trtffi

www-trinom.hr 6. Koja sintagma izre6ena u pryome odlomku teksta opisuje Helmerov stav o Norinoj ljubavi? b) sPas za oboje a) glupave isprike gl u2asna istina d) nesretni din 7. Sto Helmer saznaje u prvome pismu? a) Nora je imala ljubavnika. b) Nora je posudila novac.

TRINOIi d.o-o.
URED

pripreme zo driovnu moturu i prijenne Ulico Ruilero Boikovif

isFt

i NASTAVA:

o3,Z4r&

T1./FAX: Ol/ 667? 4O4. 65AA: O98773875

c) Nora ga napuSta. d) Norina d.ieca nisu njegova.

10. Koja redenica iz prilo2enih odlomaka izride problem kojim se bavi djelo Ku6a lutaka? a) euvat 6u te u njem kao progonjenu golubicu koju sam neranjenu uspio spasiti iz jastrebovih pandZa. b) Ne6u ti viie morati ponavljati kako sam ti sve oprostio... c) Tako ona u dvostrukom smislu postaje njegovom svojinom. d) Ne pla5i se ni zbog dega, Nora, samo mi budi iskrena pa 6u ti tako postati i tvoja volja i tvoia savjest.
1

A. Sto

je u pismu uzrok promjene Helmerova raspoloZenja u odnosu na podetak teksta? a) jasan pokazatelj da je prvo pismo poslano zabunom b) optu2ba obiteljskoga prijatelja c) konadni trag o pravome krivcu d) vradanje dokaza krivnje 9. Mo2e li Helmer biti Norina istinska za!;lita? a) MoZe jer ga je pismo promijenilo. b) Mo2e jer je shvatio velidinu Norine ljubavi, c) Ne moZe jer se nije spreman 2rtvovati. d) Ne moZe jer je shVEt-o da ie Nora moralno jada od njega-

1. Kojom se stilskom figurom autor poslu2io u sljedecoj redenici? lmam dovoljno Siroka krila da te zakrilim niima. a) poredbom

b) paradoksom c) ironijom d) metaforom

12. Koji niz djela pripada istomu knjiZevnomu rodu kao itekst Ku6a

lutaka? a) Antigona, Zlodin i kazna, Dundo Maroje b) Dubravka, Ljudska komedija, Fedra c) Gospoda Glembajevi, Hamlet, Madame Bovary d) U odekivanju Godota, Kralj Edip, Bez tre6ega

MODERNIZAM (esteticizam)

6.
koja

1. Parnasovstvoje poetska i estetska doktrina

polazi od larpurlartizma: a) CharlesaBaudelairea b) Alphonsea de Lamartinea c) Theophilea Gautiera :. :: d) Gabriela d'Annunzija ,i ,r.,,,

Koji od navedenih pisaca ne pripada krugu simbolista c) Leconte de Lisle a) Arthur Rimbaud d) Stephane Mallarme
J.esenju",

....ti,?]

c)
d)

Paul Verlaine A. G. MatoS

pjesnicima": iRimbauda iMallarm6a

i Baudelairea Rimbauda zbirke Cvjetovizla prisutna je figura: c) oksimoron d) metafora strukture graclanske drame, pravih va2nosti likova, obiljeZja su drama: Maeterlincka ;ta Strindberga a Pavlovida Cehova Hugoa

Ljepota je za Baudelairea sadriana u formi pr te zbog toga pi5e visoko stiliziranim oblikom: c) soneta stance

a) h'

lazele

d)

sestine lirice

a)

19. st. simbolistiiku varijantu graclanske u kojoj dominiraju Zenski likovi ponudio je: Henrik lbsen August Strindberg

c)

Fl-----l\4,e-s!ce--Mael-ei!rqI-------il----V-i-4gr!1v-g-s--,---

HRVATSKA MODERNA
i.NfZnRAZ|NA: Namaturi seodvasoiekujeda opi3etemodernukaorazdobljeuhrvatskojknjiievnosti,daprepoznatenjezinu
dijalektalnog

i t rj.j;:l:;$':f .

da objasnite ulogu i poetiku istilska obilieija, da interpretirate liriku Antuna Gustava Matoia iVladimiraVidriia, l^t^ 1oo* lA c -- poietku -^:^+r-., leto Mato3) 188* (A G. in-+^:l pjesniltva hrvatske m;derne te da interpretirate djelo Kip domovine na i ry'':i.vlSnRAZ|NA:Uznavedenoodvasseodekujeidainterpretiratedjela
., ir^I^:\ na +^

BeztreiegolM.Begovii),Cvijetsoroskriioi

Camao (A. G

"

1,::1 .:1

3i::. ly; :ji':j

nii^^

l^^

aiLl-'

):ii,:: | " " " " " " " . " " " "

Nl^h-i-r,l

traje od 1892. (Matoi, novela Mot savjestil do 1916. (avangardni iasopis Kokotl - prema politidkogeneracijskom kriteriju traje od 1895. (otpor politici Khuena Hedervaryja, spaljivanje madarske zastave) do 1914. {poietak Pr,: svjetskog rata, MatoSeva smrt, objavljena antologija Hrvotsko mlada lirikol.
HRVATSKA MODERNA

prva faza (do 1903. godine)

nema znaiajne knjiievne produkcije, traju sukobi izmedu dviju generacija i dviju knjiievnih skupina:

oNur* k'14 y^lz

l" *+'ll4'

V,

IA A ,r^^4-ia trt'il/4., ^o;" t",r.d

TRINCtTf,

(t.o.o.
URED

pnpreme zo drzavhu moturu r pruemhe tspr?e Ulico Rutlero Bo3kovi6a3,Zagreb

t25
www.trinom.ir!"

i NASTAVA:

TEL.IFAX: Ot/ 667?

GENERACUA

404.

6Sttr: Og877g 875

i
i

.*
: :
:

, - posljednji pieds{iavnici realizma

(PSTHOLOSKIR[Al-rzAM): J. Kozarac, x- 5. 6jalski, J. Leskovar

_cE!":

Eila':;j!t :)lA1!t1""

i i , !

MUDIH

dinejemladi intelektualci koji nakonprotjerivanjasa zagrebadkogsveudiliStaodlazena ttud'rj u Prag i Bee i razvijaju dvije razliiite knjiievne koncepcije:
----- -

: NATURALIT-rylh: iosir Kosor, Srdan : Tucii, Milarr Ogrizovii : - srediinja i.rulti;ina iftstitucija store . generocije i.-riia je Mo'fico hrvotska
Druga faza (nakon 1903,)

istodobno ,lieiuju i f-iredstavnici

i: i

poo utjecajem Masarykovih socijalnih ideja istidu DRUSTVENU ulogu knjiievnosti (programatski dlanak Milana Sariia Noio knjiievnost)

-i

;-

"*"--_--i
i i

i i knliievnosti
s

pod utjecajem zapadnoeuropskog modernizma traie ESTETSKU ulogu

i .
.

tgiedliiLi in ig gtpg1:l?roj

ge_ge3_glj!

ip-1e!ia

tradicionatnim nadinom

pisanja

- nastaju najznatajnija modernistidka djela - 1909. je najplodnija godina (D. Domjanii, pjesme; A.G. Matoi, lJmorne prlie M"C' t$ehajev, Biieg; D.Simunovii, zbirka pripovjedaka Mrkodot) - vlada STILSKI pLURALIZAM: uz posljednja djela realizma i naturalizma javljaju se modernistidki stilovi impresionizam {dominantan stil u poeziji: V. Vidrid) i simbolizam {najviie mu se pribliZio u svojoj poeziji A. G. Matoi), a od 191"0. godine iavangardne tendencije, posebno ekspresionizam (F. Galovid i J. p. Kamov) .. srediSnji je d;r:opis Suvremenik.
Knjiievni rodovi i vrste:
POEZIJA HR\IATSKE MODERNE

VladimirVidri6: sudjeluje u studentskim demonstracijama 1895. - nakon studija prava radi kao odvjetnik
duievne bolesti

umire mlad od teike

L907' objavljuje jedinu pjesnidku zbirku Pjesme (40-ak pjesama; 25 u zbirci) - tematike: intimna, mitolo!ka i pejsaina - teme i motivi: pejsai (Jutro, Dvo peisoio), sudbina pjesnika i pjesniStva fPlo.kof/;:irnitoloiki iklasiini motivi (perun, pomona = boitca vrtova ivoia), fjubav s naznakom erotrke (Notturno) .,:l:. - na podetku zbirke nalazi se programatska pjesma U oblacima,,a fia koja je svojevrstan Vidriiev oproitaj od Zivota i koju je teiko tematski odrediti {ljubavna pjesma, iiavanju kraja, ludila, smrti ili pjesma o pjesnidkom stvaranju i o sudbini pjesnikp). ,r
impresiJa, igra svjetla i tame - u nekim se sliko pjesnikove duie odraiava pjesnikovo za Ljepotom).

Antun Gustav MatoS: najbolji pjesnik

nosrnrtn. - pjesme su mu spoj nacio

:ri:,itri",, .1 po uzOfu na Baudelairea .: , ra i obiljeija impresionizma

,j{
(

rr ,ij! povezuju u skladan doiivljai, do"noljublje

godaj, rtiranja

proze, a jedina zbirka Liriko abjavljena mu je tsku poeziju uveoje sonet, blagozvuinu akustiku nstvu (soneti) i sugestivnom izrazu (simboli) am, bogata rima, upotreba sinestezije kojom se , neizreclvoga) - najdesie su teme: vojske iivi u Beogradu i Europi) piSe pjesme u proSlost i ljepote pejsaia (Gospo Marijo, Kod kritidkim tonom, uz eestu upotrebu ironije,

- u vrijeme

tojima idealizira domo ruieJ, a nakon povratka

prikazu.le suvremene prilik

- temeljni motivi i nl$lie44lp oQ1,5otani su sinestezije (sklad boja, zvukova i mirisa) - ispod ;:ejsaine teme u veiini n;esa;a"ffi;."Lffiffi,.ftg#g6F-lsiutnja viieg iivota, ljubav, smrt) - pjesme pejsainu tematiku s intimnom i refffifogrnffiiffiiie su u obliku soneta (tercine sadr)e obrat u kojem se skrivpno simhnliinn znaienje znaicnic i poruka nnrrrlze pjesme) niocma\ niocmo Srodn QrnAnact Atnlt,hir^ Jesenje !acaaia vete t,ala ii Notturno (posljednja r^^-li^t^iskriveno, simbolidno - pjesme ost, Moiuhica, ^t^++,,-a^ Maioi.'.a pjesma, slutnja
pejsai

"ffitr

povezuju

i i

otkriva

i i
i

smrti)

liubav - sonel Utjeha kose (pwa Mato5eva pjesma - motiv ljubavi spaja s motivom smrti - oksimoron ,,smrt krasna"). 1,'rs2;ir5' tra .::tarii''a!'clnilnr jeziku potinju stvarati idijalektalnu poeziju - zaaetnik je Antun Gustav Matoi koji pjesmu Hrastovoiki nokturno " i ;1 .ar';5 om n'r';ediL: ;h:avliuie kao dio pripovijetke Nekad bilo, sod se spominjolo {1900.) - predstavnici: eraefirr:iNa.&i daKavsiiapoezijaotokaBradai:stre - pjesme: Seh-duiCon,Zenazapuiteno te Galiotovapesonobjavljena u pripovijesti Veli Joie - motivi su iz istarske svakodnevice s naglaSenom socijalnom notom - piSe iitokavsku poeziju inspiriranu klasiinim islavenskim motivima, legendama i pridama te pejsaiom - od ostalih pjesnika moderne razlikuje se energijom, iivotnom snaBom i nacionalnim optimizmom Fran Galovi6 - kajkavska poezija podravskog kraja: nedovrieni ciklus Z mojih bregovkomponiran kao 4 godiinja doba (pjesme Crn-bel i Jesenski veterl - ispovjedna, sjetna, pesimistidna poezija (motiv prolaznosti koji s jedne strane budi osjeiaj sjete, ali s druge strane dovodi do spoznaje da je smrt ponovno radanje kroz stapanje s prirodom) - pi5e iStokavsku poeziju: zbirka eeilri grado i pjesma Childe Harold

i
;

Dragutin Domjani6

'

prva mu je itokavska zbirka Pjesme (pjesma Otmjeno dosado), a kasnije su kajkavske: Kipci ipopevke, V suncu i senci, Po drogome krolu (pjesme Kaj, Bele roie i Megle) obiljeija: aristokratizam, zamorenost stvarnim Tivoiom, bteg u svijet izmi5ljenih dvoraca i parkova

.j.?|.kajkay{<919'1jeiisle!inlt-o"e!I.9je$.ulija!!aiv.1p1qk1jk
,rNuoa

Ll"tt*1" l"

r"4,titk.

U7

r*;"

1^o,+o;

la d

frw
www.trinom.hr l. teksl (pejzai t.)
U travi se Zute cvietovi I zuje zla6ane pdele.

TRII{Oil d.o.o.

126

pripreme zo driovnu moturu i pri URED t NASTAVA: !fl;66 Rutlero Boikovir

TEL./FAX: OI/ 6672

4A4, 6sA: e

11.

tekst (pejzai tt.)

Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele.

I nebo se plavi visoko Kud nedujno laste plove: _ Pod brijegom iz crvenih i rouou" Hoclnevno zvono zove.

Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivo Nad svijeilim obladnim rubom I opet u nebo plivo.
I kad sam otvorio prozor, Blistav od kapi kiSe. Tanula se je grana ljo5 se lagano njiSe.

A dalje iza tih krovova

!at1o se polje stere

,Gledaj" - glas mi se iavi _ ,fskrice no6i lete...,, I vidjeh u rosnom qrmliu Gdje blisnuv - gini i_'ruij"t". Vladimir Vidrii

#o ri to kaza?" _ viknuh, Al grmlje ibaSta sniva. Tek mjesec nad svijeflim rubom Naglije hiti iptiva.
,Z-dravstvuj!" - ismijeh se pronre l prosu se Saka pijeska? Ja ne znam. _ Na mokrih stazah

Tiha se-Vug,.$#

":1-:"1:::
jedanput
d) triput

c) d)

o.;

a)

o ljepoti i tajnovitosti prirode o usamljenosti dovjeka u svijetu o neizbje2nome protjecanlu vremena o neskladu dovjeka ipriroie

oJ c) u treioj

Pgiza\ pojavtjuje tirski subjekt? d) u dltvrtoj

Drugi pejza2 s obzirom na motiviku?

3. Sto povezuje tekstove?

c) nokturno d) balada

a) motivi

b) tema

c)
c)

oblik

d)

ugodaj
a,

4. U kakvome su odnosu tekstovi?

b)

a;

u sukladnome u zavisnome

d) u

r.;j qi

5. U demu se razlikuju tekstovi? a) u strofama hr) u koloritu

stihovi u.kontekstu Drugoga pejzaia? - Na mokrih stazih voda ljeska ineugodni razgovor. I mokar od ki5e. pnernut tajanstveni qlas. odlazi u nepoznato.
oam.

c) u rimi d) u zavrsnome

i.1. :-r,re6ajil :;kor,.,

urugome pejza2u?

subjekta i5ditavaju u prvome

iu

b)

metaforidan simbolidan

Mdricev pjesnidki izaz?

c)

hermetidan

d) jednostavan

frl ; Fil:il: ljjoino"l u Drusome ravnodusnost iGf;l,i" ,;,bt?:1ffff_i5,a3enost ei ",, P;;il prvr rne d) , b;r;#"
"p-or,-oj,

,,

TyijJiliruffi..1u

;;;*n;%"

7. Kakav je ritam u Vidridevim tekstovima? u prvoj usporen, a u drugoj dinamidan u oo1ema dinamidan u objema smiren u prvoj dinamidan, a u drugoj smiren

3l b) 9l d)
tu

:l p) c) d)

istomu knjiievnopovijesnomu razdobtju k petar preradovic i Ljudevit Gaj A. G. MatoS iFran Galovi6 fin Ujevii i DobriSa Cesarii Slavko Mihalid t _tosip pupaeie norme odstupa Vidri6 u prvoj strofi Drusoga

oo.lj?:i"zidne

B. Kakva je-rima u qryoj strofi

a) abab b) abba
subjektom

prvoga pejza2a?

a) b)

od morfoloSke od fonolo3ke

c) d)

od leksidke od sintaktidke

"l "utu
c.}

d)

abcd

,t. l($'r",1.,?Tnr

fr.lg#'"denidnim

dijelom posti2e vizuatna srika prvoga

b) aorist a) b) ql d)

a) b)

stagotski obtik koji se javlja u prvome pejza2u? c) Prezenl d) imperativ

objektom

_.

d)

predikatom apozicijom

14. Sto oznaduje trotodje na kraju Vidricevih tekstova? jadu

10. Koliko se puta javlja auditivni motiv u

prvome pelza2u?

stanku nizanje dijelova teksta izostavljen je dio teksta nedovrsenost teksta

?Riltw frr-trinom.hr
1909 Na vjeSalima. Suha kao prut. Na uznidkeime zidu. Zidu srama. Pod njome ,:f na zloeinadka jama, Ubijstva mjesto, tamno kao blud. Ja vidjeh negdje ladanjski taj skut, Jer takvo lice irna moja mama, A slidne odi neka krasna dama: Na tijepg mjesto 49v99 me pulf" __. Kojemu knji2evnomu rodu pripada prvi tekst? a) lirici b) epici c) drami Kako se zove oblik u kojemu je napisan prvi tekst? a) b) c) d) poema

Krtrlrrlt q.o.o.

pftpreme zq orzqvnu moluru I pruemne rsprre

127

URED i NASTAVA: Ulico Ruilero Boikovi6o3,Zogreb

It,

TEL./FAX: Ol/ 6672 4O4. GSt t O98773 875

I mjesto nje u kobnu rupu skoiih I krvavim si njenim znojem smo6ih Moj drski obraz kao suzama.

Jer Hrvatsku mi moju objesi5e,

Ko lopova, dok njeno ime briSe,

Za vollu ne znam kome, Zbir u uzama. A. G. Mato5

a) uznidki zid c) krvavi znol

b) zid srama

d)

zlodinadka jama

elegija

sonnet

gazela

10. U kojim se strofamaa,<aavtjuleasateraZ a) u prvoj b)__u

Kakva je rima u prve dvije strofe? a) abba abba b) abab cdcd c) abba cddc d) abab abab
Koja je tematika pjesme?

c) uprvojitredoj

idrugpj __

d) utrecoi iceffioj-

dmgpj:@i-

11. U kojoj se strofi prvi put spominje lirski subjekt? a) u b) u c) u

prvoi

drugoj

tredol

d)

u detvrtoj

a) pejzalna c) domoljubna

b) misaona d) ljubavna

12. U kakvome su odnosu prva i druga strofa? a) u sukladnome b) u oprje6nome c) u zavisnome d) u usporednome 13. Sto oznadava etidkidaiiv-u stihu JerHryatsku mi moju ob1'eslSe? a) irtvovanie b) prisnost c) d) pa2nju

Kojemu knjiZevnopovijesnomu razdoblju pripada autor? a) hrvatskomu narodnomu preporodu b) realizmu c) moderni d) ekspresionizmu

odaj

+.$toi

.,;i,

Kako Matoi postiZe napetost? a) razotkriva o kome je rijed u posljednoj strofi b) navodi krvave ijezive slike strati5ta c) spominje da je zaveden na krivi put d) u prvoj strofi spominje mjesto ubojstva

poez4u? am ilarpulartizam akustiku isimbolizam imotiv smrti , modernizam i impersonalnost pripadaju istomu razdoblju kao i MatoS? Janko Polid Kamov i lvan Kozarac !e=$$iar, Antun Kani2li6 i Petar Preradovi6 i,[';H,i(Nii6,, nlt irosl av KrleZa i Dobri6a Cesa ri6 6imii, Fran Galovid iTin Ujevi6 -B-leftli;b
']

.j ',* F.i.";(:. rr.-ri,i:i1 dva puta ponavlja u'pfvoj :ir:,r_.,r b) poredba .ri:i:,: Li;; d) ironija
i'.,

a) b)

:.

;e

ruei :r stihu fua lijepo mjesto zaveo

me:

irr;niie?

t xolixo

c) d)

:i:

:t:
i

im;*'i.FlE.ilJba u prvoj strofi?

a)

lijepo

t,)

rnjesto

c) zaveo

b) b)

tri

c)

detiri

d)

pet

Koji bibleizam prepoznajete u tekstu?

nema u prvoj strofi?

glagola c) pridjeva

d) zamjenice

:BOZA HRVATSKF MODERNE -'

.: :;e;:ii::1.::--:'.::

o elsai' izr

oorii. ;.1e: ijefabularizacija, subjektivnost, opisi stanja likova {psihologizacija), likovi intelektualaca, impresionistidki a|ava psihoio5ka stanja likova

regionaina+biljelja: A.G.MatoipiieoZagrebuiHrvatskomzagorju,D.5imunovidoDalmatinskoj

zagori,J.KozaracoSlavoniji

:rriistavntli;
Janko Leskovar: iako pripada staroj generaciji, u prvoj noveli Misoo na vjeinost iz 1891. suZava realistiiku tematiku i u knjiZevnost uvodi lik intelektualca (Duro Martii = seoski uditelj, pasivan, ne uklapa se u sredinu, zaokupljen vlastitim unutrainjim Tivotom, nalazi se pred ostvarenjem srede i ljubavi, ati optereaen proiloiiu tragidno zavr5ava: Duro je Mortit poludio.) - Leskovarovi junaci (tzv. !eskovarci) nisu ljudi akcije, nego kontemplacije

DinkoSimunovidluzbirkamapripovjedakaMrkodal,Derdon,Alkor,saKrkeiCetineopisujeDalmatinskuzagoruiCetinskukrajinu obraduje realistitke teme (odnos selo - grad, problem iene u patrijarhalnom druStvu, sudbina,,tudinaca" koji se ne uklapaju u sredinu i zbog toga tragitno zavriavaju: Salko u Alkaru, Srna/Brunhildau Dugi, Muljika/Boja u Muljikil - modernistiika obilje2ja: likovi su usamljeni pojedinci (introvertirani, pasivni, tragiini), a impresionistiiki pejsai ima ulogu prikazati njihovo raspoloZenje i ugodaj - u
illr

opisu pejsaZa postoji dvojnost: opisujuii Cetinsku krajinu istide bogatstvo i ljepotu prirode, snagu i optimizam ljudi te iskonske, tradicionalne vrijednosti patrijarhalnog nadina iivota, dok prostor "podno Dinare" opisuje kao pust, kr5evit, neveseo i tjeskoban, a ljudeunjemukao siromaSneizaostale(pripovijetka Mrkodol)-romani: PorodicoVintitiTudinac -autobiografskaproza: Mlodi dani
VIIadost

lvan Kozarac: pripovijetka Slovonsko krv

romanDuka Begovit
Vy

oNu^a

t*Sf* /".+iAa

^z-;" fa,r^oz

a,4^44-itltilu->:

?Rr#ffi
www.trinorir - hr

t?9

lRLN(Jtrt d.o.o. c" prtpreme za(lrzaww mluru I pruemhe tsptTe URED i NASTAVA: Ulico Rutlero Boikovido 3, Zogreb TEL./FAX: Ot/ 6672

4e4,

6s,$t:

OgA

773 875

Vanjski su u'r '"":; ::'

'leieunjego!.'j on se prepui: . ,r;rs:vno,,li I i NUr kontemplaciji. rrsr I rprdLu

ir:r.' propasti neimastina, nepovjerenje Verinih roditelja, otudenje od majke, ,.f"grJrrrr,.;J;;;;r*j"r;i pri:r'iii ttri:inucimakadtrebadonijeti vaineiivotneodluke,kadaseodnjegaoletr;uakcija,njemunedostajevoljeienergije,
v'|\e're,

"rL"'u ',EuurrdjE vu

i
i

Klili!,iili, ' i,::'1"::,:"{::::,"

,'{,i ;;:;;;

derabularDacija, psihoroika analiza lika, autorsko pripovijedanje prekida se unutarnjim monorozima gravnog

i/6i';i i itot;; i t;i;i-f o:nti;n;;i" i;; ;i;J;e; in; ;j;. a u diepu

rnu, i[:ak nije

Li:glit-

irrvoga lipnja dogodilo mu-se pade da je morao ostati svojoj gazdarici du2an polovicu novaca za stan ijelo ostalo ni5ta. To ga je gotovo jos vise muiilo'neio sve druga--'

je io veliki grad, bilo bi lako' stisnei se jedan-dva mjeseca, jeftiniji stan, pdstedis na hrani i opet sve _uzmes prode dobrro Na dva-tri mjeseca.odalji5 se iz jednoga kotarj u drugi, ne ioes medu drugove - i sve se uredi, A kuda da 1't'bie:jne:: 'r'vdie? Profesor- valja dave6erai, na itanu se ne da liistedjeti nista, odijela ne mogu da zaloiim- a ostalo us r.ri.s!..j troritovi koji se ne dadu "v "'vvu smanjiti.',
' ^'r,' ria \-..t

irarnerla'livegatouznosilo..unekuekstaz.uukoJoj bi sasvimizgruioo"iJ";.aovaj pr"i" o"lni" nJ###J;""'" dasukomZivi -imislio,mastao Dez granica' Jos od najranije mladosti u njega leiat<a sanlarska"2ica.iir;;i;" svojim formama nije ga nikada zanimao mnogo; - tako mu ostadose tudi ijavni pot<reti isve ono Sio ljudi trpaju poJ sirot<u t apu socliiniri.i"no"ti.
boja mora i od

S]-o]| hodaju6ijednomjerno, 5:;::,9,::l:^::i:f,:,::,?,::?::T11,:," :,",ni", ':go uzivajuii u cijelojtoj velidajnoj slici, sasiavljenol oo mekrt iioplih

ne promatrajuii pojedinu qepotu prirodd,

()

U takvim beskrajnim fantazijama Andrijasevii je dnevice sam sebe znao lisavqti.dojmova neugodnog svog t'n"o mu n'rje palo

i';1;"'

na um da zbila ne6io

poene11"dr"l;

krp;"i"0*1,1.9i'dl:

;ilffo

sadainjeg

na knji2evnom

Milutin Cihlar Nehajev, B4eg

1. Cime se bavi Duro Andriia5evid? a) Profesor je i pisac. c)

b)

Pravnik je i slikar.

d)

Andrija5evi6a na kraju romana? c) odlaskom d) smr6u karaktera iskazana u naslovu

monologom

Kola rr navt:..eni:t re,ienica izride problem L9* od najranrje mtaaosti u njega je jaka !). bl Ai .ia ]e to veliki grad, bilo bi lako. :: . e i :,r; !.timama nije ga nikada ; osi'iir s,.: sye lroskoyi koji se ne dadu
Kako je Duro Andnia5evii zami5ljao rje5enje svoje situacrje?
f,

! i-:i..r:cilcii!ei,,

c) dobitkom .i) Stednjom

na lutriji

{ii : i

i"'ni.;: ,= s^ q-ar!a, lr koi;nr je rje5avao slidne probleme, i-i jsleL., i-:,r: ,', ,:irilaievii u redenici.. Ah, da je to veliki

gazdarici duian polovicu novaca za stan i ielo _ a u dZepu mu ipak nije ostalo niSta. simbol c) personifikacija gradacija d) metonimija
svo1o1

a) b)

l3

e,;

Ri..::nj r,; Beia

i.t,t,.'' j:tr'

i3iif.

c) Zdenaca d)

praga

Sto su beskraTn e fantaizije znadile Duri AndriiaSevicu? a) Bile su mu inspiracija za roman. b) Tada mu se dinilo da je sa zarudnicom. c) MaStao je kako ne bi pio. d) Htio je pobjeci od stvarnosti.

U koiem je padeiu podcrtana rijed u redenici: ,.. uzmes jeft;nryi stan, pn.Sfedr.i na hrani... u genitivu c) u dativu u akuzativu d) u lokativ

a) b)

boravka kao provinciju?

Kojom redenicom Duro AndrijaSevi6 opisuje svoje mjesto

14. Kojim je glagolskim oblikom izreden podcrtani predikat u redenici: ... a u diepu mu ipak nije ostato niiia. kondicionalom prvim perfektom futurom drugim pluskvamperfektom

a) b) c) d)

a) b) c)

d)

A kuda da pobjegneS ovdje? Kasno predveier znao se Duro vra1ati sa svojih Setnja,... u.2!.vljuci u cijeloj toj vetiiajnoj stici, sastavijenoj od mekih itoplih boja mora... Sve ga to uznosilo u neku ekstazu.-.

Kojom se rijedju mo2e zamijeniti rije(, ekstaza? uzbudenje ushit veselje

a) b) c) d)

sreea

oNcnz

l.l"t*

l"

"41^fk. V,,^a";"

y",^*E

Z, +ba4-it*;to.D

trtffii
www.trinom.hr Antun Gustav MatoS

TRIllOl
128

d.o.o.

pripreme zo driovnu maturu i prijemne ispite

UREb i NASTAVA: Ulico Ruilero Boikovido3,Zogreb TEL-IFAX: 01/ 66724C,4., 6St '!O98.73875

+ +
->

putopisi: knjigevidici i putovi i Naii ljudi i krojevi (putopis Oko Loboral - prvi je u hrvatsku knjiievnost unio pejsai kao samostalnu temu koju oblikuje IMPRESIONISTIdK|M stilom eseji i kritike: zbirka Ogledi ( eseji Umjetnost i nocionalizom, Boudeloirel - tvorac impresionistitke kritike novele:objavljeneu zbirkama lverje,Novoiveriei lJmornepriie -2tematskakruga

a) novele

zagrebadko-provinc'rjskog
- teme

kruga u kojima MatoS prikazuje prizore iz svakodnevnog iivota: - aktualne nacionalne i druitvene prilike (domoljubna tematikal: Kip domovine leto 788* - sjeianja na vlastita iivotna iskustva {autobiografska obiljeija) : Nekod bilo - sod se spominialo

- prikazuju konkretne likove koje Matoi susreie u Zivotu, naglaSava socijalnu i psiholoiku karakterizaciju - u pripovijedanju i opisima likova stil je jezgrovit, jasan, jednostavan, a likovi su desto karikirani pomodu igroteske (lik pepice PogaEii u noveli Kip domovine) u opisima pejsaia prisutni su modernistidki elementi (lirizam i impresionizam)

ironije

- --comoo i.prikazujusebizarniL|KoV|i.socija|n@g|avni|ikje:
o_q!_U"qzrA .-".-...:

b) novele intimno-bizarnog kruga;

*-i-:-1,::---"--

Cvijet sa raskriea
i

iera,uenici, pustorovi,
karakterizacija likova,

boemi)i

iI i

slaUi realistiika (soc'rjalna)

i pojadava se psiholoika i i - nakon majtina pisma o tragiinoj smrti dvoje mladih, i - rneulA se reducira, u prvom i r. koji 6e ga potresti I je planu psiholoika analiza i nfreO r.::n: tu snainim osjeiajima-1,^rr/^ iispunitinjegoviivot i- reatnesituacijeizmjenjujuse i , ==. I[IIl, , nestvarnim neobidnim, ile5tvdl i upoznaje Fanny i osjeia kao da je oduvijek-p2 ",:; s IIe0UICIilIIl, i 5 : pripremaju:tig.dn:."..!.i:= pripremaju zai f<oji ! doiivfa;ima koji i fantastiinim doiivljajima i - nakon romantidne Setnje
;

: :

ll:'_""1Xil:l,TJ.tff;:,f::iili:::jJ:*;"
a]r-nglazbu, ali Alfred ne iskoriltava svol dai, iuta europo'm, kamo god docle, mudi ga osjeiaj dosade i zasiienost iivotom (spleen]

naglaBena modernistidka kara kterizacija: predstavlja se imenom Solus, ali to mu n'tje pravo ime, ne znamo ni kamo ide, ni odakle

dolazi
svijeta.

Jo som
Sto ie

putnik. Putujem pjeike oko liiepo, uhvatim fotogrofskim

se

oporatom.

putujuii, Solusje legao na neko raskriie da

odmori, zaspao je, a kad se probudio, nad njim i$ ita stilepa djevojka u bijelom
djevojka zove se lzabela, a opisana i nadnaravno bide tako da se Solus pita dolazi i je li stvarna, u razgovoru sazna iivi u obliZnjem dvorcu u lzabeli vidi ostvarenje IDEALNE sreie : Ljubov! Tu je, dokle, preda mnom, ... i" Ljubov, slijepo koo boginjo, tijepa koo sluioj! no, kad lzabela ieli poii s njim ili ga povesti u svoj dvorac, on je odb'tja po lzabelu dolazi otac i odvodi je u Ouorac
Solus nastavlja svoje lutanje -+ odabraoje slobodan, boemski iivot i vjednu potragu za novim i savrSenim: Vodilo me slobodna i
maglovito vilq lijepa i slijepo Avanfiro, moio gospoilo.
i

su Eesto

rezultat poOsvpsnin

i--.-:-e*sritivrete : i -TEMEsu: rcnrt .,,'

i Uijes, ali ih prekidafannyn.mui predloi c-'::3l":?-ylngiffii*11:-U** ?*_rtrr_ffii;__1:1* --i*;

i atf.o.t rr Fannrr rrirti FannYvidi i-- Alfredu ^.tW;;*ii"iiiEai
r.ri

{teinja i ljubavi: Dokle, ti si to zbog i koie iu umriieti.. za ostvarenjem sreie) i - novela tragiino sukob grube stvarnosti i iidea|neljubavikojitragiinoiaprijetogaaHredsffiffikama.:F..4
traienje smisla iivota

rruri.u,

1rnotiv

smrti)

na ulicu gdje on

,*'ry.

:,' ,

,;

i tor:n (poruka, poenta):

; :

nemoguinost ostvarenja idealne ljepote i ljubavi u

!-

na

prt,

ostvareJlja sreie

ispffiffiffiiiilbina

stvarnomiivotu
tMPRESIONrSTrerr

! ! i uginekadienapffiS*EL,, ;;":,,'ii ".:

lCamao = simbgk$- sudbine, zlti"k66i, prema Spanjolskoj naroiiffi*[edaji to+ m5t$..p.-4jttJ

Srr!:
)

mistidna at

lirski opisi pejsaia (boja,

zvu

jezero
dolaskom u Fannyn neobidna, bizarna, nelagodna (najava obrata tragidnog zavrietka)
Pg.Pg..s-gi i

-"i--*****i - novela podinje lirskim opisom pejsaia i lsinestezila: cvijeie pjevo mirisom trotintical
simboli: cvl.let = ljubav, njeinost; roskrite = prijelomni dogadaj u iivotu junaka;So/us = lat' sam,samac, samotnjak; lzabela = nevinost,

inost. sinestez-rja

5i,:!"' r, r -r;rlankoliian,

mistitan ugoclaj
SiMSOLISTICKI STIL
..-.....

i-

9sa 9 g.-- simbol zle sudbine, zle kobi

Ugll_'xilt-e"f

e"

- najbolji roman hrvatske moderne - romon lika u 12 poglavlja - prati sudbinu Oure koji tragiino zavriava u sukobu s okolinom, ali i sa samim sobom - roman predstavlja njegovu Andrijeiaviia, intelektualca unutarnju analizu i traienje uzroka njegova sloma. Rodnjo: Nakon 5to mu je umro stric Toma, Ouro mora napustiti Bed u kojem je uz stridevu novdanu pomoi studirao. lz Beda putuje k prijatelju To3i u Slavoniju, umjesto u Zagreb k zarutnici Veri koja detiri godine ieka da on zavrii studij i oieni je' U Slavoniji prima pismo Verine majke Nine koja ga zove na razgovor u Zagreb gdje mu daje rok od godinu dana za zavrSetak stud'rja te mu zabrani dopisivanje s Verom. Da bi se lto prije financijski osamostalio i bio spreman za brak, Duro se zapo3ljava kao suplent (profesor na zamjeni) u Senju. U poietku ga veseli rad s djecom, no uskoro ga podinje muditi dosada, monotonija i malogradanski mentalitet male sredine: osjeda razodaranje zbog ravnateljeve zabrane da djecu potide na razmiSljanje iizraiavanje mi5ljenja, uodava ispraznost ljudi s kojima se svakodnevno susreie i boji se beznadne buduinosti koja bi i njega mogla zadesiti u takvoj sredini. Kao odgovor Senju pi5e dramu Bevolucija u Zdreniu u koioi satiriino prikazuje senjske prilike. Dolazi u sukob sa svima, zapada u oiaj, zapu5ta posao, ne udi za profesorski ispit, vrijeme provodi u lokalnoj krimi, upada u neima5tinu i koloteiinu koja mu se prije gadila. Prima brzojav kojim ga Vera zove da brzo docle u Zagreb, ali nema novca za putovanje, pokuiava joj objasniti svoju situaciju pismoni, trOb-wa ga natrag neotvoreno, pokuSava poslati pismo preko Toie, ne uspijeva ! eotpuno propada opijajudi se, a posljednji poraz doiivi kad prodita u novinama vijest o Verinoj udaji. PiSe posljednje pismo Toii, kac
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

i.:"j::::",.:r::uy:fj:i.:T:].":"'.l,:vo.-tk-aobij:c..-,',:y::!::::!
oNcni

Aqie f" ,-t't^irl4' U, ,^a;^ f",""2 A a

lr+1lo.r,

7*GlLa

ntffi
www.trinom.hr
DRAMA -'---1
HRVATSKE MODERNE

TRINOIIi d.o-o-

pripreme zo driovnu noturu i priiemne isPife

Bo3kovi6o

130

URED

i NASTAVA: Ulico Ruilero

3'Zogreb

TEL-/FAX: Ol/ 6672 404, 65lA: O98773875

psiholo5ku 1880'9. s pripovijetkom Geroniilm (uvodi simboliku i u Dubrovniku u plemidkoj obitelji - u knjiievnost ulazi roden Voinovii{ tvo (3 A//ons drame tribgig f psyche, Ekvinocij, oospoio sa sincokretonr, rvaikeite ispod kuplio i SJrh'.u&i'ka ra.[lambu lika) - drame : ulaska od vlastele dubrobatke

propadanje sentimantalno-riiskim i sietno-baladitnim tonom opisuje Pr'tude izavrini No Mihsilul-u dromi (potetni soneta dva uvritena su i-900.) - utrilogiju Nepoleonovevojske 1806. do konaine propasti ljubavi prema gradaninu Luji obitelli Benesa (emotivna, ponosna mlada Zena koja se odriie suton glavni je lik pavre, najmlada kdi plemitke Lasiuzbogug|edasvojeobite|ji,aliistodobnood|askomusamostanpokazujemajcidajezaiastsvogasta|eiairwova|akier)' prosaca - miesto ivrijeme radnje: . dramatizirani roman Gigo Bariieva i njezinih sedam ; Gigu' ienu lMi|an Bgeovic/dT-1::'t*dego'na Bariia Marka ljubomora tema: (psiholoika) i druStvena enfonts, suton, No toroci

i. i i i

zagreb, kraj veljate 1926.

(zarobljen tiiekom tj,*i:::f:c-j::lj3]t1tl:l o'ttt' I.iin - Marko se vraia kuii nakon 8 godina zaroblieniStva u sibiru kuii (doveze ie muikarac u automobilu' Marko to vidi s dolaska nakon nlezina ;;zive udvaraia upueene niegovoi iJni Gigi, pttllku da se brani' prozora stana) on ie liubomorno optuiuie za nevieru, ne daiuei ioi
2.din vee drugi sumnla' izmientuiu se trenutci nieinosti i ltubomore iao-nr." pogotovo nakon 5to nade osmrtnicu u koioi ga ie Giga proglasilam:'tvimje iena bila vjerna' no ona' liuta jer muiu nije bila 3.iin - pismo Gigina oca promijeni Markov stav i on povieruie da mu sobu; nakon 3to le on napadne' ona ga ubiia njezina iijec, nego traii mi3lienje Orugift, oiUiia niegov poziv u spavaiu

- tematika: ,ni'*n.

tot"U"nrftyf{fr*4l4ti"Gigi-ali

dovoljna

revolverom.
ih tema brainih odnosa te poloiaj iene u patrijarhalnom Dramu Bez tretego moiemo usporediti s dramom Noro.. povezuje izmedu dva lika} i drame {mali broj likova, sukob usmjeren na odnose druStvu, obje pripadaju modelu ibsenovske komorne patrijarhalnog predstavnik sukob muikarca koji ie moderne gradanske drame (suvremeno gradansko drultvo, aktualna tema: druitva iiene koja ne Zeti biii predmet muZeva posjedovanja) ;r::,,.'':,:. nije bilo treie osobe, Markova ie pokazuje snii.gu tiuisdl Naslov Bez treiega obja5njava glavni prbblem drame: kojeg se ljubomora rodila. Citat: iz n ljubomora uniStila njhov brak i ljubav- Osnovni je problem njihov3,9dno-s3 mislimo onoga koii strepi zo nekogo u Zo ljubomoru izmedu dvoie liudi ne trebo -onoi treci, negoJ bi mogT) kogo voli, do bi mogoo stupiti u okciiu b!o$l<a tko

HRVATSKA MODERNA
1.

roman Giga Bariieva i njezinih sedam putopisa Milana Begovi6a ica je: c) roman novela d) zbirka pjesama
'djelo Bez

Podetak hrvatske moderne obilie2en je prvijencem Mod sauiesti i novelom

vjeinost:

)t

Janka Leskovara
Livadi6a

b-I Branimira

c) Andrije Mil6inovi6a d) Joze lvakiCa

teeega?

Skupina koja podinje djelovati pokretanjem ' Hrvatska misao 1897. godine, a diji ideolog kritidar Milan Sari6 zove se: c) bedka pra5ka d) maniristi

skuPina 6't \t1 veristi

samoubojstvom braka izmeClu Gige i Marka ubojstvom Markovim odlaskom u ral Dure Andrija5evica pripada romanu: Janka Leskovara Milutina Cihlara Nehajeva Milana Begovi6a

4.

. .1lesil. b:vaiskih knjiZevnika bliskih duhu ri iJ, L:*t? .r'. iil . i he-;{;. skupina) bio je dasopis: c) Hrvatska sloga h\' Mladost d) Lud ;'j savremenik G/e"ro sarn ie srnai. tJ snu- Tu1nu. Mttvu. Navedeni stihovi nrip' Caiu Matoievoj pjesmi: a, Srodnost @) uqena rose
:

.<iiir,

a) (b) 6 d)

Ante Kovadi6a

b)

Notturno

d)

11. Koji hrvatski knji2evnik nije objavio svoje djelo u najplodnijoj godini hrvatske moderne: Dragutin Domjani6

Jesenje vede

5.

Mnogi prozaici se u drugoj fazi hrvatske moderne (1903' preth odnog 1 9't 6i )' vradaju odrectenim preokupacijama javlja: ponovno pa tako se stilskog razdoblja, a) izraziti Politidki anga2man i6) reoionalnatematika 6 idJalizirana slika nacionalne povijesti di izraziti interes za sociolingvistiku i leksikograftju Dva soneta dio su strukture jedne hrvatske drame:

6.

12. Koji predstavnik dijalektalne poezije ne pripada razdoblju hrvatske moderne: Dragutin Domjani6 Vladimir Nazor Fran Galovic Mate Balota

a) b) c) Q

MilutinCihlar-Nehajev
Dinko Simunovid

vladimirVidrii

a) b) c) q) $ bi

a) bi c) d)

Dubrovadkatrilogija Gospoda Glembajevi

Kraljevo Bez tre6ega

13. Autor nedovr3enog, kajkavskog poetskog

clklusa Z moiin

bregov, komponiranog kao detiri godiSnja doba, je:

Dragutin Domjanic Miio Mirkwic

rHffW ru-trirFm-hr
i'.i*r*.'u'..

RlNL'|n q.o.o.
URED

FlfrPreme zo orzovnu moTuru l pruemne rspre

NASTAVA: Ulica Ruilero BoSkovidd3,Tqeeb

,
KNJ IZEVNOST 20, STOUECA (moderna knjiievnost, modernizam)

TEL-/FAX:O|/ 6672404. 63iA;098773875

-.si.'L':ztd:.' i .gS, .i . NIZARAZ;NA: l,Jamaturi seodvasoEekujeda opiiete razdoblja ueuropskimknjiievnostima 2o.stotjeia, daprepoznate : lfif i njihovu p."--1'ku istilska obiljeija te da objasnite obiljeija moderne lirike, proze i drame. diela Combray (M. Proust), Preobroioi (F. kafka), Sest hco ! "_j,= : . vfA RAI'ivAi(1.tjz navedeno od vas se odekuje ida interpretirate | troii outoro Pirandello) i U oiekivaniu Godota (5. Beckett). i .-,,,,,,.,;,. ,'",

.'..'."ft.-

n**n

"*

"'.. "'"i"."

.o'

T 20.
:DERNIZAM

STOI,iECA

prekida s tradicijom

dijeli se na 3 razdoblja

i traga za novim, modernim, originalnim stvaraladkim postupcima - naziva se i prethodi im esteticizam na prijelazu 79./20 st. (neki ga takoder nazivaju modernizam):

MODERNA POEZ]JA ,oeziji se potetkom 20. st. javlja niz pravaca koji traie radikalno nov nadin izraiavanja najavljujudi tako cjelokupnu modernu
Zevnost. Prema francuskom izrazu ovont-gorde (= prethodnica) ti se pokreti nazivaju.,zajednitkim imenom AVANGARDA:

j!4-vA9:UTURIZAM

p_rgq:]il!!-cj utemeljitelj talijanskoga Futuristitkog monifesto (1909.) + obiljeija

jezika od pravila sintakse (glagoli u

t.:lija (1909.)
ruski je futurizam okrenut

ffiusija (1912')

veliia slobodu, bunt, pobunu blizak Revoluciji t977.1i z

ietnosti (Velimir Hljebnikov

. E(SPRESlONlZr-\lvr

:,rilrira osjedaj straha, tjeskobe :rt:rZiiirlorTl i nadolazeiim ratom ;i1i",F n-)otive grada, smrti, ra
f

firiemaika

Lrstrija
{

at-e:

1910. - 1925"}

PRIDRATNI EKSPR bleie u apstraktni, mistidni, RATNI EKSPRESIONIZAM -

{nemir, sfrah, tjeskoba, usamljenost, nemod) ida aziti kroz osnovni, elementarni izraz (krik) -> prirodnu logiku zbivanja i daju izobliienu sliku (groteska), pisu jedhostavnim, hladnim, Skrtim ukidaju interpunkciju, rabe slobodni stih
Georg Heym, Georg Trakl, Gottfried Benn, Franz
I

,=scpisi: Ee! Sturm

tehilmanizaciju dovjeka
IOSLIJERATNI EKSPRESIONIZAM

he Aktion
MAZINTlAM

grada

socijalne nepravde

dramatiiar Oskar Kokoschka

p,;t ;:iju turiiade kao govor pjesnidkih slika (engl. irnoge)

i - S"rg"1

Aleksandrsvid Jesenjin imaiinst je u prvoj fazi

obiijeija poezije : slikovitost pjesnidkog izraza :,',ivarena ,,iistim slikama", na jezgrovit, saiet nadin, iicbodnim stihom {kao u haiku poezijij

iele izazvati 5ok i sablazan, zagovaraju anarhiju i

;;;i;;F;i;;di.t;,

atsi;;i;;ii;j;i;;ii;rjednika

nestaju, : (,,posljednji pjesnik sela"), pesimistidnim tonom opisuje i svoju usamljenost i boemski naiin iivota u gradu : (lspoviied monqupo, Krtmorsko Moskvo, Pismo moici) --i-"1::#:i+i#::f:,##{#i1i:#;!;i#fk;"-t i (1918.) -+ zalaie se za spontanost u pisanju, ukida logiku i i jezidna pravila, razara tradicionalne pjesniike oblike -+ i plesma Porobola (tehnika kolaia) ' pirhrrrt l.trroiconhortu ,' Richard Hans Arp' Hugo Ball' i - t1l]^'0 "hrrrt Hueisenbeck
.
_

(pjesma Zelena frizura) -> kasnije piSe ispovjednu liriku: lirskim tonom slika rusko selo i prirodu koji polako

l-

-ich -to.l

-v

rnje logike, smisla ukidanje nazivr pokreta nastao je sluiajnim odabirom rijedi dado'(= l= igraika, drveni konjii u djedjem tepanju) iz njemaiko-francuskog ,maiko-francuskog rjednika
":l;--:^:;::;:;;-;;:;::;..-l--::l;-;,,;;:;:.;'-'--kao i ekspresionisti smatraju da sadriaj

i i
i

i
i

An,lra umjetnosti - !: - Andre

\ADREALIZAM

:'ancuska

:ko 1920.)

i i i i i

mora biti unutra3nja stvarnost pojedinca, i to onaj njezin skriveni, podsvjesni sloj koji je bez nadzora razuma (snovi) + tu stvarnost nazivaju viio stvornost rli nadrealno u iovje*u -> oslanjaju se na rezultate psihoanalize S. Freuda

n,^+^h mnnitotta,lqrzr Breton, 1,,+^. aulor Nodreolistitkog ^rnAtanttctiFtznn monifesta pjesnici: Paul Eluard, Louis Aragon

1"::::::":t :::"::::-

\ (1924.)

_i
i
|

nadrealizmu su bliski:

FedericoGarcia Lorca: Spanjolski pjesnik- piSe pod utjecajem nadrealizma iandaluzijske narodne pjesme - glavna pjesniika tema je smrt - zbirke pjesama Ciganski romoncero, Piesnik u :!!?-Y'yq!ky..:::":Pi,q-sm-e-9-pi9

jlgl-.!."1!9.!"i!!9vgp,i!:.g

,,Nt*a l^l"tf".1" /...r,f^irk.

Ug

r*;^ fa'r.aZ I'A i2 r^a,t-illt;l'a))

N{8,'
#rra *- .,/
I LI'I tr!!. -

www.tr
DRAMA

llvo Voir raiilam

enfonts,
NePoler

.."-.'--'''.-''''.''.'.-...'.'...TEL./F^x:o1/66724o4,Gskog nadrealistiikii:]1,:.l:.""'tj"tJ.jJJ'Jiliiiik,i;'il;;ipJn|lni';;;;;'""'svooe;e jPablo.Neruda: hispanoameriiki pjesnikizditea _ ra i ::i"j"t' poezijutumadekaodiktatmisti-i zapisivanje asocijacija onako kako pjesnika senzualne ljubavne salvador Dati :t ,:'^toTttsko lirike (zbirka Dvodeset I se i iodnn i iavliaiu, ir-,-^r n,.-!^.-.^ i ,1',jl;;j,".,1.0"?:l:::j1'"*idkih bez nn{tirra^i. l^^;:LiL ijez;.nih.rr,orut*ti i i;!y MarcerDucharnp ^X-:-^ Li,b;,;;;;;;;;J'#ff#;:: ; y!1no i roan Mird -+ obiljeije: sloiene metafore u kojima se spajaju i do angaiiranoe iro.ij.tnJg;;;;'il1;,;i"j;1i; i t::_i.j.* ' -r-'-ri sveopCispjev)-tgtt'. Nobelovanagrada :__.. iZajedniika su obiljeZja avangardnih pravaca:

www.trinom.hn

132

TRINO|I d.o.o. c+ priprene zo driovru moturu i prijr URD t NASTAVA: g|;co Rudero Boikovidc

Suton Lasiiu

u nadinu stvar
svjesno odbacivanje logiine povezanosti nepoitivanje jezidnih pravila
stva ra nje otvore

stapanje knjiievnih rodova iproiimanje razliiitih umje n h tekstova fr.gr" niarne$r, r.

i

LtU

MODERNA PROZA

l#:fi:

illY#;*:?li'J3"Jir:,jr";'^[:fficija

tradicionarnog, rearistiikog romana koju je zapodeo Dostojevski, a tu tende,

Obiljeija modernog romana:

'
t

1. u prvom je planu pojedinac i njegov unutrainji svijet (psiholoika tematika) ,, ,, , t*:1'-:::ff.T"ffi,::T::.1#et

junaka iriza iznoienj" n"r.*,

ii|9,,ol

.;.*11;.3S,-,

novitipoviromana: rirozorski r
ja)

.#'"H:"-'il;1il';ilfi 1*:**#",H#:?iifl,*1ffi:,q:mfl "me'r'ozorskarazma'|ran diju i preuzima jedan ft

,

karakterizacija ::^::,r^1^.:?lj_T,1..r:*iainja, podsvjesna(snovi,haruci";.;;,;;,#iJs;dff

p o.l o n

psiholo5ka

tikova,:, ier.;;;r:g" li:llJ,iff;,iiiiJiffiffiT

svijesti biljeii se u obriku isprer<ioanii, se novi tip romana: roman tijeka

:!.?",^ (t|.iek

:.".

p e rsp e

kt i v o- p r ip o v ij d

' ,:ffiifi:.ffi,f':i,::Ti:i::;,",,:;;:;;"
{
tJ

ulogu desto lik i o;;;' ;; MoNoLoGA i srRUrE sv neo;;*ffi#ifJ#frffi3:ff.qffiU"urARNrEG se odvija unutrainjiiivot junaka) --> ili rtru.i" ruii".#ffi*;,i'fr1-ffi1t;ii,-Ifgf
ll

,ilffih]ff;jmove
I

6' u nekim romanima stirje sroien, brizak poetsko, '-,Js,,(F. PARADCKSA Kafka
I

tehnika ,,.rfrAr;uffi"1e nikog ne Arnerici se rakon prvog.svjetskog rata javlja naffiffilacq toli su povratka u Ameriku doiivjeli su razoiaranye'_+ t
_

;,rffifuffi*,r, ,^,^^,ri,l;,;t, ;";;;;il;;';';JffJ;".,1:ilil:flftfff3 jfi,ffiffiffiy"":ltljtn'{+iskom Ju rduKo Jeonostavnim stilogl bez primjffi

h naraiii

f ,;, ,
d:,

t.

iasocijacije _+ mono,oiko_asoci

"

sartre i H Hesse), dru, upaka, a modernost postiiu upotrebor Stronoc). plemenitim idejama,

izrazu (J p

,elovatr u ratu, vodeni

:'['#ff:,*''iliili,"!fiil:i]:'':1ifrifffifffi-#ffi;';;;;''"'l",J;"'manifestirauSS
nretodrr pisania, alitematski predstavrja kritikr

ald i Ernest Hemingway.

.'!'\ '! i :Jr'r'ii:l' ;'':vo! dii lskoameriike proze,

r*ij;;'t'itffi#ffi,ffi

tihail

solohov, Boris Pasternar,

1."

""tri"Juje

rea

;I;,J 'ff:l;L'|#"J:il:r'"'i,?Hffi,-,."#ni#'##:
6('1-ih I

koja donekle prati moderne europske tendencije, ari se tematski viie osranja na si hrvatske ,o-iieooina, tzv. borhesovce) i Gabrier

pi*.

Predstavnici i djela:

saringer, Lovoc u iitu). irosrl\4oDERNlzMA 70-ih godina oznadava prekid s modernistiikom teinjom pisci njome sluie na razlidite za originarnoldu, tradicija se ne osporava, n .n.d]n"' .i,irq""i" (tzv. lNTERTExsrunLruosr;, ironiziraju i", ,.r[" vrste koje u cijenjene' U knji)evnoj tehnici tom vremenu nis ukidaju'" i"n,ourk" granice, granice i.m"ey izmedu filozofije' knjizevnosti i znanosti' Postmodernistitku prozu nu11riu1, u,-ni"tnitt "'tnii:eunosti itrivijarne (zabavnel prr postmodernizma: Gabrier Jorge Luis aorges i samuer Beckett. predstavr Garcia Marquez, rtaro carvino, Umberto Ecco, Miran Kundera...

rdina lavlja se mlada generacrja koja stvara tzv. prozu u trapericama (zadetnik: Jerome Pojava

D.

Fi""iiiiiri

M;illt;;ii^*----r"q-;;;;- cii i,"v

-- -q

p;id;t;-*-i;;b;;;;;i;;

Predstavljaju podetak i ishodilte moderne europske proze.

James Joyce

(lrska, Dublin)

i zbirka pripovjedaka Doblinci iromani i Mladost umjetnika, Bdjenje nad ! Finnegonom i lJliks
.

-*----*-.----.-. Roman u/iks prikazuje rri.nlJ 11":r?..

po Dubtinu (parodija Homerove oJ,r"i"J.'i"';i=lJl tijeka ili struje svijesti _ iznose se osjetilni

ibais"jri;;;";;;s

Ulir.r., i-eopc

:l!:"iiq
l{
-o"ll"y-

triju tikova
1

(Leopotda Btooma,

O":ij;.f,, asocijae Sr"pn"", Dedalus

Lo,o-fl

iigtg 1 j e ! 1o g d a n a.

oNu^a

l"l"y"* O

133 trinotfi. h"

Faulkr,

lsplte TRINAn d.O.O. cr prlpreme zo drzowtu nvrturu I pruemne 3'Togreb URED i NASTAVA: Ulico Ruilero Bolkovida

TEL.IFAX: Ol/ 6672 404, 6srtA: O98773 875

.a)
tovelova

r.omani Sortotis, Leieii na umortt,

4 pripovjedaea: 3 brata : , y"n *r,-irii'i biies, predstavqalu epope;u i tuii.tai - o istim dogadajima pripovijedaju o"t"t:.sluZavka i Jason) (idiot Benjy' Quentin' 1 compson .... . .... "*"rtef,oglue" -..- -'

Svietlost i opi*;"

inoman-rr*i.o,ieiin.sto"preJietizShakespeareovaMocbetha| propadanje obitelj Compson' To je roman tiieka ili struje

^**_-_*..-*--_.i;;;;;;itij"dl'i-;t*i";l,

Woolr

r,rr"nani Gospodo Dollowoy, K svietioniku,

;ffiffi ffi
Hesse

9:-Ut!p'!s!g:i ni, ia i

!tobelova ;'agraaa

filsrcis i Zlotousti, castali su pod utjecajem psihoanalize i duhwnog iskustva Dalekog istoka (lndija)

r, ii;;; i;; ; i, ",t perlomo stoklenim lgra

ii

intelektualca i notrn Stepski vuk prikazuje Harryia Hallera, i vudje prirode' ljudske izmedu podvojena identitetom, za i ootrazi u sebi' (osjetilnog) i odnosno misaonog (duhovnog) i nagonskog

,,-,::^..^^n r:rjitelj je ,rteistiikog EGZSIENCUALIZMA kao knjiievnog odredenom:lTf-1T_ltr"rt"be s (muinine). Svoje postoianie smatra besmislenim, zapuita ,^- iu ,:a'r i::i pr:r:Cnreta koji nastaju =1. postatibbodu ; r',.rgrr'.iornosi sam izabarati 3to fe jehumanizom, Egzistencijolizom filozofr:..i eseii Bitak iniitovilo pripovjedaka zbirka vroto, zotvorenih iz6 :-.rnr? n Mutn.,.i. r
m

Faul Sari

'"e
.

i Muinino je filozofski egzistencijalistidki roman pisan u glavnog junaka Antoinea Roquentint 9d.81":t^?^":",t^' i filozofskog ltt^-atcbaa i onevnrKa i egzistencije izaziva u iunaku osjefaj nelagode' vla-stite i ;;.;
i

ko

r,

.,v, r:,i.a eiiz i s'lenciia

prethodi

e se

nciji;3tdzn?Cf aa@l-ej-

'

.-

se bavio, promatra

ljude koji mu

se

neriiateljskim. Na kraju romana dolazi na pomisao besmislenost vlastitog postojanja pomoiu mogo'prevlaiati i o" ni Zid, -,i;;strantrI urj.tnorli (odlazi u Pariz kako bi se posvetio pisanju romana)'

:e anga;: irler iil,ii"ne Muhe, lzozotvorenihvrato'

-sqgs

je Zbog umetnutih filozofskih dijelova ovo

roman-esef

i i

i:

gPs!s-Y-!1..n?-sl-?-9!l ry

Camus ie FILOZCFIJU APSURDA unutar egzistencijalizma:

faza apsunda

-+

svijest

apsurdu dovjekove

pogrebu i i.---i'r.ri'lnti#i-kudietuie ie na bdijenju i na Pogrebu

lli moida t njegovoj re?,FtjiinP,,p-,?. emocija: Donos ie moma umrlo' u staradki i staracKl Odlazi Odlazl iz uboinice"' uboinice.'. \rzojov iueZr, n" tro^.ppfipSg, brzoiov
bez bez
i

Stronac-Mersaultdobivavijestdamujemajkaumrla'aliul

(Mersault, Sizif) n" =-grir."n.i;* kod njegovih likova nuininu iti Zeliu da pobjegnu od besmisla, oni :ime se pokazujr: spremni da ga prevladaju: Neiii ne bi mogia nodmaiiti Prezirom'

tj"l$: ]tllju:

qi,g.,apsurd i ,kojo

te nastavlja svoj iivot: odlazi na posao, ta, zapoiinje vezu s djevojkom Marie
komediju), susreie susjeda Salamana

i
!

)jela: filozofski esej Mit o

roman Stranac.

Sizifu, drame NesPoraz

prijatelji , Raymond mu nudi da budu odlazi Marie s nedjelju je U ffiako mu svejedno.

sjedu Raymondu oko svacle s ljubavnicom"'

pr :noc \e kr*l<i rilma' tl Cva dijela u kojem se Mersa r riiovnog sluibenika ',.,: r.liin'-t smrt pa dori5dekivanja i:f ji 5ez pravoga ra?lgga ust '| .' ,,i su tl prvom licu gl .,.ruger junaka koji u :r r .lgadaiima i o smrti koja ga j : :;: .r ::'.ri oiudeno {apstrrdno), ali

prijatelja na obalu. Na plaZi ih prate Arapi i . Svi se povuku u kudu, samo se Mersault

vra
t_t

nut suncem"

puca iz piStolja u Arapina'

?bog

Me-rsauh

je

Mersault je u istrainom zatvoru' Sude mu pri demu tuzitelj kao glavnu krivicu istiie prema rfiajci: na bdijenju je pio bijelu kavu i nije plakao... Mersault se ne pokuiava da smrtnu kaznu donosi dru5tvo prepuno laZi'

: jer pli;rvaca Zivotnl apsurd - ne ieli : . -.i.:t;. I tit qa C:it-i'iv,-'osucluje'

faza pobune

lagati,

-+ tek

egzistencije
ri t:

u POBUNI protiv apsurda i u ljudskoj solidarnosti

-r,, .-.,
:

kaet prihvati apsurd,/dovjek

to:t piffi
napala grad:

'i.rt nij" ni po iemu gora ni besmislenija odiivota:,'4fi i" rrii"a; iivieti. tJgtovnom som znao do.ie gotovo Tr.iii" -iili t;- uirii"ii u tridesetoi- iti sedamde-setoj. ry!;.ni ]iu3yy', iene i dotie livieti i 1;72;.';;;;;;, , iri 't"to1o drusi fiudi i druse 'to od toga"'
i clavni lik prikazan je tehnikom REDUKCUE (prikaz njegova Stil je i psihiikog Zivota svodi se na elementarno, osjetilno)' i u oblikovaniu i 1"Onottir.n, hladan, objektivan bez iirine zahvata je blizak izrazom i i t", tod"rnistiEkih postupaka' Atmosferom
prikazuie raspoloZenja i U romanu I sunce se ponovno rado jednostavnim' ikrtim' piie Djela generacije"' i ameridke ,,izgubljene i konciznim stilom (tvrdo kuhana ili hard boiled proza)'
noiisuie godina' Zaisto, niita niie iasnije

$t

smrtnu presudu i odbija svedenika koji dolazi (naOu). Mirno odekuje jutro i izvrienje smrtne kazne

t.,iila protiv bolesti koja je

lil;l Prilvr:t!nrc|,

fii:r:ol':rri esel Pobunjeni iovjek, romani Kugo i Pod' drame

..

li'r,,'

HemingwaY
-nerika)
L-:5{. Nobelova naSrada

romani Zbogom oruiie (Prvi svjetski rat), Komu zvono zvoni (Spanjolski gradanaski rct\, Storoc i more lalegorijska priia) -

:""fitil'; "to",H;";#':;:""rj"#il.. proilost novim poimanjem vremena.

Moderni

;;::;;;;; - ;;f.l -

(Put k swonnu) ciklusa L) trosoniu zo izsubtienim vremenom o,ip.oa prvom dijelu Proustova nnlerriarra oiivjeti niivieti i saiuvati -^r--^^.+i pokuiava on proiaznosti, ^misao o sveopdoj impresijama "pi"r","i" osjetilnim da vjeruje on Bergsona pod utjecajem Henrija filozofa
-,

proS|etrenutkemoiemooiivjetiusadainjostiipreob|ikovatiuumjetnitkodje|otakodaonidobijusasvimnovo
solilokvija ili ispovijesti' pripovijedanje nije roman: pripovjedat/Lik pripovijeda u 1.- licu tehnikom i sada5njost)' stil je impresionistidki proSlost se (isprepleiu je subjektivizirano rronoroiko, nego je potaknuto asocijacijama, vrijeme
smisao znadenje, smisao i vrijednost' Tako umjetnost daie

iivotu'

*ono,o,*o*.ii.tiuni

,,Nr^" t"f,"t t"1"

-ti'4,&4 4lA

a "'^t'*i'7t'il'n''

ffiffi
nrr-trinon.h iurzrazu nastavljaju dadaistiikuteinju za

t3z
spontanim
i

rR^on';H:fltr;,f:[::::##:T#
o9|Tnil@4l TA-./F|O<: AU 667? 4O4, OSrAt ^oo

---,

l[+jTRtl
,l r*w-il
william

-;:'=:irstiiki I pisanjem: poezijutumaiekaodiktatmisli.isvodeje :.:r:a: i na automatsko zapisivanje asocijac'rja onako kako se ;ar,zdo{ Dali r javljaju, bez poltivanja logidkih i jeziEnih zakonitosti t,ia.::l Duchamp *^!^,^-^ .. ' " i '".'''-,,,,^=,^. -r^:^-^ metafore -^ spajaju -^_i_i., u ,.^ii*_ kojima se + 3litjezje: sloiene :r":.r;;... I java san i'.,q'" i '
Zajednidka su obiljeZja avangardnih

-. 66 lf - ;r-.,ir. _ rqzvrJcfru( i o.u,^ Neruda: Nan,cr* Irr5Pdrrudrrrtr'rL^rPJEstrr^rzLrrso hicnrnnrmariitri pjesnik niacnitr iz iz iilea iitoa r^-..::- * razvija Pablo hispanoameridki i rdulullerusd; , iAmerik; i pjesnika senzualne ljubavne lirike (zbirka Dvodeset /./ubci'rmm I i iedno oiaino - Liubavna piesmoi preko pjesnika nadreal:-lr-- I 1949. No, *-_ i do angaiiranog i soc'rjalnog pjesnika (zbirke Spanjolsko u snu il 'n^ virginia t sr"tpZ rpi"ql tgi.-nrou"rova nagrada I fEnelesk

pravaca:
i - svjesno
odbacivanje logidne

I
povezanosti

Herman

i - osporavanje 1 - odbacivanje

tradicije

(antitradicionalizam)

i i

esteticizma i teinje prema viSoj ljepotl (antiesteticizam) ir"a protiv onoga ito je opieprihvaieno, razumljivo, unoienje motiva iz suvremenog iivota (depersonalizacija umjetnosti)

logiino

Jean Pa i - nepoitivanje jezidnih pravila proiimanje razliditih umjetn:m i knjiZevnih rodova stapanje i X utemeqi i - stvaranje otvorenih tekstova fragmentarne strukture ,.1 pruu..t : il (svrhon -- ---

| 1e46' ln '- '-- -

No

.---..ll.4

MoDERNA

PRozA

n ;;;;;,
,5 q il I
il11il

imaslol Djela: fi

je zapodeo Dostojevski, a tu tendenc-.rr. U razdoblju AVANGARDE nastavlja se dezintegracija tradicionalnog, realistitkog romana koju pisaca KASNoG nastavlja i veiina

;;;;;;

MODERNIZMA.

t9,e-l'ol

ObiljeZja modernog

romana:

Albert

1. uprvomjeplanupojedinacinjegovunutrainji svijet (psiholoikatematika) ,,".,..,,.,',i,,: ,,,, 2. fabula je samo okvir za psiholoiki svijet junaka ili za iznoienje nekih iilgzotski|,-st"*,q$: -'+ novi tipovi romana: filozofski roman-esej (J. P. Sartre, ,,.,,,,1.i,ni;g[: 3. sve je zastupljenija unutra5nja, psiholoika karakterizacija likova, ito .svjeffirqffiileme, filozofska razmatranja)

Muininof

,il"

romff

razvioj,

podsvjesna (snovi, halucinacije, sjeianja)-+ Jnoderni postupak l{TRCi;etKcur

'l

4. sveznajutegobjektivnog pripovjedata

iu ulogu iesto preuzima jedan lik i[ tikova (tzv. potifona perspektivo pripovijedonjal pri dQffie.ffi!ffiLileg"tglgffiNUTARNJEG MoNoLoGA i STRUJE se odvija unutra5nji Zivot junaka) + (tijek svijesti biljeZi se u obliku isprekidanih, nedovffi$li se novi tip romana: roman tiieka ili strule
zamjenjt

{ffi

misll'S$ffit"Pnffi sviiw*iJW#t/,sol[#WkFaulf;Q$A!,.{ffi1
6Uffiiir?-:iffati
junatfr6,ffif$ffldojmove i asocijacije
-->

I i trenrK' ' I:na WooFfffi{tsk0m izrazu (J..P. Sartre i H. Hesse), drugi 6. u nekim romanima stilje sloien, blizak poetskor (vn'ffi I i romani pisani su naoko jednostavnim stilom, bez primj6fit$ffiHrnih naratt$ffistupaka, a modernost postiZu upotrebom I i ^r. ;; stronocl. PARADCKSA (F. Kafka - tehnika ,,zaiudujucfukoje nikog ne zatuduje" i smi, fl i pripou i u rom plemenitim idejama, . teil ..r Americi se nakon prvog svjetskog rata javlja nriffiu."" koji Eu.dobtovodffitouali u ratu, vbdeni jl povratka u Ameriku doiivjelisu razoiaranje -+ t;#Hhgdi"""t'itiig6.#ffitald iErnest Hemingway. I i :tto ima 1'
roman (M. Proust, ciklus Upotrozi zo

5. u kompoziciji

se ukida kronologija, vrijeme se

izgublientryflIffiB"T

.,, t*:ffi;F,.

monoloiko-asociitl i besn,,

Ej! svlJE|I iafl! f

dflI

fulf i

hz
egz

mu

tin

,,

: Dje i ror i srroro

piffidffiffiiutffilm,ffiilikog romana, koja se posebno manifestira u ihail Solohov, Boris Pasternak (on nasljeclu.ie reali{ dr-ugim socijalistiikim reiimima - tzv. socijalistifti reali# net6flr1 pisania, ali tematski predstavlja kritiku socijalistitftUst,6Eliffif':."' I
U kasnom modernizmu, tijekom 30-ih godina, net i

i z. iaz

,
rz

' ':i'quez, ornan stc godina somoce (tzv. magijski realizam).

mf

,: a:iij:r.J,::vo! aii,rskoameriikeproze,kojadonekleprati moderneeuropsketendencije,ali se tematski vlastite swarnosti ili mitologije: Jorge Luis Borges (utjede na mlade hrvatske pisce 70-ih godina, tzv. borhesovce) i Gabriel
viSe oslanja na

K.

,:

ada generacr.ja xoja swara tzv. prozu u trapericama (zadetnik: Jerome D. Salinger, Lovoc u

iitu).

1957 Ernes

poiava pOS-ir\4ODERNIZMA 70-ih godina oznaiava prekid s modernistiikom teinjom za originalnoiiu, tradicija se ne osporava,

risci njome sluie na razlidite natine: citiraju je (tzv. INTERTEKSTUALNOST), ironiziraju je. rabe vrste koje u tom vremenu nislri 6ijenjene. U knjiievnoj tehnici ukidaju se Zanrovske granice, granice izmedu umjetniike knjiievnosti i trivijalne (zabavne) i;r.nedu filozofije, knjiievnosti i znanosti. Postmodernistiiku prozu najavljuju Jorge Luis 36rges i Samuel Beckett. Predstavnhi
rostmodernizma: Gabriel Garcia Marquez, ltalo Calvino, Umberto Ecco, Milan Kunce'a
Fredstavnici i djela: Marcel Proust
Franz Kafka

(Ame
1954.

g*;";;^t;;;;;;
g
pripovijetka Preobrozbo
zbirka pripovje daka Doblinci i romani Mlodost umjetnika, Bdjenje nad Finnegonom i Uliks

lames Joyce ilrska, Dublin)

, Roman L,r&5 3rk3- riutanje (odiseju) modernog Uliksa, Le::mtlitbr : Blooma, 3c )ubiinu icarodija Homerove Odiseje)' To je rcrmmnri

i :
Uo

:^,:":i"d
Moliy

ji;:*: j *:;i::' ;:"4 *i' :t--_:.:- ""'#': 8lc:_::"cg

dana.

oNono

lAl4f"14 /..^api4*

r*;-

!;l

c:t

..a62

7ai{a-1

ailrw
**Y-tr"imm.hr

TRINOI,I d.o.o. <i pripreme zo driovas moturu i prijemre

;r.r:

t34

URED

i NASTAVA: Ulico Ruilero Boikovido 3. Zr*

TEL-/FAX: Ol/ 6672 4O4. 6StA:098

7-: i -

: "rove njegove obitelji - majku, baku, oca, bolesnu tetku Leonie, energidnu sluikinju Francoise, zanimljivog susjeda Swanna. Sazn;_:-: :a je ju na k izrazito osjetljiv djeda k, da iznad svega oboiava majku i baku, da voli umjetnost i da ieli postati piscem, da se divi knjiie , - , Sergotteu, te da ne moie zaspati dok mu majka ne da poljubac za laku noi. Prisjeia se i dva puta za Setnju u combraysku okolicu k: : -ala znadajnu ulogu za njegovo formiranje. Na jednoj strani stanuje Charles Swann sa ienom Odetle i kierkom Gilbert (Sv,:-- . s ilbol umjetnidkog stvaranja kojem.iunak teii), dok je druga sva u znaku stare obiteiji de Guermantes (= utjelovljenja aristcl:.:: + ';isokog druitva, salona i zabava kojima se junak izdaleka divi i ieli im se pribliiiti). Na ietnjama djeEak doiivljava ljepotu pr -::: pr3matra stanovnike gradiia (jednom nehotice prisustvuje neopaien Ijubavnom sastanku izmedu kderke seoskog orguljaia Vin.l:; njene prijateljice, a jedne nedjelje ima prilike vidjeti u crkvi vojvotkinju de Gurmantes). lako vjeruje da nema dara za pisanje, na .-; rcmana djedak pokuiava opisati dojam koji su na njega ostavili crkveni zvonici za vr'ieme voinje kodijom u okolicu Combraya.

.i, {i2 dolazi osjetilnom ,t...\rr/ impresijom. Kao primjer navodi okus kolaiiia ,,madelaine" namoienog u lipov iaj iz kojeg izranjz : L*ovi sjeianje na tetku Leonie i njenu sobu u Combrayu u kojoj mu je ona davala da kuia takav isti kornadii kolaia u iaju r-.: *-::o godlna. Malopo rnalo-lz zqbsrar@ izranja sjeianje na obiteljsku kuiu, vrt, crkvu, gradii injegovu okoilicu.
aFi.

:-

rridesetogodiiniijunak (Pripovjedai/Lik) pati oi rGA.ji'". ;;proiroit. por,r= , "eii"iie AUU rcr^E u Luilrurdyu. nurlilrLilt dodarati --:poku5aji aa -- ,tpo..::unapraznikeito.ihjekao-djedakprovodiokodtetkeuCombrayu.HotimiEni dainteligen:.:ln(ellgel _ . '\uv ejLeq^ PUKusaJt (svjesnim razmiSljanjem) obnovi minule doiivljaje nisu mu dostatni, vi5e c'rjeni nehotidno sjeianje inuticijom do .:::

il;afddffiiffi;ooir

ditate[ upc:-":

MarcelProust_(1871._|922.|-rodenuimuinojobite|ji-njeian,osjet|jiv,boleitjffi
mondenim umjetniikim i aristokratskim krugovima - glavno iivotno djelo pisao je desetak godina, u utrci s boleliu i s-" u gotovo potpunoj osami: ciklus romana pod naslovom U troganju zo izgubljenim vremenom - njegovi su dijelo,, I :_Pisac Swonnu, U sieni procvolih dievojako, vojvotkinja de Guermontes, Sodomo iGomora, Zotoierieai Bjegunica,i pra-:::^ vrijeme. Ciklus se razlidito tumaii: kronika francuskog drultva od7877. do 1925. -odgojni roman ili Bildungsromon ;." -.: osjetljivom djedaku koji odrasta u umjetnika) - Proustovi fiktivni memoari (slidnosti s junakom: bogata gradanska obitelji, prazr ,:_ | ::

ffi

,r

J:tke I

llllgl-syr o.'blg-l*g-vanost, ulazak u aristokratsko-

lruitvo, razotaranje,

povladenje iz dru3tva).

iI
*E :,:::::

j gomilama cvije6a Sto zatrpavaju oltare na postajama tijelovske i svjetlosti, kao da je pro5lo kroz oslikano..S.! lo; njihov se miris S

(...) Nadoh taj puteljak kako sav zuji od mirisa bijela gloga. Zvicq

zadr2avao pred glogom i udisao, iznosio ga pred svoj duh koji nije inao nevidljivi, a ipak dvrsti miris (...), ono mi je beskonad,no, s neiscph.irp obi draZ shvatim dublje, isto onako kao Sto njihovu tajnu. Na trenutak bih se okretao odr zalutali divlji mak ili modri razlidak $to je naglim nagibom uspinjala prema mislim da cemo ih umjeti bolje vidjeti po5to ilr

kapelica, koje iS6ezavar- :,:: sunce po tlu prostrlo r::;r deno... Ali ja sam se uzalug :- i: podne, gubio i opet nalazio =:: istu dra2, ali mi nije dopuitalc :: melodije, a nikako da prodre i-:i: sa svjezim snagama. Pratio bih :.:r,*e usponu po slrmini Sto se iza 2ivice :: -, :

I
I
q
U

glog kao pred ona remek{jela

I9-o!!1P!.g_D

z. .:

postupka autora
svijeta up knjiZevnosti sadaSnjosti

u ulon'"

I
I
if

dr
N

Be

c) Bo2anstvena komedija d) lzoubljeno i pronadeno vrijeme

"li,rft

se slikara ponasa autor u ulomku? b) ekspresionistidkoga

ti rC ii;',:i::'.r' ' -r. ta;O djelO? a) osamnaestom (b)dvadesetom c) devetnaestom tj dvadeset prvom
!.
:.oji:,;r stilu pripaeta opis iz ulomka?
a) feljtanisti-kom

iQ)mpresionistidkoga 8. Koja od navedenih odrednica opisuje stvaraladku meto._ l -rr,,.:: :i djela? a_) Umjetnidki oblikuje nestvarnu atmosferu ko5mara : : - :

tbj
b) epskom

: ![voj umjetnidkoj prozi pripada djelo? autobiografska pr

3) oza

c) '.rsejistic!.-Dm

@Poetskom
b) dnevnidka proza d) epistolarna proza

:) memoarska proza

eti oblikuje sje6anje probucleno nehoti6n podra2ajem. c) Umjetnidki oblikuje intelektualiziranu i homogenu . svijeta. d) Umjetnidki oblikuje niz senzacija zabiljeZenih u s,! e!,. junaka.
i

jUmjetni

ffi

tilf

:-ELO

:::- i zahtijeva slijepo pokoravanje --> zahvaljujuii tehnici "iznenadujuteg koje nikoga ne iznenaduje,, prip,3, dli*u'p p ':':r:.'no, hladno (opisi su detaljni, objektivni, bez pripovjedadeva komentara) -+ rezultat je takva pripovijedan a rrdffi,nrnmm,,'
l*::...Jkojaizazivadojamstrahaitjeskobekod.itate|ja-3'najavaegzistencija|izma-+Kafka5eslUiifantastiin:r:]]|i]i]]]nl1l|l]nl|l||1

Preobrazbo - pripovijetka - Kafka se u njoj sluii fantastiinim i apsurdnim kako bi prikazao stvarni svi-:: -n,,fii,il. ,mi druStvo). Prisutna su obijeija modernistitkih pravaca: 1. NADREALIZAM -+ upotrebom paradoksa spaja -:; riirilr,''',,,rrr fantastidno, ukida logiku, prikazuje zbivanja na granici sna i jave {dojam halucinacije, viz.rje, - _:- :,r1 il,,.ftu, -)takvimpostupkomKafkaostvarujesvojutehniku "iznenadujuCegkajenikogoneiznenoduje" - 2.EKSp;:trilirru,11;j31,,,rfrii ":'::rebomgroteskedajenakaznu,izoblidenuslikuswarnosti dabi prikazaonemoipojedincapreddruitvomkojeugrci",.:1l,,*t*tnin,,rl

' L : :'

',

kazao kafkiionsfvo kao stanje duha modernoga iovjeka {otudenost, usamljenost, besmislenost egzistencije u g vi g!,r gnggJ,-o1 g a { q p-o_b_y e_Q 1 b_9 qm i9a_9.), - =, 9 9
1=-n

.: : *

r*,sil*r'

,J5

i( tl

j'

oNu*a

l*qf*

l.

"4+Nd.

U7

t".;,

fa,4"aZ {,:A,A,l^44-irtr*ilro.r,

rRtuw
www.trinom.hr 1',s,,','cki putnik

Ktnfudt g.o.o.
URED

135

pr|p?en|e zq orzovnu moluru r puuemn rspTe

i NASTAVA:

Ulico Ruilero Bolkoviia3,Zagreb

TEL./FAX: Ay 667? 4O4, 6SM: O9B :73 B7S

f{ii+, g
Likovi

Gregor5;rr;Gffi;;"ili;il;;fiik* ilk;;, *;;;;r;-k.il;-;;;i$#F;;e;;6 b;il sr-l paradoksa i teh;k;;,,iznenacrujuieg koje nikoga ne iznenaduje,, ;:i;::|| Ii"rii':a leii :il=T::lijli.."":jiyt-.1:i1li",l"m prikazatiobiteljske odnose (pret<o n;tn i druitvene odnose)te potoiaj;#:il #ffi'il:il"fi,
i

iovieko: Preobraiaj Gregora u kukca samoie posrjednja (tjelesna) 'Iudenosti faza njegove otudenosti je bio besmislen, apsurdan, svodi se na posao koji ne voli, .ti g" n. moie napustiti jer otplaiuje odeve financijske dug:,,'r I i*li sestri platiti studij glazbe' Zbog posveienosti poslu nema drugih interesa, zbog iestih putovanja nema djevojke ni prijatelja.

litkti

- i pr'rje prolir;t:i:

modernog

';, 7 rr{rr rnu

abiteliskih idruitvenih odnosa: Gregorovu postupnu tjelesnu promjenu (gras, vid, kretanje, hrana) ne prati unutarnja preobrazba iFr. rr: Gregor zadriao ljudske osobine: razmiSlja o svom zivotu, osjeda zabrinutost i krivnju prema obitelji, ne ieli izgubiti uspomene (huni se kad majka i sestra iele maknuti svari iz sobe da se on moie lakie kretati), ganuto sruia sestrino sviranje {za razliku od podstanara ko;: sr: cic';sad.uju)' Gubitak ljudskih osobina, sebiinost, nehumanost i bezosjedajnost pokazuju drugi ljudi: na poslu ih zanima samo kao radirik koif ne izostaje i ne kasni na posao, obitelj ga postupno odbacuje jer se vise ne moie brinuti ni za sebe ni za njih (svi su naili posao' 2eic rra:taviti sa iivotom, Gregor ih optereiuje, majka ga ne moie uidl"ti, ot". ga tieiesno kainjava, sestra se u podetku brine o njer';-'ii :irnr.r.t d0 dokaie da je odrasla). 3' kritiko poiect 'ra irr:ii ka* kukac uzmide pod vlastiti oklop i zbog slabosti volje ,.uriauu kao-hhoina inv": propada tjeie;r'o, pr'rrriiki i na kraju duhovno: optereien osjedajem kri"nj; pomete i baci u smeie, obitelj s osjeiajem olakianja planira novi iivot.

2' kritika mori;:rnitt

ILtry prggbrg!. ejlgo, pr.;;;;; ;;;;-tq"{-q"ort*-q*oE"to

Fr"i'rzKafka -(1883' -1924J - austrijskiBripovjedadroilenuPragu,uobitelji njemadkihZidova- njeinegradeiosjetljive prtrode' ;.r sukobu je s auto.ritativnim ocem (uspjelan poslovni iovjek), -- a od majke ne dobiva potrebnu podriku - radi oca zavriava studij prava i radi kao dinovnik u osigurivajuiem drultvu .uog zahtjevnog posla i prigovora roditelja ne moie se Pisac posvetiti pisanju - zivi povudeno, s osjeiajem stalnog straha, tjeskobe i krivnle, rastrgan izmedu ielje da udovolji drugima i da ispuni vlastite teZnje - umire mlad od tuberkuloze Zbog samokritidnosti za )ivota je objavio samo neka djera, ostara djera oporudno ieli no zahvaljujuii prijatelju Maxu Brodu djela su saduvana i objavrjena. pripovijetke: preobro\aj, preiudo, u kainieniikoi k;i;;;:,, Zbirke pripovij edaka: pro matro nje, Seoski lijetnik. Nedovrieni romani: proces, Amerika, Dvoroc.

6iy $!4

U romanu Proces bankovni iinovnik Jozef K. jednog je.j-utra uhapien: iz niza istodobno uh"pien i stobodan (noT:-0." ide na poiao), i;.apg ," ,O"Xf u: predstavljaju sud" Tijekom jednogodiinjeg pro."r.

kaznu ("Kao pos'' - bile su niegove zadnje

rijeii).

lai"i ,

X. selrr{rst{lbnd::6ran -,|:-*,..

'

t'taii--,

tko ga hapsi i zaito, kako moie biti hodnicima i tavanskim prostorijama koje ien, poniien, bez opiranja prihvaia smrtnu
-'''......'.''-.''--...'','-...'..','','.'.''...j

U raz'

i:.:.j--t: P,
&'r

11..

iavlja

Se

i{o1u b(eitska tehnika, fi;;' .J, rlt,iaiiLri toga doira, Luigi pi U KAii\i-Jtii r, rjl; L. h;rlr/ivl U ;avljaju se angaZirani
:

dran,,: Naj;l r;

i.

drama

zvutni efekti,

filmska

ajnosti: monoloika drama i drama kvantitativne i masovne scene zamjenjuju klasidni dijalog. zam i teatar apsurda. apsurda (antidrama) Eug6nea lonesca isamuela

Becker.'.:.
:

Sestosobatroiiautora-modernad;;rff;;;"^;::;;':'."-.:,,^'.^.;...-'.'-._-,_----*']: "v'' uu'v'u - rlruuetna oramal*&I<tGl:pffiipudjela na dinove iprizore, razbijena

T":lti"_'10"1:' ''|ir r; ' - ir' r'r iir: :""1t:^':1^l':t.r1, nemoguinost istinske komunikacije
rslanie pr"dsi.ue u predstavi, isirepretanje prostora pozornice

iluzija scenske stvarnosti,

prostora medu ljudima, relativnost istine iapsolutne spoznaje. poruka: u 'irofreirrom svijetu gdje je sve relativno, umjetnost je stvarnija od stvarnosti (pozornica postaje mjesto gdje se zbiva stvarni zivot jer svi u stvarnosti glumimo, pa je najstvarnija iivotna drama ona koja se izvodi upravo u kazali5tu).

ll,, .,;ll,ll,,i".tjt;j'il1.iit^11'9,_tll
Likovi

;;,jil!il:J:,:T^::::'.:i:j""::IlL::"1

fle5:k

i oje.volriclf prekidaju

:.""ii?

l,odb.acio,

kazatisnu probu pirandeltove drame ttc tgtu rsro utugu, utosa. pa oni zahtilevaju od Redaterja da uprizori njihovu

::-jjff '::-:,Y'"::,:::T.ii:f
OSim

pokuiava fazsovarati sa \innm L^ii io ^.lhii- ni^..^i;:^^

::'li1l:i",'oji'':, '" 'iopi

0.,.n,,'.

;;" ffJ,',JJ : ;i'jil'i,".ff tr il: ojJ;;;;;;;;;;;#;#.ilffiii,j;:ffi::ii::

;;

;;

5;;;;;"
;;j

topa f)qnhe cmal'reirr r{- ..-^ ne razlikuje fazlikuie stvarni svijet sviipt od glume ohrmo /itrrrii^\ hi glumci (iluzije) ni -r,,*^r od stvarnih liudi. Luigi Pirandello-(1867'-1936.)

l:i ,i ;:1;,:"illlilill; t'.' l*,Jr,h;;;'i. -: ;;;;;;il:;.:: ;Tjj:f :

i; ;;

;;;;i ;

!,

;;

;,

"

Pisac

${

- djela: romani lzoptena' Pokoini Motiio Poscol' Jedan' niiedan i sto tisuia drame Toko ie (ako vom se tini), veteros se improvizira, svotko no svoi naiin' Sest osobo traii autoro - Gole moske naziv je clelokupnog opusa pirandellovih drama (ukupno njih 44) Pirandellova dramaturgija razara granicu izmedu stvarnosti ifikcije, kazariita
izbirie.

- talijanski dramatidaripripovjedai- lg34.primiojeNobelovunagradu

<Nuua

l"l"t N" l" .+fla.

V,

,*;" y""*

eZ

a +r41*it *;t..,

IRllfW
www.trinom.hr

136

TRIhlOil d.o.ouRED

<+ pripreme zo

driowru moturu i

i NA'TAVA:

91;6o Rucrerc

Bcrkori* 3

F.a,m .s!r,r: I J

TEL./FAXt Ot/ 6672 4C4,

65r : :g: _.. g_

:qr:r!
1_

*-nrig; didak;c.TrCr- *-,n,K,. knjiievnosti - stvara druStveno angaiirano kazaliite kojim ieli preodgojiti ;#il:TT.#:"1:lfl'":",:::1,:i:il^-,:::1.:nu,totaritarn'h..f:i'T. pojedinainu i druiivenu svijest u gledateljin kritidki odnos itako ih potaknuti na promjenu postojeieg stanja ',r'" - oram"' zirit o"nii*, irir, t"*i"o iz seiuano, M"jk" ;:r::;:a: I Majko Courage i njezina djeca

nadorazedeg svjetskog rata trazi

| !

"11i:.li:.9:13g:-9.::.9l!:-!:::r*ost-aje-dramskanapetost(radnjasenajav|jujeepskimuvodimaiprekidatz.songovima}|UjJ't'i:
Razlika izmedu tradicionalnog i epskog kazaliSta

radnja se dogada u 17. st. (Kroniko Tridesetogodiinjeg u srediitu je radnje Majka courage/Hrabrost (Ana Fierling), vojna trgovkinja koja sa svojim kolima prati vojske po nastoji se istodobno okoristiti ratom izaitititi svoje troje djece (najstarij iitira ruo.ioct<i, suic"rrr.i ii, gtuhonijema Kattrin Haupt), ns uspijeva pa na kraju drame ostaje sama sa svojim kolima -+ poruka je istaknuta u soNGU: Tko od rato iiujeti se toti, Morat ie rotu ponen,: ;::: / strada {djeca Majke courage stra jalu zbog svojih vrrina: Eirir ;:lX,'"'li L'1".-,,:1" ALI i kritika malog iovjeka koji ne moie utiecati na velike dogadaje {ratove), pa prihvaia postojede stanje i ima samo jedan cirj: (Majka cuorage = simbol ratom onedovjeienog dovjedanstva, simbolidki prikazan preko vrlina njezine djece koja stradaju) obiljeija epskog teatra: umiesto tradicionalne podjele na dinove drama se sastoji od 12 samostarnih prizora, ukida se trojno jedinstvo r-rr,p

rata)

bojiinicama

r! I t t: : -,r

!:i*11!1:ff-tiJff

ffiiru::;;;;ii-

zbo;

:: :r-.-j:, '#

f tllt
ll
I

:;:Ji;liix,T.';ill j;Tl:;rjy,** j*llil*i".i,:i*"";,;:*Jif ;iln::: j:il.;ltiFtffi rf da se.oo nje.distanciraju i da shvate poruku: kakvi rc iil',i:|fl Buduiida nema lllj" nagomilavanja ,l"11ii:"":l::?:'."t r osjetaja, '::".'::,*,:::1"^1i13::!i11 nema ninjihova prodiidenja b";;;;o;'";;.;;;:1"'ffi:;;i#il:rJr"J:,T.ffilJ
EFEKT

umjesto iluzije stvarnosti epski teatar kod gledatelja zeli izazvati

ll,ff f

$,,in& mim

;:Y:::','Ji,,::::T:?::.:':l:Y:'-,':":.:1,. 1lu:'se trajanje ispunjeno patnjama i uzaludnim iiiekivanjem spasa

::,J*li:::.?:::l)::tj::l.
.

?,|],'^1j"

dva naziva - 1.,tea:t:ar ops,rdo: probrem besmisrenosti es*nm{*! ::'.1'j:i'!il''u.prikazuje *"o nes'Lre;;e;U#;#;;';;;';I;ffi

nema klasiine dramske radnje (sukob, apsurdnih, nelogiinihsituacija u kojimase,pi5,!e ne likovi nisu psiholo5ki ni povijesno motivirffi sv.edeni na tipove (engleski bradni par, starcij prostor ivrijeme nisu bitne kategorije _+ zbivanj
neodredenim, simbolidkim, metafizidkim dijalog je sveden na igru ,,ubijanja vremena! znakovite stanke, jezidni kli5eji, fraze,

,ro,"r-r*o-,i"lr",.tr r*;
dogada,, . - n.r,

- 2. oniteator:

ffi#
prtug1p

razbijena, ponavljaju se

stavova, ideja, emocionalni invafud,* li ": beskudnici, starci, bogalji) prostorima {gradanski salon) ili u

gramatitke strukture (pitanja bez odgo,ma,

jezika jer se govor likova (g. i gda Smith, g grtnr fraza i kliSeja bez smisla - tragEdllliim ikacije) materijalizirana je u jeziku - dr.::ra rro

Eug6ne lonesco

Celovo pjEvaEico

Martin, V
dehumani na pr

slu

drame: Ce lavo pjevadiro (antikomad)

Le kc ij o (komiina d ra ma) Stol,ce (tragidna farsa)

covjeka (otu doZivjela vefiki

Nosorog (drama kojom se pribliZava kazaliSnoj tradiciji)

i /i -i r!f"i
r,r,...irrje

il!r1 U{t.iS::Og

Il.

Samuel Beck*ti

i temo komodo ie NSIA;. i u oiekivoniu Godato - antidrama u dva iina - tema je uzaludno iekanje Godota koje o:r'unr ne dogada ni5ta,,(drugiiin je ponavrjanje prvog dina; -r,, J fina :,11:],:::j:1'jy,u folol.se.dva,,puta prikazana su dva dana koja prolaze gotovo identidno:

donose im stolice i pri-aju s njima _ resorwr je rrdBrLdn: Stari >tarr i t5tara+:i.:.L$g-ii.jiffiFi| Jc tragidan: Sta??,? nego 5to otkriju da je Govornik nijem _ scenom dort"i:r;-1*1, prazne stolice koje simboliziraju odsutnost ljudi, metafiziiku prazinunu 1prerna tonescovim rr. riieimn, r'lF-' rt

- rur'ffi n"t"*,Jiil*;i.d gostima predee .,1.ii'f1ff,11 i smisao - dramsku ::::!,,fii igq#{fiti}nost Govornika i ushiienj'd ",;;;;;;;';;;# ljene goste,

slolice --.tradiff:,ifr{a

'= o.qamsut iicai"li.ir-.i ,Sara, nevidr;ivi gosti, gruhonijemi Govornik staraca iivotarE'u: ne*bi kuli ni cmd pozivaju r_ pred smrt ^^..^--:,.- da ^^,i.,-i,, govornika

romani: Murphy Molly Molone umire

drame: U oiekivonju Godoto Svrietak igre Posljednja vrpco

1' din: na nekom raskriiju sa stablom, dva Iika, skitnice Vladimir/Didi iEstragon/Gogo dekaju -..:inirnr vrijeme krate besmisrenim razgovorima punim ponavrjanja, prekida, pitanja bez odgovora {,,,,:rnrr sluiai' Gogq ti mi moroi s vremeno no vriieme porirati.) - njihove razgovore povremen.:^*1rir dolazak joi jednog neobidnog para (Pozzo i Lucky, gospodar i rob povezani uietom) - na kr:.- ;,r,rriiiiii,r Djedaks porukom da Godot neie doii danas, ali ie sigurno doii sutra. 2' din: s neznatnim promjenama ponavlja se 1. din - iekanje se nastavlja - vode se besmislgr- ;, .i ;, Pozzoi Lucky zamjenjuju uloge (oslijepjeli Pozzo ovisi o Luckyju koji je sada nijem) - na kra,_ 1,,r,:*;r,irrnr donosi istu vijest: Godot neie doii danas, ali ie sigurno doii sutra.
riiii

- dramatidar
podrijetla

i romanopisac irskog

!
; i i -i

Likovi: iako prikazani u parovima

1969. Nobelova nagrada

postojanja (svedeni su na,,golo postojanje", predstavljaju kari[ature ljudskih odnosa). modernog iovjeka koji u apsurdnom svijetu ne traii smisao, vee je osuden n3 |:ryttragika iSie.kivanie spasa iodgovora na "vjedna pitanja" (Godot = God = Bog). Fraza iekoti
g_tg|ydry.,, b-esmtsleno

obiljeija i nisu suprotstavljeni, nego svijednako pate zarobtjeni-u

iu

razliditim ulogama (prijatelji, gospodar irob), nemaju

i..., i;iirir irl"JnreL"oi'i;;ff;.;j'il]]iil;

I I I
il

*iii,

:F*:,Lri1ri*,,r

iekanje.

Godorc::.:r:.L,riir

oNona U"d"1

pla /'

Va

137

|*rr-trinom.hr

UREb i NASTAVAT Ulico Ruilero Boikovi6a3,74reb TEI,-./FAX: 01/ 6672 4O4. GSIAI O9B 773 g7S

KNJIZEVNOST 20, STOLJECA (modema knji2evnost, modernizam)

12. Najznadajniji predstavnik propalog

Moderna poezija
-

-.skoj

iturt;m se-;tjprije

Javio u dvije europske knjiZevnosti, u

a) c)

i:

engleskoj talijanskoj

b) d)

naraitaja ili izgubljene generacije u ameri6koj knjiZevnosti, dobitnik Nobelove nagrade za knji2evnost je: Ernest Hemingway William Faulkner John Dos Passos F. S. Fitzgeratd

a) b) c) d)

njemadko.|

francuskoj

=<spresionizam ima svoje ishodi5te u:

a) b) c) d)

njemadkojknjiievnosti
talijanskoj knji2evnosti francuskojknji2evnosti skandinavskojknji2evnosti
14

-rtemeljitelj knjiZevnog pokreta koji se pod nazivom na2inizam pojavio u Engleskoj ameridki je pjesnik: Thomas Dylan Ezra Pound Thomas Stearnes Eliot

Prozni stil Ernesta Hemingwaya, jednostavan, Skrt, koncizan, bez uk-rasai elokevncije, lisen svakog la2nog sentimentalizma, patetike ikli5eja, naziva "tvrdo kuhanom "prozom u "stilom beat "socijalno-kritidkom

a) b) c) d)

prozom" trapericama' generacije" prozom'

se:

I i i

a) b) c) d)

Filozofsko dlelo Bitak ivijeme Martina Heideggera t-r;..x-^ i^ Ji^r^ : je kljuino djelo i knji2evnog pravca:

'

-r

Whalt Whitman
15.

a) b) c) d)

nadrealizma

j_ ,== i i - -

egzistelcijalizma
naturalizma simbolizma egzistencijalizma

J Francuskoj dvadesetih godina 20. stoljeia kao nastavak

Cadaizmajavlja se:

Jean-Paul'sartre glavni je predstavnik:

a) b)
c):,,.:

a) ima2izam c) ekspresionizam
Andre Breton Paul Eluard Antonin Ariaud Louis Aragon

b) nadrealizam d) futurizam

Prvi manifest nadrealizma objavljuje:

q)=
dnevnika koji opisuje tri

a) b) c) d)

Antoinea Roquentina obilje2ena

egzistencije, nosi naslov: Mudnina

Lorcina zbirka Pjesnik u New Yorku je:

a) realistidka b) socijalna c) ekspresionisti6ka a]. : - ,:1,.'." '.:.

b) d) zid

,,iiliiL

;lftel*

i tehnidkih postupaka

kvalitetno ilustrira razliku izmeclu modernizma jer u njemu gotovo

prozalka s podetka

!|u:;ema

pfozu
,r_

Max Broci. una:icC autoi"ovoj 2elji, objavljuje Oi"i.Ei*

a) F. Kafxo b) Th" S. H!;ot+ c) A. S. Jesen;rn a d) P Nerir.'e

dadaizma
,1-.',;,':-:''. -i
:::

|1=

'rfi
'

Moderna drama
prekida s nadelima klasidne dramaturgije, nizom slika iprizora odvojenih songovima, pritom da poznate stvari prikaZe na oduden nadin. naziva se.teatrom apsurda teatrom okrutnosti epskim teatrom totalnim teatrom

ijcf-i1 '..ilri a) nactrealrzma

jaliznld

i.lrp. ' ,. .i.-:.;-r-ici 9.

Sje6anje kao pokretai samog dina pisanja karakteristidno je
z.a r".: \r

a) b) c) d)

a) bi ci d)

',"olnhra,i ilesi iica tiaZi autora NavjeStenje Mar4i Proces

19.

ionescove Stolice su:

10. Autor svojevrsne epopeje ameridkog Juga, vezane uz stanovnike imaginarnog gradi6a Jeffersona i njegovu povijest, je: a) Ernst Hemingway b) William Faulkner c) John Doss Passos

a) b) c) d)

roman novela esej drama George Bernard Shaw Luigi Pirandello Samuel Beckett Eugene lonesco

20

Dramu Sesf osoba traiiaufora napisao je:

d)

Erskin Coldwell
zl

a) b) c) d)

'1. Naslov Faulknerova romana Buka Fausta Odiseje Macbetha Hamleta

a) b) c) d)

i bijes uzet je iz.

Djela Pokojni Matija Pascal, Tako je ako vam se Henrik lV. napisao je: Honore de Balzac Luigi Pirandello William Shakespeare Samuel Beckett

iini

a) b) c) d)

oNu^a

lrl^t1<* /" ,.tti44.

V,

^a;" lo,raZ

La

aL,l-a4.irlt;l..,

ftffi
www.trinom.hr

r38

TRIf\pn d.o.o. cr pripreme zo driovnu moturu i prijernne URED i NASTAVAT Ulico Ruclero Bo3koviio 3, Z
TEL.IFAX: OI/ 6672 4O4. 6Sttr:

O9B 77..

HRVATSKA KNJIZEVNOST

20. STOUECA

HRVATSKA KNJTZEVNOST 20. STOUECA _

i..-'----1:tt.''._

dijeli se na 3 cjetine:

i
i I

{ijelise-

n9.

dE

F?q9!!je
orugo

(oa

rnrr. o" rs.J,

(1952.

EKSPRESION|ZAM

ngl;.-_;;r; i"

i !

razdoblje . i (rgza. - :.s152'.)

i]-:li krugovaii

se na dvije

generacije: i reciklaie tudih "vrueme

- 195s.) i

misli

produkata tradicija"

-)

sravna obirjeija:

HRVATSKA KNJ]ZEVNOST OD

$iA,.
"l-'.:

952.
t:.:

Prvo razdobfje (ek

Prvo razdoblje traje od j.914. do 192g. _ godina 1g14--oznadava krai mloda liriko (objavtjuje ju Druitvo hrvotskii
N. Pavid, kod svih osim kod Kamova) i kao takva u suprotnosti je s Oko 1914. javlja se novi naraitaj pisaca koji se

trlrr"l#te_,r*j;", rqfl;; T. Ujevii, Lj. Wiesner / urednik ...). Njihova je o"&jiA*Ulai"*i

a iobjavljivanje antologije Hrva

a, V. Gabarid, F. Galovii, J. p. Kan

rat) koja traii druktiju liriku.

ma prevladava lirski pejsaZ i kult for

opr tjeskobe, straha ali i pobune protiv tradicionalne dasopisa Kokot Lgj.6. godine (urednik Ulderiko
Krleia i A. Cesarec).

rJlFovim se djelima odraiava duh ratne stvarn( J<spresionizma vezan je uz pojavu avangard

isi: Vijovico i Jurii (A. B. Simii) te plomen

ka

Predstavnici ekspresionizma su Ulderiko Donad:ini i Antun str. 139.), Augusta Cesarca, lve Andriia.

iTina

obiljeija nalazimo i kod Miroslava Krleie

Najz narajn iji

je preoiiivn ik

ill;k"? ;k;il";i

- pre5ao je put od podetnog matoievs

iasopisa Der Sturm, iznosi u dasopisima -/urJ (Lg17.l i umjetnosti zalaie sa za umjetnost kao ekspresiju {racionalizaciia riiedi) uz snainu metaforiku, bojama daje

*;;';J#ff i'.:J; ;:,#:li;ffil:::ilfflffiil:H:i,:::'::::i?:r:?::':::fl#1:ffij#''H"". (ffi1i;,il:ffilill]';H:."":::

pjesniitva - nakon zbirke nastale su pjesme - tematska podjela pjesama:
- u jedinu zbirv;u Preobroienia (1920.1uvrstio je 40-ak pjesama (prva knjiga slobodnih stihova u hrvatskoj knjiievnosti) - njezine zna cajke i(';grovl"l stil i prirodan )'itam, uz uporabu jednostavnih, zostavija interpunkcilu, ritam sradi oomodu nnknrrFon;r ^.6h-^i,--t- r _--rr!r najvainijistih obtikuje kao najdulji)smatrajuiia. ., su.i,u;;;;;;;; ;;;";;?,i.#

(iuta je boja iivota, radosti i sunca, plava oznaiava dui '*";,:il"j:"1ii,l!';,i*,'",",1ffi

izma --+ ekspresionistidkiprogram, pod utjecajem L (A muzici forma, Tehniko pjesmel.. umjesto anga stvarnosti, odbacuje deskriptivnost i uvodi 5krt,
sa2er

o smrti te ciklus siromosiu kojem Simii obraduje

svakodnevnih izraza i rijeii) oznaiile su poietak novog, modernog razdonqa hn, socijalnu tematiku

a) tema pjesnika i pjesniitva:

Piesnici-+ prva pjesma zbirke, svojevrsna ors poetiko (programatska pjesma) -tema: odnos pjesnika isvijeta, smisao pjes iznosi ekspresionistidku tezu da umjetnici, odnosno pjesnici otkrivaju ,,unutrainji iivot stvari-,,,skrivena znaienja u priroc forma {vmietnik odstvoruie stvari = ,.oiivtjava stvari" koje smo ubiri ,,praktiinom upotr:

::;:u3:il::.;"'ll"t"#;lf:

,,nepromjenjivu i ujetnu zvijezdu" koja ie noiu sjati ,,u crne muke notnih oiainiko,,
h'l

Moia preobraienia --> prva tema: pjesnikova duhovna stvarnost (,,Jo pjevom sebe,,) -druga tema: uloga pjesnika u ekspresionistidki doiivljaj umjetnika kao ,,lutonoie koii donosi spoilorlrtonnvr,,(Ulderiko Donadini) - pjesnikov se iivc" u stalnim duhovnim mijenama izmedu pesimizma ioptimizma - oni"

,,u.oron od mijeno,,i ieli

.

konadnu preobr:

pjesme o ljubavi ismrti -> Simiiev doiivljaj svijeta rascilepljen je izmeclu krajnjih dovjekovih polova, iivota i smrti, utemeljen na k: Erosa i Thanatosa, poietka i Kraja _ pjesme: :I:9,

.vo!a), oljenoj osobi

(ti,

':ffiih:;:;,."ffi nr!| je
m.irno

nlesecina), strast zrele drna:

pjesma

,:|-,!-motive'.on,",.o,.;;;.:;;;;l.;;;';,;;;'.j:ij;;-::--:---.i" -' o'""i'.r" liubavi ';";.;"; f '"'"' romantidna mladenadfa 1Tq'..*::::l*J;:t':i,

liubav ;;;:';;;;

llFiMqouuaavl_"-

'--:--=

TEL.IFAX:

Ot/ 6672 4O4, 6St ; O9BT73 g75

znajj.

/- v'r'\vvo"d

Qubov- uporabom 0""(i^111!l'va' bijera' crna) oris.-tiiell1i-lubayne 'udnie

(!*?:' i;,i?;!iti;:i;:*i:i;;,:r:r,xi::;ry,"ffi / otac i ;ije;o ,,i"i"i' irrrl'v'nsKt ;:t f#t{"trffi ! "i'i**#il#li!!' trtr1:f jd :
crno siienka, ru.r'zravno piesnikovo obraianje

ffi lfiFi.;H:*|:,nnlrl,rx,/,?*rl
knknuti

butiiti

zotutati ,/

smrt

""

,,r*n

tt?#*;:j'i,''1:H,*:**:,m1*,",',fftin"*:,!eperk.usrrgi!:-.rqins:e:ys"rir-.nsi*nisne:ljri,' j
-:ig-pfylqg-ltiplgl-ell.l:-I3!.9.ili;;;i""*!l,'"-H:?:,"r'ff*in:_,,*
c)
ekspresija

f*-iru;',".rrt",:;-,,,".j:l*1#*.'jf":#

;;jfil;"?i:'#;:'"*ipo;eoinih

d)

pjesmeosiromaitvu-..cikrus

u","1;;;1;;;;;J; il;;;,il,;J";;;i_ll,:,d;;*,if"J*" T:,o:l u,""i"'ii,""*;iiill'filfJ:,:,:,"'J:;j;,ffi:*:1;;,'fi*r pesimizam, ,,nnjl t,i"," boje

siromasi.rr,."r",nro.":;;rT_rjrtoii

dvije pjesme ,',o*

*orn.sudbinom

t*"*."',,1"*l;;;tilt;#;ot
---rerJv,s('e'zvryezoe't;epota {svjetro, zvijezde, repota
pjesma RuEak siromoha _+

ir,"",.i
i

Simii ne anatizira druitvene

k';'j; ;.'"fifi::1:*t"tj,l;";Ji'::f

seorrTniac__^---,,, 7 pjesama socijarne tematike :: "9

-=dg,:Io-ig[]_ue,$ig.:lt9r,,gqoqnlg,'l*,,i"rl;rl]ili;

:: cromijeni-

-airka Nemiri u kojima Andrii iznosi

u meduratnom razdoblju "trpr"rioiiru*" ,.rrooioi"n;;; ff;-?i1l;,,':*r.,,r".Xn*o:'j" notin;u oir",, nou"iu , ,",.nr""'ir, orinicupruo,

iio;;;;;;i};ii*:titlt*:rj.""?:r.r1:
:

:_'""ju

kraii rirski zapisi

Ex

ponto

' ,1'
Drugo

Jiil:
s

n,,", ;::l?:.:::,:: : . o,.,.Jn ir,,,;"i: ;. J,;;; :' ;ffi ffi;1lTff f obnove H HfJ:ili,i realistidkog l"j,._"" i",: f i

Ii.1i;

i,.X 111i,

ua

"

;;;;

Kateb (oa rm atinsrca ;;;, :::T)]. pi si K rit i ka, djelom ice

o

t,*oslav

,s6rerdrnt reallzam: Mile Budak (Lika

9:.._"0,, lnjiievnosti ifi socijatni

_ javtja

:'

K nj ii e v n i k,, i r",

i. "iiw

;;

i,tt,

- p'uo't"unil ;;: ffiil; n"lovela 6ost). i;:iil :::^,::!y:,u ldeje utilitarnog reali propagiraju
zma rost, ali qstvarenu knjiZevnim sredstvima _ tzv, Hegeduiiia

anja. lzvan uskih okvira utilitarnog realizml

ili novi reafiiam) _ dolazi

se pokret

(1933.), a nastavlja (1939.)- Krleia nastavfja

t

,u

nj"goui,

fOman

r hnrr+-l-^r

t,-- r'

modernistidku

tin Tadijanovii, a detrdesetih godina pridruiuiu im

'Krfeia (pjesnidki ciklus Balade petrice Kerempuho _ j tradiciji), tvan Goran .qknm r.o;L^..^r-_.Krovaiid (zbirka Ognji i roie _
dakavitina).

sr;disnjije pisac razdoblja Mirosrav Krreia (1893.-1981.). podinje

I, SIMBOLTSTIdKO-EKSPR

0o.,,i", , 'r""n.

,rrr"r,rr-in;r;;"";;";;.-;*;;;;_;*;-*

nerjudskih

4,rvotska,";;;;;*-"irv,

,"""0.,,r1u,".1?Xflf1,ffi

:kspresionistidkim (masovle scene, vizuarn, "'

?esme;.;::;r;J:Jj.J:::::'::dramsk, ,,n,,,,'i#)?,:iff'ffixj;:#n:ir*;:::::ruj:ff.1":,"ffiJ*',ff'.,#i:l,jlj
;tJ."J:

"'1ei4'

do 1e1e.- zbirke

I
i

tehnike. t." ru.niituti"n;',J,#:,'l;i;;:';:',rn;, obirjeija s "r"ffiL:nx'Jijii;rll;:x*:-:i:r:: Kro,jevq ::^::,:::::,:::,::,r;,;;;;;;;;;;:;,' ;;:#:;;:;rti, ;'RraLtsttdxo-pstHoLo5xaFAZA-trajeod1919.,.,,,o., upotreba

i*u!?,

rirska (simboristidka)

j
i

patricijske obiterji -'::'ili;:,':,"::;fi111""'.f"if**::::h*[#?*;ffi:I#*,:':T:#ilx',3:iru;;':l'::ii*i"ii:#::1x,:

3lembav

r$riHffix,f:f u razdobfu oi rsrs. :fi?J:.';T:ilf:,!r.:irilt1#?:;,11:WViij:ii;;zii!]J:'i;itt'ilil:1::il:;:ilff: u rcao iir"tir;;;.?-":.rgrebatke oo rgzi.-"0";.i*'o'"

Gtemboievi,
on.1n,!::

'.

FAZA

BUNTA ("uznakr

r''|jisa pjesomo'

J'u;:;;:ff:::";],ffi*?';i:11: ';:'f:;:i:;,;:i::Il;;,o,",,,bijede iobespravrjenostimarosiovjeka

ri

i'.'. i'.r. UZNAKUROMANA t.l TNAl(l I Q^n, n,; - romtni. D^,,-^a-t.F.,. ^

-'- 'r:l,g

gi-e,r-g

;,*

+lITt

totinwiczo, Bonket

'\c'c'Itpuno'
u Btitvi, No rubu

- zbirka

":;::r:;f,TrNt;o
"Nona

pometi, zostove -

u ovoj

fazi stvara i posljeonye

lrl"t f.l^