Osjeki matematiki list 11(2011), 113126

113

Kamatni raun
Mirta Beni Goran Beni

Saetak. U radu je prezentiran jednostavan metodoloki pristup u obradi kamatnog rauna temeljen samo na dvjema kljunim formulama te razumijevanju i primjeni principa jednostavnog i sloenog ukamaivanja. Pokazano je da izvedene formule za jednostavno i sloeno ukamaivanje odreuju funkciju rasta kapitala po razlicitim modelima kapitalizacije to ukazuje na potrebu strogog potovanja odabranog principa ukamaivanja u svakom pojedinom problemu. Navedeni su neki primjeri iz hrvatskih udbenika matematike u kojima se o tome ne vodi rauna te se u jednom zadatku koriste oba principa. Ovakvi i slini zadaci mogu biti uzrok zbrci koju u glavi imaju uenici kada pokuavaju nauiti kamatni raun. Kljune rijei: Jednostavno ukamaivanje, sloeno ukamaivanje, model kapitalizacije Interest Calculus Abstract. The paper presents a simple methodological approach in the treatment of interest rate calculus based only on the two key formulas and understanding of the principles of simple and compound interest. It has been shown that the formulas for simple and compound interest determine the capital growth functions obtained by dierent capitalization models, indicating the need for compliance with the principles of compound chosen in each problem. Some examples from Croatian mathematical textbooks have been presented in which both principles are mixed in the same problem. Such exercises can confuse students when they learn the interest calculus. Key words: Simple Interest, Compound Interest, Capitalization Model

za matematiku, Sveuilite J. J. Strossmayera, Trg Ljudevita Gaja 6, HR-3100 Osijek, e-mail: mirta@mathos.hr Strojarska tehnika kola Osijek, Istarska 3, HR-31000 Osijek, e-mail: grb1678@gmail.com

Odjel

114

Mirta Beni i Goran Beni

1.

Uvod

Dugogodinja nastavna praksa svjedoi da usvajanje gradiva vezanog uz kamatni raun mnogim uenicima nije lako. Posljedica te injenice je nedovoljno znanje iz tog podruja koje imaju npr. slubenici banaka sa zavrenom srednjom kolom. Zbog toga ne udi da je osamdesetih godina prolog stoljea dolo do zanimljive pojave u tadanjim jugoslavenskim bankama da se sukcesivnim kvartalnim oroenim ulaganjem mogao ostvariti vei kapital nego jednokratnim godinjim ulaganjem istog kapitala uz istu nominalnu godinju kamatnu stopu iako banka potie dugoroni oroeni ulog. Mnogi nastavnici koji su predavali kamatni raun u tom periodu u Hrvatskoj postali su svjesni da je potrebna promjena u metodolokom pristupu obradi kamatnog rauna te su se u Hrvatskoj pojavili tekstovi koji pojanjavaju suvremene pristupe nancijskoj matematici (npr. [5], [6], [4], [1] i mnogi drugi). U dananjim programima i udbenicima za srednje ekonomske kole posveuje se dosta panje kamatnom raunu pa se detaljno obrauje dekurzivno i anticipativno ukamaivanje po principu jednostavne i sloene kapitalizacije. Pri tome su principi kapitalizacije (jednostavan i sloeni kamatni raun) najee odvojeni u posebna poglavlja (vidjeti npr. [3], [9], [8]). Za razliku od udbenika srednjih ekonomskih kola, u udbenicima za etverogodinje strukovne/tehnike kole kao i u udbenicima za gimnazije, kamatni raun se uglavnom pojavljuje u poglavlju koje obrauje nizove ili u poglavlju o primjenama eksponencijalnih i logaritamskih funkcija. Pri tome se pojmovi jednostavnog i sloenog dekurzivnog ukamaivanja obrauju kao primjeri za aritmetike i geometrijske nizove, a tzv. kontinuirana kapitalizacija kao primjer primjene eksponencijalne funkcije (vidi npr. [2], [7]). Meutim, u oba pristupa kamatnom raunu uoavamo metodoloke probleme koji mogu uzrokovati probleme uenicima prilikom svladavanja gradiva iz kamatnog rauna. Ovaj lanak nastao je u elji da se prezentira jednostavan metodoloki pristup u obradi temelja kamatnog rauna s naglaskom na dekurzivno ukamaivanje. Najvei problem uobiajenih pristupa obradi kamatnog rauna ine: veliki broj formula koje treba zapamtiti te mijeanje principa jednostavnog i sloenog ukamaivanje. Prema miljenju autora ovog teksta, izbacivanjem detaljne obrade anticipativnog ukamaivanja iz programa ekonomskih kola uenicima bi se omoguilo temeljitije svladavanje dekurzivnog ukamaivanja bez bojazni da e biti uskraeni za znanje potrebno u buduoj praksi. To bi bio prvi korak u smanjivanju broja formula koje treba pratiti prilikom rjeavanja zadataka i prema oslobaanju vremena prijeko potrebnog za temeljito usvajanje teorije kamatnog rauna potrebne u praksi. Drugi korak koji bi trebao pomoi uenicima prilikom svladavanja temelja dekurzivnog kamatnog rauna je pristup prezentiran u ovom lanku. On se temelji na razumijevanju i primjeni osnovnih principa ukamaivanja. Pri izvodu formula potrebnih za raunanje konane vrijednosti kapitala i kamate ovaj pristup prati istu logiku

Kamatni raun

115

u oba principa ukamaivanja te za svaki princip ukamaivanja istie samo jednu kljunu formulu koju je nuno pamtiti pri rjeavanju zadataka. Rad je strukturiran na sljedei nain. U prvom poglavlju opisani su i ilustrirani osnovni pojmovi koji se koriste u nancijskoj praksi to e omoguiti svakom nastavniku matematike lako razumijevanje teksta bez obzira na to kakvu dosadanju percepciju o pojmovima u kamatnom raunu ima. U drugom poglavlju opisano je jednostavno ukamaivanje i izvedena jedinstvena formula koja se u tu svrhu moe koristiti. Sloeno ukamaivanje i jedinstvena formula za taj princip izvedeni su i ilustrirani u etvrtom poglavlju. U petom poglavlju pokazano je da izvedene formule za jednostavno i sloeno ukamaivanje odreuju funkciju rasta kapitala po razliitim modelima kapitalizacije. Ta injenica ukazuje na potrebu strogog pridravanja odabranom principu ukamaivanja u svakom pojedinom problemu. U posljednjem poglavlju navedeni su samo neki primjeri iz hrvatskih udbenika matematike u kojima se ne vodi rauna o principima ukamaivanja te se u jednom zadatku koriste oba principa. Ovakvi i slini zadaci mogu biti uzrok zbrci koju u glavi imaju uenici kada pokuavaju nauiti kamatni raun.

2.

Osnovni pojmovi

Pod pojmom kapitala podrazumijevamo neko dobro, nekretninu, gotovinu novca, hipoteku, iznos zajma ili kredita... Ako vlasnik odreeno vrijeme povjeri kapital na koritenje, onda ostvaruje dobit (kaemo da se kapital kapitalizira). Naknadu za koritenje kapitala nazivamo kamata. Kada je rije o novcu, onda se kamata kao i dug plaa novcem. Pri tome iznos kamate logino mora ovisiti o vremenu i poetnom iznosu kapitala. Kamatni raun slui nam da opiemo promjenu kapitala tijekom vremena uz zadane uvjete. Period u kojem se vri kapitalizacija zovemo obraunsko razdoblje (t). Kapital koji ulazi u kapitalizaciju nazvat emo poetni kapital (C0 ), a kapital ostvaren kapitalizacijom na kraju obraunskog razdoblja konani kapital (Ct ). Iznos kamate na kraju obraunskog razdoblja e biti jednak razlici konanog i poetnog kapitala. Kt = Ct C0 Prilikom ugovaranja uvjeta za davanje sredstava na koritenje mora se propisati: a) temeljni vremenski interval za kapitalizaciju ( ) b) kamatna stopa za temeljni vremenski interval (p) Propisana kamatna stopa za temeljni vremenski interval naziva se nominalna kamatna stopa. Primjer 1. Odredimo osnovne veliine potrebne za izraun konanog kapitala, ako poetni iznos od 10 000, 00 kn kapitaliziramo deset godina uz godinju kamatnu stopu p=4. U konkretnim problemima svakako je vrlo bitno odrediti osnovne veliine. U ovom

116

Mirta Beni i Goran Beni

primjeru poetni kapital je C0 = 10 000, 00 kn, obraunsko razdoblje t = 10 god, a temeljni vremenski interval = 1 god. Nominalna (godinja) kamatna stopa je p = 4. Primjer 2. Odredimo osnovne veliine potrebne za izraun konanog kapitala, ako poetni iznos od 10 000, 00 kn kapitaliziramo godinu dana uz mjesenu kamatnu stopu p=2.5. Poetni kapital je C0 = 10 000, 00 kn, temeljni vremenski interval = 1 mjesec, a obraunsko razdoblje t = 1 god = 12 mjeseci. Nominalna (mjesena) kamatna stopa je p = 2.5. Temeljni vremenski interval denira vremensku jedinicu koju treba koristiti prilikom rjeavanja problema vezanih uz kamatni raun. Tako, npr., ako je nominalna kamatna stopa godinja, svaki vremenski period u zadacima treba izraavati u go1 godine ukoliko nije jasno dinama. Pri tome je uobiajeno uzeti da je 1 dan = 365 denirano da je godina prijestupna. Takoer, za potrebe svladavanja gradiva iz 1 kamatnog rauna praktino je koristiti aproksimaciju 1 mjesec = 12 godine koja se takoer esto koristi u bankarskoj praksi.

Pretpostavka je da vlasnik kapitala s vremenom ostvaruje dobit. Meutim, nije jasno po kojem modelu se vrijednost kapitala uveava. Mi emo se ograniiti na dva principa kapitalizacije: princip jednostavne kapitalizacije i princip sloene kapitalizacije.

3.

Princip jednostavne kapitalizacije

Princip jednostavne kapitalizacije podrazumijeva da se kamata za neki vremenski period obraunava samo na poetni iznos kapitala, a ne i na kapital koji je ostvaren temeljem prispjelih kamata u proteklom vremenu kapitalizacije.

3.1.

Vrijednost kapitala nakon prvih nekoliko temeljnih perioda

Pretpostavimo da je temeljni vremenski peiod = 1 godina, C0 poetni iznos kapitala u trenutku t = 0 i p nominalna (godinja) kamatna stopa. Nakon prve godine vrijednost kapitala iznosi C1 = C0 + p C0 100 (1)

p ). 100 Nakon druge godine vrijednost kapitala bit e C1 = C0 (1 + C2 = C1 + p C0 . 100

Kamatni raun Uvrtavanjem izraza za C1 dobivamo: C2 = C0 (1 + 2 p ). 100

117

Analogno, nakon tree godine vrijednost kapitala iznosi: C3 = C0 (1 + 3 p ). 100

Uoimo da je niz C0 , C1 , C2 , C3 ,... aritmetiki. Prvi lan ovog niza je C0 , a razlika p C0 . Uvrtavanjem ovih podataka u formulu za opi lan aritmetikog niza je d = 100 niza dobivamo p Cn = C0 (1 + n ), (2) 100 gdje je n broj godina, a Cn vrijednost kapitala nakon n godina. Vidimo da je iznos kamata nakon n godina p Kn = nC0 . 100

3.2.

Vrijednost kapitala na kraju dijela temeljnog perioda

Pretpostavimo da je temeljni vremenski period = 1 godina i p nominalna kamatna stopa. Podijelimo temeljni vremenski period na m jednakih vremenskih podinter1 vala. Postavlja se pitanje koliki je kapital ostvaren nakon k podintervala duljine m . Rjeavanju ovog problema pristupit emo potujui princip jednostavnog ukamai1 . vanja. Najprije odredimo kamatnu stopu pm koja se odnosi na period m Vrijednost kapitala nakon prvog vremenskog podintervala e biti
1 = C0 + C0 Cm

pm , 100

1 gdje je pm kamatna stopa vezana uz vremensko razdoblje duljine m (m ti dio godine). Ovako deniranu kamatnu stopu zovimo ispodgodinja kamatna stopa jednostavnog rauna ili relativna kamatna stopa. Potujui princip jednstavnog ukamaivanja, vrijednost kapitala nakon drugog vremenskog podintervala iznosi
2 = C 1 + C0 Cm m 1 daje to, uvrtavanjem izraza za C m

pm , 100

2 = C0 + 2C0 Cm

2 Cm

pm , 100 pm = C0 (1 + 2 ). 100 pm ), 100

Analogno,
3 = C0 (1 + 3 Cm

itd.

118

Mirta Beni i Goran Beni

1 , C 2 , C 3 ,... aritmetiki. Prvi lan ovog niza od m + 1 Vidimo da je niz C0 , C m m m pm lanova je C0 , a razlika niza je d = 100 C0 . Uvrtavanjem ovih podataka u formulu za opi lan aritmetikog niza dobivamo

C k = C0 (1 + k
m

pm ), 100

(3)

1 gdje je k broj podintervala duljine m . Dakle, da bismo izraunali vrijednost kap1 itala nakon k vremenskih intervala duljine m , moramo izraunati ispodgodinju kamatnu stopu pm .

pm ). 100 Ve smo vidjeli da vrijednost kapitala nakon godinu dana iznosi Cm = C0 (1 + m m C1 = C0 (1 + p ). 100

Za k = m imamo

Vrijednost kapitala u nekom trenutku ne smije ovisiti o tome koliko puta smo obraunavali kamate, pa mora vrijediti: C1 = C m . m Odavde imamo C0 (1 + odakle slijedi da je pm = Uvrtavanjem u formulu (3) dobivamo k p ), k = 1, . . . , m. (4) m 100 Primijetimo da se formule za obraunavanje vrijednosti kapitala za jedan temeljni period (1), za vie temeljnih perioda (2) i za dio temeljnog perioda (4) mogu objediniti u jedinstvenu formulu za izraun konanog kapitala Ct za bilo koje obraunsko razdoblje t. C k = C0 (1 +
m

p pm ) = C0 (1 + m ), 100 100 p . m

Ct = C0 (1 + t

p ), 100

(5)

gdje je C0 poetni kapital, p nominalna kamatna stopa i t vrijeme kapitalizacije tj. obraunsko razdoblje. Ovaj pristup omoguuje koritenje samo jedne formule (formula (5)) za izraun konanog kapitala potujui princip jednostavne kapitalizacije.

Kamatni raun

119

Primjer 3. Poetni kapital C0 = 12 350, 00 kn uloen je u banku uz obraun jednostavnih dekurzivnih godinjih kamata. Ako je godinja kamatna stopa p = 15, kolika e biti vrijednost konanog kapitala na kraju etvrte godine?

Budui da je kamatna stopa godinja, temeljni vremenski period e biti godina. To znai da vrijeme t moramo izraziti u godinama. Imamo, t = 4 godine C4 = 12 350(1 + 4 15 ) 100

C4 = 19 760, 00 kn Primjer 4. Neka je 15 250, 00 kn vrijednost poetnog kapitala, a p = 12 godinja kamatna stopa. Uz primjenu jednostavnog dekurzivnog ukamaivanja treba izraunati vrijednost kapitala nakon 19 mjeseci?

Kamatna stopa je godinja pa je t= 19 godina 12 19 12 ) 12 100

= 15 250(1 + C 19 12

C 19 = 18 147, 50 kn 12 Primjer 5. Koliko iznose kamate na glavnicu od 50 000, 00 kn posuenu na razdoblje od 30.01. do 16.06. uz godinju kamatnu stopu 6 i jednostavan dekurzivan obraun? Kamatna stopa je godinja pa je t= 137 godina 365 137 6 ) 365 100

C 137 = 50 000(1 + 365

137 = 51 126, 03 kn C 365

K 137 = C 137 C0 = 1 126, 03 kn 365 365

4.

Princip sloene kapitalizacije

Princip sloene kapitalizacije podrazumijeva da se kamata za neki vremenski period obraunava na poetnu vrijednost kapitala i na do tada prispjelu kamatu.

120

Mirta Beni i Goran Beni

4.1.

Vrijednost kapitala nakon prvih nekoliko temeljnih perioda

Pretpostavimo da je temeljni vremenski peiod = 1 godina, C0 poetni iznos kapitala u trenutku t = 0 i p nominalna (godinja) kamatna stopa. Nakon prve godine vrijednost kapitala iznosi p C0 100 p ). C1 = C0 (1 + 100 oznait emo r i nazvati godinji kamatni faktor. Dakle, C1 = C0 + r =1+ p . 100

(6)

Izraz 1 +

p 100

(7)

Nakon druge godine vrijednost kapitala bit e p C1 , 100 p C2 = C1 (1 + ). 100 Uvrtavanjem izraza za C1 dobivamo: C2 = C1 + p 2 ) = C0 r 2 . 100 Analogno, nakon tree godine vrijednost kapitala iznosi: C2 = C0 (1 + C3 = C0 (1 + p 3 ) = C0 r 3 . 100 (8)

Uoimo da je niz C0 , C1 , C2 , C3 ,... geometrijski. Prvi lan ovog niza C0 , a kvop cijent niza je q = 1 + 100 . Uvrtavanjem ovih podataka u formulu za opi lan geometrijskog niza dobivamo Cn = C0 (1 + p n ) . 100 (9)

Uvrtavanjem izraza za godinji kamatni faktor u predhodni izraz dobivamo Cn = C0 rn , gdje je n broj godina, a Cn vrijednost kapitala nakon n godina. (10)

4.2.

Vrijednost kapitala na kraju dijela temeljnog perioda

Pretpostavimo da je temeljni vremenski period = 1 godina i p nominalna kamatna stopa. Podijelimo temeljni vremenski period na m jednakih vremenskih podinter1 vala. Postavlja se pitanje koliki je kapital ostvaren nakon k podintervala duljine m . Rjeavanju ovog problema pristupit emo potujui princip sloenog ukamaivanja. 1 Najprije odredimo kamatnu stopu pm koja se odnosi na period m . Kamatnu stopu

Kamatni raun

121

1 koja se odnosi na period m (m ti dio godine), nazivamo ispodgodinja kamatna stopa sloenog rauna ili konformna kamatna stopa. Vrijednost kapitala nakon prvog vremenskog podintervala e biti
1 = C0 + C0 Cm

pm , 100

(11)

Izraz rm = 1 +

pm 100

nazvat emo konformni kamatnjak. Formulu (11) sada moemo zapisati u obliku
1 = C0 rm . Cm

Potujui princip sloenog ukamaivanja, vrijednost kapitala nakon drugog vremenskog podintervala iznosi pm 2 = C 1 (1 + ), (12) Cm m 100 1 u dobivenu formulu dobivamo Uvrtavanjem izraza za C m
2 = C0 (1 + Cm

pm 2 2 ) = C0 rm . 100 pm 3 3 ) = C0 rm , 100

Analogno,
3 = C0 (1 + Cm

itd. 1 , C 2 , C 3 ,... geometrijski. Prvi lan ovog niza je C0 , a Vidimo da je niz C0 , C m m m pm kvocijent niza je q = 1 + 100 . Uvrtavanjem ovih podataka u formulu za opi lan geometrijskog niza dobivamo C k = C0 (1 +
m

pm k k ) = C0 rm , 100

(13)

1 gdje je k broj podintervala duljine m . Dakle, da bismo izraunali vrijednost ka1 pitala nakon k vremenskih intervala duljine m , moramo izraunati ispodgodinju kamatnu stopu pm .

Za k = m imamo

pm m m ) = C0 rm . 100 Ve smo vidjeli da vrijednost kapitala nakon godinu dana iznosi Cm = C0 (1 + m C1 = C0 (1 + p ). 100

Vrijednost kapitala u nekom trenutku ne smije ovisiti o tome koliko puta smo obraunavali kamate, pa mora vrijediti:
m. C1 = C m

122

Mirta Beni i Goran Beni

Odavde imamo C0 (1 + odakle slijedi da je

p pm m ) = C0 (1 + ) , 100 100

p 1) (14) 100 Objedinjujui formulu (13) i izraz za konformnu kamatnu stopu dobijemo formulu 1 : za konanu vrijednost kapitala nakon k podintervala duljine m pm = 100( m 1 + C k = C0 r m .
m k

(15)

Primijetimo da se formule za obraunavanje vrijednosti kapitala za jedan temeljni period (6), za vie temeljnih perioda (9) i za dio temeljnog perioda (15) mogu objediniti u jedinstvenu formulu za izraun konanog kapitala Ct za bilo koje obraunsko razdoblje t.

Ct = C0 rt ,

(16)

gdje je C0 poetni kapital, r kamatni faktor i t vrijeme kapitalizacije tj. obraunsko razdoblje. Ovaj pristup omoguuje koritenje samo jedne formule (formula (16)) za izraun konanog kapitala potujui princip sloene kapitalizacije. Primjer 6. Poetni kapital C0 = 12 350, 00 kn uloen je u banku uz obraun sloenih dekurzivnih godinjih kamata. Ako je godinja kamatna stopa p = 15, kolika e biti vrijednost konanog kapitala na kraju etvrte godine? Budui da je p = 15 godinja kamatna stopa, temeljni period je = 1 godina, a obraunsko razdoblje je t = 4 godine. C4 = 12 350 1.154 C4 = 21 600, 23 kn Primjer 7. Poetni kapital C0 = 25 500, 00 kn uloen je u banku uz obraun sloenih dekurzivnih godinjih kamata. Ako je godinja kamatna stopa p = 6, kolika e biti vrijednost konanog kapitala nakon 11 mjeseci? Budui da je kamatna stopa godinja, temeljni period e biti = 1 godina, pa vrijeme moramo izraziti u 11 godinama tj. t = 12 godina. C 11 = 25 500 1.06 12 12 = 26 899, 07 kn C 11 12 Primjer 8. Kolika e biti vrijednost 100 000, 00 kn nakon sto dana, ako je obraun sloen, a godinja kamatna stopa je 8.5? Vrijeme mora biti prikazano u godinama jer je kamatna stopa godinja, tj. t = 100 365 godina.
100 = 100 000 1.085 365 C 365 100 = 102 260, 23 kn C 365 100 11

Kamatni raun

123

5.

Principi ukamaivanja i kontinuirana kapitalizacija

Princip sloenog ukamaivanja i formula (16) odgovaraju modelu kontinuirane kapitalizacije po kojemu se vrijednost kapitala s vremenom poveava tako da je promjena kapitala proporcionalna trenutnoj vrijednosti kapitala. Naime, navedena pretpostavka moe se zapisati u obliku diferencijalne jednadbe: dC (t) = k C (t), dt gdje je k konstanta proporcionalnosti. Rjeenje postavljene diferencijalne jednadbe je eksponencijalna funkcija C (t) = K ekt , gdje je K konstanta koju moemo odrediti iz poetnog uvjeta C (0) = C0 , to povlai da je K = C0 . Sada rjeenje navedene diferencijalne jednadbe poprima oblik: C (t) = C0 ekt . (17)

Smisao konstante ek moe se prepoznati ako iskoristimo pojmove temeljnog vremenskog perioda i nominalne kamatne stope p kao i do sada. Neka je C (1) vrijednost kapitala na kraju jednog temeljnog vremenskog perioda. Po formuli (17) vrijedi C (1) = C0 ek . p ) = C0 r. 100 Dakle, ek = r to znai da rjeenje (17) moemo zapisati u obliku C (1) = C0 (1 + C (t) = C0 rt , to odgovara formuli (16). Nasuprot tome, princip jednostavnog ukamaivanja odgovara modelu kapitalizacije po kojemu se vrijednost kapitala s vremenom poveava tako da je promjena vrijednosti kapitala u vremenu konstantna, tj. diferencijalna jednadba koja opisuje ovaj model je dC (t) = , dt gdje je konstanta proporcionalnosti. Rjeenje ove diferencijalne jednadbe je C (t) = const + t. Koritenjem poetnog uvjeta C (0) = C0 vidimo da je C (t) = C0 + t, pa je sada potrebno jo odrediti smisao konstante . Ako ponovo upotrijebimo pojam temeljnog vremenskog perioda i nominalne kamatne stope p dobijemo da je C (1) = C0 + = C0 + C0 p , 100 S druge strane,

124

Mirta Beni i Goran Beni

1.8

1.5

0.5

1.5

Slika 1: Promjena vrijednosti kapitala s vremenom po modelu jednostavnog ukamaivanja (crtkana linija) i sloenog ukamaivanja (puna linija), uz nominalnu godinju kamatnu stopu 50 i C0 = 1 kn.
p to znai da je = C0 100 . Na ovaj nain vidimo da ovakav model kapitalizacije odgovara jednostavnom ukamaivanju te da vrijedi

C (t) = C0 (1 + t

p ), 100

kao to je i pokazano u izrazu (5). Slikom 1 prikazan je porast vrijednosti kapitala po modelu jednostavnog ukamaivanja (crtkana linija) i sloenog ukamaivanja (puna linija), uz nominalnu godinju kamatnu stopu 50. Moemo uoiti da vrijednost kapitala sporije raste po modelu sloenog ukamaivanja do kraja prve godine. Nakon jedne godine, porast vrijednosti kapitala je bitno bri po modelu sloenog ukamaivanja nego po modelu jednostavnog ukamaivanja.

6.

Zbunjujui primjeri u udbenicima

Navest emo samo nekoliko primjera iz udbenika koji mogu zbuniti uenike prilikom svladavanja gradiva vezanih uz kamatni raun. Primjer 9. Udbenik [7], primjer 40, strana 40. "Uloimo li u banku G0 = 10 000 kn uz godinju kamatnu stopu od 12%, koliki emo iznos imati nakon jedne godine (t) ako se kamata upisuje: a) godinje, b) mjeseno, c) dnevno,

Kamatni raun d) svaki sat. a) G = 10 000(1 + 0.12)t = 10 000 1.12 = 11 200 kn, b) G = 10 000(1 + c) G = 10 000(1 +
0.12 12 12 )

125

= 11 268.25 kn, = 11 274.75 kn,

0.12 365 365 )

d) Godina ima 365 24 h = 8760 h. Dakle, 0.12 8760 ) = 11 274.95 kn. G = 10 000(1 + 8760 U ovom primjeru nije jasno koji se princip ukamaivanja koristi. Primijenjen je relativni kamatnjak koji odgovara jednostavnom ispodgodinjem ukamaivanju, a istovremeno se koristi princip sloenog ukamaivanja bez dodatnih obrazloenja. U udbenicima za srednje ekonomske kole takoer moemo nai sline izraune ali oni su popraeni komentarom koji ukazuju na to da se tu radi o nepotovanju principa sloenog ukamaivanja i uglavnom slue za ilustraciju potrebe za koritenjem konformne kamatne stope kod sloenog ukamaivanja, to ima svoje opravdanje u metodikom smislu. Sljedei primjer, koji takoer ilustrira mijeanje principa jednostavnog i sloenog ukamaivanja, prepisan je iz udbenika [7] ali se slian pristup kontinuiranom ukamaivanju moe nai u mnogo udbenika na srednjokolskom i visokokolskom nivu. Primjer 10. Udbenik [2], strana 124 do 125. "Ako se ukamaivanje obavlja m puta godinje, onda je iznos glavnice na kraju prvog razdoblja: p C0 1 + , 100m na kraju drugog razdoblja: 2 p C0 1 + , 100m a na kraju godine: m p . C1 = C0 1 + 100m Produi li se razdoblje kroz vie godina, na kraju n-te godine glavnica e iznositi: Cn = C0 1 + ....... Ako se ukamaivanje obavlja svakog trenutka, tada e glavnica na kraju godine biti C1 = lim C0 1 +
m

p 100m

nm

p 100m

= ... = C0 e 100 ,

a po isteku n godina: Cn = lim C0 1 +

m

p 100m

nm

= ... = C0 e 100 .

np

126

Mirta Beni i Goran Beni

Oito, rok ne mora biti cijeli broj godina. U svakom trenutku t (koji se mjeri u godinama, ali ne mora biti cijeli broj) vrijednost glavnice bit e: Ct = C0 e 100 . Ovaj pristup u konanici daje tonu formulu kontinuirane kapitalizacije po sloenom principu ukamaivanja ali dovodi uenike u sljedeu zabunu: Koju formulu onda koristiti ako raunamo vrijednost kapitala nakon npr. jednog dana: p C1/365 = C0 1 + 36500 ili p C1/365 = C0 e 36500 ? Rezultat denitivno nije isti!?
pt

Literatura
[1] M. Crnjac, D. Juki, R. Scitovski, Matematika, Ekonomski fakultet Osijek, 1994. (http://www.mathos.hr/jukicd/Matematika_CJS.pdf) [2] B. Daki, N. Elezovi, Matematika 4, 1. dio, udbenik i zbirka zadataka za 4. razred tehnikih kola, Element, Zagreb, 2008. [3] L. Nerali, B. Reli, Matematika za III. razred ekonomskih kola, udbenik i zbirka zadataka, Neodidacta d.o.o., Zagreb, 1996. [4] D. Francikovi, Generalizacija kontinuiranog ukamaivanja i strategije otplate duga, Ekonomska analiza, 24(1990), 179198 [5] R. Scitovski, M. ilac, D. Francikovi, Suvremeni pristup nancijskoj matematici, Privreda, 33(1989). [6] R. Scitovski, B. Duki, D. Juki, D. Francikovi, M. ilac-Beni, Strategije otplate zajma, Financijska praksa, 1(1994), 1526. [7] Lj. Kelava-Rai, Z. iki, Matematika 2, II. dio, udbenik za 2. razred etverogodinje strukovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2005. [8] B. ego, Matematika za III. razred ekonomskih kola, udbenik i zbirka zadataka, Neodidacta d.o.o., Zagreb, 1997. [9] K. ori, Matemtika 3, 1. dio, Udbenik sa zbirkom zadataka za 3. razred srednjih ekonomskih kola, kolska knjiga, Zagreb, 2008.