EUROPSKO SREDNJoVJEKOVLJE

Podjela: Rani srednji vijek ( 476. 800.godine) Srednji srednji vijek ( 800.godine- 12.stoljeda) Kasni srednji vijek ( 12. -13.stoljeda)

Srednji vijek traje od polovice 5. stoljeda do polovice 15. stoljeda (476.-1492.) U srednjem vijeku dolazi do proimanja i povezivanja antike i Biblije, tj. antikog duha s krdanstvom. Latinski jezik postaje dominirajudi jezik krdanske kulture. Nastavio se razvijati i antiki sustav obrazovanja( septem artes liberales): trivium (posveden njegovanju umijetnikog govora, pisanja i miljenja- gramatika, retorika, dijalektika), kvadrivium (aritmetika, geometrija, glazba i astronomija).

PRUDENCIJE- prvi veliki krdanski zbornik, zapoinje krdansko tumaenje Vergilija. Zadaa srednjovjekovne knjievnosti: Mora zadovoljiti kriterij lijepoga, mora imati didaktinu ulogu i mora biti teoloki i vjerski ispravna.

Utemeljitelj srednjeg vijeka: Aurelije Augustin, Sv. Ambrozije, Sv. Jeronim

Ispovijesti su prva autobiografija u dananjem smislu te rijei, a u njima je pisac okrenut prema svojoj unutranjosti i izlae pred itatelja svoj ivot od roenja do krtenja, te ivot nakon krtenja posveden Bogu. Propituju se vlastiti postupci, vrlo pozorno analiziraju unutarnje dvojbe oko naih odluka, a ovjek je potpuno zaokupljen samim sobom. U svoja djela zacrtava ideal ivota prikazan u ivotu sveca. O bojoj dravi ( De civitate Dei)- djelo u kojem se suprotstavljaju dva kraljevstva: zemaljsko i nebesko.

FILOZOFIJA Skolastika- srednjovjekovna filozofija koja racionalnim argumentima potvruje vjerske istine, slui se strogim logikim dokazima i dobrim jezikom.

Mistika- srednjovjekovna filozofija koja nauava da se spoznaja boanskoga ne stjee pojmovno, racionalno nego intuicijom, neposrednim doivljajem nadnaravnog.

Toma Akvinski Utemeljitelj slubene crkvene filozofije, Djela: Summa theologica, Summa contra gentiles.

Marcijan Kapela Boetije Preuzima Aristotelove spise Prua tivo za misaone vjebe, Utjeha filozofije. Sastavlja prirunik Sedam slobodnih vjetina.

JUNAKA EPIKA
Razvija se lik krdanskog viteza, ratnika koji uz ratnike vrline posjeduje i vrline proizale iz krdanstva i feudalizma: pobonost i vjernost vladaru. Naraniji prikaz takvoga lika je lik Beowulfa, koji se javlja u istoimenome staroengleskom epu iz 10. Stoljeda. Potkraj 11. i poetkom 12.stoljeda u Francuskoj se javljaju epske pjesme u desetercu s asonancama (Chansons de geste- junake pjesme). Pjesan o Rolandu ( francuska knjievnost), Pjesma o Cidu ( panjolska knjievnost) i Pjesma o Nibelunzima ( njemaka knjievnost).

Beowulf Poetak engleske knjievnosti. Pisan u Engleskoj na anglosaksonskom ( staroengleskom) jeziku tijekom 7. I 8. Stoljeda, a konana verzija spjeva nastala je krajem 10. stoljeda. Zbivanja su opisana uz daleku germansku prolost, a u sreditu je lik legendarnog junaka- ratnika Beowulfa, geatskog kneza.

Pjesan o Rolandu Pisana u desetercu, a sastavljena od 290 strofa nejednake duljine. Najstarija pjesma iz ciklusa junakih pjesama nastalih oko lika Karla Velikoga i njegovih vitezova. Ep je nastao u 11.stoljedu, a tekst je ouvan u rukopisu iz 12.stoljeda. Temeljne vrline u epu: feudalna ast i vjernost vladaru. Sadraj se temelji na istinitom povijesnom dogaaju iz 9. stoljeda, ali slobodno preraenom.

Pjesma o Cidu

Sastavljena od triju pjevanja, stihovi nisu rasporeeni u strofe nego su cezurom podijeljeni u dva polustiha koji nisu uvijek jednake duljine. Nastala oko 1140. U djelu je opisana povijesna osoba iz 11. St. Rodrigo Daz del Vivar, kojeg su Arapi zbog njegove hrabrosti nazvali Cid Campeador (Gospodin borac). On je nacionalni junak. Cid je idealiziran: krdanski vitez, al ii nositelj osobina nacionalnog junaka (hrabrost, potenje, ponos).

Pjesma o Nibelunzima Djelo je sastavljeno od 39 pjevanja ili avantura nejednake duljine, a pisano je posebnom vrstom strofe: nibelunkom strofom (etverostih, parna rima). Srednjovjekovni njemaki ep nastao oko 1200.godine. Temelji se na starim germanskim priama iz razdoblja seobe naroda. Sadrajno se ep moe podijeliti na dva dijela: 1. Rije je o zbivanjima vezanim uz etiri glavna lika: velikog junaka Siegfrieda i njegovu izabranicu Kriemhildu te njezina brata Gunthera i njegovu izabranicu, islandsku ratnicu Brumhildu. 2. Rije je o dogaajima koji pokazuju kako se Kriemhilda osvetila krivcima za Siegfriedovu smrt. U epu se stara germanska mitologija ( skandinavska) mijea s vitekom kulturom srednjeg vijeka.

Kalevala Finski nacionalni ep sastavljen u 19.st na temelju skupljenih narodnih pjesama ( Elias Lnnrot). Pjesme su spjevane u osmercima i podijeljene u 50 runa. Nastale su u razliito vrijeme.

VITEKI ROMAN Graa iz antike (o Trojanskom ratu, pothvatima Aleksandra Velikog; iz keltskih legendi). Ciklus pria o kralju Arturu u srednjem se vijeku bio isprepleo s legendama o potrazi za SVetim gralom. Tako su se povezali keltska mitologija i krdanski motive. (ljubavno- pustolovno- viteki roman). Viteza krase temeljne vrline: hrabrost i vjernost. Krdanskim motivima objanjavamo simboliku i alegoriju koja se pojavljuje u romanima.

Roman o Tristanu i Izoldi

Stalni elementi: sudbonosna ljubav, zapreke koje stoje izmeu nesretnih ljubavnika, zabuna ( a ne namjera) dovodi do sudbinskog preokreta, priznanje ljubavi in a kraju, pristajanje na bol i odbijanje zaborava. U vitekom se romanu vidi drukiji pogled na ljubav od onoga u antici.

LIRSKA POEZIJA

Trubadurska lirika (Konvencionalna lirika) Javlja se potkraj 11.st na podruju irem od dananje Provanse (Francuska). To je vrsta dvorske poezije nemijenjene svijetu feudalnog plemstva. U nezinu je sreditu svijet vitezova i njihovih dama. Trubaduri- autori pjesama i profesionalni pjevai. Smatramo ih prvim modernism pjesnicima (zbog originalnosti i osobnih tema). Glavni oblik je kancona ( ljubavna pjesma od 5 do 10 jednako graenih strofa, a najedi je stih jedanaesterac)

Minnesang- viteka ljubavna lirika (njem.) Bernard de Ventadorn- provansalski pjesnik Walther von der Vogelweide- njemaki trubadur Donosi kult dame- ljubav je uzdignuta na razinu neega emu treba vjerno i ponizno sluiti, a dama je konkretna ena, redovito tua supruga.

Vagantska lirika Carmina Burana ( Buranske pjesme)- zbornik srednjovjekovne svjetovne i religiozne lirike nastao oko 1230.g. Vedina je pjesama na latinskome jeziku, a dio je pisan na njemakome jeziku. Vaganti (goliardi)- anonimni pjesnici, autori pjesama U pjesmama se mijeaju utjecaji narodne poezije, antike tradicije i krdanskog svjetonazora; veliki raspon tema.

DRAMA
Ne nastavlja anstiku tradiciju. Drama se raa iz krdanskih obreda, te se javlja crkvena drama ije su teme najprije Isusova smrt i uskrsnude, a kasnije ivot i muka krdanskih svetaca. Izvode se za vrijeme krdanskih blagdana pred crkvama.