Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj

- Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama -

REGIONALNI CENTAR ZATITE OKOLIA

za Srednju i Istonu Europu Ured u Hrvatskoj

Tisak ove publikacije financiralo je Ministarstvo zatite okolia i ruralnog razvitka Velike Britanije (DEFRA) kroz Fond Okoli za Europu (Environment for Europe Fund), u okviru projekta Naa zajednica, naa budunost: promicanje odrivog razvoja u lokalnim zajednicama u Hrvatskoj

Autori: eljka Medven, Helena Heimovi Prijevod i lektura: Anda Bukvi, Irena Brnada Izdava: Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu Ured u Hrvatskoj, orieva 8a, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 (0)1 4810-774, 4873-622; Tel./faks: +385 (0)1 4810 844 E-mail: rec@rec-croatia.hr; URL: www.rec-croatia.hr Grafika obrada: Igor Jeremi Tisak: Kratis Naklada: 800 ISBN: 953-7418-00-6 Cjelokupni sadraj ove publikacije je vlasnitvo Regionalnog centra zatite okolia za Srednju i Istonu Europu 2006. Niti jedan dio ove publikacije nije doputeno prodavati u bilo kojem obliku ili umnaati radi prodaje bez prethodnog pisanog doputenja vlasnika prava.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 504.03:330.341>(497.5) 330.341:504.03>(497.5) MEDVEN, eljka Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj : izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama = Local Agenda 21 in Croatia : challenges for sustainable development in local communities / eljka Medven, Helena Heimovi ; <prijevod Anda Bukvi, Irena Brnada>. - Zagreb : Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu, Ured u Hrvatskoj, 2006. Tekst usporedo na hrv. i engl. jeziku. ISBN 953-7418-00-6 1. Heimovi, Helena I. Odrivi razvoj -- Koprivnica -Strategija razvoja II. Zatita okolia -Europa -- Meunarodne konvencije III. Odrivi razvoj -- Lokalna samouprava -Meunarodne konvencije 300725022

Sadraj Odrivi razvoj u lokalnim zajednicama Uvod Odrivi razvoj Agenda 21 Povelja iz Aalborga O projektu Grad Koprivnica to nas je dovelo do Lokalne Agende 21? Lokalna Agenda 21KC - prvi koraci Na grad sada i u budunosti - to cijenimo, emu teimo? Kako nastaje LA21KC? Koje su nae slabe toke? Kako dalje?

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Uvod
Poveana zabrinutost za globalne posljedice oneienja, zloupotreba prirodnih resursa i siromatvo potiu na razmiljanje o rjeenjima tih problema. Trenutani razvojni pravci u svijetu ugroavaju osnovne sustave o kojima svi mi ovisimo. Pogledajmo neke od ljudskih aktivnosti, i njihove posljedice za okoli.

Postoje znanstveno utemeljeni podaci za posljedice ljudskih aktivnosti na klimat ske promjene. U dvadesetom stoljeu posljedice klimatskih promjena bile su porast temperature za oko 0,6C, a razine mora za 10-20 cm. U ovom stoljeu, pred via se porast temperature do 6C, a mora do 88 cm.

Klimatske promjene Izgaranjem fosilnih goriva (ugljen, nafta, prirodni plin) u zrak odlazi plinoviti ugljini dioksid - CO2, u koliini puno veoj nego to ga biljke i oceani, najvei prirodni gutai CO2 mogu ukloniti. Ovo uzrokuje uinak staklenika, tj. podebljava sloj CO2 koji okruuje Zemlju uzrokujui tako globalno zatopljenje i klimatske promjene. Osim toga, zbog milijardi tona

Uestale poplave su jedna od posljedica klimatskih promjena (foto: arhiv REC-a) 

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

CO2 isputenih u atmosferu nastaju kisele kie, a more, inae blago lunato, postaje sve kiselije. Osim industrije, najvei su oneiivai staklenikim plinovima promet i energetski sektor. Ekoloke katastrofe zbog globalnog su zatopljenja svakodnevnica: otapanje ledenjaka i porast razine mora, poplave, poari, ljudske rtve, gubitak stanita za biljke i ivotinje. Poljoprivreda Dananja industrijska poljoprivreda izrazito je ovicida u posljednjih je 50 godina sna o nafti (gorivo, umjetna gnojiva, zatitna srednarasla desetak puta. stva), a nafta nestaje. Uz to, takva monokulturna poljoprivreda sve je manje produktivna jer je podlonija tetnicima, iscrpljuje tlo, pogoduje eroziji, trai mnogo vode, to posljedino dovodi do zaslanjenja tla, osobito u primorskim krajevima, a i voda postaje sve tee dostupna. Povrh svega, izgradnjom naselja i infrastrukture svake godine gube se ogromne poljoprivredne povrine, a hrana putuje s kontinenta na kontinent, u prosjeku tisuama kilometara, prije nego stigne na stol.
Proizvodnja umjetnih gnojiva i pesti

Da bi se proizvela 1 tona penice po trebno je tisuu tona vode, od kojih itarica iskoristi samo 45%. U proizvodnji, pakiranju i dostavi kru ha do potroaa troi se 2,5 puta vie energije nego to je sam kruh sadri.

Ekoloka poljoprivreda koristi prirodni biljni i ivotinjski otpad za odravanje plodnosti tla, a izbjegava i smanjuje upotrebu kemikalija (foto: Nikola Wolf) 

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Automobilski otpad sadri opasne tvari koje izravno ugroavaju zdravlje ljudi i okolia (foto: arhiv REC-a)

Otpad Velike koliine otpada jasan su znak svjetskog porasta potronje i injenice da je na odnos prema globalnom okoliu u krizi. Nae rasipno potroako drutvo temelji se na krivim pretpostavkama da e nam neiscrpni resursi omoguiti beskrajnu proizvodnju, a odlagalita otpada, legalna ili ilegalna, rijeiti neograniene koliine smea. Poslovino usvajamo NIMBY stav (Notin-My-Backyard - Ne u mom dvoritu) i otpadom smatramo sve to vie nema svoju prvobitnu svrhu, nije vie u modi, ili ono to je u takvom stanju da troak popravka premauje troak bacanja.

Prema podacima UN-a, 15% svjetskog stanovni tva, odgovorno je za 56% globalne potronje. Kada bismo svi ivjeli kao tih 15% stanovnika, trebale bi nam vie od 2,5 planete za osiguranje potronje. Svaki mobilni telefon odgovoran je za nastajanje oko 75 kg otpada koji nastaju pri dobivanju sirovina iz Zemlje, njihovoj preradi u primarne materijale, distribuciji i pakiranju materijala i proizvoda, itd. Do 2005. treina planete ili otprilike 2 milijarde ljudi posjedovalo je mobilni telefon, to zapravo znai 150 milijardi tona skrivenog otpada, ili 50 puta veu koliinu otpada nego to se sada proizvodi u Europi i nekim dijelovima Srednje Azije.

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Voda Voda je neophodna za ivot i predstavlja jedan od glavnih resursa 21. stoljea. Razlog tome je porast broja ljudi na Zemlji, ali i poveane potrebe za vodom, koji su posljedica porasta ivotnog standarda, promjene ivotnih navika i poveanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredna proizvodnja u velikoj mjeri oneiuje povrinske i podzemne vode: optereuje vode nitratima, a tu su i brojni spojevi iz skupine pesticida. Voda oneiena inManje od 3% ukupnih svjetskih zaliha dustrijskim procesima isputa se, najee bez vode je pitka (slatka) voda. Polarni led i ikakvog sustava proiavanja, u kanalizaciju, nedostupne podzemne vode ine vie od prirodne vodotoke, jezera i mora. 50% od tog malog postotka. Oko treine Dakle, mi iskoritavamo prirodne resurse bre nego to ih Zemlja moe obnoviti, a svjetskog stanovnitva ivi u zemljama s isto tako proizvodimo otpad bre nego to umjerenim do velikim nedostatkom pitke ga Zemlja moe razgraditi. Osiromaujemo vode. Sa sadanjim trendom potronje Zemljin kapital troei vie od prihoda. vode, ovaj postotak e se do 2025.g. popeti Na je dananji nain ivota, pogotovo u zai do dvije treine stanovnitva. padnom svijetu, NEODRIV!

Voda je nezamjenjivi izvor ivota za sve stanovnike Zemlje (foto: Radojka Kuhar) 

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Odrivi razvoj
Jedna od standardnih definicija odrivog razvoja jest da je to: razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice, ne ugroavajui mogunost buduih narataja da zadovolje svoje potrebe. (Svjetska komisija za okoli i razvoj, dokument Naa zajednika budunost, poznat kao izvjetaj ge. Brundtland)
Ilustracija 1: Kljune sastavnice Dakle, misao vodilja mora nam biti ta, da e naa sadanjost u budunosti postati neizbjeno prolost odrivog razvoja buduih narataja, i da se o njihovim mogunostima u toj budunosti odluuje ve danas. Ovo zapravo znai da ve danas trebamo nai naina da poboljamo kakvou ivota za sve, istovremeno ivei sukladno prihvatnom kapacitetu Zemlje. Prihvatni kapacitet, odnosno fizika izdrljivost okolia, znai da postoje granice u iskoritavanju resursa Zemlje (fosilna goriva, voda, rijetki metali itd.), a isto tako u njenoj sposobnosti da razgradi proizvode ljudskih djelatnosti (npr. komunalni otpad, otpadne vode, otpadni plinovi). Dakle, zamisao o odrivom razvoju nastoji standarde ljudskog ivota temeljiti na mogunostima prirodnog okolia bez iscrpljivanja resursa. Nadalje, odrivost gospodarstva i odrivost okolia moraju ii ruku pod ruku, jer neprekidni gospodarski rast je neodriv i nije jedina mjera zdravlja gospodarstva. Takoer, drutvena pravda, jednakost i kulturna potpora sastavni su dio odrivosti. Odrivi razvoj zahtijeva koritenje ljudskih darovitosti i sredstava, na nain da prua podrku ivotu i snazi lokalne zajednice. U sutini, odrivi razvoj znai da trebamo mudro raspolagati prirodnim, gospodarskim i ljudskim resursima.

Ukoliko odrivi razvoj shvatimo ozbiljno, rezultat toga bit e drastini zahtjevi za promjenama u gotovo svim vidovima ivota. Ne samo da se moraju promijeniti nae potroake navike, to je samo po sebi ve dovoljno teko, ve mora doi do promjene svijesti u gospodarstvu, politici i drutvu. Odrivi razvoj zahtijeva od svakog pojedinca dovoljno odgovornosti da prepozna to bi se sve moglo izvesti i ostvariti u cilju odrivosti, i postaje utemeljen u trenutku u kojem pojedinac prepozna da su njegovi interesi neodvojivo povezani s interesima zajednice.

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Agenda 21
Nakon Konferencije o okoliu i razvoju odrane u Rio de Janeiru u ljeto 1992. godine, pojam odrivi razvoj postao je vodei pojam u zatiti okolia. Predstavnici 179 vlada sloili su se tada da ne moemo imati zdravo drutvo i gospodarstvo u svijetu s toliko siromatva i degradacije okolia i, kako bi podrali put u budunost kroz odrivi razvoj, inicirali su proces zvan Agenda 21 - Plan djelovanja za 21. stoljee. Agenda 21 predstavlja predloak za djelovanje u 40 razliitih podruja (zatita tla, uma, voda, zraka, odriva poljoprivreda i ruralni razvoj, ouvanje bioloke raznolikosti, zbrinjavanje otpada itd.) te navodi 9 kljunih drutvenih skupina: ene, djeca i mladi, autohtono stanovnitvo, udruge, lokalne vlasti, radnitvo i sindikati, poslovni svijet i industrija, znanstvenici i poljoprivrednici, ije je djelovanje od kljunog znaenja za odrivi razvoj Zemlje. Zajedno s Agendom 21 na put je krenuo poziv lokalnim upravama (gradovima i opinama) da zajedno sa svojim stanovnicima potaknu raspravu o odrivom razvoju i naprave pojedinane planove djelovanja na tom putu.

Poglavlje 28. Agende 21 bavi se ulogom lokalnih zajednica:

...Budui da toliki mnogi problemi i rjeenja na koje se usmjerava panja u Agendi 21 imaju korijene u lokalnim aktivnostima, sudjelovanje i suradnja lokalnih uprava bit e odluujui imbenik u ispunjavanju njezinih ciljeva. Lokalne uprave izgrauju, vode i odravaju gospodarsku, drutvenu i okolinu infrastrukturu, nadgledaju procese planiranja, uvode lokalne mjere politike te kroz provedbu propisa iz podruja zatite okolia pomau u provoenju nacionalne i regionalne politike zatite okolia. Kao razina odluivanja koja je najblia ljudima, imaju bitnu ulogu u obrazovanju i mobiliziranju javnosti te uspostavljanju odnosa s javnou u svhu poticanja odrivog razvoja. ...Sve lokalne vlasti trebale bi uspostaviti dijalog sa svojim graanima, lokalnim organizacijama i privatnim poduzeima, te usvojiti vlastitu Lokalnu agendu 21. Putem konzultacija i postupne gradnje konsenzusa, lokalne bi vlasti uile od graana i lokalnih, graanskih, socijalnih, poslovnih i industrijskih organizacija, te tako prikupile informacije potrebne za formuliranje najboljih strategija. Konzultacijski bi proces pojaao svijest graana o problemima odrivog razvoja.

10

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Zato ba poziv lokalnim upravama? Pomislimo na osnove ivljenja. Voda. Promet. Energija. Upravljanje otpadom. Javno zdravstvo. Tlo. Hrana. Zrak. Prostorno planiranje. U nekoj toci - nakon svih meunarodnih sporazuma, domaeg zakonodavstva, i dravnih programa - upravljanje mnogima od ovih osnovnih resursa i usluga postaje odgovornou lokalne uprave. Ideja vodilja je dakle: odrivi razvoj mora se prvenstveno dogaati tamo gdje ljudi ive, kupuju, koluju se, planiraju graevinsko zemljite, imaju svoja radna mjesta - dakle u gradovima i opinama - lokalnim zajednicama. Tako su i roene vizije Lokalne Agende 21 (LA21).

Aalborke obveze
Obvezujemo se da emo... 1. Proces odluivanja ...osnaiti nain donoenja naih odluka jaanjem demokratinosti participativnog procesa. 2. Lokalno upravljanje procesom odrivog razvoja ...primjenjivati djelotvorne cikluse upravljanja, od formulacije preko implementacije do evaluacije. 3. Zajednika prirodna dobra ...u potpunosti preuzeti odgovornost da titimo i ouvamo prirodna dobra, te da svima osiguramo ravnopravan pristup tim dobrima. 4. Odgovorna potronja i odabir odgovornog naina ivota ...usvojiti i pomagati mudro i uinkovito iskoritavanje resursa, te poticati odrivu potronju i proizvodnju. 5. Planiranje i projektiranje ...urbanom planiranju i projektiranju dati strateku ulogu pri rjeavanju ekolokih, drutvenih, gospodarskih, zdravstvenih i kulturnih problema, a na dobrobit sviju. 6. Vea pokretljivost, manji promet ...Uoavamo meusobnu ovisnost prometa, zdravlja i okolia te se obvezujemo da emo snano podupirati odrive oblike kretanja. 7. Lokalna akcija za zdravlje ...tititi i promicati zdravlje te dobrobit naih graana. 8. ivo i odrivo lokalno gospodarstvo ...stvarati i odravati ivo lokalno gospodarstvo koje e pruati zaposlenje bez tete po okoli. 9. Drutvena jednakost i pravda ...svoje zajednice izgraivati tako da jednako prihvaaju sve ljude i daju im svu podrku potrebnu za provoenje kvalitetnog ivota. 10. Od lokalnog ka globalnom ...preuzeti svoju globalnu odgovornost za mir, pravdu, ravnopravnost, odrivi razvoj i zatitu klime.

11

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Aalborka povelja
Agendi 21 uspjelo je ono to bi se moglo poeljeti i za mnoge druge dokumente i inicijative. Umjesto da zavri u arhivama, ova Agenda zavrila je u rukama mnogobrojnih organizacija, shvatili su je mnogi i poeli djelovati u skladu s njom. Time to diljem svijeta lokalne uprave prihvaaju izazov Agende 21, priznaju da je njihov rad daleko od savrenog. Od 1992. godine, tisue lokalnih uprava u desecima zemalja svijeta pokrenule su kampanje za promociju i izradu LA21. Glavne lokalne uprave diljem Europe, ukljuujui Vijee europskih gradova i regija (Council for European Municipalities and Regions), Eurogradovi (Eurocities), Zdravi gradovi (Healthy Cities), Meunarodno vijee lokalnih inicijativa za okoli (ICLEI-International Council on Local Environmental Initiatives), udruili su se u osnivanju Europske kampanje za odrive gradove i mjesta. Povelju europskih gradova i mjesta o odrivosti usvojili su sudionici Prve Europske konferencije o odrivim gradovima i mjestima, odrane 27. svibnja 1994. u Aalborgu, u Danskoj. Od tada, opine, gradovi, pa ak i regije koje se odlue na odrivi razvoj, svojim potpisom Aalborke povelje javno pokazuju svoju spremnost da ustraju na tom putu. U Europi, u izradi LA21 prednjae nordijske zemlje, Velika Britanija, Irska, panjolska i Italija. Deset godina nakon Aalborga, 11. lipnja 2004. tisuu sudionika etvrte Europske konferencije o odrivim gradovima i mjestima, (Aalborg+10) usvojili su Aalborke obveze kao deklaraciju konferencije, a predstavnici 110 lokalnih uprava potpisali su dokument na zavrnom plenarnom zasjedanju.

O projektu
Glavni cilj projekta REC-ovog Ureda u Hrvatskoj Naa zajednica, naa budunost: promicanje odrivog razvoja u lokalnim zajednicama u Hrvatskoj, bio je poticanje procesa koji vode odrivom razvoju u 21. stoljeu, prvenstveno kroz proces razumijevanja i izrade Lokalne Agende 21. REC Hrvatska u ovom projektu bio je konzultacijski partner lokalnim upravama, koji podrava proces kroz edukativne seminare i radionice, te predstavlja metodologiju i praktine primjere LA21.
Kroz suradnju s REC-om, lokalna uprava traila je odgovore na sljedea pitanja: Zato je odrivi razvoj jedino razumno rjeenje za budue narataje u svijetu, u Hrvatskoj, ali i u naem Gradu? Kako upotrijebiti postojee resurse prirode i drutva (vodu, energiju, u me, ljudske potencijale) da bi se ivot u lokalnoj zajednici poboljao? Zato i kako to rade drugi? Hoemo li ekati da nam drugi prue rjeenja ili emo ih sami traiti?

12

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Poveanjem svijesti o zatiti okolia i odrivom razvoju te promicanjem procesa LA21 u lokalnoj upravi i civilnom drutvu, kroz projekt smo nastojali potai i ojaati: dijalog lokalnih uprava s graanima, lokalnim organizacijama civilnog drutva, i privatnim poslovnim sektorom kroz nove ili jae, formalne i neformalne veze svijest javnosti i irenje informacija o problemima zatite okolia/odrivog razvoja kroz interaktivne radionice, sastanke i edukacijske materijale procjenu i prilagodbu postojeih planova, programa i stratekog planiranja u lokalnoj upravi Konzultacijski sastanci na kojima se ispitivala spremnost lokalnih uprava da prihvate ovakve procese odrani su u Hrvatskoj Kostajnici, Samoboru, Velikoj Gorici, Koprivnici, Dubrovniku. Nadalje, odran je niz radionica, prvenstveno u Koprivnici i Hrvatskoj Kostajnici, zatim za predstavnike svih opina i aktivnih okolinih udruga u Zagrebakoj upaniji, te predavanje za zelene aktiviste u dolini Neretve. Koprivnica je grad koji je u tom procesu otiao najdalje. U cilju poboljanja kakvoe ivota svih stanovnika i razvoja lokalne zajednice, uprava Grada Koprivnice usvojila je Odluku o izradi Lokalne Agende 21 (LA21), te oformila upravni odbor i radne skupine koje su poele izradu LA21 kroz sljedee korake:
sagledavanje problema analiza problema postavljanje prioriteta rjeenja pronalaenje financiranja za partnerstvo u zajednici

pronalaenje

Aktivnim ukljuivanjem u donoenje planova zatite okolia, gospodarskog razvoja i socijalne skrbi graani preuzimaju dio odgovornosti za unaprjeenje svog ivotnog okruenja i stvaraju, zajedno s Gradskom upravom, uvjete za zdraviji i kvalitetniji ivot. Web site projekta: http://www.rec-croatia.hr/projekti.php?id=60

to smo nauili kroz projekt:

Tko je nadlean? Suprotno sutini procesa LA21, uvrijeeno je miljenje u Hrvatskoj da se problemi zatite okolia (koju mnogi poistovjeuju s odrivim razvojem) trebaju rjeavati prvenstveno na nacionalnoj razini, to je veinom posljedica nedostatka financijskih sredstava na lokalnoj razini i poznavanja moguih rjeenja.

13

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Edukacija? Osim rijetkih izuzetaka, lokalne uprave u Hrvatskoj, pogotovo manji gradovi i opine, jo nisu dovoljno upoznati sa znaenjem LA21 i koristima koje ona donosi lokalnoj zajednici; stoga je obrazovanje, pogotovo elnih ljudi u lokalnim vlastima, nuno za podravanje procesa odrivog razvoja. LA21 - Obvezni ili dobrovoljni dokument? Sukladno Zakonu o zatiti okolia (NN 82/94 i 128/99), Grad Zagreb, upanije i pojedini gradovi razvijaju etverogodinje Programe zatite okolia, te izrauju Izvjea o zatiti okolia. Razvoj i provedba LA21, meutim, nije obvezna prema hrvatskim zakonima, te ju stoga lokalne uprave zanemaruju u korist obveznih dokumenata. Ljudski resursi? Nemaju sve opine i gradovi osobe zaposlene na poslovima zatite okolia, a one se obino smatraju najloginijim inicijatorima itavog procesa. Ne postoji svijest o tome da u procesu izrade dokumenta poput LA21 trebaju sudjelovati svi odjeli lokalne uprave. Kratkoroni ciljevi? Lokalne uprave i njihovi predstavnici (naelnici opina i gradonaelnici) skloni su davati prednost kratkoronim ciljevima i rjeenjima, koja mogu biti ak i budui problemi u istom podruju. esto je to u skladu s njihovim etverogodinjim mandatom, u tijeku kojega nastoje prikupiti bodove u politikoj trci, ponekad i bez stratekih planova i programa. Partnerstva i ukljuivanje javnosti? Unato brojnim izazovima, ukljuivanje graana u procese odluivanja o zatiti okolia sve je vee. Moda najvee prepreke nalaze se u potrebi promjene svijesti graana (ja ne mogu nita promijeniti) i lokalne uprave (na suprotnim smo stranama, nema obostrane koristi). Meutim, brojne lokalne uprave stvaraju i njeguju dobre partnerske odnose s civilnim i poslovnim sektorom, koji bi jednog dana mogli postati jezgra procesa odrivog razvoja.

14

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Grad Koprivnica - to nas je dovelo do Lokalne Agende 21?

Gradsko je poglavarstvo Grada Koprivnice ve 2002. godine usvojilo Aalborku obvezama povelju odrivih gradova i njome se obvezalo razvoj grada planirati prema naelima odrivog razvoja. Potpisivanjem povelje prihvaena je i formalno uloga grada kao osnovne jedinice lokalne zajednice koja moe djelovati sustavno i uinkovito na ostvarivanju ideje odrivosti. Gradovi su osnovna sredita ljudskog stvaralatva, proizvodnje dobara i ideja, obrazovanja, kulture i znanosti te mjesta koja osiguravaju stanovnitvu ivotne i radne uvjete. Istovremeno, oni su i najvei potroai proizvoda i resursa, najvei zagaivai okolia te najvea sredita ljudskog bogatstva i bijede, slobode ali i neravnopravnosti. Uloga gradova stoga je nezaobilazna, te sve promjene naina ivota i ponaanja u odnosu prema prirodnim i ljudskim resursima moraju krenuti upravo iz gradova. Djelovanje gradskih uprava kao nositelja pomaka i promjena u odluivanju i djelovanju stoga je nezaobilazni imbenik odrivog razvoja. Djelovanje i rezultate gradske uprave Grada Koprivnice u postizanju zadanih ciljeva najlake je prikazati prema Aalborkim obvezama odrivih gradova prema kojima ona djeluje.

Najvea vrijednost Koprivnice su stanovnici koji vole svoj Grad (foto: Nikola Wolf)

15

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

PROCES ODLUIVANJA Grad Koprivnica sustavno radi na poboljanju transparentnosti odluivanja i neposrednog informiranja graana putem svih medija, s posebnim naglaskom na suvremene elektronske medije, osobito putem gradske web stranice. Aktualnom izvjetavanju o svim dogaanjima, odlukama, dokumentima i fazama provoenja gradskih projekata, nedavno su dodani i izravni radijski prijenosi sjednica Gradskog poglavarstva i Gradskog vijea. Gradska je internetska stranica uvijek jedna od najuspjenijih u dravi te je kao takva nagraena priznanjem Vidi Top Ten 2004. Grad ostvaruje visok stupanj suradnje i partnerstva s organizacijama civilnog drutva, za to je takoer nagraen priznanjem Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva. Odlian primjer sudjelovanja u odluivanju je i gradska Strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom koju definiraju i provode predstavnici gradske vlasti, predstavnici udruga, gospodarstva i medija. Sljedei logian korak jest sustavno praenje rezultata svake navedene suradnje, te ponovno preispitivanje mogunosti za kvalitetne promjene to ih definira zapoeta Lokalna Agenda 21. LOKALNO UPRAVLJANJE PROCESOM ODRIVOG RAZVOJA Ostvarenje ove obveze prvenstvena je uloga Lokalne Agende 21. Iako je uinkovitost gradske uprave bila ocijenjena vrlo visokim ocjenama u pilot projektu ocjenjivanja vodstva i strategije upravljanja u lokalnoj samoupravi, koji je provodilo Vijee Europe i Savez gradova i opina Republike Hrvatske, neophodno je daljnje poboljanje prakse kako svakodnevnog djelovanja, na primjer u postupcima javne nabave roba i usluga, koja se treba zasnivati na odrivosti, tako i kod donoenja osnovnih razvojnih dokumenata, na primjer godinjeg gradskog prorauna. ZAJEDNIKA PRIRODNA DOBRA Obveza je gradova tititi, uvati i osiguravati jednak pristup zajednikim prirodnim dobrima; promocija i ouvanje bioloke raznolikosti, te briga o prirodnoj batini i zelenim povrinama. U ispunjavanju ove obveze Grad Koprivnica uao je u postupak izgradnje proistaa otpadnih voda ija vrijednost iznosi 76 milijuna kuna. Time e se rijeiti dugogodinji problem zagaenosti kanala Bistra i jedan od najveih problema oneienja rijeke Drave na njenom cjelokupnom toku. Podaci o dostupnosti osnovnih resursa svima impresivni su: vodoopskrba na podruju grada obuhvaa 93% domainstava, opskrba plinom 83% domainstava, a kanalizacija i odvodnja 76% domainstava Zatiti okolia pridonose i prve etiri gradske strategije odrivog prometa izraene 2002. godine u sklopu projekta Europski tjedan kretanja: sustavno otklanjanje arhitektonskih barijera, sustavno irenje zelenih povrina, sustavna izgradnja mree biciklistikih staza, te projekt Gradski bicikl. Na podruju grada zatieno je 28 hektara javnih povrina s 15 drvoreda. Park u centru grada i memorijalna uma Danica predloeni su za zatitu, a izraen
16

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

je projekt zatite i revitalizacije gradskih bedema i bive oruane. Gospodarski subjekti takoer doprinose zatiti vode, od kojih neki za to imaju i meunarodne certifikate, poput tvornica Carlsberg, Hartmann i Podravka ( ISO 9001 i ISO 14001). ODGOVORNA POTRONJA I ODABIR ODGOVORNOG NAINA IVOTA Obveza je gradova prihvatiti i omoguiti tedljivo i djelotvorno troenje resursa i poticati odrivu potronju i proizvodnju. Gospodarenje otpadom jedan je od osnovnih problema u ostvarenju ove Aalborke obveze. Gospodarenju otpadom pridonosi intenzivno selekcioniranje prikupljanja otpada. Na 40 lokacija nalaze se tzv. zeleni otoci u kojima je samo tijekom 2004. prikupljeno 62750 kg papira, 479 m3 plastine PET ambalae, 200 kg metalne ambalae i 40 kg baterija. Selekcioniranju pridonose i edukacijski projekti kola, vrtia, udruga i ustanova, program Eko-kole, dok zeleni otoci u prigradskim naseljima pridonose smanjenju broja i veliine divljih odlagalita i trokova njihove sanacije. Grad je ist, nema otpadaka ni smea na ulicama, to doprinosi pozitivnoj slici grada samog i osjeaju graana. Upravo zapoeti program sanacije odlagalita otpada Pikornica jedan je od najveih gradskih projekata vrijedan 60 milijuna kuna i bit e dovren 2009. godine. Unazad pet godina uvodi se tedljiva rasvjeta - unato znatno poveanom broju rasvjetnih mjesta i vie od petnaest novih kilometara rasvjete, cijena struje ostala je ista, to svjedoi

Razvrstavanje na tzv. zelenim otocima pridonosi smanjenju koliine i problema otpada (foto: Nikola Wolf) 17

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

o tome, da je mogue na jednostavan nain postii trenutan uinak pri tednji resursa! Koriste se svjetiljke, ekoloki prihvatljive po europskim standardima, tako da je znatno umanjeno svjetlosno oneienje (loe postavljena umjetna rasvjeta uzrok je rasipanja svjetlosti, osim po povrinama za koje je namijenjena, i po okolnim prostorima te prema samom nebu). Potie se individualna poljoprivredna proizvodnja prema ekolokim standardima. Nain ivota graana ekoloki je osvijeten, velika veina graana doprinosi izgledu i imageu najljepeg malog srednjeg grada u srednjoj Europi, kako Koprivnianci vole zvati svoj grad. PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE Priznajemo strateku ulogu planirane izgradnje grada u rjeavanju okolinih, drutvenih, gospodarskih i kulturnih pitanja na korist svim graanima (iz Aalborke povelje) Gospodarenje prostorom Grad Koprivnica usmjerava prvenstveno donoenjem dokumenata prostornog ureenja. Uz Prostorni plan ureenja koji je upravo prihvaen od strane Gradskog vijea, planiraju se izraditi i urbanistiki planovi ureenja sedam naselja, dok su ve izraena tri detaljna plana ureenja naselja, a dva su u fazi izrade. Provode se javne rasprave za sve zainteresirane graane, organiziraju se prezentacije, konzultiraju se struna tijela i institucije. Rapravlja se o pitanjima gustoe izgradnje u gradskom sreditu, djeluje preventivno na bespravnu gradnju, oprema se infrastrukturom svaki dio grada, obeshrabruje izgradnja na poljoprivrednom zemljitu. Planira se i provodi sustavna zatita spomenika kulture i kulturne batine. Promovira se odrivi dizajn i izgradnja te visoka kvaliteta arhitekture, kao u primjeru izgradnje nove zgrade gimnazije (pilot projekt izgradnje po modelu privatnog i javnog partnerstva), kompleksa gradskih bazena i kola. VEA POKRETLJIVOST, MANJI PROMET Shvaajui meusobnu ovisnost prijevoza, zdravlja i okolia, gradovi se obvezuju snano poticati odrivi gradski promet. Na ovom podruju Grad Koprivnica uinio je velik iskorak povezujui sve gradske strategije odrivog prometa s inicijativom Europskog tjedna kretanja, koju promovira Europska komisija. Povezujui svakodnevnu praksu razvoja odrivog gradskog prometa na osnovi biciklizma s najsuvremenijim europskim trendom zaustavljanja rasta automobilskog prometa u gradskim sreditima, Koprivnica je meu 194 grada koji provode ovu inicijativu 2006. godine proglaena drugim najuspjenijim gradom u Europi . iroka mrea biciklistikih i pjeakih staza, aktivna promocija biciklizma, poticanje biciklistikog i odrivog turizma, sve je to uvrstilo jo jedan gradski brand, pretvorivi Koprivnicu tijekom samo nekoliko godina u hrvatski grad bicikla. O tome svjedoe i priznanja Europske komisije, kao i organizacije odrivih gradova ICLEI. Ali i poboljanje kakvoe zraka, smanjenje buke i broja prometnih nesrea koje ukljuuju djecu, bicikliste i pjeake.

18

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Promocija odrivog gradskog prometa s naglaskom na bicikl (foto: arhiv Grada Koprivnice)

LOKALNA AKCIJA ZA ZDRAVLJE Zatita i promicanje zdravlja i blagostanja naih graana naa je stalna obveza. Provodi se sustavna briga o novoroenadi kroz program upanijske bolnice Bolnica-prijatelj novoroenadi, ali se pomo roditeljima prua i kroz potpore i edukaciju. Ostvaruje se visoka kvaliteta usluga predkolskih ustanova i djejih vrtia. Otvoreno je Obiteljsko savjetovalite. Grad je ukljuen u sustav Zdravi grad kojim se godinje ostvari 5-10 projekata vezanih za zdravlje graana. IVO I ODRIVO LOKALNO GOSPODARSTVO Predani smo stvaranju i osiguravanju ivog lokalnog gospodarstva koje omoguuje zapoljavanje bez unitavanja okolia. Goleme su vrijednosti koprivnikog gospodarstva, zasnovane na velikim poduzeima koja provode politiku odrivog razvoja te malim i srednjim poduzeima koja su velikim brojem nastala i razvijaju se zahvaljujui dijelom potpori grada preko potpora poduzetnicima, poduzetnikog inkubatora, ureenja poduzetnikih zona, te stvaranja Razvojne agencije Sjever koja obuhvaa gradove Varadin, Koprivnicu, Bjelovar i Viroviticu te Meimursku upaniju. Zaposlenost polagano raste, unato tekoama u gospodarstvu koje se nastoje velikim dijelom rijeiti na razini lokalne zajednice.

19

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Potie se i odrivi turizam na osnovi kulturne i prirodne batine, biciklizma i biciklistikih staza i starih zanata, lokalne gastronomije i tradicionalnih obiaja. DRUTVENA JEDNAKOST I PRAVDA elimo stvoriti toplu, poticajnu i ugodnu sredinu za ivot svim graanima. Za svoj socijalni program Grad Koprivnica dobio je priznanje Saveza gradova i opina Republike Hrvatske za najbolju praksu. U provoenju akcijskog plana Strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom, aktivno se radi na zapoljavanju osoba s invaliditetom i teko zapoljivih osoba. Samo je u proloj godini zaposleno 14 takvih osoba. Uz suvremeno opremanje kola i nagraivanje uspjenih uenika i profesora, Grad Koprivnica stipendijama pomae kolovanje vie od 600 studenata. Grad je ukljuen u akciju UNICEF-a Gradovi i opine prijatelji djece, a za brigu o djeci i mladima izdvaja se etvrtina gradskog prorauna. Uz snaan socijalni program, Koprivnica proiruje mogunosti kolovanja djece, mladih i odraslih, potie rad i kreativnost mladih i njihovo sudjelovanje u odluivanju i drutvenom ivotu grada. Intenzivno se vodi briga o sigurnosti kretanja i ivota te sustavno rjeavaju problemi stanovanja.

Postavljanje kamena temeljca za koprivniki proista otpadnih voda (foto: arhiv Grada Koprivnice) 20

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Edukacija o posebnim potrebama osoba s invaliditetom provodi se sustavno (foto: Mario Puklek)

OD LOKALNOG KA GLOBALNOM Kao i svi odrivi gradovi, Koprivnica preuzima odgovornost za svjetske probleme mira, pravde, jednakosti, odrivog razvoja i zatite klime i bioloke raznolikosti. Potie se i provodi meugradska, nacionalna i meunarodna suradnja gradova za odrivi razvoj (ICLEI, Gradovi za bicikliste - Cities for Cyclist, Zdravi gradovi, Eko-kole, Gradovi potpisnici Povelje Europskog tjedna kretanja, Potpisnici Aalborke povelje). Izrada Lokalne agende 21 takoer je jedan od koraka na tom putu.

21

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Lokalna Agenda 21 u Koprivnici - prvi koraci

U Koprivnici je, i pored velikog broja uspjenih projekata, programa i akcija, rasla svijest o sljedeem: da bi ideja odrivog grada postala vitalna i ukorijenjena u svakodnevnom ivotu, sve aktivnosti treba preispitati i po potrebi dodati elemente odrivosti te ih objediniti i staviti pod kapu odrivog razvoja; da bi gradske aktivnosti postale dijelom procesa LA21, potrebno je intenzivnije informiranje i sudjelovanje graana u odluivanju o budunosti svoga grada. Gradsko vijee Grada Koprivnice stoga je u proljee 2005. prihvatilo ponudu REC-a da u partnerstvu s ovom organizacijom zapone izradu Lokalne Agende 21, stratekog plana odrivog razvoja grada. Odluka dakle nije dola iznenada, ve je kao logian rezultat proizala iz dotadanjih aktivnosti na planiranju razvoja grada kao i djelovanja gospodarstva i organizacija civilnog drutva u Koprivnici. Svi su se oni, svatko u svom djelovanju, na neki nain ve godinama pripremali za izradu ovog osnovnog planskog dokumenta. U ljeto 2005. Gradsko je vijee imenovalo i Upravni odbor za Lokalnu Agendu 21 i postupak izrade time je i formalno zapoeo. Prvi korak Odbora za izradu Lokalne Agende 21 bilo je upoznavanje javnosti s ciljevima i koracima izrade dokumenta. Na uvodnom seminaru, koji je izazvao veliko zanimanje i elju za sudjelovanjem, nastao je Forum za okoli: brojno tijelo zainteresiranih graana - lanova udruga, zaposlenika gradske uprave, gospodarstvenika i strunjaka razliitih profila koji su izrazili spremnost da svojim aktivnim doprinosom i znanjem sudjeluju u izradi dokumenta. Iz Foruma za okoli formirane su radne skupine za okoli, gospodarstvo i drutvena pitanja koje su preuzele praktini dio posla. Skupine broje od 10 do 15 lanova - predstavnika gospodarstva, socijalnih, zdravstvenih, kulturnih i obrazovnih ustanova, mjesnih odbora, udruga i gradske uprave.

Radne skupine LA21 KC (foto: Mario Puklek) 22

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Anketne kutije oslikane djejom rukom pozivaju na suradnju (foto: arhiv Grada Koprivnice)

Na grad sada i u budunosti - to cijenimo, emu teimo?

Provedena je inicijalna anketa koju je ispunilo blizu 700 graana (neto vie od 2% stanovnika grada). Rezultati ankete posluili su radnim skupinama u njihovu radu na definiranju vrijednosti zajednice i njenih najistaknutijih problema. Prvi konkretni rezultat provedene ankete bilo je izdavanje promotivnog letka o komunalnoj naknadi i komunalnom doprinosu u Gradu Koprivnici, jer su graani u anketi izrazili interes da o tome vie saznaju. Vrijednosti zajednice koje su radne skupine definirale odnose se na relativno dobro ouvan okoli

Forum za okoli prihvatio je viziju budunosti Grada Koprivnice.

Koprivnica: veliki mali grad otvoreni grad po mjeri ovjeka, dovoljno velik da na odrivi nain zadovolji sve funkcije neophodne za kvalitetan ivot i dovoljno malen da svaki stanovnik svojim djelovanjem osjetno doprinosi dobru zajednice.

23

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

i krajolik, znaajne vrijednosti stvorene ljudskim radom, u obliku razvijene industrije i graditeljske batine kao i uspjenih ustanova koje zadovoljavaju potrebe za obrazovanjem, kulturom, ouvanjem zdravlja, sportom i rekreacijom, te nematerijalne vrijednosti uoljive prije svega u stanovnitvu koje odlikuje snaan osjeaj pripadnosti zajednici, ali i otvorenost prema novim idejama i visok stupanj socijalne osjetljivosti. U zajednici se osjea elja za sudjelovanjem, cijeni se volonterski rad i uvaavaju posebne potrebe svih graana. Svojim primjerom, radne skupine za izradu Lokalne Agende 21 odlian su primjer ovih vrijednosti, jer svoj rad obavljaju volonterski, darujui gradu svoje vrijeme i znanje radi opeg dobra i napretka zajednice. lanovi radnih skupina, istovremeno s radom na Lokalnoj Agendi 21, nastoje naela odrivog razvoja uvesti i u rad svojih organizacija te pokreu manje projekte, ili u ve zapoete projekte unose promjene prema zakljucima donesenima na zajednikim sastancima. Radne skupine u pravilu se sastaju dva puta mjeseno na zajednikim sastancima, dok u meuvremenu neke radne dogovore obavljaju i samostalno, ili se pak sastaju one radne skupine koje imaju zajednike teme ili probleme. Tipino, radne skupine za gospodarstvo i okoli vrlo esto zajedniki rade, jer su im teme sline i komplementarne, na primjer problematika vezana za otpad ili potronju energije. Svi sastanci radnih skupina i doneeni zakljuci objavljuju se na web stranici Grada Koprivnice www.koprivnica.hr, a u tjedniku Glas Podravine tjedno se objavljuje kolumna posveena Lokalnoj Agendi 21. Zbog boljeg uvida u stanje i rjeavanje problema, radne skupine organiziraju i posjete mjestima gdje se odvijaju tekui gradski projekti (odlagalite otpada, reciklano dvorite, proista otpadnih voda, vodocrpilite) kao i poduzeima (Gradsko komunalno poduzee Komunalac)

Kako nastaje Lokalna Agenda - LA21KC?

Grad Koprivnica svoju Lokalnu Agendu izrauje prema sljedeim koracima u Ilustraciji 1. Prvi korak nakon usvajanje vizije zajednice je to objektivnije utvrivanje problema u Gradu, bilo da se oni odnose na zatitu okolia, gospodarstvo ili drutvo u cjelini. Sve probleme ne moemo rijeiti odmah, imajui u vidu ograniena financijska sredstva i druga ogranienja, te stoga probleme treba rangirati prema odreenim kriterijima, npr. prema riziku koje predstavljaju za okoli, zdravlje ljudi i kakvou ivota. Konaan rezultat ovog koraka bit e opis postojeeg stanja u Koprivnici, ukljuujui probleme, uzroke i posljedice. Nakon toga, na temelju poznavanja problema i njihovih uzroka, odreujemo ciljeve u rjeavanju svakog prioritetnog problema. Ciljeve moemo postii primjenom razliitih mjera (npr. edukativnih, tehnolokih, zakonodavnih), a odabir mjera, projekata i programa obavit emo takoer na temelju mogunosti provedbe i njihove uinkovitosti tj. omjera uloeno/ dobiveno. Konano, slijedi izrada nacrta Plana djelovanja koji bi trebao sadravati okvirne korake za rjeavanje problema u Koprivnici, uz objanjenje tko?, to? kako? kada? i s kojima sredstvima? rjeava pojedini problem.
24

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Ovakav Plan, uz reviziju lokalnog stanovnitva i odobrenje Uprave Grada Koprivnice, bit e osnova budue provedbe LA21. Jasno, u svakom koraku provedbe, koju trebamo pratiti, ukoliko procijenimo da ne postiemo eljene rezultate, moemo se vratiti na neke od prethodnih koraka i izmijeniti ih.

Koje su nae slabe toke?

Uoeno je da su problemi okolia u Koprivnici u najveoj mjeri povezani s tekuim gradskim projektima: izgradnja biolokog proistaa otpadnih voda, sanacija odlagalita otpada, prostorni planovi u tijeku izrade, a uoljiva je stalna potencijalna degradacija stanja prirodnih resursa - zraka, tla i vode koja neprekidno trai nove oblike i naine zatite, a koji najvie ovise o trajnoj edukaciji stanovnitva i primjeni suvremenijih tehnologija. Dio tih problema moe se rijeiti lokalno, no neophodno je i sudjelovanje ire zajednice kroz promjene zakonodavstva i uvoenje novih mjera zatite okolia na nacionalnoj razini. U gospodarstvu, pored zavidnog broja velikih, uspjenih poduzea, postoji odreeni broj manjih koji ne mogu pratiti zahtjeve dananjeg trita. Gospodarski problemi stoga se odnose na nedostatnu edukaciju ukupnog gospodarstva, posebno malih i srednjih poduzea o suvremenim tehnologijama i zakonodavstvu RH prilagoenom pravnoj steevini EU, a iz ega proizlazi manjak investicija. Posebnu skupinu problema ine oni povezani sa stanjem u poljoprivredi, gdje nedostaje edukacija o primjeni sredstava za zatitu bilja i gnojiva kao i znanja o ekolokoj poljoprivredi i mogunostima plasmana lokalnih proizvoda. Probleme
25

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

Suradnja lokalne uprave i udruga civilnog drutva koristi cijeloj zajednici (foto arhiv Grada Koprivnice)

u gospodarstvu pogorava izuzetno loa prometna infrastruktura kao i jo uvijek nerijeeni problemi odlaganja otpada i nedovoljno racionalno koritenje energije u gospodarstvu. U drutvenoj skupini problema takoer se istie nepovoljna obrazovna te posebno starosna struktura stanovnitva. Brojni zdravstveni i socijalni problemi proizlaze iz te starosnestrukture, od nezaposlenosti i besperspektivnosti koje utjeu i na porast ovisnosti i nasilnikog ponaanja, do rastuih potreba graana starije ivotne dobi, te bolesnih i osoba s invaliditetom.

Kako dalje?
Sudjelovanje javnosti u tijeku izrade Lokalne Agende 21 za Grad Koprivnicu, ba kako je to i predvieno, pridonosi svijesti graana o moguim trenutnim poboljanjima koja ovise u velikoj mjeri i o njima samima. Poboljava se openito znanje graana o nainima djelovanja na planiranje projekata gradske uprave, kao i osjeaj sudjelovanja u trenutnom rjeavanju istaknutih problema. Prvi aktivni in u tom smislu bila je velika akcija ienja vodotoka
26

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

i otklanjanja nelegalnih deponija otpada na gradskom podruju povodom Dana planeta Zemlja 22. travnja 2006. godine. Akcijski plan Lokalne Agende 21 za Grad Koprivnicu tek e biti izraen i prihvaen od strane Gradskog vijea krajem 2006. godine. Meutim, ve tijekom rada na dokumentu, iznoenjem rezultata pojedinih faza u izradi i raspravom s Forumom za okoli, kao i objavljivanjem rezultata u medijima i na gradskoj Internet stranici, znaajno se doprinosi opoj svijesti o zahtjevima to ih odrivi razvoj postavlja na sve graane i potrebi njihova pozitivnog djelovanja. Svaki pozitivni pomak, kao i priznanja to ih Grad Koprivnica dobiva za te rezultate, dodatan je poticaj kako gradskoj upravi, tako i svim graanima Koprivnice da - kako je i u viziji Lokalne Agende 21 navedeno - osobnim djelovanjem pridonesu dobru zajednice, osiguravajui kvalitetnu budunost svoje djece i unuka, to je i sama sutina odrivog razvoja.

27

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj - Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama

28