1.

1 Denicija i osnovni pojmovi

Nizove smo ve vidjeli u dosadanjem kolovanju i to mnogo puta, cak i kada toga c moda nismo bili svjesni. Npr. 2, 3, a1 , a2 , 8, 15, 9, 12, . . . a3 , a4 , a5 , a6 ,

Ukratko i jednostavno, niz je uredena lista objekata ili dogadaja. Kao i skup, niz ima clanove, ali za razliku od skupa, redoslijed je bitan i identi ni c elementi se mogu pojavljivati vie puta na razli itim pozicijama unutar niza! c Denicija i osnovni pojmovi Denicija 1.1. Svako preslikavanje a : N R, skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom. Broj koji se ovim preslikavanjem dodjeljuje prirodnom broju n ozna avamo sa c c a(n), ili ce e sa an (xn , fn ) i nazivamo ga n-ti clan niza. Pri tome broj n u oznaci an nazivamo indeksom clana niza. Ako je specicirana zavisnost an od n, onda se an naziva optim clanom niza. Za niz ciji su clanovi a1 , a2 , ..., an , ... koristit cemo kra u oznaku (an )nN , ili kratc ko e radi samo (an ). c Na isti na in moemo denisati nizove kompleksnih brojeva, nizove funkcija ili c uopteno nizove elemenata proizvoljnog skupa. Mi cemo se ograni iti na posmatranje samo realnih numeri kih nizova. c c Primjer. Niz 1, 2, 3, ..., n, n + 1, ... je niz prirodnih brojeva. Niz 1, 3, 5, ..., 2n + 1, ... je niz neparnih prirodnih brojeva, a 1, 4, 9, 16, 25, ... je niz kvadrata prirodnih brojeva. Niz je potpuno odredjen svojim optim clanom. Na primjer, ako je opti clan niza n 2 dat sa xn = n+1 , niz je u potpunosti odredjen i njegovi clanovi su 1 , 3 , 3 , ..., ili ako 2 4 elimo odrediti stoti clan ovog niza, x100 = 100 . 101

Za odredjivanje niza nije neophodno da postoji formula kojom se eksplicitno odre djuje opti clan xn u zavisnosti od n. Npr., ako je xn n-ti po redu prost broj, niz (xn ) je korektno denisan, iako ne znamo formulu za odredjivanje n-tog clana tog niza. Isto tako moemo govoriti da je niz (an ) zadat tako da je an n-ta cifra u decimal nom razvoju broja 2, mada formulu za n-tu cifru tog razvoja ne znamo eksplicitno. Znati kona no mnogo prvih clanova niza nije dovoljno za jednozna no odredjivanje c c niza. Npr., ako je dato prvih pet clanova niza 0, 7, 26, 63, 124, pravilo po kome su konstruisani ovi clanovi moe ali i ne mora da vai za esti, sedmi i dalje clanove ovog niza. Predstavljanje nizova Predstavljati nizove moemo na dva na ina. Iz samog opisa niza kao liste broc jeva dobijamo prvi na in, predstavljaju i clanove niza na realnoj pravoj. Tako bi niz c c (2, 4, 6, ..., 14), nazna avaju i ta kama clanove niza, bio predstavljen c c c
x1 1 0 1 2 3 x2 4 5 x3 6 7 x4 8 9 x5 10 11 x6 12 13 x7 14

Predstavljati beskona ne nizove na ovaj na in bio bi problem jer bi se cesto gubila c c predstava o nizu. Naprimjer za niz (1, 1, 1, 1, ...) slika bi predstavljala samo dvije ta ke c a2n1 3 2 1 0 a2n 1 2

a oznakama a2n i a2n1 bi sugerisali parne i neparne pozicije clanova naeg niza. 1 Jo tee bi bilo predstaviti niz n n=1 . a4 a3 0 a2 a1 1

Ozna ili bi prvih nekoliko clanova niza, a dalje clanove bi smo samo nazna ili ta c c c kama. Bolja, preglednija varijanta predstavljanja niza proizilazi iz cinjenice da niz moemo shvatiti i kao preslikavanje. Pod preslikavanjem shvatamo cinjenicu da clanove niza numeriemo po njihovim pozicijama. Tako niz (xn ) moemo predstaviti n=1 tabelom n xn 1 x1 2 x2 3 x3 2 ... ... k xk ... ...

Ovo zna i da niz moemo posmatrati kao preslikavanje x : N R. c Domen ovog preslikavanja je skup prirodnih brojeva i kad god je domen preslikavanja skup N, takvo preslikavanje nazivamo niz. Sve ovo zna i da sada moemo koristiti sve osobine funkcija, ali takodje i pojmove c uvedene sa njima. Ovo prije svega zna i da niz moemo predstaviti u obliku grafa. c Tako bi niz (2, 4, 6, ..., 14), predstavljen grafom izgledao kao na sljede oj slici c

15 10 5 0 0 1 2 3 4 5 6 7 Ovo je sada puno pogodniji na in za predstavljanje beskona nih nizova. Sada grac c ki moemo predstaviti malopredanje problemati ne nizove: c c

1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

1 Slika 1: Niz xn = (1)n .

1.1.1 Aritmeti ki niz c

Aritmeti ki niz c Aritmeti ki niz je posebna podklasa nizova koji izgledaju kao c 2, 4, 6, 8, 10, . . .

0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Slika 2: Niz xn = 1, 5, 9, 13, . . . 8, 5, 2, 1, 4, . . . tj. nizovi kod kojih je razlika izmedu susjednih clanova konstantna. Formalno, Denicija 1.2. Niz (an ) gdje za svako n N vrijedi an+1 an = an+2 an+1 = d, 1 (d R), naziva se aritmeti ki niz. c Iz posljednje dvostruke jednakosti slijedi da je an+1 = 1 (an + an+2 ), dakle, svaki 2 clan niza je aritmeti ka sredina svoga prethodnika i svoga sljedbenika u nizu. c a2 a3 a4 = = = a1 + d a2 + d = a1 + 2d a3 + d = a1 + 3d
1 n.

Stoga dobivamo da je op i clan aritmeti kog niza dat sa c c an = an1 + d = a1 + (n 1) d. Sada nas interesuje zbir prvih n clanova aritmeti kog niza, tj. c Sn = a 1 + a 2 + a 3 + . . . + a n . Posmatrajmo za primjer aritmeti ki niz c 1, 2, 3, 4, 5, 6, . . . Zbir njegovih prvih 100 clanova je S100 = 1 + 2 + 3 + 4 + 5 + . . . + 96 + 97 + 98 + 99 + 100. Grupiimo prvi sa zadnjim, drugi sa predzadnjim itd, tj. 1 + 100 = 101, 2 + 99 = 101, 3 + 98 = 101, . . . 4

 Na ovaj na in dobijemo koliko parova? naravno, dobijemo 50 parova brojeva ciji je c zbir 101! Dakle odgovor je S100 = 50 101 = 5050. u op em slu aju, za Sn = a1 + a2 + . . . + an1 + an c c a1 + an = a1 + (a1 + (n 1) d) = 2a1 + (n 1) d a2 + an1 = a1 + d + (a1 + (n 2) d) = 2a1 + (n 1) d Stoga dobijemo da je suma prvih n clanova aritmeti kog niza c Sn = ili druga ije c Sn = Dakle zbir prvih n brojeva je 1 + 2 + 3 + 4 + ... + n = n n(n + 1) (1 + n) = . 2 2 n (2a1 + (n 1) d), 2 n (a1 + an ). 2

Primjer. Ako na po etku godine uloimo 1000KM i svaki slijede i mjesec ulaemo c c po 50KM vie nego u prethodnom mjesecu, izra unati iznos utedevine za 7 godina. c Dakle, ulaemo 1000, 1050, 1100, 1150, . . .. Broj uloenih iznosa je 712 = 84, dakle interesuje nas ukupni zbir 84 uvakva ulaganja, tj. S84 . Koriste i formulu, imamo c S84 = 84 (2 1000 + (84 1) 50) = 42 (2000 + 4150) = 258300. 2

1.1.2 Geometrijski niz

Geometrijski niz Ve smo vidjeli i dosta geometrijskih nizova, kao to su c 1, 2, 4, 8, 16, . . . 1 1 1 1, , , , . . . , 2 4 8 tj. nizova kod kojih je medusobni odnos susjednih clanova konstantan! Formalnije, Denicija 1.3. Ako je an+1 an+2 = = q, an an+1

gdje je q realan broj, onda se (an ) naziva geometrijski niz. 1 5

 Naziv niza dolazi iz osobine da je an+1 = an an+2 , dakle svaki clan niza an+1 je geometrijska sredina clana an , koji mu neposredno prethodi i clana an+2 , koji ga slijedi u nizu. Dakle a2 a3 a4 an = = = ... = = . . . = q. a1 a2 a3 an1 Odatle imamo da je a2 a3 a4 = a1 q = a2 q = a1 q 2

= a3 q = a1 q 3 , an = a1 q n1 .

pa odatle dobijamo formulu za op i clan geometrijskog niza c

No ako posmatramo obratno, tj. a2 = a1 q, dobijamo a2 = a1 a3 = a2 q q = a3 , a2

a3 a2 = a1 a3 a2 = a1 a3 , 2 a2 tj. a2 je geometrijska sredina svojih susjednih clanova! U op em slu aju c c an = an1 an+1 . Sada nas, kao i kod aritmeti kog niza zanima zbor prvih n clanova, tj. Sn . c Sn = a1 + a1 q + a1 q 2 + . . . + a1 q n3 + a1 q n2 + a1 q n1 \ (1 q) +a1 q n3 a1 q n2 + a1 q n2 a1 q n1 + a1 q n1 a1 q n . (1 q)Sn = a1 a1 q n = a1 (1 q n ) 1 qn ! 1q odakle dobijamo da je suma prvih n clanova Sn = a 1 Primjer. Posmatrajno geometrijski red 1 1 1 1 1, , , , , . . . 2 4 8 16 dakle a1 = 1, q = 1 . Posmatrajmo zbir prvih 10 clanova 2 S10 = 1 + 1 1 1 + + ...+ 9 2 4 2 6 (1 q)Sn = a1 a1 q + a1 q a1 q 2 + a1 q 2 a1 q 3 + . . .

Ova suma je jednaka S10 = 1 S10 = 1 1 1 q1 0 2 = 1q 1 1 2

n

==

210 1 210 1 2

210 1 1024 1 = = 1, 998046875 9 2 512 Na po etku godine uloimo iznos novca I u banku. c

Primjer (Kamata na kamatu).

nakon odredenog perioda obra unava se kamata od p% na iznos po principu c kamata na kamatu. Na kraju prvog obra unskog perioda imamo c I + I p% = I + I

p p = I(1 + ) = I k. 100 100

Na kraju drugog obra unskog perioda osnovica je I k, tj. c I k + (I k)

p p = I k(1 + ) = I k2 . 100 100

Ako stanja nakon svakog obra unskog perioda posmatramo kao niz, dobijamo c geometrijski niz! Primjer. Ako u banku uloimo 1000KM i obra unava nam se kamata na kamatu po c stopi od 5%, koje ce biti stanje na kraju dvadesetog obra unskog perioda? c

1.2 Konvergencija nizova

Konvergencija nizova U matemati koj analizi prou ava se ponaanje clanova niza kada njihov indeks c c neograni eno raste, tj. kada indeks tei u beskona nost. c c Ideja je da se prou ava "gomilanje" clanova niza oko neke konkretne vrijednosti. c n 1 lanovi nizova ( n ) i (1) "gomilaju se" oko nule, tj. sve su blie Tako na primjer, c n2 nuli kako indeks n postaje ve i, to vidimo ako izra unamo po nekoliko clanova ovih c c nizova, 1 1 1 1 1 1 1 1, , , , , ... 1, , , , ... . 2 3 4 5 4 9 16 Za clanove niza ciji je opti clan dat sa xn = 2+(1) ne bismo mogli tvrditi da su sve n blie nuli kada se n pove ava jer je na primjer c
n

0 < x2n1 =

1 3 < = x2n , 2n 1 2n

iz cega vidimo da je x2n na ve oj udaljenosti od nule nego njemu prethode i clan. c c 7

Medjutim, i ovde se moe uo iti neko gomilanje oko nule, to se vidi ako se izrac 3 1 cuna nekoliko prvih clanova niza, 1, 2 , 3 , 3 , 1 , .... Naime, ako izaberemo proizvoljno 4 5 malen broj > 0, svi clanovi niza ce biti manji od , samo ako posmatramo dovoljno "daleke" clanove u datom nizu. Zaista, nije teko vidjeti da za proizvoljno n N vrijedi 2 + (1)n 3 xn = , n n pa je dovoljno posmatrati clanove niza ciji je indeks n > 3 , da bude zadovoljeno xn < . Primjetimo da smo u gornjem primjeru pokazali da za proizvoljno > 0 svi clanovi niza, po evi od nekog indeksa n0 , zadovoljavaju nejednakost xn < , tj. oni se c gomilaju oko ta ke 0. Ovo je globalna ideja kojom se uvodi pojam konvergencije. c Denicija 1.4. Kaemo da je realan broj a grani na vrijednost ili limes niza (xn ) ako c za svako > 0, postoji prirodan broj n0 , takav da za svaki prirodan broj n n0 vrijedi |xn a| < , to jednostavnije zapisujemo matemati kom simbolikom sa c ( > 0)(n0 N)(n N)(n n0 |xn a| < ) . Gornju cinjenicu zapisujemo sa
n+ n+

(1)

lim xn = a ili xn a (n +) .

Ako je lim xn = a, kaemo da niz (xn ) konvergira ka a ili da tei ka a, kada n tei u beskona nost. Ako postoji a R, takav da lim xn = a, kaemo da je niz c
n+

konvergentan.

Primjer. U primjeru ispred Denicije 1.4 smo pokazali da je lim

2 + (1)n = 0. n+ n 1 n Na sli an na in se pokazuje da je lim c c = 0 ili lim = 1. Pokaimo prvu n+ n n+ n + 1 relaciju. lim 1 =0 n

n
1

Primjer. Neka je xn = 2 n . Posmatramo li nekoliko prvih clanova ovog niza x1 = 21 = 2 , x2 = 2 2 = 1, 41... , x3 = 2 3 = 1, 26... , x4 = 2 4 = 1, 19... , ... , x10 = 2 10 = 1, 07... , vidimo da se vrijednosti umanjuju i da se "kre u" ka 1, tj. "osje amo" da je lim xn = c c
n+
1 1 1 1

1. Ali ovakvo razmiljanje ni u kom slu aju ne predstavlja dokaz ove tvrdnje. c Na isti na in se pokazuje sljede i vaan limes c c lim n a = 1 , (a > 0)

n+

Okolina ta ke c Denicija 1.5. Okolina ta ke a R je proizvoljan otvoren interval koji sadri ta ku a. c c Otvoreni interval (a , a + ) duine 2 sa centrom u ta ki a R, naziva se -okolina c ta ke a. c Denicija 1.6. Kaemo da skoro svi clanovi niza imaju neku osobinu P ako postoji n0 N, tako da za svako n n0 , xn ima osobinu P . Druga ije re eno, skoro svi clanovi niza imaju osobinu P ako je imaju svi clanovi c c niza po ev od nekog indeksa ili to je isto kao da kaemo da tu osobinu imaju svi c clanovi niza osim njih kona no mnogo. Nejednakost |xn a| < , koriste i poznati c c stav za apsolutnu vrijednost, moemo zapisati i kao a < xn < a + , to je opet ekvivalentno sa tim da xn (a, a+). Koriste i sve re eno, Deniciju 1.4 moemo c c iskazati ekvivalentno u sljede em obliku. c Denicija 1.7. Kaemo da niz (xn ) konvergira ka ta ki a R ako se u svakoj -okolini c ta ke a nalaze skoro svi clanovi niza. c

Slika 3: Skoro svi clanovi niza u raznim -okolinama Ako se skoro svi clanovi niza nalaze u nekoj 0 -okolini ta ke a, onda to isto vai i c za svaku -okolinu, gdje je > 0 . Iz ovoga je jasno da je konvergenciju dovoljno pokazati za malo , odnosno za 0 < < 0 , gdje je 0 proizvoljan pozitivan broj. Primjer. Niz ciji je opti clan xn = (1)n nije konvergentan. Zaista, pretpostavimo suprotno, tj. da je za neko a R, lim xn = a.
n+

Kako su svi clanovi datog niza jednaki ili 1 ili 1, to zna i da se oba ta broja c moraju nalaziti u proizvoljnoj -okolini ta ke a. Medjutim, to o igledno nije mogu e, c c c npr. izaberemo li < 1 tada nije mogu e da oba broja i 1 i 1 budu u intervalu c 2 (a , a + ) cija je duina manja od 1.

1.2.1 Osobine konvergentnih nizova

Teorem 1.1. Ako niz ima grani nu vrijednost onda je ona jedinstvena. c Dokaz 9

Pretpostavimo da vrijedi
n+

lim xn = a i

n+

lim xn = b .

Ako je a = b, onda postoji > 0 takvo da -okoline oko ta aka a i b budu disjunktne c ( dovoljno je uzeti da je = ba ). 2 Na osnovu Denicije 1.7 zaklu ujemo onda da su svi clanovi niza (xn ), po ev od c c nekog indeksa n1 , u -okolini broja a, ali isto tako bi morali svi clanovi niza po ev od c nekog indeksa n2 biti u -okolini ta ke b. c Ako posmatramo clanove niza ciji su indeksi ve i i od n1 i od n2 , zaklju ili bi smo c c da se oni nalaze i u jednoj i u drugoj -okolini, to nije u saglasnosti sa disjunktno u c tih okolina. Denicija 1.8. Za niz (xn ) kaemo da je ograni en odozgo ako vrijedi: c (M R)(n N) xn M . Niz je ograni en odozdo ako vrijedi: c (m R)(n N) xn m . Denicija 1.9. Za niz (xn ) kaemo da je ograni en ako je skup svih elemenata tog c niza ograni en, tj. ako postoji realan broj M 0 takav da je |xn | M za svako c n N. Ovo zapisujemo sa (M 0)(n N) |xn | M . Teorem 1.2. Svaki konvergentan niz je ograni en. c Dokaz Neka je niz (xn ) konvergentan, tj. neka je lim xn = a R. Neka je > 0 proizvoljno, na primjer neka je = 1. Na osnovu denicije konvergencije, svi clanovi niza, po ev c od nekog indeksa n0 , pripadaju okolini (a 1, a + 1), odnosno van ove okoline se nalazi kona no mnogo clanova niza. c Neka je m1 najmanja vrijednost i M1 najve a vrijednost od tih kona no mnogo c c clanova koji su van okoline. Ozna imo sa c m = min{a 1, m1 } , M = max{a + 1, M1 } . Tada o igledno vrijedi c (n N) m xn M , to predstavlja ograni enost niza. c Ograni enost niza je prema Teoremi 1.2, potreban uslov konvergencije. Da to nije i c dovoljan uslov, pokazuje primjer niza ((1)n ) koji jeste ograni en, ali kao to je ranije c pokazano nije konvergentan. 10

Teorem 1.3. Neka su dati nizovi (xn ) i (yn ). 1. Ako je xn = c R za skoro svako n N, tada je lim xn = c.
n+

2. Neka je lim xn = x i lim yn = y (x, y R) i neka su a, b i c proizvoljni

n+ n+

realni brojevi. Tada vai: (a) (b) (c) (d)

n+ n+ n+ n+

lim (axn + byn ) = ax + by. lim (xn + c) = x + c. lim (xn yn ) = x y. xn x = , ako je y = 0 i yn = 0 za n N. yn y

n+

lim

Primjer. Izra unati: lim c

Koriste i pravilo 2.(a) i ranije pokazani limes niza ( n a) imamo da je c

n+

3 2n + 2 3n .

lim

3 2n + 2 3n 1 +6 . n

= 31+21 = 5.

Primjer. Izra unati: lim c

n+

Koriste i pravilo 2.(b) imamo c lim 1 +6 n =0+6=6.

n+

Denicija 1.10. Niz (xn ) za koga vai lim xn = 0, nazivamo nula-niz.

n+

Zapravo, ispitivanje proizvoljnog konvergentnog niza se moe svesti na ispitivanje nula-niza, naime vai Teorem 1.4. Niz (xn ) konvergira ka a R ako i samo ako niz (xn a) konvergira ka 0. Dokaz Neka je lim xn = a. Na osnovu Teorema 1.3 2.(b) je lim (xn a) = lim xn
n+ n+ n+

a = 0.

Obratno, ako je lim (xn a) = 0, tada je

n+ n+

lim xn = lim (xn a + a) = lim (xn a) + a = a .

n+ n+

11

Teorem 1.5. Zbir, razlika i proizvod dva nula-niza je ponovo nula-niz. Teorem 1.6. Neka je (xn ) proizvoljan nula-niz i neka je (yn ) proizvoljan ograni en c niz ( ne obavezno konvergentan ). Tada je niz (zn ), gdje je zn = xn yn (n N), nula-niz. Dokaz Kako je niz (yn ) ograni en, to postoji realan broj M > 0 takav da je za svako n N, c |yn | M . Iz konvergencije niza (xn ) ka nuli slijedi da za svako > 0 postoji n0 N, tako da je za sve n n0 zadovoljeno |xn | < . Na osnovu svega ovoga zaklju ujemo c da ce za n n0 vrijediti |zn | = |xn yn | = |xn ||yn | < M , a to zna i da niz (zn ) konvergira ka nuli. c Primjer. Izra unati: lim c cos n . n cos n 1 1 Ozna imo sa zn = c = cos n. Kako je niz xn = n nula-niz, a niz yn = n n cos n je ograni en ( cos x 1 ), to je na osnovu gornje teoreme niz (zn ) nula-niz, tj. c
n+ n+

lim

cos n =0. n

Veza limesa i relacija poretka Teorem 1.7. Neka je (xn ) proizvoljan niz. 1. Ako je lim xn = x > p (< p), tada je xn > p (< p) za skoro svako n N.
n+

2. Ako je niz (xn ) konveregentan i ako je xn > p (< p), za skoro svako n N, onda je lim xn p ( p).
n+

Dokaz 1. Neka je lim xn = a i neka je a > p. Stavimo li da je =

n+ ap 2 ,

svi brojevi

koji pripadaju intervalu (a , a + ) su ve i od p ali skoro svi clanovi niza (xn ) c su u toj -okolini i time je tvrdjenje dokazano. Slu aj kada je a < p dokazuje se c analogno. 2. Neka je lim xn = a i neka je xn > p za skoro svako n. Ako bi bilo a < p,
n+

to bi na osnovu dokazanog pod 1) zna ilo da je xn < p za skoro svako n, to je c o igledna kontradikcija. Dakle mora biti a p. c 12

Prethodni teorem naj e e cemo koristiti za slu aj p = 0. Naime, ako je lim xn c c c

n+

pozitivan ( negativan ) broj, tada su skoro svi clanovi niza pozitivni ( negativni ). Ako su skoro svi clanovi niza pozitivni ( negativni ), tada je grani na vrijednost niza nenec gativna ( nepozitivna ). 1 = n 0. Ovim se potvrdjuje slijede e, ako je xn > p za skoro svako n onda je lim xn p c
1 Primjer. Posmatrajmo niz ( n ). Svi clanovi niza su pozitivni, tj. 1 n

> 0, ali lim

n+

n+

Posljedica 1.1. Ako svi clanovi niza (xn ) pripadaju segmentu [a, b], tada i lim xn
n+

[a, b].

1.2.2 Beskona ne grani ne vrijednosti c c

Denicija 1.11. Kaemo da niz (xn ) divergira ka plus beskona nosti, to ozna avamo c c sa lim xn = +, ako vrijedi
n+

(K > 0)(n0 N)(n n0 )xn > K . Kaemo da niz (xn ) divergira ka minus beskona nosti, to ozna avamo sa lim xn = c c
n+

, ako vrijedi (K > 0)(n0 N)(n n0 )xn < K . U oba slu aja kaemo da niz odredeno divergira. c

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Slika 4: Odredeno divergentni nizovi. Sada moemo izvriti selekciju svih nizova u odnosu na konvergenciju. Svaki realni niz spada u jednu od klasa: Niz je konvergentan ( grani na vrijednost mu je neki realan broj ). c Niz je odredjeno divergentan ( grani na vrijednost mu je ili + ili ). c 13

 Niz je neodredjeno divergentan ( nema ni kona nu ni beskona nu grani nu vric c c jednost ). Primjer. Posmatrajmo geometrijski niz xn = q n (n N). Za koje q R je dati niz konvergentan? Teorem 1.8. Neka je lim xn = x R i neka je lim yn = +. Tada vrijedi:
n+ n+

1. 2. 3.

n+

lim (xn + yn ) = +. lim (xn yn ) = sgnx (x = 0). lim

n+

xn = 0. n+ yn
n+

4. Ako je
n+

lim xn = 0 i ako su skoro svi clanovi niza (xn ) pozitivni, tada je

lim

1 = +. xn

Postoje kombinacije dva niza kada se rezultat ne moe direktno odrediti kao u slu cajevima opisanim u ovim teoremama. Tada kaemo da je grani na vrijednost neoc dredjena ili da je neodredjenog tipa. To medjutim ne zna i da grani na vrijednost ne c c postoji, ve samo da se ne moe unaprijed odrediti primjenom pravila datih u ovim c teoremama. Primjer. Za niz sa optim clanom xn = n2 + 3n 2 imamo neodredjenost tipa 2n2 + 5n + 4

Postoji sedam tipova neodredjenosti i oni su: 0 , , 0 , , 1 , 0 , 00 . 0

1.2.3 Monotoni nizovi

Denicija 1.12. Za niz (xn ) kaemo da je strogo monotono rastu i ako vrijedi (n N) xn+1 > xn . c monotono rastu i (neopadaju i) ako vrijedi (n N) xn+1 xn . c c strogo monotono opadaju i ako vrijedi (n N) xn+1 < xn . c monotono opadaju i (nerastu i) ako vrijedi (n N) xn+1 xn . c c Za niz koji posjeduje bilo koju od navedenih osobina kaemo da je monoton niz.

14

Kriteriji konvergencije mon. nizova Teorem 1.9. Svaki monoton niz je ili konvergentan ili odredjeno divergentan ( ima kona nu ili beskona nu grani nu vrijednost ). c c c Teorem 1.10. Svaki monoton i ograni en niz je konvergentan. c U ovoj teoremi treba razlikovati dva slu aja: c 1. Ako je niz monotono rastu i, zahtijevamo ograni enost odozgo. c c 2. Ako je niz monotono opadaju i, zahtijevamo da je niz ograni en odozdo. c c Primjer. Pokaimo da je niz xn = 1 + Jednostavnim ra unom se ima c xn+1 n+2 = xn n+1 Na osnovu Bernoullijeve nejednakosti je 1 pa imamo n+2 xn+1 > xn n+1 1 n (n + 1)2 = n3 + 3n2 + 3n + 2 >1. n3 + 3n2 + 3n + 1 1 (n + 1)2
n 1 n n

rastu i i ograni en odozgo. c c

n

1 (n + 1)2

>1

n , n2, (n + 1)2

Dakle niz je strogo monotono rastu i. c Ako sada posmatramo i niz yn = 1 + za proizvoljno n N.
1 n+1 , n

o igledna je nejednakost xn yn c

Pokazati da je niz (yn ) strogo monotono opadaju i, ostavljeno je za vjebu. Iz c ovoga onda zaklju ujemo da je bilo koji clan niza (yn ) gornje ograni enje niza (xn ), c c pa moemo re i da je xn y1 = 4 za proizvoljno n N. c Iz monotonosti i ograni enosti niza (xn ) zaklju ujemo njegovu konvergenciju. c c Grani noj vrijednosti ovog niza dajemo posebno ime ( prema Euleru ), a isti emo i c c njegovu vanost za ra unanje mnogih drugih limesa. c Denicija 1.13. 1 n
n

e = lim

n+

1+

15

Broj e nazivamo Eulerovim brojem i on je jedna od najvanijih matemati kih konsc tanti. Prvih nekoliko decimala tog broja su e = 2, 718281828... Koriste i se algebrom limesa, lako se vidi da takoder imamo c lim 1+ 1 an
an

(ako lim an = )
n

te direktno slijedi da
1

lim (1 + an ) an

(ako lim an = 0)
n

Primjer. Izra unati c 1. lim 2. lim 1+ 3 n

2n1

;
2n+1

n+1 n1

; lim n(ln(n + 1) ln n);

n

Alati za izra unavanje limesa c Teorem 1.11 (Teorem o lopovu i dva policajca). Neka su (xn ) i (yn ) nizovi za koje vrijedi 1.
n+

lim xn = lim yn = A.
n+

2. Za skoro svako n N je xn zn yn . Tada i niz (zn ) ima grani nu vrijednost i vai lim zn = A. c
n+

Primjer. Izra unati: lim c Kako vai

n+

2n + 3n .

3n 2n + 3n 2 3n , n n 2n + 3n 3 2 . Ako ozna imo sa xn = 3 i sa yn = 3 n 2, tada o igledno vai c c 3

n+

tada je

lim xn = lim yn = 3 ,
n+

pa na osnovu teoreme o lopovu i dva policajca vrijedi lim zn = lim n 2n + 3n = 3 .

n+ n+

16