Medicina

ALTERNATIVNA MEDICINA
Prema dopunjenom i proirenom izdanju
Svrha je ove knjige itatelje (radi stjecanja osobnog znanja) informirati o razliitim bolestima i nainima lijeenja, kako bi se informiranije mogli koristiti lijenikim i zdravstvenim uslugama. Nije joj svrha sve obuhvatiti, niti moe zamijeniti lijeniki savjet. Imate li vi ili vae dijete neku bolest, morali biste na vrijeme potraiti lijeniku pomo. Nipoto i ni u kojim okolnostima djetetu nemojte davati lijek a da se najprije niste posavjetovali s lijenikom. Poduzeli smo sve kako bi podatci u knjizi bili toni i aurni u vrijeme objavljivanja izvornika. Autori i nakladnik izriito napominju kako nisu odgovorni ni za kakav nepovoljan uinak koji je posljedica uporabe ili primjene navedenih podataka.
Prema dopunjenom i proirenom izdanju
ALTERNATIVNA
MEDICINA
Terapije i lijekovi Duhovnost Znanstvene injenice
KRANSKI PRIRUNIK
dr. sc. DNAL O'MATHNA dr. WALT LARIMORE
STEPress
Veritas, Zagreb
NASLOV IZVORNIKA: ALTERNATIVE MEDICINE, The Christian Handbook, Updated and Expanded
2001, 2007 by dr. sc. Dnal O'Mathna and Walt Larimore za hrvatski jezik STEPress, Zagreb, 2009.
PREVELA I UREDILA: Bruna Filli-Tereak STRUNI SURADNICI: dr. sc. fra Josip Blaevi dr. Roica Lonari LEKTURA I KOREKTURA: Nada Pavii Spalatin NASLOVNICA: Momir Blaek TISAK: Denona, veljaa 2009. Biblijski navodi prema Jeruzalemskoj Bibliji, Kranska sadanjost, Zagreb, 2003.
ISBN 978-953-6350-63-6 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 720866.
Cheri i Barb naim enama i najboljim prijateljicama, koje nas uvijek hrabre i za nas se mole
SADRAJ
Predgovor hrvatskom izdanju / 9 Zahvale / 13 Biljeka autora / 14
Prvi dio
PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE / 17

Lijeenje alternativnom medicinom / 19 Pristup lijeenju utemeljen na dokazima / 37 Vjerski pristup zdravlju, ozdravljenju i iscjeljenju / 57 Alternativna medicina i djeca / 83 Gurui prijevara, nadrilijenitvo ili mudrost? / 95 Zdravi nain ivota / 117
Drugi dio
ALTERNATIVNE TERAPIJE / 129

Kako se koristiti pregledom terapija i lijekova / 131 Pregled terapija / 142
Ajurvedska medicina Akupresura Akupunktura Aromaterapija Biljna medicina Biofeedback Dijete Energetska medicina Hipnoza Homeopatija Iridologija Joga Kelacijska terapija Kiropraktika Kolonika Kraniosakralna terapija Kranske terapije Magnetska terapija 143 146 149 153 156 165 168 182 188 196 201 204 207 210 215 217 220 231 Masana terapija Meditacija Molitva za iscjeljenje Narodna medicina Naturopatska medicina Prehrana Primijenjena kineziologija Progresivna relaksacija miia Qigong Refleksologija Reiki Svjetlosna terapija amanizam Tai Chi Tehnike disanja Terapeutski dodir Tradicionalna kineska medicina Vizualizacija i voena imaginacija 236 239 242 254 256 260 273 276 278 281 283 287 290 293 296 299 303 308
Trei dio
BILJNI LIJEKOVI, VITAMINI I DODATCI PREHRANI / 313 Pregled lijekova / 315

Aloja Androstendion Antioksidansi Bachove cvjetne kapi Bazga Borovnica Brusnica Cascara sagrada Chaparral Cimicifuga racemosa Cink Crvena riina plijesan enjak Dehidroepiandrosteron - DHEA Divlji jam Divlji kesten Dong Quai (kineska anelika) umbir Efedra Ehinaceja Ekstrakt groanih kotica Gavez Ginkgo Biloba Ginseng Glog Glukozamin Gospina trava Guarana Horny Goat Weed (Epimedium grandiflorum) Hrskavica morskog psa Kamilica Kapsaicin Kava 324 326 330 335 338 340 343 345 347 349 352 356 360 365 369 371 374 376 380 383 387 390 392 397 401 403 407 411 414 416 420 423 425 Koenzim Q10 Kondroitin sulfat Kreatin Krom Lutein Mangostin Marihuana Megavitaminska terapija Melatonin MSM Noni Nopal Omega masne kiseline Paprena metvica Pelinji proizvodi Povrati Probiotici Psilij Sabal palma SAM-e Selen Sena Sikavica Soja Sladi Ulje ajevca Valerijana Vitamin C Vitamin E Vjetija lijeska Vrbina kora Zeleni aj Zlatni tuljan uti nourak 428 432 435 440 443 446 448 458 462 465 467 470 472 477 480 483 485 489 491 494 497 502 505 508 515 513 518 522 526 531 533 537 540 542
Djelotvornost terapija prema bolesti ili simptomima / 549 Indeks biblijskih navoda / 559 Indeks pojmova / 562
8
PREDGOVOR HRVATSKOM IZDANJU

oznata narodna uzreica: Samo da nam Bog da zdravlja! postala je, u ambijentu New agea, apsolutna norma kulture zdravizma kojoj Bog treba u onoj mjeri u kojoj slui da pomou njega postigne i ouva zdravlje holistiki. Holizam je sveta rije iscjeliteljskih tehnika New agea koje ovjeka promatraju kao kompleksno bie sastavljeno od tijela, psihe, emocija i duha te svojim tehnikama pretendiraju obuhvatiti sva navedena podruja. Lijek za savreno zdravlje i vjenu mladost etikete su pod kojima Zapad osvaja i najvei broj istonjakih tehnika iza kojih se zaklanja svjetonazor protivan kranskoj objavi. Postoje tovie i odreeni novi religijski pokreti to ih je iznjedrila kultura zdravizma (kao Mahikari i Christian Science) u kojima iscjeljenja predstavljaju kriterij autentinosti i mjerilo Boje prisutnosti. Zbog prenaglaavanja uloge iscjeljenja i unutar katolikih karizmatskih seminara Kongregacija za nauk vjere izdala je Naputak o molitvama kojima se od Boga moli ozdravljenje1 u svrhu ispravnog valoriziranja bolesti i zdravlja te utvrivanja primjerenog mjesta i naina molitvama za ozdravljenje u Crkvi. Ozdravljenja u Isusovoj praksi nisu nalazila svrhu u samima sebi nego su bila u slubi navijetanja Kraljevstva Bojega ili njegov plod. Autentine molitve za ozdravljenje uvijek su ponizne i Bogu preputaju hoe li biti usliane ili nee. Istinski molitelj ne moe od Boga zahtijevati ozdravljenje niti ga moe garantirati osobi za koju moli. Iz razloga samo Bogu znanih neke e bolesti trebati prihvatiti i njima dopunjati to nedostaje mukama Kristovim za Tijelo njegovo, za Crkvu (Kol 1,24). Knjiga Alternativna medicina: kranski prirunik dvojice protestantskih krana i medicinara dobro upuenih u nekonvencionalnu medicinu, pokuaj je da kranima ponudi kritiki orijentir unutar nepreglednog mnotva razliitih pravaca puki nazvane alternativne ili komplementarne medicine koja se, bez ikakvoga nadzora, rasprostranila i na hrvatskom tlu. Impregnirana kulturom i drevnim vjerovanjima tradicija iz kojih potjee, alternativna medicina odbija mogunost korigiranja svojih stoljeima (katkada i tisuljeima) etabliranih postavki. Radi toga, i ne bez razloga, esto nailazi na neprihvaanje suvremene, na dokazima zasnovane medicine (Evidence-based medicine), kojoj je provjera i promjena (korekcija) u skladu sa novim znanstvenim spoznajama nezao1Usp.
Kongregacija za Nauk vjere, Naputak o molitvama kojima se od Boga moli ozdravljenje, Zagreb, 2001.
bilazno polazite. Budui da pretendiraju ovjeka iscijeliti (holizam=uiniti cijelim, povezati s izvorom, Bogom), zbog promicanja duhovnog relativizma te istonjakih i ezoterijsko-gnostikih filozofija i uenja, znaajan dio alternativnih tehnika suprotstavljaju se i kranskoj objavi. Ne razlikujui zdravlje od spasenja i stvorenje od Stvoritelja, pojedine terapije iza brige za zdravlje promiu vlastitu soteriologiju (nauk o spasenju) nauavajui da se uravnoteenjem energija i otvaranjem tzv. akri pojedinac moe sjediniti s neosobnim boanstvom ili boanskom energijom te stei savreno zdravlje i dugovjenost. Utemeljene na istonjakoj antropologiji preuzetoj iz tantrizma, znaajan broj smjerova alternativne medicine promie paradigmu drugaiju od zapadne, s vlastitom filozofijom, teologijom, soteriologijom i, meu ostalim, medicinom. Iz navedenih razloga traenje zdravlja pod svaku cijenu, na to ukazuju i autori ovog vrijednog prirunika, moe skrivati opasnost ne samo da se izgubi tjelesno zdravlje (kasno dijagnosticiranje bolesti i odgaanje s primjenom provjereno djelotvornih medicinskih postupaka) nego, u konanici, i dua. A za eventualno prihvaanje pojedinih alternativnih terapija zahtijeva se njihova demistifikacija, izdvajanje iz magijskog i metafizikog konteksta, te postojanje barem minimalnih objektivno i nepristrano provjerenih istraivanja o njihovoj djelotvornosti (nadasve netetnosti) provedenih u nekoj priznatoj i poznatoj znanstvenoj instituciji. Financijski i politiki interesi koji su preduhitrili ulogu struke, naalost, koe objektivan pristup te tako podupiru nadrilijenitvo u Hrvatskoj, rasprostranjeno od dijagnosticiranja viskom na daljinu preko televizijskih ekrana pa sve do navodnog lijeenja boanskim energijama, pa i samim pogledom. Deklarirano ekumenska izdavaka kua STEPres i katolika izdavaka kua Veritas. Glasnik sv. Antuna Padovanskog ovom iznimno vrijednom i jedinstvenom knjigom na hrvatskom tritu ponudili su svim itateljima, kako katolicima i protestantima tako i kranima svih Crkava i denominacija, ali i vjerski indiferentnoj publici, vrijedan prirunik o zdravlju, riznicu korisnih savjeta za njegovo ouvanje te, nadasve, nezaobilazan orijentir u eventualnom odabiru alternativnih ili komplementarnih iscjeliteljskih terapija. Uz njih, bez iznimke, autori podastiru bogato dokumentirani materijal do sada provedenih znanstvenih istraivanja te neizostavne kritie opservacije iz medicinske i kranske perspektive. Knjiga je ovo koja bi se trebala nai u svakoj obiteljskoj knjinici koja skrbi o vlastitom zdravlju, ali i u rukama znanstvenika, lijenika i zdravstvenih djelatnika, vjerskih slubenika i prosvjetnih radnika, a zbog razumljivosti stila kojim je pisana uvjeren sam da e s velikom koriu za njom posegnuti i najira italaka publika. U prilog reenome dovoljno govori i preporuka Hrvatskog katolikog lijenikog drutva koje je svojim imenom stalo iza njezinog sadraja. Zahvaljujem stoga i estitam izdavaima na odabiru aktualnog naslova i uloenom trudu u njegovo objavljivanje na hrvatskom jeziku a knjigu najtoplije preporuujem uvjeren da e od nje profitirati i oni koji moda nee u svemu dijeliti gledita njezinih autora.
dr.sc. fra Josip Blaevi, OFMConv.
10
PREDGOVOR
dr. DAVID STEVENS
este li opazili da ivot postaje sve zamreniji to vie znate o zdravlju? Znanstvena se spoznaja uveava logaritamskim rastom. A vie znanja znai i vie mogunosti. Kad moramo birati i odluivati osobito kad je rije o neemu tako vanom kao to je zdravlje izloeni smo tjeskobi i stresu. Moramo birati i procjenjivati pouzdanost svakog savjetnika i njegovih savjeta. Koje su njegove prave pobude zarada ili istinsko ovjekoljublje? Jesu li i ostali potvrdili dokaze koje navodi? Krani imaju jo jednu zadau: preispitati svoje odluke pitajui se to bi uinio Isus. Prava eksplozija znanja o lijeenju donijela je i mnotvo etikih i duhovnih prijepora. Neki su oiti, poput pobaaja, lijeniki potpomognute eutanazije i humanog kloniranja. Ostale dvojbe s kojima se krani susreu i nisu tako oite. Kako bi Isus htio da se odnosim prema raku ili nekoj drugoj po ivot opasnoj bolesti? Bih li vrstu lijeenja morao birati samo prema djelotvornosti, ili na odluku moraju utjecati i duhovna pitanja? Moram li uzimati bilo kakvu terapiju? to znai dobro" umrijeti? Kako bih sebe i svoje blinje morao pripremiti za svoje umiranje? Moda vam se ini da je pitanja vie nego odgovora. Veini se krana tako ini. Kao lijenik koji je lijeio i savjetovao desetke tisua pacijenata, razumijem tu dvojbu. Bit e vam potrebna pomo strunjaka u kojeg imate povjerenja. Zato su Kranska medicinska udruga (Christian Medical Association, CMA) i Zondervan odluili tiskati cijelu biblioteku naslova o zdravstvenim pitanjima. U te se
11
PREDGOVOR
izvore moete pouzdati. Svaki e od njih napisati strunjak, ili nekoliko strunjaka, pomno odabranih i primjereno kvalificiranih, kako bi vam pruili vodstvo. Pouzdane e vam medicinske injenice izloiti razumljivim jezikom. to je jo vanije, nai e vam ih autori razloiti prosuujui na temelju kranskog svjetonazora. Tako e vam pomoi da donosite odluke kojima ete Bogu iskazati ast. Kranska medicinska udruga (Christian Medical Association, CMA) je pokret kranskih lijenika. Ustanovljena je 1931. godine, kako bi zdravstvenim radnicima kranskog svjetonazora pomogla da osobnu vjeru objedine s profesionalnim djelovanjem. Danas CMA tisuama svojih lanova pomae da svoju vjeru integriraju s radom u bolnicama i klinikama, privatnim ordinacijama, na misijskom polju i u akademskim institucijama. U SAD-u trenutno vie od 90 posto medicinskih fakulteta ima odsjek za studente krane, koji im od prvog dana pomae objediniti osobnu vjeru sa zvanjem kojim se bave. Cilj nam je lanovima pomoi da postanu poput Onoga to ga nazivaju Velikim lijenikom, Isusa Krista. Kranska medicinska udruga odrava konferencije, objavljuje grau i razvija stajalita prema tekim etikim prijeporima naega doba. U ime kranskih lijenika nai lanovi svjedoe pred Kongresom, podnose izvjetaje kao amici curiae na Vrhovnom sudu, izdaju javna priopenja te daju intervjue dravnim i lokalnim medijima. elimo, jednako tako, ispuniti obvezu informiranja crkve o edukacijskim izvorima i ostalim korisnim informacijama. to je svrha ove knjige? Nedoumica oko koje krani danas najvie dvoje je kako prosuivati o dva pitanja povezana s alternativnom medicinom: Kako procijeniti je li neka terapija dokazano djelotvorna, ili ima izgleda da nam koristi, ili je potpuno nekorisna? Koji alternativni medicinski sustavi obuhvaaju i neki nekranski vjerski sustav? Ova e vam knjiga pomoi da u svakom pojedinanom primjeru odredite o kakvoj je vrsti alternativne medicine rije, i to prema izrazito kranskim kriterijima. Autori su u enciklopedijskom formatu procijenili nekoliko desetaka alternativnih terapija i lijekova od, primjerice, refleksologije do Gospine trave. Iz ove ete knjige doznati to je korisno. Ako dokazi o tome nisu jasni, u njoj ete nai injenice. Upozorit e vas na metode koje bi u tjelesnom ili duhovnom pogledu mogle biti opasne. Napisali su je strunjaci za podruje alternativne medicine. Rukopis je revidirao odbor sastavljen od lijenika razliitih specijalizacija i iskustva. Njihov je rad iznjedrio knjigu koja bi se morala nai na polici svakog kranina. Koristite se njome kako biste doznali injenice, prosudili o dokazima te donosili zdrave odluke, kojima ete Bogu iskazati ast!
12
ZAHVALE
nogi su pridonijeli pisanju ove knjige. Vrlo smo zahvalni Kranskoj medicinskoj udruzi (CMA) za poticaj da na tom projektu skupa radimo. Dr. Dave Stevens i dr. Gene Rudd su, radei na vodeim poloajima u CMA, uvidjeli potrebu kranskih lijenika i pacijenata za prirunikom poput ovoga, te su nas bodrili na svakom koraku. Zahvalni smo Odboru za strunu reviziju koji je CMA ustrojio za prvo izdanje knjige. Gene Rudd, dr. Al Weir, Carol Bence, M.S. i R. N. obavili su strunu redakturu na ovom izdanju. Vrlo smo zahvalni na korisnim primjedbama i pronicavoj kritici. Zondervanu smo zahvalni na potpori pri prvom izdanju ove knjige, te na trajnom oduevljenju i potpori u pripremanju izmijenjenog i dopunjenog izdanja. Sandy Vander Zicht bila nam je glavna osoba za kontakt, za hrabrenje, za pouku i ureenje teksta. Jo su mnogi iz Zondervana pridonijeli konanom izgledu ove knjige, ali osobito smo zahvalni na izvrsnoj redakturi Jane Harradine i Dirka Buursme. Zahvaljujemo se i Leeju Houghu iz autorske agencije Alive Communications te odvjetniku Nedu McLeodu na dragocjenoj pomoi i savjetima. Za molitve, ljubav, potporu i ohrabrenje osobito se zahvaljujemo svojim enama Cheri Lynn O'Mathna i Barbari Shaw Larimore. Svaki se dan Bogu zahvaljujemo to nam je podario divnu djecu: Dnalu Catrine, Conora i Petera, a Waltu Kate i Scotta. Zahvaljujemo se svojim obiteljima na svemu to su inili i na svemu ega su se odricali da bismo mi mogli napisati ovu knjigu. I naposljetku, najzahvalniji smo svojem Gospodinu i Spasitelju Isusu Kristu to nas je odabrao da mu sluimo pisanjem. Naa je najvea molitva da ova knjiga proslavi Boga. Za sve ono to je u njoj istinito i korisno neka je njemu ast i slava. Ali ako smo u emu pogrijeili, prihvaamo za to odgovornost. Dnal O'Mathna Dunboyne, County Meath, Irska oujak 2006. Walt Larrimore Colorado Springs, Colorado
13
BILJEKA AUTORA
vu smo knjigu zajedno pisali zato to obojica vrsto vjerujemo u dvoje u vjeru i u znanost. S obzirom na to da smo odrastali u razliitim dijelovima svijeta, iskustva su nam uvelike razliita (Walt je odrastao u Louisiani, a Dnal u Irskoj.) Kad u knjizi bude rije o neemu to se odnosi na pojedinano iskustvo jednoga od nas, napisat emo o kome je rije. I naobrazba i profesionalno usavravanje daju nam razliita motrita (Dnal je doktorirao farmaciju na Ohio State Universityju i magistrirao teologiju na Ashland Theological Seminaryju, a Walt je lijenik i studirao je na Duke Universityju). Ali dogodilo nam se da smo se nali na ostvarenju istog cilja utemeljenog na odnosu koji obojica imamo s Bogom. Bogu i njegovom narodu obojica nastojimo sluiti zbog zahvalnosti za mnoge blagoslove koje smo od njega primili. Drugi je na zajedniki poticaj to to drimo do znanosti. To e se moda initi proturjenim onima koji su se nasluali o nesnoljivosti izmeu znanosti i kranstva. Smatramo da se to dvoje moe uspjeno pomiriti. I za jedno su i za drugo potrebni vjera i dokazi ali obino na drukijim podrujima. Znanost prikuplja dokaze o prirodnom svijetu; znanstvenici vjeruju u svoja uvjerenja da u svemiru vladaju znanstveni zakoni te da ljudsko promatranje donosi pouzdane informacije. Kranstvo daje dokaze o Bojem postojanju, o tome da je Isus ivio, umro i uskrsnuo, te da Biblija tono otkriva Boju narav i njegovu volju. Ali dokazi seu samo dotle a nadalje je potrebno uiniti korak vjere i vjerovati u Isusa Krista. Kao i mnogi drugi ugledni znanstvenici tijekom povijesti, znanost smatramo presudnom i za shvaanje Bojeg stvaranja i za spoznaju o tome kako se onim to nam je Bog dao moemo koristiti u svrhu poboljanja ljudskog zdravlja i ivota. Ne slaemo se s onima koji se znanou koriste nastojei zanijekati Boje postojanje ili potvrivati teorije koje su katkad nevrijedne, pa i opasne.
14
BILJEKA AUTORA
Nekoliko nas je opaanja navelo da napiemo prvo izdanje ove knjige, Alternativna Medicina: kranski prirunik, objavljene 2001. godine. Vidjeli smo da pacijenti uzimaju biljne lijekove i pripravke o kojima se (i dobrog i loeg) zna vrlo malo. uli smo da ima ljudi koji dijagnosticiraju bolest i lijee se biljnim pripravcima i dodatcima prehrani a da im prije toga nisu najkvalitetnije dijagnosticirali bolest. Natetili su sebi odgaanjem ili izbjegavanjem dokazanog medicinskog lijeenja. Nepotrebno su trpjeli, dovodili se u opasnost, pa ak i umirali. Upoznali smo pacijente kojima su te terapije davali a da im nitko nije rekao kakvi su njihovi religijski korijeni i duhovne posljedice. U nekim su crkvama izbili veliki sukobi zbog razliitih miljenja o alternativnoj medicini, za koja je na obje strane dokaza bilo malo, ili ih nije ni bilo. Neki su tvrdili kako su otkrili Boje motrite o zdravlju, a neki kranski mediji objavljivali su reklame za najrazliitije vrste nedokazanih i potencijalno opasnih dodataka prehrani. Ali ljudi su se najee pitali to je djelotvorno, to je sigurno, gdje mogu dobiti pouzdane informacije, gdje mogu pronai kvalitetne proizvode, kako odabrati terapeuta i to je u skladu s kranskom vjerom. Ni pacijenti, pa ak ni profesionalni zdravstveni radnici nisu znali kako doi do pouzdanih informacija o alternativnoj medicini. Ako su podatci o djelotvornosti i sigurnosti neke terapije ili lijeka i bili dostupni, duhovna pozadina i vjerske implikacije obino nisu bile preispitane. Napisali smo knjigu o alternativnoj medicini u kojoj smo saeli najnovije i najpreciznije informacije s dvaju vanih motrita znanstvenog i ortodoksnog judeokranskog svjetonazora. Svjetonazorom smatramo iroki skup osobnih vjerovanja o tome kakvo je ustrojstvo svijeta, kakvo je stanje stvari te kakvo bi ono moralo biti. U znanstvenim smo istraivanjima potraili dokaze o djelotvornosti i sigurnosti razliitih terapija, a u Bibliji dokaze o duhovnim pitanjima i o njihovim implikacijama za krane. Spojili smo medicinsku literaturu sa znanstvenim rezultatima objavljenim u SAD-u i u mnogim drugim dravama. Razgovarali smo o tim terapijama s lijenicima konvencionalne medicine i s praktiarima alternativne medicine, kako bismo prikupili najkvalitetnije informacije o djelotvornosti i sigurnosti najpoznatijih alternativnih terapija. Da bismo te informacije razvrstali na praktian i pregledan nain, razliite smo naine lijeenja svrstali u kategorije prema rezultatima istraivanja te smislili oznake za ocjenu provedenih istraivanja i oznake za rangiranje djelotvornosti terapija i lijekova (rubrika Terapija je... ili Lijek je...) . Sve smo podatke organizirali tako da brzo moete pronai i podatke i preporuke za terapiju, biljni lijek ili dodatak prehrani koji vas zanima. Mnoga pitanja koja su nas potaknula da napiemo prvo izdanje ove knjige ostala su ista. Informacije o alternativnoj medicini danas su dostupnije, ali njihova se pouzdanost mora temeljito preispitati. Malo drugih izvora nudi podrobnu prosudbu i
15
BILJEKA AUTORA
o znanstvenim i o teolokim pitanjima koja se odnose na konkretne oblike alternativne medicine. Kao to smo u prvome izdanju knjige i predvidjeli, objavljeni su rezultati novih ispitivanja nekih terapija i lijekova. Uvrstili smo ih u ovo novo i dopunjeno izdanje. Sa zadovoljstvom smo zakljuili kako veina tih novih ispitivanja potvruje nae prvotne preporuke. U nekoliko smo ih primjera i promijenili. Osim toga, u knjigu smo uvrstili neke nove terapije i lijekove koji su popularnima postali nakon objavljivanja prvoga izdanja. Neke smo izostavili jer su istraivanja pokazala da se malokad koriste. Mnogi nam itatelji kau da odmah prelaze na itanje ocjena terapija i lijekova koji ih zanimaju. eljeli bismo vas potaknuti da proitate i prvi dio knjige jer sadri vane podatke, koji e vam pomoi pri openitoj procjeni alternativne medicine. U njemu smo objasnili zato znanstvenici toliko istiu istraivanja i klinike pokuse te pokazali kako je medicinu prije znanstvenih metoda mogao primjenjivati tko je kako htio, te da je to esto uzrokovalo vie tete, nego koristi. U prvom ete dijelu knjige nai upute za procjenu terapija te savjete o tome kako razumjeti rezultate razliitih vrsta istraivanja. Ondje je objanjen na dokazima utemeljen pristup ove knjige razliitim lijekovima i terapijama, koji je naveliko priznat diljem svijeta. Krane bi moralo zanimati vie od toga je li neka terapija djelotvorna ili nije. U prvome smo dijelu knjige razloili zato je potrebno znati na kakvom se vjerovanju neka terapija temelji te naveli odrednice za prosudbu o terapijama i terapeutima u svjetlu Svetoga pisma. Kranstvo se ne sastoji od popisa svega to moramo, a to ne smijemo initi. itanje i prouavanje Boje rijei uvjerit e nas kako Bog, meu ostalim, eli utjecati na odnos svojeg naroda prema zdravlju i lijeenju. Razloili smo ono to smo nauili prouavajui Bibliju, navodei retke koji e vas voditi pri donoenju odluka i pomoi vam da odgovorite onima koji Boju rije iskrivljuju radi vlastitih razloga. Naveli smo smjernice za kranski pristup zdravlju i lijeenju, bez obzira na to lijeite li se konvencionalnom ili alternativnom terapijom. U drugom i treem dijelu knjige naveli smo evaluaciju konkretnih terapija i lijekova. Gotovo su sve navedene u istom formatu samo ih je nekoliko trailo razliit pristup i opseniji tekst. Alternativne su terapije navedene abecednim redom u drugom dijelu knjige, a biljni lijekovi, dodatci prehrani i neki vitamini u treem dijelu. Svaki smo pregled nastojali sroiti to saetije, da bismo vam pruili to korisnije informacije. Molimo se da vam ova knjiga dobro poslui, dragi itatelji. Molite se s nama da vas Bog vodi pri odluivanju o vlastitu zdravlju ili o zdravlju onih za koje se brinete.
Dnal O'Mathna Dunboyne, County Meath, Irska
Walt Larrimore Colorado Springs, Colorado
16
Prvi dio
PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE
17
1. POGLAVLJE
LIJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM
lternativna je medicina vrlo popularna. Rezultati nekoliko istraivanja pokazali su kako se otprilike treina odraslih ljudi u SAD-u koristi nekim oblikom komplementarne i alternativne medicine.1 Ali ime se to lijee? Je li to nekodljivo? Toan je opis stanja zamren. Ako ste se odluili iskuati alternativnu medicinu, moda vam je bilo teko doi do tonih informacija. U naoj ete knjizi nai saetak najvrsnijih znanstvenih dokaza o desetcima najpopularnijih proizvoda i terapija. Ispitali smo i duhovnu korist i opasnosti s motrita judeokranskog svjetonazora. Ova je knjiga moda jedina knjiga o alternativnoj medicini utemeljena i na dokazima, i na vjeri. Alternativna medicina obuhvaa mnogo toga i dobrog, i loeg. Moe biti vrlo blagotvorna, ali i vrlo tetna. Prije nego iskuate bilo kakav lijek ili terapiju, pomno prouite cijelo podruje alternativne medicine. Najprije moramo odrediti nekoliko pojmova. to smatramo alternativnom medicinom? to znai da je knjiga utemeljena na dokazima, a to da je utemeljena na vjeri? Na prvo emo pitanje odgovoriti u ovome, a na drugo i tree u sljedea dva poglavlja.
19
to je alternativna medicina?
Mnogi bi taj naziv radije zamijenili izrazom komplementarna i alternativna medicina te njegovim akronimom KAM. Jer naziv alternativna medicina upuuje na to da se ljudi njome lijee umjesto konvencionalnom medicinom. Ali istraivanja su pokazala da veina kombinira oba pristupa medicini. Drugim rijeima, alternativna se medicina uglavnom koristi kao dopuna (ili dodatak) uobiajenom nainu lijeenja. Zato se mnogima vie svia naziv koplementarna. U knjizi smo naziv alternativna medicina rabili zato to je i dalje najpopularniji u svakidanjem razgovoru. Koristimo se njime u najirem smislu, tako da obuhvaa terapije i lijekove koji se uzimaju umjesto konvencionalnog lijeenja, ili uz njega. Definicije alternativne medicine uvelike se razlikuju. Najjednostavnija, koju smo i mi usvojili, jest da su to svaka terapija ili lijek koje u nekoj kulturi ne prihvaa i ne prua dominantni zdravstveni sustav. Alternativna medicina ima mnogo opih znaajki: Konvencionalna je medicina ne priznaje. Obuhvaa lijekove, terapije i sustave lijeenja koje konvencionalno zdravstvo i lijenici na Zapadu svojim pacijentima najvjerojatnije nee pruiti. Dominantni zdravstveni sustav esto je nesklon alternativoj medicini (ili je ak prezire) te smatra kako se za njezin pristup i ne moe smatrati da pripada podruju medicine. Promicatelji alternativne medicine katkad tvrde kako ih je konvencionalna medicinska struka izgurala na marginu radi politike i financijske koristi. Holistiki pristup se esto istie. Razliiti ga praktiari razliito shvaaju, ali uglavnom lijee i tijelo, i um, i duh. Osim toga se oslanjaju na neinvazivne, prirodne metode lijeenja, a osobito veliku pozornost posveuju prevenciji bolesti. Iako i konvencionalna medicina moe biti holistika, lijenici to esto ne istiu. Duhovnost se esto istie u alternativnoj medicini, iako esto na nain koji je stran kranskoj duhovnosti (te drugim veinskim religijama poput judaizma i islama). Ne razumijete li korijene neke odreene terapije, moete se nai u situaciji da prakticirate teologiju opasno razliitu od one koju pouava Sveto pismo i koju Isus eli za svoje sljedbenike. Nedostatak valjanih znanstvenih dokaza. Malo je valjanih znanstvenih dokaza u prilog mnogim tvrdnjama alternativne medicine o izljeenjima. Ipak, neke terapije, kao to emo pokazati, imaju izvrsnu znanstvenu potvrdu, ali ih mnogi konvencionalni lijenici zapadne medicine ne rabe. Druge bi se terapije, moda, valjanim istraivanjima mogle dokazati vrijednima. Bez takvih ispitivanja nitko, pa ak ni strunjaci s podruja alternativne medicine, ne moe sigurno znati jesu li neispitane, nedokazane alternativne terapije zapravo ikoga izlijeile. Znamo samo da pacijenti kau kako im je znanstveno nepotvrena alternativna terapija pomogla, ili kako su uli u remisiju, ili kako ih je izlijeila.
20
LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM
Prije nego to bilo kojim putem poete u podruje alternativne medicine, pa makar samo eljeli kupiti biljni lijek koji vam je neki prijatelj preporuio, morate istraiti moguu dobrobit ali i moguu cijenu i opasnosti kojima ete se moda izloiti. Ne zavravaju sve pripovijesti o tome dobro. Hazel je mjesecima trpjela stranu bol u ramenu (u ovoj su knjizi svi primjeri istiniti, ali su imena i neke pojedinosti izmijenjeni radi zatite privatnosti pacijenata). Izbjegavala je poi na pregled lijeniku bojei se da e joj propisati jaka sredstva protiv bolova s neugodnim nuspojavama ili da e morati na operaciju. Zato je odlazila razliitim alternativnim terapeutima, koji su joj rekli da masaom ili drukijom manipulacijom mogu ukloniti bol. Rame bi joj nakon svake sesije bilo malo bolje, ali bi zatim opet ubrzo poelo boljeti. Hazel je iskuavala najrazliitije dodatke prehrani i podvrgavala se posebnim dijetama. Nije bilo napretka. Rekli su joj da ima problema s energijom te da e se to rijeiti ako proisti energiju. Iskuala je terapeutski dodir i reiki (vidjeti: terapeutski dodir i reiki). Nakon sesija se osjeala oputenije, ali se bol zatim vraala. Lijekovi protiv bolova koje je kupovala bez recepta malo su pomogli, pa se Hazel poela pitati bi li bilo dobro ipak iskuati konvencionalnu medicinu. Sva potitena, s neprekidnim bolovima i ne mogavi se koristiti rukom, dola je na pregled Waltu. S pomou kratke anamneze, pregleda i rendgenske snimke brzo joj je dijagnosticiran kronini bursitis. Nakon samo jedne lokalne injekcije steroida u bursu uobiajene i dokazano djelotvorne terapije Hazel je za petnaestak minuta opet mogla micati bolesnim ramenom. Rasplakala se, shvaajui da je mnogo mjeseci nepotrebno trpjela kroninu bol iskuavajui alternativne terapije. Alternativnu medicinu neemo oznaiti ni kao dobru, ni kao lou. U knjizi navodimo i dokazane koristi i nedokazane tvrdnje. Otkrivamo i objanjavamo opasnosti koje mnogi promicatelji alternativnih terapija, ini se, prikrivaju. Razloit emo podrijetlo razliitih alternativnih terapija i lijekova. Razmotrit emo i to koritenje alternativnih terapija moe znaiti za kranina. Pokuali smo predvidjeti vaa iskrena pitanja i na njih objektivno odgovoriti. Nita ne prodajemo (osim ovu knjigu). elimo da dobijete najbolje informacije, najbolje dokaze, kako biste o svojem zdravlju mogli najkvalitetnije odluivati. U drugom emo dijelu razmotriti najpopularnije alternativne terapije koje su danas dostupne u Sjevernoj Americi. Mnoge su popularne i u Europi, Aziji i Australiji. U tom su dijelu knjige objanjena podrijetla terapija i navedeni dokazi o njihovoj uinkovitosti te popis razloga za oprez ili zabrinutost. U treem ete dijelu nai podrobne podatke o popularnim biljnim lijekovima i dodatcima prehrani te o nekoliko vitamina. Odabrali smo one koji se naveliko koriste u svrhu samopomoi i mogu se kupiti u duanima s hranom, ljekarnama, mnogim trgovakim centrima i putem Interneta. I tu ete pronai nae preporuke, upozorenja i razloge za zabrinutost koje navodimo.
21
Znamo da se neki nee sloiti s naim zakljucima. Neki e odbaciti nae inzistiranje na visokokvalitetnim dokazima, tvrdei kako jo nisu dostupni ili se ne mogu podastrijeti za neke terapije i lijekove. Neki tvrde kako su istraivanja preskupa. Ipak, dodatci prehrani danas su unosan posao i donose veliku zaradu. Dio nje bi se, radi zatite korisnika, morao usmjeriti u valjano testiranje proizvoda. Ostali e se s nama sloiti openito, ali se nee sloiti s nekim konkretnim preporukama. Razumljivo je da onima koji prakticiraju, promiu ili prodaju takve terapije i lijekove nije ugodno itati kritike o onome to cijene i na emu zasnivaju svoj ivot. Prihvaamo takva neslaganja i rado prihvaamo raspravu o svojim zakljucima. I dalje smo spremni mijenjati miljenje, ali uz jedan uvjet: elite li nas uvjeriti da promijenimo svoju preporuku, morate nam podastrijeti valjane dokaze. Oni koji su itali prvo izdanje knjige, vidjet e da smo neke preporuke i promijenili u skladu s novim dokazima. Ali ni iskrene prie ni gorljive molbe i nastojanja utemeljena na nevaljanim istraivanjima nee nas uvjeriti da promijenimo svoju preporuku a ni vas ne bi trebala uvjeriti.
Konvencionalna se medicina zanima za alternativnu

to vie istraujemo, vjerujemo kako e se konvencionalna i alternativna medicina sve vie skupa primjenjivati. Neki su alternativni praktiari prepoznali potencijal za holistiki pristup u konvencionalnoj medicini pa surauju s lijenicima, kako bi pacijentima pruili izvrsnu njegu. A mnogi lijenici konvencionalne medicine shvatili su kako jedna ili vie alternativnih terapija njihovim pacijentima mogu koristiti ako se primjenjuju uz kirurki pristup i farmaceutske proizvode. Sve vei broj lijenika, medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih radnika objedinjuju najbolje od oba pristupa u vrsti medicine koju nazivam integrativnom.2 Teajevi za trajnu medicinsku izobrazbu (CME) poduavaju i o alternativnoj medicini. tovie, neki su najpopularniji CME teajevi za lijenike, medicinske sestre i farmaceute posveeni alternativnoj medicini. U ljekarnama je dostupno sve vie alternativnih lijekova, iako ih se najvie prodaje u trgovinama za prirodnu ili zdravu hranu, putem Interneta te pouzeem. Neka su podruja alternativne medicine postala jo popularnijima, a u drugima se prodaja smanjila. Godine 2003. ukupna je prodaja biljnih lijekova u SAD-u pala za 3 posto, a u veinskim duanima i ljekarnama za gotovo 50 posto.3 Osim toga, farmaceutske su tvrtke poele distribuirati alernativne lijekove i provode neka istraivanja.
Zanimanje raste i meu kranima

Zanimanje krana, ini se, odraava a katkad i nadmauje taj opi trend. Kranske radiopostaje objavljuju reklame za biljne lijekove i dodatke prehrani ak i ee od ostalih medija. Vrlo smo skeptini u pogledu tih reklama. Na je Bog Bog
22
istine, i zato bi tvrdnje iznesene u kranskim medijima morale biti istinite i morale bi se moi dokazati. Kranska bi tvrtka morala imati hrabrosti inzistirati na tome da oni koji se putem nje reklamiraju dokau istinitost svojih tvrdnji. Oni koji tvrde da njihove terapije i lijekovi mogu izlijeiti bolesti, morali bi pruiti provjerljive dokaze o njihovoj djelotvornosti i nekodljivosti, o kojima u ovoj knjizi piemo usput emo objasniti i zato. Reklamiraju se i specifine kranske alternativne terapije. Jedan je poduzetnik tvrdio kako je otkrio recept za manu, te da ona titi ljude od svih bolesti, ba kao to je izvorna mana titila Izraelce u pustinji. Reklamira se i Dijeta Postanak 1:29, zasnovana na Bojim rijeima: Dajem vam sve bilje to se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu! Oni koji vjeruju u tu dijetu pouavaju kako e ljudi biti najzdraviji budu li se hranili u skladu s Biblijom i bili vegetarijanci. Ima li pravih kranskih terapija? esto od krana sluamo o postignutim uspjesima, koji potiu sudjelovanje u praksama alternativne medicine. Neki krani tvrde da su pronali osobit nain za izljeenje ili suzbijanje raka.4 Jedan je istaknuti kranski autor pisao o blagodatima neke alternativne terapije za lijeenje raka, koja je dostupna samo u Europi.5 Provedena su vrlo sloena istraivanja o djelotvornosti molitve za iscjeljenje. U najuglednijim medicinskim asopisima objavljuju se istraivanja o utjecaju duhovnosti i vjere na zdravlje.6 Neki krani danas tvrde kako je mo molitve dokazana iznimnim i neporecivim rezultatima znanstvenih istraivanja.7 Je li uistinu tako, i znai li to da se molitva moe smatrati terapijom? Obojica vrsto vjerujemo u mo molitve koja se spominje u Bibliji, ali nismo sigurni da bi se to uvjerenje trebalo potvrivati znanstvenim istraivanjima. To emo pitanje razmotriti u odjeljku Molitva za iscjeljenje.
NIH zapoinje s procjenom alternativnih

naina lijeenja
Godine 1992. National Institutes of Health (Ameriki zdravstveni instituti) zapoeli su s ocjenjivanjem alternativnih medicinskih terapija i osnovali Odjel za alternativnu medicinu (koji se od tada naziva Nacionalnim centrom za komplementarnu i alternativnu medicinu, NCKAM). Njegov je budet porastao s 2 milijuna dolara, koliko je iznosio 1992. godine, na 50 milijuna do 1999., te na 123 milijuna dolara 2005.8 godine. Mnogim su se istaknutim sveuilitima i velikim medicinskim centrima dodjeljivale velike potpore, kako bi se potaknulo istraivanje i pouavanje alternativne medicine. Mnogi medicinski fakulteti i kole za medicinske sestre u nastavnom programu imaju i teajeve iz alternativnih terapija. Mnogo je novih asopisa za alternativnu medicinu pokrenuto krajem devedesetih godina. Glavna baza podataka o medicinskim publikacijama (PubMed) s komentarima korisnika navodi dvanaest asopisa, a znamo za jo najmanje etiri, kojih su glavni itatelji lijenici i ostali zdravstveni radnici. I drugi ugledni asopisi
23
(primjerice Journal of American Medical Association, New England Journal of Medicine, Americal Family Physician i Lancet) redovito objavljuju lanke o alternativnoj medicini. ak su i neki zdravstveni osiguravatelji poeli priznavati trokove lijeenja nekim alternativnim terapijama. I nekim je zakonima zajameno da vrste lijeenja koje plaaju osiguravatelji obuhvaaju i alternativne terapije. Ali u tom se trendu zbivaju i neke promjene. U vicarskoj je, primjerice, 1999. godine zdravstveno osiguranje moralo obuhvaati pet komplementarnih terapija, pa tako i biljne lijekove, homeopatiju te tradicionalnu kinesku medicinu.9 Ali vicarska je vlada povukla tu odredbu, tvrdei kako alternativne terapije ne zadovoljavaju u pogledu uinkovitosti i isplativosti.
Alternativna je medicina unosan posao

Unato problemima i prijeporima oko alternativne medicine, Amerikanci, primjerice, sve vie novca troe na alternativne lijekove.10 Od 1997. do 2002. godine uporaba je biljnih lijekova znatno porasla. U 2002. se godini 18,6 posto Amerikanaca lijeilo biljnim lijekovima ne raunajui vitamine i dodatke prehrani koji nisu biljnog podrijetla.11 U SAD-u se na biljne lijekove godinje potroi vie od 4 milijarde dolara, iako je prodaja putem velikih trgovakih centara u 2004. g. pala za 7 posto.12 Ne moe se vie rei kako se proizvodi alternativne medicine prodaju na margini trita. Velik je to biznis sa svim svojim prednostima i ogranienjima.
Rizici u alternativnoj medicini

U alternativnoj medicini ima pravih opasnosti. Pouzdavanje u nedokazane alternativne terapije moe imati tragine posljedice. Walt je pacijenta Joea upoznao kad su ga dovezli s jakim bolovima zbog kolapsa kraljeaka. Magnetska je rezonanca pokazala da se rak proirio na mozak i na kosti. ivahan Afroamerikanac Joe, otac etvero djece, ispriao je kako su mu nekoliko godina prije toga dijagnosticirali ranu fazu raka na prostati te kako se zabrinuo da je medicinska opcija lijeenja raka odvie invazivna i povezana s velikim trokovima i rizikom. Prijatelj ga je odveo u lokalni duan sa zdravom hranom, gdje mu je vlasnik preporuio nekoliko posebnih dijeta i dodataka prehrani za koje je dokazano da lijee rak, to veina lijenika ne zna. Joe je zatim po pomo otiao tamonjoj praktikantici alternativne medicine koja mu je, i ne pregledavi ga, preporuila samo alternativnu terapiju. Terapeutkinja mu je rekla kako vlada taji terapije koje ona preporuuje. Tako su prolazili dani, tjedni, pa i nekoliko godina. Joe je polako poeo osjeati i druge simptome. Kad sam ga prvi put vidio, bio je u ranim etrdesetim godinama a vie za njega nije bilo lijeka; nije bilo sretnog svretka. Mogao sam mu
24
samo ublaiti bolove, osjeaj krivnje i trpljenje te tjeiti njegovu enu, djecu i zaposlenike, nemono gledajui kako njegov ivot kopni. Ishod bi najvjerojatnije bio drukiji da se odluio za konvencionalnu terapiju. Medicinska literatura obiluje temeljito dokumentiranim dokazima o tome da rano otkrivanje i intervencija, kad je rije o raku prostate, esto urode izljeenjem. Joe je vjerojatno prerano umro zato to se pouzdavao i vjerovao u nedokazane alternativne terapije, koje su mu preporuili ljudi bez naobrazbe za medicinsko dijagnosticiranje i lijeenje. Iako su i on i ljudi koji su mu nedokazane terapije preporuili iskreno vjerovali u alternativnu medicinu, svi su se prevarili. Takve pripovijesti, na alost, nisu rijetke. Jedna je istraiteljica engleskog Istranog odbora za komplementarnu medicinu (Research Council for Complementary Medicine) posjetila dvadeset devet trgovina zdravom hranom u Londonu traei savjet za este i jake glavobolje.13 Simptomi su bili odabrani tako da kolovan lijenik s lakoom moe prepoznati kako je rije o tumoru na mozgu ili nekoj drugoj, ozbiljnoj bolesti. Djelatnici u duanima sa zdravom hranom istraiteljici su rekli kako joj glavobolju uzrokuju gripa, nedostatak eera u krvi, napetost, vrijeme ili prekomjerno naprezanje mozga. Preporuili su joj etrdeset dvije razliite terapije, bez ikakve dosljednosti u savjetima. Ni u jednom joj duanu nisu savjetovali da ode lijeniku. Prigodom jednog drugog prouavanja na Havajima posjetila je etrdeset duana sa zdravom hranom te rekla kako prikuplja informacije o biljnim lijekovima za svoju majku, kojoj je poodmakli rak dojke ve metastazirao.14 U 90 posto duana preporuili su joj razliite proizvode za koje su tvrdili da lijee rak, iako su takve tvrdnje protivne zakonu. Najvie su joj nudili hrskavicu morskog psa u gotovo polovini duana. Poslije emo razmotriti potpuni nedostatak dokaza za tvrdnju da hrskavica morskog psa lijei rak ili ita drugo. Zabrinjavajue je to to joj je gotovo petina djelatnika u tim duanima savjetovala da se ne podvrgava konvencionalnoj terapiji za lijeenje raka, koje su dokazano uinkovite. Mogli bismo, dakako, navesti i mnogo pripovijesti o tome kako su i veliki sustavi konvencionalne medicine natetili pacijentima. Zagovornici alternativne medicine vrlo spremno ih prepriavaju, beskonano raspredajui o farmaceutskim uasima kako je, na primjer, trudnicama za ublaavanje munine propisivan talidomid, zbog kojega su se djeca poslije raala s tekim uroenim nedostatcima, primjerice kraih udova, ili bez ruku i nogu. Pripovijedaju o tome kako je masovno cijepljenje protiv virusa svinjske gripe u nekim primjerima za posljedicu imalo teku bolest, pa i smrt. O ljudima koji su postali ovisni o lijeku za umirenje ili sedativu. Istiu kako su navodno udesni lijekovi, poput Vioxxa kojim se lijeila bol uzrokovana artritisom, povueni s trita nakon to su povezani sa smru pacijenata unato tome to su prije toga na njima provedena kontrolirana istraivanja. Kau kako ljudi svake godine umiru zbog bolnikih propusta i pogrjeki te zbog pogrjeno propisanih lijekova. I imaju pravo. Konvencionalna medicina nije savrena. U zdravstvenom sustavu rade ljudi
25
koji uvijek ue i katkad grijee pa tako znaju i strano pogrijeiti. Ali zagovornici alternativne medicine ljudima koji od njih trae savjet malokad ili nikad ne spominju one koji su povjerovali u netone tvrdnje te nepotrebno trpjeli, pa ak i umrli. Ovom vas knjigom elimo osposobiti da budete mudri kao zmije u pogledu rizika i dobrobiti i konvencionalne i alternativne medicine. Ne elimo da i dalje samo moete pitati: to preporuujete? ili to smatrate najboljim? elimo da i one koji se bave konvencionalnom medicinom, i one koji prakticiraju alternativnu medicinu, pitate: Kakvi dokazi potkrjepljuju to u to vjerujete, ili to to preporuujete? elimo da nauite mudro prikupiti pouzdane informacije koje su vam potrebne da odluujete o svojem zdravlju. Veliki irski satiriar iz XVIII. stoljea Jonathan Swift divno je saeo nae brige: Prijevarnost juri, a istina epa za njom; kad ljudi progledaju, stoga je ve kasno: trenutak je proao, a prijevara je postigla svoje.
Mnogim alternativnim terapijama nedostaju dokazi o djelotvornosti

Kad na vidjelo izie istina da za veinu alternativnih terapija ima malo vrstih klinikih dokaza koji potkrjepljuju tvrdnju o njihovoj djelotvornosti i nekodljivosti, ili da tih dokaza uope nema, veina ljudi s kojima razgovaramo zaprepasti se. Dokazi koji postoje esto su nejasni ili se temelje na istraivanjima s ozbiljnim nedostatcima. U nekim se primjerima dokaz da je neka terapija djelotvorna temelji na prijepornim tumaenjima znanstvenih teorija. Za mnoge terapije kao dokaz postoji samo mali broj anegdotalnih izvjetaja svjedoanstava ljudi koji su se lijeili tom terapijom. Jo je gori nain na koji popularni mediji predstavljaju zbivanja u alternativnoj medicini. im neka terapija u nekih ljudi (ili ak ivotinja) pone pokazivati dobre rezultate, u popularnim se medijima pone reklamirati kao da je dokazano djelotvorna. injenica da izvjetaj potjee od grupacije koja je za tu terapiju izravno zainteresirana ili da bi razlog dobrih rezultata mogla biti i sluajnost, gotovo se nikad ne spominje. Umjesto toga, odmah se pie i govori o lijeku za rak ili za dijabetes, na temelju preliminarnih dokaza i pretpostavki. A ako se taj lijek nakon toga pokae neuinkovitim, o tome e se vrlo malo, ili nimalo, pisati i govoriti. Koenzim Q10 dobar je primjer takve medijske pompe. Koenzim Q10 svojedobno je bio jedan od najpopularnijih dodataka prehrani. Lijenici i znanstvenici znaju da je presudan initelj za stvaranje energije u svim ivim organizmima. Znaju i da stariji ljudi te bolesnici s razliitim bolestima imaju smanjenu razinu koenzima Q10. Zato su neki praktiari alternativne medicine zakljuili kako e oni koji ga budu uzimali u reimu svakidanje prehrane, moda usporiti ili zaustaviti proces starenja, i sigurno
26
biti zdraviji. Ubrzo je nekoliko popularnih knjiga tu teoriju promicalo kao injenicu. Koenzim Q10 postao je obavezni dodatak prehrani. ak se govorilo da moe suzbiti ili ublaiti simptome AIDS-a, usporiti ili obrnuti proces starenja te podariti ljudima dulji i kvalitetniji ivot. Zatim su se poela provoditi dugotrajna, pomno kontrolirana ispitivanja. Koenzim Q10 pokazuje preliminarne dokaze o potencijalu za lijeenje nekih bolesti. Ali nije lijek protiv starenja ni lijek protiv HIV-a. Tono je da presudno pridonosi energiji te da je razina tog koenzima u nekih ljudi smanjena. Ali taj sastojak nipoto nije izvor mladosti, kako su ga u poetku reklamirali. Zbog preranih su tvrdnji o tome bezbrojni potroai potroili milijune dolara na koenzim Q10.
Alternativnim terapijama nedostaje primjerena regulativa

Veina europskih zemalja ima stroge odredbe o proizvodnji i prodaji biljnih i ostalih botanikih proizvoda. U Njemakoj je Savezna zdravstvena agencija (Federal Health Agency) osnovala poznatu Komisiju E (Commission E), koja ocjenjuje nekodljivost, djelotvornost i kvalitetu biljnih proizvoda. Iako ta agencija proizvode ne testira, od proizvoaa se trai da podastru dokaze o njegovoj kakvoi, sigurnosti i djelotvornosti. Licenca za svaki proizvod mora se obnoviti svakih pet godina. Otkad je osnovana, Komisija E djeluje neovisno o Saveznoj zdravstvenoj agenciji. Od 1978. do 1994. Komisija E pregledala je svu dokumentaciju o sigurnosti i djelotvornosti 360 biljnih lijekova. Ti su struni izvjetaji objavljeni i dostupni su na engleskom jeziku.15 U zemljama s takvom regulacijom potroai mogu biti uvjereni da su proizvodi koje kupuju kvalitetni i da nisu tetni i mogu se pouzdati u to da su tvrdnje o tim preparatima tone. U SAD-u, na alost, nije tako jer takvih standarda i regulative nema. Potroai nemaju nikakvo jamstvo da proizvod nije tetan i da je djelotvoran, a esto ak ne mogu biti sigurni ni koju koliinu biljke ili drugog aktivnog sastojka navedenog na omotu zapravo sadri. Ta emo pitanja podrobnije razmotriti u drugom i treem dijelu knjige, ali istraivanja su pokazala primjere u kojima lijekovi ne sadre sastojke navedene na omotu.16 lijekovi sadre kontaminante ili farmaceutike koji na omotu nisu navedeni.17
proizvodi razliitih prizvoaa (pa ak i istog proizvoaa) uvelike se razlikuju. razlikuju 18 prirodni lijekovi sadre medikamente koji se inae mogu kupiti uz lijeniki
recept, a koji nisu navedeni na omotu.19 neprihvatljivo razliite koliine aktivnih sastojaka u istom proizvodu razliitih proizvoaa.20
27
Los Angeles Times je, primjerice, naruio ispitivanje gospine trave, biljke za koju je poznato da pomae protiv blagih do umjerenih oblika depresije.21 Timesovi su izvjestitelji kupili deset najpopularnijih vrsta lijeka u sedam razliitih maloprodajnih lanaca te pilule dali ispitati u neovisni laboratorij. Nalazi su bili zaprepaujui. Samo je jedna vrsta lijeka sadravala izmeu 90 i 110 posto onoga to je pisalo na ambalai (to je prema njemakim standardima prihvatljiv standard za proizvod u legalnoj prodaji). Jedna je vrsta lijeka sadravala samo 20 posto koliine aktivnog sastojka navedene na omotu, a dva su sadravala za treinu vie nego to je pisalo. U SAD-u su takvi problemi esti uglavnom zbog naina na koji je regulirana proizvodnja prehrambenih dodataka. Za lijekove koji se kupuju s lijenikim receptom ili bez njega regulativa i nadzor vrlo su strogi. Kupite li lijek u ljekarni, moete biti sigurni da ste dobili visokokvalitetan proizvod. Proizvoai moraju dokazati da je njihov proizvod djelotvoran i nekodljiv da bi ga smjeli plasirati na trite. Ali s prehrambenim dodatcima nije tako. The Food and Drug Administration (FDA, Uprava za hranu i lijekove) nadgleda regulaciju lijekova, hrane i dodataka prehrani. U ranim su se devedesetima u toj organizaciji zabrinuli zbog postojee regulative u pogledu prehrambenih dodataka te zatraili da se postroi nadzor proizvodnje i oznaavanja na omotima. Ali proizvoai i potroai lobirali su protiv novih mjera u Kongresu. To je rezultiralo Zdravstvenim i edukacijskim zakonom o prehrambenim dodatcima (Dietary Supplement Health and Education Act, DSHEA) iz 1994. godine. Novi je zakon proirio popis proizvoda koji su priznati kao dodatci prehrani te ograniio ovlasti FDA u regulativi. Prema tom zakonu, izraz dodatak prehrani obuhvaa prehrambene tvari koje prehranu dopunjavaju vitaminima, mineralima, biljnim sastojcima te ekstraktima takvih sastojaka. Proizvoai ne moraju podastrijeti dokaze o uinkovitosti i nekodljivosti proizvoda prije reklamiranja. Da bi smjela povui neki prehrambeni dodatak s trita, FDA mora dokazati da moe biti tetan. Zato su, unato mnogim izvjetajima o tetnim uincima efedre, nastojanja da se efedra povue s trita trajala od 1997. do 2004. godine, kad je FDA u tome uspio.22 (Proizvoa nekog novog farmaceutskog lijeka, naprotiv, mora dokazati da je lijek nekodljiv i djelotvoran prije nego to ga smije prodavati na tritu.) Prijeporno je to se tono smije tvrditi o nekom dodatku prehrani. Doputene su openite tvrdnje da lijek pridonosi zdravlju srca ili pomae pri oputanju. Ne smije se tvrditi kako sprjeava ili lijei bolest. Prema spomenutom Zakonu, uz takve tvrdnje o prehrambenim dodatcima mora stajati i sljedei tekst: Ovu tvrdnju nije potvrdila Uprava za hranu i lijekove. Svrha ovog proizvoda nije dijagnosticirati, lijeiti, izlijeiti ni sprijeiti bilo koju bolest.23 Ali ini se da to upozorenje nema velikog uinka. Potroai takve proizvode svejedno kupuju, vjerujui tvrdnjama proizvoaa te zanemarujui zakonsko upozo-
28
renje. A to upozorenje zapravo proizvoaima omoguuje da se lako izvuku nijekanjem.
Alternativne terapije i drevne ili tradicionalne kulture

Drevne ili tradicionalne kulture s kojima su mnoge alternativne terapije povezane promatraju se u romantinu svjetlu, a njima pripadajui ivotni stil smatra se zdravijim od suvremenog, brzog naina ivota. Tvrdi se kako njihovi lijekovi, osobito biljni, koji se u tim kulturama koriste stoljeima, ne bi bili prihvaeni da nisu djelotvorni. Promicatelji alternativne medicine takvu terapiju na taj nain proglaavaju valjanom. Neki tvrde kako njihov lijek godinama suzbijaju zapadnjaki imperijalizam i agresivno kransko misionarstvo. Tek se danas, kau oni, nanovo otkriva i postaje dostupan Zapadu. Neki gorljiviji zagovornici alternativne medicine smatraju kako je za veinu prijepora oko alternativne medicine kriva zapadnjaka kultura. Tvrde kako istraivanja o tim lijekovima nije bilo zbog pristranosti zapadnjakog zdravstvenog i farmaceutskog sustava. Tvrde kako farmaceutska industrija ne eli ispitivati biljne lijekove zato to proizvode ne moe patentirati i tako na njima izdano zaraivati. Konvencionalnu medicinu, tvrde, zanima jedino da zadri mo i svoj udio na tritu. Pobornici alternativne medicine zagovaraju slobodu pojedinca da izabere lijeenje koje eli. Argumentiraju to tvrdnjom kako bi se odgovornost za vlastito zdravlje morala isticati i promicati tako da se pojedincu omogui vea sloboda u pitanjima zdravstvene zatite. Sumnjiavo gledaju na institucije poput Uprave za hranu i lijekove (Food and Drug Administration, FDA) i Medicinski institut (Institute of Medicine, IOM), koji nastoje regulirati proizvodnju alternativnih lijekova.
Duhovne terapije i krani

I povezanost s drugim kulturama moe biti zabrinjavajua, osobito kranima i ostalima koji ozbiljno dre do svoje religije ili do svoje vjere. Neke se alternativne terapije temelje na obiajima i obredima koji su dugo pripadali poganskim tradicijima i drugim religijskim obiajima. Duhovnost je vana za mnoge oblike alternativne medicine. A praktiari mogu biti predani krani ili ljudi s korjenito razliitim svjetonazorom od onoga koji se temelji na Bibliji. Iste se rijei katkad koriste s potpuno razliitim znaenjem. Molitvu, primjerice, mogu preporuiti razliiti terapeuti, ali pritom mislei na neto potpuno razliito. Opravdana je zabrinutost da neki oblici alterativne medicine mogu biti sredstva promicanja drukijih religijskih motrita, protivnih kranstvu. Nekoliko ih ak obuhvaa i okultne prakse. Neki praktiari alternativne medicine vjeruju kako
29
pacijentima ne mogu pomoi ako ih najprije ne uvedu u neki od drevnih vjerskih sustava Istoka ili New Agea. To e krane dovesti u dvojbu.
Moda su od prijatelja uli anegdotalna izvjea o tome da amanizam bez lijekova ublaava artritine bolove, da se terapeutskim dodirom moe ubrzati iscjeljenje tekih opeklina ili da reiki lijei kronine bolesti. Te su prie pozitivne. Nitko ne spominje duhovnu stranu koju bi lijeenje moglo imati. Jesu li te terapije neopasne? Jer za terapeutski se dodir, primjerice, na prvi pogled ini da je povezan s biblijskim polaganjem ruku na bolesnike iako se pacijenta zapravo ne dodiruje. Praktiari tvrde kako s tim postupkom ne povezuju nita religijsko. Pa ipak, mediciska sestra koja je pridonijela irenju tog naina lijeenja je budistica, koja je tvrdila kako se terapeutski dodir zasniva na trima glavnim naelima budistikog uenja.24 Gotovo se jednaka takva praksa, utemeljena na lijeenju energijom, na lijeenju pranom, moe nai i u okultnim tradicijama. Oko takvih se terapija ak ni krani ne slau. Neki kau da su protivne biblijskom uenju. Upozoravaju kako mogu dovesti do sudjelovanja u okultizmu. Ali drugi pouavaju kako svako iscjeljenje u konanici dolazi od Boga. Istiu kako su Isusa nazivali Velikim lijenikom. U dananje bismo doba, tvrde oni, Isusa smatrali alternativnim iscjeliteljem. Ali oba ta miljenja ne mogu biti tona, zar ne? O tome valja poneto rei. Jedno je od sredinjih uenja New Agea da je svaka duhovnost dobra te da nijedan oblik duhovnosti nije bolji od drugoga.25 To je opreno biblijskoj poruci o tome kako su mnoge nevolje, izravno ili neizravno, posljedica sukoba izmeu dobrih i zlih duhovnih sila. Pavao je u Poslanici Efeanima 6,12 napisao: Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovnitava, protiv Vlasti, protiv upravljaa ovoga mranoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima (o tome e vie rijei biti u treem poglavlju). Otvorenost prema duhovnome, koju mnogi u alternativnoj zajednici zagovaraju, moe ljude izloiti obiajima i duhovnim biima iji je glavni cilj ljudima natetiti i odvratiti ih od Oca svemira, koji ih ljubi. Iako neki nijeu postojanje zlih duhovnih sila, Isus je o njima esto govorio, a Biblija upozorava: Protivnik va, avao, kao riui lav obilazi traei koga da prodre (1 Petrova 5,8). Prije nego to iskuate bilo kakvu terapiju, pomno prosudite o njezinu podrijetlu i o metodama kojima se koristi.
Kategorije terapija (Terapija je... ili Lijek je...)

Naveli smo nekoliko razliitih pitanja na koja prije iskuavanja alternativne medicine morate doznati odgovor. Ali neemo za svaku alternativnu terapiju ili lijek morati postaviti sva pitanja. Da bismo vam pomogli usredotoiti se na ono to morate doznati, osmislili smo est kategorija. U drugom i treem dijelu knjige njima emo se koristiti pri procjeni pojedinanih alternativnih terapija i lijekova. Sustav nije iskljuiv, pa se neke terapije i lijekovi mogu svrstati u nekoliko kategorija.
30
1. Konvencionalne terapije Konvencionalne su terapije i lijekovi oni koje najvre povezujemo s lijenicima, bolnicama i suvremenim zdravstvenim sustavima Zapada. Konvencionalna je medicina usredotoena na primjenu farmaceutika, kirurgije, tehnologije i fizikih sredstava radi preveniranja, dijagnosticiranja i lijeenja bolesti. Takve terapije rutinski primjenjuju lijenici kolovani na Zapadu, ili ih pouavaju na gotovo svim medicinskim fakultetima. Alternativne terapije i lijekovi u tu kategoriju prelaze onda kad dosegnu dostatan broj kvalitetnih istraivanja koja dokazuju da su korisne i nekodljive, te kad ih velik broj konvencionalnih zdravstvenih radnika preporuuje kao terapiju. 2. Komplementarne terapije Komplementarne su terapije i lijekovi oni koje uglavnom ne primjenjuju lijenici kolovani na Zapadu, niti se o njima pouava (ili se samo djelomice pouava) na veini medicinskih fakulteta. Primarna im svrha nije lijeenje bolesti, ve poboljanje zdravlja i prevencija bolesti. Mnogima se od njih nastoji postii ugodu i smanjiti stres. Neke su od najpopularnijih komplementarnih terapija razliiti naini prehrane, tjelovjeba, smanjenje stresa, teajevi o braku i odgoju djece, skupine za potporu, masaa, molitva i duhovnost. Mnogi bi rekli kako neke od njih primjerice molitva ili brani savjeti uope nisu terapija. Zdrav razum i sve brojniji dokazi utemeljeni na istraivanjima pokazuju da je sve to vano za zdrav nain ivota i prevenciju bolesti. Ali ti su initelji esto obuhvaeni raspravama o alternativnoj medicini, pa smo ih zato svrstali u tu kategoriju. Svaku emo terapiju povezanu s duhovnou svrstati u petu kategoriju. 3. Znanstveno nedokazane terapije Znanstveno su nedokazane one terapije koje nisu podvrgnute ak ni najtemeljnijem testiranju potrebnom za znanstveno dokazivanje uinkovitosti i sigurnosti. Ali ne moramo ih odmah odbaciti zato to se ne temelje na dokazanim znanstvenim naelima. esto se spominje ona stara nejednadba da odsutnost dokaza o uinku nije jednaka dokazu o odsutnosti uinka.26 Iako je to tono, ta je nejednadba zapravo nastala u vezi sa tetnim djelovanjima. Katkad se dokazi o nanesenoj teti pojave polako, tek nakon to se nekim proizvodom koristilo mnogo ljudi. U tu kategoriju spadaju mnogi biljni lijekovi. Terapije i lijekovi iz te kategorije openito se ne mogu preporuiti zbog nedostatka dokaza. Ali katkad je primjereno iskuati terapiju za koju ima poneto dokaza o djelotvornosti, ako nema dokaza da je tetna, i ako nije preskupa. Svim znanstveno nedokazanim terapijama pristupajte oprezno! 4. Znanstveno upitne teorije Znanstveno upitne teorije i lijekovi temelje se na teorijama i naelima suprotnima opeprihvaenim znanstvenim vjerovanjima i nemaju dokaza, ili imaju malo dokaza za svoje tvrdnje. Toj kategoriji pripadaju terapije za koje se dokazalo da nisu djelotvorne, te da su ak i tetne.
31
Homeopatiju smo, primjerice, svrstali ne samo u nedokazane, ve u znanstveno upitne, zbog teorije na kojoj se zasniva. Homeopatski se lijekovi pripravljaju viestrukim razrjeivanjem i trenjom razliitih biljnih i mineralnih sastojaka. Homeopati pripravke u nekim primjerima toliko razrijede da u njima ne ostane nijedna molekula aktivnog sastojka. U konanoj otopini nema nimalo poetne tvari, a homeopati ipak tvrde da vrlo snano djeluje. To je suprotno znanstvenoj injenici da lijek na tijelo djeluje to slabije to je njegova koncentracija slabija. Skeptini smo u pogledu znanstveno upitnih terapija i ne preporuujemo ih. Ali priznajemo kako ima izgleda da takva terapija korisno djeluje s pomou nekog nepoznatog mehanizma, pa smo spremni pomno preispitati kvalitetne dokaze i o djelotvornosti i nekodljivosti takve terapije. Samo tada, na temelju takvih dokaza, razmotrit emo mogunost da preporuimo primjenu znanstveno upitne terapije. 5. Duhovne terapije Duhovne nas terapije vode u podruuje alternativne medicine koje je kranima i drugim vjernicima vrlo prijeporno. Ipak, mnoge se knjige o alternativnoj medicini ne bave tim vanim pitanjem. Energetska je medicina, primjerice, opi naziv za razliite prakse utemeljene na takozvanoj ivotnoj energiji. Ta je ivotna energija netjelesna i univerzalna. Istinsko zdravlje, kau praktiari, posljedica je ravnomjernog protoka energije tijelom i nesmetane izmjene te energije s okolinom. Manje emo (u drugome dijelu knjige) razmatrati tonost takvih vjerovanja, a vie se baviti injenicom da imaju duboke duhovne i religijske korijene, to promicatelji terapija izniklih iz tih vjerovanja esto ne priznaju. Na njima su utemeljene najrazliitije terapije terapeutski dodir, reiki, refleksologija, ajurvedska medicina Deepaka Chopre, iscjeliteljske rijei Larryja Dosseya, i mnoge druge. Takve terapije potiu vana vjerska pitanja i trae teoloku prosudbu ak i vie od znanstvenog ispitivanja. Zato smo ih svrstali u zasebnu kategoriju. Katkad nije posve jasno kamo pripadaju, jer se neke terapije mogu primjenjivati na razliite naine. Vjebe kontroliranog disanja, primjerice, mogu biti dijelom duhovne terapije kao to je joga, ili potpuno nepovezane s duhovnou (kao, primjerice, u Lamazeovom pristupu porodu). Vano je znati u kakvom se kontekstu javljaju i kako o terapijama duhovno prosuivati. Krani su pozvani prosuivati o svakom duhu, pa prema tome i o svakom duhovnom uenju i tvrdnji. Mjerilo je jasno iskazano u Prvoj Ivanovoj poslanici 4,1-3: Ljubljeni, ne vjerujte svakom duhu, nego provjeravajte duhove jesu li od Boga, jer su mnogi lani proroci izili u svijet. Po ovom prepoznajete Duha Bojega: svaki duh koji ispovijeda da je Isus Krist doao u tijelu, od Boga je. A nijedan duh koji ne ispovijeda takva Isusa, nije od Boga: on je Antikristov, a za nj ste uli da dolazi i sad je ve na svijetu.
32
6. Nadrilijenitvo ili prijevara Lane tvrdnje, nedokazani proizvodi i proizvodi koji su dokazano neuinkoviti ili tetni, ljudima kradu novac, pouzdanje, a esto i zdravlje. alosna je istina da su neki pojedinci u stanju i hotimice varati ljude u pogledu uinkovitosti nekog proizvoda, samo da bi zaraivali. To je prijevara. Gotovo je jednako tako loe i kad ljudi reklamiraju neto to zaista smatraju vrijednim, iako to nije tono. To je nadrilijenitvo. U petome emo poglavlju navesti primjere nadrilijenitva i prijevare. Navest emo i neke upozoravajue znakove, na koje valja paziti kako biste se zatitili od takvih nevolja.
Kako procijeniti alternativnu terapiju

Veina je ljudi, pa i lijenika, zbunjena i frustrirana u pogledu alternativne medicine. Bolesnici ne ele voditi filozofske i politike rasprave, ve ele olakanje. Ne ele proturjene informacije, nego pouzdano vodstvo. ele znati kako ispravno postupati. Krani svojim postupcima ele ugoditi i Bogu, temeljiti svoje vjerovanje na njegovoj Rijei, na Bibliji, te odraavati Boju narav pri odluivanju i postupanju. Pri razmatranju bismo morali znati zato se nekom terapijom i lijekom koristimo ili zato se njima ne koristimo. Moramo znati da je neki konkretni lijek djelotvoran, ali i to da uglavnom nije tetan. Da bismo savjesno raspolagali svojim novcem, moramo znati jesu li na ambalai navedeni toni i pouzdani podatci. Preporuke i iskustva drugih ljudi mogu imati vanu ulogu u toj procjeni, ali nisu dovoljni. Lijek bismo morali procijeniti i s motrita investicije ili raspolaganja imovinom. Raspolaemo ogranienom koliinom vremena i novca. Ne smijemo ih rasipati. Krani su osobito pozvani razborito raspolagati onim to imaju. Isus je upitao: Ako dakle ne bijaste vjerni u nepotenom bogatstvu, tko li e vam istinsko povjeriti? I ako u tuem ne bijaste vjerni, tko li e vam vae dati? (Luka 16,11-12). Svi bismo morali ispitati koliko su tone tvrdnje o lijeku to emo ga unositi u svoje tijelo, kakva je terapija kojoj emo ga podvrgnuti, te kakvi su izljeitelji u koje se pouzdajemo. Zar ne znate? Tijelo vae hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji. Jer kupljeni ste otkupninom. Proslavite dakle Boga u tijelu svojem! (1 Korinanima 6, 19-20). Za to je potrebno prikupiti medicinski i pouzdane i biblijski utemeljene informacije, prosuditi o mogunostima, zatraiti razborit savjet, pomno se moliti te pri odluivanju nastojati doznati to vie i postupiti mudro. Osobito istiemo da tako valja postupati bez obzira na to kanite li se lijeiti konvencionalnom ili alternativnom medicinom. Jer i kad je rije o jednoj, i kad je rije o drugoj, ima ljudi koji se u nekoga ili neto slijepo pouzdaju za izljeenje samo zato to ih je sluaj do toga nanio. Ova je knjiga osmiljena tako da vam pomogne donositi pouzdane odluke. U
33
sljedea emo vas dva poglavlja upoznati s nekim od najvanijih naela koja e vam to omoguiti. Najprije emo razmotriti na koji nain medicinska znanost utvruje to je djelotvorno i nekodljivo (s pristupom utemeljenim na dokazima). Zatim emo razmotriti kako Biblija prosuuje o duhovnim dimenzijama (s pristupom utemeljenim na vjeri). Ta smo naela primijenili na pojedinane terapije i lijekove navedene u knjizi. Navest emo injenice poteno, nepristrano, to objektivnije moemo. Na vaoj smo strani. Cilj nam je pomoi vam da mudro odluujete. Nai savjeti i preporuke nisu samo utemeljeni na dokazima i medicinski pouzdani, ve su i biblijski utemeljeni.
1. poglavlje:
Lijeenje alternativnom medicinom
1. Patricia M. Barnes, Eve Powell-Griner, Kim McFann i Richard L. Nahin: Complementary and Alternative Medicine Use Among Adults: United States, 2002, Advance Data from Vital and Health Statistics 343 ( 27. svibnja 2004.). U.S. Department of Health and Human Servi- ces: www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad343.pdf (13. rujna 2005.). 2. Iris R. Bell, Opher Caspi, Gary E. R. Schwartz, Kathryn L. Grant, Tracy W. Gaudet, David Rychener, Victoria Maizes, i Andrew Weil: Integrative medicine and systemic outcomes research: issues in the emergence of a new model for primary health care, Archives of Internal Medicine 162, br. 2 (sijeanj 2002.), str. 133 140. 3. PR Newswire, New Safe, No Worry Medicines (TM) From EuroPharma Deliver Results Without Side Effects; Homeopathy a Growing Healthcare Movement Posting 46.5% Sales Increase in 2002 (17. srpnja 2003.). HighBeam Research: www.highbeam.com (23. rujna 2005.). 4. Anne E. Frhm i David J. Frhm: A Cancer Battle Plan: Six Strategies for Beating Cancer from a Recovered Hopeless Case (Pion Press, Colorado Springs, Colorado, 1992.)
5. Larry Burkett i Michael E. Taylor: Damaged But Not Broken: A Personal Testimony of How to Deal With the Impact of Cancer (Moody, Chicago, 1996.) ); Larry Burkett: Nothing to Fear: The Key to Cancer Survival (Moody, Chicago, 2003.).
6. Harold G. Koenig, Michael E. McCullough i David B. Larson: Handbook of Religion and Health (Oxford University Press, Oxford, 2001.). 7. Reginald Cherry: Healing Prayer (Thomas Nelson, Nashville:, 1999.), str. xiv. 8. NCCAM: NCCAM Funding: Appropriations History. National Center for Complementary and Alternative Medicine: http:// nccam.nih.gov/about/appropriations/index.htm (23. rujna 2005.). 9. Swissinfo: Voters to Decide on Alternative Medicine (16. rujna 2005.). Neue Zrcher Zeitung: www.nzz.ch/2005/09/16/
eng/article6088911.html (23. rujna 2005.).

10. David M. Eisenberg, Roger B. Davis, Susan L. Ettner, Scott Appel, Sonja Wilkey, Maria Van Rompay i Ronald C. Kessler: Trends in Alternative Medicine Use in the United States, Journal of the American Medical Association 280, br. 18 (11. studenoga 1998.), str. 1569 1575.
34
11. Hilary A. Tindle, Roger B. Davis, Russell S. Phillips i David E. Eisenberg, Trends in Use of Complementary and Alternative Medicine by US Adults: 1997 2002, Alternative Therapies in Health and Medicine 11, br. 1 (sijeanj veljaa 2005.), str. 42 49. 12. Mark Blumenthal: Herb Sales Down 7.4 Percent in Mainstream Market; Garlic Is Top-Selling Herb; Herb Combinations See Increase, HerbalGram 66 (2005.), str. 63. 13. A. J. Vickers, R. W. Rees i A. Robin: Advice Given by Health Food Shops: Is It Clinically Safe? Journal of the Royal College of
Physicians of London 32, br. 5 (rujan/listopad 1998.), str. 426-428.

14. Carolyn Cook Gotay i Daniella Dumitriu: Health Food Store Recommendations for Breast Cancer Patients, Archives of
Family Medicine 9, br. 8 (kolovoz 2000.), str. 692-699.

15. Mark Blumenthal, ur.: The Complete German Commission E Monographs, Therapeutic Guide to Herbal Medicines (American Botanical Council, Austin, Texas, 1998.) 16. J. Parasrampurra, K. Schwartz i R. Petesch, Quality Control of Dehydroepiandrosterone Dietary Supplement Products, Journal of the American Medical Association 280, br. 18 (11. studenoga 1998.), str. 1565. 17. Donald M. Marcus i Arthur P. Grollman: Botanical Medicines The Need for New Regulations, New England Journal of
Medicine 347, br. 25 (19. prosinca 2002.), str. 2073 2076.

18. B. G. Gurley, P. Wang i S. F. Gardner: Ephedrine-type Alkaloid Content of Nutritional Supplements Containing Ephedra sinica (Ma-huang) as Determined by High Performance Liquid Chromatography, Journal of Pharmaceutical Sciences 87, br. 12 (prosinac 1998.), 1547-1553.
19. Edward W. Boyer, Susan Kearney, Michael W. Shannon, Lawrence Quang, Alan Woolf i Kathi Kemper: Poisoning From a Dietary Supplement Administered During Hospitalization, Pediatrics 109, br. 3 (oujak 2002.), str. 49 51.
20. Walter L. Larimore and Dnal P. OMathna: Quality Assessment Programs for Dietary Supplements, Annals of
Pharmacotherapy 37, br. 6 (lipanj 2003.), str. str. 893 898.

21. Terence Monmaney: Remedy's U.S. Sales Zoom, But Quality Control Lags, Los Angeles Times (31. kolovoza 1998.), www.biopsychiatry.com/hypericum.html (20.rujna 1999.) 22. FDA: Sales of Supplements Containing Ephedrine Alkaloids (Ephedra) Prohibited. Aurirano 12. travnja 2004. U.S. Food
and Drug Administration: www.fda.gov/oc/initiatives/ephedra/february2004 (26. rujna 2005.).

23. U.S. Congress: Dietary Supplement Health and Education Act of 1994; Public Law 103-417; 103rd Congress. Potvren 25. listopada 1994. U.S. Food and Drug Administration: www.fda.gov/opacom/laws/dshea.html (26. rujna 2005). 24. Robert Calvert: Dolores Krieger, Ph.D. i Her Therapeutic Touch, Massage 47 (sijeanj/veljaa 1994.), str. 56 60.
25. John P. Newport: The New Age Movement and the Biblical Worldview: Conflict and Dialogue (Eerdmans, Grand Rapids, 1998.). 26. Edzard Ernst: Absence of Evidence . . . FACT: Focus on Alternative and Complementary Therapies 10, br. 3 (rujan 2005.), str. 165 166.
35
2. POGLAVLJE
PRISTUP LIJEENJU UTEMELJEN NA DOKAZIMA
dravstvenoj se skrbi pristupa na temelju dokaza ako se preporuke i odluke temelje na rezultatima dobro provedenih istraivanja. Znanost dokaze cijeni vie nego miljenja. Znanstvena istraivanja daju najbolje dokaze za mnogo toga (ali ne i za sve) o emu se u medicini mora odluivati. Ono to znanost razlikuje od ostalih vrsta istraivanja jest to to su joj najvanije objektivne informacije primjerice, injenice koje se mogu promatrati i ponovljivi pokusi. Znanost je razvila metodu traganja za istinom o fizikom svijetu za koju je potrebno objektivno testiranje ideja. Teorije u idealnom sluaju proizlaze iz opaanja, a ne iz prijanjih uvjerenja i pretpostavki. Teorije se mijenjaju i odbacuju ako injenice proturjee prijanjim podatcima ili ih proiruju. Rezultate je vano provjeriti pokusima koje e i drugi moi ponoviti, da se vidi hoe li rezultati biti dosljedni, ili su samo sluajno dobiveni. U posljednjih se nekoliko stoljea provodilo nekoliko vrsta istraivanja radi stjecanja dokaza na temelju kojih se o zdravlju moe odluivati. Svakim se istraivanjem dolo do vanih podataka. Ali svako se od njih bavilo razliitim pitanjem o ne-
37
koj terapiji ili lijeku. Nastojimo li procijeniti podupiru li istraivanja njihovu djelotvornost, vano je znati po emu se razliiti tipovi istraivanja razlikuju. Nacionalni centar za komplementarnu i alternativnu medicinu (The National Center for Complementary and Alternative Medicine) potvruje da se dokazi o djelotvornosti terapija mogu hijerarhijski svrstati. Sljedea je prilagoena tablica preuzeta iz Centrova Petogodinjeg stratekog plana.1
Hijerarhijski poredak dokaza Najbolji
Vrsta istraivanja Veliki randomizirani kontrolirani pokus Mali randomizirani kontrolirani pokus Nekontrolirani pokusi Promatrako istraivanje Analiza sluaja
Najloiji
Anegdotalna opaanja
Randomizirani kontrolirani pokusi

Randomizirani kontrolirani pokus smatra se zlatnim standardom za ispitivanja kojima se mjeri djelotvornost i nekodljivost terapija i lijekova. U XIX. i XX. stoljeu lijenici i ostali znanstvenici uvidjeli su da se kontroliranim klinikim pokusima dolazi do najboljih dokaza o djelotvornosti i nekodljivosti. Izraz kontrolna skupina koristi se za jednu ili vie skupina ispitanika kojima se ne daje testirani lijek ili terapija, ve neto drugo. Katkad je to placebo (primjerice pilula koja sadrava eer), katkad uobiajena terapija, a katkad nita (samo se oponaa normalna aktivnost). Kontrolirana studija moe imati vie od jedne kontrolne skupine. Svrha je kontroliranih klinikih pokusa utvrditi je li neka terapija korisna, ili djeluje samo s pomou placebo uinka. Do XX. su stoljea znanstvenici nauili kako je u pokusu vano nadzirati to vie initelja. Studija o lijekovima kojima se lijeila angina pectoris (bol uzrokovana sranim tegobama) znatno je pridonijela razvoju istraivanja.2 Svi su ispitanici dobivali ksantinske alkaloide, koji sadre kofein. Dva druga ksantina, teobromin i aminofilin, naveliko su se koristili za lijeenje angine pectoris jo od 1895. godine gotovo ih je svaki srani bolesnik uzimao. Ali lijenik i znanstvenik Harry Gold sumnjao je u njihovu djelotvornost te je poeo provoditi pokuse pri kojima je nekim pacijentima davao lijek, a nekima pilulu s laktozom (ili eerom i laktozom). To je bio jednostruko slijepi pokus. Pacijenti nisu znali
38
koju su pilulu popili, ali lijenici koji su ih testirali jesu. Nakon vie od dvije godine lijeenja, Gold i njegov kolega Nathanikel Kwit opazili su da pacijenti na pitanje o intenzitetu bolova daju kontradiktorne odgovore. Kad su to poblie prouili, otkrili su da lijenici pacijentima postavljaju pomalo razliita pitanja, ovisno o tome primaju li ksantin ili kontrolni lijek. Tako ih navodei pitanjima, zapravo su utjecali na rezultate, te uzrokovali pogrjeke. Gold i Kwit promijenili su metodologiju, tako da lijenici vie nisu znali koji pacijenti piju koju pilulu. Bio je to prvi primjer klinikog pokusa pri kojemu ni pacijenti ni lijenici nisu znali koji je lijek posrijedi. Takva je vrsta kontrolirane studije poslije dobila naziv dvostruko slijepa studija jer su i pacijent i lijenik slijepi u pogledu toga dobiva li pacijent aktivni lijek ili neaktivnu intervenciju. Kwit je saeo bit te metode: Potkraj studije zakljuili smo da lijenik ne mora znati to daje, pacijent ne mora znati to prima, a ni ispitiva ne mora znati tko je to primio.3 Kad je uveden taj novi kontrolni element, istraivanje je nadalje pokazalo kako ksantin nije u lijeenju angine pectoris nimalo djelotvorniji od eerne pilule, a to su pokazale i kasnije studije. Mnoga druga istraivanja pokazala su kako pacijenti imaju zadivljujuu sposobnost da otkriju oekuju li lijenici da njihovo lijeenje bude uspjeno. Istraivai na neki nain nehotice, ili ak podsvjesno, svoju spoznaju i oekivanja prenose na pacijenta. To mogu initi na vrlo istanan nain, izrazom lica, kretnjama tijela, tonom glasa.4 Ljudi se razlikuju po sposobnosti da itaju te znakove, koja je dokazana ak i u ivotinja. Zato radi postizanja najboljih rezultata pri istraivanju ispitivai ne smiju znati, ili moraju biti slijepi u pogledu terapije koju pacijenti primaju. To je bit dvostruko slijepog klinikog testiranja. Istraivanje je tijekom godina potvrdilo kako je mnogo vjerojatnije da e se toni rezultati postii dvostruko slijepim kontroliranim pokusom, nego jednostruko slijepim kontroliranim pokusom a i jedno i drugo vjerojatno e dati mnogo tonije rezultate od promatrakog istraivanja i analize sluaja.
Randomizacijom se postiu toniji rezultati

Prvi je randomizirani kliniki pokus proveden na pacijentima s tuberkulozom, otprilike u isto doba kad i Goldovo istraivanje s pacijentima koji su imali anginu pectoris. U XIX. je stoljeu svaka sedma smrt bila uzrokovana tuberkulozom. Mnoge su razliite lijekove hvalili da lijee tuberkulozu, ali se naknadno pokazalo da slabo pomau. Sve do 1940-tih godina tuberkuloza plua standardno se lijeila tako da se hotimice izazove kolaps jednog plunog krila; ako su oba bila inficirana, jedini je nain lijeenja bilo leanje u postelji.5 Sir Austin Bradford Hill esto se spominje kao otac klinikih pokusa jer je utjecao na klinika istraivanja. Za Drugog se svjetskog rata zarazio tuberkulozom i
39
imao je tu sreu da je preivio. Pet je godina bio teko bolestan te zato nije uspio ostvariti svoj san i zavriti medicinski fakultet. Ljubav prema medicini navela ga je da studira statistiku, a statistiko je znanje na medicinska pitanja primjenjivao kao epidemiolog. Epidemiologija se bavi prouavanjem uestalosti neke bolesti u populacijama i initeljima koji pridonose poveanju ili smanjenju te uestalosti. Hill se zanimao za prouavanje tuberkuloze i bio je lan Britanskog medicinskog istraivakog vijea (British Medical Research Council) kad se pojavilo izvjee o djelotvornosti novog lijeka streptomicina u lijeenju tuberkuloze. Vijee je osmislilo kliniki pokus za streptomicin, koristei se Hillovim strunim znanjem iz statistike.6 Istraivai su u to doba poinjali shvaati kako je poeljno da ispitanici u kontrolnoj skupini budu vrlo slini onima u skupini koja prima testirani lijek, jer bi razlika inae mogla uzrokovati drukije rezultate.7 Ako su, primjerice, u jednoj skupini uglavnom mlai ljudi, a u drugoj uglavnom stariji, razliiti bi rezultati mogli biti posljedica dobne razlike, a ne djelotvornosti lijeka. Takvi se ostali initelji (primjerice, dob, spol i ekonomski status) nazivaju zbunjujuim varijablama. Najbolji nain da se takve razlike meu skupinama izbjegnu je nasumini (ili arbitrarni) odabir ispitanika u skupinama i koritenje statistikih metoda radi provjeravanja jesu li skupine sline u svakom poznatom i relevantnom pogledu. Danas se takvo nasumino odabiranje temelji na raunalno dobivenim nasuminim alokacijskim tablicama. Istraivai ne mogu birati koji e pacijenti zavriti u kojoj skupini. To se najbolje obavlja tako da pacijente rasporedi netko tko ih nije ni vidio te da ispitivaima tek poslije zavretka pokusa kae tko je bio u kojoj skupini. Ustanovljeno je da je korisnost terapije pri istraivanjima koja nisu bila pravilno randomizirana u prosjeku bila precijenjena za 41 posto.8 Hillov je pokus sa streptomicinom pokazao da je vano nasumino odabrati koji e ispitanici biti u kojoj skupini. U njegovom je pokusu jedna skupina dobivala injekcije streptomicina i odmarala se u postelji, a druga se skupina samo odmarala u postelji. Istraivanje bi bilo znanstveno kvalitetnije da su ispitanicima u drugoj skupini davali injekcije bez aktivnog lijeka. Ali obzirnost katkad mora biti vanija od znanstvenih pitanja. Streptomicin su ispitanici dobivali etirima intramuskularnim injekcijama na dan u razdoblju od est mjeseci. To ih je boljelo. Davati pacijentima toliko bolnih injekcija koje im nee koristiti smatralo se neprimjerenim. Znanstvenici su smatrali kako je znanstvena korist manje vana od etikog pitanja izbjegavanja nepotrebne boli i neugode. Pacijenti su oito znali kojoj skupini pripadaju. Istraivai su to kompenzirali time to to nisu znali radiolozi koji su oitavali rendgenske snimke i lijenici koji su ih kliniki procjenjivali. Rezultati su pokazali da je u skupini koja je primala streptomicin stopa smrtnosti bila upola manja, a postotak napretka gotovo dvostruko vei. Tako je taj pokus postao vanim dokazom za djelotvornost rane primjene antibiotika, a i donio nove spoznaje u pogledu organiziranja znanstvenih istraivanja.
40
Jaki placebo uinak

Utjecaj pacijentova vjerovanja i utjecaj lijenikova ophoenja prema pacijentu na oporavak esto se naziva placebo uinkom. On ima vanu i esto korisnu ulogu u svim oblicima medicinske i kirurke skrbi. Neki su povjesniari medicine ak zakljuili kako je povijest medicine uglavnom povijest placebo efekta. To objanjava zato ljudi ak i danas kau da se od kojekakvih terapija osjeaju bolje ak i kad je rije o obmani. Randomiziranim se kontroliranim pokusima ustanovljava je li neka terapija zaista djelotvorna, ili djeluje zbog placebo uinka. Placebo i placebo efekti razliito se definiraju. Placebo je tableta, injekcija ili postupak (ili dio postupka) koji u pacijenta potakne blagotvornu reakciju a da sm ni na koji poznati nain konkretno ne djeluje na tijelo. Moda se pacijent oporavi jer mu je lijenik ulio nadu. Ili vjeruje da e ga tableta ili injekcija izlijeiti, iako nemaju takva djelovanja. Istraivanja ve dugo upuuju na vanu ulogu placebo uinka. Struni i ugledni lijenik iz Nove Engleske Elisha Perkins (1741.-1799.) tvrdio je kako mnoge bolne bolesti lijei koristei se metalnim ipkama (koje su nazvane Perkinsonovim ipkama).9 Perkins je tvrdio kako njegove ipke djeluju zbog magnetskih svojstava metala. Gladio bi njima bolesni dio pacijentova tijela te izvijestio o velikom uspjehu. Perkins je bio toliko uvjeren u djelotvornost svojih ipki da je ljude otiao lijeiti u New York u doba epidemije ute groznice, ali se i sam zarazio te umro. Ali ipke su ostale glasovitima. Jedan je drugi lijenik, John Haygarth, bio skeptian u pogledu uspjeha s metalnim ipkama o kojemu je izvijestio Perkins pa je osmislio pokus, koji bismo danas nazvali kontroliranim ispitivanjem placeba. Nainio je drvene palice, obojio ih da izgledaju kao da su od metala te tako dobio placebo ili prijevarno sredstvo lijeenja. Zatim je njime tretirao pet pacijenata s reumatizmom, koristei se jedan dan Perkinsovim metalnim ipkama, a drugi dan drvenim tapovima. Pacijenti, koji su mislili da ih trlja Perkinsovim ipkama, izvjetavali su o istom olakanju kad ih je lijeio drvenim tapovima, kao i metalnim ipkama. Haygrathov je pokus bio demonstracija placebo efekta. Pacijentima se stanje nije poboljalo zato to ih je gladio Perkinsovim ipkama, ve zbog sloene dinamike placebo efekta. Faktor izljeenja... bili su pacijentova i lijenikova mata i vjera. Lijenikov je veliki ugled... bio dodatni initelj koji je pridonio pacijentovoj vjeri; tovie, to je lijenik poznatiji, to je vjerojatnije da e lijeenje biti djelotvorno.10 Placebo uinak vjerojatno je najvaniji kontrolni aspekt u klinikim pokusima. Prouavanje njegova djelovanja sloeno je, ali je injenica da se razlikuje ovisno o ljudima i postupcima. Izvjetaji esto pokau da se treina poboljanja moe pripisati placebu, bez obzira na to o kakvoj je terapiji rije. Ta se tvrdnja temelji na utjecajnom lanku iz 1955.godine.11 Autor lanka zakljuio je da placebo u prosjeku
41
djeluje u 35 posto sluajeva. Moe djelovati vie ili manje od toga. Angina pectoris se, primjerice, u 1950-tim godinama katkad lijeila kirurkim putem. U dvostruko slijepom istraivanju usporeen je oporavak pacijenata kojima je srce operirano s oporavkom onih kojima su samo zarezali kou (etinost takve vrste istraivanja danas se ozbiljno propituje i o njoj se raspravlja, ali to je druga tema). Vie od polovine pacijenata na kojima je uinjena placebo operacija reklo je da se mnogo bolje osjea bilo ih je jednako koliko i meu onima koje su uistinu operirali.12 Nedugo nakon toga, jo je jedno istraivanje pokazalo da je u svakog pacijenta koji je podvrgnut placebo operaciji zabiljeen velik napredak. Ubrzo nakon toga od operacije zbog angine pectoris se odustalo, ali ostala je simbolom vanosti placebo uinka. Placeba su djelotvornija u lijeenju nekih vrsta poremeaja. Najbolje djeluju kad je rije o bolovima, munini, depresiji i anksioznosti.13 Dobro djeluju i na poremeaje povezane s krvnim tlakom i gornjim dinim putovima. Ali ini se da nisu tako uspjena kad je rije o akutnim situacijama (primjerice o sranom infarktu) ili o degenerativnim bolestima.
Placeba i alternativna medicina

Uvjeti u kojima placeba djeluju uglavnom su isti kao i oni u kojima se koriste alternativne terapije. Istraivanja su pokazala da su ljudi koji se koriste alternativnom medicinom uglavnom zabrinutiji od ope populacije.14 Neki ih opisuju kao vrlo zabrinutim ljudima koji pomno paze na svoje tijelo i vie troe na odravanje zdravlja, iako ih je veina prilino zdrava.15 Ta poviena uznemirenost vrlo je vana jer placebo na nju najjae djeluje.16 Pozitivna interakcija izmeu pacijenata i zdravstvenih radnika moe snano utjecati na djelovanje placebo uinka; zato veliku vanost pripisujemo tom aspektu alternativnih terapija. Pozitivni je placebo efekt danas mnogo prisutniji nego to mnogi zdravstveni radnici ili javnost ele priznati. Uinak placeba ispitan je s lijekovima, biljem i ostalim botanikim sredstvima, kirurgijom, medicinskim postupcima, neaktivnim sastojcima, psihoterapijom i dijagnostikim testovima. Ali pojam placeba esto ima negativne konotacije. Mnogi ljudi misle kako je to nekorisno, prijevarno sredstvo, koje e lijenik pacijentu propisati kako bi mislio da uzima neto korisno, ako ne moe nai uzroka njegovim simptomima. Misli se da se placebo daje ljudima s psihosomatskim bolestima (koje su samo u njihovoj glavi), kako bi ih se umirilo. (Rije placebo oblik je latinskog glagola koji znai ugoditi.) Ali neki se pitaju je li to zapravo vano. Ako je pacijentu nakon terapije bolje, je li vano da li mu je pomogla sama terapija, ili placebo uinak? Zagovornici proizvoda koji su se nazivali obecalp (a koji se vie ne mogu nabaviti) nisu tako mislili. Proitate li naziv unatrag, vidjet ete kako djeluje. Kad se neka biljka ili terapija dokau
42
nedjelotvornima, ljudi katkad zagovaraju njihovo daljnje koritenje radi placebo uinka. Tvrde kako ne moe koditi. Ali ako je takvo lijeenje skupo ili ako je za njega potrebna visoka strunost, a zapravo djeluje s pomou placebo efekta, ljude se time zapravo vara i navodi da uludo troe novac. Placebo ima i svoju tamnu stranu. Placebo uinak uistinu djeluje ali katkad i tetno.
Negativno djelovanje placeba

Ono to se izvan znanstvenih krugova obino ne spominje je obratna situacija, koja se naziva nocebo efektom, pri kojemu je pacijentova reakcija na placebo negativna ili loa. To spominjemo da vam pokaemo kako pacijentova reakcija moe biti nepredvidljiva. U pregledima medicinskih istraivanja zakljuuje se da je gotovo etvrtina ispitanika koji su uzimali placebo (primjerice eernu pilulu) spontano izvijestila o tetnom uinku.17 Kad su istraivai aktivno ispitali ispitanike, ak tri etvrtine ih je posvjedoilo o najmanje jednom tetnom uinku. U nekim su istraivanjima ispitanici s placebom imali vie nuspojava nego oni koji su dobivali aktivni lijek. Veina je nocebo uinaka razmjerno blaga; to su uglavnom glavobolje, pospanost, munina, zamor i nesanica. Mnogim se initeljima moe objasniti kako nocebo djeluje. Negativnu reakciju moe potaknuti svako prijanje loe iskustvo u ambulanti ili u bolnici, ili neugodno iskustvo s bilo kojim lijekom. Vana je mo sugestije. U jednoj su studiji astmatiarima rekli da udiu slanu vodu u spreju (fizioloku otopinu, koja je nekodljiva).18 Kao to se i oekivalo, u kontrolnoj skupini nije bilo poboljanja. Ali kad su ispitanicima rekli kako tekuina sadrava supstance koje obino potaknu alergijsku reakciju, polovina je ispitanika iskusila tekoe s disanjem. Dvanaestero ih je imalo prave astmatine napadaje. Kad su im dali da udiu istu tu fizioloku otopinu, rekavi im da je rije o lijeku protiv astme, napadaji su prestali. Fizioloka otopina, eerne pilule i nepostojea elektrina polja na neke su ljude nepovoljno djelovala. To upuuje na problematinost promicanja nedjelotvornih lijekova. Placebo i nocebo uinci upuuju na mo rijei i na vanost povjerenja izmeu pacijenta i zdravstvenih radnika. Pokazuju i zato je vrlo teko ustanoviti je li neka terapija uistinu djelotvorna.
Statistika i kontrolirana istraivanja

Kad znanstvenici prikupe podatke, moda e ustanoviti da se rezultati u jednoj skupini poneto razlikuju od onih u drugoj skupini. Ali rezultati se moraju pomno procijeniti. Ako se rezultati u lijeenoj skupini ne razlikuju drastino od rezultata u kon-
43
trolnoj skupini, kolika ta razlika mora biti da bismo bili sigurni u uspjenost terapije? Drugim rijeima, kako znati kolika je razlika dostatna, a kolika nije? Razlike meu skupinama mogu biti posljedica sluajnosti ili toga da je terapija zaista dobra. Zato se obavlja nekoliko sloenih statistikih kalkulacija. Nakon toga rezultati istraivanja pokazat e je li razlika izmeu dviju skupina statistiki relevantna ili nije. Ako jest, vjerojatnost da su pozitivni rezultati posljedica uspjenog lijeenja vea je nego da je rije o sluajnosti. Ako razlika nije statistiki relevantna, ne moemo se mnogo pouzdavati u djelotvornost terapije. U takvim je primjerima vano ne donositi definitivne zakljuke o terapijama koje su se u tom istraivanju primjenjivale. Na takve statistike proraune utjee i broj ispitanika. to ih vie sudjeluje u klinikom istraivanju, to su rezultati pouzdaniji. to je pacijenata manje, studija je manje pouzdana i vjerojatnije je da su razlike posljedica sluajnosti. To utjee na trokove istraivanja. Da bi se dobili pouzdaniji rezultati, istraivanja moraju obuhvatiti vie ispitanika, to znai da e dulje trajati i da e biti skuplja.
Nekontrolirana znanstvena istraivanja

Vjerojatno vam je sad ve jasnije zato su nekontrolirana istraivanja nia na hijerarhijskoj ljestvici. Ako nemamo kontrolnu skupinu koju moemo usporediti sa skupinom na kojoj se primjenjuje terapija, ne moemo biti sigurni jesu li opaene promjene posljedica terapije ili nekog drugog initelja (ili sprege vie initelja). Iako se takvim istraivanjima ipak stjeu korisne informacije, ne bi se njima smjelo koristiti kao dokazima za tvrdnju da su opaeni uinci uzrokovani terapijom. Kad se u XVI. stoljeu medicina poela razvijati, prvi su se pokusi temeljili na pozornom promatranju. U staro se doba, primjerice, trovanje obino lijeilo bezoarom. Taj je kamen, prema legendi, bio kristalizirana suza jelena kojega je ugrizla zmija (zapravo je bila rije o unom kamencu). Ako se taj kamen proguta, tvrdila je legenda, ostat e u elucu i upiti sav otrov koji je bolesnik popio. Francuski je kirurg Ambroise Par, poznatiji po tome to je pridonio ugledu srednjovjekovne kirurgije u doba kad se jo svodila na sporednu djelatnost brijaa, bezoar dao nekom kuharu kojega su zbog krae osudili na smrt. Kuhara su natjerali da popije ivin klorid, uobiajeni otrov, te je unato protulijeku umro u agoniji.19 Bilo je jasno da bezoar ne koristi.
Prirodni tijek bolesti

Promatraka su istraivanja ograniena jer opaenim promjenama mogu pridonijeti mnogi initelji. Jedan je vaan initelj prirodan tijek bolesti. Mnoge e bolesti i bolovi proi same od sebe. Prema nekim procjenama, ljudi ozdrave od ak 80 posto svih bolesti, bez obzira na lijeenje.20 Ima mnogo zdravog razuma u tvrdnji kako e infek-
44
cija gornjih dinih putova s aspirinom ili acetaminofenom proi za tjedan dana, a bez iega za sedam dana. ak i vrlo teke bolesti, kao to je rak, znaju neobjanjivo nestati, to se u medicini naziva spontanom remisijom. Teina stanja kod mnogih kroninih bolesti promjenljiva je; ako se s lijeenjem zapone u najgoroj fazi, moe se initi da je pomoglo ali bolest bi se zapravo i sama povukla, da bi se poslije opet vratila.
Prouavanje zdravlja u narodu

Epidemiologija se bavi prouavanjem zdravlja u velikim populacijama. Provodi istraivanja radi ustanovljavanja povezanosti zdravlja i bolesti s razliitim aktivnostima, znaajkama i ivotnim stilom, koja se struno nazivaju epidemiolokim studijama. Iako se njima moe ustanoviti povezanost nekih bolesti s nekim pojavnostima, ona nuno ne dokazuju i da su te pojavnosti uzrok bolesti. Nairoko je bilo poznato istraivanje o prehrambenim navikama razliitih naroda na Zapadu. Tradicionalna francuska kuhinja uvijek je obilovala umacima punim sastojaka koji pridonose sranim bolestima. Ali Francuzi su imali manju zastupljenost sranih bolesti od Amerikanaca, koji su jeli jednako masna jela. To su opaanje prozvali francuskim paradoksom. Epidemiolozi su pregledavali mnoga izvjea iz razliitih zemalja, ne bi li ustanovili to Francuze titi od sranih bolesti. Ispostavilo se da je meu Francuzima koji redovito piju vino manja stopa smrtnosti od sranih bolesti, nego meu Amerikancima koji se slino hrane. To je dovelo do pretpostavke da jedna aa vina uz veeru ljude na neki nain titi od sranih bolesti.21 To se inilo znanstvenom potvrdom drevnog obiaja pijenja vina! Zapoelo se s ozbiljnim ispitivanjima protektivne vrijednosti razliitog groa, i fermentiranog i nefermentiranog, odnosno njegovih aktivnih sastojaka (koji se nazivaju antioksidansima), koja su se nastavila do danas. Ali javnosti je manje poznat jo jedan epidemioloki zakljuak: da je u Francuza vea stopa smrtnosti od uzroka povezanih s alkoholom.22 Francuzi nisu na neki arobni nain zatieni od alkoholizma samo zato to vino obiavaju piti uz obroke i redovito. Neki su Amerikanci, ipak, zakljuili da bi, prema francuskom uzoru, morali piti vie alkohola. Jedan je komentator rekao: Jedi kao Francuz, pa e umrijeti kao Francuz! Iz toga valja nauiti kako sve znanstvene studije nisu sline. Epidemioloke studije nisu randomizirani kliniki pokusi. Epidemiolozi promatraju ljude i postavljaju im mnoga pitanja o nainu ivota, primjerice o prehrani. Tim se studijama povezuju injenice na primjer, da ljudi koji umjereno piju vino manje obolijevaju od sranih bolesti. Ali to ne dokazuje da umjereni unos vina uistinu sprjeava srane bolesti. Da bi se to dokazalo, morao bi se provesti kontrolirani pokus, pri kojemu bi se dvije skupine razlikovale samo po tome to bi jedna uz jelo pila vino, a druga ne bi. Takva
45
vrsta znanstvenog dokaza jo ne postoji, pa se zato i dalje raspravlja o tome bi li ljudi svojoj prehrani morali dodati vino, ili ne.
Analiza sluaja
Nii je oblik istraivanja analiza sluaja. To je podrobno izvjetavanje o rezultatima primjene neke terapije na pacijenta ili na manju skupinu pacijenata. U izvjetaju o analizi sluaja navodi se to potpuniji opis svih initelja u pacijentovu iskustvu. Objavi li se nekoliko izvjetaja o analizi sluaja o nekoj terapiji, mogu se uoiti slinosti. Tada netko moe pokrenuti kontroliranu studiju kako bi se procijenilo je li initelj, za kojega se ini da je svima zajedniki, uistinu uzrok opaenog uinka.
Anegdotalna opaanja samo su poetak

Analize sluajeva nisu dokaz djelotovornosti zato to su zapravo oblik anegdotalnog opaanja. Takva se vrsta dokaza sastoji u tome da su ljudi rekli kako su osjetili olakanje, ili ozdravili, nakon neke terapije. Svi imamo takve prie. Prepriavamo to se dogodilo kad smo neto uinili ili popili, osobito ako nam je taj proizvod, terapija ili usluga pomogla. Katkad imamo samo anegdotalni dokaz. Anegdotalni dokaz nije dovoljan za donoenje valjanog zakljuka o uzroku ozdravljenja. Orijentira se samo prema izvjetajima o pozitivnim rezultatima i zanemaruje mogunost da terapija nekim ljudima ne koristi ili da za njih ak moe biti opasna. Usredotoenje samo na negativne rezultate moe za posljedicu imati odbacivanje terapije, koja bi zapravo mogla biti nov i vaan nain lijeenja neke bolesti. Uz iznimku nedokazanog miljenja, anegdotalni dokazi najmanje su korisna vrsta dokaza s pomou kojih se moe prosuivati o djelotvornosti neke terapije, bila ona konvencionalna ili alternativna. A mnogo se alternativne medicine reklamira najvie na temelju anegdotalnih dokaza. Nevolja je djelomice u tome to su takvi anegdotalni dokazi diljem svijeta potvrdili korisnost mnogih nevjerojatnih i bizarnih lijeenja. Ali oni uglavnom ne uzimaju u obzir mnoga druga zbivanja u pacijentovu ivotu, koja su moda pridonijela onome to se dogodilo. Svrha je znanstvenih metoda napraviti presjek anegdotalnih podataka, da bi se ustanovilo postoji li u njima zrno istine. Zamislite, na primjer, udovicu kojoj je prije dvije godine umro mu. Svake je godine, na godinjicu njegove smrti, obuzme duboka depresija. Prijatelji, koji taj datum ne pamte, zakljue da je njezina potitenost kemijske naravi, pa joj predloe da nabavi proizvod u slobodnoj prodaji, koji se reklamira kao mnogo djelotvorniji i neopasniji od svih farmaceutskih lijekova. Udovica uzme lijek, ali istodobno odlui poeti volontirati u crkvenom socijalnom radu. Ondje upozna udovca s kojim dijeli sline interese i ivotne vrijednosti.
46
Odu skupa na ruak. Zatim ponu zajedno izlaziti. Oboje shvate da bi se opet mogli zaljubiti. Udovica se zahvaljuje Bogu za novi ivot, koji joj je donio radost. A prijatelji svima ponu hvaliti lijek zbog dramatine promjene u njezinu raspoloenju. Njihove se preporuke temelje na opaanju, koje je tono. Depresija je potpuno nestala. Ali netoan je njihov zakljuak da je uzrok tome lijek. Vjerojatnije je da je udovica boljeg raspoloenja zbog ivotnih promjena, ili zbog sloena meudjelovanja svih initelja. Vanost je anegdotalnih dokaza u upuivanju na mogunost da bi neka terapija mogla biti djelotvorna. Ako mnogi ljudi kau da im je terapija pomogla, potrebno ju je dodatno ispitati. Zato se, primjerice, gospina trava ispituje u mnogim klinikim pokusima. Izobilni anegdotalni dokazi upuivali su na korisnost u lijeenju blage depresije. Znanstvenim se metodama dokazuje tonost onoga na to upuuju anegdotalni izvjetaji. Promicatelji alternativne medicine esto tvrde kako bi se viestoljetna uporaba neke terapije ili lijeka morala smatrati valjanim dokazom njihove djelotvornosti. Zato bi se ljudi inae time koristili? kau. Veina bi se znanstvenika i lijenika sloila da to nije valjani dokaz. Naprotiv, takvi anegdotalni dokazi i svjedoanstva najmanje su vrijedni pri procjenjivanju djelotvornosti bilo koje terapije. Povijesna primjena nekog lijeka samo je jo jedan oblik anegdotalnog dokaza koji biljei to se dogodilo, ali ne i zato se dogodilo. Mnogim bi se razlozima, zapravo, moglo objasniti zato se neki lijek stoljeima koristi. Ljudi katkad neto rabe i zato to im nita drugo nije pri ruci. Neki e lijek katkad popiti zato to je vrsto povezan s njihovom kulturom ili religijom. Ili moda zbog toga to je bolest kratkotrajna, ili to jaa i slabi, ne shvaaju kako poboljanje ni na koji nain nije povezano s lijekom. Kad je rije o kontroli zaea, neko se smatralo da ene moraju izbjegavati odreena sveta mjesta. ena se mogla odmarati pokraj vode i osjetiti kako se dijete u njoj prvi put pomaknulo. Kako je od spolnog odnosa do prvog osjeta djeteta u njezinoj utrobi proteklo mnogo vremena, to se dvoje nije povezivalo. Zato se za tu enu prevencija zaea sastojala u izbjegavanju vodenih povrina. Veini ljudi kojima je danas vie od pedeset godina govorili su da, opeku li se, smjesta opeklinu premau maslacem ili uljem. Osoblje u hitnoj medicinskoj slubi ve godinama ljudima nastoji objasniti da masnoa ne pomae tovie, da sprjeava iscjeljujue djelovanje pravilnog postupka. Hladna se voda (ne led!) pokazala izvrsnom i najboljom terapijom koju smjesta valja primijeniti na opeklinu, prije odlaska lijeniku. Ima jo mnogo takvih primjera. to se dulje neka terapija u nekoj zemlji koristila, to se vjerojatnijim smatra da je korisna. Ali njezina vrijednost moe biti neznantna. Dobar rezultat moe biti samo posljedica placebo uinka potkrijepljenog s nekoliko izvjetaja o dobrim iskustvima, koji se stalno ponavlja, a loa se iskustva zaboravljaju.
47
Uloga temeljnih znanstvenih istraivanja

Studije i izvjetaji o kojima je dosad bilo rijei obuhvaali su pokuse s ljudima. Druga istraivanja pridonose znanju o ljudskoj anatomiji i o prirodnom tijeku bolesti. Vano je razumjeti kako pridonositi zdravlju i kako lijeiti bolest. Znanstvene studije o tome nazivaju se temeljnim istraivanjima. U XVII. i XVIII. stoljeu u anatomiji i mikrobiologiji otkriveno je mnogo toga protivnog tvrdnjama grko-rimskog lijenika Galena (131.-200. pr.n.e.). Ta su nova otkria potaknula ozbiljna pitanja o tome mogu li terapije utemeljene na Galenovim teorijama uope djelovati. Ali Galenove su teorije u zapadnoj medicini prevladavale 1500 godina. Galen je drao kako se ingestirana hrana u jetri pretvara u krv. Krv zatim, smatrao je Galen, proima sve tjelesno tkivo te prolazi kroz srce, gdje na neki tajanstven nain uzima na sebe ivotni duh koji upravlja svim ivotnim funkcijama. Nevolja je djelomice bila u tome to se Galenova teorija nije temeljila na dokazima ve ju je izveo iz svojih filozofskih motrita. Ali zbog autoriteta s kojim je plasirao svoje zakljuke, ta se teorija odrala naratajima. To se promijenilo tek kad se suvremena znanost razvila s pomou nastojanja na dokazima. William Harvey (1578.-1657.) secirao je ivotinje te tako otkrio da krv neprekinuto cirkulira tijelom i da je tjera srce. Harvey je istaknuo vanost promatranja u medicini i prvi se koristio kvantitativnom analizom. Izraunao je volumen krvi u tijelu i tako opovrgnuo Galenove teorije o krvi. Harvey se bojao da e, objavi li svoja kontroverzna otkria, ostati bez sredstava za ivot. Nakon to ih je objavio, razmiljao je: Kocka je baena; pouzdajem se u ljubav prema istini i u potenje inteligencije.23 Harvey je svoje tvrdnje mogao objektivno svima demonstrirati, to je vana odlika znanstvenog istraivanja. Harveyeva su otkria oslabila utjecaj Galenove teorije i uputile na mogunost da popularne metode lijeenja utemeljene na Galenovim teorijama (primjerice putanje krvi i ienje crijeva) mogu biti nedjelotvorne. Danas se alternativna terapija ili lijek smatraju upitnima ako njihove tvrdnje proturjee znatnom korpusu rezultata temeljnih znanstvenih istraivanja. To djelomice objanjava zato se skeptino gleda na homeopatiju jer je u suprotnosti s golemom koliinom dokaza da vee koliine lijeka djeluju jae, a ne obrnuto.
Znanstvena istraivanja i regulativa

Za Drugog je svjetskog rata bilo vrlo potrebno iznai pouzdane postupke za procjenjivanje djelotvornosti proizvoda ne samo kad je bila rije o lijekovima, nego i drugim proizvodima vanim za ratna zbivanja, primjerice za hranu, odjeu, sklonita i vozila.24 U tim su se nastojanjima izvjebali strunjaci za usporedbu uinkovitosti slinih proizvoda s pomou najobjektivnijih metoda. Na to ih je uvelike natjerala pot-
48
reba za sigurnou. Veina se ljudi iznenadi kad uje da u komercijalnu proizvodnju dospije tek mali broj lijekova koje farmaceutske tvrtke razviju. U dvadeset godina traganja za lijekom protiv malarije, na ivotinjama je ispitano 300.000 lijekova, od kojih se samo dvanaest pokazalo korisnima i dovoljno sigurnima da bi se njima lijeili ljudi. Jo ih je manje dospjelo na trite.25 Drugi je poticaj za provoenje kontroliranih klinikih pokusa doao od zakonskog pritiska. Krajem pedesetih godina u Europi je uveden novi lijek, blagi sedativ. Kako se inilo da velike doze nisu tetnije, smatrao se nekodljivim i preporuivali su ga trudnicama za ublaavanje jutarnjih munina, visokog krvnog tlaka te migrene.26 Godine 1961. pojavili su se izvjetaji o deformacijama djece u ena koje su taj lijek u trudnoi uzimale. Talidomid je brzo povuen s trita u cijelom svijetu, ali ne prije nego to se rodilo osam tisua djece, mnogo njih bez udova. Deformirana su bila djeca 20 posto ena koje su talidomid uzimale. Prodaja talidomida u SAD-u nikad nije odobrena, ali ne zato to se sumnjalo da moe koditi neroenoj djeci. Proizvoai lijekova morali su dokazati da su njihovi proizvodi sigurni da bi im Uprava za hranu i lijekove (FDA) dala dozvolu za prodaju u SAD-u. Kako je u nekih ivotinja kojima su davali talidomid dolo od oteenja ivaca (koje se struno naziva perifernom neuropatijom), FDA proizvod nije pustio na trite. Za nekih klinikih pokusa u SAD-u talidomid su davali trudnicama, zbog ega se sedamnaestero djece rodilo s karakteristinim deformitetom. Mnogi su vjerovali kako su propisi FDA sprijeili mnogo veu tragediju. Zato su uvedeni jo stroi propisi. U Kongresu je 1962. godine izglasan zakon kojim se trailo da proizvoai podastru adekvatna i dobro kontrolirana istraivanja pod vodstvom strunjaka s primjerenom znanstvenom naobrazbom i iskustvom, te s iskustvom u procjeni djelotvornosti dotinog lijeka.27 Postupno se definiralo i kakva ta istraivanja tono moraju biti. Od poetka 1980-tih godina, FDA u svrhu odobrenja novog lijeka trai randomizirane, placebo-kontrolirane, dvostruko slijepe klinike pokuse.
Neka istraivanja nisu dobro isplanirana

Medicina koja se temelji na dokazima razvila je metode pouzdanog utvrivanja djelotvornosti ili nedjelotvornosti razliitih terapija. Randomizirani dvostruko slijepi kliniki pokusi uvelike su pridonijeli sposobnosti konvencionalne medicine da utvrdi je li rije o nekodljivom i djelotvornom nainu lijeenja. Te se metode sve vie primjenjuju na alternativnu medicinu. Pregledom rezultata randomiziranih kontroliranih pokusa u alternativnoj medicini iz 2005. godine ustanovljeno je da su uglavnom jednako kvalitetni kao i pokusi provedeni u konvencionalnoj medicini.28 Ali i u tim metodama ima tekoa i ogranienja. Do najveih vjerojatno dolazi kad se smatra da je pokus dobro osmiljen, a nije tako. Mnogo je znanja potrebno
49
da bi se kliniki pokusi pravilno vodili. U protivnome neiskusni ili beskrupulozni znanstvenici mogu objaviti studije s ozbiljnim metodolokim pogrjekama. Za neke biste morali znati. Katkad su tvrdnje o znanstvenoj potpori neutemeljene i pretjerane. Katkad e poblie ispitivanje ili studija pokazati da ona sadri ozbiljne nedostatke ili da ne potvruje ono to se tvrdi. Jednom je studijom, primjerice, ustanovljeno kako terapeutski dodir kod ljudi s demencijom ublaava problematine bihevioralne simptome.29 Za terapeutski se dodir tvrdi da djeluje s pomou manipulacije netjelesnom ivotnom energijom te da zato nije potreban tjelesni dodir izmeu terapeuta i pacijenta. U toj je konkretnoj studiji terapeutski dodir obuhvaao masau glave, vrata i ramena. To je potpuno razliito od onoga to se inae opisuje kao terapeutski dodir. Skupina koja je dobila takvu terapiju pokazala je znatno bolje statistike rezultate od one koja nije dobila nikakvu terapiju, ali izmeu nje i tree skupine, koja je dobila obinu masau, nije bilo razlike. Ta studija, dakle, potvruje korisnost masae vrata, glave i ramena, a ne terapeutski dodir iako su rezultati tako prezentirani. U jednoj se drugoj studiji tvrdilo da su ene tretirane terapeutskim dodirom manje napete, zbunjene i tjeskobne te ivahnije od kontrolne skupine.30 Ispitanice su nasumino podijelili na dvije skupine, ali skupine su se, osim po primjeni terapeutskog dodira, razlikovale i drukije. Kontrolnu su grupu uveli u prostoriju i dali im da ispune formulare za istraivanje. ene iz druge skupine uveli su u tihu prostoriju, skinule su obuu, legle na bolniku postelju, porazgovarale s terapeutom i za terapije terapeutskim dodirom sluale oputajuu glazbu. Svaka je od tih zbunjujuih varijabli mogla utjecati na blagotvorni uinak u tom istraivanju. Ni to istraivanje nije potvrdilo djelotvornost samog terapeutskog dodira, iako su tako tvrdili. Vrbina je kora jo jedan zanimljiv primjer. Stoljeima se koristi kao prirodni lijek za glavobolju i upalu zglobova. U XIX. su stoljeu znanstvenici otkrili kako sadri aktivni sastojak, salicilnu kiselinu, koja uistinu otklanja bol. Ali iritira eludac. Da bi iritaciju ublaili, kemijski su je preinaili u acetilsalicilnu kiselinu koju danas poznajemo kao aspirin. Tako je biljka s dugom tradicijom anegdotalnih dokaza dovela do proizvodnje znanstveno provjerljiva lijeka. Neki danas zagovaraju uporabu vrbine kore kao prirodnu alternativu farmaceutskom aspirinu. Dokaze o nekodljivosti i djelotvornosti aspirina ne smije se koristiti kao dokaze u korist vrbine kore. To dvoje nipoto nije isto. Tablete aspirina sadre acetilsalicilnu kiselinu i druge neaktivne sastojke, koji slue samo za povezivanje. Vrbina kora sadri salicilnu kiselinu te mnoge druge kemikalije koje se u njoj prirodno nalaze. Svaka tableta aspirina sadri istu koliinu aktivnog sastojka, dok koliina aktivnih sastojaka u vrbinoj kori ovisi o tome gdje je ubrana, kad je ubrana, i kako je pakirana. Ako se kora koristi za pripremu aja, na to e utjecati i mnoge druge varijable temperatura vode i koliko smo dugo u njoj namakali koru. Zato se rezultati studija u kojima su se koristili proieni aktivni sastojci ne smiju koristiti za dokazivanje djelotvornosti lijekova iz prirode.
50
Vano je pratiti literaturu

S obzirom na dananju proirenost klinikih pokusa, zdravstveni radnici imaju novu tekou: silno mnotvo dostupnih informacija. Oko 20.000 do 30.000 zdravstvenih i medicinskih asopisa svake godine objavi dva milijuna znanstvenih lanaka.31 Kad bi se naslagali jedan na drugi, inili bi stup visok 45 metara.32 Netko je izraunao kako bi zdravstveni radnici svakog dana morali proitati devetnaest izvornih lanaka da bi bili informirani o zbivanjima na podruju svoje struke.33 Mnogi se takvi lanci s izvjetajima o klinikim pokusima ne mogu na brzinu proitati. A to su samo pisane informacije. Manje od polovine provedenih klinikih studija objavi se u pisanom obliku o ostalima se izvjetava uivo na skupovima ili ih ne prihvate za objavljivanje.34
Narativni izvjetaj
Sve se te informacije moraju saeti i spojiti u neki uporabni oblik, kojim e se zaposleni lijenici i zainteresirani pacijenti moi koristiti. Zato se izdaju sustavni pregledi. Sva se istraivanja o nekoj terapiji ili lijeku prikupe i samu. Najee se to naziva narativnim izvjetajem. Sastavlja takva izvjetaja, koji je obino strunjak na tom podruju, odabrat e najvanija istraivanja o terapiji i napisati lanak o njezinim prednostima i nedostatcima. Zakljuit e kakvi su dokazi i to znae za kliniku praksu. Takvi pregledi navode koncizne saetke strunjaka upoznatih s pojedinostima o istraivanju. Narativni izvjetaji korisni su, ali i poprilino ogranieni. Veina sastavljaa vjerojatno e imati neku svoju zamisao o istraivanju. Takva e se autorova pristranost oitovati u zakljucima, osobito ako je i sm provodio istraivanja s tom terapijom, pa je zato izvjetaj i odluio napisati. Pisci takvih preglednih lanaka moraju biti to objektivniji. Izdavai danas radi to manje pristranosti poduzimaju zatitne mjere. Poznati je primjer pristranosti pregled istraivanja o korisnosti vitamina C za lijeenje obine prehlade. Linus Pauling (1901.-1994.) bio je biokemiar i dobitnik dviju Nobelovih nagrada, jedne za kemiju 1954., a druge za mir 1963. Pregledao je sve dostupne izvjetaje o vitaminu C i obinoj prehladi te o svojim nalazima objavio dvije knjige. Iz istraivanja koja su proveli drugi zakljuio je kako visoke doze vitamina C sprjeavaju prehladu te ublaavaju bolest i skrauju njezin tijek. Dodao je: Dobijete li prehladu i dopustite li da dugo traje, to znai da niste uzeli dovoljno vitamina C.35 Pauling se u svojem pregledu pozvao na trideset studija, ali nije objasnio kako je do njih doao ni kako ih je iscrpno istraio. Neka je istraivanja ocijenio visokokvalitetnima, a neka niskokvalitetnima, ali nije objasnio kako je do takvih ocjena doao. Nije napisao ni je li bio slijep za rezultate istraivanja kad je ocjenjivao njihovu kvalitetu. Najbolji nain da se procijeni kvaliteta istraivanja je procjenjivati ne gledajui rezultate. Takvom se metodom izbjegava prosudba koja e unaprijed stvorene zak-
51
ljuke ocijeniti kao kvalitetnije. U Paulinogovu je pregledu veina istraivanja potvrivala njegov zakljuak, a o onima koja ga nisu potvrivala, rekao je da na alost, imaju nedostatke ne objanjavajui koje. Mnogo godina poslije jo se jedan znanstvenik spremao provesti kliniki pokus o vitaminu C i obinoj prehladi, nanovo preispitujui Paulingove podatke.36 Temeljito je pretraio literaturu te pronaao ezdeset jedno provedeno istraivanje. Unaprijed je odluio prema kojim e parametrima ocjenjivati jesu li kvalitetna. Zatim je ocjenjujui provoenje svakog istraivanja pokrio odjeljak s rezultatima. Tek bi tada pogledao zakljuke. Na ljestvici od 0 do 12 (12 je bila najvia ocjena) samo je petnaest od ezdeset jedne studije zasluivalo sedam ili vie bodova. Na temelju rezultata tih petnaest najkvalitetnijih istraivanja, zakljuio je: ak ni ako se uzima u gramskim koliinama na dan, vitamin C ne moe sprijeiti prehladu. Ali ako ve imate prehladu, megadoza od, primjerice, 1 g vitamina C moe malo (moda za 10 posto) skratiti trajanje i teinu prehlade.37
Sustavni pregledi
Takav se stroi i objektivniji oblik pregleda naziva sustavnim. Taj su zakljuak, a ne Paulingov, dosljedno potvrdile i druge studije i pregledi, pa konvencionalna medicina zato ni danas ne preporuuje velike doze vitamina C za sprjeavanje i lijeenje prehlade.38 Unato mjerama opreza, nijedan pregled ne moe biti apsolutno objektivan jer nijedan ovjek ne moe biti potpuno nepristran. S obzirom na to da se mora odrediti to e se smatrati dobrom, a to loom kvalitetom, te koji se rezultat smatra dostatnim za uvrtavanje meu najbolje studije, svaki e pregled biti donekle pristran. A to je vie pojedinosti o sastavljanju pregleda navedeno, to e lake biti odrediti koliko je objektivan.
Metaanaliza
Novija metoda sastavljanja pregleda naziva se metaanalizom, a osmiljena je kako bi se izbjegla pristranost. To je statistika metoda kombiniranja rezultata nekoliko pokusa koji su dali nejasne i proturjene rezultate. Veina klinikih pokusa s alternativnim terapijama zna biti vrlo mala i esto je slabo kontrolirana. Metaanaliza se temelji na teoriji da se umjesto provoenja novog, velikog i skupog pokusa sa stotinama pacijenata, mogu spojiti rezultati mnogih malih pokusa te tako dobiti tona opa slika djelotvornosti neke terapije. Ali metaanaliza je dobra samo onoliko koliko su dobra izvorna istraivanja. Ako su loa, i metaanaliza e biti loa. Sva istraivanja obuhvaena metaanalizom moraju biti vrlo slina da bi se dobio valjani zakljuak, a to nije uvijek mogue. Lanac dokaza sastavljen od slabih karika nee biti jai ako mu dodamo jo nekoliko slabih karika.
52
Nepouzdani pregledi
Neki se izvjetaji o terapijama, na alost, koriste nepouzdanim i neobjektivnim metodama izvjetavanja o terapijama. Oni koji reklamiraju alternativne terapije i preesto ih nastoje promicati i prodavati koristei se izvjetajima iz medija ili loe provedenim istraivanjima. Izvjetaji u kojima, primjerice, stoji istraivanja su pokazala... ili najnoviji dokazi potvruju... ne govore nam nita o kvaliteti i vanosti tih istraivanja. Takvi izvjetaji zapravo mogu zavoditi u zabludu jer se moe odabrati istraivanje koje potvruje samo onaj zakljuak koji autor eli promicati. Mnogo je vie vremena i rada potrebno da bi se sastavio sveobuhvatni pregled literature. Pri odabiranju terapije ravnajte se prema najsustavnijem pregledu koji moete nai. Mi smo se za preporuke u drugom i treem dijelu knjige koristili naelima i metodama sustavnog pregleda. Vrlo korisna knjinica s pomno sastavljenim sustavnim pregledima (pa tako i o mnogim o alternativnim terapijama i lijekovima) je Cochraneova knjinica. U mnogim je javnim i medicinskim knjinicama dostupna struna literatura i literatura prilagoena opem itateljstvu.39
Granice znanstvenih pokusa

Znanstvena istraivanja imaju svoje granice. Ima ih i konvencionalna medicina. I dalje ima bolesti za koje nema lijeka i simptoma koji se ne mogu ublaiti. Medicina ne moe sve izlijeiti. Svi e se lijenici, budu li se dovoljno dugo bavili medicinom, susresti s neobjanjivim: s pacijentom koji je odvie zdrav da bi umro, a ipak umre mlad; s ovjekom kojem su davali jo samo nekoliko tjedana ivota, a on je jo godinama poslije toga dobro. Neki e ljudi initi sve za to znamo da pridonosi zdravu ivotu, a ipak e umrijeti mladi. Neki e sve pogrjeno initi, a doivjet e duboku starost. Ne znamo zato. Konvencionalna medicina nije egzaktna znanost. Do dananjih je dosega stigla dugim putem pokuaja i pogrjeke, teorije i pokusa i promjene. Dijagnostika i prognostika su ograniene. Svaki je pacijent razliit i svaki e donekle razliito reagirati na istu terapiju. Da bismo odluivali na temelju dokaza, moramo prosuivati a da bismo to mogli, moramo biti informirani. Randomizirani kontrolirani pokusi zlatni su standard klinikih istraivanja. ak i unato ogranienjima, daju najbolje dokaze o tome to je djelotvorno a to nije, to je sigurno, a to nije. Kao to je jedan autor zakljuio: ak i najotriji kritiari naina na koji se danas provode kliniki pokusi ne bi se zalagali za to da se ne provode zbog jednostavna razloga: nema bolje alternative.40 Praksa utemeljena na dokazima najbolji je nain da struno medicinsko osoblje i pacijenti ustanove koje su dostupne terapije najdjelotvornije. Kao dobri poslui-
53
telji hrama koji nam je Bog dao, morali bismo se ograniiti na metode lijeenja i terapije koje su pouzdane, sigurne i djelotvorne. Svoje itatelje potiemo da ne pitaju: to mislite o toj terapiji? nego radije: Koji dokazi potvruju djelotvornost te terapije? Zato to predlaemo? Zato to e ta terapija, ako se za nju odluite, utjecati na jedno od vaih najveih blaga na ovoj zemlji: Ili zar ne znate? Tijelo vae hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji. Jer kupljeni ste otkupninom. Proslavite dakle Boga u tijelu svojem (1 Korinanima 6,19-20).
2. poglavlje: PRISTUP LIJEENJU UTEMELJEN NA DOKAZIMA
1. National Center for Complementary and Alternative Medicine: Expanding Horizons of Healthcare: Five-Year Strategic Plan 2001 2005. National Center for Complementary and Alternative Medicine: http://nccam.nih.gov/about/plans/fiveyear/ index.htm (30. kolovoza 2005.). 2. Harry Gold, Nathaniel T. Kwit i Harold Otto: The Xanthines (Theobromine and Aminophylline) in the Treatment of Cardiac Pain, Journal of the American Medical Association 108, br. 26 (lipanj 1937.), str. 2173 2179. 3. Nathaniel T. Kwit: navedeno u Arthur K. Shapiro and Elaine Shapiro: The Powerful Placebo: From Ancient Priest to Modern Physician (Johns Hopkins University Press, Baltimore, 1997.), str. 142. 4. Robert Rosenthal: Experimenter Effects in Behavioral Research (Irvington, New York, 1976). 5. Flvio D. Fuchs, Michael J. Klag i Paul K. Whelton: The Classics: A Tribute to the Fiftieth Anniversary of the Randomized Clinical Trial, Journal of Clinical Epidemiology 53, br. 4 (travanj 2000.), str. 335 342. 6. Medical Research Council: Streptomycin Treatment of Pulmonary Tuberculosis, British Medical Journal 2 (listopad 1948.), str. 769 782. 7. Theodore H. Greiner, Harry Gold, McKeen Cattel, Janet Travell, Hyman Bakst, Seymour H. Rinzler, Zachery H. Benjamin, Leon J. Warshaw, Audrie L. Bobb, Nathaniel T. Kwit, Walter Modell, Harold H. Rothendler i Charles R. Messeloff: A Method for the Evaluation of the Effects of Drugs on Cardiac Pain in Patients with Angina of Effort: A Study of Khellin (Visammin), American Journal of Medicine 9 (kolovoz 1950.), str. 143 155. 8. Kenneth F. Schulz: Iain Chalmers, Richard J. Hayes i Douglas G. Altman: Empirical Evidence of Bias: Dimensions of Methodological Quality Associated with Estimates of Treatment Effects in Controlled Trials, Journal of the American Medical Association 273, br. 5 (veljaa 1995.), str. 408 412. 9. Jacques M.Quen: Elisha Perkins, Physician, Nostrum-Vendor, or Charlatan?, Bulletin of the History of Medicine 37, 1963., str. 159-166.
54
10. Shapiro and Shapiro: Powerful Placebo, str. 127. 11. Henry K. Beecher: The Powerful Placebo, Journal of the American Medical Association 159, br. 17 (prosinac 1955.), str. 1602 1606. 12. Leonard A. Cobb, George I. Thomas, David H. Dillard, K. Alvin Merendino i Robert A. Bruce: An Evaluation of InternalMammary-Artery Ligation by a Double-Blind Technic, New England Journal of Medicine 260, br. 22 (svibanj 1959.), str. 1115 1118. 13. Vernon M. S. Oh: The Placebo Effect: Can We Use It Better? British Medical Journal 309 (srpanj 1994.), str. 69 70.
14. John A. Astin, Why Patients Use Alternative Medicine: Results of a National Study, Journal of the American Medical Association 279, br. 19 (svibanj 1998.), str. 1548 1553. 15. Paul H. Ray: The Emerging Culture, American Demographics (veljaa 1997.), str. 7. 16. Judith A. Turner, Richard A. Deyo, John D. Loeser, Michael Von Korff i Wilbert E. Fordyce: The Importance of Placebo Effects in Pain Treatment and Research, Journal of the American Medical Association 271, br. 20 (svibanj 1994.), str. 1609 1614.
17. Arthur J. Barsky, Ralph Saintfort, Malcolm P. Rogers i Jonathan F. Borus: Nonspecific Medication Side Effects and the
Nocebo Phenomenon, Journal of the American Medical Association 287, br. 5 (veljaa 2002.), str. 622 627.
18. Robert A. Hahn: The Nocebo Phenomenon: Concept, Evidence i Implications for Public Health, Preventive Medicine 26, br. 5 (rujan/listopad 1997.), str. 607 611. 19. Anonimni autor: Charitable Chirurgion, MD 4 (svibanj 1960.), str. 188 193. 20. Shapiro and Shapiro: Powerful Placebo, str. 51, 134. 21. E. N. Frankel, J. Kanner, J. B. German, E. Parks i J. E. Kinsella: Inhibition of Oxidation of Human Low-Density Lipoprotein by Phenolic Substances in Red Wine, Lancet 341 (veljaa 1993.), str. 454 457.
22. Malcolm Law and Nicholas Wald: Why Heart Disease Mortality Is Low in France: The Time Lag Explanation,
British Medical Journal 318 (svibanj 1999.), str. 1471 1476. Taj je lanak izazvao negodovanje mnogih autora, ije komentare moete proitati u British Medical Journalu 318 (svibanj 1999.), str. 1476 1480; British Medical Journal 319 (srpanj 1999.), str. 255 256; British Medical Journal 320 (sijeanj 2000.), str. 249 250.
23.M. E. Silverman: William Harvey and the Discovery of the Circulation of Blood, Clinical Cardiology 8, br. 4 (travanj 1985.), str. 244 246.
24. Shapiro and Shapiro: Powerful Placebo, str. 158.

25. Ibid. 26. George J. Annas and Sherman Elias: Thalidomide and the Titanic: Reconstructing the Technology Tragedies of the Twentieth Century, American Journal of Public Health 89, br. 1 (sijeanj 1999.), str. 98 101. 27. Kefauver-Harris Amendment to the Food and Drug Act (1962), navedeno u Shapiro i Shapiro: Powerful Placebo, str. 172.
28. Terry P. Klassen, Ba Pham, Margaret L. Lawson i David Moher: For Randomized Controlled Trials, the Quality of Reports of Complementary and Alternative Medicine Was As Good As Reports of Conventional Medicine, Journal of Clinical Epidemiology 58 (2005.), str. 763 768. 29. Diana L. Woods, Ruth F. Craven i Joie Whitney: The Effect of Therapeutic Touch on Behavioral Symptoms of Persons with
Dementia, Alternative Therapies in Health and Medicine 11, br. 1 (sijeanj/veljaa 2005.), str. 6674.
55

Medicina

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Medicina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ALTERNATIVNA MEDICINA

Prema dopunjenom i proirenom izdanju

Prema dopunjenom i proirenom izdanju

dr. sc. DNAL O'MATHNA dr. WALT LARIMORE

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE / 17

ALTERNATIVNE TERAPIJE / 129

BILJNI LIJEKOVI, VITAMINI I DODATCI PREHRANI / 313 Pregled lijekova / 315

PREDGOVOR HRVATSKOM IZDANJU

dr.sc. fra Josip Blaevi, OFMConv.

Dnal O'Mathna Dunboyne, County Meath, Irska

Walt Larrimore Colorado Springs, Colorado

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

LIJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

Konvencionalna se medicina zanima za alternativnu

Zanimanje raste i meu kranima

LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM

NIH zapoinje s procjenom alternativnih

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

Alternativna je medicina unosan posao

Rizici u alternativnoj medicini

LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

Mnogim alternativnim terapijama nedostaju dokazi o djelotvornosti

LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM

Alternativnim terapijama nedostaje primjerena regulativa

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM

renje. A to upozorenje zapravo proizvoaima omoguuje da se lako izvuku nijekanjem.

Alternativne terapije i drevne ili tradicionalne kulture

Duhovne terapije i krani

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

Kategorije terapija (Terapija je... ili Lijek je...)

LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM

Kako procijeniti alternativnu terapiju

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

Lijeenje alternativnom medicinom

eng/article6088911.html (23. rujna 2005.).

LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM

Physicians of London 32, br. 5 (rujan/listopad 1998.), str. 426-428.

Family Medicine 9, br. 8 (kolovoz 2000.), str. 692-699.

Medicine 347, br. 25 (19. prosinca 2002.), str. 2073 2076.

Pharmacotherapy 37, br. 6 (lipanj 2003.), str. str. 893 898.

and Drug Administration: www.fda.gov/oc/initiatives/ephedra/february2004 (26. rujna 2005.).

PRISTUP LIJEENJU UTEMELJEN NA DOKAZIMA

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

Hijerarhijski poredak dokaza Najbolji

Randomizirani kontrolirani pokusi

PRISTUP LIJEENJU UTEMELJEN NA DOKAZIMA

Randomizacijom se postiu toniji rezultati

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

PRISTUP LIJEENJU UTEMELJEN NA DOKAZIMA

Jaki placebo uinak

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE

Placeba i alternativna medicina

PRISTUP LIJEENJU UTEMELJEN NA DOKAZIMA

Negativno djelovanje placeba

Statistika i kontrolirana istraivanja

PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE