You are on page 1of 8

Disanje - Laura Knight-Jadczyk

Yogiji (put yogija) to rade ve stoljeima. Tvrdi se da masteriranje disanja moe voditi do gotovo istovremenih promjena u fiziologiji pojedinca. No, kako istie Gurdjieff, yogiji mogu zadobiti ogromno znanje o fiziologiji, o disanju, o tome kako proizvesti izvjesne supstance unutar svojih tijela putem kontrole disanja ili drugim povezanim metodama, a opet ne mogu napraviti nita jer nisu razvili dostatnu volju ili vjeru. Volju pak razvija fakir (put fakira), a vjeru monah (put monaha). Gurijeffov put se naziva etvrtim putom, i kako ga on opisuje, sastoji se u istovremenom radu na sva tri odjednom, tako da se istovremeno razvije svo troje, tako da se u konanici pojedinac moe pomaknuti u etvrti aspekt, kristaliziranje due, astralnog tijela.

Pozdrav svima! Oni od vas koji su upoznati sa Kasiopejskim materijalima znati e razloge ovog uvoda. One koji nisu, zamolila bih da posjete nae web stranice http://www.cassiopaea.org/ . Odavde moete doi na forum, a na forumu je sekcija koja se zove Cassiopaean Experiment. Na tom podforumu nai ete sve nedavnije transmisije (sesije), i ako proitate te nedavnije sesije, u potpunosti ete razumjeti pozadinu i razlog za ovaj audio-video program koji radim, i koji je vrlo znaajan u ovoj toki ljudske povijesti. Idemo do napomene/upozorenja: Bioenergetske vjebe disanja kontraindicirane su kod epilepsije, trudnoe i bipolarnog poremeaja. Htjela bih zapoeti citatom Gurdjieffa (Iz U potrazi za udesnim od Ouspenskog): Prave vjebe, rekao je G. jednom, koje direktno vode do cilja koji e zagospodariti organizmom i potiniti njegove svjesne i nesvesne funkcije volji, poinje vjebama disanja. Ako ne zagospodarite disanjem ne moete ni sa im. Ali to nije tako lako. Gurdjieff je dao jo nekoliko drugih komentara o disanju, posebice naznaka da se izdahnuti zrak razlikuje u osobe vie razvijenije {u nekom ezoterikom smislu} od osobe manje razvijene. Takoer je priao o nekim vjebama pokreta koji su znaajni za disanje. No, pored ovih saetih napomena, on nam nije dao neke konkretne upute kako {na koji nain} bi trebali 'masterirati' {ovladati} svoje disanje, svoju volju.

Vratimo se na to to je G. Rekao da gospodarenje organizmom poinje sa vjebama disanja. Bez gospodarenja disanjem, niim se ne moe gospodariti. I naravno, masterirati disanje nije uope tako lako. U tom smislu elim sa vama podijeliti moja osobna iskustva vjebi disanja. Vratimo se neto unazad u poetak pa do sredine osamdesetih {prolog st.}. Bila sam majka etvero djece. Patila sam od ozbiljnih ozljeda zadobivenih pri zadnjem porodu, i nisam bila u stanju hodati 6 mjeseci, te sam leala u krevetu. I to je bilo kao dodatak uvjetima ivota, jedna krajnje stresna situacija u kojoj sam se nala, kako sam pisala u knjizi Amazing Grace u kojoj sam takoer opisala svoja najranija iskustva sa vjebama disanja, meditacijom i izvanrednim rezultatima koji su doli prilino brzo kao rezultat poduzimanja tih vjebi, a koje u vas poduiti u audio video programu. No, prije no to doemo do dijela programa u kojem vam objanjavam kako i to da inite, elim malo priati o tome zato da to inite. Dr. Richard Brown imao je u veljai 2005-e govor u kojem je govorio o stresu. Rekao je da je stres epidemija rairena po cijelom svijetu. Bolest broj jedan u odraslih je depresija. Depresija je najekstremniji oblik stresa, koji uetverostruuje ansu za srani udar. Stres takoer poveava rizik od obolijevanja od raka; a kao to znamo, svi ivimo u stresnom svijetu. No, evo i neke naznake: Stres kao odgovor organizma jest vitalan u vrijeme opasnosti. Problem je samo kada se to dogaa predugo, prejako i previe esto. Stres je rezultat simpatikog nervnog sistema, sistema "bori se ili bjei" koji se preesto, predugo i prejako ponavlja.

Stres poveava opasne upalne faktore, citokine. Oprostite I ovo je jedan od naina na koji smo dobili zatrovan mi ako krivo izgovorim ove strune izraze. Oteuje hipokampus uzrokujui gubitke sjeanja. Stres moe uzrokovati poremeaj pokreta. Moe smanjiti sposobnost mast i interferirati sa funkcijom tiroidne ljezde. ak i srane udare, zaepljenje ila. Nie je jednom rekao da ono to vas ne ubije to vas Sve su to loe stvari glede stresa, no vratimo se onoj ideji da je stresni odgovor vitalan u vremenima opasnosti. Moramo razmiljati o svijetu u kojem ivimo i o opasnostima sa kojim se suoavamo. Oito je da nam nai stresni odgovori {organizma} neto kazuju. Individualno, socijalno, globalno. Postoji opasnost tamo vani, postoji opasnost svugdje. I moramo razumijeti zato naa tijela odgovaraju na stres. Postoje brojni faktori koji doprinose stresu u naim ivotima. Npr., nai pretci nisu bili rutinski izloeni otrovima sa kojima se danas susreemo u naoj svakodnevnoj okolini. Nismo razvili prikladnu maineriju organizma da bi izali na kraj sa tim toxinima. Danas su ljudi suoeni sa vie otrova u svojoj okolini nego ikada prije na ovoj planeti. Meutim, zatrovanost nae okoline nije rezultat napretka nae civilizacije. Ona je rezultat pomanjkanja zajednike brige za druge ljude. Moemo imati napredak, moemo imati industrijalizaciju a da ne proizvodimo toliko otrova u na okoli. Prilino esto, upravitelji velikih korporacija priznati e da ienje "iza sebe", nakon njihovih djelatnosti, uzrokuje trokove koji sniavaju njihove profite. Oito, ovjek nije evoluirao ni u toxinom psiholokom okoliu. Veina ljudskih pia imaju vrlo slabu zatitu od psihopatologije. No to je cijela jedna druga tema koju smo Ovo nije vrijeme ni mjesto za razvijanje rasprave tipa pokrili/obradili na naim web stranicama, a takoer je bila predmet i mnogih Kasiopejskih sesija, tako da neemo dublje ulaziti u nju. Rano u prolom stoljeu farmeri se nisu ba imali neke mogunosti za ubijanje insekata. No, tijekom 40-ih godina, razvijeni su DDT i slini kemijski spojevi za ubijanje kukaca, malarinih komaraca... ali takoer i korisnih insekata. Sada su konano dobili pravo sredstvo! Ne uspije li odprve popricaj jo jedamput! No, nisu shvaali da te bube imaju strahovit reproduktivni kapacitet, i neke od njih uvijek nekako preive, i zatim produciraju milijune mlai koja je sada otporna na otrove. "puenje ili nepuenje"; ja bih samo htjela istaknuti da nikotin inducira u tijelu stvaranje vie acetilholinskih receptora koji uvelike pomau kod otputanja stresa. A netko bi ozbiljno mogao postaviti pitanje kako to da vlada koja nikada nije napravila nita to bi bilo istinski za dobrobit ljudi, stalno poduzima kampanje zastraivanja o cigaretama i puenju, za "dobrobit" ljudi. Da li je to zaista za dobrobit ljudi? Protiv neega to se godinama unazad pokazalo kao uinkovito protiv stresa. I sada se to {duhan} pokazalo kao vrlo zgodno sredstvo da se ima pri ruci kao deurnog krivca kojeg se optuuje za veinu oboljenja koja su zapravo rezultat raznoraznih industrijskih otrova iz nae okoline i koji se nalaze u Dosta smo govorili o detoxikaciji tijela na naim web stranicama, ali naravno, na je rad fokusiran na detoxikaciju uma i emocija, izdvajanju nezdravih programa koje smo zadobili jo od djetinjstva, od strane drutva, od religije... No jasno je da se oluja toxinosti u naem svijetu poveava takvom brzinom da nam trebaju jae metode i tehnike, a o tome emo govoriti danas. Jer postoji neto vrlo jednostavno to moete uiniti da umanjite efekte stresa. Zapravo nije ba precizno rei "jednostavno", jer ono treba primjenu. No, u izvjesnom smislu i jest jednostavno. Moete stimulirati va nervus vagus. Svatko moe biti preplavljen fiziolokim stresom, koji je jedan od glavnih stresora u naoj okolini. I, kao to sam spomenula, ljudska bia nisu evoluirala u toksinom okoliu, ni fizikom ni psiholokom. I tako imamo psiholoke stresne odgovore, odgovore strahovima, i fizioloke stresne odgovore na nau okolinu koji nam tako jo vie umanjuju sposobnost odupiranja tim stresorima, i tako se upetljavamo u taj krug bivajui svakim danom pod vie stresa. ojaa. No postoji i ono "Slamka {slamica} koja je slomila kamili lea". okoli, sa otrovima koji prolaze u ljudsku kou, u kou voa i povra nau hranu. Otrovi su u naim novinama, automobilima, kompjuterskim ipovima koji su srce svih hrani koju jedete, u uredu u kojem radite, koli u kojoj

mozga da sam sebe popravi, moe poveati abdominalnu naih uredskih strojeva, televizija. Otrovi su svugdej; u poveava ljepljivost krvi, uzrokujuu ugruke/zgruavanja, studirate, ak i u vaem domu.

gotovo svaemu to smo napravili. Pa ipak, ljudi su uvjereni da ako prestanu puiti, sve e se poboljati. A za to vrijeme se industrijski zagaivai debelo smiju cijelim putem do banke sa svim onim novcem koji zarauju, jer oni ne moraju proizvoditi dobra i usluge za ljudska bia koja nisu otrovna. Postavite si to pitanje. Je li zaista mogue da vlade koje dozvoljavaju takva zagaenja, koje dozvoljavaju farmaceutskim kompanijama da vam truju djecu sa otrovnim kemikalijama stavljenim u cjepiva, i da daju ljudima lijekove za koje je dokazano da su vie tetni nego korisni, moe li takva vlada imati na umu vae najbolje interese? Kada od puaa ele napraviti kriminalce, kada donose zakone protiv puenja i uvjeravaju vas da prestanete puiti, jesu li im zaista vai najbolji interesi u cilju? Mislim da ne. Kao to sam rekla, nervus vagus kontrolira relaksantni (oputajui) odgovor {organizma} putem prijenosnika {transmitera} acetilholina. Tertapija stimulacije nervusa vagusa sa ugraenim aparatiem {kao nekom vrstom pejsmejkera} koristi se kao tretman od 1997-e i za epileptiare. Pokazalo se da je uinkovito i kod lijeenja klinike depresije u sluajevima kada lijekovi ne djeluju. Pazite, ta se stvarica slina pejsmejkeru kirurki implantira u vaa prsa kako bi stimulirala nervus vagus. A vi, zaboga, nemojte puiti! {u smislu: zar nije jednostavnije puiti nego ii pod no na implantaciju aparata}. Dakle, taj mali aparati stimulira va nervus vagus, uzrokujui kontrakciju dijafragme. Nedavno je dokazan u SAD-u kao dobar tretman za depresiju, jednako dobar kao i antidepresivi. No, taj vas "gadget" {korisna mala stvarica} kota oko 25.000 dolara, i SAMO stimulira lijevi nervus vagus, i to jedan njegov manji dio. Stimulacija nervusa vagusa moe se takoer postii onime to se zove "Manevri Vagusa". Jedan od tih vagalnih manevara sastoji se i od zadravanja daha na nekoliko sekundi; ili uranjanje vaeg lica u hladnu vodu; ili otro kaljanje; ili zatezanje vaih trbunih miia. Pacijenti sa supraventrikularnom tahikardijom, fibrilacijom atrija i drugim oboljenjima obuavaju se u izvoenju tih Manevara Vagusa kako bi odrali redovitost sranih otkucaja. Napravljene su studije o elektronskoj stimulaciji vagusa, i pokazalo se da te spravice induciraju otputanje hormona poput prolaktina, vazopresin i oxytocin. Oxytocin je

poznat i kao stoni hormon. Otputa se kada grupa ivotinja dolazi na okup u socijalne kontakte. Takoer se otputa i kod roenja djeteta (kod ena tijekom hranjenja djeteta na prsima) i tijekom seksa. Serotonin koji ponovno preuzima inhibitore, to je antidepresiv, aktivira oxytocin. Promotrimo stoga taj nervus vagus. Stimulacija nervusa vagusa je klju za izlaenje na kraj sa stresom. Vagus ulazi u modano deblo i dijeli se na tzv., gornji dio koji stimulira hipotalamus to utie na kortex {koru} koji je odgovoran za va proces razmiljanja, i donji dio koji ide u limbiki sistem ilitga emocionalni mozak. Dakle on ide u dva smjera, te moe uticati na vae mijene, razumijevanje i na vae osjeaje. Limbiki sistem ukljuuje brojne anatomske funkcije regija. Hipotalamus brine o prehranjivanju, borbi, bijegu, tjelesnoj temperaturi, ei, snubljenju [vidi ovdje]. Amigdala je ono gdje osjeate ljutnju, zadovoljstvo i humor. Sisavcima je ona mjesto odakle dolaze sve programirane akcije, djelovanja. Krucijalna za preivljavanje. Jo jednom, elimo se vratiti ideji da je stres na odgovor na opasno okruenje, program specijaliziran za djelovanje karakteristino za svaku vrstu posebno. Trebamo razmisliti o injenici da svatko od nas osjea neku vrst reakcije na neto iz nae okoline to nas gadno zastrauje. I to je specifino za veinu od ljudske vrste, ali postoji manjina koja oito to ne osjea, zapravo oni jo i doprinose nastajanju takvih zastraujuih situacija. Tome biste trebali zaista posvetiti malo razmiljanja. U PTSP-u aktivnost amigdale je ozbiljno izmijenjena. To me sjea da postoje studije koje pokazuju da amigdala defektna ili prilino razliita kod psihopata; takoer se pokazalo da psihopati utiu da se kod normalnih ljudskih bia razvija PTSP. I tako imamo individuu koja ima defektnu amigdalu, koja mijenja amigdalu svojih rtava fascinantno, jel'? Vratimo se naem nervusu vagusu. On se iz mozga sputa kroz vrat sve do trbune upljine, crijeva, gdje doprinosi visceralnoj inervaciji. {inervaciji unutranjih organa} Lijevi i desni vagus sputaju se u vrat izmeu trahee i ezofagusa. A to je mjesto odakle e disanje poeti biti vrlo vano. Stimuliranjem vagusa moete uticati na gornji dio prema kortexu; a kada tako utiete na kortex, producirate neto to se zove SMR {senzoriko-motoriki ritam}. To je

povezano sa stanjem oputene budnosti. Drugim rijeima to vas ini vrlo budnim {svjesnim} i opreznim, ali u isto koji produciraju/izvode taj SMR, poboljavaju svoje spavanje, probavu, memoriju i razmiljanje. Takoer je reeno da taj SMR djeluje preventivno na uzimanje droga. Pa, zvui kao jedan ideal kojem vrijedi stremiti. Oito se sve te benificije mogu dosegnuti putem samostimulacije nervusa vagusa kontroliranim vjebama disanja; upamtite, lijevi i desni nervus vagus prolaze izmeu trahee i ezofagusa. Vjebe disanja koje induciraju stimulaciju nervusa vagusa reduciraju djelovanje simpatikog sistema, a pojaavaju aktivnost parasimpatikog; oputanja, regeneraciju, oporavak a to vas smiruje. Efekti dobrobiti kontroliranog disanja na nervus vagus prvenstveno se zbivaju tijekom izdisaja. Pri izdisaju puls se smanjuje, a tijekom tog smanjenja vagus postaje aktivan. Plitko ubrzano disanje inhibira {koi djelovanje} vagus, jer je period vagalne aktivnosti prekratak. Putem usporavanja vaeg disanja vi stvarate vie vagalne aktivnosti, te na taj nain i efekte oputanja i regeneracije. Postoje i ozbiljni problemi koji se razvijaju iz pogrenog disanja, koje je istaknuo Paul Ingraham, masaer koji je opirno pisao o tom problemu na internetu. (proitajte njegove lanke) U svakom sluaju, Paul nam kae da su ljudska bia roena da diu duboko i sa dijafragmom, dakle PRIRODNO diu dijafragmom. PRAKTIKI SVA SAMONAMETNUTA OGRANIENJA ZAPOINJU ZADRAVANJEM DAHA. Puno prije no to i pomislimo kako bi se osramotili da zapjevamo, mi ve zadravamo svoj dah, jer osjeamo kako je opasno izraavanje dubokog disanja. Zapravo, dio razloga zbog ega je pjevanje tako dobrobitno za organizam lei u tome jer ukljuuje toliko disanja. To je interesantno, jer jedna od stvari koju smo radili u naim radionicama je bila i ta da pohaateljima nae radionice, kako bi ih opustili i zbliili, damo karaoke mainu; i bilo je zabavno, svatko u sebi krije tajnu rock zvijezdu. Primijetilismo da kada su ljudi zajedno, i pjevaju, da diu drugaije, i imaju mnogo katarzi, emocionalnih oputanja pjevanjem. U svakom sluaju, nije disanje samo aparat za zvukove koje mi proizvodimo, duboko udisanje i izdisanje su neodvojivo povezani sa emocionalnou i izmijenjenim stanjima. Kinezi daju metaforiku vanost disanju kakvu mi dajemo krvi. Za njih je disanje bio ivot. Disanje je

znailo biti, a disati duboko znailo je pomaknuti svoj "i" ili "ki", zavisno kako izgovarate, to je bila vaa dua, ili

vrijeme i vrlo oputenim, a ne pod stresom. ivotinje i ljudi barem energija vae due. Ingraham nam kae da su mnogi uobiajeni bolovi u ramenima i vratu uzrokovani neuinkovitim disanjem. Veza izmeu disfunkcionalnog disanja i bolova je izravna i principijelna. AKO DIJAFRAGMA NE RADI SVOJ POSAO, TADA GORNJI GRUDNI MIII POKUAVAJU PREUZETI POSAO. NAALOST TI MIII NISU GRAENI ZA RUTINSKO DISANJE I POSTAJU UMORNI, ISCRPLJENI I EVENTUALNO BIVAJU POVRIJEENI TIM PREUZIMANJEM POSLA DIJAFRAGME. Dijafragma je va glavni mii za disanje. On odvaja upljinu grudnog koa od upljine donjeg {nieg} abdomena. Kada je u kontrakciji, izravnata, kao to i jest kada diete, odnosno bi trebala biti ako diete dijafragmalno, ona stvara pritisak na nii dio abdominalne upljine, dok u gornjoj, torakalnoj upljini stvara podtlak, vakuum, koji uzrokuje da se pluna krila ire uzimajui zrak. Ovo je u osnovi nain na koji bi se disanje trebalo odvijati. Dijafragmom. Kada se dijafragma kontrahira ona pritie dole visceralnu upljinu. Obzirom da je visceralna upljina (vaa crijeva itd.) vodenasta, ona ne moe biti komprimirana, te stoga ide VAN drugim rijeima kada diete dijafragmom va se trbuh iri, ide gore-dole. To je dobar nain disanja koji se obino poisuje kao abdominalno disanje. Sada, svatko je u naem drutvu uznemiren idejom o imanju velikog trbuha. Dosta vremena utroimo na dranje trbuha u uvuenom poloaju; ljudi kao rezultat socioloko kulturolokog programiranja ne ele disati trbuhom. Diu vrlo plitko kako im se trbuh ne bi micao. To je vrlo loe. Kada ne diu kako treba, naginju ka obratnom disanju, a to znai da su pokreti abdomena tijekom udisanja i izdisanja obratni nego to su u normalnom disanju. Umjesto da puste da se trbuh iri prema van tijekom udisaja, oni ga uvlae. A kad izdiu, kada je prola opasnost da im netko vidi trbuh, tada ga oputaju. I tako svi diu obratno. Drugim rijeima veina ljudi ne koristi svoje dijafragme da bi disali. Sada, stvar je u tome da izdisaj bez dijafragme i nije neto strano, problem je u udisaju {udahu} bez dijafragme. Udisaj bez dijafragme predstavlja vrlo teak

posao, jer na neki nain morate natjerati va rebrani kavez da se proiri kako bi stvorio vakum, kako bi se plua napunila zrakom. Jedini miii koji su zaista napravljeni za ozbiljnije podizanje rebara su interkostalni {meurebreni}, i tako oni doprinose veem dijelu posla. Na kraju se zavri upoljavanjem pektoralisa minora, sternokleidomastoideusa i skalenskih (bonih vratnih) miia. To samo po sebi nije strana stvar, no nevolja je kada to radite cijelo vrijeme. Zamislite aicu miia veliine kemijske olovke kako pokuavaju podii va rebrani kavez nekoliko puta u minuti, cijelog dana, dan za danom, tjedan za tjednom, godinu za godinom. To je krajnji ishod problema ne koritenja dijafragme. Sada, skalenski miii su oni koji se nalaze na obje strane vaeg vrata, moete ih napipati, nakrivite malo glavu, poinju od ispod uha, zatim prema dolje i ustranu, tvorei kao mali trokut... no, iako su veoma snani za svoju veliinu, oni nisu dizajnirani za podizanje vaeg rebranog kaveza nekoliko tisua puta na dan.

ne moete vidjeti niti osjetiti direktno; velika "stranica" od miia koja razdvaja prsni ko od abdominalne upljine. Dakle, da bi nauili koristiti dijafragmu, morate uiniti rezultate vidljivima. Ingraham predlae da naete jednu prikladnu teku knjigu, legnete na lea sa koljenima uspravljenima i stavite knjigu na trbuh, odmah ispod pupka. Uzmite dubok udah. Ali zapamtite da cilj nije pomicati {podignuti} knjigu zatezanjem svojih trbunih miia. Cilj je pritisnuti visceralnu upljinu {pomou dijafragme} tako da irenje visceralnig organa zapravo "podie" {"gura"} knjigu. Apsolutno je nemogue kontrahirati vau dijafragmu bez da se trbuh ne pomakne {isturi} prema van. Ako to radite ispravno, knjiga bi se trebala micati gore i dole. Obino, kada poinjete, uspijevate izvesti da se pomie oko 5 cm. elimo raditi do toke kada e se ona pomicati barem 10 cm svaki puta kada kontrahirate dijafragmu i uzmete udah; jo jednom cilj je podizanje knjige pomou disanja a ne pomou zatezanja trbunih miia te ju na taj nain prisiljavati da se mie gore i dole. To dakle trebate vjebati. On takoer predlae dijafragmalno disanje (jednom kada ste izdvojili taj osjeaj radei to pomou knjige) u bazenu s vodom. To je jako dobra vjeba za dijafragmu, jer je pritisak vode izjednaen posvuda uokolo vaeg tijela; to je na neki nain kao podizanje nekog utega sa svojom dijafragmom. Sada dolazimo do topic-a koji Ingraham naziva bioenergetskim disanjem ili "potpunim disanjem" {round breathing} http://saveyourself.ca/articles/breathing.php On kae da su svi emocionalno konstipirani {zatvoreni}, osim naravno ako ste sociopata, no ve smo pominjali patologiju pa se neemo vraati u tom smjeru. Veina ljudi potiskuje ono to zaista osjea i to poinje u ranom djetinjstvu kad god ste osjetili da ste u nevolji, kadgod ste se osjeali stresno, ili da bi neto moglo poi ukrivo zbog ega biste mogli biti kanjeni... vjerojatno ste zadravali svoj dah. I kako ste odrastali, postali ste svjesni drutveno kulturnih normi imanja ravnog stomaka, tako ste takoer zadravali / potiskivali svoje disanje. Znai, itavog ivota diete na pogrean nain.

Ingraham nam kae da su skalenski miii pripadnici emocionalne miine grupe. Imaju neobinu osjetljivost za emocionalna stanja i neobinu sposobnost da generiraju i kontroliraju emocionalna stanja. Zajedno sa ostalim grlenim miiima, skaleni odreuju stanje veze glavatijelo i vitalnost vaeg glasa. Oni su mona sredstva promjene i oputanja u emocionalnim stanjima. Takoer treba uzeti u obzir da ti miii kontroliraju vrat, a vrat je mjesto gdje nervus vagus prolazi izmeu trahee i ezofagusa. Da bi prestali disati sa svojim prsnim i grlenim miiima, to mnogi ljudi ine, morate nauiti kako disati sa svojom

U svakom sluaju, plitko disanje i emocionalna konstipacija idu rukom pod ruku, te se jedino SKUPA mogu i popraviti. Oito, najbolji lijek protiv plitkog disanja jest nauiti kako da duboko diete. Ingraham preporuuje bioenergetsko disanje, koje je slino onome to Kinezi

dijafragmom. To je malo tee jer je dijafragma mii kojeg zovu "potpunim disanjem" {round breathing}.

Sada, dopustite mi da vam kaem vie o tom "potpunom disanju" {round breathing}. Nedavno smo imali divnu osobu koja je bila dola da nas naui tehnike disanja koje su promovirane od strane jednog indijskog gurua. Bilo je istraivanje o toj vrsti disanja jer smo bili svjesni i ostalih tehnika disanja i drugih stvari. U svakom sluaju, ovaj guru kae da mu je ta tehnika bila dana u meditaciji ili da je to bilo otkrovenje za njega i da je to ono to bi on jer producira emocionalnu katarzu i ima vrlo brze rezultate u pomaganju ljudima da smanje svoj stres i zadobiju emocionalnu stabilnost. Disanje se sastoji od nekoliko tehnika koje su dobro poznate praktikantima yoge. Jedna od lanica nae grupe je bila nauila iste te tehnike na lekcijama yoge prije mnogo godina, i ak je nauila tehnike koje se smatraju naprednima prema ovim nizevima koje je dao guru u lekcijama i radionicama. Oni ue izvjesne dvije ili tri tehnike u prvoj seriji, a zatim ue ono to nazivaju naprednijim tehnikama na drugoj naprednoj radionici, ili ak naprednije. No, oito je da tehnike koje je nauila lanica nae grupe na regularnim satovima yoge, jesu identine onima za koje se tvrdi da su otkrie tog gurua. Sada, ja ne elim rei nita definitivno negativno o ovome, no bilo je nekoliko problema koje smo imali sa nekim od tehnika disanja. Prvi je bio tvrdnja da je to otkriveno i onda patentirano i zatieno autorskim pravima, ili je barem ime bilo zatieno. Drugi je bio u tome da je postojao dio tehnika disanja koji je ukljuivao vrlo, vrlo ubrzano hiperventilacijsko disanje. Mi ne mislimo da je to neophodno, i kasnije u objasniti zato. Najprije u rei ovo o brzom disanju. Kada vjebate, postoji jak metaboliki zahtjev za intenzivnom respiracijom. Vae tijelo treba kisik, a jo neophodnije / hitnije mu je potrebno da se rijei ugljinog dioksida i ostalih elijskih respiracijskih nusprodukata. Na ovaj nain disati brzo i jako, ima nekog psiholokog smisla. Meutim, kada diete jako, samo onako {bez one neophodne potrebe}, dogaa se neto potpuno suprotno. Prema ovom guruu i jo nekim zagovornicima hiperventilacijskoh sistema, moete zadobiti "ivo" tijelo svjesnosti kada hiperventilirate. I da to brzo disanje "dodiruje" jedno izmijenjeno stanje u kojem su emocije

poviene i postaje vrlo teko drati se krutih ogranienja koja odreuju rubove vae zone udobnosti. Prema njima, disati jako i brzano, jako jako ubrzano, pomae u proirenju vae zone udobnosti podiui vas iznad nje.

to vrlo interesantno iskustvo, a kasnije smo napravili malo Sve je to divno i krasno. Meutim, sjetite se to smo ranije nauili, da kada diete ubrzano, vi ne stimulirate va nervus vagus. Sjetite se, dobrobitni efekti kontroliranog disanja na vagus deavaju inhibira vagus jer je period vagalne aktivnosti prekratak. Usporavanjem vaeg disanja vi stvarate vie vagalne aktivnosti naglaavajui / pojaavajui njegove oputajue i regeneratvine efekte. Razmotrimo sada to se zbiva kada radite tu hiperventilaciju. Hiperventilacijski nain disanja tei da uzrokuje tri navodno bezopasna, ali definitivno alarmantna popratna efekta. Para-seizuru, tetanus i tremor. Zagovornici ovog sistema koji ukljuuje hiperventilacijsku fazu i "potpuno disanje" kau da su ta iskustva bezopasna i nastavljaju sa prakticiranjem. Para-seizure oznaavaju izmijenjene senzacije {osjete} obino u obliku peckanja koje poinje oko usta, prstiju ruku i prstiju na nogama. To napreduje i iri se kroz tijelo, i kako napreduje, obino je popraeno neim to je vrlo slino tetanusu, a to je zadrana ali blaga kontrakcija miia. Ruke i stopala mogu teiti da se "pretvore" u klijeta, i navodno vae e usne biti kao kad kod zubara dobijete injekciju novokaina. Oni kau da to prestaje ubrzo nakon to prestanete tako disati, i to je istina. To sam iskusila; zatim oni kau da tremor {drhtanje} moe biti doivljen u jednom dijelu tijela ili drugom, ali da i to brzo prolazi. Ovi su simptomi navodno proizvedeni jednom izmjenom od strane stanja uma i tijela, koja je i psiholoka i fizioloka. Nisam sigurna za to. Mislim da je to u potpunosti fizioloko. Mislim da je tetanus posljedica promjena u kemiji krvi. To je vrlo jasna, izrazita senzacija i moe teiti da producira ono to moe izgledati kao emocionalno otputanje, ali pitanje je da li su ta oslobaanja trajna i dugog trajanja ili samo privremeni efekt imanja vaeg mentalnog stanja izmijenjenog, a vi ste propagandom uvjereni da kada ste jednom iskusili to izmijenjeno stanje svijesti, da e to imati nekog efekta na vas? Znate, teko je to rei. Jedino to mogu rei je da na program disanja nije temeljen na nijednoj vrsti hiperventilacije ili ekstremno brzog potpunog disanja, mada tu postoje neki dijelovi tog programa, gdje e se se

trebao raditi, poduavati svijet kako da die na ovaj nain, se prvenstveno tijekom izdisanja. Plitko, brzo disanje

koristiti malo bre disanje, ali ono e biti koriteno na vrlo specifian nain, i ono e biti vrlo DUBOKO, i postojat e adekvatno izdisanje, tako da nervus vagus moe biti ispravno stimuliran. Ako ste itali moje osobno izvjee o tome to sam doivjela kao posljedino prakticiranju vjebi dubokog disanja u meditativnom stanju, znati ete tono to mislim. Da nema potrebe da se ikada ukljuite u te hiperventilacijske prakse. Ja nikada nisam, a emocionalna oslobaanja i dobrobiti koje sam iskusila daleko nadilaze bilo to od onoga to sam ikada ula da opisuju ti ljudi koji tvrde da je hiperventiliranje emocionalna, mentalna ili fizioloka dobrobit. Ja samo ne mislim da je to neophodno. Mislim da moete zadobiti

"haaaaaaa" suenje u svom gornjem faringealnom prolazu. Recite "haaaaaaa", recite "haaaaaaa" i osjetite kako se gornji dio vaeg skroz stranjeg dijela grla malo sputa. "haaaaaaa", "haaaaaaa", "haaaaaaa". {slino se izvodi tzv. Ki-disanje u Aikidu p.p.} Sada, ako to moete izvesti, i drati dok diete, a nije neophodno da izgovarate "haaaaaaa", ali bi mogli barem na par minuta, samo da dobijete osjeaj. Dobro? Pokuajmo sada disati sa zatvorenim ustima, kroz nos, sa onim "suenjem na svom mjestu", u "zategnutom" faringealnom prolazu. Pokuajmo, i elim da sluate paljivo i vidite da li moete proizvesti isti zvuk. Sada u to izvesti

mnogo bre rezultate, a moja iskustva i iskustva drugih sa [zvukovi disanja Laure] kojima sam radila pokazuju da se mogu dobiti i bri i bolji rezultati sa dubokim disanjem, sa regularnim disanjem, sa dugim periodima izdisaja, sa potpunim pranjenjem plunih krila, te takoer koritenjem meditacijskih tehnika. [zvukovi disanja Laure] I tako, da se vratim na "potpuno disanje" {round breathing}, kako je Ingraham rekao, to je brzo, duboko kontinuirano disanje koje je hiperventilacijsko i daje vam oamuenost i emocionalnu ranjivost. Mi to neemo raditi. Priati emo o vrsti "potpunog disanja" {round breathing} koje nije hiperventilacijsko. A injenica je da izvoenje regularnih vjebi dubokog disanja koje u vas poduiti, u nekoj toki ini da postajete emocionalni. Moda ne prvog puta, ali biti e dubokih emocionalnih oslobaanja u nekoj toki vaeg vjebanja. Veina ljudi to osjea kao plakanje. Osjeanje tuge ili ljutnje i frustriranosti su uobiajene reakcije. Neki e se osjeati kao da bi htjeli neto udariti. Za veinu nas postoje oceani tuge unutar nas. Oceani bola zbog povreda koje smo doivjeli i povreda koje smo nanijeli drugima. Stvari ovakve vrste mogu biti duboko otputene {osloboene} ako redovno vjebate kontrolirano disanje. Uredu, sada u vam objasniti jednu od primarnih tehnika vagalne stimuloacije koju e vam trebati nauiti prije no to doemo na video program. To se naziva cijevno disanje {pipe breathing}. Nain na koji se odvija cijevno disanje zapravo bi se mogao opisati kao da diete sa nekim suenjem u grlu. To je vrlo slino osjeaju kojeg imate neposredno prije ili neposredno poslije gutanja, posebice ako ste progutali neto vrlo hladno. Recimo da ste za vrueg dana popili neko hladno pie, i onda rekli "haaaaaaa". I tako imate u tom "haaaaaaa" momentu Van [zvuk poput "haaaaaaa"] Unutra [zvukovi udisanja Laure] Idemo sada probati udah na nos, izdah na usta, samo emo pri izdisanju rei "haaaaaaa". Dobro? Izdah na usta [zvukovi izdisanja Laure] I udah i izdah izvodili smo kroz nos. Idemo sada udah kroz nos, a izdah na usta. Dobro, spremni ... Udah [zvukovi disanja Laure] Sada van [zvukovi disanja Laure] Unutra [zvukovi disanja Laure] Mogli biste rei da pomalo podsjea na Darta Vadera, ili na zvukove disanja kada samo to ne zaspete, no samo malkice zahrknete. Niste u punom hrkanju, nego onako, malo. Pokuajmo ponovo. Udiite sa suenjem, sa zategnutim faringealnim prolazom. Diite sada samnom ... Unutra [zvukovi disanja Laure] ... van [zvukovi disanja Laure] Tako to {udah} zvui sa onim suenjem. Hajmo sada izdahnuti kroz nos.

Unutra [zvukovi udisanja Laure] Van [zvuk poput "haaaaaaa"]

Unutra 1, 2, 3, 4, 5, 6, zadri {dah} 2, 3 van 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, zadri {dah} 2, 3 Unutra 1, 2, 3, 4, 5, 6, zadri {dah} 2, 3 van 2, 3, 4, 5, 6,

Unutra [zvukovi udisanja Laure] Van [zvuk poput "haaaaaaa"] Dobro? To se zove cijevno disanje {pipe breathing}. Ono to emo uiniti sa time kada budemo u video dijelu, jest da emo koristiti cijevno disanje u razliitim pozicijama i tijekom razliitik aktivnosti, a od vas e se traiti da to radite na / uz brojanje. Zamolit emo vas da udiete na odreen broj i zatim izdiete na odreen broj. Sada, meni je teko brojiti i disati u isto vrijeme, tako da u misliti na brojanje dok vam to predstavljam, a onda u rei broj... Spremni ... Unutra [zvukovi udisanja Laure] Van [zvuk poput "haaaaaaa"] Unutra [zvukovi udisanja Laure] Van [zvuk poput "haaaaaaa"] Brojanje je bilo "unutra 1, 2, 3, 4, 5, 6, zadri {dah} 2, 3 van 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, zadri {dah} 2, 3."

7, 8, 9, zadri {dah} 2, 3 To je osnovna tehnika disanja i to trebate vjebati esto koliko god moete. Kadgod se osjeate stresno sjedei za svojim stolom, ili se vozei auto osjeate posebno umorni, uhvativi sebe u zijevanju ili dubokom uzdahu, jer se osjeate kao da nemate dovoljno kisika, odmah moete primijeniti ovu tehniku i poeti sa stimulacijom nervus vagusa, koji vas zatim stavlja u ono stanje budne oputenosti. Spremni i svjesni ali u isto vrijeme oputeni i mirni. Zapamtite da kada to radite, trebate disati svojom dijafragmom. I tako imate dvije vjebe koje odmah moete poeti prakticirati. Moete prakticirati disanje dijafragmom. Zapamtite i to da legnete na lea sa koljenima uspravljenim i knjigom na trbuhu, i nauite da pogurate tu knjigu prema gore 7 do 10 cm samo aktom disanja, i zatim prakticirajte "cijevno disanje" {pipe breathing}. Cijevno disanje stimulira va nervus vagus to je krajnje znaajno, a takoer moete izvoditi i cijevno disanje na nain da gotovo i nije ujno, tako da ga moete izvoditi i za svojim stolom na poslu. Ako vam doe ef sa loim vijestima, odmah moete zapoeti cijevno disanje i smanjiti svoj stres. Ako radite ovu vjebu cijevnog disanja, radite to po 12

Unutra 1, 2, 3, 4, 5, 6, zadri {dah} 2, 3 van 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, zadri {dah} 2, 3 Sada, dopustite da ja brojim za vas, a vi diite. Unutra kroz nos sa suenjem u faringealnom prolazu i van na usta govorei "haaaaaaa" dok ja brojim. Spremni? Unutra 1, 2, 3, 4, 5, 6, zadri {dah} 2, 3 van 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, zadri {dah} 2, 3 Eto, je li bilo teko? Dobro, hajmo ponovo. Unutra 1, 2, 3, 4, 5, 6, zadri {dah} 2, 3 van 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, zadri {dah} 2, 3 Jeste li primijetili da je dio za izdisaj dui od dijela za udisaj? Tijekom te toke izdisanja stimuliran je va nervus vagus, a puno je bolje stimuliran ako proizvodite onaj "haaaaaaa" zvuk. Stoga, pokuajmo jo jednom.

puta. Napravite 12 puta i onda se vratite normalnom disanju, i to moete raditi nekoliko puta na dan. To e vam pomoi da doete do toke kada moete kontrolirati va stres kadgod vam zatreba. Dobro, mislim da sam obuhvatila sve to trebate znati u uvodnom dijelu ovog audio video programa; u video programu emo vas voditi kroz neke vjebe koje e vam pokazati kako da koristite ovu tehniku disanja koju sam vam upravo predstavila. Trebat ete to prakticirati mnogo puta prije no to vidite video dio, a takoer emo predstaviti super mono disanje i meditativnu tehniku koju ja koristim s izvanrednim rezultatima. Mogli bi gotovo rei da su sesije {prijenosi} Kasiopejaca posljedica toga to sam razvila i prakticirala ovu tehniku super monog disanja. Hvala to ste sluali, i veselim se da vas vidim.