogu d obvljju njmnje dv z to odreen rdnik izvo rdov, odnosno uprvlj put. Regulisnje sobrj u sluju iz stv 4 ovog ln vri se zstvicm crvene i zelene boje, koje imju sljedee znenje: - podignut zelen zstvic - slobodn prolz z vozil iz smjer gdje je t zstvic podignut,

- podignut crven zstvic - zbrnjen prolz z vozil iz smjer gdje je t zstvic podignut. Izvo rdov, odnosno uprvlj put i rdnici odreeni d reguliu sobrj odgovorni su d se regulisnje sobrj iz stv 4 ovog ln vri n propisn nin. Znci i nredbe se dju n propisn nin i morju biti jsni, nedvosmisleni, uoljivi, odnosno ujni i imju prvenstvo u odnosu n sobrjnu signlizciju i propisn prvil sobrj. Blii izgled i nain davanja znakova i nredbi iz stava 1 ovog lana, kao i njihovo znenje propisuje Ministarstvo. VIII. DUNOSTI UESNIKA U SAOBRAAJU U SLUAJU SAOBRAAJNE NEZGODE ln 165 Lice koje se ztekne ili nie n mjesto sobrjne nezgode u kojoj im povrijeenih lic duno je d odmh obvijesti nadleni organ i slubu hitne medicinske pomoi i d u skldu s svojim znnjim, sposobnostim i mogunostim prui pomo licim povrijeenim u sobrjnoj nezgodi i po potrebi ih preveze do njblie zdrvstvene ustnove i d preduzme sve to je u njegovoj moi d sprijei uvevnje postojeih, odnosno nstjnje novih posljedic. ln 166 Voz, odnosno drugi uesnik sobrjne nezgode u kojoj je neko lice zdobilo tjelesne povrede, odnosno poginulo ili je nstl velik mterijln tet dun je d: 1) zustvi vozilo, iskljui motor, ukljui sve pokzive prvc, postvi sigurnosni trougo n bezbjednom rstojnju, obvijesti nadleni organ i ustanovu za pruanje hitne medicinske pomoi i preduzme druge mjere kko bi upozorio ostle uesnike u sobrju o postojnju nezgode; 2) upozori sv lic d se sklone s kolovoz d ne bi bil povrijeen i d ne bi unitvl trgove nezgode; 3) obvijesti nadleni organ i ostne n mjestu nezgode do dolsk policijskog slubenika i zvretk uvij; 4) uke pomo povrijeenim, odnosno prvu pomo ili medicinsku pomo u skldu s svojim znnjim, sposobnostim i mogunostim; 5) preduzme sve mjere ztite koje su u njegovoj moi d se sprijei nstjnje novih i uvevnje postojeih posljedic i povred; 6) obezbijedi trgove i predmete nezgode, pod uslovom d time ne ugrov bezbjednost sobrj. Ukoliko n mjestu sobrjne nezgode iz stv 1 ovog ln nije prisutn vlsnik, odnosno voz drugog vozil koje je uestvovlo u sobrjnoj nezgodi, prisutni voz uesnik u sobrjnoj nezgodi dun je d odsutnom licu, odnosno vlsniku drugog vozil dostvi svoje ime i prezime i dresu stn. Izuzetno, lice iz stv 1 ovog ln moe se udljiti s mjest nezgode ko mu je neophodn hitn medicinsk pomo ili rdi prevoenj povrijeenog do njblie zdrvstvene ustnove. U sluju iz stv 3 ovog ln lice je duno d se vrti n mjesto nezgode odmah, ukoliko to dozvoljavaju zdravstvene sposobnosti ili da se javi nadlenom organu.

ln 167 Nadleni organ je dun d odmh po sznnju z nezgodu s povrijeenim ili poginulim licim obvijesti ustanovu za pruanje hitne medicinske pomoi i obezbijedi da ovlaeni policijski slubenik ize n mjesto nezgode. Zdrvstven ustnov koj je obvijeten o sobrjnoj nezgodi iz bilo kog izvor ili je primil n lijeenje lice povrijeeno u sobrjnoj nezgodi dun je d o tome odmh obvijesti ndleni orgn. Ukoliko lice povrijeeno u sobrjnoj nezgodi umre od zdobijenih povred ili ko postoji oprvdn sumnj d je kod voz usljed povrede dolo do smnjenj psihike ili fizike sposobnosti z uprvljnje motornim vozilom ili inskim vozilom, zdrvstven ustnov dun je d o tome, bez odlgnj, obvijesti ndleni orgn. ln 168 Lice koje je zkonom ovleno da izvri uviaj u sluaju sobrjne nezgode s povrijeenim, odnosno poginulim licim ili kd je nstupil velik mterijln tet, duno je d ize n mjesto sobrjne nezgode i povodom te nezgode sini dokumentciju o uviaju (zpisnik o uviju, skic lic mjest, situcioni pln, foto-dokumentcij i dr.). ln 169 Ovlaeni policijski slubenik dun je d ize n mjesto sobrjne nezgode u kojoj je nstl mnj mterijln tet ko to zhtijev jedn od uesnik sobrjne nezgode ili lice koje je pretrpjelo mterijlnu tetu u nezgodi i izvri uvij. Ukoliko jedn od uesnik sobrjne nezgode ili lice koje je pretrpjelo mterijlnu tetu u nezgodi iz stv 1 ovog ln, neposredno nkon sobrjne nezgode zhtijev vrenje uvij, ostli uesnici su duni d ostnu n mjestu sobrjne nezgode do zvretk uvij. ln 170 Voz, odnosno uesnik sobrjne nezgode u kojoj je nstl smo mnj mterijln tet dun je d: 1) upozori ostle uesnike u sobrju o postojnju vozil i drugih preprek n putu, ukoliko ih sm ne moe ukloniti; 2) ukloni vozilo i druge predmete s kolovoz ko onemoguvju ili ugrovju odvijnje sobrj, odnosno ko prijeti opsnost od novih sobrjnih nezgod; 3) popuni evropski izvjetaj o saobraajnoj nezgodi u sluaju kada ovlaeno lice ne vri uviaj saobraajne nezgode; 4) upozori sv lic d se sklone s kolovoz d ne bi ometl sobrj; 5) ostvi podtke o sebi i vozilu vozu oteenog vozil ili drocu druge oteene stvri u nezgodi, odnosno nadlenom organu i preduzme mjere ztite koje su u njegovoj moi d se sprijei nstjnje novih i uvevnje postojeih posljedic nezgode. Ako uesnik u sobrjnoj nezgodi u kojoj je nstl smo mnj mterijln tet n drugom vozilu, zbog odsutnosti voz drugog vozil, nije u mogunosti d prui line podtke i podtke o osigurnju vozil, dun je d o toj nezgodi obvijesti ndleni orgn i d dostvi svoje line podtke i podtke o oteenom vozilu. ln 171 Osiguravajua drutva su duna da vode evidenciju o saobraajnim nezgodama za koje je sainjen Evropski izvjetaj o saobraajnoj nezgodi.

Podatke iz evidencije iz stava 1 ovog lana osiguravajue drutvo duno je da mjeseno dostavlja nadlenom organu i Ministarstvu. Osiguravajue drutvo prilikom izdavanja polise obaveznog osiguranja od autoodgovornosti osiguraniku izdaje i Evropski izvjetaj o saobraajnoj nezgodi. ln 172 Lice koje je uestvovlo u sobrjnoj nezgodi ne smije uzimti lkoholn pi, opojne droge ili ljekove na kojima je oznaeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vonje dok se ne izvri uviaj. Ovleno lice koje vri uvij sobrjne nezgode u kojoj im poginulih, odnosno povrijeenih lic odredie d se neposrednim uesnicim sobrjne nezgode uzme krv ili krv i urin rdi utvrivnj koliine lkohol u krvi, odnosno prisustv psihoktivnih supstnci u orgnizmu. Prilikom vrenj uvij sobrjne nezgode u kojoj nem poginulih, odnosno povrijeenih lic, ovlaeni policijski slubenik e voze koji su uestvovli u sobrjnoj nezgodi obvezno podvrgnuti ispitivnju pomou odgovrjuih sredstv (lkometr, drog test i dr). Ako se ispitivanjem iz stava 3 ovog lana utvrdi da su neposredni uesnici saobraajne nezgode pod dejstvom alkohola, ovlaeni policijski slubenik koji vri uviaj odredie da im se uzme krv ili urin radi analize. ln 173 Ukoliko su n vozilu koje je uestvovlo u sobrjnoj nezgodi oigledno neisprvni sklopovi i ureji vozil bitni z bezbjedno kretnje vozil, odnosno ukoliko vozilo nije u voznom stnju, ovleni policijski slubenik e iskljuiti vozilo iz sobrj i oduzeti registrske tblice. Ovleni policijski slubenik e vozu izdti potvrdu o privremeno oduzetim registrskim tblicm. Iskljuenje vozil iz sobrj trje dok se ndlenom orgnu ne dostvi dokz d je vozilo tehniki isprvno. ln 174 Lice koje je ovlaeno zakonom da izvri uvij duno je d prilikom uvij, pored ostlog, utvrdi podtke o identitetu lic koj su bil prisutn kd se dogodil sobrjn nezgod, odnosno koj imju bitn sznnj o sobrjnoj nezgodi. Nadleni orgn obvijestie porodicu nstrdlog uesnik u sobrjnoj nezgodi o sobrjnoj nezgodi i posljedicm. Ovleno slubeno lice koje vri uvij duno je d orgnizuje popis imovine koj n mjestu dogj ostne iz lic koje je u sobrjnoj nezgodi poginulo ili tee povrijeeno i d istu obezbijedi do moment njenog preuzimanj. Imovin iz stv 3 ovog ln ne smije se koristiti niti se s tom imovinom moe rspolgti do preuzimnj. ln 175 Nkon obvljenog uvij, voz, odnosno vlsnik vozil dun je d vozilo, teret ili drugi mterijl rsut po putu u toku saobraajne nezgode, bez odlgnj, ukloni s kolovoz. Ako voza nije u stanju da postupi u skladu sa stavom 1 ovog lana ili ne ukloni neispravno vozilo, ovlaeni policijski slubenik koji se zatekne na mjestu saobraajne nezgode naloie uprvlju put da ukloni vozilo, teret, stvri ili drugi rsuti mterijl s kolovoz.

Na zahtjev ovlaenog policijskog slubenika, fizika, odnosno pravna lica iz st. 1 i 2 ovog lana moraju hitno preduzeti potrebne mjere i radnje za uklanjanje i uvanje vozila sa teretom, stvari ili drugog rasutog materijala sa kolovoza i obezbijediti prohodnost puta. Ako upravlja puta ne postupi po odredbi stava 2 ovog lana, a zbog onesposobljenosti vozila ili prepreka na kolovozu stvorenih od tereta, stvari ili drugih materijala bude onemogueno kretanje drugim uesnicima u saobraaju, ovlaeni policijski slubenik e preduzeti odgovarajue mjere da se omogui normalno odvijanje saobraaja. Uklanjanje vozila i tereta iz stv 2 ovog ln izvie se o troku vlasnika vozila. IX. VOZAI 1. Uslovi z uprvljnje vozilom ln 176 Motornim vozilom u saobraaju na putu moe samostalno da upravlja lice koje ima vaeu vozaku dozvolu, stranu vozaku dozvolu ili meunarodnu vozaku dozvolu uz stranu vozaku dozvolu z uprvljnje vozilom one ktegorije kojom uprvlj. Stranac koji privremeno borvi u Crnoj Gori i crnogorski dravljanin s privremenim ili stlnim borvkom u drugoj dravi moe, na osnovu vee vozke dozvole ili meunarodne vozake dozvole, koju je izdo ndleni orgn druge drave, d uprvlj motornim vozilom n teritoriji Crne Gore, uz stranu vozaku dozvolu, za vrijeme njenog venj. Lica koja ine osoblje diplomtskih i konzulrnih predstvnitv i misij strnih drv i predstvnitv meunrodnih orgnizcij u Crnoj Gori mogu uprvljti vozilom n teritoriji Crne Gore n osnovu strne vozke dozvole ili meunrodne vozke dozvole, uz stranu vozaku dozvolu, za vrijeme njenog venj. Strnc kome je odobreno stlno nstnjenje u Crnoj Gori, lice kome je odobren status izbjeglice u Crnoj Gori, lice kome je odobrena dodatna zatita u Crnoj Gori, stranac koji ini osoblje strnog trgovinskog, sobrjnog, kulturnog ili drugog predstvnitv i strnog dopisnitv, kao i crnogorski drvljnin koji se vrti iz druge drave u Crnu Goru d u njoj stlno borvi mogu, n osnovu strne vozke dozvole, d uprvljju motornim vozilom, odnosno skupom vozil z vrijeme od est mjeseci od dn ulsk u Crnu Goru. Voz iz st. 1 do 4 ovog lana ne smije d uprvlj vozilom u sobrju n putu ako mu je odlukom ndlenog orgn zbrnjeno uprvljnje ili je iskljuen iz sobrj. ln 177 Vozk dozvol e se izdti licu, na njegov zahtjev, ako: 1) ispunjv strosne uslove propisane ovim zakonom; 2) je zdravstveno sposobno za vozaa; 3) im prebivlite ili odobren privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Crnoj Gori ili status izbjeglice u Crnoj Gori ili odobrenu dodatnu zatitu u Crnoj Gori; 4) je poloilo vozki ispit z voz odreene ktegorije motornih vozil, odnosno skup vozil; 5) mu nije zabranjeno upravljanje motornim vozilom, odnosno skupom vozil; 6) se ne nalazi u registru novanih kazni kao osueni, odnosno kanjeni za prekraj iz oblasti bezbjednosti saobraaja, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se ureuju prekraji. Licim iz ln 176 st. 2 i 4 ovog zkon e se izdti vozk dozvol n njihov zhtjev bez polgnj vozkog ispit, n osnovu vaee strne vozke dozvole, pod uslovim iz stv 1 ta. 1, 2, 3, 5 i 6 ovog ln.

Prilikom izdavanja vozake dozvole u skladu sa stavom 2 ovog lana, lice kome se izdaje vozaka dozvola e Ministarstvu predati stranu vozaku dozvolu, koja se dostavlja dravi koja je izdala tu dozvolu, uz navoenje razloga dostavljanja. N osnovu strne vozke dozvole iz ijeg se tekst ne moe zkljuiti z koju ktegoriju, odnosno vrstu motornih vozil je izdt ili je izgubljena, vozk dozvol se moe izdti smo ko podnosilc zhtjev priloi isprvu, odnosno dokaz izdat od nadlenog organa drave koja je izdala vozaku dozvolu iz kojeg se moe utvrditi za koju kategoriju je izdata, odnosno kojim vozilim moe d uprvlj. Zdravstvena sposobnost za vozaa iz stava 1 taka 2 ovog lana dokazuje se ljekarskim uvjerenjem iz lana 180 ovog zakona, koje e se kao dokaz u postupku izdavanja vozake dozvole uzeti u obzir ako nije protekla jedna godina od njegovog izdavanja. Lice iz st. 1 i 2 ovog lana moe imati samo jednu vozaku dozvolu. ln 178 Kd uprvlj motornim vozilom, odnosno skupom vozil voz mor imti kod sebe vaeu vozku dozvolu i dun je d je, n zhtjev ovlenog lic, d n uvid. Voz je dun d prilikom uprvljnj vozilom n putu koristi pomgl koj su upisn u vozku dozvolu. 2. Strosni uslovi z dobijnje vozke dozvole ln 179 Vozka dozvola moe se izdati licu koje je nvrilo: 1) 16 godin ivota z ktegoriju T; 2) 16 godin ivota z ktegorije AM i A1; 3) 18 godin ivota z ktegoriju A2; 4) 18 godin ivota z ktegorije B, B1 i B+E; 5) 18 godin ivota z ktegorije C1 i C1+E; 6) 21 godinu ivota z ktegorije C, C+E, D1, D1+E; 7) 24 godine ivota z ktegorije D i D+E; 8) 20 godina ivota za kategoriju A, uz uslov da lice ima najmanje dvije godine iskustva vonje motocikla sa dozvolom kategorije A2. Predhodno vozako iskustvo nije neophodno ukoliko kanditat ima najmanje 24 godine ivota. Izuzetno od stv 1 taka 6 ovog ln, ueniku srednje kole koji se obrzuje z znimnje voz motornih vozil moe se izdati vozaka dozvola ktegorije C i C+E ako ima nvrenih 18 godin ivot. Izuzetno od stv 1 ta. 6 i 7 ovog ln, licu koje je nvrilo 18 godin ivota moe se izdati vozka dozvola z ktegoriju C, licu koje je nvrilo 21 godinu ivota z ktegoriju D, ko uprvlj vozilom vtrogsne slube ili policijskim, odnosno vojnim vozilom. 3. Zdravstvena sposobnost z uprvljnje vozilom ln 180 Zdravstvena sposobnost kandidata za vozaa, vozaa motornih vozila, odnosno skupa vozila, instruktora vonje i vozaa tramvaja utvruje se zdravstvenim pregledom koji vri zdravstvena ustanova koja ispunjava uslove za vrenje tog zdravstvenog pregleda, u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene zatite.

O zdravstvenoj sposobnosti za vozaa javna zdravstvena ustanova iz stava 1 ovog lana izdaje ljekarsko uvjerenje. Zdravstvena ustanova iz stava 1 ovog lana vodi evidenciju o obavljenim ljekarskim pregledima i izdatim ljekarskim uvjerenjima, u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene zatite. Nain utvrivanja zdravstvene sposobnosti za vozaa, nain obavljanja zdravstvenog pregleda i nain izdavanja ljekarskog uvjerenja propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove zdravlja. lan 181 Voza koji upravlja motornim vozilom, odnosno skupom vozila kojima se obavlja javni prevoz, instruktor vonje, kao i drugi voza kome je upravljanje motornim vozilima osnovno zanimanje podvrgava se periodino zdravstvenom pregledu radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za vozaa, tako da vrijeme izmeu zdravstvenih pregleda ne moe biti due od tri godine. Ako se na ljekarskom pregledu utvrdi da lice iz stava 1 ovog lana nije zdravstveno sposobno za vozaa motornog vozila ili skupa vozila odreene kategorije, odnosno instruktora vonje odreene kategorije, zdravstvena ustanova koja je izvrila ljekarski pregled duna je da o tome odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, obavijesti Ministarstvo. U ljekrskom uvjerenju o sposobnosti z voz iz stv 1 ovog ln moe se u nlzu i miljenju odrediti d se sljedei pregled mor obviti u roku koji je kri od tri godine. Ministarstvo e licu iz stava 2 ovog lana oduzeti vozaku dozvolu za upravljanje vozilom, odnosno skupovima vozila odreene kategorije, kao i dozvolu za instruktora vonje. lan 182 Voza koji upravlja vozilom u saobraaju na putu mora da bude psihiki i fiziki sposoban da upravlja vozilom. Voza koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvom zdravstvenom stanju da je nesposoban za bezbjedno upravljanje vozilom, kao i voza koji je pod dejstvom opojnih droga, drugih psihoaktivnih supstanci ili je pod dejstvom alkohola ne smije upravljati vozilom u saobraaju na putu. Voz je nesposobn z bezbjedno uprvljnje vozilom kd se utvrdi d je u tolikoj mjeri umorn, bolestn ili je u psihofizikom stnju d nije sposobn d bezbjedno uprvlj vozilom. Pod dejstvom lkohol je voz, odnosno lice z koje se nlizom odgovrjueg uzork krvi utvrdi sdrj lkohol vei od 0,3 g/kg ili ko je prisustvo lkohol u orgnizmu utvreno odgovrjuim sredstvim ili prtim z mjerenje lkoholisnosti (lkometrom i dr.) vee od 0,3 g/kg. Pod dejstvom psihoktivnih supstnci je lice z koje se ispitivnjem pomou odgovrjuih sredstv i metod (test z utvrivnje prisustv psihoktivnih supstnci) utvrdi prisustvo ovih supstnci u orgnizmu. Odredbe ovog ln primenjuju se i n voze trmvj, instruktora vonje, kandidata za vozaa tokom praktine obuke i polaganja vozakog ispita i lana komisije na praktinom dijelu vozakog ispita. ln 183 Privredn drutv, drug prvn lic i preduzetnici koji vre jvni prevoz ili prevoz z sopstvene potrebe, kao i auto kole duni su d obezbijede d se njihovi vozi, odnosno instruktori vonje podvrgnu zdrvstvenom pregledu u skladu sa lnom 181 stv 1 ovog zkon.

Privredn drutv, drug prvn lic i preduzetnici iz stv 1 ovog ln ne smiju d dozvole d vozilom, odnosno skupom vozil uprvlj voz koji se nije podvrgo zdrvstvenom pregledu u skladu sa lnom 181 stv 1 ovog zkon, odnosno z kog je n zdravstvenom pregledu utvreno d nije sposobn z voz odreene ktegorije. Instruktor vonje koji se nije podvrgo zdrvstvenom pregledu u skladu sa lnom 181 stv 1 ovog zkon, odnosno z kog je n zdravstvenom pregledu utvreno d nije sposobn z instruktor vonje odreene ktegorije ne smije obvljti prktinu obuku. Auto kola ne smije d dozvoli d instruktor vonje obvlj prktinu obuku ko se nije podvrgo zdrvstvenom pregledu u skladu sa lnom 181 stv 1 ovog zkon, odnosno z kog je n zdravstvenom pregledu utvreno d nije sposobn z instruktor vonje odreene ktegorije. Voza iz lana 181 stav 1 ovog zakona, koji u tom svojstvu upravlja vozilom iji vlasnik, odnosno korisnik nije pravno lice, mora kod sebe imati ljekarsko uvjerenje i dati ga na uvid ovlaenom policijskom slubeniku, odnosno inspektoru za drumski saobraaj. Trokove zdrvstvenog pregled voz i instruktora vonje iz stava 1 ovog lana snosi privredno drutvo, drugo prvno lice ili preduzetnik kod kojeg je voz, odnosno instruktor vonje zposlen. ln 184 N kontrolni zdrvstveni pregled uputie se voz, odnosno instruktor vonje z kog se posumnj d zbog zdravstvenih sposobnosti, odnosno nedosttk nije u stnju d bezbjedno uprvlj vozilom. Voz, odnosno instruktor vonje iz stava 1 ovog lana duan je da se podvrgne kontrolnom zdravstvenom pregledu. Upuivanje na kontrolni zdravstveni pregled moe da vri Ministarstvo, nadleni organ, inspektor z drumski sobrj, dravni tuilac, organ nadlean za odluivanje u prekrajnom postupku, zdravstvena ustanova, privredno drutvo, drugo pravno lice i preduzetnik kod koga je voza zaposlen. Prilikom upuivanja n kontrolni zdrvstveni pregled odredie se i rok z njegovo obavljanje. Kontrolni zdravstveni pregled obavlja zdravstvena ustanova iz lana 180 stav 1 ovog zakona, koja na osnovu tog pregleda izdaje ljekarsko uvjerenje i dostavlja ga orgnu, ustanovi, odnosno drugom licu iz stava 2 ovog lana, koje je voza, odnosno instruktora vonje uputilo n kontrolni zdravstveni pregled. Organi, ustanove i druga lica iz stava 3 ovog lana koji su vozaa, odnosno instruktora vonje uputili na kontrolni zdravstveni pregled duni su da o rezultatima ovog pregleda obavijeste Ministarstvo. Trokove kontrolnog zdrvstvenog pregled n kojem je utvren zdravstvena nesposobnost vozaa, odnosno instruktora vonje snosi to lice, trokove kontrolnog zdrvstvenog pregled n kojem je utvreno da je voza, odnosno instruktor vonje zdravstveno sposoban snosi orgn, ustanova, odnosno drugo lice iz stava 3 ovog lana, koje je uputilo n kontrolni zdravstveni pregled. ln 185 Ukoliko postoje dv ili vie ljekrskih nlz s oprenim miljenjem o zdrvstvenoj sposobnosti voz, odnosno instruktor vonje moe se zahtijevati preispitivanje zdravstvene sposobnosti tog lica, koje vri zdravstvena ustanova koja obavlja te poslove u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene zatite.

ln 186 Ministarstvo e rjeenjem oduzeti vozku dozvolu, odnosno dozvolu z instruktor vonje licu z koje se n kontrolnom zdrvstvenom pregledu utvrdi d je postlo zdrvstveno nesposobno z voz, odnosno instruktora odreene ktegorije vozil, za vrijeme dok ta nesposobnost traje. Vozu, odnosno instruktoru vonje koji im prvo d uprvlj vozilim vie ktegorij, to mu prvo z pojedine ktegorije bude oduzeto zbog rzlog iz stava 1 ovog lana, izde se vozk dozvol, odnosno dozvol z instruktor vonje z one ktegorije z koje mu to prvo nije oduzeto. 4. Izdvnje vozke dozvole ln 187 Vozaka dozvola izdaje se na propisanom obrascu, u skladu sa ovim zakonom. Obrazac vozake dozvole sadri: Grb Crne Gore, naziv "Crna Gora", naziv "Vozaka dozvola", zatitne elemente i rubrike za unos linih i drugih podataka. Podaci iz stava 2 ovog lana su: prezime, ime, pol, dan, mjesec i godina roenja, jedinstveni matini broj lica, fotografija, potpis, datum izdavanja, datum prestanka vaenja, broj vozake dozvole, naziv organa koji je izdao, kategorija vozila za koje je vozaka dozvola izdata i dodatne informacije o korienju odreenih pomagala ili prilagoenih vozila i drugih ogranienja. Obrazac vozake dozvole tampa se na crnogorskom i engleskom jeziku, a popunjava na crnogorskom jeziku latininim pismom. Lino ime crnogorskog dravljanina u vozakoj dozvoli upisuje se na jeziku i pismu na kojem je upisano u matini registar roenih, za stranca na jeziku i pismu na kojem je upisano u registar stranaca sa privremenim boravkom i stalnim nastanjenjem, a za lice sa priznatim statusom izbjeglice na jeziku i pismu na kojem je upisano u registar lica sa priznatim statusom izbjeglice. ln 188 Obrazac vozake dozvole izrauje Ministarstvo. Izradu obrazaca vozake dozvole Ministarstvo moe povjeriti pravnom licu, u skladu sa propisima kojima se ureuju javne nabavke. U sluaju iz stava 2 ovog lana, ugovorom se ureuje pravo Ministarstva da pregleda i kontrolie dokumenta koja se odnose na postupak izrade, skladitenja i isporuke obrazaca vozakih dozvola. Obrazac vozake dozvole propisuje Ministarstvo. ln 189 Vozk dozvol se izdje sa rokom vaenja od 10 godina, a licim strijim od 70 godin ivot vozaka dozvola se izdaje sa rokom venj od tri godine. Vozk dozvol se moe izdti ili se njeno vaenje moe ograniiti i n rok koji je krai od roka iz stava 1 ovog lana, samo n osnovu ljekarskog uvjerenja z voz. Licima iz stava 1 ovog lana koja u vrijeme izdavanja vozake dozvole imaju vie od 60 godina ivota vozaka dozvola se izdaje sa rokom vaenja do navrenih 70 godina ivota. ln 190 Vozku dozvolu izdje Ministarstvo. Zahtjev za izdavanje vozake dozvole podnosi se Ministarstvu prema prebivalitu ili boravitu lica koje podnosi zahtjev.

Zahtjev iz stava 2 ovog lana podnosi se na propisanom obrascu koji sadri sljedee podatke: prezime, ime, roeno prezime, ime roditelja, pol, dan, mjesec i godina roenja, mjesto, optina i drava roenja, dravljanstvo, jedinstveni matini broj, prebivalite ili boravite i adresa stana, kategorija za koju se podnosi zahtjev i potpis podnosioca zahtjeva. Lice iz stava 2 ovog lana zahtjev podnosi lino, radi utvrivanja identiteta. Ministarstvo izdaje potvrdu o prijemu zahtjeva. lan 191 Prilikom podnoenja zahtjeva od graanina se uzima: fotografija, otisak dva prsta i svojeruni potpis u digitalnoj formi. Graanin koji prema nacionalnoj pripadnosti, vjeroispovijesti ili obiajima nosi kapu ili maramu kao sastavni dio nonje, odnosno odjee moe biti fotografisan sa kapom ili maramom. Dio lica graanina koji omoguava identifikaciju ne smije biti pokriven prilikom uzimanja fotografije. Uzimanja podataka iz st. 1, 2 i 3 ovog lana, vri se u skladu sa zakonom kojim je ureeno izdavanje line karte. lan 192 Ministarstvo moe da koristi podatke iz drugih propisanih evidencija, radi neophodne provjere podataka u postupku izdavanja vozake dozvole. U sluaju iz stava 1 ovog lana Ministarstvo je obavezno da obezbijedi zatitu podataka. ln 193 Vozu kome je izdt vozk dozvol z uprvljnje motornim vozilom izde se, n njegov zhtjev, meunrodn vozk dozvol na propisanom obrascu, u skladu sa potvrenim meunarodnim ugovorom. Meunarodna vozaka dozvola ne moe se izdati vozau iz stava 1 ovog lana ako mu je izreena mjera bezbjednosti, odnosno zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, dok ta zabrana traje ili ako se nalazi u registru novanih kazni kao osueni, odnosno kanjeni za prekraj iz oblasti bezbjednosti saobraaja, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se ureuju prekraji. Meunrodn vozk dozvol izdt u Crnoj Gori ne smije se koristiti z uprvljnje motornim vozilim n teritoriji Crne Gore. Meunrodnu vozku dozvolu izdje Ministarstvo. Sadraj obrasca zahtjeva za izdavanje meunrodne vozke dozvole propisuje Ministrstvo. lan 194 Naknadu trokova izrade obrasca vozake dozvole snosi podnosilac zahtjeva. Blii nain izdavanja vozake dozvole i visinu naknade iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo. lan 195 Ministarstvo vodi evidenciju o izdatim vozakim dozvolama iz l. 177 i 193 ovog zakona, podacima unijetim u obrazac vozake dozvole, podnijetim zahtjevima za izdavanje vozake dozvole, podacima iz zahtjeva, dokumentaciji koja je priloena uz zahtjev, prestanku vaenja vozake dozvole, razlozima i datumu prestanka vaenja, mjerama privremenog oduzimanja

vozakih dozvola iz l. 205 i 206 ovog zakona, kao i o izraenim obrascima vozake dozvole (u daljem tekstu: evidencija). Evidencija je elektronski voena baza podataka. Sastavni dio evidencije su podaci i dokumenta o vozakim dozvolama koje su izdate prije poetka primjene ovog zakona. Blii sadraj i nain voenja evidencije propisuje Ministarstvo. lan 196 Ministarstvo obezbjeuje zatitu linih podataka od sluajnog ili neovlaenog gubitka, pristupa, izmjene ili distribucije. Lini podaci uvaju se deset godina nakon isteka roka vaenja vozake dozvole. Izuzetno od stava 1 ovog lana, Ministarstvo brie podatke o izvrenim zatitnim mjerama zabrane upravljanja vozilom po isteku jedne godine od prestanka zabrane. lan 197 Podatke iz evidencije moe koristiti Ministarstvo za izvravanje poslova iz svoje nadlenosti, kao i nadleni organ u izvravanju zakonom utvrenih poslova. Dravni organi, organi dravne uprave, organi lokalne uprave i drugi organi i organizacije mogu koristiti podatke iz evidencije za obavljanje poslova iz svoje nadlenosti, ako su za korienje tih podataka ovlaeni zakonom. Podatke iz registra vozakih dozvola, uz naknadu, mogu koristiti osiguravajua drutva, pravna lica i preduzetnici koji vre tehniki pregled i druge organizacije u izvravanju svojih ovlaenja. Nadleni organ, kao i organi i organizacije iz st. 2 i 3 ovog lana obavezni su da obezbijede zatitu podataka koje koriste od sluajnog ili neovlaenog pristupa, korienja, obrade i prosljeivanja, u skladu sa zakonom. Podaci iz evidencije mogu se koristiti za statistike, naune, istraivake i druge namjene, bez oznake identiteta graanina na kojeg se podaci odnose, u skladu sa zakonom. Visinu naknade iz stava 3 ovog lana utvruje Ministarstvo. lan 198 Zaposleni u Ministarstvu i nadlenom organu, kao i lica koja koriste podatke iz evidencije, ne smiju saoptavati line podatke koje su saznali u vrenju svojih poslova. Obaveza iz stava 1 ovog lana traje i nakon prestanka radnog odnosa. Lice iz stava 1 ovog lana moe biti osloboeno obaveze uvanja linih podataka, u skladu sa zakonom. 5. Vozke dozvole z ktegorije motornih vozil ln 199 Vozk dozvol izdje se z uprvljnje motornim vozilim, odnosno skupovim vozil sljedeih ktegorij: 1) AM - moped, lki tricikl ili lki etvorocikl i motokultivtor; 2) A1 - motocikl ij rdn zpremin motor nije ve od 125 cm3 i snge motor do 11 kW iji odnos snge motor i mse vozil nije vei od 0,1 kW/kg i teki tricikl ij sng motor ne prelzi 15 kW; 3) A2 - motocikl ij sng motor nije ve od 35 kW i iji odnos snge motor i mse vozil nije vei od 0,2 kW/kg;

4) A - motocikl i teki tricikl ij sng motor prelzi 15 kW; 5) B1 - teki etvorocikl; 6) B - motorno vozilo, osim vozil ktegorije A, A1, A2, AM i T ij njve dozvoljen ms nije ve od 3.500 kg i koje nem vie od osm mjest z sjeenje, ne runjui sjedite z voz, kao i motorno vozilo kojem je pridodato prikljuno vozilo ija najvea dozvoljena masa ne prelazi 750 kg, kao i motorno vozilo sa pridodatim prikljunim vozilom ija najvea dozvoljena masa prelazi 750 kg, pod uslovom da najvea dozvoljena masa ovog skupa vozila nije vea od 4250 kg; 7) B+E - skup vozil ije vuno vozilo pripd ktegoriji B, njve dozvoljen ms prikljunog vozil je ve od 750 kg, nije ve od 3.500 kg; 8) C1- motorno vozilo, osim vozil ktegorije D i D1, ij je njve dozvoljen ms ve od 3.500 kg, nije ve od 7.500 kg i koje nem vie od osm mjest z sjeenje, ne runjui sjedite z voz; 9) C1+E - skup vozil ije vuno vozilo spd u ktegoriju C1, njve dozvoljen ms prikljunog vozil prelzi 750 kg, a njve dozvoljen ms skup ne prelzi 12.000 kg, ko i skup vozil ije vuno vozilo spd u ktegoriju B, njve dozvoljen ms prikljunog vozil prelzi 3.500 kg, a njve dozvoljen ms skup vozil ne prelzi 12.000 kg, 10) C - motorno vozilo, osim vozila ktegorije A, A1, A2, AM, T, B, D i D1, ij je njve dozvoljen ms ve od 3.500 kg, koje nem vie od osm mjest z sjeenje, ne runjui sjedite z voz; 11) C+E - skup vozil ije vuno vozilo pripd ktegoriji C, njve dozvoljen ms prikljunog vozil je ve od 750 kg; 12) D1 - motorno vozilo z prevoz lic koje, osim sjedit z voz, im vie od osm, li ne vie od 16 sjedit i ij mksimln duin ne prelzi osm metr; 13) D1+E - skup vozil ije vuno vozilo pripd ktegoriji D1, njve dozvoljen ms prikljunog vozil je ve od 750 kg; 14) D motorno vozilo z prevoz lic koje, osim sjedit z voz, im vie od osm sjedit; 15) D+E - skup vozil ije vuno vozilo pripd ktegoriji D, njve dozvoljen ms prikljunog vozil je ve od 750 kg; 16) T - trktor s ili bez prikljunih vozil i rdne mine. lan 200 Voz vozil ktegorije C1+E, C+E, D1+E ili D+E moe d uprvlj skupom vozil ktegorije B+E. Voz vozil ktegorije C+E moe d uprvlj skupom vozil ktegorije D+E, ukoliko im ktegoriju D. Voz vozil ktegorije C+E moe d uprvlj skupom vozil ktegorije C1+E, a voz vozila ktegorije D+E ktegorijom D1+E. Voz vozil ktegorije B im prvo d uprvlj i lkim triciklom i lkim etvorociklom, tekim triciklom ij sng motor nije ve od 15 kW i tekim etvorociklom, ko i tekim triciklom ij sng motor je ve od 15 kW kd npuni 21 godinu. Voz vozil ktegorije B1 im prvo d uprvlj i lkim triciklom, tekim triciklom ij sng motor nije ve od 15 kW, lkim i tekim etvorociklom. Trktorom i rdnom minom moe uprvljti smo voz koji im vozku dozvolu z vozil ktegorije T. Voz vozil ktegorije A2 moe d uprvlj vozilom ktegorije A1.

Voz vozil ktegorije A moe d uprvlj vozilom ktegorije A1, A2 i AM, voz vozil ktegorije C moe d uprvlj vozilom ktegorije C1, voz vozil ktegorije B moe d uprvlj vozilom ktegorije B1 i voz vozil ktegorije D moe d uprvlj vozilom ktegorije D1. Vozi ktegorij C, C1, D i D1 mogu d uprvljju tim vozilim i kd im je pridodto prikljuno vozilo ij njve dozvoljen ms nije ve od 750 kg. Motokultivtorom moe uprvljti voz koji im vozku dozvolu z uprvljnje vozilom bilo koje ktegorije. ln 201 U vozaku dozvolu upisuju se sve kategorije vozila kojima voza ima pravo da upravlja. Vozaka dozvola za kategoriju: 1) B+E moe se izdati vozau koji ima vozaku dozvolu za kategoriju B; 2) C1+E moe se izdati vozau koji ima vozaku dozvolu za kategoriju C1; 3) C+E moe se izdati vozau koji ima vozaku dozvolu za kategoriju C; 4) D1+E moe se izdati vozau koji ima vozaku dozvolu za kategoriju D1; 5) D+E moe se izdati vozau koji ima vozaku dozvolu za kategoriju D; 6) C i C1 moe se izdati vozau koji ima vozaku dozvolu za kategoriju B; 7) D moe se izdati vozau koji ima vozaku dozvolu za kategoriju C njmnje dvije godine; 8) D1 moe se izdati vozau koji ima vozaku dozvolu za kategoriju C1 njmnje dvije godine. Voza ima pravo da upravlja vozilom one kategorije ili onih kategorija koje su upisane u vozaku dozvolu. 6. Oduzimnje vozke dozvole ln 202 Ovlaeni policijski slubenik e na licu mjesta, naredbom privremeno oduzeti vozaku dozvolu vozau, ako: 1) se u nselju vozilom kree brzinom veom od 30 km/h od dozvoljene; 2) se na putu van naselja kree brzinom veom od 50 km/h od dozvoljene; 3) napusti mjesto saobraajne nezgode; 4) upravlja vozilom u saobraaju pod dejstvom alkohola u koncentraciji veoj od 0,5 g/kg, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci prije i za vrijeme vonje ili odbije da se podvrgne ispitivanju, odnosno zdravstvenom pregledu; 5) je izvrio radnju preticanja vozila koje se zaustavilo ispred pjeakog prelaza radi proputanja pjeaka koji su stupili na pjeaki prelaz; 6) vri preticanje ili obilaenje kolone vozila; 7) pretie drugo vozilo u tunelu, ispred vrha prevoja puta ili u krivini kad je preglednost puta nedovoljna. Mjere iskljuenja iz saobraaja i privremenog oduzimanja vozake dozvole primjenjuju se i na instruktora vonje, ako se utvrdi da u organizmu ima alkohola ili pokazuje znake alkoholne poremeenosti za vrijeme dok osposobljava kandidata za vozaa motornog vozila ili ako odbije da se podvrgne ispitivanju, odnosno strunom pregledu.

lan 203 U sluaju iz lana 202 ovog zakona ovlaeni policijski slubenik e vozau, odnosno instruktoru vonje obavezno izdati potvrdu koja sadri: ime i prezime vozaa, odnosno instruktora vonje, broj vozake dozvole, dan, as, kao i razlog njenog oduzimanja. U sluaju oduzimanja vozake dozvole iz lana 202 stav 1 ta. 1, 2, 3, 5, 6 i 7 ovog zakona voza ima pravo da upravlja vozilom do mjesta prebivalita, odnosno boravita, a najdue osam asova od asa oduzimanja vozake dozvole, to e ovlaeni policijski slubenik konstatovati u potvrdi iz stava 1 ovog lana. Ako nadleni organ, u roku od sedam dana od dana privremenog oduzimanja vozake dozvole, ne podnese zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka sa predlogom za produenje ove mjere ili ako nakon podnoenja takvog zahtjeva organ nadlean za odluivanje u prekrajnom postupku, u roku od tri dana, ne odlui o produenju privremenog oduzimanja vozake dozvole, vozaka dozvola se vraa. Vrijeme za koje je vozaka dozvola privremeno oduzeta uraunava se u vrijeme trajanja primjene zatitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom. lan 204 Vozau i instruktoru vonje kome je vozaka dozvola izdata u Crnoj Gori, a koji je u skladu sa ovim zakonom kanjen za tei prekraj protiv bezbjednosti saobraaja na putevima, pored novane kazne ili kazne zatvora, mogu se izrei i kazneni bodovi. U sluaju sticaja prekraja kazneni bodovi se sabiraju za pojedinane prekraje, pri emu zbir kaznenih bodova ne moe biti vei od pet. Kazneni bodovi se unose u registar novanih kazni, na osnovu konanog prekrajnog naloga, odnosno na osnovu pravosnane odluke organa nadlenog za odluivanje u prekrajnom postupku. lan 205 Vozau ili instruktoru vonje kome je u periodu od dvije godine, zbog uinjenih prekraja propisanih ovim zakonom, odreeno najmanje 12 kaznenih bodova, privremeno e se oduzeti vozaka dozvola u trajanju od 90 dana. Rjeenje o privremenom oduzimanju vozake dozvole iz stava 1 ovog ovog lana donosi nadleni organ. Privremeno oduzeta vozaka dozvola vratie se vozau ili instruktoru vonje nakon isteka vremenskog perioda iz stava 1 ovog lana. lan 206 Vozau ili instruktoru vonje kojem je prethodno, zbog toga to je sakupio odreeni broj kaznenih bodova, oduzeta vozaka dozvola, a on u periodu od dvije godine od isteka ove mjere uini saobraajne prekraje zbog kojih mu je odreeno devet kaznenih bodova, privremeno e se oduzeti vozaka dozvola u trajanju od est mjeseci. Rjeenje o privremenom oduzimanju vozake dozvole iz stava 1 ovog ovog lana donosi nadleni organ. Privremeno oduzeta vozaka dozvola vratie se vozau ili instruktoru vonje nakon isteka vremenskog perioda iz stava 1 ovog lana. O oduzimanju vozake dozvole iz lana 205 stav 1 ovog zakona i stava 1 ovog lana nadleni organ vodi evidenciju i u elektronskoj formi, koja sadri: ime i prezime vozaa, odnosno instruktora vonje, jedinstveni matini broj, broj vozake dozvole, pravni osnov za oduzimanje,

vrijeme trajanja mjere privremenog oduzimanja vozake dozvole, kao i datum poetka i datum zavretka trajanja mjere. Podatke iz evidencije iz stava 4 ovog lana nadleni organ dostavlja Ministarstvu u elektronskoj formi radi unoenja u evidenciju vozakih dozvola. lan 207 Voza ili instruktor vonje za vrijeme trajanja mjere privremenog oduzimanja vozake dozvole iz l. 205 i 206 ovog zakona ili za vrijeme trajanja zatitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ne smije da upravlja vozilom u saobraaju. 7. Izvrenje mjer zbrne uprvljnj ln 208 Ztitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izreenu konanim prekrajnim nalogom, odnosno pravosnanom odlukom izvrv ndleni organ n ijem podruju voza im prebivlite ili boravite. O izvrenim mjerm iz ovog ln z lic koj imju strnu vozku dozvolu nadleni organ e, bez odlgnj, obvijestiti drvu iji je orgn izdo strnu vozku dozvolu. Nadleni organ e mjeru iz stava 1 ovog lana izvriti privremenim oduzimanjem vozake dozvole rjeenjem kojim se odreuje datum poetka i zavretka trajanja mjere iz stava 1 ovog lana. Voza kome je izreena zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom duan je da, u roku od tri dana od dana prijema rjeenja iz stava 3 ovog lana, nadlenom organu preda vozaku dozvolu. Mjeru iz stv 1 ovog ln izreenu licu koje im strnu vozku dozvolu izvrv nadleni organ n ijem je podruju sjedite organa nadlenog za voenje prekrajnog postupka koji je mjeru izreko. O privremeno oduzetim vozakim dozvolama i izvrenim zatitnim mjerama zabrane upravljanja motornim vozilom evidenciju vodi nadleni organ i u elektronskoj formi. Evidencija iz stava 6 ovog lana sadri: ime i prezime vozaa, jedinstveni matini broj, broj vozake dozvole, osnov za oduzimanje, vrijeme trajanja zatitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, datum poetka i datum zavretka trajanja zatitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom. Podatke iz evidencije iz stava 6 ovog lana nadleni organ dostavlja Ministarstvu u elektronskoj formi radi unoenja u evidenciju vozakih dozvola. 8. Vozi trmvj ln 209 Trmvjem moe uprvljti voz koji im vozku dozvolu z uprvljnje motornim vozilom "B ktegorije i dozvolu z uprvljnje trmvjem koju izdje Ministarstvo. Dozvola z uprvljnje trmvjem moe se izdati licu koje je navrilo 21 godinu ivota, poloilo ispit za upravljanje tramvajem, kao i da mu nije izreena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Kad upravlja tramvajem voza mora imati kod sebe dozvolu za upravljanje tramvajem i vozaku dozvolu, koje je duan da stavi na uvid ovlaenom policijskom slubeniku. Blii nain osposobljavanja kandidata za vozaa tramvaja i nain sprovoenja ispita propisuje organ dravne uprave nadlan za poslove obrazovanja.

X. OSPOSOBLJAVANJE KANDIDATA ZA VOZAA 1. Opta pravila ln 210 Radi sticanja teorijskih i prktinih znnj i vjetina potrebnih z smostlno i bezbjedno uprvljnje vozilom u sobrju n putu, osposobljvnje kndidt z voza vri se prema programu obrazovanja za upravljanje motornim vozilom u skladu sa zakonom kojim se ureuje obrazovanje odraslih i sastoji se od teorijske nastave i prktine obuke u uprvljnju vozilom. ln 211 Osposobljavanje kndidt z voze moe se zpoeti njrnije est mjeseci prije nego to kndidt z voz ispuni strosni uslov iz lana 179 ovog zkon. Kandidat moe zapoeti osposobljavanje za vozaa kad priloi ljekarsko uvjerenje iz lana 180 stav 2 ovog zakona. Kndidt za vozaa ne moe obavljati praktinu obuku i polgti vozki ispit za neku drugu kategoriju za vrijeme trjnj ztitne mjere, odnosno mjere bezbjednosti zbrne uprvljnj motornim vozilom, ko ni z vrijeme dok mu je vozk dozvol oduzet. 2. Teorijsk nastava ln 212 Teorijsk nastava obuhvt naroito sljedee sadraje: 1) prvil sobrj i sobrjn signlizcij pojm i znj prvil sobrj, primjen prvil, pojm i znenje sobrjnih znkov i znci koje dju ovlen sluben lic; 2) voz znj i uticj voz n bezbjednost sobrj, osobine i postupci voz koji utiu n bezbjednost sobrj, socioloki inioci koji utiu n ponnje voz, znj procjen sobrjne situcije i nin donoenj odluk voz, orijentcij voz u vremenu i prostoru, psiholoki inioci koji utiu n procjene, donoenje i sprovoenje odluk voz u toku vonje, vrijeme rekcije, pnj i umor voz, promjene kod voz koje nstju usljed korienj lkohol i/ili drugih psihoktivnih supstnci ij je upotreb zbrnjen prije i z vrijeme vonje; 3) put pojm put, krkteristike put koje su od znj z bezbjednost sobrj, uticj vremenskih prilik n stnje put i bezbjedno odvijnje sobrj i noni uslovi vonje; 4) vozilo pojm i osobine vozil koje utiu n bezbjedno odvijnje sobrj n putevim, znj i uticj tehnike isprvnosti vozil n bezbjedno odvijnje sobrj, znj i uticj optereenj i nin optereenj vozil n bezbjednost sobrj, osnovni sklopovi i ureji vozil i njihov uticj n bezbjednost sobrj n putu, njee neisprvnosti vozil i mogunosti njihovog otklnjnj od strne voz rspoloivom opremom i sredstvim; 5) psivn bezbjednost vozil pojm i znj, uticj pojedinih djelov i sklopov vozil n psivnu bezbjednost i djelovi, sklopovi i ureji vozil iji je osnovni cilj obezbjeivnje psivne bezbjednosti; 6) ostli uesnici u sobrju pojm i njihove osobine koje utiu n bezbjedno odvijnje sobrj, krkteristike ponnj u sobrju djece, strih lic, osob s posebnim potrebm, pjek, biciklist, motociklist i drugih lic, pojm, krkteristike i uticj inskih vozil n bezbjedno odvijnje sobrj, mogui uticj ivotinj n bezbjedno odvijnje sobrj n putu;

7) propisi vezni z prvo n uprvljnje vozilom u sobrju n putu, prvo ue vozil u sobrju n putu, vrijeme uprvljnj vozilom u sobrju n putu i odmori voz, postupk u sluju sobrjne nezgode i posebne mjere bezbjednosti; 8) mjere predostronosti prilikom nputnj vozil; 9) osnovi ekonomine vonje i uticj sobrj n stnje ivotne sredine i njeno ugrovnje; 10) opsnosti koje nstju zbog nepotovnj propis iz oblsti bezbjednosti sobrj, mogue tetne posljedice nepotovnj propis i kznene mjere z uinioce povred propis iz oblsti bezbjednosti sobrj (kzn ztvor, novn kzn, mjere bezbjednosti i ztitne mjere); 11) teorijsko objnjenje rdnji s vozilom u sobrju n putu i postupnje voz u sobrju n putu osnovne rdnje vozilom: polzk, vonj unprijed, vonj unzd, promjen prvc kretnj i zustvljnje vozil, ukljuivnje vozil u sobrj n putu, izbor brzine kretnj vozil u zvisnosti od sobrjne situcije i uslov put i vremen, skretnje, obilenje, mimoilenje, preticnje, promjen sobrjne trke, polukruno okretnje, zustvljnje i nglo koenje, ustupnje prvenstv prolz, postupnje voz prilikom nilska i prolzk kroz rskrsnicu n kojoj je sobrj regulisn prvilom desne strne, sobrjnim znkom, svjetlosnim sobrjnim znkom i zncim i nredbm koje dje ovleni policijski slubenik, postupnje voz prilikom nilska n pjeki prelz, prelz put preko eljeznike i trmvjske pruge i vonj kroz tunel, postupnje voz u uslovim pdvin, smnjene vidljivosti, u nonim uslovim i kd se kree putem n kojem se izvode rdovi; 12) prva pomo licima povrijeenim u saobraaju. Nastavu iz prve pomoi izvodi doktor medicine. 3. Prktin obuk ln 213 Praktina obuka za vozaa obuhvt ovldvnje vjetinm u uprvljnju vozilom u sobrju n putu, u pogledu: 1) provjere i pripreme vozil i opreme z bezbjedno uestvovnje u sobrju n putu; 2) upotrebe komndi i urej vozil; 3) izvoenja propisnih rdnji vozilom n ureenom poligonu; 4) izvoenja rdnji vozilom u sobrju n putu iz ln 212 stv 1 tk 11 ovog zkon; 5) uprvljnj vozilom u sobrju n putu u nselju, u uslovim slbog, srednjeg i jkog intenzitet sobrj; 6) uprvljnj vozilom u sobrju n putu vn nselj, u uslovim slbog, srednjeg i jkog intenzitet sobrj; 7) uprvljnj vozilom n putu u nselju i vn nselj, u nonim uslovim; 8) uvjebvnj rdnji vozilom i postupnje voz u rzliitim sobrjnim situcijm; 9) rzvijnj odnos povjerenj i potovnj prem drugim uesnicim u sobrju, sticnj nvike pomgnj drugim uesnicim u sobrju i preduzimnj mjer d ne doe do sobrjne nezgode. Nin sprovoenj prktine obuke kndidt z voze propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja.

ln 214 S prktinom obukom kndidt z voze moe se otpoeti tek nkon to kndidt z voz poloi teorijski dio ispit i dobije potvrdu o poloenom teorijskom dijelu ispit. Vozila za praktinu obuku kandidata za vozaa i obavljanje ispita moraju ispunjavati uslove iz lana 228 ovog zakona. Auto kola ne smije otpoeti s prktinom obukom kndidt z voz koji nem ljekarsko uvjerenje z ktegoriju vozil z koju se obuv, odnosno otpoeti ili obvljti prktinu obuku ko je od izdvnj tog uvjerenj proteklo vie od jedne godine. ln 215 Kndidt z voz koji obavlja prktinu obuku moe uprvljti vozilom one ktegorije z koju se obuv pod ndzorom instruktor vonje, koji se nalazi u vozilu na mjestu suvozaa. Izuzetno od stv 1 ovog ln, kndidt z voz moe uprvljti bez ndzor instruktor vonje u vozilu ktegorije AM, A1, A2, A, B1 i T, a prilikom obvljnj prktine obuke n ureenom poligonu u vozilu bilo koje kategorije. ln 216 Z vrijeme obvljnj prktine obuke u vozilu mogu se nlziti smo instruktor vonje, kndidt z voz i lice koje vri ndzor. Z vrijeme prktine obuke kndidt z voz mor imti i staviti na uvid ljekarsko uvjerenje, potvrdu o poloenom teorijskom ispitu i linu krtu ili drugu ispravu na osnovu koje se moe utvrditi identitet kandidata. s prktine obuke ne moe poeti dok se instruktor vonje ne uvjeri d su ispunjeni uslovi iz st. 1 i 2 ovog ln. lan 217 Kandidat za vozaa koji na tri polaganja praktinog dijela vozakog ispita nije poloio ispit duan je da obavi dodatnu praktinu obuku za vozaa koja ne moe trajati krae od pet asova. O dodatnoj obuci iz stava 1 ovog lana auto kola kandidatu za vozaa izdaje potvrdu. 4. Auto kola ln 218 Osposobljvnje kndidt z voze, obavlja se u auto koli koja ima licencu za rad koju izdaje organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. Licenca iz stava 1 ovog lana, izdaje se auto koli koja ispunjava uslove u skladu sa ovim zakonom. Osposobljavanje kandidata za vozae obavlja se i u srednjoj strunoj koli koja ima licencu za izvoenje odgovarajueg obrazovnog programa za podruje rada saobraaja, koja se izdaje u skladu sa propisima iz oblasti obrazovanja. ln 219 Auto kola mora da im: 1) njmnje jednu opremljenu kolsku uionicu z teorijsku obuku; 2) poslovni prostor z dministrtivne poslove; 3) nstvn sredstv i uil;

4) njmnje dva vozila ktegorije B, koja ne mogu biti starija od osam godina i njmnje po jedno vozilo ostlih ktegorija koja ne mogu biti starija od 20 godina, a koja su registrovana na auto kolu ili su obezbijeena po osnovu lizinga; 5) ureen poligon z prktinu obuku voz. Prostor iz stava 1 ta. 1, 2 i 5 ovog lana moe biti u vlasnitvu auto kole ili u upotrebi po osnovu zakupa. Auto kola je duna d obezbijedi: 1) njmnje dva instruktor vonje za vozila ktegorije B i njmnje jednog instruktor z ostale ktegorije vozila z koje vri osposobljvnje kndidt; 2) predv teorijske nstve; 3) predavaa prve pomoi. Blie uslove iz st. 1 i 3 ovog lana propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. ln 220 Licenca iz lana 218 stav 1 ovog zakona prestaje da vai: 1) na zahtjev auto kole; 2) ako auto kola prestane da ispunjava neki od uslova iz lana 219 ovog zakona; 3) ako auto kola ne obavlja djelatnost za koju je registrovana, u trajanju od jedne godine; 4) ako auto kola djelatnost obavlja suprotno odredbama ovog zakona i drugih propisa koji se odnose na rad auto kola. Rjeenje o prestanku vaenja licence iz stava 1 ovog lana donosi organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. ln 221 Registr auto kola, odnosno srednjih strunih kol z koje je izdta licenca iz lana 218 stav 1 ovog zakona vodi organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. Registr iz stava 1 ovog lana sdri naroito: broj upis u registr, naziv auto kole, odnosno srednje strune kole, ktegorije vozila z koje ta kola obvlj obuku i dtum izdvnj licence. Blii sadraj i nin voenj registr iz stv 1 ovog ln propisuje organ dravne uprave ndlen za poslove obrazovanja. 5. Predv teorijske nastave ln 222 Predv teorijske nastave mor d im: 1) najmanje visoku ili viu strunu spremu sobrjne struke, mainske struke - oblast drumski sobrj, motori i vozila ili zavren pravni fakultet u etvorogodinjem trajanju i njmnje tri godine rdnog iskustv u oblsti bezbjednosti sobrj; 2) vozku dozvolu z vozilo ktegorije B, najmanje tri godine. 6. Instruktor vonje ln 223 Instruktor vonje mor d im licencu z instruktora vonje. Licenca iz stava 1 ovog lana izdae se instruktoru vonje, ako: 1) ima poloen ispit za instruktora vonje; 2) je zdrvstveno sposobn;

3) u posljednje tri godine nije prvosnno osuivan z krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti ili protiv njega za takvo krivino djelo nije pokrenut krivini postupak, odnosno ako mu za posljednje dvije godine nije izreena zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Licenca za instruktora vonje izdaje se sa rokom vaenja od pet godin, a vi smo za vrijeme za koje vai i njegov vozk dozvol z tu ktegoriju vozil. Po isteku vremena iz stava 2 ovog lana instruktoru vonje e se, na njegov zahtjev, ponovo izdati licenca iz stv 1 ovog ln, ako: 1) je pohaao seminre strunog usavravanja; 2) je zdrvstveno sposobn; 3) u posljednje tri godine nije prvosnno osuivan z krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti ili protiv njega za takvo krivino djelo nije pokrenut krivini postupak, odnosno ako mu za posljednje dvije godine nije izreena zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Licencu z instruktora vonje izdaje Ministarstvo, na propisanom obrascu. Evidenciju o izdatim licencama za instruktora vonje vodi Ministarstvo. Izgled i sadrinu obrasca licence za instruktora vonje, kao i sadraj i nain voenja evidencije o izdatim licencama za instruktora vonje propisuje Ministarstvo. ln 224 Ispit za instruktora vonje iz lana 223 stav 2 taka 1 ovog zakona polae se po programu obrazovanja odraslih, koji obuhvata teorijsku nastavu i praktinu obuku, a naroito sadri: poznavanje propisa o bezbjednosti saobraaja na putevima, poznavanje motornih vozila, upravljanje vozilom, osnove pedagogije i metodike pedagoke vonje i osnove psihologije. Za instruktor vonje moe se osposobljavati voz, ako: 1) ima srednju strunu spremu (IV nivo obrazovanja); 2) je nvrio 21 godinu ivot; 3) im njmnje tri godine vozku dozvolu z voza vozil ktegorije z koju pole ispit z instruktor vonje; 4) je zdravstveno sposoban. Po zavretku programa obrazovanja za instruktora vonje kandidat polae ispite u skladu sa propisima iz oblasti obrazovanja odraslih, kao i zavrni ispit pred ispitnom komisijom koju imenuje organ dravne uprave ndlen z poslove obrzovnj. Komisiju iz stava 3 ovog lana ini predstavnik organa dravne uprave ndlen z poslove obrzovnj, Ministarstva i obrazovne ustanove koja izvodi obuku. Blii sadraj progrma obrazovanja i nin polgnj zavrnog ispit z instruktor vonje propisuje organ dravne uprave ndlen z poslove obrzovnj. ln 225 Predavai teorijske nastave, instruktori vonje i lanovi ispitnih komisija su duni da pohaaju seminare strunog usavravanja koje organizuje i sprovodi organ dravne uprave ndlen z poslove obrazovanja. Organizovanje i sprovoenje seminara iz stava 1 ovog lana organ dravne uprave ndlen z poslove obrazovanja moe povjeriti obrazovnoj javnoj ustanovi ija je djelatnost bezbjednost saobraaja. Progrm seminr strunog usavravanja za predavae teorijske nastave, instruktore vonje i lanove ispitnih komisija blie propisuje organ dravne uprave ndlen z poslove obrazovanja.

ln 226 Instruktor vonje moe obavljati prktinu obuku smo s kndidtima z voze koji se osposobljvju u auto koli ili srednjoj strunoj koli. Z vrijeme izvoenj prktine obuke instruktor vonje mor imti vozku dozvolu i dozvolu za instruktora vonje. Z vrijeme izvoenj prktine obuke instruktor vonje mor imti dokumentaciju o kndidtu z voza iz lana 216 stav 2 ovog zakona, kao i evidenciju o sprovedenoj obuci kandidata za vozaa (knjiica obuke kandidata za vozaa). Dokumentaciju iz st. 2 i 3 ovog lana instruktor vonje duan je da stavi n uvid ovlenom policijskom slubeniku. ln 227 Instruktor vonje moe obaviti njvie sedam kolskih asova prktine obuke kndidt z voze u toku rdnog dn. kolski as praktine obuke kandidata za vozaa traje 60 minuta. Instruktor vonje izmeu sov prktine obuke mor imti odmor u trjnju od njmnje 10 minut, osim kd s istim kndidtom z voz izvodi dv spojen s, kad mor imti odmor u trjnju od njmnje 20 minut. O izvrenoj praktinoj obuci u toku radnog dana instruktor vonje vodi evidenciju. 7. Vozil z osposobljvnje voz ln 228 Vozilo z obuku kndidt z voza vozil ktegorije B, C1, C i D1 mor imti ugrene duple none komnde vonje, pri emu ne mora imati komndu z ubrzvnje. Vozilo za obuku kandidata za vozaa mora imati svjetlosni signal na vidnom mjestu u vozilu i zvuni signal u vozilu, koji e signalizirati aktiviranje duplih komandi. Vozilo z obuku kndidt z voza ne moe imti utomtski mjenj. ln 229 Vozilo z obuku kndidt z voza, kd uestvuje u sobrju i kd se n njemu obuv kndidt z voz, mor biti ozneno posebnom tablicom. Tablica iz stava 1 ovog lana ima oblik kvadrata plave boje dimenzija 150x150 mm, na kojoj je bijelom bojom napisano latinino slovo L dimenzije 100x80 mm i debljine 25 mm, osim za vozila kategorije AM, A1, A2 i A, za koja je tablica dimenzija 100x100 mm, a dimenzija latininog slova L je 70x50 mm i debljine 15 mm. Tablica iz stava 1 ovog lana mora biti vidno postavljena na prednjoj i zadnjoj strani vozila, upravno na uzdunu osu vozila, osim tablice za vozila kategorije A1 i A koja moe biti postavljena samo na zadnjoj strani vozila. ln 230 Prktin obuk kndidt z voz lica s invliditetom moe se obvljti n vozilu proizvedenom ili preprvljenom u skldu s njegovim potrebm. Vozilo mora biti tehniki ispravno i imati radnu ili pomonu konicu na raspolaganju instruktoru vonje.

8. Prv i obveze kndidt z voza ln 231 Auto kola i kndidt z voz prije poetk obuke moraju zakljuiti ugovor o uslovim pod kojim e se obviti obuk, u skldu s zkonom. Ugovorom iz stava 1 ovog lana moraju se posebno odrediti meusobni odnosi u sluaju prestanka osposobljavanja kandidata kod te auto kole. ln 232 Kndidt z voz snosi trokove obuke, kao i trokove izdvnje potvrd o zavrenoj obuci i svjedoanstva o poloenom vozakom ispitu. Visinu naknade trokova iz stava 1 ovog lana utvruje auto kola, pri emu ne moe odrediti niu naknadu od najnieg iznosa naknade koju utvruje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu Vlada), na predlog organa dravne uprave nadlenog za poslove obrazovanja. Ukoliko auto kola prestane sa radom ili joj licenca prestane da vai duna je da kandidatu koji je zapoeo obuku obezbijedi nastavak obuke i polaganje vozakog ispita kod druge auto kole ili da izvri povraaj uplaenih sredstava. ln 233 Auto kola kandidatu nakon zavrene teorijske nastave i praktine obuke izdje potvrdu. 9. Vozki ispit ln 234 Vozki ispit se sstoji iz teorijskog i prktinog ispit. Kandidat za vozaa nakon zavrene teorijske nastave podnosi prijavu za polaganje teorijskog ispita u auto koli u kojoj se osposobljava. Teorijski ispit moe da polae kndidt z voz kome je izdt potvrd o zvrenoj teorijskoj obuci z voz odreene ktegorije, najranije est mjeseci prije nego to kandidat za vozaa ispuni starosni uslov iz lana 179 ovog zakona. Prktini ispit moe d polae kndidt z voz: 1) koji je zdrvstveno sposobn z voz odreene ktegorije; 2) koji ispunjv strosni uslov z sticnje prv uprvljnj vozilom odgovrjue ktegorije; 3) kome je izdt potvrd o poloenom teorijskom ispitu, a da od dn polgnj teorijskog ispit nije prolo vie od jedne godine; 4) kome je izdt potvrd o zvrenoj prktinoj obuci za upravljanje odgovrjue ktegorije vozila. Kndidt z voz podnosi prijvu za polaganje praktinog ispita sa dokzima o ispunjenosti uslov iz stava 4 ovog ln. ln 235 Vozki ispit orgnizuje i sprovodi organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. N vozkom ispitu se utvruje d li je kndidt u dovoljnoj mjeri steko teorijsk i prktin znnj i vjetine potrebne z smostlno i bezbjedno uprvljnje vozilom. Vozki ispit se sprovodi n crnogorskom jeziku i na jezicima koji su u slubenoj upotrebi u Crnoj Gori.

Blii nain orgnizovnja i sprovoenja polgnj vozkog ispit propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. ln 236 Teorijski ispit se pole putem test, ij ispitn pitnj obuhvtju sdrj progrm iz ln 212 ovog zkon. Ispitn pitnj z teorijski ispit, kao i mjesto polaganja teorijskog ispita odreuje organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. O poloenom teorijskom ispitu auto kola izdje potvrdu, njksnije u roku od tri dn od dn kd je kndidt z voz poloio teorijski ispit. ln 237 Prktini ispit se pole n ureenom poligonu i u sobrju n jvnom putu i tom prilikom se utvruje d li kndidt z voz im potrebna znnj i vjetine u skldu s lnom 213 ovog zkon. Mjesto polaganja praktinog ispita odreuje ispitna komisija iz lana 240 ovog zakona. ln 238 Kndidt je poloio vozki ispit kd poloi teorijski ispit i prktini ispit. Kndidtu z voz koji je poloio vozki ispit auto kola izdje svjedoanstvo u roku od tri dn od dn kd je poloio vozki ispit. O polgnju vozakog ispit ispitn komisij iz lana 240 ovog zakona sinjv zpisnik na propisanom obrascu. Obrazac i sadraj zapisnika iz stava 1 ovog lana propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. ln 239 Trokove polgnj vozkog ispit snosi kndidt z voz i plaa ih auto koli. Trokovi iz stava 1 ovog lana sastoje se od trokova polaganja teorijskog ispita i trokova polaganja praktinog ispita. Trokovi polgnj iz stava 1 ovog lana obuhvataju i trokove rada ispitne komisije, a sredstva za naknadu tih trokova auto kola prenosi organu dravne uprave nadlenom za poslove obrazovanja . Kndidt z voz ne moe pristupiti polgnju vozkog ispit dok ne izvri uplatu iz stava 1 ovog lana. Visinu trokova iz st. 1 i 3 ovog lana utvruje Vlada, na predlog organa dravne uprave nadlenog za poslove obrazovanja. 10. Ispitna komisija ln 240 Vozaki ispit za vozaa polae se pred ispitnom komisijom, koju obrazuje organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. Komisiju iz stava 1 ovog lana ine tri lana, i to predstavnik organa dravne uprave nadlenog za poslove obrazovanja, Ministarstva i auto kole. lan komisije iz organa dravne uprave nadlenog za poslove obrazovanja i Ministarstva mora da ima visoku strunu spremu (VII nivo obrazovanja), najmanje 23 godine ivota, vozaku

dozvolu za upravljanje vozilom kategorije za koju se vri polaganje i najmanje pet godina za upravljanje vozilom kategorije B. Predstavnik auto kole koji je lan ispitne komisije na praktinom ispitu mora da: 1) im dozvolu z instruktor vonje za sve kategorije za koje auto kola ima licencu; 2) je nvrio njmnje 23 godine ivot; 3) mu z posljednje dvije godine nije izreen ztitn mjer zbrne uprvljnj vozilom. lan ispitne komisije za polaganje vozakog ispita ne moe biti lice koje je u posljednje tri godine prvosnno osuivno z krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti ili je protiv njega za takvo krivino djelo pokrenut krivini postupak. 11. Evidencija ln 241 Auto kola je duna d vodi evidenciju o: 1) kndidtima z voze (ime i prezime, mjesto i drava roenja, ime jednog roditelja, jedinstveni matini broj, mjesto prebivalita ili boravita u Crnoj Gori); 2) sprovedenoj teorijskoj nastavi kandidata za vozaa; 3) sprovedenoj obuci kandidata za vozaa (knjiica obuke kandidata za vozae); 4) praktinoj obuci koju sprovede instruktor vonje u toku radnog dana; 5) polgnju teorijskog dijela vozkog ispit; 6) polaganju praktinog dijela vozakog ispita; 7) izdatim svjedoanstvima o poloenom vozkom ispitu; Blii sdrj, nin voenj i rokove uvnj evidencije iz stv 1 ovog ln propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. XI. VOZILA 1. Tehniki uslovi za vozila koja uestvuju u saobraaju na putu ln 242 Vozilo na motorni pogon i prikljuno vozilo u sobrju n putu mor d ispunjv propisne uslove u pogledu dimenzija, ukupne mase, osovinskog optereenja, zatite okoline i da bude tehniki ispravno i registrovano, u skladu sa ovim zakonom. Vozilo je tehniki isprvno ko im isprvne ureje i opremu propisane aktom iz stava 8 ovog lana i ko zdovoljv sve tehnike normtive z vozilo, u skladu sa ovim zakonom. Vozil u sobrju n putu ne mogu imti ureje, sklopove i opremu ij upotreb moe ugroziti, ometti ili izzvti zbunu drugog uesnik u sobrju. Vozil ne mogu n prednjoj strni d imju ureje ili mterije koje dju, odnosno odbijju svjetlost crvene boje, n zdnjoj strni koje dju, odnosno odbijju svjetlost bijele boje, osim urej i mterij propisanih podzakonskim aktom iz stv 8 ovog ln, ko ni trepue svijetlo koje nije propisano ovim zkonom. N vozilu se ne mogu nlziti niti koristiti ureji koji dju, odnosno odbijju svjetlost vidljivu uesnicim u sobrju u bojm koje nijesu propisane podzakonskim aktom iz stv 8 ovog ln. U saobraaju na putu ne mogu uestvovati vozila koja ne ispunjavaju uslove u pogledu providnosti vjetrobrana i ostalih stakala u skladu sa podzakonskim aktom iz stava 8 ovog lana. U sobrju n putu ne smije d uestvuje prevozno sredstvo koje ovim zkonom nije odreeno ko vozilo.

Blie uslove koje morju d ispunjvju vozil u sobrju n putu u pogledu dimenzij, ukupne mase i osovinskog optereenja, tehnikih uslov i urej, sklopov i opreme i tehnikih normtiv propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja. ln 243 Vozil registrovn u drugoj dravi mogu d uestvuju u sobrju n teritoriji Crne Gore ko imju sklopove, ureje i opremu u skladu sa veom meunrodnom Konvencijom o sobrju n putevim i ko su u isprvnom stnju. Vozil iz stv 1 ovog ln, u pogledu dimenzij, njvee dozvoljene ukupne mse i osovinskog optereenj, morju ispunjvti uslove u skladu sa ovim zakonom. 2. Homologacija vozila ln 244 Motorna i prikljuna vozila koja se uvoze, odnosno prvi put stavljaju na trite u Crnoj Gori, kao i njihovi djelovi, ureaji i oprema, prema svojim konstrukcionim i bezbjednosnim karakteristikama, moraju biti usaglaeni sa tehnikim zahtjevima i uslovima. Utvrivanje i provjera usklaenosti konstrukcionih i bezbjednosnih karakteristika vozila iz stava 1 ovog lana (u daljem tekstu: homologacija vozila) sprovodi se na zahtjev pravnog ili fizikog lica koje uvozi vozilo, odnosno proizvoaa vozila registrovanog u Crnoj Gori. Uz zahtjev iz stava 2 ovog lana podnosilac zahtjeva prilae potrebnu tehniku dokumentaciju. Nakon sprovedene homologacije, za vozila koja ispunjavaju propisane tehnike zahtjeve i uslove, izdaje se sertifikat o homologaciji vozila za tip vozila, odnosno potvrdu o homologaciji za pojedinano vozilo, u skladu sa zakonom kojim se ureuju tehniki zahtjevi za proizvode i ocjenjivanje usaglaenosti. O sprovedenoj homologaciji vozila i izdatim sertifikatima i potvrdama iz stava 4 ovog lana, pravno lice iz lana 246 ovog zakona uspostavlja, vodi i odrava evidenciju u elektronskom obliku za potrebe organa dravne uprave nadlenog za poslove saobraaja i drugih nadlenih organa dravne uprave za obavljanje poslova iz njihove nadlenosti. Tehnike zahtjeve i uslove iz stava 1 ovog lana, blii sadraj zahtjeva i tehnike dokumentacije iz st. 2 i 3 ovog lana, nain sprovoenja homologacije vozila i njihovih djelova i opreme, sadraj i izgled sertifikata, odnosno potvrde o homologaciji, nain njihovog izdavanja, sadraj i nain voenja evidencije iz stava 5 ovog lana propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja. lan 245 Homologacija se ne sprovodi za: 1) vozila uvezena za potrebe diplomatskih i konzularnih predstavnitava, odnosno misija drugih drava, kao i predstavnitava meunarodnih organizacija u Crnoj Gori, koja e nositi registarske tablice za ta vozila u skladu sa ovim zakonom; 2) vozila muzejske vrijednosti i starodobna vozila (oldtajmer); 3) vozila koja su proizvedena za evropsko trite ili prethodno bila registrovana u dravama Evropske Unije, koja radi preseljenja uvoze fizika lica koja su neprekidno boravila u inostranstvu najmanje tri godine, pod uslovom da su ih oni ili lanovi njihovog domainstava posjedovali ili koristili najmanje godinu dana prije useljenja ili povratka u Crnu Goru i da ih uvezu u roku od 12 mjeseci od dana useljenja ili povratka;

4) vozila koja nijesu proizvedena za evropsko trite, koja radi preseljenja uvoze fizika lica koja, pored uslova iz take 3 ovog stava, ispunjavaju i uslov da su ureaji za osvjetljavanje puta, oznaavanje vozila i za davanje svjetlosnih znakova vozila, usaglaeni sa propisima kojim se ureuju uslovi koje moraju da ispunjavaju vozila u saobraaju na putevima; 5) vozila koja uvoze lica sa prebivalitem ili boravitem u Crnoj Gori, steena po osnovu pravosnanog sudskog rjeenja o nasljeivanju; 6) vatrogasna vozila; 7) vozila namijenjena vojnim potrebama Vojske Crne Gore, osim privrednih vozila i vozila za prevoz putnika; 8) radne maine. Saglasnost da se ne sprovodi homologacija izdaje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja. Organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja moe odluiti da se homologacija ne sprovodi prilikom uvoza vozila za posebne namjene. Vozilima za posebne namjene smatraju se vozila: 1) koja su konstruisana i specijalno namijenjena za upotrebu na gradilitima, kamenolomima, lukama ili aerodromima, odnosno nijesu namijenjena za kretanje na javnim putevima; 2) donirana organima lokalne samouprave, dravnim organima ili organizacijama koje se bave humanitarnim ili drutveno korisnim radom; 3) konstruisana i namijenjena za upotrebu na sportskim takmienjima; 4) koja su po svojim konstrukcionim karakteristikama posebno prilagoena za prevoz lica sa invaliditetom, uz prethodno pribavljenu saglasnost organa dravne uprave nadlenog za poslove zdravlja. lan 246 Homologaciju vozila vri pravno lice koje ispunjava uslove u pogledu kadra, opreme i prostora i koje dobije ovlaenje od organa dravne uprave nadlenog za poslove saobraaja, u skladu sa zakonom kojim se ureuju tehniki zahtjevi za proizvode i ocjenjivanje usaglaenosti. Trokove homologacije vozila snosi podnosilac zahtjeva. Naknadu trokova homologacije utvruje pravno lice iz stava 1 ovog lana, a maksimalni iznos ove naknade utvruje Vlada. Blie uslove koje mora da ispunjava pravno lice iz stava 1 ovog lana propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja. 3. Ispitivanje vozila lan 247 Vozila na motorni pogon i prikljuna vozila koja se prepravljaju ili bitnije popravljaju moraju se, u pogledu konstrukcionih i bezbjednosnih karakteristika i ureaja bitnih za bezbjedno uestvovanje u saobraaju, podvrgnuti ispitivanju prije putanja u saobraaj. Vozila na motorni pogon i prikljuna vozila za koja nijesu poznati tehniki podaci potrebni za tehniki pregled i registraciju podvrgavaju se ispitivanju radi utvrivanja tih podataka. Bezbjednosno-tehnike karakteristike, a naroito nosivost prepravljenog vozila na motorni pogon i prikljunog vozila ne mogu odstupati od karakteristika vozila, osim ako je takvu prepravku predvidio proizvoa vozila. Ispitivanje iz st. 1 i 2 ovog lana vri pravno lice koje ispunjava uslove u pogledu prostora, opreme i kadra, u skladu sa tehnikim normativima i tehnikim zahtjevima.

O izvrenom ispitivanju vozila iz st. 1 i 2 ovog lana pravno lice iz stava 4 ovog lana, podnosiocu zahtjeva izdaje potvrdu na propisanom obrascu. Potvrdu iz stava 5 ovog lana pribavlja vlasnik, odnosno korisnik vozila. Potvrdu iz stava 5 ovog lana pravno lice iz stava 4 ovog lana dostavlja Ministarstvu Evidenciju o sprovedenim ispitivanjima i izdatim potvrdama vodi pravno lice iz stava 4 ovog lana. Nain sprovoenja ispitivanja vozila iz st. 1 i 2 ovog lana, obrazac i sadraj potvrde iz stava 5 ovog lana, nain dostavljanja potvrde Ministartsvu, blii sadraj i nain voenja evidencije iz stava 7 ovog lana, kao i blie uslove iz stava 4 ovog lana, propisuje Ministarstvo. lan 248 Ako se prilikom iskljuenja vozila na motorni pogon i prikljunog vozila iz saobraaja, odnosno upuivanja na kontrolni tehniki pregled, u skladu sa ovim zakonom, utvrdi da su tee oteeni koljka ili asija na djelovima bitnim za uvrivanje vjeanja i transmisije, odnosno prenosa, ureaji za upravljanje (lomovi i deformacije), djelovi ureaja za zaustavljanje koji se ne kontroliu detaljno na tehnikom pregledu, djelovi za spajanje vunog i prikljunog vozila, djelovi ureaja za pogon na teni naftni gas ili sabijeni prirodni gas i rezervoari za pogonsko gorivo, vozilo se nee pustiti u saobraaj dok se ne izvri ispitivanje u skladu sa lanom 247 stav 1 ovog zakona. Kad se na tehnikom pregledu ili na drugi nain za vozilo na motorni pogon i prikljuno vozilo koje je registrovano u Crnoj Gori utvrdi neslaganje stvarnog stanja vozila sa podacima koji su upisani u saobraajnu dozvolu, odnosno sa podacima iz evidencije registrovanih vozila, sprovee se postupak utvrivanja da li vozilo ispunjava uslove iz lana 242 ovog zakona i tom prilikom utvrditi stvarno stanje u pogledu spornih tehnikih karakteristika, u skladu sa lanom 247 stav 1 ovog zakona. lan 249 Privredna drutva, druga pravna lica i preduzetnici koji vre popravke ili prepravke vozila na motorni pogon i prikljunih vozila duni su da vode evidenciju o popravljenim i prepravljenim vozilima. ln 250 Vozila u koja su ugraeni ureaji i oprema za pogon na teni naftni gas ili prirodni gas mogu da uestvuju u saobraaju na putu samo ako imaju potvrdu o tehnikoj ispravnosti ugraenih ureaja i opreme za teni naftni gas ili prirodni gas. Potvrda iz stava 1 ovog lana se izdaje ako su ureaji i oprema na teni naftni gas ili prirodni gas tehniki isprvni i ispunjavaju uslove utvrene tehnikim propisima iz stava 5 ovog lana. Ispitivanje ureaja i opreme u smislu stava 2 ovog lana vri i potvrdu iz stava 1 ovog lana izdaje pravno lice koje ispunjava uslove u pogledu prostora, opreme i kadra i koje ovlasti organ dravne uprave nadlean za poslove ekonomije. O pravnim licima iz stava 3 ovog lana i izdatim potvrdama iz stava 1 ovog lana evidenciju vodi organ dravne uprave nadlean za poslove ekonomije. Tehnike uslove koje moraju da ispunjavaju ureaji i oprema za pogon vozila na teni naftni gas ili prirodni gas, blie uslove koje moraju da ispunjavaju pravna lica iz stava 3 ovog lana i nain utvrivanja ispunjenosti tih uslova, obrazac i sadraj potvrde iz stava 1 ovog lana, kao i nain i sadraj evidencije iz stava 4 ovog lana propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove ekonomije.

ln 251 Ukoliko je na vozilu oteen broj asije ili broj motora, Ministarstvo moe, kad na pouzdan nain utvrdi o kojem konkretnom vozilu se radi, dozvoliti da se na vozilu utisne ta oznaka i odrediti njen oblik i sadraj. Utiskivanje oznaka vozila u sluajevima iz stava 1 ovog lana vri pravno lice iz lana 247 stav 4 ovog zakona. XII. TEHNIKI PREGLED MOTORNIH I PRIKLJUNIH VOZILA 1. Sadraj i vrste tehnikog pregleda ln 252 Rdi utvrivnj tehnike isprvnosti motornih i prikljunih vozil vri se tehniki pregled vozil. N tehnikom pregledu se utvruje d li je motorno, odnosno prikljuno vozilo tehniki isprvno i d li ispunjv tehnike zahtjeve i uslove propisane tehnikim propisima, kao i uslove z uee u sobrju, u skladu sa ovim zakonom. Tehniki pregled obuhvata provjeru ispravnosti ureaja za upravljanje, ureaja za zaustavljanje, ureaja za osvjetljavanje puta, oznaavanje vozila i za davanje svjetlosnih znakova, ureaja koji omoguavaju normalnu vidljivost, ureaja za davanje zvunih signala, ureaja za vonju vozila unazad, ureaja za kontrolu i davanje znakova, ureaja za odvoenje i isputanje izduvnih gasova, ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila, ostalih ureaja od posebnog znaaja za bezbjednost saobraaja, kao i kontrolu buke koju stvara vozilo, kontrolu emisije izduvnih gasova, posjedovanje obavezne opreme vozila i druge provjere i kontrole od kojih zavisi tehnika ispravnost vozila. Tehniki pregled vozil iz stv 1 ovog ln moe biti: redovni, vnredni i kontrolni. Blii sadraj i nain vrenja tehnikog pregleda vozila propisuje Ministarstvo. 2. Stanica za tehniki pregled vozila ln 253 Tehniki pregled vozil obvlj privredno drutvo koje ima odobrenje za obavljanje tih poslova. Odobrenje iz stava 1 ovog lana izdaje se privrednom drutvu koje obezbijedi posebnu tehnoloku cjelinu u kojoj se iskljuivo obvlj djeltnost tehnikog pregled vozil (u daljem tekstu: stanica za tehniki pregled vozila). Privredno drutvo moe imati vie stanica za tehniki pregled vozil, pri emu za svaku stanicu za tehniki pregled vozila mora pribaviti odobrenje. Privredno drutvo za rad stanice za tehniki pregled vozil mor d obezbijedi: 1) grevinski objekat s prilznim i izlznim saobraajnicama; 2) ureje i opremu z vrenje tehnikog pregled; 3) struni kdar; 4) raunarsku opremu i komunikacionu povezanost sa Ministarstvom i nadlenim organom; 5) video nadzor. Stanica za tehniki pregled vozila mor imti njmnje dv kontrolor vozila na tehnikom pregledu vozila (u daljem tekstu: kontrolor), od kojih jedan mora biti obrazovnog profila mainski tehniar ili saobraajni tehniar, a drugi obrazovnog profila automehaniar.

Odobrenje iz stava 1 ovog lana nee se izdati privrednom drutvu koje je u posljednje tri godine kanjeno za krivino djelo u vezi sa obavljanjem djelatnosti tehnikog pregleda vozila ili protiv kojeg se vodi krivini postupak za takvo krivino djelo. Blie uslove koje morju ispunjvti stanice za tehniki pregled vozil propisuje Ministarstvo. lan 254 Odobrenje iz lana 253 stv 1 ovog zakona izdje nadleni organ, kad utvrdi da stanica za tehniki pregled vozila ispunjava propisane uslove. Odobrenje iz lana 253 stv 1 ovog zakona, moe se, u zvisnosti od tehnikih krkteristik objekt z vrenje tehnikog pregled vozil, prilaznih i izlaznih saobraajnica, urej i opreme kojim rspole, izdti i z vrenje tehnikog pregled smo pojedinih vrst vozil. Nadleni organ vodi evidenciju o izdatim odobrenjima iz lana 253 stav 1 ovog zakona i o tim odobrenjima, bez odlaganja, obavjetava Ministarstvo. Evidencija iz stava 3 ovog lana sdri, naroito: broj i datum izdavanja odobrenja, broj upis u evidenciju, naziv privrednog drutv i stanice za tehniki pregled vozil, sjedite privrednog drutv, poreski identifikacioni broj, vrste vozil za koje je izdato odobrenje za tehniki pregled vozila i dtum prestanka vaenja odobrenja. Nain voenja evidencije iz stava 4 ovog lana i nain obavjetavanja o izdatim odobrenjima, u smislu stava 3 ovog lana, propisuje Ministarstvo. ln 255 Stanica za tehniki pregled vozila e privremeno prestti s obavljanjem tehnikog pregled vozil kd prestne d ispunjv propisne uslove, o emu e privredno drutvo, njksnije prvog sljedeeg rdnog dn, obvijestiti nadleni orgn i Ministarstvo. Privremeni prestnk rd moe trjti njdue tri mjesec. O zvretku privremenog prestnk rd stanice za tehniki pregled vozila privredno drutvo je duno da obvijesti nadleni organ i Ministarstvo, njksnije jedn dn prije poetk nstvk s rdom. ln 256 Stanica za tehniki pregled vozil duna je d obezbijedi d ureji i oprem pomou kojih se vri tehniki pregled vozil budu u isprvnom stnju. Ureji koji se koriste z vrenje tehnikog pregled vozil, predstvljju mjerila, morju ispunjvti uslove ureene propisim iz oblasti metrologije. Ureaji i oprema za tehniki pregled vozila podlijeu obaveznom pregledu, najmanje jednom u est mjeseci. Pregled ureaja i opreme iz stava 3 ovog lana obavlja pravno lice koje ispunjava uslove iz lana 247 ovog zakona. Trokove pregleda ureaja i opreme iz stava 3 ovog lana snosi privredno drutvo iz lana 253 stav 1 ovog zakona. Visinu trokova pregleda ureaja i opreme iz stava 3 ovog lana propisuje Vlada, na predlog Ministarstva.

ln 257 Stanica za tehniki pregled vozil tehniki pregled vri u rdno vrijeme, koje mor biti vidno istknuto u objektu i mor biti prethodno prijvljeno nadlenom orgnu. Rdno vrijeme mor trjti njkrae osm sti u toku rdnog dn. Privredno drutvo mor obezbijediti d se tehniki pregled vozil moe obviti tokom cijelog rdnog vremen. Izuzetno, u sluaju vanrednog i kontrolnog tehnikog pregleda vozila, na zahtjev ovlaenog policijskog slubenika ili inspektora za drumski saobraaj, privredno drutvo duno je d rdi i vn rdnog vremen propisanog stavom 1 ovog lana. Stanica za tehniki pregled vozila duna je da u toku radnog vremena omogui jednak pristup svim fizikim i pravnim licima koja namjeravaju da podvrgnu vozilo provjeri tehnike ispravnosti i za to plate propisanu naknadu. ln 258 Stanica za tehniki pregled vozila duna je d obezbijedi d se tehniki pregled vozil vri n propisn nin i u skldu s prvilim struke. Z tehniki isprvn vozil stanica za tehniki pregled vozila sainjava zapisnik o tehnikom pregledu i ovjerv tehniku isprvnost vozil. Stanica za tehniki pregled vozila ne smije ovjeriti tehniku ispravnost vozil koje nije tehniki isprvno. Ako se prilikom tehnikog pregleda vozila utvrdi da su na pregledanom vozilu neispravni ureaji za upravljanje, ureaji za zaustavljanje ili ureaji za pogon na teni naftni gas i prirodni gas ili drugi ureaji i sistemi na vozilu, u mjeri u kojoj bi to ugroavalo ostale uesnike u saobraaju, o tome e se sainiti zapisnik i upozoriti voza da se tim vozilom ne moe ukljuiti u saobraaj na putu dok se te nepravilnosti ne otklone. Ukoliko se voza, u sluaju iz stava 4 ovog lana, ukljui u saobraaj na putu, stanica za tehniki pregled vozila duna je da o tome u to kraem roku obavijesti nadleni organ. Obrazac i sadraj zapisnika iz st. 2 i 4 ovog lana propisuje Ministarstvo. lan 259 Stanica za tehniki pregled vozila koja vri tehniki pregled vozila duna je da vodi evidenciju i obrauje podatke o tehnikim pregledima i utvrenim nepravilnostima na vozilima i da te podatke u elektronskoj formi dostavi Ministarstvu i nadlenom organu. Sadraj i nain voenja evidencije iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo. lan 260 Odobrenje za obavljanje poslova tehnikog pregleda prestaje da vai, ako stanica: 1) ovjeri tehniku ispravnost vozila koje nije podvrgnuto provjeri tehnike ispravnosti; 2) ne koristi ureaje i opremu za kontrolu tehnike ispravnosti vozila koji ispunjavaju uslove iz lana 256 st. 1 i 2 ovog zakona ili koristi ureaje i opremu koji nijesu ispitani u skladu sa lanom 256 ovog zakona ili ne ispunjava uslove u pogledu graevinskog objekta; 3) tehniki pregled vozila ne vri struno i savjesno, odnosno izvri ovjeru tehnike ispravnosti vozila na zapisniku o tehnikom pregledu vozila, odnosno izda potvrdu o tehnikoj ispravnosti vozila za vozilo koje nema ispravne ureaje za upravljanje, ureaje za zaustavljanje i kod kojeg je dubina are na gazeoj povrini pneumatika manja od minimalno dozvoljene; 4) dozvoli da tehniki pregled vozila vri lice koje nema licencu za kontrolora; 5) ne vodi evidenciju iz lana 259 ovog zakona ili je ne vodi na propisan nain;

6) u roku od tri mjeseca od privremenog prestanka rada ne ispuni propisane uslove i ne zapone sa radom. Rjeenje o prestanku vaenja odobrenja iz stava 1 ovog lana donosi nadleni organ. 3. Kontrolori ln 261 Tehniki pregled vozil moe obvljti smo kontrolor koji im licencu za kontrolora koju izdaje nadleni organ. Licenca iz stava 1 ovog lana izdae se licu, ako: 1) im zvrenu najmanje srednju strunu kolu u etvorogodinjem trjnju smjera mainski tehniar ili saobraajni tehniar ili u trogodinjem trjnju smjera automehaniar; 2) im vozku dozvolu najmanje kategorije B; 3) ima najmanje tri godine radnog iskustva na istim ili slinim poslovima; 4) im poloen struni ispit z kontrolor; 5) posljednje tri godine nije prvosnno osuivn z krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti ili se za to krivino djelo protiv njega ne vodi krivini postupak. Licenc za kontrolora se izdaje sa rokom venj od tri godine. Licenc z kontrolor e se produiti ko je kontrolor: 1) prisustvovo obaveznim seminrim unprjeenja znnj i vjetin; 2) poloio ispit provjere znnj. Kontrolor vozila ne moe, vn rdnog vremen, obvljti poslove u vezi odrvnj, poprvki, osigurnj i registrcije vozil. O izdatim licencama nadleni organ vodi evidenciju. Sadraj i obrazac licence z kontrolor i nin voenj evidencij o izdtim licencm propisuje Ministarstvo. lan 262 Obuku kandidata za kontrolor i polaganje strunog ispita z kontrolor, seminare unprjeenja znnj i vjetin i provjeru znnj i vjetin kontrolor orgnizuje i sprovodi pravno lice koje je registrovano, licencirano i akreditovano za sprovoenje obrazovanja u drumskom saobraaju, u skladu sa propisima o obrazovanju. O poloenom strunom ispitu, odnosno poloenom ispitu provjere znanja pravno lice iz stava 1 ovog lana izdaje uvjerenje. O izdtim uvjerenjima o poloenom strunom ispitu i poloenom ispitu provjere znanja kontrolora, pravno lice iz stava 1 ovog lana vodi evidenciju. Naknadu trokova obuke i polaganja strunog ispita i ispita provjere znanja iz stava 1 ovog lana plaa kandidat za kontrolora, odnosno kontrolor u iznosu koji utvruje Vlada, na predlog organa dravne uprave nadlenog za poslove obrazovanja. Nin orgnizovnj i sprovoenj strunog ispit za kontrolora, progrm obuke, progrm unprjeenj znnj i vjetin kontrolor i nin orgnizovnj i sprovoenj provjere znnj i vjetin kontrolor, sdrj i obrazac uvjerenja o poloenom strunom ispitu za kontrolora, sadraj i obrazac uvjerenja o poloenom ispitu provjere znanja i nin voenj evidencij o izdtim uvjerenjima propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja. lan 263 Licenca za kontrolora prestaje da vai, ako je kontrolor:

1) ovjerio tehniku ispravnost vozila kojem su neispravni ureaji za upravljanje, ureaji za zaustavljanje, ureaji za oslanjanje i vjeanje ili kod koga je dubina are na gazeoj povrini pneumatika manja od minimalno dozvoljene; 2) ovjerio tehniku ispravnost vozila koje nije podvrgnuto provjeri tehnike ispravnosti; 3) u obavljanju svojih poslova izvrio krivino djelo. Rjeenje o prestanku vaenja licence iz stava 1 ovog lana donosi nadleni organ. 4. Redovni tehniki pregled ln 264 Redovni tehniki pregledi su godinji i estomjeseni. Redovnom godinjem tehnikom pregledu vozilo se podvrgv prije podnoenja zahtjeva za registraciju vozila. Ovj tehniki pregled se moe izvriti najranije 30 dn prije isteka roka vaenja registrcije. Izuzetno od stv 2 ovog ln, redovni tehniki pregled novoproizvedenih vozila koja se prvi put ukljuuju u saobraaj na putu, ne vri se prilikom prve registracije vozila. Redovnom estomjesenom tehnikom pregledu se morju podvrgvti: 1) motorno i prikljuno vozilo kojim se obvlj jvni prevoz putnika; 2) motorno i prikljuno vozilo z prevoz opsnih mterij; 3) motorno i prikljuno vozilo koja se koriste z obuku kndidt z voze; 4) motorno vozilo koje im ugrene ureje z dvnje posebnih svjetlosnih i zvunih znkov ili se upotrebljvju ko vozilo iz l. 105 i 107 ovog zkon (vozil pod prtnjom i vozil s prvenstvom prolz); 5) motorno, odnosno prikljuno vozilo z iznjmljivnje bez voz (rent--car). Redovni estomjeseni tehniki pregled se mor obviti prije istek rok od est mjeseci od dn poetk venj sobrjne dozvole. Redovni estomjeseni tehniki pregled se moe obviti njrnije 15 dn prije istek ovog rok. Stanica za tehniki pregled vozila nakon izvrenog redovnog godinjeg tehnikog pregleda, na kome je konstatovano da je vozilo tehniki ispravno, podnosiocu zahtjeva predaje zapisnik iz lana 258 stav 2 ovog zakona i izdaje potvrdu koja se sainjava na osnovu tog zapisnika. Zapisnik i potvrda iz stava 6 ovog lana dostavlja se Ministarstvu u elekronskoj formi. Na osnovu zapisnika iz lana 258 stav 2 ovog zakona o estomjesenom tehnikom pregledu, stanica za tehniki pregled vozila podnosiocu zahtjeva izdaje potvrdu. Obrazac i sadraj potvrde iz st. 6 i 8 ovog lana, kao i nain dostavljanja zapisnika i potvrde iz stava 7 ovog lana propisuje Ministarstvo. 5. Vnredni tehniki pregled vozil ln 265 Vnredni tehniki pregled obvlj se nkon poprvke i prije putnj u sobrj vozil na kojem su u sobrnoj nezgodi ili n drugi nin oteeni vitlni sklopovi i ureji bitni z bezbjedno uestvovnje vozil u sobrju, odnosno koje nkon tog nije bilo u voznom stnju, ko i vozila koje je iskljueno iz sobrj zbog tehnike neisprvnosti utvrene n kontrolnom tehnikom pregledu. Stanica za tehniki pregled vozila nakon izvrenog vanrednog tehnikog pregleda, na kojem je konstatovano da je vozilo tehniki ispravno, podnosiocu zahtjeva predaje zapisnik iz lana 258 stav 2 ovog zakona.

6. Kontrolni tehniki pregled vozil ln 266 Kontrolni tehniki pregled se vri po nlogu ovlaenog policijskog slubenika, odnosno inspektor z drumski sobrj, rdi kontrole tehnike isprvnosti vozil, za koje se osnovano sumnja da je tehniki neispravno ili da su mu zapisnik o tehnikom pregledu vozila ili potvrda o izvrenom redovnom estomjesenom tehnikom pregledu ovjereni, a da nije bilo na tehnikom pregledu ili da tehniki pregled vozila nije obavljen u skladu sa ovim zakonom. N kontrolni tehniki pregled moe se uputiti smo vozilo koje je u voznom stnju, odnosno vozilo kod kojeg u sobrjnoj nezgodi nije dolo do mehnikih oteenj urej i sklopov od posebnog znj z bezbjedno uprvljnje vozilom. Stanica za tehniki pregled vozila, nakon izvrenog kontrolnog tehnikog pregleda, licu iz stava 1 ovog lana dostavlja zapisnik iz lana 258 ovog zakona. 7. Trokovi tehnikog pregleda vozila lan 267 Trokove redovnog, vanrednog i kontrolnog tehnikog pregled snosi vlsnik, odnosno korisnik vozil. Izuzetno, vlasnik, odnosno korisnik vozila ne plaa naknadu za kontrolni tehniki pregled vozila ako je vozilo od strane policijskog slubenika ili inspektora za drumski saobraaj upueno na kontrolni tehniki pregled, na kojem je konstatovano da je vozilo tehniki ispravno. U sluaju iz stava 2 ovog lana naknadu za kontrolni tehniki pregled vozila plaa orgn ije je slubeno lice nloilo kontrolni tehniki pregled. Naknadu trokova naplauje stanica za tehniki pregled vozila koja obavlja tehniki pregled u skladu sa aktom iz stava 5 ovog lana. Visinu trokova iz stava 1 ovog lana, prema vrsti vozila, propisuje Vlada, na predlog Ministarstva. XIII. REGISTRACIJA MOTORNIH I PRIKLJUNIH VOZILA lan 268 Vozila na motorni pogon i prikljuna vozila koja uestvuju u saobraaju na putu moraju biti registrovana. Izuzetno od stava 1 ovog lana, ne moraju se registrovati: 1) vozila koja su prepravljena ili popravljena, kojima se obavlja probna vonja radi ispitivanja ili prikazivanja svojstva; 2) novoproizvedena vozila koja se kreu od proizvoaa do skladita; 3) vozila koja se kreu od mjesta preuzimanja kao neregistrovana do mjesta u kome e biti registrovana; 4) radi sprovoenja propisanog carinskog postupka; 5) lake prikolice. Za vozila iz stava 2 ta. 1, 2, 3 i 4 ovog lana izdaju se tablice za privremeno oznaavanje (u daljem tekstu: probne tablice) i potvrda o njihovom korienju sa rokom vaenja do 15 dana. Kad u saobraaju na putu upravlja vozilom koje je oznaeno probnim tablicama, voza je duan da kod sebe ima potvrdu iz stava 3 ovog lana i da je pokae na zahtjev ovlaenog policijskog slubenika.

lan 269 Vozilo se registruje na ime vlasnika vozila. Ako je vozilo svojina vie lica, registruje se na ime jednog od vlasnika, u skladu sa njihovim sporazumom. Ako je vozilo predmet ugovora o finansijskom lizingu, registracija vozila vri se prema mjestu prebivalita ili boravita, odnosno sjedita pravnog lica ili njegove organizacione jedinice, korisnika lizinga. Registraciju vozila vri Ministarstvo, i to: - za fiziko lice prema mjestu prebivalita, privremenog boravka ili stalnog nastanjenja stranca, mjestu boravka lica sa priznatim statusom izbjeglice u Crnoj Gori, - za pravno lice prema sjeditu pravnog lica ili njegove organizacione jedinice u Crnoj Gori. Izuzetno od stava 4 ovog lana, registraciju vozila Vojske Crne Gore vri organ dravne uprave nadlean za poslove odbrane. lan 270 Vozilo se moe registrovati, ako: 1) postoji dokaz o vlasnitvu vozila, ako se vozilo prvi put registruje ili prilikom promjene vlasnitva; 2) postoji dokaz o tehnikoj ispravnosti, osim za novoproizvedena vozila koja se prvi put ukljuuju u saobraaj; 3) postoji dokaz o obaveznom osiguranju; 4) postoji dokaz o izvrenim uplatama za poreske obaveze za vozilo koje se registruje, odnosno carinske obaveze za vozilo koje se prvi put registruje, izvrenim uplatama za obrazac i taksu i drugim propisanim obavezama; 5) se vlasnik vozila, odnosno korisnik lizinga ne nalazi u registru novanih kazni kao osueni, odnosno kanjeni za prekraj iz oblasti bezbjednosti saobraaja, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se ureuju prekraji iz oblasti bezbjednosti saobraaja. Za registrovano vozilo vlasniku, odnosno korisniku lizinga vozila Ministarstvo izdaje saobraajnu dozvolu, registarske tablice, kao i registracionu naljepnicu za vozila iz lana 274 stav 1 taka 1 ovog zakona. Saobraajna dozvola i registraciona naljepnica izdaju se sa rokom vaenja od jedne godine, osim za vozila iz lana 276 ovog zakona. lan 271 Zahtjev za registraciju vozila vlasnik, odnosno korisnik lizinga vozila podnosi Ministarstvu, na propisanom obrascu, lino ili preko stanice za tehniki pregled. Vlasnik vozila koji ne podnese zahtjev za registraciju vozila u roku od 30 dana od dana isteka vaenja registracije duan je da vrati registarske tablice Ministarstvu, prema mjestu izdavanja. lan 272 Saobraajna dozvola izdaje se na propisanom obrascu, u skladu sa ovim zakonom. Obrazac iz stava 1 ovog lana sadri Grb Crne Gore, naziv "Crna Gora", naziv "Saobraajna dozvola", zatitne elemente i rubrike za unos linih i drugih podataka. Podaci iz stava 2 ovog lana su: registarska oznaka vozila, datum prve registracije, datum registracije, datum prestanka vaenja registracije, prezime i ime, odnosno naziv vlasnika ili korisnika lizinga, prebivalite ili boravite, odnosno sjedite vlasnika odnosno korisnika lizinga,

marka, tip/model, vrsta i komercijalni opis vozila, broj asije, dozvoljena nosivost, masa praznog vozila, broj osovina, zapremina/snaga motora, vrsta goriva, boja vozila, broj mjesta za sjeenje/stajanje, godina proizvodnje vozila, broj saobraajne dozvole i naziv organa koji je izdao. Obrazac saobraajne dozvole tampa se na crnogorskom i engleskom jeziku, a popunjava na crnogorskom jeziku latininim pismom. Lino ime crnogorskog dravljanina u saobraajnoj dozvoli upisuje se na jeziku i pismu na kojem je upisano u matini registar roenih, za stranca na jeziku i pismu na kojem je upisano u registar stranaca sa privremenim boravkom i stalnim nastanjenjem, a za lice sa priznatim statusom izbjeglice na jeziku i pismu na kojem je upisano u registar lica sa priznatim statusom izbjeglice. Vlasnik vozila, odnosno korisnik lizinga duan je da u roku od 15 dana prijavi Ministarstvu promjenu bilo kog podatka koji je upisan u saobraajnoj dozvoli. lan 273 Registraciona naljepnica izdaje se na propisanom obrascu. Obrazac iz stava 1 ovog lana sadri Grb Crne Gore, naziv "Crna Gora", mjesec i godinu isteka registracije i registarsku oznaku vozila. Registraciona naljepnica stavlja se sa unutranje strane u gornjem desnom uglu vjetrobrana vozila. ln 274 Za vozila koja se registruju izdaje se jedna od sljedeih vrsta registarskih tablica prema vrsti vozila, i to za: 1) motorno vozilo, osim za motocikl, moped, laki i teki tricikl, laki etvorocikl, traktor, radnu mainu i motokultivator; 2) motocikl, teki tricikl; 3) moped, laki tricikl i laki etvorocikl; 4) motokultivator; 5) traktor i radnu mainu; 6) prikljuno vozilo; 7) prikljuno vozilo za traktor; 8) motorno i prikljuno vozilo diplomatsko-konzularnih predstavnitava i misija stranih drava i predstavnitava meunarodnih organizacija u Crnoj Gori i njihovog osoblja; 9) motorno i prikljuno vozilo Vojske Crne Gore; 10) privremeno registrovano motorno i prikljuno vozilo; 11) privremeno registrovano vozilo koje se odvozi iz Crne Gore; 12) motorno i prikljuno policijsko vozilo; 13) motorno i prikljuno vozilo koje ne ispunjava propisane uslove u pogledu dimenzija (duina, irina, visina), odnosno ija je najvea dozvoljena masa vea od dozvoljene, odnosno ije osovinsko optereenje sopstvene mase je vee od dozvoljenog optereenja. Registarske tablice iz stava 1 ovog lana sadre oznaku Crne Gore MNE, osim registarskih tablica iz take 11, oznaku registarskog podruja, osim vozila iz ta. 9 i 12, koje umjesto oznake reistarskog podruja sadre oznaku V ili P, Grb Crne Gore, osim registarskih tablica iz take 8 i linu oznaku vozila. Registarske tablice za vozilo iz stava 1 taka 13 ovog lana su crvene boje. Registarske tablice za traktor, prikljuno vozilo za traktor i za motokultivator sa prikljunim vozilom su zelene boje, a ostale registarske tablice su bijele boje.

lan 275 Registarsku oznaku vozila odreuje Ministarstvo prema registarskom podruju. Registarska oznaka vozila obuhvata oznaku registarskog podruja i linu oznaku vozila. lan 276 Za traktor, radnu mainu, motokultivator sa prikljunim vozilom, moped, kao i prikljuno vozilo za traktor saobraajna dozvola se izdaje sa rokom vaenja od pet godina i registarske tablice. Voza vozila iz stava 1 ovog lana, kad uestvuje u saobraaju, duan je da kod sebe ima vaeu saobraajnu dozvolu i vaeu polisu obaveznog osiguranja i da je pokae na zahtjev ovlaenog policijskog slubenika. lan 277 Motorno vozilo u saobraaju, traktor i radna maina, osim motocikla, moraju imati po dvije tablice. Motocikl, moped, prikljuno vozilo, prikljuno vozilo koje vue traktor ili motokultivator sa prikljunim vozilom imaju po jednu tablicu. Registarske tablice na vozilu moraju da budu postavljene tako da se dobro vide i budu itljive. Lake prikolice koje se ne registruju mogu u saobraaju na putu da uestvuju ako su tehniki ispravne i ako na svojoj zadnjoj strani imaju registarsku tablicu vunog vozila. lan 278 Izradu saobraajne dozvole, registarske tablice i registracione naljepnice, Ministarstvo moe povjeriti pravnom licu, u skladu sa propisima kojima se ureuju javne nabavke. U sluaju iz stava 1 ovog lana, ugovorom se ureuje pravo Ministarstva da pregleda i kontrolie postupak izrade, skladitenja i isporuke. lan 279 Registrovano vozilo mora u saobraaju na putu da nosi registarske tablice koje su izdate za to vozilo i ija je registarska oznaka upisana u saobraajnu dozvolu i registracionu naljepnicu. U sluaju gubitka ili nestanka registarske tablice ili registracione naljepnice vlasnik, odnosno korisnik ili voza je duan da o tome odmah obavijesti Ministarstvo ili nadleni organ. lan 280 U saobraaju na putu moe da uestvuje vozilo na motorni pogon i prikljuno vozilo samo za vrijeme vaenja saobraajne dozvole i registracione naljepnice izdate za to vozilo. Kad upravlja vozilom voza mora da ima kod sebe vaeu saobraajnu dozvolu izdatu za to vozilo i duan je da je pokae na zahtjev ovlaenog policijskog slubenika. Vlasnik vozila, odnosno voza kome je vozilo povjereno na upravljanje ne smije dati na upravljanje drugom licu vozilo koje nije registrovano, kao ni vozilo kojem je isteklo vrijeme vaenja saobraajne dozvole i registracione naljepnice izdate za to vozilo. lan 281 Ne moe se registrovati vozilo koje je znatno oteeno ili rashodovano ili iz drugih razloga prepravljeno, dok se ne podvrgne ispitivanju u skladu sa lanom 247 stav 1 ovog zakona.

lan 282 Vozila diplomatskih i konzularnih predstavnitava, misija stranih drava i predstavnitava meunarodnih organizacija u Crnoj Gori i njihovog osoblja, stranih trgovinskih, kulturnih i drugih predstavnitava, stranih dopisnitava i stalnih stranih dopisnika, vozila stranaca kojima je izdato odobrenje za privremeni boravak due od est mjeseci ili stalno nastanjenje, lica kojima je priznat status izbjeglice u Crnoj Gori, kao i vozila crnogorskih dravljana koji se vrate iz inostranstva, odnosno dou u Crnu Goru da u njoj stalno ostanu, mogu da uestvuju u saobraaju na putu samo ako su registrovana u Crnoj Gori. lan 283 Vozila registrovana u drugoj dravi mogu da uestvuju u saobraaju na teritoriji Crne Gore samo ako imaju vaeu saobraajnu dozvolu i registarske tablice koje je izdao nadleni organ zemlje u kojoj je vozilo registrovano i meunarodnu oznaku zemlje registracije i ako ispunjavaju ekoloke zahtjeve u pogledu dozvoljene emisije izduvnih gasova i buke. Strano prikljuno vozilo koje ne podlijee obavezi registracije mora na svojoj zadnjoj strani imati registarsku tablicu sa ponovljenim registarskim brojem vunog vozila. lan 284 Vozila koja su privremeno uvezena iz druge drave ili proizvedena u Crnoj Gori, radi izvoza u treu dravu, koja se koriste na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji ili ugovora o zakupu zakljuenog izmeu domaeg i stranog prevoznika, kao i radi uea na sajmovima i sportskim takmienjima, privremeno se registruju. U saobraaju ne moe uestvovati vozilo sa stranim registarskim tablicama na kojima oznake i broj nijesu u skladu sa odredbama potvrenih meunarodnih ugovora. Takvo vozilo mora se privremeno registrovati i oznaiti registarskim tablicama za vozila koja se odvoze iz Crne Gore. Privremena registracija vozila iz st. 1 i 2 ovog lana vri se na vrijeme do jedne godine, prema odobrenju nadlenog carinskog organa o privremenom uvozu. Starodobno vozilo (oldatjmer) i vozilo koje nije prvenstveno namijenjeno za uestvovanje u saobraaju na putu privremeno se registruje, na zahtjev vlasnika ili korisnika, na krai period, radi uea na sajmovima, izlobama i drugim slinim manifestacijama. lan 285 Za privremeno registrovano vozilo iz lana 284 ovog zakona izdaju se saobraajna dozvola i registarske tablice za privremeno registrovano vozilo. Kad upravlja privremeno registrovanim vozilom voza je duan da kod sebe ima vaeu saobraajnu dozvolu i da je pokae na zahtjev ovlaenog policijskog slubenika. lan 286 Vozilom registrovanim u drugoj dravi na putevima u Crnoj Gori ne moe upravljati lice koje ima prebivalite u Crnoj Gori. Izuzetno, vozilom registrovanim u drugoj dravi moe upravljati lice koje ima prebivalite u Crnoj Gori, ukoliko ima odobren boravak u toj dravi dui od est mjeseci ili lice koje upravlja rentacar vozilom.

lan 287 O podnijetim zahtjevima za registraciju vozila, registrovanim vozilima, izdatim saobraajnim dozvolama, registarskim tablicama i registracionim naljepnicama, evidenciju vodi Ministarstvo u eklektronskoj formi. Evidencija iz stava 1 ovog lana sadri: registarsku oznaku vozila, datum registracije, datum vaenja, broj polise osiguranja, broj saobraajne dozvole, prezime i ime, prebivalite ili boravite, odnosno naziv i sjedite vlasnika ili korisnika vozila, matini broj ili poreski identifikacioni broj, organ koji je dozvolu izdao, vrstu vozila, broj asije vozila, boju, marku, tip, godinu proizvodnje, kao i podatke o vlasnitvu vozila, carinskoj deklaraciji, dokaz o izvrenom redovnom tehnikom pregledu i o uplaenim naknadama za obrazac i taksu i drugim obavezama. lan 288 Organi dravne uprave mogu koristiti podatke iz evidencije iz lana 287 ovog zakona za obavljanje poslova iz svoje nadlenosti, a policija u vrenju zakonom utvrenih policijskih poslova. Podaci iz evidencije mogu se koristiti za statistike, naune, istraivake i druge namjene, bez oznake identiteta vozila i njihovih vlasnika. Podatke iz evidencije, u skladu sa propisima, uz naknadu, mogu koristiti osiguravajua drutva, stanice za tehniki pregled vozila i drugi korisnici za obavljanje poslova. Visinu naknade iz stava 3 ovog lana propisuje Vlada na predlog Ministarstva. lan 289 Obrazac saobraajne dozvole i registracione naljepnice, oblik, izgled i blii sadraj registarskih tablica, blii nain registracije, registarska podruja za vozila, nain odreivanja registarske oznake vozila, kao i nain postavljanja registarske tablice propisuje Ministarstvo. Uslove i nain registracije vozila Vojske Crne Gore, sadrinu i nain voenja evidencije tih vozila, nain postavljanja registarskih tablica i sadraj i obrazac saobraajne dozvole za ta vozila, kao i nain i uslove za izdavanje saobraajne dozvole propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove odbrane. XIV. POSEBNE MJERE I OVLAENJA 1. Iskljuenje voz iz sobrj ln 290 Pored sluajeva iz lana 202 stav 1 ovog zakona, ovlaeni policijski slubenik e privremeno iskljuiti voz iz sobrj i u sluaju ako: 1) upravlja vozilom u saobraaju pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 0,3 g/kg do 0,5 g/kg; 2) je u takvom psihofizikom stanju (umor, stres, bolest) da nije sposoban da bezbjedno upravlja vozilom; 3) ne potuje ogrnienj koj su odreen u skladu sa ovim zakonom; 4) nem vozku dozvolu z ktegoriju vozil kojim uprvlj, odnosno ko uprvlj vozilom nkon istek rok venj vozke dozvole ili kod sebe nema vozaku dozvolu ili ima vozku dozvolu iz ijeg sdrj se ne moe utvrditi d li im prvo n uprvljnje tim vozilom; 5) koristi strnu vozku dozvolu iz ijeg sdrj se ne moe utvrditi d li voz im prvo n uprvljnje tim vozilom;

6) uprvlj vozilom z vrijeme trjnj ztitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ili za vrijeme dok mu je privremeno oduzeta vozaka dozvola; 7) je zteen d uprvlj vozilom u sobrju z vrijeme trjnj iskljuenj; 8) upravlja vozilom kategorije AM, A1, A2 i A, a pri tome ne koristi zatitnu kacigu u skladu sa ovim zakonom. Iskljuenje voz i instruktora vonje se sprovodi n osnovu nredbe. Iskljuenje vozaa iz saobraaja traje do prestanka razloga za iskljuenje. Ovlaeni policijski slubenik koji zatekne vozaa da upravlja ili pokua da upravlja vozilom nakon to je iskljuen iz saobraaja na putu, ponovo e ga iskljuiti iz saobraaja i izdati naredbu za premjetanje vozila u skladu sa lanom 293 ovog zakona. 2. Utvrivnje prisustv lkohol i/ili psihoktivnih supstnci kod uesnik u sobrju ln 291 Ovlaeni policijski slubenik moe, radi provjere prisustva alkohola u organizmu ili postojanja znakova alkoholne poremeenosti, odnosno da li se nalazi pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci vozaa ili instruktora vonje da podvrgne ispitivanju pomou odgovarajuih sredstava i aparata z mjerenje lkoholisnosti (lkometr i dr.), odnosno pomou odgovrjuih sredstv i metod za utvrivnje prisustv psihoktivnih supstnci (test z utvrivnje prisustv psihoktivnih supstnci). Voza ili instruktor vonje je duan da, bez odlaganja, postupi po nalogu ovlaenog policijskog slubenika i omogui vrenje ispitivanja u skladu sa stavom 1 ovog lana. Ukoliko se, iz oigledno oprvdnih rzlog, ne moe izvriti ispitivnje iz stava 1 ovog ln, policijski slubenik moe vozaa ili instruktora vonje d dovede rdi strunog pregled u odgovrjuu zdrvstvenu ustnovu. Voza, odnosno instruktor vonje dun je d se podvrgne tkvom pregledu. Kod vozaa ili instruktora vonje koji porie da se nalazi pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili koji porie da je pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ije je prisustvo u organizmu utvreno u skladu sa stavom 1 ovog lana, odnosno odbije da potpie zapisnik o alkotestiranju ili drugoj vrsti ispitivanja, izvrie se analiza krvi i urina, osim ako bi zbog toga nastupile tetne posljedice po njegovo zdravlje. Ako je sprovedenim ispitivanjem, u smislu ovog lana, utvreno da voza ili instruktor vonje u organizmu ima alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, trokove ispitivanja snosi voza, odnosno instruktor vonje koji je podvrgnut ispitivanju. Odredbe ovog lana primjenjuju se i na vozae tramvaja, kandidata za vozaa tokom praktine obuke i polaganja vozakog ispita i lana komisije na praktinom dijelu vozakog ispita. lan 292 Struni pregled iz lana 291 stav 3 ovog zakona obuhvata zdravstveni pregled kojim se utvruju znaci poremeenosti u ponaanju koji mogu da prouzrokuju nebezbjedno postupanje u saobraaju i analizu krvi, urina i drugih tjelesnih tenosti radi utvrivanja prisustva alkohola, droge ili drugih psihoaktivnih supstanci. Kad zbog zdravstvenog stanja ili drugih objektivnih razloga ne moe da se obavi kompletan struni pregled iz stava 1 ovog lana, obavie se dio pregleda koji je mogue obaviti. O izvrenom zdravstvenom pregledu zdravstvena ustanova duna je da odmah da pisano miljenje i nalaz, a krv i urin da preda ovlaenom policijskom slubeniku koji je duan da ih

odnese u najbliu zdravstvenu ustanovu, odnosno laboratoriju gdje se moe izvriti analiza, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zatiti. O rezultatima izvrene analize iz stava 1 ovog lana zdravstvena ustanova, odnosno laboratorija duna je da, najkasnije u roku od tri dana, da pisani nalaz. 3. Premjetnje vozil ln 293 Ako je vozilo parkirano na mjestima iz lana 60 stav 1 ovog zakona, ako voza ne ukloni vozilo sa kolovoza u sluaju iz lana 57 ovog zakona, ako vozilo parkira suprotno lanu 58 ovog zakona i u drugim sluajevima kad je vozilo parkirano na mjestu na kojem, u smislu ovog zakona, ugroava bezbjednost saobraaja ili ometa normalni tok saobraaja, kao i u sluaju iskljuenja vozaa u skladu sa lanom 290 stav 4 ovog zakona i iskljuenja vozila u skladu sa lanom 301 stav 4 ovog zakona, ovlaeni policijski slubenik e narediti da se vozilo premjesti na drugo mjesto. lan 294 Ako voza ili vlasnik vozila u sluajevima iz lana 293 ovog zakona nije prisutan ili ne postupi po nareenju ovlaenog policijskog slubenika, premjetanje vozila na drugo mjesto izvrie se specijalnim motornim vozilom za tu namjenu ili na drugi nain. Ako se u sluaju iz stava 1 ovog lana voz pojvi i prihvti d ukloni vozilo, premjetanje vozil e se prekinuti. O preduzetim i izvrenim radnjama prilikom premjetanja vozila i prekidu premjetanja iz st. 1 i 2 ovog lana ovlaeni policijski slubenik sainjava zapisnik. Trokove premjetanja vozila iz stava 1 ovog lana, odnosno trokove preduzetih rdnji premjetanja vozila u sluju iz stv 2 ovog ln, snosi voza ili vlasnik vozila. Visinu nknde trokova z premjetanje vozil iz stava 4 ovog lana utvruje Vlada, n predlog Ministarstva. lan 295 Premjetanje vozila u skladu sa lanom 294 ovog zakona vri nadleni organ. Poslovi iz stava 1 ovog lana mogu se povjeriti optini u skladu sa zakonom kojim se ureuje dravna uprava. Z obavljanje poslova premjetanja vozila nadleni organ, odnosno optina mogu zakljuiti ugovor sa privrednim drutvom ili preduzetnikom koji su registrovani za obavljanje ovih poslova i ispunjvju uslove u pogledu kadra, opreme, bezbjednosno-tehnikih uslova i prostora za premjetanje i uvanje vozila. Nadleni organ, optina, privredno drutvo, odnosno preduzetnik iz stv 3 ovog ln vode evidenciju o premjetenim vozilima i preduzetim rdnjm n premjetnju vozila. Nadleni organ, optina, privredno drutvo, odnosno preduzetnik iz stv 3 ovog ln su odgovorni z sve nstle tete od zpoinjnj premjetnj do preuzimnj vozil od strne voz ili vlsnik, odnosno korisnik vozil. Blie uslove koje mor d ispunjv privredno drutvo, odnosno preduzetnik iz stava 3 ovog lana nin premjetanja i uvnj vozil, nain prekida premjetanja vozila u sluaju iz lana 294 stav 2 ovog lana, sadraj i nain voenja evidencije iz stava 4 ovog lana propisuje Ministarstvo.

4. Liavanje slobode voz i instruktora vonje ln 296 Ovlaeni policijski slubenik e, u skladu sa zakonom kojim se ureuju prekraji, liiti slobode voza ili instruktora vonje: 1) kod kog je utvreno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji veoj od 1 g/kg; 2) koji je pod dejstvom psihoktivnih supstnci; 3) koji odbije da se podvrgne ispitivanju na prisustvo alkohola, droge ili drugih psihoaktivnih supstanci; 4) koji ne zaustavi vozilo na propisani znak ovlaenog policijskog slubenika u namjeri da izbjegne podvrgavanje kontroli. 5. Oduzimnje strne vozke dozvole ln 297 Ukoliko se u kontroli sobrj ztekne voz koji, pored vozake dozvole izdate u skladu sa ovim zakonom, posjeduje i stranu vozku dozvolu, ovlaeni policijski slubenik e n licu mjest oduzeti strnu vozku dozvolu. Oduzet vozk dozvol e biti dostvljen Ministrstvu rdi vrnj orgnu koji je oduzetu vozku dozvolu izdo. 6. Snimnje sobrj i uesnik u sobrju korienjem odgovrjuih sredstv ln 298 Orgn dravne uprave ndlen z poslove sobrj i ndleni organ ovleni su z snimnje sobrj, radi dokazivanja da je uinjen sobrjni prekrj, ponnj uesnik u sobrju, prenj bezbjednosti i protonosti sobrja. Orgn dravne uprave ndlen z poslove sobrj moe, uz prethodno pribvljenu sglsnost ndlenog organa, ovlstiti uprvlj put, jvno preduzee ili ustnovu da vri snimnje sobrj u skladu sa stvom 1 ovog lana. Radi otkrivnj i dokzivnj saobraajnog prekrj, ovlaeni policijski slubenici mogu koristiti vozil s ili bez spoljnih obeljej policije, s ugrenim urejim z snimanje saobraaja (vozilo - presret). N vozilo iz stava 3 ovog lana, za vrijeme dok vri poslove otkrivnj i dokzivnj saobraajnih prekrj, ne primjenjuju se odredbe ovog zkon o ogrnienju brzine, proputnju pjek, zbrni presijecanj kolone pjek, zbrni preticnj i obilenj vozil i zabrani korienja ureaja za komunikaciju, pod uslovom d ne ugrov bezbjednost drugih uesnik u sobrju. Blii nin upotrebe sredstv z snimnje i njihove tehnike krkteristike propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja. 7. Upuivnje vozil n kontrolni tehniki pregled, odnosno rdi mjerenj osovinskog optereenj, odnosno ukupne mse

ln 299 Prilikom upuivanja vozila n kontrolni tehniki pregled u sluajevima propisanim ovim zakonom, ovlaeno lice iz lana 266 ovog zakona odredie stanicu za tehniki pregled u kojoj e

se izvriti kontrolni tehniki pregled, vodei run o vrsti vozil i sadraju odobrenja koje se odnosi na tu stanicu, naroito o udljenosti objekt u kojem se vri tehniki pregled. Voz je dun d, bez odlgnj, postupi po nlogu ovlenog lic i omogui vrenje kontrolnog tehnikog pregled. Stanica za tehniki pregled vozila iz stava 1 ovog lana duna je da, bez odlaganja, izvri kontrolni tehniki pregled vozila. Ovlaeno lice mor prisustvovti vrenju kontrolnog tehnikog pregled rdi preduzimnj odgovrjuih mjer i rdnji, u sluju ako se n tom pregledu utvrdi d je vozilo tehniki neisprvno. ln 300 Ovlaeni policijski slubenik, odnosno inspektor za dravne puteve, kad posumnj d vozilo ne ispunjv propisne uslove u pogledu osovinskog optereenj i ukupne mse vozil, izvrie, odnosno nredie d se izvre mjerenj ovih krkteristik vozil. Ovlaeno lice iz stava 1 ovog lana odredie gdje e se mjerenje izvriti, vodei run o mjernom opsegu urej z mjerenje i oekivnim vrijednostima mjerenj. Voz je dun d, bez odlgnj, postupi po nlogu ovlaenog lica iz stava 1 ovog lana i omogui mjerenj. Ovlaeno lice iz stava 1 ovog lana mor prisustvovti mjerenju rdi preduzimnj odgovrjuih mjer i rdnji u sluju ako se mjerenjem utvrdi d vozilo ne ispunjv propisne uslove u pogledu osovinskog optereenj i ukupne mse vozil. Trokove mjerenj, u sluju kad se mjerenjem utvrdi d vozilo ne ispunjv propisne uslove iz stv 1 ovog ln, snosi vlsnik, odnosno korisnik vozil, u sluju kad se mjerenjem utvrdi d vozilo ispunjv uslove, orgn ije je ovlaeno lice nloilo mjerenje. 8. Iskljuenje vozil iz sobrj ln 301 Ovlaeni policijski slubenik e iskljuiti iz sobrj vozilo: 1) kod kojeg je tehniki neisprvn urej z uprvljnje ili urej z zustvljnje, odnosno kod kojeg su u tolikoj mjeri tehniki neisprvni i drugi ureji i oprem d mogu ugroziti bezbjednost sobrj i ivotnu sredinu; 2) koje nema ugraen tahograf ili kojem je tahograf neispravan ili iskljuen, a mora imati tahograf u skladu sa zakonom; 3) koje im nepropisno smjeten, obiljeen ili privren teret; 4) koje je optereeno preko svoje nosivosti z vie od 5%; 5) ko ne obvlj vnredni prevoz u skldu s uslovim nvedenim u odobrenju o vnrednom prevozu; 6) kojim se vri probn vonj suprotno uslovim dtim u dozvoli; 7) koje se vue n nepropisn nin; 8) koje ne ispunjv uslove u pogledu dimenzij, njvee dozvoljene ukupne mse ili osovinskog optereenj, odnosno koje s teretom premuje njvee dozvoljene dimenzije (duin, irin i visin) z pojedine vrste vozil, odnosno koje u tim sluejevima ne posjeduje dozvolu za vanredni prevoz; 9) koje im, suprotno odredbm ovog zkon, ugrene ureje z dvnje posebnih svjetlosnih i zvunih znkov; 10) koje nije registrovano ili mu je isteko rok venj saobraajne dozvole, odnosno rok vaenja probnih tablica;

11) koje je umjesto registrskim tblicm ozneno nepropisnim tblicm ili registarskim tablicama iji je sadraj ili izgled izmijenjen; 12) kojim se obvlj probn vonj bez dozvole; 13) koje je registrovno u drugoj dravi, nije osigurno u skldu s propisim Crne Gore o obveznom osigurnju vozil; 14) koje nije podvrgnuto kontrolnom tehnikom pregledu n koji je upueno; 15) koje nije podvrgnuto mjerenju osovinskog optereenj, odnosno ukupne mse n koje je upueno; 16) koje je pojedinno proizvedeno ili preprvljeno, nije izvreno ispitivnje i izdto uverenje o ispitivnju; 17) kojim se vri prevoz veeg broja putnika od broja predvienog u saobraajnoj dozvoli; 18) koje nije podvrgnuto redovnom estomjesenom tehnikom pregledu u skladu sa lanom 264 ovog zakona. Trokove smjetj putnik i obezbjeenj vozil i teret snosi vlsnik, odnosno korisnik vozil koje je iskljueno iz sobrj. Ovlaeni policijski slubenik iskljuie iz sobrj prevozno sredstvo koje ovim zkonom nije odreeno ko vozilo, kree se po putu. Ovlaeni policijski slubenik koji zatekne vozaa da upravlja ili pokua da upravlja vozilom koje je iskljueno iz saobraaja ponovo e vozilo iskljuiti iz saobraaja i dati nalog za premjetanje vozila u skladu sa lanom 293 ovog zakona. ln 302 Ovlaeni policijski slubenik e nrediti vozu koji se kree vozilom n putu na kojem kretnje te vrste vozil, odnosno tom vozilu nije dozvoljeno d, bez odlgnj, njkrim putem npusti tj put. Ukoliko voz ne postupi po nredbi iz stv 1 ovog ln, ovlaeni policijski slubenik e iskljuiti vozilo iz sobrj. Ako vozilo ugrov ili omet bezbjednost sobrj ili se rdi o preduzimnju izuzetno hitnih mjer rdi obezbjeenj jvnog red i mir i bezbjednosti ili rdi otklnjnj neposredne opsnosti z ivot i zdrvlje ljudi ili opsnosti z imovinu, odnosno ivotnu sredinu, ovlaeni policijski slubenik e preduzeti mjere d se vozilo premjesti. ln 303 Ovlaeni policijski slubenik e vozu koji prilikom kretanja po putu ili dijelu put na kojem se nalaze snijeg ili poledica ne koristi zimsku opremu narediti da tu opremu upotrijebi. Ukoliko voz ne postupi po nredbi iz stv 1 ovog ln, ovlaeni policijski slubenik e iskljuiti vozilo iz sobrj. ln 304 Iskljuivnje vozil iz saobraaja, odnosno otklnjnje rzlog z iskljuenje vri se n mjestu i n nin d se ne omet sobrj, odnosno ne ugrov bezbjednost sobrj. Ako je rzlog z iskljuenje vozil iz saobraaja nsto n dijelu put gdje nije mogue iskljuenje izvriti u skladu sa stvom 1 ovog ln, ovlaeni policijski slubenik e nrediti vozu d odveze vozilo do njblieg mjest gdje je to mogue, pod ndzorom ovlaenog policijskog slubenik. Iskljuenje vozil iz saobraaja trje do prestnk rzlog z iskljuenje. Kd je vozilo iskljueno iz sobrj zbog tehnike neisprvnosti utvrene n kontrolnom tehnikom pregledu, vnredni tehniki pregled se, po prvilu, obvlj u privrednom

drutvu za tehniki pregled vozila u kojem je izvren kontrolni tehniki pregled. Izuzetno, nadleni organ moe dozvoliti d se vnredni tehniki pregled izvri i u drugom privrednom drutvu ovlenom z vrenje tehnikog pregled, kd je to zbog okolnosti sluj cjelishodno, odnosno oprvdno. Ovlaeni policijski slubenik koji iskljui vozilo u sluaju iz lana 301 stav 1 taka 10 ovog zakona, oduzee registrske tblice, koje je voz dun d mu pred, o emu vozau izdaje potvrdu o oduzimanju registarskih tablica. Ako voz ne izvri nredbu iz stv 5 ovog ln, policijski slubenik e ngovti struno lice d o troku voz skine registrske tblice. Ako vlsnik ili korisnik vozil ne registruje vozilo, nakon isteka roka od 30 dana od dana oduzimanja registarski tablica, nadleni organ e oduzete registarske tablice vrtiti Ministarstvu. Ako iskljueno vozilo ugrov ili omet bezbjednost sobrj ili se rdi o preduzimnju izuzetno hitnih mjer rdi obezbjeenj jvnog red i bezbjednosti ili rdi otklnjnj neposredne opsnosti za ivot i zdrvlje ljudi ili imovine, odnosno ivotne sredine, voz odbije ili nije u mogunosti d ukloni vozilo, ovlaeni policijski slubenik e preduzeti mjere d se vozilo premjesti. O vozilim iskljuenim iz sobrj i oduzetim registrskim tblicm nadleni organ vodi evidencije. ln 305 Ovlaeni policijski slubenik moe, do 30 minut, privremeno d zbrni kretnje vozil ili grupe vozil iz kojih se, zbog spore vonje, stvoril kolon vozil. Voz, odnosno vozai vozila iz stv 1 ovog ln duni su d postupe po nredbi ovlaenog policijskog slubenik. Vozil iz stv 1 ovog ln morju biti zustvljen n mjestu gdje ne ugrovju i ne ometju odvijnje sobrj n putu, po prvilu vn kolovoz. 9. Otklnjnje, odnosno sprjevnje nstnk opsnosti n putu ln 306 Kd se u kontroli sobrj utvrdi postojnje neposredne opsnosti po uesnike u sobrju, ndleni orgn nredie uprvlju put d preduzme mjere z otklnjnje neposredne opsnosti po uesnike u sobrju n putu, odmh po sznnju o postojnju tkve opsnosti i o tome obvijestiti orgn dravne uprave ndlen z poslove saobraaja. Orgn dravne uprave ndlen z poslove saobraaja dun je d se str d se otklone nstle opsnosti n putu, u skladu sa zakonom kojim se ureuju javni putevi. Uprvlj put dun je d, bez odlgnj, postupi po nredbi iz stv 1 ovog ln i preduzme mjere z otklnjnje opsnosti, ko nstlu opsnost nije mogue otkloniti u krtkom roku, d preduzme mjere d se sprijei nstjnje opsnosti po uesnike u sobrju. O preduzetim mjerm i izvrenim rdnjm uprvlj put dun je d obavijesti ndleni orgn. 10. Privremeno oduzimnje predmet, odnosno dokz o uinjenom prekrju ln 307 Ovlaeni policijski slubenik moe u kontroli sobrj, odnosno u vrenju ndzor, a u cilju dokzivnj prekrj i drugih kanjivih djel, od uinioc prekrj i drugog kanjivog djela privremeno oduzeti isprvu podobnu z dokzivnje protivprvnog ponnj.

11. Posebne nadlenosti u prekrajnom postupku ln 308 Ukoliko je ureajima za utvrivanje saobraajnih prekraja ili neposrednim opaanjem ovlaenog policijskog slubenika, odnosno drugog lica koje vri neposredno regulisanje saobraaja u skladu sa ovim zakonom, utvreno da je uinjen saobraajni prekraj propisan ovim zakonom, a voza tog vozila nije identifikovan, vlasnik, odnosno korisnik vozila je odgovoran to je omoguio da se njegovim vozilom uini prekraj. 12. Posebne odredbe o odgovornosti z prekrje ln 309 Pod uslovom reciprocitet, protiv voz koji im prebivlite u Crnoj Gori, u strnoj dravi uini sobrjni prekrj po propisim te drave, pokrenue se u Crnoj Gori prekrjni postupk, ko to zhtijev ndleni orgn strne drave, voz z taj prekrj moe biti knjen po domim propisim, ko z tj prekrj nije bio knjen u dravi u kojoj je prekrj uinjen. ln 310 Ako je motorno, odnosno prikljuno vozilo predmet ugovor o finnsijskom lizingu, tj podtk je upisn u sobrjnu dozvolu, odredbe o prekrjnoj odgovornosti vlsnik vozil propisane ovim zkonom shodno se primenjuju n lice koje je korisnik lizinga. ln 311 Ako dijete uini prekrj propisn ovim zakonom, kznie se novnom kznom propisnom z uinjeni prekrj roditelj, usvojilc, odnosno strlc djetet ko d je sm uinio prekrj, ukoliko je prekrj uinjen zbog proputnj dunog ndzor. Ukoliko je z prekrj u sluaju iz stava 1 ovog lana propisano izricnje ztitne mere odnosno kznenih poen, te mjere se nee izrei roditelju, usvojiocu, odnosno strocu djeteta. ln 312 Instruktor vonje pod ijim se ndzorom kndidt z voz obuv za uprvljnje motornim vozilom u sobrju n putu kznie se z prekrj koji uini kndidt z voz, osim ko nije bio u stnju d sprijei prekrj. 13. Dokazivanje saobraajnog prekrja ln 313 Prilikom utvrivanja da je uinjen saobraajni prekraj, kao dokaz e se naroito uzeti u obzir: 1) video ili foto zpis n kome se jsno mogu vidjeti: vozilo kojim je izvren prekrj; registrski broj tog vozil i bitn obiljej prekrj; 2) thogrfski ulok ili drugi zpis s thogrfskog urej; 3) zapisnik prijava o izvrenoj kontroli uesnika u saobraaju i vozila; 4) zpisnik o izvrenoj kontroli prisustva alkohola u organizmu izvrenoj pomou odgovarajuih sredstava i aparata z mjerenje lkoholisnosti (lkometr i dr.); 5) zpisnik o izvrenom uviju sobrjne nezgode, odnosno druga dokumentcij o uviaju;

6) zpisnik o ndzoru izvrenom n osnovu ovog zkon; 7) zpisnik o izvrenom kontrolnom tehnikom pregledu; 8) zpisnik o izvrenom mjerenju mse i osovinskog optereenj; 9) izvetj o nlizi krvi i/ili drugih telesnih mterij n sdrj lkohol i/ili drugih psihoktivnih supstnci u njim; 10) zapis o izvrenom mjerenju brzine kretanja vozila. XV. NADZOR lan 314 Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, u okviru utvrenih nadlenosti, vre: Ministarstvo, organ dravne uprave nadlean za poslove saobraaja, organ dravne uprave nadlean za poslove obrazovanja, organ dravne uprave nadlean za poslove zdravlja i organ dravne uprave nadlean za poslove ekonomije. Poslove inspekcijskog nadzora, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor, vre: ovlaeno slubeno lice Ministarstva i ovlaeno slubeno lice nadlenog organa, inspektor za drumski saobraaj, inspektor za dravne puteve, zdravstveni inspektor, prosvjetni inspektor i trini inspektor. Poslove inspekcijskog nadzora u odnosu na nadlenost optine u regulisanju saobraaja na svom podruju iz lana 9 ovog zakona vri inspekcijski organ lokalne uprave nadlean za poslove saobraaja, u skladu sa zakonom. XVI. KAZNENE ODREDBE lan 315 Novanom kaznom od 2.000 eura do 10.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako: 1) proizvodi, odrava, stavlja u promet, popravlja ili prepravlja vozila, ureaje, rezervne djelove, opremu za vozila suprotno uslovima neophodnim za bezbjedno uestvovanje vozila u saobraaju na putevima (lan 12 stav 1); 2) projektuje, gradi, rekonstruie, odrava i upravlja putevima na nain koji ne omoguava bezbjedno odvijanje saobraaja (lan 12 stav 2); 3) ne obezbijedi da su vozila kojima raspolae u saobraaju na putevima tehniki ispravna i da ispunjavaju druge propisane uslove ili ne obezbijedi da vozai njihovih vozila ispunjavaju propisane zdravstvene i druge uslove za bezbjedno upravljanje vozilima (lan 12 stav 3); 4) koje stavlja u promet ili reklamira ureaje i sredstva iz lana 23 stav 1 ovog zakona (lan 23 stav 2); 5) dozvoli da se vanredni prevoz vri bez dozvole (lan 114 stav 2); 6) dozvoli ili naredi da se turistiki voz kree van trase koju je odredio nadleni organ jedinice lokalne samouprave ili da njime upravlja lice koje ne posjeduje vozaku dozvolu za upravljanje vozilima B+E kategorije (lan 120); 7) bez odobrenja nadlenog organa organizuje sportsku ili drugu priredbu na putu (lan 122 stav 1); 8) organizator sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu koji ne prekine odravanje sportske ili druge priredbe ili aktivnosti u sluajevima predvienim lanom 127 ovog zakona; 9) na prelazu puta sa savremenim kolovoznim zastorom preko eljeznike pruge ne postavi semafore kojima se najavljuje pribliavanje voza (lan 154 stav 2); 10) zdrvstven ustnov koja u situaciji kada postoji oprvdn sumnj d je kod voz usljed povrede u saobraajnoj nezgodi dolo do smnjenj psihike ili fizike sposobnosti z

uprvljnje motornim vozilom ili inskim vozilom o tome, bez odlgnj, ne obvijesti ndleni orgn (lan 167 stav 3); 11) osiguravajue drutvo koje ne vodi ili neuredno vodi evidenciju o saobraajnim nezgodama za koje je sainjen Evropski izvjetaj o saobraajnoj nezgodi ili ove podatke mjeseno ne dostavlja nadlenom organu i Ministarstvu (lan 171 st. 1 i 2); 12) dozvoli da motornim vozilom u saobraaju na putu upravlja voza koji nema vaeu vozaku dozvolu za upravljanje vozilom one kategorije kojom upravlja (lan 176); 13) zdrvstven ustnov koja n ljekarskom pregledu utvrdi d lice nije psihofiziki sposobno z voz motornog vozil ili skup vozil odreene ktegorije, odnosno instruktor vonje odreene ktegorije o tome odmh, njksnije u roku od 15 dn, ne obvijesti Ministrstvo (lan 181 stav 2); 14) dozvoli da vozilom u saobraaju na putu upravlja voza koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvom zdravstvenom stanju da je nesposoban za bezbjedno upravljanje vozilom, kao i voza koji je pod dejstvom opojnih droga, drugih psihoaktivnih supstanci ili je pod dejstvom alkohola (lan 182 stav 2); 15) naredi ili dozvoli da instruktor vonje, voza tramvaja, kandidat za vozaa tokom praktine obuke i polaganja vozakog ispita upravlja vozilom ili vri obuku kandidata za vozaa, ako je pod dejstvom alkohola, opojnih droga, drugih psihoaktivnih supstanci ili ukoliko je u tolikoj mjeri umoran, bolestan ili u takvom zdravstvenom stanju da nije sposoban da bezbjedno upravlja vozilom, odnosno vri obuku kandidata za vozaa (lan 182); 16) dozvoli ili naredi da vozilom u saobraaju na putu upravlja voza ili instruktor vonje koji je iskljuen iz saobraaja i kojem je naredbom ovlaenog policijskog slubenika privremeno oduzeta vozaka dozvola (lan 202) ili za vrijeme trajanja zatitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom (lan 207) ili dozvoli ili naredi da upravlja vozilom koje je iskljueno iz saobraaja (l. 290 i 301); 17) vri osposobljavanje kandidata za vozae, a ne posjeduje licencu za rad ili vri osposobljavanje kandidata za vozae one kategorije vozila za koju nema izdatu licencu (lan 218); 18) ne vodi na propisan nain evidencije predviene lanom 241 ovog zakona; 19) dozvoli da instruktor vonje obavi vie od sedam kolskih asova praktine obuke kandidata za vozae u toku radnog dana ili da kolski as praktine obuke izvodi u trajanju kraem od 60 minuta ili da instruktor vonje ne koristi odmor na nain predvien lanom 227 stav 3 ovog zakona (lan 227); 20) o izvrenom ispitivanju vozila iz lana 247 izda potvrdu u kojoj nijesu upisani tani podaci dobijeni sprovedenim ispitivanjem (lan 247); 21) bez odobrenja vri tehniki pregled vozila (lan 253); 22) dozvoli da se tehniki pregled vozila ne vri na propisan nain i u skladu sa pravilima struke ili ovjeri tehniku ispravnost vozila koje nije tehniki ispravno (lan 258); 23) ne postupi po nalogu ovlaenog policijskog slubenika, odnosno inspektora za drumski saobraaj i ne podvrgne vozilo kontrolnom tehnikom pregledu (lan 266 stav 1); 24) bez odlaganja ne postupi po nalogu ovlaenog lica i ne omogui vrenje kontrolnog tehnikog pregleda vozila, odnosno bez odlaganja ne postupi po nalogu ovlaenog lica i ne omogui mjerenje osovinskog optereenja i ukupne mase vozila (l. 299 i 300). Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 200 eura do 1.000 eura. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 1.500 eura do 6.000 eura.

lan 316 Novanom kaznom od 1.000 eura do 6.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako: 1) ostavi na putu vozilo koje nije u upotrebi, nanosi ili baca otpatke ili predmete i materije koje mogu ometati ili ugroziti bezbjednost saobraaja ili zagaditi ili ugroziti okolinu (lan 15 stav 1); 2) dozvoli da se u saobraaju na putu teretno vozilo najvee dozvoljene mase preko 3.500 kg kree suprotno lanu 29 stav 4 ovog zakona; 3) naredi ili dozvoli da se na javnom putu vozilu na motorni pogon pridodaju vie od dva prikljuna vozila za prevoz tereta ili vie od jednog prikljunog vozila za prevoz lica u gradskom i prigradskom prevozu, odnosno na autoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila vie od jednog prikljunog vozila ili ako dozvoli ili naredi da vozilo na motorni pogon vue prikljuno vozilo koje bitno umanjuje njegovu stabilnost (lan 63); 4) naredi ili dozvoli vuenje neispravnog vozila na autoputu ili putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila, izuzev u sluajevima predvienim lanom 64 stav 2 ovog zakona (lan 64 stav 1); 5) naredi ili dozvoli da se pomou ueta vue vozilo na motorni pogon kome su neispravni ureaji za upravljanje ili ureaji za zaustavljanje, teretno vozilo, autobus ili da se krutom vezom vue vozilo na motorni pogon koje nema ispravan ureaj za upravljanje, odnosno vozilo na motorni pogon ija je ukupna masa vea od ukupne mase vunog vozila ako mu je neispravna radna konica (lan 66 st. 2 i 3); 6) naredi ili dozvoli da se vuenim vozilom prevoze lica, izuzev vozaa koji njime upravlja (lan 67 stav 3); 7) naredi ili dozvoli vuenje teretnog vozila ili skupa vozila, odnosno traktora sa prikljunim vozilom, kada su sa teretom dalje od prvog mjesta pogodnog za pretovar tereta, odnosno do prvog mjesta na kome se moe otkloniti neispravnost na vozilu (lan 70); 8) naredi ili dozvoli da radna maina koja prelazi granice dozvoljenih dimenzija, ukupne teine ili osovinskog optereenja uestvuje u saobraaju na putu bez posebne dozvole za vanredni prevoz (lan 81); 9) naredi ili dozvoli da se na njegovo vozilo ugrade ili postave ureaji za davanje posebnih zvunih ili svjetlosnih znakova koji se mogu ugraivati ili postavljati samo na vozilima pod pratnjom ili vozilima sa prvenstvom prolaza (l. 105 i 107); 10) naredi ili dozvoli da se vozilo u saobraaju na putu optereti preko nosivosti upisane u saobraajnu dozvolu ili preko najveeg osovinskog optereenja pojedinih osovina odreenih od strane proizvoaa vozila ili preko osovinskog optereenja propisanog tehnikim normativima za vozilo, preko najvee dozvoljene ukupne mase ili preko mogunosti koje dozvoljavaju osobine puta utvrene saobraajnim znakom ili tako da vozilo sa teretom premauje najvee dozvoljene dimenzije za pojedine vrste vozila (lan 111 stav 1); 11) naredi ili dozvoli da teret na vozilu ne bude smjeten i obezbijeen tako da pri vonji ostaje u poloaju postavljenom prilikom utovara i ne ispunjava uslove predviene u lanu 111 stav 2 ovog zakona; 12) naredi ili dozvoli da teret na motornom vozilu prelazi najudaljeniju taku na prednjoj strani vozila vie od jedan metar, na zadnjoj strani vozila vie od jedne estine svoje duine ili vie od 1,5 metar, pri emu teret preostalim dijelom duine nije oslonjen na tovarni prostor ili da teret na vozilu bono prelazi za vie od 0,40m spoljnu ivicu prednjeg ili zadnjeg svijetla za oznaavanje vozila, a nije oznaen u skladu sa ovim zakonom (lan 112 st. 1, 2 i 4); 13) naredi ili dozvoli da se u zatvorenom prostoru vozila koji se ne moe otvoriti iznutra ili u prikljunom vozilu za stanovanje (kamp prikolica) vri prevoz lica, izuzev policijskih, vojnih ili vozila organa za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija (lan 116);

14) naredi ili dozvoli da se probna vonja vozila na motorni pogon vri bez odobrenja nadlenog organa (lan 121 stav 1); 15) po zavretku sportske, odnosno druge priredbe ili aktivnosti na putu odmah, a najkasnije u roku od 24 stata, ne ukloni sa puta saobraajne znakove i druge oznake, ureaje, predmete i objekte koji su bili postavljeni radi odravanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti ili ne postavi na put saobraajnu signalizaciju, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi odravanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti ili ne popravi i dovede u prvobitno stanje put i objekte na putu, ako su oteeni prilikom odravanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti (lan 129 stav 1); 16) prilikom obiljeavanja javnih puteva saobraajnom signalizacijom postupi suprotno lanu 133 st. 1 i 2 ovog zakona; 17) ne postavi ili ne odrava saobraajnu signalizaciju tako da uesnici u saobraaju mogu na vrijeme i lako da ih uoe danju i nou i da blagovremeno postupe u skladu sa njihovim znaenjem ili ne ukloni, dopuni ili zamijeni saobraajnu signalizaciju ako njeno znaenje ne odgovara izmijenjenim uslovima saobraaja na putu ili zahtjevima bezbjednosti saobraaja (lan 134 st. 2 i 3); 18) na saobraajnu signalizaciju i na njenom nosau postavi bilo ta to nije u vezi sa znaenjem same signalizacije (lan 135 stav 1); 19) neovlaeno postavi, ukloni, oteti ili izmijeni znaenje saobraajne signalizacije, kao i opreme puta ili postavi table, znakove, svijetla, stubove ili druge sline predmete kojima se zaklanja ili umanjuje uoljivost postavljene saobraajne signalizacije ili postavi predmete koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podraavaju ili lie na saobraajnu signalizaciju ili zasljepljuju uesnike u saobraaju ili odvraaju njihovu panju u mjeri koja ugroava bezbjednost saobraaja (lan 135 st. 2, 3 i 4); 20) ne ozni mjesto n putu ili dio put n kojem se izvode rdovi ili su nstle prepreke n putu svjetlosnim saobraajnim znacima iz lana 151 ili ne obiljei odgovarajuim svjetlosnim oznakama na putu pruanje puta ili ne obiljei ivice kolovoza na dijelu puta kroz tunel, odnosno pjeaka ostrva, ostrva za usmjeravanje saobraaja i druge objekte na kolovozu koji nijesu nou dovoljno vidljivi (lan 152); 21) jvni put vn nselj, s svremenim kolovozom z sobrj u ob smjer n kojem postoje smo dvije sobrjne trke, te trke ne odvoji odgovrjuom rzdjelnom linijom n kolovozu, n magistralnom putu ih ne obiljei i ivinim linijm (lan 153 stav 5); 22) ne obiljei propisanom saobraajnom signalizacijom prelaz puta preko eljeznike pruge (lan 154 stav 1); 23) na prelazu puta preko eljeznike pruge na kome su postavljeni branici ili polubranici, a ureaj za njihovu upotrebu nije ispravan ili se ne koristi, ne ukloni branike ili polubranike ili ih na odgovarajui nain ne prekrije (lan 154 stav 4); 24) na prelazu puta preko eljeznike pruge ne postavi branike ili polubranike kojima se zabranjuje i sprjeava prelazak vozila preko eljeznike pruge (lan 154 stav 3); 25) upravlja puta koji u zoni kole ne postupi po nalogu nadlenog organa lokalne uprave nadlene za poslove saobraaja, kojim se nalae primjena posebnih tehnikih sredstava za zatitu bezbjednosti djece (lan 161 stav 3); 26) zdrvstven ustnov koj je obvijeten o sobrjnoj nezgodi ili je primil na lijeenje lice povrijeeno u sobrjnoj nezgodi ili u kojoj je lice povrijeeno u sobrjnoj nezgodi preminulo od zdobijenih povred, ukoliko o tome odmah ne obvijesti ndleni orgn (lan 167);

27) vlasnik vozila ne preduzme mjere da se, nakon obavljenog uviaja, vozilo, teret ili drugi materijal rasut po putu u toku saobraajne nezgode, bez odlaganja, uklone sa kolovoza (lan 175 stav 1); 28) dozvoli da vozilom upravlja voza, odnosno instruktor vonje koji se nije podvrgao kontrolnom zdrastvenom pregledu, u odreenom roku, a na koji je upuen zbog sumnje da zbog zdravstvenih sposobnosti, odnosno nedostataka nije u stanju da bezbjedno upravlja vozilom (lan 184); 29) zdravstvena ustanova koja prilikom pregled ili lijeenj osobe koj im vozku dozvolu osnovno sumnj d je nesposobn d uprvlj motornim vozilim ili vozilim pojedinih ktegorij, o tome odmh ne obavijesti Ministrstvo, a njksnije u roku od 15 dn (lan 181 stav 2); 30) dozvoli da voza, odnosno instruktor vonje upravlja motornim vozilom za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeta vozaka dozvola (l. 202, 203, 205, 206 i 207); 31) dozvoli da voza, odnosno instruktor vonje upravlja motornim vozilom za vrijeme za koje mu je izreena zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom (lan 207); 32) teorijsku nastavu ne sprovodi u skladu sa propisanim sadrajem iz lana 212 ovog zakona, odnosno praktinu obuku za vozaa ne sprovodi na nain propisan lanom 213 ovog zakona (l. 212 i 213); 33) dozvoli ili naredi da uestvuje u saobraaju na putu vozilo na motorni pogon ili prikljuno vozilo koje ne ispunjava uslove propisane lanom 242 ovog zakona; 34) ne vodi evidenciju o sprovedenoj homologaciji vozila i izdatim sertifikatima i potvrdama na propisani nain (lan 244 stav 5); 35) dozvoli ili naredi da uestvuje u saobraaju motorno ili prikljuno vozilo iz lana 247 i 248 ovog zakona bez posjedovanja potvrde o izvrenom ispitivanju motornog ili prikljunog vozila (lan 247 i 248); 36) prestane da ispunjava propisane uslove za vrenje tehnikog pregleda vozila, a privremeno ne prestane sa obavljanjem tehnikog pregleda vozila i o tome, najkasnije prvog sljedeeg radnog dana, ne obavijesti nadleni organ i Ministarstvo, odnosno o zavretku privremenog prestanka rada ne obavijesti nadleni organ i Ministarstvo, najkasnije jedan dan prije poetka nastavka sa radom (lan 255); 37) ne obezbijedi da ureaji i oprema pomou kojih se vri tehniki pregled vozila budu u ispravnom stanju ili ne obezbijedi da se ureaji i oprema za tehniki pregled vozila podvrgnu obaveznom pregledu najmanje jednom u est mjeseci (lan 256); 38) dozvoli da pregled vozila obavlja kontrolor koji nema licencu za kontrolora koju izdaje nadleni organ (lan 261 stav 1); 39) ne podvrgne vanrednom tehnikom pregledu, prije putanja u saobraaj, vozilo na kojem su u sobrnoj nezgodi ili n drugi nin oteeni vitlni sklopovi i ureji bitni z bezbjedno uestvovnje vozil u sobrju, odnosno koje nkon tog nije bilo u voznom stnju, ko i vozilo koje je iskljueno iz sobrj zbog tehnike neisprvnosti utvrene n kontrolnom tehnikom pregledu (lan 265); 40) dozvoli da u saobraaju na putu uestvuje njegovo motorno vozilo, odnosno vozilo na motorni pogon i/ili prikljuno vozilo koje nije registrovano (lan 268); 41) dozvoli da u saobraaju na putu uestvuje njegovo vozilo na motorni pogon i/ili prikljuno vozilo suprotno l. 280 i 284 ovog zakona. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 150 eura do 600 eura. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 1000 eura do 4000 eura.

lan 317 Novanom kaznom od 500 eura do 3.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako: 1) dozvoli da u saobraaju na putu uestvuje vozilo za organizovani prevoz djece koje nije obiljeeno posebnim znakom (lan 20 stav 3); 2) na svoje motorno ili prikljuno vozilo iz lana 38 stav 1 ta. 1 do 4 ovog zakona, osim vojnog vozila, ne stavi oznaku o najveoj dozvoljenoj brzini kretanja propisanu lanom 38 stav 3 ovog zakona; 3) naredi ili dozvoli da se motorno vozilo vue nou ili danju u sluaju smanjene vidljivosti na nain suprotan lanu 68 ovog zakona; 4) naredi ili dozvoli da se neispravno vozilo na motorni pogon vue suprotno lanu 69 ovog zakona; 5) naredi ili dozvoli da motokultivator, traktor ili radna maina u saobraaju na putu ima prikljuak za izvoenje radova koji ne slue njihovoj namjeni ili dozvoli da radna maina u saobraaju na putu vue prikljuno vozilo (lan 79 st. 1 i 2); 6) naredi ili dozvoli da teret na vozilu koji je u rasutom stanju, osim na prikljunom vozilu za traktor, nije prekriven (lan 111 stav 3); 7) naredi ili dozvoli da teret na vozilu koji prelazi najudaljeniju taku na zadnjoj strani vozila nije oznaeno u skladu sa lanom 112 stav 3 ovog zakona; 8) naredi ili dozvoli da vozilo koje je namijenjeno za izvoenje radova van puta, a koje kada uestvuje u saobraaju na putu ima instalirana orua za izvoenje radova koja nijesu sklop vozila, ve izmjenjivo sredstvo za rad, a nije propisno oznaeno (lan 113 stav 1); 9) naredi ili dozvoli da se utovar ili istovar tereta na putu obavlja tako da ometa, odnosno ugroava ostale uesnike u saobraaju (lan 113 stav 2); 10) naredi ili dozvoli da se u motornom vozilu, odnosno na vozilu i prikljunom vozilu u saobraaju na putu vri prevoz lica suprotno lanu 115 ovog zakona; 11) naredi ili dozvoli da se probna vonja vri vozilom u vrijeme i na nain koji nijesu predvieni odobrenjem iz lana 121 stav 1 ovog zakona koje je izdao nadleni organ ili motornim vozilom koje nije propisno obiljeeno (lan 121 st. 5 i 6); 12) organizator otpone odravanje sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu, a da prethodno nije preduzeo sve mjere obezbjeenja odreene odobrenjem nadlenog organa (lan 126 stav 1); 13) naredi ili dozvoli da takmiare na priredbi i uesnike drugih aktivnosti prate vozila koja nijesu obiljeena posebnom oznakom koju odredi organizator ili primjerak oznake organizator ne dostavi nadlenom organu najkasnije pet dana prije poetka priredbe (lan 128); 14) naredi ili dozvoli da njegovo vozilo uestvuje u saobraaju na putu u zimskom periodu, ukoliko ne posjeduje zimsku opremu (lan 132 stav 1); 15) naredi ili dozvoli da sadraj, oblik, boja i veliina postavljene saobraajne signalizacije nije ista u svim vremenskim uslovima, pri dnevnom svijetlu i pri osvjetljavanju farovima (lan 134 stav 4); 16) postavi saobraajnu signalizaciju na putu koja nije osvijetljena ili nije izraena od reflektujuih materija (lan 134 stav 5); 17) u pogledu vrste, izgleda, tehnikih karakteristika, naina postavljanja i mjesta na kojima se moraju postaviti branici ili polubranici, ureaji za davanje svjetlosnih, zvunih znakova i naina njihove upotrebe postupi suprotno ovom zakonu (lan 154 st. 3 i 5); 18) upravlja puta, dio puta na kome su nastale prepreke ili oteenja koja se ne mogu odmah ukloniti, odnosno otkloniti ili na kome se izvode radovi, ne obiljei postavljanjem

privremene saobraajne signalizacije propisane saobraajnom signalizacijom, a uesnike u saobraaju ne obezbijedi postavljanjem branika (lan 155); 19) izvo rdov, prije poetk rdov, ne postvi propisanu privremenu sobrjnu signlizciju ili ne obezbijedi mjesto n kojem se izvode rdovi ili tu saobraajnu signalizaciju ne odrv tokom izvoenj rdov ili je nkon zvretk rdov ne ukloni (lan 155 stav 3;) 20) tehnik sredstv z usporvnje sobrj postvlj na dravnim putevima, izuzev u sluajevima predvienim lanom 163 stav 4 ovog zakona, ili ih ne obiljei odgovarajuom saobraajnom signalizacijom ili postavi tehnika sredstva koja po vrsti, izgledu, tehnikim karakteristikama i nainu postavljanja ne ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom (lan 163); 21) upravlja puta ili izvoa radova n dijelu put n kome se izvode rdovi i gdje je nstl preprek koj se ne moe odmh ukloniti ne obezbijedi da regulisnje sobrj obvljju njmnje dv radnika ili koji dozvoli da se regulisanje saobraaja ne obavlja na propisani nain (lan 164); 22) osiguravajue drutvo prilikom izdavanja polise obaveznog osiguranja od autoodgovornosti osiguraniku ne izda i Evropski izvjetaj o saobraajnoj nezgodi (lan 171 stav 3); 23) dozvoli vozau upravljanje motornim vozilom, odnosno skupom vozila kojima se obavlja javni prevoz, instruktoru vonje, kao i drugom vozau kome je upravljanje motornim vozilima osnovno zanimanje ako se nije podvrgao periodinom zdravstvenom pregledu (lan 181); 24) vri javni prevoz ili prevoz za sopstvene potrebe ili vri obuku kandidata za vozae, a ne obezbijedi da se njegovi vozai, odnosno instruktori vonje podvrgnu ljekarskom pregledu iz lana 181 stav 1 ovog zakona (lan 183 stav 1); 25) dozvoli vozau d upravlja vozilom, odnosno skupom vozil ako se u propisnom roku nije podvrgo zdrvstvenom pregledu, odnosno z kog je n tom pregledu utvreno d nije sposobn z voz odreene ktegorije (lan 181 i lan 183 stav 2); 26) dozvoli d instruktor vonje obvlj prktinu obuku, iko se u propisnom roku nije podvrgo zdrvstvenom pregledu, odnosno, z kog je n pregledu utvreno d nije sposobn z instruktor vonje odreene ktegorije (lan 181 i lan 183 stav 3); 27) ne plati trokove zdrvstvenog pregled za voz ili instruktora koji je kod njega zposlen (lan 183 stav 6); 28) zapone sa osposobljavanjem kandidata za vozaa koji nije priloio vaee ljekarsko uvjerenje za kategoriju vozila za koju se obuava ili kandidata koji ne ispunjava starosni uslov ili zapone praktinu obuku kandidata koji nije poloio teorijski ispit ili za vrijeme za koje kandidatu traje zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili za vrijeme dok mu je vozaka dozvola oduzeta (l. 211 i 214); 29) auto kola koja privremeno ne prestane sa teorijskom nastavom ili praktinom obukom kandidata za vozae odreene kategorije vozila, kada prestane da ispunjava uslove predviene lanom 219 ovog zakona; 30) odredi niu cijenu obuke od cijene koju propisuje Vlada na predlog organa dravne uprave nadlenog za poslove obrazovanja, ili ne zakljui ugovor sa kandidatom o uslovima pod kojima e se izvoditi obuka prije zapoinjanja obuke ili odredi trokove polaganja vozakog ispita vee od propisanih (l. 231, 232 i 239); 31) dozvoli da teorijsku nastavu obavlja predava koji ne ispunjava propisane uslove iz lana 222 ovog zakona; 32) naredi ili dozvoli da praktinu obuku kandidata za vozaa obavlja lice koje nema vaeu licencu za instruktora vonje iz lana 223 ovog zakona;

33) dozvoli da instruktor vonje obavlja obuku kandidata za vozae koji se ne osposobljavaju u auto koli ili srednjoj strunoj koli (lan 226 stav 1); 34) naredi ili dozvoli da se obuavanje kandidata za vozaa vri na vozilima suprotno lanu 228 ovog zakona; 35) naredi ili dozvoli da vozilo za obuku kandidata za vozaa uestvuje u saobraaju kada se na njemu obuava kandidat za vozaa, a nije oznaeno posebnom tablicom (lan 229 stav 1); 36) omogui izlazak kandidata na vozaki ispit ukoliko nijesu ispunjeni uslovi propisani lanom 234 ovog zakona; 37) naredi ili dozvoli da se u saobraaju na putu upotrebljava vozilo koje ne ispunjava uslove iz lan 242 ovog zakona; 38) naredi ili dozvoli da vozilo na motorni pogon ili prikljuno vozilo, koje je prepravljeno ili bitnije popravljeno u pogledu konstrukcionih i bezbjednosnih karakteristika i ureaja bitnih za bezbjedno uee u saobraaju, uestvuje u saobraaju, a da prethodno nije podvrgnuto ispitivanju (lan 247 stav 1); 39) ne vodi propisanu evidenciju o svim ispitanim vozilima ili evidenciju o popravljenim i prepravljenim vozilima i izdatim potvrdama (l. 247 i 249); 40) naredi ili dozvoli da u saobaraaju na putu uestvuje vozilo u koje su ugraeni ureaji i oprema za pogon na teni naftni gas ili prirodni gas, bez potvrde o tehnikoj ispravnosti ugraenih ureaja i opreme za teni naftni gas ili prirodni gas (lan 250 stav 1); 41) ne vrati registarske tablice vozila Ministarstvu prema mjestu izdavanja shodno lanu 271 stav 2 ovog zakona; 42) na zahtjev ovlaenog policijskog slubenika ili inspektora za drumski saobraaj, u sluaju vanrednog i kontrolnog tehnikog pregleda vozila, ne obezbijedi da radi i van radnog vremena propisanog lanom 257 stav 1 ovog zakona (lan 257 stav 3); 43) ne omogui u toku radnog vremena jednak pristup svim fizikim i pravnim licima koja namjeravaju da podvrgnu vozilo provjeri tehnike ispravnosti i za to plate propisanu naknadu (lan 257 stav 4); 44) dozvoli da se vozilo kome se tehnikim pregledom utvrdi da su neispravni ureaji za upravljanje, ureaji za zaustavljanje ili ureaji za pogon na teni naftni gas i prirodni gas ili drugi ureaji i sistemi na vozilu u mjeri u kojoj bi to ugroavalo ostale uesnike u saobraaju ukljui u saobraaj ili ukoliko se takvo vozilo ukljui u saobraaj na putu u najkraem roku ne obavijesti nadleni organ (lan 258 st. 4 i 5); 45) na propisan nain ne vodi evidenciju i obrauje podatke o tehnikim pregledima i utvrenim nepravilnostima na vozilima i te podatke u elektronskoj formi ne dostavi Ministarstvu i nadlenom organu (lan 259 stav 1); 46) dozvoli da vozilo iz lana 264 stav 4 ovog zakona, koje nije podvrgnuto redovnom estomjesenom tehnikom pregledu, uestvuje u saobraaju (lan 264 stav 4); 47) odredi drugu cijenu z vrenje tehnikog pregled vozil od cijene odreene u smislu lana 267 stav 5 ovog zakona. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 100 eura do 600 eura. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura. lan 318 Novanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kaznie se za prekraj:

1) voza koji se vozilom na putu u naselju kree brzinom koja je za 70 km/h vea od dozvoljene brzine, odnosno voza koji se vozilom na putu van naselja kree brzinom koja je za 90 km/h vea od dozvoljene brzine (lan 36 stav 1 i l. 37 i 38); 2) lice koje bez odobrenja nadlenog organa organizuje sportsku ili drugu priredbu na putu (lan 122 stav 1); 3) lice koje je organizator sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu ako ne prekine odravanje priredbe ili aktivnosti u sluajevima predvienim lanom 127 ovog zakona; 4) lice koje je uestvovlo u sobrjnoj nezgodi koje uzme lkoholn pi, opojne droge ili ljekove na kojima je oznaeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vonje dok se ne izvri uviaj (lan 172 stav 1); 5) voza koji u saobraaju na putu upravlja vozilom za vrijeme dok mu je odlukom nadlenog organa zabranjeno upravljanje ili je iskljuen iz saobraaja (lan 176 stav 5); 6) voza koji upravlja vozilom u saobraaju na putu koji je pod dejstvom opojnih droga, drugih psihoaktivnih supstanci ili je pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 0,5 g/kg i veoj, odnosno lice kod koga je nesposobnost za upravljanje vozilom zbog dejstva alkohola ili psihoaktivnih supstanci konstatovana strunim pregledom ili je u tolikoj mjeri umoran, bolestan ili u takvom psihofizikom stanju da nije sposoban da bezbjedno upravlja vozilom (lan 182); 7) instruktor vonje, voza tramvaja, kandidat za vozaa tokom praktine obuke i polaganja vozakog ispita ili lan komisije na praktinom dijela vozakog ispita, ukoliko je pod dejstvom alkohola, opojnih droga, drugih psihoaktivnih supstanci ili je u tolikoj mjeri umoran, bolestan ili u takvom zdravstvenom stanju da nije sposoban da bezbjedno upravlja vozilom, odnosno vri obuku kandidata za vozaa (lan 182); 8) voza, odnosno instruktor vonje koji upravlja motornim vozilom za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeta vozaka dozvola (l. 202, 203, 205, 206 i 207); 9) voza, odnosno instruktor vonje koji upravlja motornim vozilom za vrijeme za koje mu je izreena zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom (lan 207); 10) voza, instruktor vonje, voza tramvaja, kandidat za vozaa tokom praktine obuke i polaganja vozakog ispita i lan komisije na praktinom dijelu vozakog ispita koji odbije da se podvrgne ispitivanju pomou odgovarajuih sredstava i aparata (alkometar, droga test i dr.) radi provjere prisustva alkohola u organizmu ili postojanja znakova alkoholne poremeenosti ili dejstva opojnih droga, drugih psihoaktivnih supstanci ili ljekova na kojima je oznaeno da se ne smiju upotrebljavati prije ili za vrijeme vonje ili odbije da se podvrgne strunom pregledu u zdravstvenoj ustanovi ili analizi krvi ili urina, osim ako bi zbog toga nastupile tetne posljedice po njegovo zdravlje (lan 291). Za prekraj iz stava 1 ovog lana, izuzev sluajeva iz ta. 2 i 3, vozau, instruktoru vonje ili lanu komisije na praktinom dijelu vozakog ispita, odreuju se, pored kazne, i tri kaznena boda shodno lanu 204 ovog zakona. Ako je prekrajem iz stava 1 ovog lana izazvana neposredna opasnost za drugug uesnika u saobraaju ili prouzrokovana saobraajna nezgoda, uiniocu iz stava 2 ovog lana e se, pored kaznenih bodova iz stava 2 ovog lana, odrediti dva dodatna kaznena boda. Za prekraj iz stava 1 ovog lana uiniocu prekraja, izuzev lanu komisije na praktinom dijelu vozakog ispita i kandidatu za vozaa tokom praktine obuke i polaganja vozakog ispita, koji nema poloen vozaki ispit ni za jednu kategoriju vozila, izrei e se i zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 30 dana do etiri mjeseca. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kojim je izazvana neposredna opasnost za drugug uesnika u saobraaju ili prouzrokovana saobraajna nezgoda, uiniocu e se, izuzev lanu komisije na praktinom dijelu vozakog ispita i kandidatu za vozaa tokom praktine obuke, izrei i zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva do est mjeseca.

lan 319 Novanom kaznom od 150 eura do 1.000 eura kaznie se za prekraj: 1) voza koji u vozilu u saobraaju na putu koristi ureaj, odnosno sredstvo kojim se moe otkrivati ili ometati rad ureaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih ureaja namijenjenih za otkrivanje i dokumentovanje prekraja ili se takvi ureaji ili sredstva nau u vozilu (lan 23 stav 1); 2) lice koje stavlja u promet ili reklamira ureaje i sredstva iz lana 23 stav 1 ovog zakona (lan 23 stav 2); 3) voza koji se na putu na kome su kolovozne trake fiziki odvojene jedna od druge vozilom kree kolovoznom trakom namijenjenoj za saobraaj vozila iz suprotnog smjera (lan 30 stav 3); 4) voza koji se vozilom na putu u naselju kree brzinom koja je za 50 do 70 km/h vea od dozvoljene brzine, odnosno voza koji se vozilom na putu van naselja kree brzinom koja je za 70 do 90 km/h vea od dozvoljene brzine (lan 36 stav 1 i l. 37 i 38); 5) voza koji zapone preticanje ili obilaenje ako time ugrozi bezbjednost saobraaja ili omete saobraaj iz suprotnog smjera (lan 49 stav 3 taka 4); 6) voza koji zapone preticanje ili obilaenje ako po izvrenom preticanju ili obilaenju ne moe da se vrati u saobraajnu traku kojom se kretao bez ometanja ili ugroavanja ostalih uesnika u saobraaju (lan 49 stav 3 taka 5); 7) voza koji zapone preticanje ili obilaenje n poetku prevoj, n prevoju, u nepreglednoj krivini ili u tunelu (lan 49 stav 3 ta. 7 i 8); 8) voza motornog vozila kojem je pridodato prikljuno vozilo u kojem se prevoze putnici, izuzev utobus u jvnom grdskom, odnosno prigrdskom prevozu (lan 63 stav 7); 9) voza koji na prelazu puta preko eljeznike pruge ne proputi insko vozilo koje se kree po eljeznikoj pruzi (lan 98 stav 1); 10) uesnik u saobraaju koji se ne zaustavi pred prelazom puta preko eljeznike pruge, ako je ureaj za zatvaranje saobraaja poeo da se sputa ili je sputen ili ako se daju svjetlosni ili zvuni znaci koji upozoravaju da e taj ureaj poeti da se sputa, odnosno kada je svjetlosnim saobraajnim znakom, kojim se najavljuje pribliavanje voza prelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou bez branika, zabranjen prolaz (lan 99); 11) uesnik u saobraaju koji prilikom prelaenja preko eljeznike pruge u istom nivou postupi suprotno lanu 100 ovog zakona; 12) voza koji u saobraaju na putu uestvuje sa vozilom koje je optereeno preko nosivosti upisane u saobraajnu dozvolu ili preko najveeg osovinskog optereenja pojedinih osovina odreenih od strane proizvoaa vozila ili preko osovinskog optereenja propisanog tehnikim normativima za vozilo ili preko najvee dozvoljene ukupne mase ili preko mogunosti koje dozvoljavaju osobine puta utvrene saobraajnim znakom ili tako da vozilo sa teretom premauje najvee dozvoljene dimenzije za pojedine vrste vozila (lan 111 stav 1); 13) voza koji u saobraaju na putu upravlja vozilom na kome teret nije smjeten i obezbijeen tako da pri vonji ostaje u poloaju postavljenom prilikom utovara i ne ispunjava uslove predviene u lanu 111 stav 2 ovog zakona; 14) voza koji vanredni prevoz vri bez dozvole (lan 114 stav 2); 15) voza koji se turistikim vozom kree van trase koju je odredio nadleni organ jedinice lokalne samouprave ili koji ne posjeduje vozaku dozvolu za upravljanje vozilima B+E kategorije (lan 120 st. 1 i 2); 16) voza koji vri probnu vonju bez odobrenja nadlenog organa, pri kojoj se, radi ispitivanja novoproizvedenog ili prepravljenog motornog, odnosno prikljunog vozila, mora

odstupiti od pravila o bezbjednosti saobraaja na putevima propisanih ovim zakonom (lan 121 stav 1); 17) lice koje kao organizator dozvoli da takmiare na priredbi i uesnike drugih aktivnosti prate vozila koja nijesu obiljeena posebnom oznakom koju odredi organizator ili primjerak oznake organizator ne dostavi nadlenom organu, najkasnije pet dana prije poetka priredbe (lan 128); 18) lice koje kao organizator, po zavretku sportske, odnosno druge priredbe ili aktivnosti na putu , odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, ne ukloni sa puta saobraajne znakove i druge oznake, ureaje, predmete i objekte koji su bili postavljeni radi odravanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti ili ne postavi na put saobraajnu signalizaciju, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi odravanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti ili ne popravi i dovede u prvobitno stanje put i objekte na putu ako su oteeni prilikom odravanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti (lan 129 stav 1); 19) lice koje neovlaeno postavi, ukloni, oteti ili izmijeni znaenje saobraajne signalizacije, kao i opreme puta ili postavlja table, znakove, svijetla, stubove ili druge sline predmete kojima se zaklanja ili umanjuje uoljivost postavljene saobraajne signalizacije ili postavi predmete koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podraavaju ili lie na saobraajnu signalizaciju ili zasljepljuju uesnike u saobraaju ili odvraaju njihovu panju u mjeri koja ugroava bezbjednost saobraaja (lan 135 st. 2, 3 i 4); 20) uesnik u saobraaju koji se ne zaustavi kada se semaforom kojim se najavljuje pribliavanje voza prelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou daju svjetlosni ili svjetlosni i zvuni znaci propisani lanom 150 ovog zakona; 21) voza koji ne zaustavi vozilo na propisani znak ili naredbu ovlaenog policijskog slubenika ili drugog zakonom ovlaenog lica za neposredno regulisanje ili kontrolu saobraaja (lan 164 stav 1); 22) lice koje upravlja motornim vozilom u saobraaju na putu, a koje nema vaeu vozaku dozvolu ili stranu vozaku dozvolu i meunarodnu vozaku dozvolu z uprvljnje vozilom one ktegorije kojom uprvlj (lan 176 stav 1); 23) voza, odnosno instruktor vonje koji se ne podvrgne kontrolnom zdravstvenom pregledu (lan 184 stav 2); 24) voza koji u saobraaju na putu upravlja vozilom koje ne ispunjava uslove iz lana 242 ovog zakona; 25) kontrolor vozila koji tehniki pregled vozila ne vri na propisan nain i u skladu sa pravilima struke ili ovjeri tehniki pregled vozila koje nije tehniki ispravno (lan 258); 26) lice koje obavlja tehniki pregled vozila, a nema vaeu licencu za kontrolora koju izdaje nadleni organ (lan 261 stav 1); 27) voza, odnosno vlasnik vozila koji ne postupi po nalogu ovlaenog lica i ne podvrgne vozilo kontrolnom tehnikom pregledu (lan 266); 28) voza ili instruktor vonje koji je privremeno iskljuen iz saobraaja ukoliko se vozilom ukljui u saobraaj za vrijeme dok traju razlozi zbog kojih je iskljuen iz saobraaja (lan 290); 29) voza koji, bez odlaganja, ne postupi po nalogu ovlaenog lica i ne omogui mjerenje osovinskog optereenja i ukupne mase vozila (lan 300); 30) voza koji se ukljui u saobraaj vozilom koje je iskljueno iz saobraaja, prije prestanka razloga za iskljuenje (lan 301). Za prekraj iz stava 1 ovog lana, vozau, odnosno instruktoru vonje, izuzev sluajeva predvienih u ta. 2, 17, 18, 19, 25 i 26, odreuju se, pored novane kazne, tri kaznena boda.

Ako je prekrajem iz stava 1 ovog lana izazvana neposredna opasnost za drugug uesnika u saobraaju ili prouzrokovana saobraajna nezgoda, uiniocu e, se pored kaznenih bodova iz stava 2 ovog lana, odrediti dva dodatna kaznena boda. Za prekraj iz stava 1 ta. 1, 4 do 7, 20, 21, 23, 24 i 27 do 30 ovog lana, uiniocu e se izrei zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od trideset dana do tri mjeseca, a za ostale prekraje iz stava 1 ovog lana, ova mjera se moe izrei u istom trajanju. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kojim je izazvana neposredna opasnost za drugug uesnika u saobraaju ili prouzrokovana saobraajna nezgoda, uiniocu e se izrei i zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva do est mjeseci. lan 320 Novanom kaznom od 100 eura do 450 eura kaznie se za prekraj: 1) uesnik u saobraaju koji ostavi na putu vozilo koje nije u upotrebi, nanosi ili baca otpatke, predmete ili materije koje mogu ometati ili ugroziti bezbjednost saobraaja ili zagaditi ili ugroziti okolinu (lan 15 stav 1); 2) voza koji se ne kree desnom stranom kolovoza u smjeru kretanja ili koji vozilo u kretanju ne dri to blie desnoj ivici kolovoza i na dovoljnoj udaljenosti od desne ivice kolovoza, tako da, s obzirom n brzinu kretnj vozil, uslove sobrj i n stnje i karakteristike put, ne ugrov druge uesnike u sobrju i ne izlae sebe opasnosti (lan 29 st. 1 i 2); 3) voza koji na putu sa kolovoza za saobraaj vozila u oba smjera, na kome postoje najmanje etiri trake, prelazi vozilom na kolovoznu traku namijenjenu za saobraaj vozila iz suprotnog smjera (lan 30 stav 1); 4) voza koji se na putu sa kolovozom za saobraaj u oba smjera, na kome postoje tri saobraajne trake, kree saobraajnom trakom koja se nalazi uz lijevu ivicu puta u pravcu kretanja vozila (lan 30 stav 2); 5) voza koji brzinu kretanja svog vozila ne prilagodi karakteristikama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraaja i drugim saobraajnim uslovima, tako da vozilo ne moe blagovremeno da zaustavi pred svakom preprekom koju pod datim okolnostima moe da vidi ili predvidi, odnosno da vozilom upravlja na nain kojim ne ugroava bezbjednost saobraaja (lan 35 stav 1); 6) voza koji se vozilom na putu u naselju kree brzinom koja je za 30 do 50 km/h vea od dozvoljene brzine, odnosno voza koji se vozilom na putu van naselja kree brzinom koja je za 50 do 70 km/h vea od dozvoljene brzine (lan 36 stav1 i l. 37 i 38); 7) voza koji u pogledu proputanja vozila postupi na nain suprotan lanu 40 ovog zakona; 8) voza koji vri preticanje suprotno lanu 47 stav 1 ovog zakona; 9) voza koji sa lijeve strane pretie vozilo koje je na kolovozu zauzelo takav poloaj i iji voza daje takav znak da se sa sigurnou moe zakljuiti da to vozilo skree ulijevo (lan 47 stav 2); 10) voza koji sa lijeve strane pretie vozilo koje se kree po inama postavljenim na sredini kolovoza (lan 47 stav 3); 11) voza koji poveava brzinu kretanja svog vozila dok ga drugo vozilo pretie (lan 48 stav 2); 12) voza koji otpone preticanje ili obilaenje kolone vozila (lan 49 stav 3 taka 1); 13) voza koji otpone preticanje ili obilaenje kada je voza vozila koje se kree iza njega otpoeo preticanje (lan 49 stav 3 taka 2); 14) voza koji otpone preticanje ili obilaenje kada je voza vozila koje se na istoj saobraajnoj traci kree ispred njega dao znak za preticanje ili obilaenje (lan 49 stav 3 taka 3);

15) voza koji zapone preticanje ili obilaenje saobraajnom trakom za prinudno zaustavljanje vozila (lan 49 stav 3 taka 6); 16) voza koji otpone preticanje ili obilaenje vozila koje se pribliava pjeakom prelazu ili ga prelazi ili vozila koje se zaustavilo ili zaustavlja radi proputanja pjeaka na pjeakom prelazu (lan 49 stav 3 ta. 9 i 10); 17) voza koji zapone preticanje ili obilaenje drugog vozila neposredno ispred i n prelzu put preko eljeznike ili trmvjske pruge ili kolone vozil pod prtnjom (lan 49 stav 3 ta. 11 i 12); 18) voza koji pretie drugo vozilo neposredno ispred raskrsnice ili na raskrsnici koja nije sa krunim tokom saobraaja suprotno lanu 51 ovog zakona; 19) voza motornog vozila koji prilikom vuenja prikljunog vozila postupi na nain suprotan lanu 63 st. 1 i 4 ovog zakona; 20) voza koji pomou ueta vue motorno vozilo na kojem je neispravan ureaj za upravljanje ili ureaj za zaustavljanje, teretno vozilo ili autobus (lan 66 stav 2); 21) voza koji krutom vezom vue motorno vozilo kojem je neispravan ureaj za upravljanje, odnosno motorno vozilo ija je ukupna masa vea od ukupne mase vunog vozila, ako mu je neispravna radna konica (lan 66 stav 3); 22) voza radne maine koja prelazi granice dozvoljenih dimenzija, ukupne teine ili osovinskog optereenja koja se kree u saobraaju na putu bez posebne dozvole za vanredni prevoz (lan 81); 23) voza koji ne zaustavi vozilo ispred obiljeenog pjeakog prelaza kada mu je datim svjetlosnim znakom ili znakom policijskog slubenika zabranjen prolaz ili ukoliko mu je na takvom prelazu datim znakom dozvoljen prolaz, a ne propusti pjeaka koji je ve stupio na pjeaki prelaz (lan 97 stav 1); 24) uesnik u saobraaju koji u odnosu na vozila pod pratnjom postupi suprotno l. 105 i 106 ovog zakona; 25) uesnik u saobraaju koji u odnosu na vozila sa prvenstvom prolaza postupi suprotno l. 107, 108 i 109 ovog zakona; 26) voza koji na raskrsnici ili na drugom mjestu na kojem je saobraaj posebno regulisan ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova proe svjetlosni saobraajni znak kada mu je tim znakom zabranjen prolaz (lan 143); 27) voza koji vozilom proe semafor na kome je upaljeno crveno ili uto svijetlo, a na kome je dodat dopunski znak u obliku zelene strelice i pritom ne krene u pravcu oznaenom zelenom svjetleom strelicom ili ometa saobraaj vozila koja se kreu po putu na koji ulazi ili ne propusti pjeake koji prelaze preko kolovoza (lan 144); 28) voza koji se kree saobraajnom trakom kojom mu je svjetlosnim saobraajnim znakom zabranjeno kretanje, odnosno koji ne promijeni saobraajnu traku kojom se kree kada je to odreeno utom trepuom strelicom (lan 146 st. 4 i 5); 29) voza vozila koje se kree saobraajnom trakom namijenjenoj za kretanje tramvaja i vozila javnog prevoza putnika koji proe svjetlosni saobraajni znak iz lana 148 ovog zakona, kada mu je tim znakom zabranjen prolaz (lan 148); 30) lice koje je uestvovalo u saobraajnoj nezgodi ili se zteklo ili nilo n mjesto sobrjne nezgode u kojoj im povrijeenih ili poginulih lic ili je nastupila velika materijalna teta koje ne postupi u skladu sa l. 165 i 166 ovog zakona; 31) voza, odnosno vlasnik vozila koji, nakon obavljenog uviaja, vozilo, teret ili drugi materijal rasut po putu u toku saobraajne nezgode, bez odlaganja, ne ukloni sa kolovoza (lan 175 stav 1); 32) voza koji ima vie od jedne vozake dozvole (lan 177 stav 6);

33) voza koji prilikom upravljanja vozilom na putu ne koristi pomagala koja su upisana u vozaku dozvolu (lan 178 stav 2); 34) instruktor vonje koji zapone osposobljavanje kandidata za vozaa koji nije priloio ljekarsko uvjerenje, kandidata koji ne ispunjava starosni uslov ili ukoliko zapone praktinu obuku kandidata koji nije poloio teorijski ispit ili za vrijeme za koje kandidatu traje zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili za vrijeme dok mu je vozaka dozvola oduzeta (lan 211); 35) instruktor vonje koji praktinu obuku kandidata za vozaa ne sprovodi na nain propisan lanom 213 ovog zakona; 36) instruktor vonje koji obavlja obuku kandidata za vozae koji se ne osposobljavaju u auto koli ili srednjoj strunoj koli (lan 226 stav 1); 37) instruktor vonje koji ne vodi na propisan nain evidencije o izvrenoj praktinoj obuci (lan 227 stav 4); 38) voza koji u saobraaju na putu upravlja vozilom na motorni pogon i/ili prikljunim vozilom koje nije registrovano (lan 268); 39) voza koji u saobraaju na putu upravlja vozilom na motorni pogon i/ili prikljunim vozilom poslije isteka vaenja saobraajne dozvole i registracione naljepnice izdate za to vozilo ili nakon isteka roka vaenja privremene registracije (l. 280 i 284). Za prekraj iz stava 1 ovog lana vozau, odnosno instruktoru vonje, izuzev sluajeva predvienih u ta.1 i 2 ovog lana, pored novane kazne, odreuju se dva kaznena boda. Ako je prekrajem iz stava 1 ovog lana izazvana neposredna opasnost za drugog uesnika u saobraaju ili prouzrokovana saobraajna nezgoda, uiniocu e se, pored kaznenih bodova iz stava 2 ovog lana, odrediti dva dodatna kaznena boda. Za prekraj iz stava 1 ovog lana uiniocu se moe izrei i zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do dva mjeseca. Za prekraj iz stava 1 ta. 3 do 6, 12, 16, 26, 27 i 32, uiniocu e se izrei zatitna mjera zabrane upravljanja u trajanju do dva mjeseca, a za ostale prekraje iz stava 1 ovog lana, ova mjera se moe izrei u istom trajanju. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kojim je izazvana neposredna opasnost za drugog uesnika u saobraaju ili prouzrokovana saobraajna nezgoda, uiniocu e se izrei i zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 30 dana do etiri mjeseca. lan 321 Novanom kaznom od 80 eura do 300 eura kaznie se za prekraj: 1) uesnik u saobraaju koji, bez odlaganja, sa puta ne ukloni predmet, odnosno materiju koja se na kolovozu nala njegovim injenjem, kao i predmet, odnosno materiju koja potie sa vozila kojim upravlja (lan 15 stav 2); 2) voza koji, s obzirom na brzinu kretanja vozila i drugih okolnosti saobraaja, vozilo dri na takvom odstojanju i rastojanju od drugog vozila, odnosno drugog uesnika u saobraaju i time izazove opasnost ili ometa druge uesnike u saobraaju (lan 16); 3) voza koji se ne kree smanjenom brzinom pored vozila za javni prevoz putnika ili autobusa kojim se vri prevoz za sopstvene potrebe, zaustavljenog na stajalitu i na takvom rastojanju da ne ugroava lica koja u to vozilo ulaze, odnosno izlaze , a po potrebi i ne zaustavi svoje vozilo (lan 19 stav 1); 4) voza koji pomjeri vozilo udesno ili ulijevo, mijenja saobraajnu traku, pretie, obilazi, zaustavlja, skree, okree se polukruno, vozi unazad, prestrojava se ili vri drugu slinu radnju, a da se prethodno nije uvjerio da to moe uiniti na bezbjedan nain (lan 26 stav 2); 5) voza koji se ukljui u saobraaj na putu suprotno lanu 27 st. 1, 2 i 3 ovog zakona;

6) voza koji zapone preticanje ili obilaenje drugog vozila saobraajnom trakom za spora vozila ili na mjestu gdje je to zabranjeno saobraajnom signalizacijom (lan 49 stav 3 ta. 13 i 14); 7) voza koji zapone preticanje ili obilaenje na nain da vozilom prelazi preko neispekidane uzdune linije pri emu koristi saobraajnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera (lan 49 stav 3 taka 15); 8) lice koje upravlja vuenim vozilom na motorni pogon koje se vue pomou ueta ili krute veze, ako nema odgovarajuu dozvolu za upravljanje vozilom one kategorije kojoj pripada vozilo koje se vue (lan 66 stav 4); 9) voza vozila na motorni pogon koji na putu vue neispravno vozilo na motorni pogon kreui se brzinom veom od 40 km/h (lan 69 stav 2); 10) voza koji u saobraaju na putu upravlja radnom mainom sa prikljunim vozilom ili motokultivatorom koji nema ispravne ureaje za upravljanje ili ureaje za zaustavljanje (lan 80); 11) roditelj ili staratelj koji dozvoli djeci da voze bicikl na nain suprotan lanu 86 ovog zakona; 12) voza koji se vozilom pribliava prelazu puta preko eljeznike pruge kretanje vozila ne prilagodi tako da ga moe zaustaviti ispred ureaja za zatvaranje saobraaja na prelazu ili ispred ureaja za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje voza, odnosno da moe da zaustavi vozilo prije nego to stupi na eljezniku prugu (lan 98 stav 2); 13) uesnik u saobraaju koji se autoputem ili putem rezervisanim za saobraaj motornih vozila kree suprotno lanu 101 ovog zakona; 14) voza koji se na autoputu, odnosno putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila ne ukljui, odnosno iskljui prilaznim putem namijenjenim samo za ukljuenje na taj put, odnosno iskljuenje sa puta (lan 102 stav 1); 15) voza koji se vozilom na autoputu ili putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila kree trakom za prinudno zaustavljanje vozila (lan 103 stav 2); 16) voza koji u saobraaju na putu upravlja vozilom na kome teret u rasutom stanju nije prekriven, izuzev prikljunog vozila za traktor (lan 111 stav 3); 17) voza koji upravlja motornim vozilom na kome teret prelazi najudaljeniju taku na prednjoj strani vozila vie od jedan metar, na zadnjoj strani vozila vie od jedne estine svoje duine ili vie od 1,5 metar, pri emu teret preostalim dijelom duine nije oslonjen na tovarni prostor ili da teret na vozilu bono prelazi za vie od 0,40m spoljnu ivicu prednjeg ili zadnjeg svijetla za oznaavanje vozila, a nije oznaen u skladu sa ovim zakonom (lan 112 st. 1, 2, 3 i 4); 18) voza vozila koje je namijenjeno za izvoenje radova van puta, kada u saobraaju na putu ima instalirana orua za izvoenje radova koja nijesu u sklopu vozila, ve izmjenjivo sredstvo za rad, nijesu propisno oznaena u skladu sa lanom 110 stav 1 ovog zakona (lan 113 stav 1); 19) lice koje utovar ili istovar tereta na putu obavlja tako da ometa, odnosno ugroava ostale uesnike u saobraaju (lan 113 stav 2); 20) voza koji motornim ili prikljunim vozilom u saobraaju na putu vri prevoz lica suprotno lanu 115 ovog zakona; 21) voza koji u zatvorenom prostoru vozila koje se ne moe otvoriti iznutra ili u prikljunom vozilu za stanovanje (kamp prikolica) vri prevoz lica, izuzev policijskih, vojnih ili vozila organa za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija (lan 116); 22) voza koji zapone kretanje vozila ukoliko vrata nijesu zatvorena ili tokom kretanja vozila vrata dri otvorena ili voza koji zapone kretanje vozilom prije nego putnici bezbjedno uu, odnosno izau iz vozila (lan 119 st. 1 i 2);

23) voza vozila koji na spoljnim djelovima vozila i prikljunog vozila vozi lica na platformi za stajanje ili sjeenje ili na posebnim draima ukoliko se vozilom kree brzinom veom od 30 km/h (lan 118 stav 3); 24) voza koji probnu vonju obavlja vozilom u vrijeme i na nain koji nisu predvieni odobrenjem iz lana 121 stav 1 ovog zakona ili motornim vozilom koje nije propisno obiljeeno (lan 121 st. 5 i 6); 25) voza koji uestvuje u saobraaju, u zimskom periodu, kada se na kolovozu nalazi snijeg ili poledica, a ne koristi zimsku opremu (lan 132 stav 2); 26) voza koji proe svjetlosni saobraajni znak za regulisanje pristupa vozila kada mu je tim znakom zabranjen prolaz (lan 145); 27) voza koji se vozilom kree u pjeakoj zoni ili se u vremenskom periodu kada je to dozvoljeno pjeakom zonom kree brzinom veom od brzine pjeaka (lan 159); 28) uesnik u sobrju koji n putu ili pored njeg isput, odnosno odle mterije ili otpd kojim se ugrov ivot i zdrvlje ljudi, ivotinj, biljk ili zguje ivotn sredin (lan 162 stav 4); 29) lice koje tehnik sredstv z usporvnje sobrj postvi na dravnim putevima, izuzev u sluajevima predvienim lanom 163 stav 4 ovog zakona ili ih ne obiljei odgovarajuom saobraajnom signalizacijom ili postavi tehnika sredstva koja po vrsti, izgledu, tehnikim karakteristikama i nainu postavljanja ne ispunjavaju uslove iz lana 163 ovog zakona; 30) uesnik u sobrju koji ne postupi po znku ili nredbi koju dje ovlaeni policijski slubenik ili drugo zkonom ovleno lice z neposredno regulisnje ili kontrolu sobrj (lan 164 stav 1); 31) instruktor vonje koji pone sa asom praktine obuke ukoliko kandidat za vozaa nije stavio na uvid ljekarsko uvjerenje, potvrdu o poloenom teorijskom ispitu i linu kartu ili drugu ispravu na osnovu koje se moe utvrditi identitet kandidata ili kada se za vrijeme obavljanja praktine obuke u vozilu, osim instruktora, kandidata i lica koje vri nadzor nad radom, nalazi jo neko lice (lan 216); 32) kndidt za vozaa koji obavlja praktinu obuku ili polae vozki ispit u vrijeme trjnj ztitne mjere, odnosno mjere bezbjednosti zbrne uprvljnj motornim vozilom, ko i z vrijeme dok mu je vozk dozvol oduzet (lan 211 stav 3); 33) instruktor vonje koji obavi vie od sedam kolskih asova praktine obuke kandidata za vozae u toku radnog dana ili koji as praktine obuke izvodi u trajanju kraem od 60 minuta ili ukoliko ne koristi odmor na nain predvien lanom 227 ovog zakona; 34) vlasnik koji ne podvrgne vanrednom tehnikom pregledu, prije putanja u saobraaj, vozilo na kojem su u sobrnoj nezgodi ili n drugi nin oteeni vitlni sklopovi i ureji bitni z bezbjedno uestvovnje vozil u sobrju, odnosno koje nkon tog nije bilo u voznom stnju, ko i vozilo koje je iskljueno iz sobrj zbog tehnike neisprvnosti utvrene n kontrolnom tehnikom pregledu (lan 265); 35) vlasnik vozila ili voza kome je vozilo povjereno na upravljanje daje na upravljanje drugom licu vozilo koje nije registrovano ili vozilo kome je isteklo vrijeme vaenja saobraajne dozvole i registracione naljepnice (lan 280 stav 3); 36) voza koji ima prebivalite u Crnoj Gori, a upravlja na putevima u Crnoj Gori vozilom registrovanim u drugoj dravi, izuzev lica predvienih lanom 286 stav 2 ovog zakona (lan 286). Za prekraj iz stava 1 ovog lana vozau, odnosno instruktoru vonje, izuzev sluajeva predvienih u ta.1, 11, 19, 28 i 29, odreuje se, pored novane kazne, jedan kazneni bod. Ako je prekrajem iz stava 1 ovog lana izazvao neposrednu opasnost za druge uesnike u saobraaju ili prouzrokovana saobraajna nezgoda, uiniocu e se, pored kaznenih bodova iz stava 2 ovog lana, odrediti dva dodatna kaznena boda.

Za prekraj iz stava 1 ovog lana uiniocu se moe izrei i zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do dva mjeseca. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kojim je izazvana neposredna opasnost za drugog uesnika u saobraaju ili prouzrokovana saobraajna nezgoda, uiniocu e se izrei i zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 30 dana do tri mjeseca. lan 322 Novanom kaznom od 70 eura do 200 eura kaznie se za prekraj: 1) uesnik u sobrju koji, ukoliko je u mogunosti i ako time ne ometa bezbjednost saobraaja, ne ukloni sa kolovoza predmete ili prepreke na koje naie koji ugrovju bezbjednost sobrj, a ako nije u mogunosti, ne obvijesti o tome, bez odlaganja, nadleni organ, odnosno privredno drutvo ili preduzetnika koje je zadueno za odrvnje put (lan 15 stav 3); 2) voza koji ne zaustavi vozilo iza vozila javnog prevoza putnika ili iza autobusa kojim se vri prevoz za sopstvene potrebe, zaustavljenog na stajalitu kada lica koja ulaze, odnosno izlaze iz tog vozila moraju da preu preko saobraajne trake, biciklistike staze ili trake kojom se vozilo kree (lan 19 stav 3); 3) voza koji na putu sa po jednom saobraajnom trakom u oba smjera ne zaustavi vozilo kada naie na vozilo kojim se prevoze djeca, kada je to vozilo zaustavljeno na putu radi ulaenja ili izlaenja djece (lan 20 stav 1); 4) voza koji za vrijeme vonje koristi audio, odnosno video ureaje na nain da ne uje zvune signale drugih uesnika u saobraaju ili preduzima druge radnje koje ometaju njegovu panju pri upravljanju vozilom (lan 22 stav 2); 5) lice koje se prevozi vozilom, ako ometa vozaa u upravljanju vozilom ili utie na njega da upravlja vozilom na nain kojim se umanjuje bezbjednost saobraaja (lan 22 stav 3); 6) voza koji za kretanje vozila ne koristi povrinu namijenjenu za saobraaj one vrste vozila kojim upravlja, osim u sluajevima predvienim ovim zakonom (lan 28 stav 1); 7) voza koji se na putu za saobraaj vozila u jednom smjeru vozilom kree u zabranjenom smjeru (lan 30 stav 4); 8) voza koji vozi sporo u mjeri u kojoj ometa normalno odvijanje saobraaja ili se usljed toga iza njegovog vozila kojim upravlja formirala kolona vozila, a na prvom odgovarajuem mjestu ne omogui vozilima koja se kreu iza vozila da ga bezbjedno preteknu, obiu ili prou (lan 35 stav 2); 9) voza koji se vozilom na putu u naselju kree brzinom koja je za 20 do 30 km/h vea od dozvoljene brzine, odnosno voza koji se vozilom na putu van naselja kree brzinom koja je za 40 do 50 km/h vea od dozvoljene brzine (lan 36 stav 1 i l. 37 i 38); 10) voza koji prilikom skretanja postupi na nain suprotan lanu 39 ovog zakona; 11) voza koji vri polukruno okretnje vozil u tunelu, n mostu, vijduktu, podvonjku, ndvonjku, ko i u uslovim smnjene vidljivosti, odnosno n mjestu gdje je nedovoljn preglednost, n dijelu put koji nem dovoljnu irinu z polukruno okretnje tog vozil (lan 44); 12) voza koji vri mimoilaenje na nain suprotan lanu 45 ovog zakona; 13) voza koji zapone obilaenje zaustavljene kolone na putu koji se nakon toga ne moe bezbjedno ukljuiti na saobraajnu traku namijenjenu kretanju vozila u smjeru u kojem se kree (lan 49 stav 4); 14) voza koji pretie drugo vozilo, a svoje vozilo ne dri na potrebnom rastojanju ili odstojanju od vozila koje pretie, tako da ga ne ometa ili ugroava druge uesnike u saobraaju (lan 49 stav 6);

15) voza koji nakon preticanja ili obilaenja, im to bude mogue, vozilom ne zauzme poloaj na saobraajnoj traci kojom se kretao prije preticanja, odnosno obilaenja, a da time ne ometa ili ugroava ostale uesnike u saobraaju (lan 50); 16) voza koji objekat, ureaj ili povrinu koja nije namijenjena za saobraaj vozila, a nalazi se na sredini kolovoza, ne obilazi sa desne strane (lan 52 stav 1); 17) voza koji pri zaustavljanju ili parkiranju vozila postupi na nain suprotan lanu 58 ovog zakona; 18) voza koji ostavlja vozilo na putu, a koji prije nego napusti vozilo ne preduzme sve potrebne mjere kojima se sprjeava da se vozilo samo pokrene sa mjesta na kojem je zaustavljeno, odnosno parkirano, kao i druge mjere predviene lanom 62 ovog zakona; 19) voza koji sa vozilom vue neispravno vozilo na autoputu ili putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila, osim u sluaju iz lana 64 stav 2 ovog zakona (lan 64 stav 1); 20) voza vozila koje vue vozilo na motorni pogon nou ili danju u sluaju smanjene vidljivosti na nain suprotan lanu 68 ovog zakona; 21) voza koji neispravno vozilo na motorni pogon vue pomou ueta, ako je odstojanje izmeu vunog i vuenog vozila krae od tri metra, a due od pet metara ili ako se vue pomou krute veze koja je dua od pet metara (lan 69 stav 1); 22) voza koji vue teretno vozilo ili skup vozila, odnosno traktor sa prikljunim vozilom kad su sa teretom na nain suprotan lanu 70 ovog zakona; 23) voza motornog vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 3.500 kg ili ija je duina vea od sedam metara, kada se kree na javnom putu van naselja koji ima samo jednu saobraajnu traku za saobraaj vozila u jednom smjeru, ne dri odstojanje izmeu svog i vozila koje se kree ispred njega, koje omoguava bezbjedno preticanje od strane vozila koja se kreu iza njega, osim kada vri preticanje ili se priprema za preticanje (lan 77); 24) voza koji u saobraaju na putu nou ili danju u uslovima smanjene vidljivosti nema na prednjoj strani traktora, radne maine ili motokultivatora upaljena oborena svijetla, a na zadnjoj strani poziciona svijetla i katadioptere (lan 79 stav 3); 25) voza bicikla, mopeda, tricikla ili motocikla koji upravlja vozilom na nain kojim se umanjuje stabilnost vozila ili ometa druge uesnike u saobraaju (lan 88); 26) voza bicikla, mopeda, tricikla, odnosno motocikla koji prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, psihoaktivnih supstanci ili koje iz drugog razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima (lan 89 stav 5); 27) lice iz lana 96 stav 2 ovog zakona koje nije propisno obiljeeno ili nije obiljeilo mjesto na kome preduzima radnju na nain da se omogui bezbjednost svih uesnika u saobraaju (lan 96 stav 3); 28) voza koji u odnosu na pjeaka koji je stupio ili stupa na obiljeeni pjeaki prelaz ili pokazuje namjeru da e stupiti na pjeaki prelaz postupi suprotno lanu 97 st. 2 do 5 ovog zakona; 29) voza koji se motornim vozilom ukljuuje ili iskljuuje iz saobraaja na autoputu ili putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila ukoliko postupi suprotno lanu 102 st. 2 i 3 ovog zakona; 30) voza vozila na kome su ugraeni, postavljeni ili se koriste ureaji za davanje posebnih zvunih ili svjetlosnih znakova koji se smiju ugraivati samo na vozilima pod pratnjom ili vozilima sa prvenstvom prolaza (l. 105 i 107); 31) voza na ijem vozilu teret koji prelazi najudaljeniju taku na zadnjoj strani vozila nije propisno oznaen (lan 112 stav 3);

32) voza koji se u zoni usporenog saobraaja vozilom kree tako da ometa kretanje pjeaka i biciklista, odnosno brzinom veom od brzine kretanja pjeaka ili brzinom veom od 10 km/h (lan 160 stav1); 33) lice koje je uesnik saobraajne nezgode u kojoj je neko lice zadobilo tjelesne povrede, poginulo ili je nastupila materijalna teta, koje se udljilo s mjest nezgode jer mu je bila neophodn hitn medicinsk pomo ili rdi prevoenj povrijeenog do njblie zdrvstvene ustnove, a ne vrati se na mjesto nezgode odmah, ukoliko to dozvoljavaju zdravstvene sposobnosti ili se ne javi nadlenom organu (lan 166 stav 4); 34) uesnik saobraajne nezgode u kojoj je nastala manja materijalna teta koji postupi suprotno l. 169 i 170 ovog zakona; 35) voza koji motornim vozilom upravlja nakon isteka roka vaenja vozake dozvole (lan 176 stav 1); 36) voz koji uprvlj motornim vozilom, odnosno skupom vozil kojim se obvlj jvni prevoz, instruktori vonje, ko i voz kojem je uprvljnje motornim vozilom osnovno znimnje, koji se ne podvrgne periodino zdrvstvenom pregledu rdi utvrivnj zdravstvene sposobnosti z voz u roku koji ne moe biti dui od tri godine, odnosno u kraem roku koji je naveden u nalazu i miljenju prethodnog ljekarskog uvjerenja (lan 181 st. 1 i 3); 37) voza koji upravlja vozilom u saobraaju na putu ukoliko u organizmu ima alkohola u koncentraciji od 0,3 g/kg do 0,5 g/kg (lan 182 st. 2, 3 i 4); 38) voz koji uprvlj motornim vozilom, odnosno skupom vozil kojim se obvlj jvni prevoz, instruktor vonje, ko i voz kojem je uprvljnje motornim vozilom osnovno znimnje koji u tom svojstvu upravlja vozilom iji vlasnik, odnosno korisnik nije pravno lice, ukoliko kod sebe nema ljekarsko uvjerenje ili ga ne da na uvid ovlaenom licu (lan 183 stav 5); 39) voza koji u saobraaju na putu upravlja vozilom na motorni pogon ili prikljunim vozilom koje ne ispunjava uslove propisane lanom 242 ovog zakona; 40) voza koji uestvuje u saobraaju sa motornim ili prikljunim vozilom iz l. 247 i 248 ovog zakona bez posjedovanja potvrde o izvrenom ispitivanju motornog ili prikljunog vozila (l. 247 i 248); 41) voza vozila iz lana 264 stav 4 ovog zakona koje nije podvrgnuto redovnom estomjesenom tehnikom pregledu (lan 264 stav 4); 42) voza, odnosno vlasnik vozila koji registracionu naljepnicu ne postavi sa unutranje strane u gornjem desnom uglu vjetrobrana vozila (lan 273 stav 3); 43) voza vozila kojem je ovlaeni policijski slubenik privremeno zabranio kretanje vozilom do 30 minuta, iz razloga to se iza njegovog vozila zbog spore vonje stvorila kolona vozila, koji ne postupi po ovoj naredbi (lan 305). lan 323 Novanom kaznom od 60 eura do 150 eura kaznie se za prekraj: 1) voza koji za vrijeme vonje koristi telefonski ureaj (lan 22 stav 1); 2) voza koji u motornom vozilu na prednjem sjeditu do vozaa prevozi dijete mlae od 12 godina (osim u sluaju iz lana 25 stav 3 ovog zakona) ili lice koje je pod uticajem alkohola ili psihoaktivnih supstanci ili lice koje iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima (lan 25 stav 1); 3) voza koji naglo mijenja brzinu vonje, osim u sluaju izbjegavanja neposredne opasnosti (lan 26 stav 1 i lan 32 stav 1); 4) voza koji neposredno prije ukljuivanja vozilom u saobraaj sa zemljanog puta, gradilita ili slinih povrina na kolovoz sa asfaltnim zastorom ne zaustavi vozilo i ukloni blato sa

tokova ili ne ukloni blato sa kolovoza koje je nanio tokovima vozila kojim upravlja (lan 27 st. 4 i 5); 5) voza koji se vozilom na putu u naselju kree brzinom koja je za 10 do 20 km/h vea od dozvoljene brzine, odnosno voza koji se vozilom na putu van naselja kree brzinom koja je za 30 do 40 km/h vea od dozvoljene brzine (lan 36 stav1 i l. 37 i 38); 6) voza koji na dovoljnoj udaljenosti ispred raskrsnice vozilom ne izvri prestrojavanje i zauzme poloaj na saobraajnoj traci predvienoj za prolazak kroz raskrsnicu u smjeru u kojem eli nastaviti kretanje (lan 41 stav 2); 7) voza koji vri polukruno okretnje vozil na mjestima gdje je to saobraajnim znakom zabranjeno (lan 44); 8) voza koji na dijelu puta sa velikim uzdunim nagibom, na kojem je mimoilaenje vozila nemogue ili je veoma oteano, postupi suprotno lanu 46 ovog zakona; 9) voza koji zaustavi, odnosno parkira vozilo na mjestu na kome ugroava bezbjednost drugih uesnika u saobraaju ili predstavlja smetnju za normalno odvijanje saobraaja ili kretanje pjeaka (lan 56 stav 1); 10) voza koji je zbog neispravnosti na vozilu, saobraajne nezgode ili drugog opravdanog razloga bio prinuen da vozilo zaustavi na kolovozu ili inama, a postupi suprotno lanu 57 ovog zakona; 11) voza koji zaustavi ili parkira vozilo na mjestima suprotno lanu 60 stav 1 ovog zakona; 12) voza motornog vozila koji nou za vrijeme vonje u saobraaju na putu ne koristi ukljuena velika svijetla, odnosno oborena svijetla u sluajevima predvienim lanom 71 stav 3 ovog zakona (lan 71 st. 2 i 3); 13) voza koji ne dri potrebno odstojanje od vozila koje se kree ispred njega, tako da moe blagovremeno da uspori ili da se zaustavi, ako vozilo ispred njega uspori ili se zaustavi (lan 76); 14) voza koji u saobraaju na putu na motokultivatoru, traktoru ili radnoj maini ima prikljuak za izvoenje radova koji nije namijenjen njihovoj namjeni ili ukoliko u saobraaju na putu radnom mainom vue prikljuno vozilo (lan 79 st. 1 i 2); 15) voza radne maine ili motokultivatora koji se na ravnom putu mogu kretati brzinom veom od 20 km/h a nemaju stop svijetla (lan 79 stav 4); 16) voza koji na prikljunom vozilu koje vue motokultivator u saobraaju na putu prevozi vie od tri lica koja utovaraju ili istovaraju teret ili obavljaju poljoprivredne radove (lan 82); 17) voza ili putnik motocikla, mopeda, tricikla ili etvorocikla koji za vrijeme vonje na glavi ne nosi zakopanu homologovanu zatitnu kacigu na nain utvren deklaracijom proizvoaa ili umjesto zatitne kacige za ovu vrstu vozila koristi zatitne kacige za bicikliste ili druge namjene (lan 89 st. 1 i 2); 18) pjeak koji se na putu koji ima trotoar ili drugu povrinu namijenjenu za kretanje pjeaka, odnosno povrinu pored kolovoza pogodnu za kretanje pjeaka ne kree tim povrinama ili koji se prilikom obilaenja prepreke na trotoaru prethodno ne uvjeri da stupanjem na kolovoz ne ugroava bezbjednost saobraaja (lan 92); 19) pjeak koji na pjeakom prelazu postupi suprotno lanu 95 st. 1, 2 i 3 ovog zakona; 20) pjeak koji prilikom prelaenja preko kolovoza na mjestu na kome ne postoji obiljeen pjeaki prelaz ometa saobraaj vozila (lan 95 stav 4); 21) voza koji svojim vozilom presijee organizovanu kolonu pjeaka koja se kree po kolovozu (lan 97 stav 6);

22) voza motornog vozila koji se na autoputu ili putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila sa vie saobraajnih traka namijenjenih kretanju vozila u jednom smjeru, vozilom ne kree krajnjom desnom saobraajnom trakom, osim prilikom preticanja ili ukoliko ista nije zauzeta vozilima koja se kreu u koloni ili ukoliko se vozilom kree saobraajnom trakom za prinudno zaustavljanje vozila (lan 103 st. 1 i 2); 23) voza teretnog vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 3.500 kg i skupova vozila ija je duina vea od sedam metara koji na autoputu ili putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila sa tri ili vie saobraajnih traka namijenjenih za saobraaj u jednom smjeru ne koristi samo dvije saobraajne trake koje se prostiru uz desnu ivicu kolovoza ili na autoputu ili putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila sa dvije saobraajne trake namijenjene za kretanje vozila u jednom smjeru ne kree se krajnjom desnom saobraajnom trakom, osim prilikom preticanja (lan 103 st. 4 i 5); 24) voza motornog vozila koji na autoputu ili putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila vri polukruno okretanje, zaustavi ili parkira vozilo suprotno lanu 104 ovog zakona; 25) voza koji na mopedu, motociklu, triciklu ili etvorociklu prevozi dijete mlae od 12 godina (lan 117 stav 2); 26) voza koji uestvuje u saobraaju na putu vozilom koje u zimskom periodu nema zimsku opremu (lan 132); 27) uesnik u saobraaju koji se ne pridrava ogranienja, zabrana ili obaveza izraenih saobraajnom signalizacijom ili ne postupi u skladu sa njihovim znaenjem (lan 133 stav 3); 28) pjeak, odnosno voza bicikla koji zapone prelazak ili pree kolovoz kada mu je svjetlosnim saobraajnim znakom kojim se regulie kretanje pjeaka prelazak zabranjen (lan 147 stav 6); 29) voza koji za vrijeme upravljanja motornim vozilom, odnosno skupom vozila kod sebe nema vaeu vozaku dozvolu ili je na zahtjev ovlaenog lica ne da na uvid (lan 178 stav 1); 30) instruktor vonje koji obuku kandidata za vozae vri na vozilu koje nije oznaeno posebnom tablicom (lan 229); 31) voza koji u saobaraaju na putu upravlja vozilom u koje su ugraeni ureaji i oprema za teni naftni gas ili prirodni gas, a ne posjeduje potvrdu o tehnikoj ispravnosti ugraenih ureaja i opreme za teni naftni gas i prirodni gas (lan 250 stav 1); 32) voza vozila iz lana 268 stav 2 ovog zakona koji u saobraaju na putu upravlja vozilom na motorni pogon ili prikljunim vozilom koje nije oznaeno probnim tablicama ili ako je probnim tablicama istekao rok vaenja (lan 268); 33) vlasnik vozila koji Ministarstvu ne vrati registarske tablice vozila ni poslije 30 dana od dana isteka vaenja registarcije ili koji ne prijavi promjenu bilo kog podatka koji je upisan u saobraajnu dozvolu u roku od 15 dana (lan 271 stav 2 i lan 272 stav 6); 34) voza koji nema kod sebe vaeu saobraajnu dozvolu za vozilo kojim upravlja ili je ne pokae na zahtjev ovlaenog policijskog slubenika (lan 276 stav 2); 35) voza vozila koji na vozilu nema registarske tablice ili nema propisan broj registarskih tablica ili ako su na vozilu tako postavljene da se ne vide dobro ili nijesu itljive ili na vozilo postavi registarske tablice koje nijesu izdate za to vozilo (l. 277 i 279). lan 324 Novanom kaznom od 40 eura do 100 eura kaznie se za prekraj: 1) voza koji upravlja vozilom za organizovani prevoz djece koje nije obiljeeno posebnim znakom (lan 20 stav 3); 2) voza koji za vrijeme vonje u naselju ne omogui vozilu javnog prevoza putnika ili posebno obiljeenom vozilu za organizovani prevoz djece ukljuivanje u saobraaj kada to vozilo

izlazi sa stajalita koje se nalazi van kolovoza, odnosno sa proirenja saobraajne trake koje slui kao stajalite (lan 21 stav 1); 3) voza vozila javnog prevoza putnika ili posebno obiljeenog vozila za organizovani prevoz djece koji prilikom ukljuivanja u saobraaj pomou pokazivaa pravca ne najavi blagovremeno svoju namjeru da se ukljui u saobraaj ili da ukljuivanje izvri na nain kojim se ugroavaju drugi uesnici u saobraaju (lan 21 stav 2); 4) voza i/ili putnici u motornom vozilu u kojem su ugraeni, odnosno postoje mjesta za ugradnju sigurnosnih pojaseva, koji u saobraaju na putu ne koriste sigurnosni pojas na nain koji je predvidio proizvoa vozila (lan 24 stav 1); 5) voza koji dijete do pet godina starosti ne prevozi u bezbjednosnom sjeditu, odnosno korpi koja je za vozilo privrena sigurnosnim pojasom ili posebnim kopama u vozilu, osim u vozilima za javni prevoz putnika ili dijete u bezbjednosnom sjeditu-korpi nije vezano (lan 25 st. 2 i 4); 6) voza koji prije vrenja odreenih radnji vozilom ne obavijesti jasno i blagovremeno druge uesnike u saobraaju o svojoj namjeri davanjem znaka pomou pokazivaa pravca ili ako oni ne postoje znak rukom (lan 26 stav 3); 7) voza vozila koje se na putu u naselju sa najmanje dvije saobraajne trake za isti smjer kree saobraajnom trakom koja se ne nalazi uz desnu ivicu kolovoza, a pri tome ometa vozila koja se kreu iza njegovog vozila (lan 29 stav 3); 8) voza koji se vozilom kree unazad na nain suprotan lanu 31 ovog zakona; 9) voza koji se vozilom na putu u naselju kree brzinom koja je do 10 km/h vea od dozvoljene brzine, odnosno voza koji se vozilom na putu van naselja kree brzinom koja je za 10 km do 30 km/h vea od dozvoljene brzine (lan 36 stav 1 i l. 37 i 38); 10) voza motornog i prikljunog vozila iz lana 38 ovog zakona koji u saobraaju na putu upravlja vozilom koje nema propisanu oznaku najvee dozvoljene brzine za to vozilo (lan 38 stav 3); 11) voza koji vozilom ue u raskrsnicu, iako ima prvenstvo prolaza ili mu je ureajem za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova to dozvoljeno, ako se zbog gustine saobraaja zaustavi na raskrsnici ili pjeakom prelazu i time omete ili onemogui saobraaj vozila, odnosno kretanje pjeaka (lan 42); 12) voza koji je vozilom uao u raskrsnicu na kojoj je saobraaj regulisan semaforom prilikom naputanja raskrsnice postupi suprotno lanu 43 ovog zakona; 13) voza koji svojim vozilom vue vozilo na motorni pogon na nain suprotan lanu 67 ovog zakona; 14) voza kome na motornom vozilu nijesu ukljuena poziciona svijetla za svo vrijeme kada je ukljueno veliko, oboreno, odnosno svijetlo za maglu ili kome na vozilu nou i danju u uslovima smanjene vidljivosti nijesu ukljuena zadnja poziciona svijetla (lan 72 st. 1 i 2); 15) voza vozila na motorni pogon koji za vrijeme magle ne upotrebljava propisana svijetla ili ako ta svijetla upotrebljava na nain suprotan lanu 73 ovog zakona; 16) voza koji na zaustavljenom ili parkiranom vozilu na kolovozu, nou i u uslovima smanjene vidljivosti, nema ukljuena poziciona, odnosno parkirna svijetla, osim u sluaju iz lana 74 stav 2 ovog zakona (lan 74 stav 1); 17) voza zaprenog vozila koji postupi suprotno lanu 83 ovog zakona; 18) lica koja postupe suprotno odredbama l. 84 i 85 ovog zakona; 19) voza bicikla, mopeda, tricikla ili motocikla koji postupi suprotno lanu 87 ovog zakona;

20) voza bicikla koji za vrijeme vonje na magistralnom ili regionalnom putu na glavi ne nosi zatitnu kacigu ili na javnom putu izvan naselja nou i u uslovima smanjene vidljivosti ne koristi prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama (lan 89 st. 3 i 4); 21) lice koje se na magistralnom ili regionalnom putu obuava ili vri obuku drugog lica za vonju bicikla (lan 89 stav 6); 22) voza bicikla, mopeda ili motocikla koji u saobraaju na putu vue prikljuno vozilo tako da ne ispunjava uslove propisane lanom 90 ovog zakona; 23) pjeak koji iznenada stupi na kolovoz ili se nepotrebno zadrava na kolovozu ili se kree po kolovozu suprotno lanu 91 ovog zakona; 24) pjeak koji se na putu s pjekim prelzom ili posebno izgrenim prelzom, odnosno prolzom z pjeke ne kree tim prelzom, odnosno prolzom, ko nijesu od njeg udljeni vie od 100 metr (lan 94 stav 3); 25) pjeak koji stupi ili se kree po kolovozu autoputa ili puta rezervisanog za saobraaj motornih vozila, izuzev u sluajevima predvienim lanom 96 stav 2 ovog zakona (lan 96); 26) voza koji u sluaju zastoja saobraaja na autoputu na kojem ne postoji saobraajna traka za prinudno zaustavljanje, postupi suprotno lanu 103 stav 6 ovog zakona; 27) voza vozila koje se upotrebljava prilikom izvoenja radova, odnosno aktivnosti na putu ili vozila koje uestvuje u saobraaju na putu, ukoliko nema ukljueno uto rotaciono ili trepue svijetlo u sluajevima predvienim lanom 110 st. 1 i 2 ovog zakona. lan 325 Novanom kaznom od 30 eura do 80 eura kaznie se za prekraj: 1) uesnik u saobraaju koji zbog ulaska, odnosno izlaska iz vozila treba da stupi na kolovoz, a prethodno se ne uvjeri da stupanjem na kolovoz ne ometa saobraaj i ne ugroava bezbjednost saobraaja (lan 19 stav 2); 2) voza koji u putnikom vozilu ne posjeduje jedan odgovarajui prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama, a u teretnom vozilu ili autobusu dva takva prsluka, kada uestvuje u saobraaju (lan 24 stav 2); 3) voza koji se vozilom na putu van naselja kree brzinom koja je do 10 km/h vea od dozvoljene brzine (lan 36 stav 1 i l. 37 i 38); 4) voza koji prilikom davanja zvunih znakova upozorenja ne postupi na nain propisan lanom 53 ovog zakona; 5) voza koji na javnom putu ne ukljui sve pokazivae pravca na vozilu u sluajevima predvienim lanom 55 ovog zakona; 6) lice koje na zaustavljenom ili parkiranom vozilu otvara vrata i time ometa kretanje drugih uesnika u saobraaju ili ugroava bezbjednost saobraaja (lan 59 stav 2); 7) voza motornog, odnosno prikljunog vozila, osim motocikla bez bonog sjedita i mopeda, koji vozilo koje je zaustavljeno na kolovozu ne obiljei sigurnosnim trouglom na nain propisan lanom 61 ovog zakona; 8) voza motornog vozila koji svojim vozilom vue drugo motorno vozilo koje moe samo da se kree ili svojim vozilom vue motocikl, moped, laki ili teki tricikl (lan 65); 9) voza motornog vozila kome danju za vrijeme vonje u saobraaju na putu na vozilu nijesu ukljuena oborena svijetla ili dnevna svijetla (lan 71 stav 1); 10) voza kome su na motornom vozilu za vrijeme vonje zaklonjeni ili zaprljani svijetla ili katadiopteri u mjeri da su neuoljivi za ostale uesnike u saobraaju (lan 72 stav 3); 11) lice koje se kree nou ili u uslovima smanjenje vidljivosti postupi suprotno lanu 75 ovog zakona;

12) voza radne maine ili motokultivatora koji nemaju svjetlosne signalne ureaje za davanje svjetlosnih znakova (stop svijetla i pokazivae pravca), ako on ili pratilac o promjeni pravca kretanja vozila blagovremeno ne da znak rukom (lan 79 stav 6); 13) voza bicikla koji postupi suprotno lanu 86 ovog zakona; 14) vodi organizovane kolone pjeaka koji pri kretanju kolone u saobraaju na putu ne postupi na nain propisan lanom 93 ovog zakona; 15) pjeak koji preko kolovoza ili biciklistike staze prelazi suprotno lanu 94 st. 1 i 2 ovog zakona; 16) voza koji ne prilagodi brzinu i nain kretanja svog vozila sa poveanom opreznou u situaciji kada se susretne sa vozilom koje ima ukljueno uto trepue ili rotaciono svijetlo ili upotrijebi uto rotaciono ili trepue svijetlo u sluajevima koji nijesu predvieni ovim zakonom (lan 110 st. 4 i 5); 17) voza bicikla mlai od 18 godina koji na biciklu prevozi dijete mlae od osam godina (lan 117 stav 1); 18) voza bicikla koji prevozi na biciklu dijete mlae od osam godina, ukoliko na biciklu nema ugraeno posebno sjedite koje je vrsto spojeno sa biciklom i prilagoeno visini i teini djeteta ili ukoliko se dijete ne nalazi u sjeditu ili ukoliko dijete na glavi ne nosi propisanu i zakopanu zatitnu kacigu (lan 117 stav 1); 19) lice koje prilikom izvoenj rdov n putu ili obvljnj drugih poslov n putu, n dijelu koji nije ztvoren z sobrj, n sebi nema prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama (lan 156 stav 1); 20) uesnik u sobrju koji omete rdnik koji obvlj rdove n putu ili pored put ili koji ne ukloni svoje vozilo n zhtjev izvo rdov (lan 156 stav 2); 21) voza motornog vozila koji u saobraaju na putu upravlja vozilom na osnovu strane vozake dozvole, ukoliko ne posjeduje meunarodnu vozaku dozvolu za upravljanje vozilom one kategorije vozila kojim upravlja (lan 176). lan 326 Novanom kaznom od 20 eura do 50 eura kaznie se za prekraj: 1) voza vozila za organizovani prevoz djece koji za vrijeme ulaska i izlaska djece iz vozila ne ukljui sve pokazivae pravca (lan 20 stav 2); 2) voza bicikla koji za vonju koristi kolovoz na kojem ne postoji posebna staza, odnosno traka za vonju bicikla, u irini veoj od jednog metra od desne ivice kolovoza (lan 34); 3) voza koji se nalazi van svog vozila na kolovozu, ako ne nosi prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama (lan 61 stav 5); 4) voza motornog vozila na kome je ugraen ureaj za vuu prikljunog vozila koji nije zglobno rastavljiv te se nakon korienja ne moe demontirati ili ako je motorno vozilo opremljeno zglobno rastavljivim vunim ureajem za vuu prikljunog vozila (Euro kuka), a uestvuje u saobraaju sa postavljenim vunim ureajem, a pri tom ne vue prikljuno vozilo (lan 63 st. 5 i 6); 5) lice koje za vrijeme kretanja vozila uskae u vozilo, iskae iz vozila, otvara vrata, naginje se ili istura djelove tijela iz vozila ili se vozi na spoljnim djelovima vozila ili traktorskim prikolicama, izuzev lica predvienih lanom 118 stav 2 ovog zakona (lan 118 stav 1); 6) lice koje u vozilu u kom se vri javni prevoz putnika pui ili razgovara sa vozaem (lan 119 stav 3); 7) voz motornog vozil koji ne iskljui motor n zhtjev ovlaenog policijskog slubenika ili drugog slubenog lic ili kd je to odreeno sobrjnom signlizcijom ili kd

je vozilo zustvljeno na putu due od tri minuta ili u tunelu due od jednog minut (lan 162 stav 3). XVII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 327 Postupci zapoeti prije poetka primjene ovog zakona okonae se po propisima koji su vaili do poetka primjene ovog zakona. lan 328 Propisi za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do donoenja propisa iz stava 1 ovog lana, primjenjivae se vaei podzakonski akti ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom. lan 329 Ustanove koje imaju odobrenje za osposobljavanje kandidata za vozaa izdato prije poetka primjene ovog zakona, a usklade svoje poslovanje i djelatnost sa ovim zakonom i propisima donijetim za sprovoenje ovog zakona, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje licence za rad auto kole u roku od jedne godine od dana poetka primjene ovog zakona. Ako ustanove iz stava 1 ovog lana ne podnesu zahtjev za izdavanje licence za rad auto kole u propisanom roku, prestaju sa radom. Odobrenje za osposobljavanje kandidata za vozaa izdato po ranijim propisima vai do donoenja odluke po zahtjevu iz stava 1 ovog lana. lan 330 Dozvola za vozaa-instruktora izdata po Zakonu o bezbjednosti saobraaja na putevima (Slubeni list RCG, br. 72/05 i 27/06) vai do isteka roka njenog vaenja, a najdue jednu godinu od poetka primjene ovog zakona. lan 331 Privredna drutva i preduzetnici koja imaju odobrenje za obavljanje poslova tehnikih pregleda vozila izdato prije poetka primjene ovog zakona, a usklade svoje poslovanje i djelatnost sa ovim zakonom i propisima donijetim za sprovoenje ovog zakona, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenje za obavljanje poslova tehnikog pregleda vozila, u roku od godinu dana od dana poetka primjene ovog zakona. Ako privredna drutva i preduzetnici iz stava 1 ovog lana ne podnesu zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova tehnikog pregleda vozila u propisanom roku, prestaju sa radom. Odobrenje za obavljanje poslova tehnikog pregleda vozila izdato po ranijim propisima vai do donoenja odluke po zahtjevu iz stava 1 ovog lana. lan 332 Vozake dozvole i saobraajne dozvole izdate po ranijim propisima, mogu se upotrebljavati do isteka roka njihovog vaenja.

lan 333 Licim koj su do dn poetka primjene ovog zkon stekl prvo na upravljanje motornim vozilima, odnosno skupovim vozil odreene ktegorije, trktorim, rdnim minm, motokultivtorim, biciklim s motorom i trmvjim, u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraaja na putevima (Slubeni list RCG, br. 72/05 i 27/06), n njihov zhtjev izde se vozk dozvol z uprvljnje motornim vozilom, odnosno skupom vozil sljedeih ktegorij: 1) A ktegorije - vozk dozvol z uprvljnje motornim vozilim ktegorij A, A1, A2, T i AM; 2) B ktegorije - vozk dozvol z uprvljnje motornim vozilim ktegorij B, B1, B+E, T i AM; 3) C ktegorije - vozk dozvol z uprvljnje motornim vozilim ktegorij C, C1, B, B1, B+E, T i AM; 4) D ktegorije - vozk dozvol z uprvljnje motornim vozilim ktegorij D, D1, C, C1, B, B1, B+E, T i AM; 5) potvrd o poznvnju sobrjnih propis T i AM; 6) C, D i E ktegorije - vozk dozvol z uprvljnje motornim vozilim ktegorij B+E, C+E, C1+E, D+E i D1+E; 7) C i E ktegorije - vozk dozvol z uprvljnje motornim vozilim ktegorij B+E, C+E i C1+E; 8) B i E ktegorije - vozk dozvol z uprvljnje motornim vozilim ktegorij B+E. lan 334 Registraciona naljepnica propisana ovim zakonom e poeti da se izdaje 6. juna 2013. godine. Do dana poetka izdavanja registracione naljepnice iz stava 1 ovog lana, izdavae se naljepnica o izvrenom redovnom tehnikom pregledu iz lana 251 stav 3 Zakona o bezbjednosti saobraaja na putevima (Slubeni list RCG, br. 72/05 i 27/06), koja e vaiti do isteka vremena na koje je izdata. lan 335 Pravno lice koje vri poslove provjere homologacijske i ekoloke ispravnosti vozila u skladu sa Odlukom o uslovima koje moraju da ispunjavaju koriena motorna vozila koja se uvoze (Slubeni list RCG, broj 44/07) i Pravilnikom o nainu provjere ispunjenosti uslova, obrascu i sadrini certifikata i visini naknade za koriena motorna vozila koja se uvoze (Slubeni list CG, broj 16/08), nastavlja da vri te poslove do izbora pravnog lica kojem e biti povjereni poslovi homologacije vozila u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim za sprovoenje ovog zakona. lan 336 Pravna lica koja vre poslove ispitivanja vozila na motorni pogon i prikljunih vozila koja se prepravljaju ili bitnije popravljaju ili za koja nijesu poznati tehniki podaci potrebni za tehniki pregled i registraciju duna su da usklade svoje poslovanje i djelatnost u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim za sprovoenje ovog zakona, u roku od est mjeseci od dana poetka primjene ovog zakona.

lan 337 Danom poetka primjene ovog zakona prestaje da vai Zakon o bezbjednosti saobraaja na putevima (Slubeni list RCG, br. 72/05 i 27/06). lan 338 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore, a primjenjivae se nakon est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Broj 14-1/12-2/6 EPA 901 XXIV Podgorica, 19. juna 2012. godine

Skuptina Crne Gore 24. Saziva Predednik, Ranko Krivokapi, s.r.

672. Na osnovu lana 22 st. 5 i 7 Zakona o povraaju oduzetih imovinskih prava i obeteenju ("Slubeni list RCG", br. 21/04 i 49/07), Vlada Crne Gore na sjednici od 24. maja 2012. godine, donijela je UREDBU O UTVRIVANJU ISPLATE OBETEENjA BIVIM VLASNICIMA ODUZETIH IMOVINSKIH PRAVA U NOVANIM SREDSTVIMA ZA 2012. GODINU lan 1 Ovom uredbom utvruje se nain isplate godinje rate bivim vlasnicima oduzetih imovinskih prava (u daljem tekstu: bivi vlasnik) u novanim sredstvima za 2012. godinu, a koji su to pravo stekli po osnovu konanih rjeenja Komisija za povraaj i obeteenje koja su dostavljena Fondu za obeteenje do 31. decembra 2011. godine (u daljem tekstu: Komisija). lan 2 Isplata obeteenja iz lana 1 ove uredbe obraunava se prema vrijednosti koja odgovara 3 % od preostalog neisplaenog iznosa obeteenja utvrenih konanim rjeenjima Komisija. Obraun godinje rate iz stava 1 ovog lana za svakog biveg vlasnika odnosno nasljednika izvrie se prema njegovom udjelu (nasljedni udio) u preostalom neisplaenom iznosu obeteenja utvrenim rjeenjem Komisije. lan 3 Isplata obeteenja iz lana 2 ove uredbe zapoee 15. jula 2012. godine. lan 4 Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore". Broj: 06-1089/5 Podgorica, 24. maja 2012. godine Vlada Crne Gore Predsjednik, dr Igor Luki, s.r.

673. Na osnovu lana 10 st. 3 i 5 Zakona o isplati deviznih sredstava graana poloenih kod Dafiment banke AD Beograd i Banke privatne privrede DD Podgorica poloenih preko preduzea Jugoskandik DD Beograd (Slubeni list CG", broj 21/08), Vlada Crne Gore, na sjednici od 21.06.2012. godine, donijela je UREDBU O KONVERZIJI DEVIZNIH DEPOZITA GRAANA OROENIH KOD DAFIMENT BANKE AD BEOGRAD I DEVIZNIH SREDSTAVA GRAANA POLOENIH KOD BANKE PRIVATNE PRIVREDE DD PODGORICA POLOENIH PREKO PREDUZEA JUGOSKANDIK DD BEOGRAD U OBVEZNICE CRNE GORE lan 1 Ovom uredbom ureuje se konverzija deviznih depozita graana oroenih kod Dafiment banke AD Beograd i deviznih sredstava poloenih kod Banke privatne privrede DD Podgorica poloenih preko preduzea Jugoskandik DD Beograd, u obveznice, utvrena Zakonom o isplati deviznih sredstava graana poloenih kod Dafiment banke AD Beograd i Banke privatne privrede DD Podgorica poloenih preko preduzea Jugoskandik DD Beograd (Slubeni list CG", broj 21/08) (u daljem tekstu: Zakon), evidentiranje, nain i uslovi realizacije i korienja u roku i prije roka dospijea obveznica. lan 2 Devizna sredstva iz lana 1 ove uredbe, u skladu sa Zakonom, su: 1) neisplaeni oroeni depoziti graana umanjeni za iznose obraunatih ugovorenih kamata i iznose izvrenih isplata tih depozita, do dana stupanja na snagu Zakona, kod Dafiment banke AD Beograd u likvidaciji; 2) neisplaena devizna sredstva umanjena za iznose obraunatih ugovorenih kamata i iznose izvrenih isplata, do dana stupanja na snagu Zakona, kod Banke privatne privrede DD Podgorica, poloena preko preduzea Jugoskandik DD Beograd. lan 3 Obveznice po osnovu deviznih sredstava graana emitovae Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), u Eur-ima, u ime Crne Gore, do iznosa utvrenog u skladu sa Zakonom, najkasnije u roku od est dana od dana stupanja na snagu ove uredbe (u daljem tekstu: obveznice). Odlukom o emisiji obveznica utvruje se dan emisije obveznica na koji se vri konverzija deviznih sredstava u obveznice. lan 4 Ministarstvo finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) e odluke o emisiji obveznica iz lana 3 stav 2 ove uredbe, dostaviti Komisiji za hartije od vrijednosti Crne Gore, radi pribavljanja rjeenja za registraciju obveznica kod Centralne Depozitarne Agencije AD Podgorica (u daljem tekstu: Centralna Depozitarna Agencija).

Zahtjev za otvaranje posebnog zbirnog rauna obveznica, u skladu sa stavom 1 ovog lana i rjeenje o registraciji obveznica iz stava 1 ovog lana, Ministarstvo e podnijeti Centralnoj Depozitarnoj Agenciji radi otvaranja posebnog zbirnog rauna obveznica. Zbirnu evidenciju konverzije deviznih sredstava graana u obveznice vodi Ministarstvo. lan 5 Konverziju deviznih sredstava u obveznice i njihovu isplatu vri Prva banka Crne Gore AD Podgorica i Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica (u daljem tekstu: banke). Banke e deponentu deviznih sredstava, radi konverzije u obveznice, izdati potvrdu o konverziji deviznih sredstava u obveznice Crne Gore u koje se konvertuje njihov depozit. Ako deponent deviznih sredstava ima vie ugovora, banka, izdaje potvrdu po jednom deponentu. U potvrdi iz stava 2 ovog lana obavezno se navode lini podaci vlasnika deviznih sredstava, jedinstveni matini broj, adresa i drugi podaci potrebni za izdavanje potvrde. Potvrdu iz stava 2 ovog lana, banka, izdaje u etiri primjerka, od kojih po jedan dostavlja: vlasniku depozita, Ministarstvu i Centralnoj Depozitarnoj Agenciji, a jedan primjerak zadrava izdavalac potvrde (banka). lan 6 Na osnovu potvrde iz lana 5 ove uredbe, Centralna Depozitarna Agencija vri prenos obveznica sa posebnog zbirnog rauna Ministarstva na individualni raun hartija od vrijednosti imaoca potvrde. lan 7 Promet obveznicama na tritu hartija od vrijednosti je slobodan, u skladu sa zakonom kojim se ureuje promet hartija od vrijednosti. Nakon isteka roka dospijea, utvrenog Zakonom, obveznice se ne mogu prenositi, niti koristiti za druge namjene, ve se mogu samo podnijeti na naplatu. lan 8 Sredstva za isplatu obaveza, koje se u skladu sa Zakonom i ovom uredbom podnose na naplatu, obezbjeuju se u Budetu Crne Gore. Sredstva za isplatu dospjelih obaveza po osnovu obveznica, Ministarstvo, prenosi banci, najkasnije do roka dospijea. lan 9 Vlasnik obveznice ostvaruje pravo na isplatu obaveza iz dospjele obveznice podnoenjem dokaza o vlasnitvu nad obveznicom banci. Vlasnici deviznih sredstava, steenih na osnovu pravosnanog rjeenja o nasljeivanju, odnosno ugovora o poklonu, pravo na isplatu pripadajueg iznosa iz lana 9 Zakona ostvaruju srazmjerno visini naslijeenog, odnosno poklonjenog dijela.

lan 10 Banke su dune da Ministarstvu, dnevno, dostavljaju izvjetaje o izvrenim pojedinanim isplatama. lan 11 Obveznice se mogu koristiti prije roka dospijea za kupovinu akcija dravnih preduzea koje odredi Vlada, na predlog Ministarstva. O kupovini akcija preduzea iz stava 1 ovog lana obveznicama, Centralna Depozitarna Agencija obavjetava Ministarstvo, najkasnije u roku od osam dana, od dana kupoprodaje akcija. lan 12 Obveznice se mogu koristiti prije roka dospijea za kupovinu akcija koje su u vlasnitvu Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore, Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore i Zavoda za zapoljavanje Crne Gore (u daljem tekstu: fondovi), ako u uslovima oglasa za prodaju tenderu nije drugaije odreeno. Centralna Depozitarna Agencija obavjetava fondove o obveznicama steenim prodajom akcija preduzea, najkasnije u roku od osam dana, od dana kupoprodaje akcija. lan 13 Obveznice se mogu koristiti prije roka dospijea za kupovinu stanova, rezidencijalnih prostorija, poslovnih prostora, zemljita i druge imovine u dravnoj svojini koje odredi Vlada, na predlog Ministarstva. Vlasnici obveznica deviznih sredstava, obveznicama mogu, prije roka dospijea, kupovati stanove, rezidencijalne prostore, poslovne prostore, zemljita i drugu imovinu u dravnoj svojini u skladu sa Odlukom o uslovima i postupku kupovine imovine Crne Gore obveznicama devizne tednje graana i obveznicama bivih vlasnika po osnovu obeteenja za oduzeta imovinska prava (Slubeni list CG", br.54/05 i 44/06). lan 14 Obveznice se mogu koristiti i za plaanje svih dospijelih poreskih obaveza koje pripadaju Budetu Crne Gore, utvrenih u skladu sa zakonom. Evidenciju o obveznicama iskorienim za plaanje poreskih obaveza vodi Poreska uprava i izvjetaje o iskorienim obveznicama dostavlja Ministarstvu, u roku od osam dana, od dana plaanja poreskih obaveza obveznicama. lan 15 Obveznice iskoriene za kupovinu iz l. 11,12 i 13, i regulisanje obaveze iz lana 14 ove uredbe, ponitavaju se.

lan 16 Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore". Broj: 06 - 1369 Podgorica, 21. jun 2012.godine. Vlada Crne Gore Predsjednik, dr Igor Luki, s.r.

674. Na osnovu lana 12 stav 3 Uredbe o Vladi Crne Gore ("Slubeni list CG", broj 80/08), Vlada Crne Gore, na sjednici od 5. aprila 2012. godine, donijela je ODLUKU O IZMJENAMA ODLUKE O OSNIVANJU KOORDINACINOG TIMA ZA IMPLEMENTACIJU KOMUNIKACIONE STRATEGIJE O EVROATLANTSKIM INTEGRACIJAMA CRNE GORE 1. U Odluci o osnivanju Koordinacionog tima za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama Crne Gore (Slubeni list CG", br. 4/07, 35/11 i 56/11) u taki 1 podta. 1, 6, 8 i 10 mijenjaju se i glase: 1) Anela elebi, savjetnik predsjednika Vlade Crne Gore - portparol Vlade, koordinator; 6) Marko Vukainovi, Ministarstvo prosvjete i sporta, lan; 8) Tamara Ivkovi, Ministarstvo finansija, lan; 10) Sandra Drecun, Ministarstvo odbrane, lan;". 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore". Broj: 06-616/6 Podgorica, 5. aprila 2012. godine Vlada Crne Gore Predsjednik, dr Igor Luki, s.r.

675. Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG br. 27/99,30/02 i Sl. list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladinih organizacija u Registar fondacija, a postupajui po priijavi nevladine fondacije Fondacija Pomo-Akcija za sjever Crne Gore od 22.08.2011. godine, i dopuni prijave od 07.09. 2011. donosi R J E E NJ E 1. U Registar fondacija pod rednim brojem 180, dana 14.09.2011. godine upisuje se nevladina fondacija pod nazivom Fondacija Pomo-Akcija za sjever Crne Gore. 2. Sjedite Fondacije je u Beranama, Luka 10. 3. Fondacija je osnovana na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje fondacije je Borislav ulafi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova, dana 22.08.2011. godine podnesena je prijava za upis u Registar fondacija, fondacije naziva Fondacija Pomo-Akcija za sjever Crne Gore U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 15.08.2011. godine i Statut od 15.08.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l.201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-15441/1 Podgorica, 14.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 28 st.2 ta. 2 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br. 27/99 i 30/02 i Sl.list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova postupajui po obavjetenju nevladinog udruenja Organizacija za zatitu prava autora muzike Crne Gore PAM CG od 12.09.2011. godine o prestanku rada, donosi R J E E NJ E Nevladino udruenje naziva Organizacija za zatitu prava autora muzike Crne Gore PAM CG , sa sjeditem u Podgorici, upisano u Registar udruenja, pod rednim brojem 5296, brie se iz Registra, zbog prestanka postojanja.

O b r a z l o e nj e Nevladino udruenje naziva Organizacija za zatitu prava autora muzike Crne Gore PAM CG, obavijestilo je ovo Ministarstvo, da je na sjednici Skuptine udruenja odranoj 08.09.2011. godine, donijelo Odluku o prestanku rada, koju dostavlja. Zakonom o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br. 27/99 i 30/02 i Sl.list CG, br. 11/07), odredbom lana 28 propisano je da nevladina organizacija prestaje da postoji brisanjem iz Registra.Brisanje iz Registra vri se, izmeu ostalog, i ukoliko je od strane ovlaenog organa nevladine organizacije donijeta Odluka o prestanku rada, dostavljanjem Odluke organu nadlenom za upis u Registar, od strane ovlaenog lica za zastupanje i predstavljanje organizacije. Na osnovu izloenog rijeeno je kao u dispozitivu. Pravna pouka: Ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-16543/1 Podgorica, 12.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 196 Zakona o optem upravnom postupku i lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99 i 30/02), Ministarstvo unutranjih poslova postupajui po obavjetenju nevladine fondacije naziva Prva Fondacija za knjievnost i ostale grane umjetnosti, kao i sve kreativne i humane djelatnosti Mirjana A.R., od 14.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E U Registar nevladinih Fondacija redni broj 160, rubrika 5 vri se promjena i upisuje injenica o izmjeni naziva fondacije Prva Fondacija za knjievnost i ostale grane umjetnosti, kao i sve kreativne i humane djelatnosti Mirjana A.R., usvojenom na sjednici Upravnog odbora od 09.09.2011. godine Novi naziv fondacije je Fondacija Mirjana A.R. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva unutranjih poslova i javne uprave, broj 05-006/108802/1 od 28.06.2010.. godine, upisana je u Registar nevladinih fondacija, fondacija naziva Prva Fondacija za knjievnost i ostale grane umjetnosti, kao i sve kreativne i humane djelatnosti Mirjana A.R., sa sjeditem u Cetinju, pod rednim brojem 160. Dopisom od 14.09.2011. godine fondacija navedenog naziva, u potpisu ovlaeno lice Mirjana Aleksandrova Rajkovi obavijestila je Ministarstvo unutranjih poslova da je na sjednici Upravnog odbora te fondacije od 09.09.2011. godine usvojena izmjena naziva u naziv Fondacija Mirjana A.R.

Sa iznijetih razloga saglasno lanu 17 Zakona o nevladinim organizacijama i primjenom lana 133, Zakona o optem upravnom postupku, rijeeno je kao u dispozitivu. Pravna pouka: protiv ovog Rjeenja moe se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana prijema istog pred Upravnim sudom Crne Gore. Br. 05-006/11-16711/1 Podgorica, 15.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 28 st.2 ta. 2 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br. 27/99 i 30/02 i Sl.list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova postupajui po obavjetenju nevladinog udruenja Biznis inkubator Podgorica od 07.09.2011. godine o prestanku rada , donosi R J E E NJ E Nevladino udruenje naziva Biznis inkubator Podgorica, sa sjeditem u Podgorici, upisano u Registar udruenja, pod rednim brojem 3982, brie se iz Registra, zbog prestanka postojanja. O b r a z l o e nj e Nevladino udruenje naziva Biznis inkubator Podgorica, obavijestilo je ovo Ministarstvo, da je na sjednici Skuptine udruenja, odranoj 23.08.2011. godine, donijelo Odluku o prestanku rada, koju dostavlja. Zakonom o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br. 27/99 i 30/02 i Sl.list CG, br. 11/07), odredbom lana 28 propisano je da nevladina organizacija prestaje da postoji brisanjem iz Registra.Brisanje iz Registra vri se, izmeu ostalog, i ukoliko je od strane ovlaenog organa nevladine organizacije donijeta Odluka o prestanku rada, dostavljanjem Odluke organu nadlenom za upis u Registar, od strane ovlaenog lica za zastupanje i predstavljanje organizacije. Na osnovu izloenog rijeeno je kao u dispozitivu. Pravna pouka: Ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-16302/1 Podgorica, 16.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva NACIONALNI STIL Podgorica, na engleskom jeziku naziva NATIONAL STYLE Podgorica, od 05.08.2011. godine, i dopuni prijave od 09.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5677 dana 16.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva NACIONALNI STIL Podgorica, na engleskom jeziku naziva NATIONAL STYLE Podgorica. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, Kralja Nikole, br.101. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Nina Stanii. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 05.08.2011. godine nevladino udruenje naziva NACIONALNI STIL Podgorica, na engleskom jeziku naziva NATIONAL STYLE Podgorica, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 01.08.2011. godine i Statut od 01.08.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 16458/2 Podgorica, 16.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 19 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list CG, br. 39/11), Ministarstvo unutranjih poslova , u postupku upisa nove injenice u Registar nevladinih organizacija, a postupajui po obavjetenju Senke Rastoder iz Bara od 06.09. 2011. godine, donosi R J E E NJ E U Registar udruenja, pod rednim brojem 4927 rubrika 7, vri se promjena i upisuje injenica o licu koje zastupa i predstavlja nevladino udruenje naziva KLUB LITERARNIH STVARALACA BARA BAR.

Nevladino udruenje naziva KLUB LITERARNIH STVARALACA BARA BAR, zastupa i predstavlja Senka Rastoder. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva unutranjih poslova i javne uprave, broj 05-006/0913298/3 od 01.12.2009. godine, upisano je u Registar udruenja, nevladino udruenje naziva KLUB LITERARNIH STVARALACA BARA BAR, pod brojem 4927. Dopisom od 06.09.2011. godine, navedeno nevladino udruenje, obavijestilo je ovo Ministarstvo, da je na sjednici Skuptine udruenja, odranoj dana 19.07.2011. godine, donijelo Odluku o promjeni lica ovlaenog za zastupanje i predstavljanje udruenja, pa je primjenom l.17 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao u dispozitivu Rjeenja. Rjeenje je doneseno u obliku i sastavnim djelovima u skladu sa odredbama l.201 st.1, l. 202 st.1 i l. 203 st.1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl.list RCG, br. 60/03). Ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/12-16221/1 Podgorica, 16.09. 2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br. 27/99 i 30/02 i Sl.list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, postupajui po obavjetenju nevladinog udruenja naziva UDRUENJE AUTO KOLA PODGORICA od 09.09.2011 godine, za upis u Registar promjene upisanih injenica, donosi R J E E NJ E U Registar udruenja, pod rednim brojem 5293, rubrike 4 i 5 vre se promjene i upisuju injenice o novom Statutu i nazivu nevladinog udruenja naziva UDRUENJE AUTO KOLA PODGORICA koje su usvojene na sjednici Skuptine udruenja dana 22.02. 2011 godine. Novi naziv udruenja je AUTO KOLA CRNE GORE. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva unutranjih poslova i javne uprave, broj 05-006/1017070/1 od 09.11.2010. godine upisano je u Registar udruenja UDRUENJE AUTO KOLA PODGORICA, sa sjeditem u Podgorici, pod rednim brojem 5293.

Dopisom od 09.09.2011. godine, lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje navedenog udruenja Svetislav Konstantinovi iz Podgorice, obavijestio je ovo Ministarstvo, da je dana 22.02.2011. godine na sjednici Skuptine tog udruenja donijeta Odluka o usvajanju novog Statuta i promjeni naziva u naziv AUTO KOLA CRNE GORE, pa je primjenom l. 17 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao u dispozitivu rjeenja. Rjeenje je doneseno u obliku i sastavnim djelovima u skladu sa odredbama l. 201. st. 1, l. 202 st. 1 i l. 203 st.1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl.list RCG, br. 60/03) Ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od prijema rjeenja. Br. 05-006/11-17070/2 Podgorica, 19.09.2011 godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Crnogorska festivalska produkcija, na engleskom jeziku naziva Montenegro Festival Production, od 02.09.2011. godine, i dopuni prijave od 15.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5678 dana 20.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Crnogorska festivalska produkcija, na engleskom jeziku naziva Montenegro Festival Production. 2. Sjedite udruenja je u Nikiu, Vuka Karadia bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Sava Rakoevi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 02.09.2011. godine nevladino udruenje naziva Crnogorska festivalska produkcija, na engleskom jeziku naziva Montenegro Festival Production, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 02.09.2011. godine i Statut od 02.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03).

Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 16031/2 Podgorica, 20.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Nevladina organizacija Drutvo za ravnopravnost srpskog jezika-Bar, od 12.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5679 dana 20.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Nevladina organizacija Drutvo za ravnopravnost srpskog jezika-Bar. 2. Sjedite udruenja je u Baru, Bulevar revolucije 2. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Ivan Radovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 12.09.2011. godine nevladino udruenje naziva Nevladina organizacija Drutvo za ravnopravnost srpskog jezika-Bar, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 06.08.2011. godine i Statut od 06.08.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 16538/1 Podgorica, 20.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Radionica-Podgorica, od 20.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5680 dana 20.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Radionica-Podgorica. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, ul.Partizanski put bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Milijana Miranovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 20.09.2011. godine nevladino udruenje naziva Radionica-Podgorica, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 31.08.2011. godine i Statut od 31.08.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 17079/1 Podgorica, 20.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva NVO ASOCIJACIJA TUMAA CRNOGORSKOG ZNAKOVNOG JEZIKA, od 18.07.2011. godine, i dopuni prijave od 22.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5681 dana 22.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva NVO ASOCIJACIJA TUMAA CRNOGORSKOG ZNAKOVNOG JEZIKA. 2. Sjedite udruenja je u Tivtu, Dumidran bb.

3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Olivera Gluevi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 18.07.2011. godine nevladino udruenje naziva NVO ASOCIJACIJA TUMAA CRNOGORSKOG ZNAKOVNOG JEZIKA, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 14.07.2011. godine i Statut od 14.07.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 13454/2 Podgorica, 22.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva UNIJA ANTIFAISTA BALKANA, od 23.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5682 dana 23.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva UNIJA ANTIFAISTA BALKANA. 2. Sjedite udruenja je u Nikiu, Sava Stanojevia bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Dragica Popovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 23.09.2011. godine nevladino udruenje naziva UNIJA ANTIFAISTA BALKANA, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 19.09.2011. godine i Statut od 19.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja.

Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 17322/1 Podgorica, 23.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva NVU KUICA Niki, od 15.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5683 dana 23.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva NVU KUICA Niki. 2. Sjedite udruenja je u Nikiu, Gojka Garevia bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Milena Bulaji. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 15.09.2011. godine nevladino udruenje naziva NVU KUICA Niki, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 13.09.2011. godine i Statut od 13.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 16842/1 Podgorica, 23.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva NVU Klub penzionera VIDROVAN Niki, od 15.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5684 dana 23.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva NVU Klub penzionera VIDROVAN Niki. 2. Sjedite udruenja je u Nikiu, Vidrovan bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Danilo Boovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 15.09.2011. godine nevladino udruenje naziva NVU Klub penzionera VIDROVAN Niki, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 15.09.2011. godine i Statut od 15.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 16843/1 Podgorica, 23.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva, Perspektiva Niki od 09.09.2011. godine, i dopuni prijave od 22.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5685 dana 26.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Perspektiva Niki. 2. Sjedite udruenja je u Nikiu, Dragovoluka 40.

3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Tijana Bukili. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 09.09.2011. godine nevladino udruenje naziva Perspektiva Niki, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 05.09.2011. godine i Statut od 05.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 16496/2 Podgorica, 26.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva, Agencija za bonitetna istraivanja od 16.09.2011.godin, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5686 dana 26.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Agencija za bonitetna istraivanja. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, Balia 34. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Milo Pavlievi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 16.09.2011. godine nevladino udruenje naziva Agencija za bonitetna istraivanja, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 15.09.2011. godine i Statut od 07.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03).

Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 16853/1 Podgorica, 26.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 17 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG br. 27/99,30/02 i Sl.list CG br.11/07), Ministarstvo unutranjih poslova,u postupku upisa nove injenice u Registar nevladinih organizacija, a postupajui po obavjetenju nevladine organizacije naziva ,CESIS (centar elektronskih sportova internet servisa) od 14.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E U Registar udruenja, pod rednim brojem 5088 rubrika 6, vri se izmjena podatka o adresi nevladine organizacije naziva CESIS (centar elektronskih sportova internet servisa), i upisuje nova adresa u Podgorici, Vasa Raikovia, br.4. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva unutranjih poslova i javne uprave, broj 05-006/104192/2 od 08.04.2010. godine, upisano je u Registar nevladinih organizacija nevladino udruenje CESIS (centar elektronskih sportova internet servisa), sa sjeditem u Podgorici, pod rednim brojem 5088. Dopisom od 14.09.2011. godine, navedeno nevladino udruenje, u potpisu lice koje je ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja Milo Jovanovi, obavijestilo je ovo Ministarstvo o promjeni adrese udruenja, pa je primjenom lana 17 Zakona o nevladinim organizacijama i lana 133 Zakona o optem upravnom postupku rijeeno kao u dispozitivu. Rjeenje je doneseno u obliku i sastavnim djelovima u skladu sa odredbama l. 201 st.1, l.202 st.1 i l. 203 st.1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl.list RCG, br. 60/03). Pravna pouka:ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-16687/1 Podgorica, 23.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG br. 27/99,30/02 i Sl. list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladinih organizacija u Registar fondacija, a postupajui po priijavi nevladine fondacije GUVERNADURI RADONJII od 18.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar fondacija pod rednim brojem 181, dana 23.09.2011. godine upisuje se nevladina fondacija pod nazivom GUVERNADURI RADONJII . 2. Sjedite Fondacije je u Njeguima, Raievii bb Cetinje. 3. Fondacija je osnovana na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje fondacije je Aleksandar ilikov. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova, dana 18.09.2011. godine podnesena je prijava za upis u Registar fondacija, fondacije naziva GUVERNADURI RADONJII . U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 25.06.2011. godine i Statut od 25.06.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l.201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-14671/2 Podgorica, 23.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 196 Zakona o optem upravnom postupku i lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99 i 30/02), Ministarstvo unutranjih poslova postupajui po obavjetenju o promjeni injenice nevladinog udruenja naziva Obrazovanje Bez Granica, na engleskom jeziku naziva Education Without Limit, od 15.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E U Registar nevladinih udruenja redni broj 5580 rubrika 5 vri se promjena i upisuje injenica o izmjeni naziva udruenja Obrazovanje Bez Granica, na engleskom jeziku naziva Education Without Limit, usvojenom na Skuptini udruenja od 15.07.2011. godine.

Novi naziv udruenja je Centar za edukaciju i razvoj turizma, na engleskom jeziku naziva Centre for Education and Tourism Development. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva unutranjih poslova, broj 05-006/11-10423/1 od 10.06.2011. godine, upisano je u Registar nevladinih udruenja, udruenje naziva Obrazovanje Bez Granica, na engleskom jeziku naziva Education Without Limit, sa sjeditem u Podgorici, pod rednim brojem 5580. Dopisom od 15.09.2011. godine, udruenje navedenog naziva, u potpisu lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje Duan Bokovi obavijestilo je Ministarstvo unutranjih poslova da je na sjednici Skuptine tog udruenja od 15.07.2011. godine usvojena izmjena naziva u naziv Centar za edukaciju i razvoj turizma, na engleskom jeziku naziva Centre for Education and Tourism Development. Sa iznijetih razloga saglasno lanu 17 Zakona o nevladinim organizacijama primjenom lana 133, Zakona o optem upravnom postupku, rijeeno je kao u dispozitivu. Pravna pouka: protiv ovog Rjeenja moe se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana prijema istog pred Upravnim sudom Crne Gore. Br. 05-006/11-10423/1 Podgorica, 26.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva MLADI PUTNIK, skraenog naziva IUVIA od 09.09.2011. godine, i dopuni prijave od 20.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5687 dana 26.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva MLADI PUTNIK, skraenog naziva IUVIA. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, Svetozara Markovia, br.19. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je David Kneevi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 09.09.2011. godine nevladino udruenje naziva MLADI PUTNIK, skraenog naziva IUVIA, podnijelo je prijavu za upis u Registar.

U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 08.09.2011. godine i Statut od 08.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 16477/2 Podgorica, 26.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Udruenje zanatlija optina Niki, Pluine i avnik od 18.08.2011. godine, i dopuni prijave od 15.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5688 dana 26.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Udruenje zanatlija optina Niki, Pluine i avnik. 2. Sjedite udruenja je u Nikiu, Vuka Karadia bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Predrag Perovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 18.09.2011. godine nevladino udruenje naziva Udruenje zanatlija optina Niki, Pluine i avnik, podnijelo je prijavu za upis u Registar.. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 16.05.2011. godine i Statut od 16.05.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 15870/2

odgorica, 26.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Udruenje zanatlija mehatronike Crne Gore od 18.08.2011. godine, i dopuni prijave od 15.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5689 dana 26.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Udruenje zanatlija mehatronike Crne Gore. 2. Sjedite udruenja je u Nikiu, Vuka Karadia bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Predrag Perovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 18.08.2011. godine nevladino udruenje naziva Udruenje zanatlija mehatronike Crne Gore, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 16.05.2011. godine i Statut od 16.05.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 15871/2 Podgorica, 26.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva POZORINA SOBA - TEATROOM od 21.09.2011. godine, i dopuni prijave od 28.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5690 dana 26.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva POZORINA SOBA - TEATROOM. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, UL.Piperska 369/II. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je .Duan Kovaevi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 21.09.2011. godine nevladino udruenje naziva POZORINA SOBA - TEATROOM, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 12.08.2011. godine i Statut od 12.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 5924/1 Podgorica, 26.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 17 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br.27/99,30/02 i Sl.list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nove injenice u Registar nevladinih organizacija, a postupajui po obavjetenju nevladinog udruenja naziva Euro-Atlanski Club Crne Gore Euro Atlantic Club of Montenegro, od 27.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E U Registar udruenja, pod rednim brojem 3699 rubrike 4 i 6, upisuju se promjene injenica o izmjenama i dopunama Statuta i o adresi udruenja usvojenih 07.09.1011. godine na sjednici Skuptine nevladinog udruenja naziva EuroAtlanski Club Crne Gore Euro Atlantic Club of Montenegro, sa sjeditem u Podgorici.

Nova adresa udruenja je Podgorici,ul.Cetinjski put, CITY Kvart I-4/21. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva pravde, broj 02-4481/06 od 17.10.2006. godine, upisano je u Registar udruenja, udruenje naziva Euro-Atlanski Club Crne Gore Euro Atlantic Club of Montenegro, sa sjeditem u Podgorici, pod brojem 3699. Dopisom od 27.09.2011. godine, lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje tog udruenja, Savo Kenter iz Budve, obavijestio je ovo Ministarstvo, da je dana 07.09.2011. godine na sjednici Skuptine tog udruenja donijeta Odluka o usvajanju izmjene i dopune Statuta i promjeni adrese, pa je primjenom l. 17 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao u dispozitivu rjeenja. Rjeenje je doneseno u obliku i sastavnim djelovima u skladu sa odredbama l. 201. st. 1, l. 202 st. 1 i l. 203 st.1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl.list RCG, br. 60/03) Ovo rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od prijema rjeenja. Br. 05-006/10-17510/1 Podgorica, 27.09.2011 godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva ALTERNATIVNA TEATARSKA AKTIVNA KOMPANIJA, na engleskom jeziku naziva ALTERNATIVE THEATRE ACTIVE COMPANY, skraenog naziva ATAK od 28.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5691 dana 28.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva ALTERNATIVNA TEATARSKA AKTIVNA KOMPANIJA, na engleskom jeziku naziva ALTERNATIVE THEATRE ACTIVE COMPANY, skraenog naziva ATAK. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, ul.Moskovska 109. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je .Jelena Jankovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 28.09.2011. godine nevladino udruenje naziva ALTERNATIVNA TEATARSKA AKTIVNA KOMPANIJA, na engleskom jeziku naziva ALTERNATIVE THEATRE ACTIVE COMPANY, skraenog naziva ATAK, podnijelo je prijavu za upis u Registar.

U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 25.09.2011. godine i Statut od 25.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 17605/1 Podgorica, 28.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva CENTAR ZA RAZVOJ CRNE GORE/MONTENEGRO DEVELOPMENT CENTER od 27.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5692 dana 28.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva CENTAR ZA RAZVOJ CRNE GORE/MONTENEGRO DEVELOPMENT CENTER. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, Dalmatinska 10. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Marjan Pavii. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 27.09.2011. godine nevladino udruenje naziva CENTAR ZA RAZVOJ CRNE GORE/MONTENEGRO DEVELOPMENT CENTER, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 23.09.2011. godine i Statut od 23.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja.

Br. 05-006/11- 17539/1 Podgorica, 28.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Centar za brigu o starima Sveti Nikola Herceg Novi, na engleskom jeziku naziva Elderly Care Center St. Nicholas, skraenog naziva ECC St. Nicholas od 22.09.2011. godine, i dopuni prijave od 22.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5693 dana 28.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Centar za brigu o starima Sveti Nikola Herceg Novi, na engleskom jeziku naziva Elderly Care Center St. Nicholas, skraenog naziva ECC St.Nicholas. 2. Sjedite udruenja je u Herceg Novom, ul.Stepenite, 28.oktobar, br.5. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Ljubomir Novakovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 22.09.2011. godine nevladino udruenje naziva Centar za brigu o starima Sveti Nikola Herceg Novi, na engleskom jeziku naziva Elderly Care Center St. Nicholas, skraenog naziva ECC St.Nicholas, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 07.03.2011. godine i Statut od 07.03.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 14843/1 Podgorica, 28.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 17 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG br. 27/99,30/02 i Sl.list CG br.11/07), Ministarstvo unutranjih poslova,u postupku upisa nove injenice u Registar nevladinih organizacija, a postupajui po obavjetenju nevladine organizacije naziva Centar za prava djeteta Crne Gore, od 19.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E U Registar udruenja, pod rednim brojem 603 rubrika 6, vri se izmjena podatka o adresi nevladine organizacije naziva Centar za prava djeteta Crne Gore, i upisuje nova adresa u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, br.13. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva pravde, broj 02-1925/2000 od 17.03.2000. godine, upisano je u Registar nevladinih organizacija nevladino udruenje Centar za djecu i mlade irafa, sa sjeditem u Podgorici, pod rednim brojem 603.Rjeenjem broj 02-1925/03 od 16.01.2004. godine izvrena je promjena naziva u naziv Centar za prava djeteta Crne Gore . Dopisom od 19.09.2011. godine, navedeno nevladino udruenje, u potpisu lice koje je ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja Rajka Perovi, obavijestilo je ovo Ministarstvo o promjeni adrese udruenja, pa je primjenom lana 17 Zakona o nevladinim organizacijama i lana 133 Zakona o optem upravnom postupku rijeeno kao u dispozitivu. Rjeenje je doneseno u obliku i sastavnim djelovima u skladu sa odredbama l. 201 st.1, l.202 st.1 i l. 203 st.1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl.list RCG, br. 60/03). Pravna pouka:ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-16953/1 Podgorica, 28.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 28 st.2 ta. 2 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br. 27/99 i 30/02 i Sl.list CG, br. 11/07) Ministarstvo unutranjih poslova postupajui po obavjetenju Ane Stankovi Mugoa iz Kotora od 22.09.2011. godine o prestanku rada , donosi R J E E NJ E Nevladino udruenje naziva CENTAR ZA PRAVNE PROJEKTE PODGORICA, sa sjeditem u Podgorici, upisano u Registar udruenja, pod rednim brojem 2314, brie se iz Registra, zbog prestanka postojanja.

O b r a z l o e nj e Nevladino udruenje naziva CENTAR ZA PRAVNE PROJEKTE PODGORICA, obavijestilo je ovo Ministarstvo, da je na sjednici Skuptine osnivaa udruenja, odranoj 22.07.2011. godine donijelo Odluku o prestanku rada, koju dostavlja. Zakonom o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br. 27/99 i 30/02 i Sl.list CG, br. 11/07), odredbom lana 28 propisano je da nevladina organizacija prestaje da postoji brisanjem iz Registra.Brisanje iz Registra vri se, izmeu ostalog, i ukoliko je od strane ovlaenog organa nevladine organizacije donijeta Odluka o prestanku rada, dostavljanjem Odluke organu nadlenom za upis u Registar, od strane ovlaenog lica za zastupanje i predstavljanje organizacije. Na osnovu izloenog rijeeno je kao u dispozitivu. Pravna pouka: Ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-17297/1 Podgorica, 29.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 17 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br.27/99,30/02 i Sl.list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova u postupku upisa nove injenice u Registar nevladinih organizacija, a postupajui po obavjetenju Nade Miranovi iz Podgorice od 28.09. 2011. godine, donosi R J E E NJ E U Registar udruenja, pod rednim brojem 4441 rubrika 7, vri se promjena i upisuje injenica o licu koje zastupa i predstavlja nevladino udruenje naziva LATICE. Nevladino udruenje naziva LATICE zastupa i predstavlja Nada Miranovi. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva unutranjih poslova i javne uprave, broj 05-006/087981 od 21.07.2008. godine, upisano je u Registar udruenja, nevladino udruenje naziva LATICE, sa sjeditem u Podgorici, pod brojem 4441. Dopisom od 28.09.2011. godine navedeno nevladino udruenje obavijestilo je ovo Ministarstvo, da je na sjednici Skuptine udruenja, odranoj dana 22.09.2011. godine, donijelo Odluku o promjeni lica ovlaenog za zastupanje i predstavljanje udruenja, pa je primjenom l.17 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao u dispozitivu Rjeenja. Rjeenje je doneseno u obliku i sastavnim djelovima u skladu sa odredbama l.201 st.1, l. 202 st.1 i l. 203 st.1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl.list RCG, br. 60/03).

Ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-17592/1 Podgorica, 29.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Evropsko udruenje studenata prava Univerziteta Donja Gorica, skraenog naziva ELSA UDG od 30.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5694 dana 30.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Evropsko udruenje studenata prava Univerziteta Donja Gorica, skraenog naziva ELSA UDG. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, na Fakultetu Pravnih Nauka Univerziteta Donja Gorica bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Vera Vueli. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 30.09.2011. godine nevladino udruenje naziva Evropsko udruenje studenata prava Univerziteta Donja Gorica, skraenog naziva ELSA UDG, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 11.11.2010. godine i Statut od 11.11.2010. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 5707/3 Podgorica, 30.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva UDRUENJE UGOSTITELJA od 22.09.2011. godine, i dopuni prijave od 27.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5695 dana 30.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva UDRUENJE UGOSTITELJA. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, PC Mall of Montenegro. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Igor Milai. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 22.09.2011. godine nevladino udruenje naziva UDRUENJE UGOSTITELJA, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 15.09.2011. godine i Statut od 15.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 17205/2 Podgorica, 30.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG br. 27/99,30/02 i Sl. list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladinih organizacija u Registar fondacija, a postupajui po priijavi nevladine fondacije Balkanska fondacija za obrazovanje djece samohranih roditelja/ eng.naziv:Balkan Foundation for the education of children of single parents BFEC od 29.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar fondacija pod rednim brojem 182 dana 30.09.2011. godine upisuje se nevladina fondacija pod nazivom Balkanska fondacija za obrazovanje djece samohranih roditelja/eng.naziv:Balkan Foundation for the education of children of single parents BFEC.

2. Sjedite Fondacije je u Nikiu, Muovina bb. 3. Fondacija je osnovana na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje fondacije je Ivana Sekuli. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova, dana 29.09.2011. godine podnesena je prijava za upis u Registar fondacija, fondacije naziva Balkanska fondacija za obrazovanje djece samohranih roditelja/eng.naziv:Balkan Foundation for the education of children of single parents BFEC. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 19.09.2011. godine i Statut od 19.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l.201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-17726/1 Podgorica, 30.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG br.27/99,30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar udruenja, a postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Radio klub Luna od 22.09.2011. godine, i dopuni prijave od 29.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5696 dana 30.09.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Radio klub Luna. . 2. Sjedite udruenja je u Plavu, esme Dezderae, br.9. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Izet Huseinovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 22.09.2011. godine nevladino udruenje naziva Radio klub Luna, podnijelo je prijavu za upis u Registar.

U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 10.08.2011. godine i Statut od 10.08.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog Zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 15376/2 Podgorica, 30.09.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 17 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br.27/99,30/02 i Sl.list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova u postupku upisa nove injenice u Registar nevladinih organizacija, a postupajui po obavjetenju Vesne Pejovi iz Podgorice od 03.10. 2011. godine, donosi R J E E NJ E U Registar udruenja, pod rednim brojem 5660 rubrika 7, vri se promjena i upisuje injenica o licu koje zastupa i predstavlja nevladino udruenje naziva Pravda na Balkanu: Jednakost za seksualne manjine. Nevladino udruenje naziva Pravda na Balkanu: Jednakost za seksualne manjine, zastupa i predstavlja Vesna Pejovi. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva unutranjih poslova broj 05-006/11-15114/1 od 12.08.2011. godine, upisano je u Registar udruenja, nevladino udruenje naziva Pravda na Balkanu: Jednakost za seksualne manjine, sa sjeditem u Podgorici, pod brojem 5660. Dopisom od 03.10.2011. godine, navedeno nevladino udruenje, obavijestilo je ovo Ministarstvo, da je na sjednici Skuptine udruenja, odranoj dana 30.09.2011. godine, donijelo Odluku o promjeni lica ovlaenog za zastupanje i predstavljanje udruenja, pa je primjenom l.17 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao u dispozitivu Rjeenja. Rjeenje je doneseno u obliku i sastavnim djelovima u skladu sa odredbama l.201 st.1, l. 202 st.1 i l. 203 st.1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl.list RCG, br. 60/03). Ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja.

Br. 05-006/11-15936/1 Podgorica, 04.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99, 30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), a u vezi sa lanom 203 stav 1 i 3 Zakona o autorskom i srodnim pravima (Sl.list CG, broj 37/11), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar nevladinih udruenja, postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva NVO Organizacija za zatitu prava autora muzike Crne Gore PAM CG, od 12.09.2011. godine i dopuni prijave od 26.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5697 dana 05.10.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva NVO Organizacija za zatitu prava autora muzike Crne Gore PAM CG. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, Naselje Kruevac bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Boidar Raievi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 12.09.2011. godine nevladino udruenje naziva NVO Organizacija za zatitu prava autora muzike Crne Gore PAM CG, podnijelo je prijavu za upis u Registar, u skladu sa l. 13 Zakona o nevladinim organizacijama i lanom 203 stav 3 Zakona o autorskom i srodnim pravima. U prilogu prijave dostavljeni su Ugovor od 08.09.2011. godine i Statut od 08.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama i lana 147 stav 2 Zakona o autorskom i srodnim pravima, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 16544/2 Podgorica, 05.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG br. 27/99,30/02 i Sl. list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladinih organizacija u Registar fondacija, a postupajui po priijavi nevladine fondacije naziva ISTONO HRIANSKA FONDACIJA-EAST CHRISTIAN FOUNDATION od 05.10.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar fondacija pod rednim brojem 183 dana 05.10.2011. godine upisuje se nevladina fondacija pod nazivom ISTONO HRIANSKA FONDACIJA-EAST CHRISTIAN FOUNDATION. 2. Sjedite Fondacije je u Kotoru, Plagenti bb. 3. Fondacija je osnovana na neodreeno vrijeme. 4.Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje fondacije je Duko Radonji. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova, dana 05.10.2011. godine podnesena je prijava za upis u Registar fondacija, fondacije naziva ISTONO HRIANSKA FONDACIJA-EAST CHRISTIAN FOUNDATION. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 03.10.2011. godine i Statut od 03.10.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l.201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-18053/1 Podgorica, 05.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 17 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br. 27/99, 30/02 i Sl.list CG br.11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nove injenice u Registar nevladinih organizacija, a postupajui po obavjetenju udruenja naziva Stari Aerodrom II, od 06.10.2011. godine, donosi R J E E NJ E U Registar udruenja, pod rednim brojem 4685 rubrika 4, vri se promjena i upisuje injenica o izmjenama i dopunama Statuta nevladinog udruenja Stari Aerodrom II koja je usvojena na Skuptini udruenja dana 30.09.2011. godine.

O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva unutranjih poslova i javne uprave, broj 05-006/091994/2 od 07.04.2009. godine, upisano je u Registar NVO udruenje naziva Stari Aerodrom II, sa sjeditem u Podgorici, pod rednim brojem 4685. Dopisom od 06.10.2011. godine, nevladino udruenje Stari aerodrom II, u potpisu Anamarija Petrovi iz Podgorice kao lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja, obavijestio je Ministarstvo unutranjih poslova, da je na sjednici Skuptine udruenja dana 30.09.2011. godine donijeta Odluka o izmjenama i dopunama Statuta udruenja, pa je primjenom l.17 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao u dispozitivu Rjeenja. Rjeenje je doneseno u obliku i sastavnim djelovima u skladu sa odredbama l. 201 st.1, l.202 st.1 i l. 203 st.1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl.list RCG, br. 60/03). Ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-18167/1 Podgorica, 06.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99, 30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar nevladinih udruenja, postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Viteki Red Svetog Djora Crna Gora Knights of Saint George Montenegro od 03.10.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5698 dana 06.10.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Viteki Red Svetog Djora Crna Gora Knights of Saint George Montenegro. 2. Sjedite udruenja je u Kotoru, Plagenti bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Duko Radonji. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 03.10.2011. godine nevladino udruenje naziva Viteki Red Svetog ora Crna Gora - Knights of Saint George Montenegro, podnijelo je prijavu za upis u Registar.

U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 03.10.2011. godine i Statut od 03.10.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 18055/1 Podgorica, 06.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG br. 27/99,30/02 i Sl. list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladinih organizacija u Registar fondacija, a postupajui po priijavi nevladine fondacije naziva HUMBOLTOVO DRUTVO ZA UNAPREENJE CRNOGORSKO-NJEMAKE KULTURNE SARADNJE od 06.10.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar fondacija pod rednim brojem 184 dana 07.10.2011. godine upisuje se nevladina fondacija pod nazivom HUMBOLTOVO DRUTVO ZA UNAPREENJE CRNOGORSKO-NJEMAKE KULTURNE SARADNJE. 2. Sjedite Fondacije je u Tivtu, Gradiosnica bb. 3. Fondacija je osnovana na neodreeno vrijeme. 4.Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje fondacije je Bock Anthony Alan. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova, dana 06.10.2011. godine podnesena je prijava za upis u Registar fondacija, fondacije naziva HUMBOLTOVO DRUTVO ZA UNAPREENJE CRNOGORSKO-NJEMAKE KULTURNE SARADNJE. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 26.09.2011. godine i Statut od 26.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 citiranog zakona odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l.201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03).

Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-17517/2 Podgorica, 07.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 17 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl.list RCG, br.27/99,30/02 i Sl.list CG, br. 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova u postupku upisa nove injenice u Registar nevladinih organizacija, a postupajui po obavjetenju Ljiljane Krsti iz Herceg Novog od 05.10. 2011. godine, donosi R J E E NJ E U Registar udruenja, pod rednim brojem 961 rubrika 7, vri se promjena i upisuje injenica o licu koje zastupa i predstavlja nevladino udruenje naziva Udruenje roditelja za podrku i pomo djeci sa posebnim potrebama Sunev zrak . Nevladino udruenje naziva Udruenje roditelja za podrku i pomo djeci sa posebnim potrebama Sunev zrak zastupa i predstavlja Jovo Gruba. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva pravde broj 02-6764/00 od 25.12.2000. godine, upisano je u Registar udruenja, nevladino udruenje naziva Udruenje roditelja za podrku i pomo djeci sa posebnim potrebama Sunev zrak. sa sjeditem u Igalu, pod brojem 961. Dopisom od 05.10.2011. godine, navedeno nevladino udruenje, obavijestilo je ovo Ministarstvo, da je na sjednici Skuptine udruenja, odranoj dana 16.09.2011. godine, donijelo Odluku o promjeni lica ovlaenog za zastupanje i predstavljanje udruenja, pa je primjenom l.17 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao u dispozitivu Rjeenja. Rjeenje je doneseno u obliku i sastavnim djelovima u skladu sa odredbama l.201 st.1, l. 202 st.1 i l. 203 st.1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl.list RCG, br. 60/03). Ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11-18047/1 Podgorica, 07.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99, 30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar nevladinih udruenja, postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva KLUB KULTURE, skraenog naziva KCLUB od 12.09.2011. godine, i dopuni prijave od 30.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5699 dana 07.10.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva KLUB KULTURE, skraenog naziva KCLUB. 2. Sjedite udruenja je u Bijelom Polju, Voja Ljenjaka, br. 51 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Rafet Muli. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 12.09.2011. godine nevladino udruenje naziva KLUB KULTURE, skraenog naziva K-CLUB, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 01.09.2011. godine i Statut od 01.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav p1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 16576/2 Podgorica, 07.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 196 Zakona o optem upravnom postupku i lana 16 Zakona o poltikim partijama (Sl.list RCG, br. 21/04), Ministarstvo unutranjih poslova postupajui po prijavi politike partije BONJAKA STRANKA, od 04.10.2011. godine, donosi R J E E NJ E

U Registar politikih partija, Knjiga br. I, redni broj 28, u rubrikama 9 i 10 vre se promjene i upisuju izmjene o novom Statutu i Programu politike partije BONJAKA STRANKA, usvojene na Drugom kongresu BONJAKE STRANKE dana 18.06.2011. godine. O b r a z l o e nj e Rjeenjem Ministarstva pravde broj 02-1193/06 od 24.03.2006. godine, upisana je u Registar politikih partija, pod rednim brojem 28 BONJAKA STRANKA, sa sjeditem u Roajama. Dopisom od 04.10.2011. godine, lice ovlaeno za zastupanje navedene politike partije Rafet Husovi dostavio je ovom Ministarstvu prijavu i Odluku uz koju je dostavio Statut i Program partije od 18.06.2011. godine. Zakonom o politikim partijama, l.16 propisano je da je lice ovlaeno za zastupanje partije duno da u sluaju izvrenih promjena u statutu i programu partije i u sluaju izbora novog lica za zastupanje partije, podnese prijavu kod nadlenog organa za upis novih podataka. Protiv ovog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor, u roku od 30 dana od dana prijema istog, pred Upravnim sudom Crne Gore. Br. 05-006/11-17925/1 Podgorica, 10.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99, 30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar nevladinih udruenja, postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Udruenje nezaposlenih Bijelo Polje od 30.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5700 dana 10.10.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Udruenje nezaposlenih Bijelo Polje. 2. Sjedite udruenja je u Bijelom Polju, Potkrajci bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Lazar Kneevi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 30.09.2011. godine nevladino udruenje naziva Udruenje nezaposlenih Bijelo Polje, podnijelo je prijavu za upis u Registar.

U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 23.09.2011. godine i Statut od 23.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 17776/1 Podgorica, 10.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99, 30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar nevladinih udruenja, postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva NVO RIVA LUKA KOTOR - Kotor od 29.09.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5701 dana 10.10.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva NVO RIVA LUKA KOTOR - Kotor. 2. Sjedite udruenja je u Kotoru, Riva bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Dino Petrovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 29.09.2011. godine nevladino udruenje naziva NVO RIVA LUKA KOTOR - Kotor, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 24.09.2011. godine i Statut od 24.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja.

Br. 05-006/11- 11654/1 Podgorica, 10.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99, 30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar nevladinih udruenja, postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva INTERAKTIV od 10.10.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5702 dana 12.10.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva INTERAKTIV. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, Naselje Kruevac-Krivi most. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Jadranka Radulovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 10.10.2011. godine nevladino udruenje naziva INTERAKTIV, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 11.09.2011. godine i Statut od 11.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 18360/1 Podgorica, 12.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99, 30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar nevladinih udruenja, postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva UDRUENJE BIVIH RADNIKA AD AUTOPREVOZNO NIKI od 12.10.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5703 dana 12.10.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva UDRUENJE BIVIH RADNIKA AD AUTOPREVOZNO NIKI. 2. Sjedite udruenja je u Nikiu, Koani bb-AD Tehnobaza. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Duan Radovi. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 12.10.2011. godine nevladino udruenje naziva UDRUENJE BIVIH RADNIKA AD AUTOPREVOZNO NIKI,podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 10.10.2011. godine i Statut od 10.10.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 18529/1 Podgorica, 12.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99, 30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar nevladinih udruenja, postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Centar za razvoj izvoakih umjetnosti, folklora i plesa Modus, na engleskom jeziku naziva Centre for Development of performing arts, folklore and dance Modus od 05.10.2011. godine, donosi R J E E NJ E

1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5704 dana 14.10.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Centar za razvoj izvoakih umjetnosti, folklora i plesa Modus, na engleskom jeziku naziva Centre for Development of performing arts, folklore and dance Modus. 2. Sjedite udruenja je u Podgorici, ul.27.Marta G7. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Aleksandar uki. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 05.10.2011. godine nevladino udruenje naziva Centar za razvoj izvoakih umjetnosti, folklora i plesa Modus, na engleskom jeziku naziva Centre for Development of performing arts, folklore and dance Modus, podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 04.10.2011. godine i Statut od 10.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 18064/1 Podgorica, 14.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99, 30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar nevladinih udruenja, postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Nevladina organizacija (NVO) Alternativni Umjetniki Teatar-(AUT), na engleskom jeziku naziva Non-governmental organisation (NGO) Alternative Artistic Theatre-(AAT) od 04.10.2011. godine, i dopuni prijave od 13.10.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5705 dana 14.10.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Nevladina organizacija (NVO) Alternativni Umjetniki Teatar-(AUT), na engleskom jeziku naziva Non-governmental organisation (NGO) Alternative Artistic Theatre-(AAT). 2. Sjedite udruenja je u Herceg Novom, Kamenari bb. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme.

4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Milo Peikan. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 04.10.2011. godine nevladino udruenje naziva Nevladina organizacija (NVO) Alternativni Umjetniki Teatar- (AUT), na engleskom jeziku naziva Non - governmental organisation (NGO) Alternative Artistic Theatre-(AAT), podnijelo je prijavu za upis u Registar. U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 27.09.2011. godine i Statut od 27.09.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 17938/1 Podgorica, 14.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

Na osnovu lana 13 Zakona o nevladinim organizacijama (Sl. list RCG, br.27/99, 30/02 i Sl.list CG, broj 11/07), Ministarstvo unutranjih poslova, u postupku upisa nevladine organizacije u Registar nevladinih udruenja, postupajui po prijavi nevladinog udruenja naziva Zatita ivotne sredine region KomoviAndrijevica od 07.10.2011. godine, donosi R J E E NJ E 1. U Registar udruenja, pod rednim brojem 5706 dana 14.10.2011. godine upisuje se nevladino udruenje naziva Zatita ivotne sredine region KomoviAndrijevica. 2. Sjedite udruenja je u Andrijevici, selo Kralje. 3. Udruenje je osnovano na neodreeno vrijeme. 4. Lice ovlaeno za zastupanje i predstavljanje udruenja je Sneana urii. O b r a z l o e nj e Ministarstvu unutranjih poslova dana 07.10.2011. godine nevladino udruenje naziva Zatita ivotne sredine region Komovi-Andrijevica, podnijelo je prijavu za upis u Registar.

U prilogu prijave dostavljeni su Osnivaki akt od 03.10.2011. godine i Statut od 03.10.2011. godine, ija sadrina je ureena u skladu sa odredbama l. 10-12 Zakona o nevladinim organizacijama, te je primjenom odredaba l. 14 i 16 stav 1 Zakona o nevladinim organizacijama odlueno kao pod takom 1 dispozitiva ovog Rjeenja. Rjeenje je donijeto u obliku i sastavnim djelovima, saglasno odredbama l. 201 stav 1, 202 stav 1 i 203 stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, broj 60/03). Pravna pouka: ovo Rjeenje je konano i protiv njega se moe podnijeti tuba Upravnom sudu Crne Gore u roku od 30 dana od dana prijema Rjeenja. Br. 05-006/11- 18234/1 Podgorica, 14.10.2011. godine Ministarstvo unutranjih poslova Ministar, Ivan Brajovi

KONKURSI - OGLASI

STEAJNI UPRAVNIK NVO AMB ORE STANI"- u steaju BIJELO POLJE RASPISUJE OGLAS O PRODAJI IMOVINE DUNIKA JAVNIM NADMETANJEM Shodno lanu 80 taka 4 Zakona o insolventnosti privrednih drutava Ra-spi-su-je-mo javno nadmetanje za imovinu dunika NVO AMD ORE STANI"- u steaja BIJELO POLJE. Dana 20.07.2012. god. u 11h u prostorijama NVO AMD ORE STANI"- u steaju BIJELO POLJE, vrie se prodaja javnim nadmetanjem, imovine dunika: A) imovina pod I i II sa poetnom cijenom I) OBJEKTI U KRUGU AMD 1. Objekti sa poetnom cijenom 2. Zemljite po Listu nepokretnosti 3767 3. -Dio zemljita po Listu nepokretnosti 367 br.parc 1895 2 kr, kamenjar UKUPNO II) OSTALA IMOVINA (invetar i dr.) POETNA CIJENA IMOVINE pod I i II UKUPNO 322.863,00 eura 198.684,00 eura 93.681,00 eura 2.670,00 eura 295.035.00 eura 27,828,00 eura 322.863,00 eura

B) Kompresorska stanica I) KOMPRESORSKA STANICApoetna cijena 1.067,00 eura Imovina se moe razgledati svakog radnog dana do dana prodaje imovine. Pravo uea na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizika lica koja prethodno uplate depozit u visini od 10% od poetne licitacione cijene, na iro raun 505108808-52 kod Atlas mont banke ili na blagajni do l0h i 45minuta prije poetka javnog nadmetanja, a ovlaeno lice je duno dostaviti ovlaenje i dokaz o deponovanju sredstva. Ukoliko najbolje rangirani ponua ne pristupi zakljuenju Ugovora u roku od 5 dana, smatrae se da je odustao i gubi pravo na povraaj depozita. Bijelo Polje 25.06.2012. godine NVO AMD ORE STANI u steaju Steajni upravnik, Joki Momo, dipl.ing, s.r.

KONCENTRACIJE Na osnovu lana 28. Zakona o zatiti konkurencije (Slubeni list RCG broj 69/05 i 37/07), Uprava za zatitu konkurencije objavljuje iz Zahtjeva za odobrenje koncentracije Consulteam d.o.o. sa registrovanim sjeditem na adresi Prote Mateje 52, Beograd, Republika Srbija, od 21.06.2012. godine, sljedee podatke: Consulteam d.o.o. je privredno drutvo sa sjeditem na adresi Prote Mateje 52, Beograd, Republika Srbija, registrovano u Agenciji za privredne registre Republike Srbije, pod matinim brojem 17474291, sa ifrom djelatnosti 7810-djelatnost agencija za zapoljavanje. Career Team d.o.o. je privredno drutvo sa sjeditem na adresi Ce-ti-njski putCity kvart, Lamela 1-9, Podgorica, Crna Gora, regi-stro-va-no u Ce-ntralnom registru Privrednog suda u Podgorici, pod registarskim brojem 5-0309994/015 i matinim brojem 02618192, sa ifrom djelatnosti 7810-djelatnost agencija za zapoljavanje. Predmetnom koncentracijom Consulteam d.o.o. namjerava da stekne potpunu kontrolu nad vlasnitvom i upravljanjem privrednog drutva Career Team do.o. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u Upravi za zatitu konkurencije.

POKRETANJE POSTUPKA Na osnovu lana 3 Pravilnika o obliku i sadrini zahtjeva za pokretanje postupka (''Slubeni list RCG'' broj 36/06) Uprava za zatitu konkurencije, objavljuje kratak rezime iz Zahtjeva za pokretanje postupka, Katun promet Vujovi DOO, Ul, Lovenska, br. 55, Cetinje, Crna Gora, podnijetog protiv Javno komunalnog preduzea Cetinje. Katun promet VujoviDOO,je drutvo,sa sjeditem na adresi Ul. Lovenskabr.55,Cetinje,Crna Gora registrovano u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici, pod brojem registracije 50134574, sa ifrom djelatnosti 4729Ostala trgovina na malo hranom u specijalizovanim prodavnicama. Katun promet Vujovi DOO je Upravi za zatitu konkurencije dostavilo, dana 22.06.2012. god. zahtjev za pokretanje postupka protiv Javno komunalnog preduzea Cetinje, zbog visokih cijena usluga kapele, rashladnog ureaja i ulaska slubenog vozila. Svaki uesnik koji iskae pravni interes moe se prijaviti za uee u postupku u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja kratkog rezimea zahtjeva u "Slubenom listu CG", shodno odredbama lana 4, navedenog pravilnika. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u Upravi za zatitu konkurencije.

OBAVJETENJA Ovlaeno lice za vansudske prodaje hipotekarnog povjerioca HIPOTEKARNA BANKA AD PODGORICA, vorovi Maja, advokat iz Podgorice, u postupku radi namirenja potraivanja, po Ugovoru o kreditu, br. 105-344/2, od 12.03.2010 godine, shodno lanu 45, u vezi sa lanom 201 Zakona o izvrenju i obezbjeenju, vri: DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom/hipotekarnom duniku utulovi Zoranu, sa posljednjom poznatom adresom: ul. Vojislavljevia br. 26, Podgorica, raskida Ugovora o kreditu, br. 105344/2, od 12.03.2010 godine, zakljuenog sa Hipotekamom bankom AD Podgorica i obavjetenja o poetku namirenja potraivanja, po osnovu Ugovora o hipoteci, Ov.br. 7385/10, od 12.03.2010 godine, na nepokretnosti, upisanoj u list nepokretnosti br. 3217 KO Podgorica III, oznaenoj kao stambeni prostor, povrine 40 m2, spretnost P2, PD 160, u objektu broj 1, na katastarskoj parceli br. 4994, svojina utulovi Zorana. Poziva se kreditni/hipotekarni dunik utulovi Zoran da kontaktira ovlaeno lice za vansudske prodaje (069/984-705), ili da doe u prostorije advokatske kancelarije vorovi, Mini & Radunovi, u ul. Moskovska bb, L7, C/3, u Podgorici, u roku od 8 dana, i, ujedno, upozorava da se ovakav nain dostavljanja smatra urednom dostavom, kao i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. _______________________________________ Oviaeno lice za vansudske prodaje hipotekarnog povjerioca HIPOTEKARNA BANKA AD PODGORICA, vorovi Maja, advokat iz Podgorice, u postupku radi namirenja potraivanja, po Ugovoru o kreditu, br. 630-587, od 05.06.2008 godine, shodno lanu 45, u vezi sa lanom 201 Zakona o izvrenju i obezbjeenju, vri: DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom/hipotekamom duniku epanovi Miunu, sa posljednjom poznatom adresom: Bojita bb, Bijelo Polje, obavjetenja o drugom roitu vansudske prodaje javnim nadmetanjem hipotekovanih nepokretnosti, upisanih u list nepokretnosti br. 181 KO Bojita, oznaenih kao katastarske parcele br. 871, 872, 873, 874, 875, 876, 885, 886 i 898, koja e se sprovesti dana 04.07.2012 godine, u filijali Hipotekarne banke u Bijelom Polju, ul. Slobode bb, u 11:00 asova. Poziva se kreditni/hipotekarni dunik epanovi Miun da kontaktira oviaeno lice za vansudske prodaje - advokata vorovi Maju (069/984-705), ili da doe u prostorije advokatske kancelarije, u ul. Moskovska bb, L17, C/3, u Podgorici, u roku od 3 dana, i, ujedno, upozorava da se ovakav nain dostavljanja smatra urednom dostavom, kao i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka.

STEAJI I LIKVIDACIJE

St.br.23/12 Privredni sud u Bijelom Polju, objavljuje OGLAS Zakljuuje se steajni postupak nad dunikom DOOMK-COD u steaju sa sjeditem u Mojkovcu i DOOMK-COD u steaju sa sjeditem u Mojkovcu, smatra se likvidiranim. Razrjeava se dunosti steajni upravnik Laki Grdini diplomirani ekonomista iz Bijelog Polja i oslobaa obaveza u vezi sa steajnim postupkom kod DOO MKCOD u steaju sa sjeditem u Mojkovcu. _______________________________________ St.br. 21/12 Privredni sud u Bijelom Polju, objavljuje OGLAS o zakljuenju steajnog postupka ZAKLJUUJE SE steajni postupak nad steajnim dunikom DOO Mega Company u steaju iz Berana, odreen rjeenjem ovog suda St.br. 21/12 od 30.04.2012. godine i DOO Mega Company u steaju iz Berana, se smatra likvidiranim. RAZRJEAVA SE dunosti steajni upravnik Paariz Remzet, dipl. ecc. iz Bijelog Polja i oslobaa obaveza u vezi sa steajnim postupkom kod DOO Mega Company u steaju iz Berana. _______________________________________ Privredni sud u Podgorici, objavljuje OGLAS o otvaranju steajnog postupka ST. br. 164/12 nad DOO STEVICA Niki ul.Vuka Karaia bb I. OTVARA SE dana 19.06.2012 steajni postupak nad dunikom DOO STEVICA Niki ul.Vuka Karaia bb, (matini br.02336022) II. Imenuje se Dragan Braunovi dipl. pravnik iz Podgorice, ul. He-rce-go-vaka br.6 tel 067/393-650, za steajnog upravnika nad steajnim dunikom. III. Pozivaju se povjerioci steajnog dunika da u roku od 30 dana od dana objevljivanja oglasa o otvaranju steajnog postupka, prijave svoja obezbijeena i neobezbijeena potraivanja. IV. Pozivaju se dunici sreajnog dunika da ispune svoje obaveze prema steajnoj masi. V. Prvi sastanak povjerilaca odrae se 20.07.2012. god. u 9,30 h, a roite za ispitivanje potraivanja odrae se 04.09.2012. god. u 9 h u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br. 21. VI. Rjeenje objaviti na oglasnoj tabli suda, dana 19.06.2012. godine. _______________________________________

Privredni sud u Podgorici objavljuje OGLAS o otvaranju steajnog postupka u predmetu st. br. 162/12 nad dunikom doo ZING - Podgorica I. OTVARA SE steajni postupak nad dunikom Drutva za proizvodnju, promet i usluge, export-import ZING, d.o.o. iz Podgorice, ul. Save Kovaevia 56 (matini broj 02763796). II. Imenuje se DUICA REEVI, dipl. pravnik iz Podgorice, ul. Rusa Ra-dulovia 97, tel.069/535-406, za steajnog upravnika nad steajnim dunikom. Pozivaju se povjerioci steajnog dunika da u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju steajnog postupka, prijave svoja obezbijeena i neobezbijeena potraivanja. Pozivaju se dunici steajnog dunika da ispune svoje obaveze prema steajnoj masi. Prvi sastanak povjerilaca odrae se 19.07.2012. godine u 9,00 sati u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija broj 30. Roite za ispitivanje potraivanja odrae se dana 21.08.2012. godine u 9,00 sati, u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija broj 30. Rjeenje o otvaranju steajnog postupka, objaviti na oglasnoj tabli suda, dana 21.06.2012. godine. _______________________________________ Privredni sud u Podgorici, objavljuje OGLAS o otvaranju steajnog postupka ST. br. 157/12 nad 20 maj doo Podgorica I.OTVARA SE dana 22.06.2012. g. steajni postupak nad dunikom 20 Maj DOO Podgorica ul. Piperska br,43(matini br.02820919) II. Imenuje se Dragan Smolovi dipl. pravnik iz Podgorice, ul. Ivana Crnojevia br.75 tel. 069/026-812, za steajnog upravnika nad steajnim dunikom. III. Pozivaju se povjerioci steajnog dunika da u roku od 30 dana od dana objevljivanja oglasa o otvaranju steajnog postupka, prijave svoja obezbijeena i neobezbijeena potraivanja. IV. Pozivaju se dunici sreajnog dunika da ispune svoje obaveze prema steajnoj masi. Prvi sastanak povjerilaca odrae se 27.07.2012. god. u 9 h, a roite za ispitivanje potraivanja odrae se 04.09.2012. god. u 12h u Pri-vre-dnom sudu u Podgorici, kancelarija br. 21. Rjeenje objaviti na oglasnoj tabli suda, dana 22.06.2012. godine. _______________________________________ Privredni sud u Podgorici,objavljuje OGLAS o otvaranju steajnog postupka ST. br. 174/12 nad doo STRATEGIC LEADERSHIP FOR SUSTAINABILITY CONSULTANTS Niki

I. OTVARA SE dana 19.06.2012 steajni postupak nad dunikom DOO STRATEGIC LEADERSHIP FOR SUSTAINABILITY CONSULTANTS Niki ul.Narodne omladine br.26 (matini br.02756641) II. Imenuje se Dragan Braunovi dipl. pravnik iz Podgorice, ul. He-rce-go--vaka br.6 tel 067/393-650, za steajnog upravnika nad steajnim dunikom. III. Pozivaju se povjerioci steajnog dunika da u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju steajnog postupka, prijave svoja obe-zbijeena i neobezbijeena potraivanja. IV. Pozivaju se dunici sreajnog dunika da ispune svoje obaveze prema steajnoj masi. V. Prvi sastanak povjerilaca odrae se 20.07.2012. god. u 9,30 h, a roite za ispitivanje potraivanja odrae se 04.09.2012. god. u 9 h u Pri-vre--dnom sudu u Podgorici, kancelarija br. 21. VI. Rjeenje objaviti na oglasnoj tabli suda, dana 19.06.2012 godine. _______________________________________ Privredni sud u Podgorici objavljuje OGLAS o zakljuenju steajnog postupka nad dunikom doo INTEX MONTENEGRO iz Herceg Novog ZAKLJUUJE SE steajni postupak nad steajnim dunikom Dru-tvom INTEX MONTENEGRO, d.o.o. za graevinarstvo, proje-kto-va--nje i izgradnju iz Herceg Novog, Meljine, otvoren rjeenjem ovog suda St.br. 90/12 od 16.03.2012. godine (matini broj 02645637). _______________________________________ St.br. 258/11 Privredni sud u Podgorici, 19.06.2012.g. objavljuje R J E E NJ E I ZAKLJUUJE SE steajni postupak nad steajnim dunikom DOO FARMACIJA iz PODGORICE, pokrenut rjeenjem ovog suda St.br. 258/11 od 30.03.2012.g. _______________________________________ Privredni sud u Podgorici objavljuje OGLAS o zakljuenju steajnog postupka nad dunikom doo STICKLER iz Podgorice ZAKLJUUJE SE steajni postupak nad steajnim dunikom Dru-tvom sa ogranienom odgovornou STICKLER iz Podgorice, ul. Vaka urovia bb, otvoren rjeenjem ovog suda St.br. 102/12 od 26.03.2012. godine (02691264). _______________________________________ St.br. 73/12 Privredni sud u Podgorici objavljuje, 19.06.2012. god. objavljuje R J E E NJ E

I ZAKLJUUJE SE steajni postupak nad steajnim dunikom DOO ATLANTIK iz PODGORICE, pokrenut rjeenjem ovog suda St.br. 73/12 od 19.03.2012.god.

SUDSKI OGLASI

OGLAS OSNOVNI SUD U BARU, po sudiji Sneani Dragojevi, u postupku raspravljanja zaostavtine iza smrti Asovi Zuhre, rjeenjem O.br. 599/08 od 08.06.2012. godine postavio je nasljedniku Asovi Temu, sinu ostavilje, privremenog zastupnika Buji Slaanu, savjetnika u Osnovnom sudu u Baru. Nasljedniku Asovi Temu se postavlja privremeni zastupnik shodno l. 82 st. 3 ta. 1 ZPP-a, budui daje isti nepoznatog boravita, a nema punomonika. Postavljeni privremeni zastupnik e u ostavinskom postupku zastupati na-vedenog nasljednika dok se isti ili njegov punomonik ne pojave pred Sudom, ili dok Organ starateljstva ne obavijesti Sud daje istom postavio staraoca. O.br. 599/08 OSNOVNI SUD U BARU Dana, 08.06.2012. godine _______________________________________ OSNOVNI SUD U BARU, sudija Tamara Spasojevi, u pravnoj stvari tuioca Srdanovi Selima iz Plava, koga zastupa adv. Rifat Feratovi, pro--tiv tuene Brato roena erenko Olga, radi svojine, dana 15.06.2012. godine, donio je OGLAS Rjeenjem ovog suda P.br. 238/12 od 15.06.2012. godine, na osnovu lana 82 stav 3 ta. 1 ZPP-a, postavljena Julija oki savjetnik ovog suda, za privremenog zastupnika tuenoj Brato roena erenko Olgi, nepoznate adrese. Istim rjeenjem odreeno je da e privremeni zastupnik, zastupati tuenu, sve dok se tuena ili njen punomonik ne pojavi pred Sudom, odnosno dok Organ staratelj stva ne obavijesti Sud daje postavio staraoca. P. br. 238/12 OSNOVNI SUD U BARU Dana, 15.06.2012. godine _______________________________________ OGLAS Osnovni sud u Bijelom Polju, sudija Sanja Konatar, u pravnoj stvari tuioca Radojevi Nikole iz Bijelog Polja, Loznice, protiv tuene Radojevi ro. Drecun Suzane iz B. Polja, sada na nepoznatoj adresi, radi razvoda braka, rjeenjem ovog suda P.br.401/12 od 08.06.2012. go-dine, postavio je tuenoj Radojevi ro. Drecun Suzani privremenog za-stupnika Mariju Novovi, savjetnika u Osnovnom sudu u Bijelom Polju, da u ime iste preduzima sve radnje u predmetu P.br.401/12. Tuenoj Radojevi ro. Drecun Suzani se postavlja privremeni zastupnik, shodno l. 82 st. 3 ZPP-a, jer je ista nepoznatog boravita, nema pu-no-mo-nika, pa bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog za-stu-pnika istoj dugo trajao, tako da bi mogle nastati tetne posljedice za stranke.

Postavljeni privremeni zastupnik e zastupati tuenu u postupku P.br. 401/12, sve dok se tuena ili njen punomonik ne pojave pred Sudom, odnosno dok Organ starateljstva ne obavijesti Sud da je postavio staraoca. P.BR.401/12 OSNOVNI SUD U BIJELOM POLJU Dana, 08.06.2012. godine

MALI OGLASI

Da bi se sprijeila svaka zloupotreba, oglaavaju nevaeim isprave pravna i fizika lica: Kandi Stevan, svjedoanstvo 1, 2, 3 , 4 razreda i diplomu, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Gluni Dragan, svjedoanstvo 1 razreda, GG in Marko Radevi, Podgorica urii Ivan, svjedoanstvo 1 i 2 razreda, GG in Marko Radevi, Podgorica Pavievi Sonja, diplomu, C Sergije Stani, Podgorica Velimirovi Slavica, svjedoanstvo 2 razreda, E Mirko Veovi, Podgorica Ivanovi Katarina, svjedoanstvo 1 , 2 razreda i svjedoanstvo o poloenom zavrnom ispitu, E Mirko Veovi, Podgorica Milovi Milo, svjedoanstvo 1 razreda, HT Spasoje Raspopovi, Podgorica Femi Milo, diplomu, Medicinska kola, Podgorica Harovi Minela, svjedoanstvo 2 razreda, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Mirecki Mia, svjedoanstvo 1 razreda, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Lazarevi Slavica, diplomu, Medicinska kola, Podgorica Pavievi Marija, svjedoanstvo 1 razreda, E Mirko Veovi, Podgorica Mili Nikoleta, diplomu, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Kaluerovi Marija, diplomu, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Boljevi Luka, svjedoanstvo 1 razreda, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Miladinovi Maa, diplomu, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Bajramspahi Denis, svjedoanstvo 1 i 2 razreda, Medicinska kola, Podgorica Vuurovi Jelena, svjedoanstvo 8 razreda, Tivat Perovi Nikola, svjedoanstvo 7 razreda Radulovi Goran, diplomu Basorovi Ljubica, diplomu Gruji Sanja, diplomu Samardi Sinia, svjedoanstvo o zavrenoj o osnovnoj koli Lazovi Dejan, svjedoanstvo 7 razreda, O Milan Vukoti Podgorica Bulatovi Anela, svjedoanstvo 8 razreda, O Savo Pejanovi, Podgorica ofranac Nikola, svjedoanstvo 8 razreda, O Milorad Musa Burzan, Podgorica Petri Irena, svjedoanstvo 7 razreda, O Savo Pejanovi, Podgorica Vuljaj Rozana, svjedoanstvo 7 razreda, O Mahmut Leki Pavievi Ana, svjedoanstvo 7 razreda, O tampar Makarije, Po-dgo-rica Pavievi Zorica, svjedoanstvo 1, 2 i 3 razreda, Medicinska kola, Po-dgorica Vukadinovi Ivan, svjedoanstvo 1 razreda, MT Ivan Uskokovi, Po-dgorica Vujkovi Jovana, svjedoanstvo 1, 2, 3 , 4 razreda i diplomu, Medi-cin-ska kola, Podgorica Raovi Darko, svjedoanstvo 1 i 2 razreda, MT Ivan Uskokovi, Po-dgorica

Rakovi Marina, svjedoanstvo 1 i 2 razreda, E Mirko Veovi, Po-dgorica Nikoli Milica iz Podgorice, svjedoanstvo 2 razreda izdato od Gi-mna-zije Petar I Petrovi Njego u Danilovgradu Belojevi Luka, svjedoanstvo 7 razreda, O Oktoih, Podgorica Raievi Neboja, svjedoanstvo 2 razreda, MT Ivan Uskokovi, Podgorica inovi Branka, svjedoanstvo 7 i 8 razreda, O Milan Vukoti avi Lazar, svjedoanstvo 7, 8 i 9 razreda, O Savo Pejanovi, Podgorica Krcunovi Goran, svjedoanstvo 8 razreda, O Vladimir Nazor, Podgorica Stani Igor, svjedoanstvo 7 razreda, O 21 Maj, Podgorica Karadi Marko iz Podgorice, svjedoanstvo 1 razreda izdato od Gimnazije Miloje Dobrainovi u Bijelom Polju Vukovi Stefan, svjedoanstvo 1 i 2 razreda, MT Ivan Uskokovi, Podgorica Jaovi Danica, svjedoanstvo 1 razreda, Medicinska kola,Podgorica Lazarevi Duka, svjedoanstvo 1 razreda, C Sergije Stani, Podgo-ri-c-a Vujai Vuk, svjedoanstvo 1, 2, 3 i 4 razreda, Medicinska kola, Podgorica Miladinovi Maa, svjedoanstvo 1, 2, 3 i 4 razreda, Gimnazija Slo-bo-dan kerovi, Podgorica Paljevi Ilirjana, svjedoansto 7 razreda Mijukovi Mihailo, svjedoastvo 7 razreda Boovi Milan, svjedoanstvo 8 razreda, O Vlado Mili, Podgorica Makovi Davor iz Kolaina, svjedoanstvo 2 razreda izdato od MT Ivan Uskokovi u Podgorici Femi Milo, svjedoanstvo 1, 2, 3 i 4 razreda, Medicinska kola, Podgorica epanovi Jelena, svjedoanstvo 1, 2, 3 ,4 razreda i diplomu, Gimna-zija Slobodan kerovi, Podgorica Sekuli Isidora, svjedoanstvo 1, 2, 3 i 4 razreda, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Ranatovi Dragana, svjedoanstvo 1 razreda, E Mirko Veovi, Podgorica Stijovi Nenad, diplomu, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Martinovi Janko, svjedoanstvo 2 razreda, ET Vaso Aligrudi, Podgorica Boovi Milica, svjedoanstvo 1, 2, 3 , 4 razreda i diplomu, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Bokovi Uro, diplomu, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Popovi Katarina, svjedoanstvo 1, 2, 3 i 4 razreda, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Pavlovi Branka, svjedoanstvo 3 razreda Radulovi Ivan, svjedoanstvo 1, 2, 3, 4 razreda i diplomu Rafailovi Lidija, svjedoanstvo 1, 2, 3, 4 razreda i diplomu Zahra Kala, diplomu Basorovi Ljubica, diplomu aranovi Marko, svjedoanstvo 1, 2, 4 razreda i diplomu, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica aranovi Marko, rjeenje o nostrifikaciji svjedoanstva 3 razreda, Ministarsto prosvjete Crne Gore Bulatovi Milutin, svjedoanstvo 1 razreda, MT Ivan Uskokovi, Podgorica Krivokapi Boica, diplomu, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica

Piperovi Luka, svjedoanstvo 3 razreda, E Mirko Veovi, Podgorica Dervanovi Hana, svjedoanstvo 2 razreda, E Mirko Veovi, Podgorica Makoevi Teodora, svjedoanstvo 2 razreda, E Mirko Veovi, Podgorica Lazarevi Jovana, svjedoanstvo 2 razreda, Gimnazija Slobodan kerovi, Podgorica Vujai Vuk, diplomu, Medicinska kola, Podgorica Asanovi Bojan, svjedoanstvo 2 razreda, E Mirko Veovi, Podgorica Pavlovi Branka, svjedoanstvo 3 razreda, Medicinska kola, Podgorica Miloevi Predrag, diplomu, GG in Marko Radevi, Podgorica Oglaavanje linih karata br.:

133738, 602246441, 327348818, 10040, 716047794, 680344711, 297345021, 787544677, 439749032, 845942837, 107448775, 570945926, 311841546, 260546552, 415943299, 206843269, 737147755, 496047025, 802741013, 811147310, 745345943, 017449795, 946246854, 427844957, 583041540, 083948802, 188942628, 161741151, 255046865, 493041213, 44985, 612149930, 986240929, 316142971, 463249568, 696845832, 18299, 178041129, 781540247, 165036, 203045965, 919449492, 820944085, 202347295, 887449748, 13310, 129849742, 177846451, 431648727, 54709, 541348329, 381249017, 19183, 938148258, 264347461, 18997, 252142240, 394841641, 999146850, 879644398, 997742298, 511345310, 104046510, 387547638, 33043, 7047, 419046392, 506744549, 112641582, 970540137, 634047686, 943242102, 9182, 178244095, 871244831, 241045187, 553046162, 308747606, 848749210, 520848005, 769641796, 71967, 40789, 303242449, 322548938, 025040405, 43713, 29712, 9222, 313640141, 627249692, 37551, 701448199, 153184, 521742582, 14620, 13437, 121742443, 894848113, 701441774, 236449523, 378540462, 424640102, 879343342, 483344209, 30298, 44341, 075649626, 43744, 242643238, 186446608, 648243380, 462540849, 233444396, 212441096, 701544455, 302941677, 736249507, 923847528, 450149541, 210545555, 718147349, 221946026, 418146319, 395445599, 127645141, 765416871, 289641378, 21312, 012145179, 117941058, 793443035, 240746952, 576044790, 148432, 308649541, 304041576, 471748484, 978648701, 643046258, 878740167, 22864, 579849356, 716049700, 982544053, 076449740, 039142895, 944548722, 997745927, 690643927, 623344034, 100748719, 10601, 856447155, 160350, 595542153, 65813, 743642750, 221949049, 475448825, 937540760, 133653, 47878, 468546672, 48444, 184793, 426343360, 437046667, 40529, 931343630, 180645832, 536947106, 874242246, 454928929, 002943017, 410844184, 129143715, 34551, 926041797, 717748915, 510744355, 321441961, 844940627, 055040130, 301148084, 077942079, 104547003, 574249486, 904344809, 142343358, 183163, 381146199, 613244524, 716649994, 755544510, 822448428, 632648731, 585943452, 231340472, 091146433, 957342449, 16882, 27660, 228747902, 397645180, 825340152, 14760, 251141799, 388249830, 50237, 571742766, 9797, 75821, 16015, 41121, 346942473, 185243427, 468346985, 200241839, 021649051, 909447757, 976049912, 33445, 512249406, 22967, 384642123, 423849296, 984141306, 49483, 591942791, 623442479, 781240183, 26482, 26481, 25132, 027645761, 202641399, 29317, 150344628, 11944, 514848682, 40017, 181446793, 212544474, 655042323, 446340935, 184542991, 598240202, 496449118, 269742048, 635143125, 802542001, 688242557, 061748873, 390242247, 293244941, 773846019, 066443364, 748643593, 006047041, 935949758, 196496, 371842322, 33961, 372844947, 550541691, 193748273, 722040695, 098543788, 24344, 377444832, 239941621, 005640670, 679044107, 496346928, 32569, 191242990, 364649284, 284244248, 474345746, 179342126, 087247411, 199640319, 479349971, 041043275, 098347913, 163943757, 339842852, 187063, 177447849, 803746029, 568343808, 15266, 325148625, 747924737, 366045153, 386845504, 840840173, 065148112, 360841322, 672144523, 091746248, 654241217, 198147025, 457343035, 550341385, 459447412, 433942170, 897548511, 525147448, 552140124, 178946563, 19622, 900847845, 954745590,

713748240, 36285, 327244240, 24185, 368742207, 29566, 091349276, 155696, 564247311, 600240760, 24517, 020748509, 280445926, 155649959, 844944255, 401443531, 429647471, 331148216, 475142756, 167992, 188539, 026341396, 927548604, 524744881, 200349879, 24319, 779144036, 35012, 679547563, 002644545, 8309, 13602, 363845641, 038248635, 113043783, 283241759, 049042756, 120542583, 753346336, 747447354, 151407, 651846986, 689249259, 678844942, 418846389, 059644337, 657641436, 158181, 31098, 31097, 158442913, 489343869, 346942944, 13671, 596646193, 996143142, 585344888, 330047427, 006449094, 641543209, 455841994, 888749222, 361046381, 58818, 11111, 721414366, 410346105, 400948234, 019641564, 527441023, 272640735, 122344100, 592747052, 262844735, 340949200, 621045561, 219243182, 190540419, 839943384, 481543471, 195567, 15929, 812842598, 041145070, 840943473, 962541304, 252244034, 264647100, 48485, 175848549, 532342551, 171446731, 203044731, 075349493, 380148563, 605448807, 335647106, 20583, 182142858, 190747956, 24227, 254640149, 556645105, 626743247, 7837, 750748892, 841749370, 592141172, 657948538, 101445035, 987143381, 268444211, 188265, 419747614, 24235, 452942445, 045544140, 607946410, 098245525, 598644721, 341740190, 182744971, 160845, 616845813, 033843575, 601445594, 16344, 860547477, 430346627, 027648641, 842543161, 060142534, 329748249, 097242194, 905645188, 338643293, 300947604, 655447722, 444841409, 242241278, 276445638, 180171, 233646196, 493543205, 107740555, 648446240, 191700, 051249147, 745449914, 265545223, 987844544, 058748165, 809105825, 805145753, 939343421, 939042458, 990646554, 265547469, 536843187, 158844633, 238447650, 296943337, 8840, 006848452, 587102704, 275647662, 411546154, 343448621, 962744238, 041744317, 196105, 650748497, 112047877, 109546697, 110241249, 415143056, 599646259, 051145250, Oglaavanje putnih isprava br.: D45PH6268, S41CL4081, 005159751, 005453220, E56EA7065, 005447212, C65DE5900, F01HS4005, R04JS5292, G51PN8583, A33UL7702, D02HK5174, L93HC9849, A24BF5029, Z01HF1434, R52NH9945, F72ZU4171, 004248860, G85FU3406, G21AK8748, U34FE6743, E64RN2817, F84UH7342, D58ZC9883, Z82UF3287, 004465084, E88RK3587, 003390215, U39CB8670, 004541088, L48AJ1627, U58CL9542, J13BL3302, E18NH3450, 001117834, L98GC0720, 005315949, K12ZL4040, E86UH2704, D75SL5976, U32HU8202, D38DF2114, 002654700, R52ZR6498, 005370275, 003251385, 004540980, G64AJ7650, 003774689, P39UE9732, A09ZD2692, 002013666, A96FE3677, 003901158, J02JF2044, U58JR4922, 001169119, E47GR3016, 005433751, L89LU7910, 000790028, G06RA0890, J93NG2074, P46HG9831, U14CG2218, 003588266, 001322239, D73DG4094, 005448001, S65BR1462, E23SL0601, E36NH3952, 004088909, Z05BG0785, K11SG2253, F77AZ3610, J33ZK2833, Z04CD6955, Z74DP8996, J81SD5862, 005461269, 002359732, K27HS5588, K53LH7718, A76SG2598, D37JB2212, H92LE1162, L75BL0553, R05KL5243, J39AG7196, A34ED9404, Oglaavanje vozakih dozvola br.:

126853780, CG00423769, 570355926, 842751654, 737557755, 496457025, 815555972, 511852694, 846854434, 890853611, 086555313, 068054566, 868350920, 327651439, CG00413202, 113253275, 327552168, 463555891, CG00462594, 216753572, 888458206, 591957727, 999556850, 521152934, 104456510, 517450412, 171952306, 861553372, 871654831, 108859901, CG00406152, 197354147, 994950161, 386254311, 152653854, 627659692, 903058610, CG00407766, 521152582, 894258113, 236859523, 075059626, 435856444, 288151756, 763755561, CG00453481, 328051007, 015751340, 478758390, CG00437477, 136651253, 247952534, 473250717, CG00399077, CG00454200, 295551473, 785352918, 290256124, 862559850, 708158800, 964055685, CG00430093, CG00428743, 383959602, 414256015, 161055962, CG00343436, 628852427, CG00332006, 967956927, 106251606, 059354977, 180056948, 574659486, CG00465556, 301159415, 448655514, 822858428, 046454992, 206058733, 510154355, 063254458, 276055391, CG00441208, 095752391, 976459912, 935451111, 155255562, 108558085, CG00450935, 623852479, CG00190468, 248858178, 986257468, 251851274, 878550592, 542655071, 007852729, CG00389169, CG00402838, CG00387881, 268352398, 564658933, 722450695, 586353239, 481150621, 180951530, 069059058, 023958366, 233651384, 351655499, 910155818, 464055346, 491657304, 779952513, 375759070, 954853992, 332258967, CG00449439, 631256132, 371252322, 017859795, 355258119, 919851039, 683355777, 850756011, 293654941, 551951104, 376751321, 832050309, 661355428, CG00434217, 741450820, CG00440763, CG00170657, 127557665, 028154098, 559259984, 895953378, 469659992, 818858686, 345658975, 802654148, 826655550, 890656318, 367350575, 996553142, CG00269767, 790552324, CG00445204, CG00238657, 418850787, CG00379021, 962951304, 532752551, 171856731, CG00197836, 614858921, 338058246, CG00343823, 096855173, CG00365052, CG00435030, 317854001, 947057826, 745652732, 523351076, 263151455, CG00446768, 060552534, 493953205, CG00348707, 572358017, 319452331, CG00408159, 910352415, 154859675,