Rendgenska Anatomija I Patologija - III. Dio

Rendgenska anatomija stijenke toraksa
www.perpetuum-lab.com.hr
162
Dojka
Dojka je kona lijeda koja se nalazi na prednjem dijelu toraksa. Graena je od ljezdanog tkiva koje producira mlijeko i masnog tkiva. Fibrozni suspenzorni ligamenti pridravaju lijezdano tkivo uz kou i fasciju koja prekriva m. pektoralis major. 15-20 lobulusa lijezdanog tkiva raporeeni su u dojci poput kotaa. Svaki lobulus spojen je na mljekovodni kanal koji se drenira u mamili. Superiornolateralni dio dojke iri se u aksilu i naziva se aksilarnim repom.
U ena, na PA snimci, mekotkivna sjena dojki projecira se iznad lateralnog dijela torakalne stijenke. Dio dojke koji se superponira iznad baze plua ima izgled nejasno pojaanog intenziteta mekog tkiva. Rep dojke koji se normalno iri u aksilu po denzitetu nemoe se razlikovati od ostalih djelova mekih esti torakalnog zida.
163
U ena, na postraninoj snimci, dojke se prekrivaju tvorei anteriorno smjetenu sjenu mekih esti. Ova snimka onemoguava detaljniju analizu parenhima dojki.
Mamografija
Mamografija je najbolja tehnika za prikaz parenhima dojke.
164
CT toraksa - dojka
Na CT skenu, enska dojka sastoji se od denziteta masnog tkiva i mekog tkiva. Mada se patologija dojke moe vidjeti na CT skenovima, mamografija je najbolja metoda u evaluaciji patolokih promjena. CT je od koristi za tonu lokalizaciju pojedinih promjena pri biopsiji.
MR toraksa - aksijalni presjek
Normalno tkivo dojke graeno je iz ljezdanog i vezivnog tkiva koje je okrueno mau. Na MR pregledu prevalira mast koja ima bijeli signal. Uloga MR u ispitaivanju patologije dojke jo uvijek se istrauje.
UZ Dojke
UZ ima mogunost razlikovanja struktura mekog tkiva dojki. U premenstrualnoj dojci prikazuju se: 1. subkutana mast 2. fibroglandularno tkivo 3. mljekovodni kanali 4. retromamilarni proctor 5. miina podloga 6. rebra.
165
Miini dio stijenke toraksa

M. Supraspinatus
M supraspinatus je rotator ramena. Polazi iz supraspinatne jame skapule i hvata se za veliki tuberkul humerusa. Abduktor je ramena.
MR toraksa - koronarni presjek
Na ovom presjeku dobro se vidi odnos M. supraspinatusa sa spinom skapule. Mii je siv i lako se razlikuje od kosti koja je u ovom presjeku crna.
M. Infraspinatus
Ovaj mii je jedan od rotatora ramena. Polazi iz infraspinatne jame skapule i hvata se ua veliki tuberkul humerusa. Njegova tetiva nalazi se uz samu kapsulu glenohumeralnog zgloba. Rotira humerus lateralno i stabilizira rame drei glavu humerusa u glenoidnoj aici.
166
CT toraksa
Poto pri skeniranju bolesnik dri ruke iznad glave i na taj nain rotira skapule na CT skenovima projecira se inferiorno i lateralno od spine skapule. Ovakav poloaj ruku smanjuje artefakte pri skeniranju.
M. Subskapularis
M. subskapularis je jedan od rotatora ramena. Polazi iz subskapularne jame na skapuli. Hvata se za mali tuberkulum humerusa. Medijalni je rotator hgumerusa i dri humerus u glenoidalnoj aici.
CT toraksa
Ovaj prostrani mii polazi sa kostalne povrine skapule.
167
MR toraksa - koronarni presjek
Za MR prikaz odnosa m. subskapularisa sa drugim miiima ramena najoptimalnija je koronarna projekcija. Na ovom presjeku dobro se vidi odnos miia i skapule.
M. Latisimus dorsi
Latisimus dorzi je iroki, trokutasto oblikovani mii koji prekriva gornju polovinu lea. Polazi sa spinoznog nastavaka Th6 do Th12 kraljeka, donja tri rebra, lumbalne fascije i posteriornog dijela ilijane kriste. Hvata se za nabor bicepsa na glavi humerusa. Prije insercije tetiva latisimusa dorzi prekriva donji dio m. teresa minora. On je ekstenzor, aduktor i medijalni rotator humerusa.
CT toraksa
Na ovom skenu latisimus dorzi poput tankog plata prekriva lateralni i stranji dio toraksa.
M. Pectoralis major
M. pectoralis major poima na medijalnoj polovini klavikule, sternuma, gornjih est rebara i aponeuroze abdominalnog m obliquesa externusa. Hvata se za lateralni dio nabora bicepsa na humerusu. On je aduktor i medijalni rotator humerusa, fleksor ramena te akcesorni respiratorni mii.
168
CT toraksa
Lei anteriorno ipod koe i potkone masti u aksili. Sa tankom linijom masti odjeljen je od m. pectoralis minora..

Na aksijalnom MR presjeku ovaj anteriorni mii stijenke toraksa je siv.
M. Pectoralis minor
M. pektoralis minor poima na gornjem rubu 3, 4 i 5 rebra. Hvata se na korakoidni nastavak skapule. Njegovo hvatite za korakoidni nastavak pravi luk kroz koji ivci prolaze u ruku. Vri depresiju skapule i sudjeluje kao akcesorni mii u respiraciji.
169
CT toraksa
Na CT skenu lei ispod m. pektoralisa majora. Lateralno nalazi se anteriorno od aksilarne masti i snopa ivaca.
Na aksijalnom MR presjeku ovaj mali mii nalazi se anteriorno od ivaca i krvnih ila u aksili. Na MR presjecima je siv.
Duboki mi ii stranje stijenke t o rak s a

Postoje tri sloja dubokih miia lea. I. U gornjem sloju nalaze se: 1. M splennius capitis 2. M splenius cervicis Rotiraju i savijaju vrat te dre glavu posteriorno.
170
M splennius capitis
M splenius cervicis
II. U intermedijalnom sloju nalaze se erektori kraljenice: 1. M. Ileocostalis - sa ilijakalne kriste na rebra 2. M. longisimus - svitak izmeu transverzalnih nastavaka 3. M. Spinalis - svitak izmeu spinoznih nastavaka Ekstendiraju kraljenicu i kontrolirju fleksiju M. Ileocostalis M. Longisimus M. Spinalis
III U dubokom sloju nalaze se: 1. M. semispinalis 2. M. multifidus 3. M. rotatores 4.M. interspinalis 5.M. intertarnsversarii Rotiraju kraljenicu i pomau lateralnom savijanju. U veine bolesnika ne mogu se odvojiti jedan od drugoga. U nekih bolesnika postoji tanki sloj masti koji omoguava razdvajanje.
171
CT toraksa
Miii lea sastoje se od miia kraljenice koji pomau dranju kraljenice i njeno pokretanje. Uslijed manjka masne naslage izmeu miia, na CT skenovima, najee se ne mogu razdvojiti. U veini sluajeva, zbog nedostatka masti izmeu miia, njihova diferencijacija na CT skenovima je nemogua.
Neurovaskularni snop
Neurovaskularni snop ne predstavlja anatomsku strukturu ve termin koji oznaava skup brahiocefalikog pleksusa te arterije i vene subklavije/aksilaris koji se vide na aksijalnom skenu. Na aksijalnim skenovima, ove strukture, nemoraju se uvijek razlikovati. Intravenozno davanje kontrastnog sredstva pripomae u diferencijaciji krvnih ila.
CT toraksa Neurovaskularni snop

Aksilarni neurovaskularni snop graen je od ivaca iz brahijalnog pleksusa te arterija, vena i limfnih ila za ruku. Sve ove strukture u aksili nalaze se zajedno u ovojnici, okrueni mau. Njihova pojedinana diferencijacija najee je nemogua. U bolusu dato kontrastno sredstvo pomae u diferencijaciji vena i arterija. Mast koja okruuje neurovaskularni snop na CT skenovima je crna.
172
Oiti
Oit je velika muskulotendinozna pregrada izmeu torakalne i abdominalne upljine. Sastavljen je od miinih djelova koji polaze sa ksifoidnog nastavka, donjih est rebara i gornjih lumbalnih kraljeaka, te centralnog tendinoznog dijela na koji se miii hvataju. Na oitima postoje tri otvora:
1. otvor za donju uplju venu 2. hijatus za jednjak 3. hijatus za aortu
Glavni je respiracijski mii. Tijekom inspiracije kontrahira se i sputa, to, uslijed smanjenjem intertorakalnog tlaka, dovodi do poveanja volumena toraksa i ulaska zraka u plua. Ovaj proces ujednom i pomae povratku krvi u srce. Tijekom ekspiracije oit se otputa, smanjuje se volumen torakalne upljine i izbacuje zrak iz plua.
Oit se prikazuje kao dvije glatke zakrivljene mekotkivne sjene koje u visini korpusa Th 10-11 kraljeka idu od medijalno prema lateralno. Poloaj ovisi o stupnju inspiracije. Desni oit obino je neto vie postavljen. Najvia toka naziva se kupolom oita koja se zbog prisustva zraka jasno prikazuje.
173
1 .lijevi oit 2. forniks eluca 3. desni oit Na postraninoj snimci desni i lijevi oit se superponiraju. Zrak u forniksu eluca pomae u odreivanju konture lijevog oita. Srani ventrikli prekrivaju sjenu prednjeg dijela lijevog oita.
Oiti CT toraksa
Kupola oita vidi se kao prostrana mekotkivna sjena. Desni oit vie je postavljen tako da se pri skeniranju prvi prikazuje. Poto su istog denziteta teko je razlikovati tanki oit od gornjeg dijela jetre
Oiti MR koronarni presjek
Tanki tendinomuskularni oit najoptimalnije se prikazuje na koronarnom presjeku. U ovom presjeku najbolje se prikazuje odnos sa pluima, pleurom i abdominalnim strukturama. Na drugim presjecima oite je esto teko odrediti.
174
Ko tani dio stijenke toraksa

Klavikula
Klavikula je kost oblikovana poput slova S. Medijalno artikulira sa manubrijumom sternuma a lateralno sa akromijalnoim nastavkom skapule. Na klavikulu se hvata pet mii 1.M. deltoideus 2.M. pectoralis major 3.M. sternokleidomastoideus 4.M. Trapezius 5.M subclavius Izmeu korakoidnog nastavka sakpule i klavikule razapet je korakoklavikularni ligament. Na veini snimaka prikazuje se itava klavikula. Uslijed namjetaja bolesnika ponekad se ne prikazuju lateralni djelovi klavikula. Sbog svog zakrivljenog oblika klavikule se simetrino prikazuju samo u bolesnika koji pri snimanju nisu rotirani. Asimetrija klavikula ukazuje na kosu projekciju. Uslijed superpozicije sa medijastinumom i kraljenicom ponekad je teko analizirati medijalni dio klavikule. Srednji dio klavikule prikazuje se preko plunog parenhima.
Klavikula CT toraksa
Na ovom skenu prikazanaje medijalna artikulacija klavikule sa manubrijumom sternuma. Nalazi se anteriorno i imponira kao vrh slike. Poto ima zakrivljeni oblik na skenu se prikazuje samo taj dio.
175
Rebra
Rebra su tanke elongirane kosti na ijem prednjem dijelu se nalazi hrskavini dio. Zavijena su i usmjerena prema kaudalno. Postoji 12 pari rebara. Na glavici rebra nalaze se dvije fasete za artikulaciju sa korpusima vertebralnih kraljeaka. Tuberkulum rebra artikulira sa transverzalnim nastavkom kraljeka. Na donjem dijelu rebra nalazi se urez u kojem se nalzi interkostalne krvne ile i ivci.
PA snimka
1. Anteriorni dio I rebra L 2. Posteriorni dio VI rebra L 3. Kostalni ugao VI rebra L 4. Anteriorni dio VI rebra L 5. Posteriorni dio XII rebra D Poto su na PA snimci toraksa anteriorni djelovi rebra blie filmu njihova sjena je manje uveana i njihova sjena je otrija. Kotani dio spaja se anteriorno sa hrskavicom koja na snimci nije vidljiva. U posteriornom dijelu sjene I i II rebra se prekrivaju sa transverzalnim nastavkom Th I kraljeka. Na kvalitetnoj snimci ove strukture se mogu razdvojiti. Posteriorni dio rebara zapoima sa kosgtovertebralnim zglobom i nastavljaju se kostalnim kutem. Na PA snimci posteriorni dio veine rebara ima horizontalni tijek.
Postranina snimka
1. Anteriorni dio rebra 2. Posteriorni dio rebra Na postraninoj snimci lijeva i desna rebra se superponiraju. Lateralni i prednji dio rebara lee iznad plua i koso su usmjerena prema kaudalno.Stranji dio rebara projecira se iza Th kraljenice. Na konvencionalnoj postraninoj snimci pri kojoj se lijeva strana nalazi blie filmu, zbog divergencije rtg zraka, sjene lijevih rebara su otrije.
176
Rebra AP snimka Th kraljenice

1.Posteriorni dio II rebara L 2.Posteriorni dio XII rebara D Na AP snimci Th kraljenice prikazuju se posteriorni dijelovi rebara. Zbog kolimacije rendgenskog snopa lateralni dio rebara se neprikazuje. Anteriorni hrskavini dio koji artikulira sa sternumom se neprikazuje. Vide se jedino u sluaju kada postoji odlaganje vapna to se dogaa samo u starijih bolesnika.
Postranina snimka Th kraljenice

1. Posteriorni dio X rebra 2. Anteriorni dio III rebara
Na postraninoj snimci Th kraljenice rebra se u pravilu dobro ne prikazuju. Uslijed suavanja rtg snopa na snimci je prikazan samo dio rebara.
Rebra CT toraksa
Zbog kosog poloaja na skenu se prikazuje samo dio pojedinih rebara. Jednom se vidi artikulacija rebra s oba kraljeka i transverzalnim nastavkom Kadkada se moe prikazati spoj sa hrskavinim dijelom. Za evaluaciju rebara koristi se CT tehnika kotanog prozora.
177
Rebra - MR toraksa - aksijalni
Korteks rebra na MR pregledu producira mali signal i prikazuje se kao tanka crna linija. Modina kosti koja sadri mast ima svjetli signal. Na aksijalnim prerezima prikazuju se samo djelovi rebara.
MR toraksa - koronarni
Na koronarnim MR presjecima rebra se jasno ne prikazuju. Na presjeku se prikazuje samo mali dio rebra. Ovaj presjek koristan je za analizu odnosa rebara sa pleurom i pluima. Treba imati na umu da samo modina rebra daje signal.
178
Sternum
Sternum je ravna kost koja se sastoji od tri dijela: 1. manubrijuma 2. tijela 3. ksifoidnog nastavka
Manubrium artikulira sa klavikulom i prvim rebrom. Izmeu manubrijuma i tijelom sternuma nalazi se fibrokartilaginoza. Tijelo sternuma artikulira sa sa hrskavinim dijelom 2-7 rebra. Ksifoidni nastavak je hrskavini dio sternuma koji kompletno osificira tek u 40. godini ivota. Artikulira sa hrskavicom 7. i esto 8 rebra. Na sternum se hvataju: 1. M. pectorlais major 2. M. sternokleidomastoideus 3. M. sternohioideus 4. M. sternotiroideus 5. M. transversus toracis 6. Oit
Sternum - PA snimka
Na PA snimci toraksa konture sternuma prekrivene su Th kraljenicom i strukturama u medijastinumu. Na snimci prikazan je priblian poloaj sternuma.
179
Sternum Postranina snimka
Na postraninoj snimci sternum je umjereno konveksan. Zbog superpozicije okolnog tkiva tone vanjske granice kosti esto je teko odrediti.
Sternumu djeteta - Postranina snimka toraksa

1. manubrijum sternuma 2. korpus sternuma U novoroenati i djece sternum nije u cijelosti osificiran. Osifikacijski centri u manubrijumu i korpusu sternuma imaju izgled slobodnih kostiju koji su povezani hrskavicom koja na snimci nije vidljiva. Ksifoidni nastavak ostaje hrskavinim sve do odrasle dobi.
Sternum - CT toraksa
Manubrijum, najgornji dio sternuma, artikulira sa klavikulama sa jakom sinhodrozom. CT, raen u kotanom prozoru, predstavlja idealnu pretragu za analizu sternuma.
180
Th kraljenica
Postoji 12 Th kraljeaka koji artikuliraju sa 12 pari rebara od kojih 10 artikulira direktno ili indirektno sa sternumom i zajedno tvore rigidni dio torakalnog zida. Kraljeak se sastoji od korpusa i vertebralnog luka koji okruuju i tite lenu modinu. Arkus se sastoji od bilateralnih pedikla i lamina koje se posteriorno spajaju i tvore spinozni nastavak. Lateralno iz lamina izlaze transverzalni nastavci.
Th kralje nica - PA snimka toraksa

1 .Th 2 2. Th 12 Na kvalitetnoj snimci toraksa vide se korpusi svih XII Th kraljeaka, pa ak i oni koji se superponiraju sa srcem. Takoer se mogu vidjeti lukovi i spinozni nastavci u svim visinama. Transverzalni nastavci idu lateralno i artikuliraju s rebrima.
181
Th kraljenica - Postranina snimka

1. Th 4 2. Th 12
Na postraninoj snimci, zbog superpozicije sa ramenima, gornji dio Th kraljenice se ne prikazuje. Korpusi ostalih kraljeaka se prikazuju u laganom kifotinom poloaju. U ovoj projekciji transverzalni nastavci superponiraju se sa korpusima kraljeka. Rebra u pravilu prekrivaju lukove i veliki dio spinoznog nastavka. Radiolucentno podruje izmeu korpusa kraljeka predstavlja intervertebralni disk koji je hrskavian te se neprikazuje na snimci.
AP snimka Th kraljenice
1. korpus Th12 2. luk Th 6 3. spinozni nastavak Th 7 4. transverzalni nastavak Th 7 L 5. Intervertebralni disk Na AP snimci Th kraljenica prikazuju se sve strukture ktaljeka. Lukovi i spinozni nastavci vide se u svim visinama. Lukovi se vide kao okrugle sjene uz gornji lateralni rub korpusa. Spinozni nastavci vide se kao uzduna kotana sjena koja se superponira na srednji dio korpusa kraljeka. U donjem dijelu Th kraljenice spinozni nastavci superponiraju se iznad intravertebralnih diskova. Rebra artikuliraju lateralno sa transverzalnim nastavcima i korpusima kraljeka.Intervertebralni disk koji je graen od hrskavice ne vidi se na snimci. Lena modina i ivci takoer se neprikazuju.
182
Postranina snimka Th kraljenice

1. korpus Th 6 i 7 kraljeka 2. luk Th 10 3. gornji artikularni nastavak Th 11 4. donji artikularni nastavak Th 10 5. intervertebralni disk. Pri snimanju Th kraljenice koristi se sueni rendgenski snop.U pravilu gornji dio kraljenice, zbog superpozicije ramena se ne prikazuje. Korpusi kraljeka imaju izgled pravokutnika i poveavaju se prema kaudalno. U ovoj projekciji lukovi se superponiraju. Svaki korpus kraljeka ima gornji i donji artikularni nastavak. Donji artikularni nastavak gornjeg kraljka artikulira sa gornjim artikularnim nastavkom donjeg kraljeka. Intervertebralni disk, koji je hrskavica, ne vide se na snimci.
Th kraljenica - CT toraksa
1. korpus kraljeka 2. transverzalni nastavak 3. spinozni nastavak Sve promjene vidljive na aksijalnim skenovima mogu se rekonstrukcijom prikazati u sagitalnim projekcijama.
183
Th kraljenica - MR - aksijalni presjek

Na MR presjecima kortikalis korpusa kraljeka je crne, dok modina kraljeka ima svjetli signal. Ovim pregledom ne prikazuju se male kotane strukture kraljeka, meutim, prikazuju se promjene u modini kosti.
Th kraljenica - MR koronarni presjek

1. Th 4 2. Th 12
Na koronarnim presjecima prikazuju se intervertebralni diskovi. I u ovim presjecima kortikalis je crn a modina kraljeka bijela.
184
Rendgenska anatomija abdomena
185
Rendgenska anatomija jednjaka Jednjak
Jednjak je muskularna cijev duine 25 cm. Zapoima u vratu u visini krikoidne hrskavice kao nastavak orofarinksa. U gornjem medijastinumu lei u medijalnoj liniji posteriorno od traheje i anteriorno od korpusa kraljeaka. Arkus aorte lei lijevo od jednjaka. U donjoj torakalnoj upljini ide anteriorno i lijevo. Toraks naputa u visini korpusa Th X kraljeka prolazei kroz ezofagealni hijatus na oitu. Tri centimetra nakon prolaza kroz oit zavrava na kardiji.
Na jednjaku postoje 4 fizioloka utisnua:
1.Krikoidne hrskavice 2.Luka aorte 3.Lijevoga glavnog bronha 4.Pri prolasku jednjaka kroz oit
- Vene gornje treine dreniraju se u gornju uplju venu, - Vene srednje treine dreniraju se u gornju uplju venu i venu azigos - Vene donjeg dijela u portalnu venu
186
Jednjak se pregledava dijaskopski pratei kontrastni zalogaj kojeg bolesnik guta. Kao kontrastni zalogaj koristi se pasta barijevog sulfata. U toraksu jednjak se nalazi posteriorno. Smjeten je lijevo od kraljenice. U normalnim uvjetima je kolabiran. Distendira se pri prolazu hrane (i kontrastnog zalogaja). Na dijaskopskom pregledu vide se fizioloke stenoze u visini arkusa aorte, lijevog bronka i na mjestu prolaza kroz ezofagealni hijatus.
Na CT skenu jednjak ima denzitet mekog tkiva. Na CT presjeku kroz manubrium sternuma jednjak se nalazi posteriorno i lijevo od traheje i anteriorno od kraljenice. U normalnim uvjtima izgledom je malen, meutim, pri prolazu hrane se distendira. Unutar jednjaka mogu se vidjeti male koliine zraka.
Na CT presjeku kroz hiluse jednjak se nalazi: 1.lijevo od kraljenice 2.anteriorno od descendentne aorte 3.posteriorno od desne plune arterije
187
Na CT presjeku u visini Th 10 kraljeka jednjaku prolazi kroz ezofagealni hiatus u abdomen. Uz jednjak kroz ezofagealni hiatus prolaze lijeve gastrine krvne ile i nervus vagus. Oni su premaleni tako da se na CT skenu ne vide. Gastroezofagealni spoj nalazi se neto ispod ovog mjesta. U jednjaku se vidi manja nakupina zraka.
Strukture medijastinuma bolje se diferenciraju u prozoru za medijastinum. Na presjecima napravljenim u prozoru za plua jednjak se slabo diferencira od ostalih struktura medijastinuma. Dobro se prikazuje samo kada se u njemu nalazi zrak.
eludac
eludac je dilatirana vrea gastrointestinalnog trakta. Protee se od jednjaka do duodenuma. Funkcionira kao rezervar hrane i tekuine. U probavi sudjeluje luenjem kiseline i encima. Smjeten je u gornjem abdomenu ispod lijeve kupole oita i protee se do umbilikalne regije. Dijeli se u pet djelova: 1.Kardija 2.Fundus 3.Tijelo 4.Antrum 5.Pilorus
188
Kardija odgovara djelu eluca koji se nastavlja iz jednjaka. Gastroezofagealni sfinkter nema zadebljanog miinog sloja te nije anatomski sfinkter. On je fizioloki sfinkter koji prevenira refluks eluanog sadraja u jednjak. Fundus eluca lei lijevo od kardije ispod kupole lijevog oita. U bolesnika u stojeem poloaju fundus je u pravilu ispunjen zrakom Tijelo eluca protee se od kardije do angularne incisure, udubljenja koje se nalazi na maloj krivini eluca. Tijelo eluca nastavlja se antrumom koji se protee od incisure angularis do pilorusa Pilorus je najui dio eluca. U njemu se nalazi cirkularno zadebljanje miia piloriki sfinkter, koji prevenira refluks duodenalnog sadraja u eludac. Nalazi se u visini korpusa L1 kraljeka. Mala krvina eluca protee se od lijeve granice jednjaka do pilorusa u tvori gornju granicu eluca. Velika krivina eluca ide od desne strane distalnog jednjaka do pilorikog kanala i tvori donju granicu eluca. eludac je u cijelosti okruen peritoneumom koji se protee od velike do male krivine kao veliki i mali omentum. Mali omentum tvori zid omentalne burze Veliki omentum ide na transverzalni kolon i djelom na tanko crijevo.
Opskrbljen je krvlju preko ogranaka celijanog trunkusa. Lijeva gastrina arterija je grana celijanog trunkusa a desna gastrina arterija grana hepatalne arterije. Kratka gastrina arterija i lijeva gastroepiploina arterija grane su lijenalne arterije. Desna gastroepiploina arterija grana je gastroduodenalne arterije. Lijeva i desna gastroepiploina arterija anastomoziraju uzdu velike krivine. Venozna drenaa odvija se preko lijenalne, portalne i gornje mezenterine vene.
1.Gastroezofagealni spoj 2.Fundus 3.Tijelo 4.Piloriki antrum 5.Piloriki kanal U stojeem poloaju bolesnika zrak se nalazi u forniksu eluca dok je kontrastno sredstvo u donjem dijelu korpusa. Mali dio kontrastnog sredstva nalazi se u jednjaku.
189
Mala krvina eluca protee se od desne granice jednjaka do pilorusa i tvori gornju granicu eluca. Velika krivina eluca ide od lijeve strane distalnog jednjaka do pilorikog kanala i tvori donju granicu eluca. Velika krivina eluca Mala krivina eluca
1.tijelo eluca 2.antrum 3.piloriki kanal Dijaskopija je od neprocjenjive vanisti u procjeni peristaltike. Peristaltiki val vidi se kao cirkularni prsten koji obuhvaa stijenku eluca i prati se do pilorusa.
Na ovom skenu fundus eluca nalazi se anteriorno od slezene. Posteriorno je od lateralnog dijela lijevog renja jetre. U pravilu se koristi per os dato kontrastno crijevo kojim se lako razlikuje gastrointestinalni trakt od ostalih struktura.
190
U korpusu eluca nalazi se per os uzeto kontrastno sredstvo. Velika krivina je lateralno uz kolon i slezenu. Mala krivina je medijalno eludac je smjeten: 1. Anteriorno od slezene 2. Medijalno od lijenalne fleksure 3. Posteriorno od lateralnog dijela lijevog renja jetre.
1.tijelo eluca 2.antrum eluca Na ovom skenu eludac se prikazuje kao trostruka struktura. Tijelo eluca koje sadri kontrast, tekuinu i zrak prelazi desno u antrum. eludac je anteriorno od pankreasa
1.tijelo eluca 2.antrum eluca I na ovom CT presjeku eludac izgleda poput dvostruke strukture. Tijelo eluca ide prema naprijed i desno i postaje antrum eluca.
191
MR
Uslijed gibanja tijekom MR mjerenja na aksijalnim presjecima eludac je neotar. Solidni i tekui sadraj imaju razliite signale. eludac je okruen mau. - eludac je anteriorno. - Smjeten je posteriorno uz lateralni dio lijevog renja jetre. - Uslijed pomaka tijekom mjerenja granice kolona su nejasne.
Fundus eluca u odnosu je sa lijevim renjom jetre i slezenom. Iznad fundusa nalazi se oit i srani lijevi ventrikl. Fundus eluca u odnosu je sa lijevim renjom jetre i slezenom. Iznad fundusa nalazi se oit i srani lijevi ventrikl. 1.fundus eluca 2.tijelo eluca eludac je usmjeren od lijeva u desno. Smjeten je inferiorno od lijevog renja jetre. Nalazi se iznad poprenog kolona
Radioloka anatomija tankog crijeva

Tanko crijevo je dio probavnog trakta koji spaja pilorus eluca sa cekumom. Dijeli se u tri dijela 1.Dvanaesnik 2.Jejunum 3.Ileum Arterijalna opskrba odvija se preko gornje mezenterine arterije. Venozna drenaa ide preko gornje mezenterine vene koja se spaja sa lijenalnom venom i tvori portalnu venu.
192
Anatomija dvanaestnika
Duodenum je prvi dio tankog crijeva. Oblikovan je poput slova C i duine je 25 cm. Okruuje glavu pankreasa i spaja pilorus na elucu sa jejunumom. Poput eluca proksimalna 2-3 cm duodenuma prekrivena su peritoneumom. Ostali dio duodenuma lei retroperitonealno. Duodenum se dijeli u 4 segmenta - Prvi segment je bulbus koji je duine oko 5 cm i lei desno od L1 kraljeka. - Drugi dio je descendentni segment koji je duk 8 cm i sputa se desno od korpusa L1, 2 i 3 kraljeka.
Smjeten je anteriorno od hilusa desnog bubrega i usporedan je sa donjom upljom venom. Koledokus i glavni pankreatini vod uljevaju se u taj dio duodenuma. Trei dio je transverzalni segment koji je dug 8-10 cm i ide preko korpusa L3 kraljeka. etvrti dio ascendentni segment ide prema gore i lijevo i u visini korpusa L2 kraljeka nastavlja se u jejunum. Spoj duodenuma i jejunuma pojaan je fibromuskularnim naborom peritoneuma poznatim kao Treitzov ligament. Ide sa desnog diafragmalnog krusa i predstavlja proksimalno hvatite crijevnog mezenterija.
Proksimalna polovina duodenuma opskrbljena je krvlju granama gastroduodenalne arterije, grane hepatalne arterije koja polazi iz celijanog trunkusa. Distalna polovina duodenuma opskrbljena je granama gornje mezenterine arterije. Venozna drenaa odvija se preko gornje mezenterine vene.
193
Dvanaestnik
1. Bulbus duodenuma 2. Descendentni dio 3. Horizontalni dio 4. Ascendentni dio 5. Spoj duodenuma i jejunuma (Treitzov ligament) Diaskopije je metoda izbora za pralenje peristaltike 1) Bulbus duodenuma oblikovan je poput paprike. 2) Descendentni dio nalazi se uz desnu stranu kraljenice. 3) Horizontalni dio ide preko korpusa L3 kraljeka. 4) Ascendentni dio ide uz lijevi rub kraljenice. 5) Spoj duodenuma i jejunuma vidi se u projekciji male krivine eluca.
CT
U descendentnom dijelu duodenuma nalazi se kontrast. Nalazi se: 1.Posteriorno od antruma eluca 2.Medijalno od hepoatalne fleksure 3.Anteriorno od donje uplje vene 4.Lateralno od portalne vene
194
Na ovom CT presjeku descendentni dio duodenuma lei lateralno od glave pankreasa. Kontrast u duodenumu omoguava njegovo razlikovanje od glave pankreasa i donje uplje vene. Poput glave pankreasa, ascendentnog kolona, bubrega i donje uplje vene i descendentni dio duodenuma nalazi se retroperitonealno.
Anatomija jejunuma
Jejunum predstavlja srednji dio tankog crijeva. Proksimalno spojen je sa duodenumom a distalno sa ileumom. Jejunum je spojen za stranji abdominalni zid poput lepeze oblikovaniim naborom peritoneuma koji se naziva mezenteri tankog crijeva. Mezenteri poima lijevo u visini L2 kraljeka i protee se do desnog sakroilijakalnog zgloba. Jejunum je uglavnom smjeten u gornjem abdomenu.
Sluznini nabori jejunuma su kruni. Prema aboralno u tankom crijevu nabori postaju sve nii. U zavrnom su ileumu uzdunoga tijeka.
195
Limfni folikuli u zavrnom su ileumu vrlo brojni udrueni u limfatine ploe (Peyerove ploe).
Drugi dio tankog crijeva jejunum, zapoima na treitzovom ligamentu. Zavrava u srednjem dijelu abdomena postupnim prelazom u ileum. Vijuge jejunuma nalaze se u lijevom gornjem abdomenu i srednjem abdomenu. Sluznica je karakterizirana brojnim cirkularnim naborima. Mada je mezenteriumom vezan uz stranji abdominalni zid jejunum je mobilan.
Anatomija ileuma
Ileum je distalni dio tankog crijeva. Proksimalno je spojen sa jejunumom a distalno zavrava na ileocekalnoj valvuli. Sa stranjim abdominalnim zidom vezan je lepezastim naborom peritoneuma mezenteriumom. Smjeten je u donjem abdomenu i zdjelici Arterijalnu opskrbu ine grane gornje mezenterine arterije. Venozna drenaa ide preko grana gornje mezenterine vene.
- Trei dio tankog crijeva ini ileum - Smjeten je u srednjem i desnom abdomenu - U nekih bolesnika moe se sputati i u malu zdjelicu - Poput jejunuma i ileum je vezan uz stranji abdominalni zid mezenteriumom - Ne postoji jasna granica prelaza jejunuma u ileum - Zavrava ileocekalnom valvulom
196
Vijuge jejunuma nalaze se u lijevom dijelu abdomena. Vidljivi su jejunalni sluzniki nabori. Jejunum ima cirkularne nabore. Za razliku od vijuga kolona jejunalne vijuge su ue i u njima se nenalazi sadraj. Vijuge nisu ire od 3 cm.
MR tankog crijeva
Uslijed peristaltike vijuge tankog crijeva na MR presjecima nejasno su prikazane. Odjeljene su mau. Jejunalne vijuge nalaze se uglavnom u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Vijuge ileuma su srednjem i desnom abdomenu.
197
Anatomija debelog crijeva

Zavrni ileum pripaja se debelom crijevu u podruju Bauchinijevevalvule. Uzlazni (ascendentni) dio kolona ide do hepatalne feksure i prelazi u popreni (transverzalni) kolon, do lienalne fleksure. Silazni je kolon smjetenlijevo, prelazi u razliito dugakusigmu, koja u visini segmenta S3 prelazi u rektum i zavrno u anus.
Popreni kolon i sigma peritoneumom su fiksirani uz stranju trbunu stijenku. Oko 3 cm kaudalno od Bauchinijeve valvule nalazi se crvuljak (apendiks). Razlikujemo kontrahirane dijelove kolona i postranina izboenja stijenke debeloga crijeva - haustracije.
Kolon - Cekum
Cekum je krajnji dio ascendentnog kolona. Nalazi se izmeu spoja jejunuma i ascendentnog kolona. U cekum ulazi crvuljak. Terminalni ileum ulazi u cekum posteromedijalno na ileocekalnoj valvuli. Na valvuli se nalazi svinkter koji prevenira refluks sadraja iz kolona u ileum. Arterialnom kervlju opskrbljen je ileocekalnom arterijom, granom gornje mezenterine arterije. Venozna drenaa odvija se gornjom mezenterinom venom
Cekum je donji dio ascendentnog kolona koji ima izgled kalea. Na njemu se nalazi crvuljak koji se na ovoj slici ne vidi.
198
Uslijed peristaltike crijevne vijuge na MR presjecima slabo se prikazuju. Cekum se na aksijalnom MR presjeku determinira prema poloaju u desnom donjem kvadrantu.
Kolon ascendens
S prednje i lateralne strane prekriven je peritoneumom koji ga vee uz stranji abdominalni zid. Arterijalnom krvlju opskrbljuju ga ileokolika i desna kolika arterija, grane gornje mezenterine arterije. Venozna drenaa odvija se gornjom mezenterinom venom.
Na nativnoj snimci vijuge crijeva prikazuju se ukoliko se u njima nalazi zrak. Njihov poloaj i izgled sluznice olakava njihovu identifikaciju. Ascendentni kolon lei uz desni abdominalni zid. Obino sadri zrak pomjean sa fekalnim masama. Moe se prikazati od krila crjevnjae do hepatalne fleksure koja se nalazi tik ispod konture jetre.
Na radioirigografiji dvostrukim kontrastom analizira se sluzniki reljef. Ascendentni kolon ima iri lumen od ostalih vijuga kolona. Nalazi se uz desni abdominalni zid.
199
Ascendentni kolon koji se nalazi uz desni abdominalni zid irokog je lumena. Nalazi se u anteriornom perirenalnom prostoru anteriorno i lateralno od desnog bubrega.
Ovaj presjek je kroz terminalni ileum, cekum i ileocekalnu valvulu. Ascendens se nalazi uz desnu abdominalnu stijenku.
Ascendentni kolon lei uz desni abdominalni zid. Kranijalno se protee do hepatalne fleksure koja se nalazi u gornjem desnom kvadrantu. Okruen je mau.
200
Hepatalna fleksura
Desna fleksura kolona koja se naziva i hepatalnom fleksurom nalazi se u gornjem desnom kvadrantu abdomena. To je mjesto prelaza uzlaznog u popreni kolon. Kap to joj ime kae nalazi se uz jetru.
Desna fleksura kolona prestavlja mjesto spajanja ascendensa i transverzuma. Nalazi se uz jetru i nie je poloena od lijeve fleksure. Poto se vijuge kolona superponiraju teko ju je u cijelosti prikazati na jednoj snimci te je potrebno tijekom dijakopije napraviti vie snimaka u razliitim poloajima bolesnika.
Desna fleksura nalazi se nie od lijeve. Smjetena je uz samu jetru. Predstavlja mjesto spajanja ascendensa i transverzuma. Per os uzeti kontrast razlikuje ju od ostalih struktura.
Transverzalni kolon
Popreni kolon duine je 35-50 cm. Zapoima na desnoj fleksuri ispod jetre i protee se do lijeve fleksure koja se nalazi ispod slezene. Lijeva fleksura vie je postavljena od desne Transverzum se protee poprijeko abdomena. U nekih bolesnika moe se sputati do u zdjelicu. Uz stranji abdominalni zid vezan je naborom peritoneuma mesocolon transversum. Proksimalne 2/3 opskrbjuje srednja kolina arterija grana gornje mezenterine arterije. Distalnu 1/3 opskrbljuje lijeva kolina arterija grana donje mezenterine arterije.
201
Venozna drenaa odvija se gornjom i donjom mezenterinom venom. Na nativnoj snimci nalazi se u gornjem abdomenu. Protee se od hepatalne do lijenalne fleksure. Moe biti ispunjen zrakom i fecesom U nekih bolesnika sputa se do u zdjelicu.
Transverzalni kolon smjeten je anteriorno i u veine bolesnika je mobilan. Nalazi se anteriorno od descendensa. Sadri kontrast, feces i zrak.
Transverzum je smjeten anteriorno preko abdomena. Mobilan je i za stranju abdominalnu stjenku vezan je transverzalnim mezokolonom. Za eludac je vezan omentumom.
202
Na ovom CT presjeku prikazan je vei srednji dio transverzuma. Dobro su prikazane haustracije. Nalazi se u anteriornom dijelu abdomena.
U veine bolesnika transverzum se sputa kaudalno. Nalazi se inferiorno od eluca s kojim je spojen gastrokolinim dijelom velikog omentuma koji se na ovoj snimci ne vidi.
Lijenalna fleksura
Lijenalna fleksura, naziva se i lijevom fleksurom je podruje kolona u kojem popreni kolon prelazi u silazni kolon. Vie je postavljena od hepatalne fleksure. U veine bolesnika nalazi se tik ispod lijevog oita. Lijeva fleksura je najvie poloeni dio kolona. esto se nalazi tik ispod oita. Predstavlja spoj poprenog i silaznog kolona.
203
Lijeva fleksura je najvie poloeni dio kolona u lijevom hemiabdomenu. Predstavlja spoj poprenog i silaznog kolona. Nalazi se anteriorno od slezene uz lijevi abdominalni zid.
Descendentni kolon
Silazni kolon zapoima na lijenalnoj fleksuri i sputa se do granice zdjelice gdje se nastavlja u sigmooidalni kolon. Ueg je promjera od uzlaznog kolona. Peritoneum mu prekriva anteriornu i lateralnu povrinu. Arterijalna krv dolazi lijevom kolinom i gornjom sigmoidalnom arterijom, granama donje mezenterine arterije. Venozna drenaa odvija se donjom mezenterinom venom.
Uslijed prisustva zraka descendentni kolon esto se vidi na nativnoj snimci. Nalazi se uz lijevi abdominalni zid i protee se od lijenalne fleksure do u zdjelicu.
204
Descendentni kolon dobro se prikazuje na irigografiji dvostrukim kontrastom. Ueg je kalibra od ascendentnog kolona. Nalazi se uz lijevu abdominalnu stijenku. Haustre se dobro prikazuju.
Descendentni kolon zapoima na lijenalnoj fleksuri i protee se do zdjelice gdje prelazi u sigmu. Vijuga kolona tik iznad descendensa odgovara zavrnom dijelu transverzuma. Descendentni kolon protee se uz lijevi abdominalni zid. Nalazi se retroperitonealno i okruen je mau. Nalazi se anteriorno od slezene i posteriorno od terminalnog dijela transverzuma.
Kako se sputa u tijelu se pomie posteriorno. Nalazi se lateralno od bubrega i repa pankreasa. Usljed retroperitonealne masti dobro se diferencira od okoline.
205
U promjeru je ui od ascendensa. Nalazi se retroperitonealno u anteriornom perirenalnom prostoru. U ovoj visini nalazi se posteriorno od jejunuma koji se nalazi intraperitonealno. Smjeten je lateralno od bubrega.
Uslijed peristaltikih pokreta crijevo se na MR presjecima slabo prikazuje. Descendens se nalazi uz lijevu lateralnu abdominalnu stijenku. Anteriorno se nalaze vijuge tankog crijeva.
Descendens je ueg promjera od ascendensa i nalazi se uz lijevu lateralnu abdominalnu stijenku. Okruen je mau.
206
Sigma
Sigma je duga od 25-40 cm. Poima anteriorno od lijeve vanjske ilijakalne arterije kao nastavak descendentnog kolona. Zavrava u visini S3 gdje se nastavlja u rektum. Sigma ini zavoj anteriorno od vijuga tankog crijeva. Uz stranji abdominalni zid vezana je sigmoidnim mezokolonom. Arterijalna opskrba ide putem sigmoidalne arterije grane donje mezenterine arterije. Venozna drenaa odvija se sigmoidnom venom koja se utie u donju mezenterinu venu.
Sigma ima oblik slova S i po njemu je dobila ime. esto radi nekoliko zavoja. Pri irigografiji dobro se prikazuju haustracije.
Na ovom aksijalnom MR presjeku vidi se veliki dio sigme. Na sigmi se vidi nekoliko divertikula.
Sigma se u zdjelici nalazi posteriorno. Na ovom MR koronarnom presjeku vidljiv je manji dio sigme.
207
Rektum
Rektum je najdistalniji dio kolona Dug je oko 13 cm. Zapoima kao nastavak sigme u visini S3 segmenta. Na svom putu prati zakrivljenost zdjelice. Oko 3 cm posteriornije od kokcigisa rektum zavija posterioinferiorno i nastavlja se u analni kanal. U mukaraca zavrava posteriorno od apeksa prostate. Arterijalna opskrba ide preko gornje rektalne arterije koja je nastavak donje mezenterine arterije. U arterijalnoj opskrbi sudjeluju i srednja i donja rektalna arterija koje su grane unutranje ilijakalne arterije
U arterijalnoj opskrbi sudjeluju i srednja i donja rektalna arterija koje su grane unutranje ilijakalne arterije. Gornja rektalna vena drenira krv u portalni sistem. Srednja rektalna vena u unutranju ilijakalnu venu. Donja rektalna vena drenira u unutranju pudentalnu venu.
Ukoliko sadri zrak rektum se moe prikazati na nativnoj snimci. Na ovoj snimci vidi se samo proksimalni dio rektuma.
208
U rektumu se nalazi kontrastno sredstvo. Defekt punjenja odgovara fecesu. Rektum je normalno okruen mau. Rektum se nalazi anteriorno od sakruma. Anteriorno se nalazi mokrani mjehur i seminalne vesikule.
Rektum je posteriorno od prostate. Lateralno od rektuma nalazi se ishiorektalna fosa ispunjena mau. U rektumu se nalazi manja koliina kontrasta i zraka.
U ovoj visini rektum prelazi u anus. U ishiorektalnoj fosi okruen je mau.
209
Gornja mezenterina arterija

Gornja mezenterina arterija je drugi anteriorni visceralni ogranak abdominalne aorte Opskrbljuje krvlju gastrointestinalni trakt od srednjeg dijela duodenuma do srednjeg dijela transverzuma. Polazi sa prednje strane aorte u visini korpusa L1 kraljeka, centimetar ispod mjesta polazita celijanog trunkusa. Ide prema dole i desno izmeu vrata i procesusa uncinatusa i iznad horizontalnog dijela duodenuma. Okree izmeu dva sloja peritonema na hvatite mezenterija. Njene vee grane su: 1. Pankreatikoduodenalna arterija 2. Srednja kolina arterija 3. Ileokolina arterija 4. Jejunalna arterija 5. Ilealna arterija Grane gornje mezenterine arterije oblikuju arkade koje meusobno anastomoziraju Distalno arkade se spajaju sa arkadama ogranaka donje mezenterine arterije.
1. gornja mezenterina arterija 2. medijalna kolina arterija 3. desna kolina arterija 4. ileokolina arterija Gornja mezenterina arterija je neparna grana aorte koja krvlju opskrbljuje tanko crijevo i vei dio kolona. Normalno polazi sa prednje strane aorte u visini L1 kraljeka.
Gornja mezenterina arterija je drugi neparna visceralna grana abdominalne aorte Iz aorte izlazi u visini pankreasa i sputa se preko lijeve renalne vene i opskrbljuje tanko crijevo desni kolon i proksimalnog poprenog kolona.
210
Prolazi mezenterij i daje arkade u mezenteriju u blizini vijuga crijeva. Iz arkada male arterije vasa recta, opskrbljuju crijevo. Na ovom skenu polazi sa anteriorne strane aorte i skree lagano u desno.
Gornja mezenterina arterija krvlju opskrbljuje tanko crijevo i vei dio kolona. Nalazi se anteriorno od aorte i lijevo od gornje mezenterine vene. Gornja mezenterina arterija je druga neparna grana abdominalne aorte. Na ovom aksijalnom MR presjeku prikazano je polazite arterije.
Donja mezenterina arterija

Donja mezenterina arterija je trei neparni visceralni ogranak aorte. Opskrbljuje krvlju distalnu 1/3 transverzuma descendent sigmu rektum i proksimalni dio analnog kanalaIz aorte polazi u visini korpusa L3 kraljeka. Ide inferiorno i u lijevo, prelazi preko lijeve zajednike ilijakalne arterije i daje lijevu kolinu i sigmoidnu arteriju. Nakon prelaza lijeve zajednike ilijakalne arterije nastavlja se kao gornja rektalna arterija. 1.Donja mezenterina arterija 2.Lijeva kolina arterija 3.Sigmoidna arterija 4.Gornja rektalna arterija Donja mezenterina arterija je neparni visceralni ogranak aorte. Iz aorte polazi u visini korpusa L3 Kraljeka.
211
Radioloka anatomija jetre

Jetra
Jetra je najvea lijezda u organizmu. Predstavlja 2% itave tjelesne mase. Trokutastog je oblika. Smjetena je u desnom gornjem kvadrantu abdomena. Razlikuje se diafragmalna i visceralna povrina. Diafragmalna povrina je konveksna i odgovara obliku kupole oita. Visveralna povrina oblikovana je prema mnogim abdominalnim strukturama. Nju modeliraju desni bubreg, desna fleksura kolona, unjak, eludac, duodenum, omentum te brojne krvne ile. Jetra se dijeli u 4 lubusa: 1. Desni lobus 2. Lijevi lobus 3. Kvadratus 4. Kaudatus Desni od lijevog renja odjeljen je falciformnim ligamentom Kvadratus i kaudatus su djelovi desnog renja
Kvadratus se nalazi superiorno i nalazi se izmeu unjaka i ligamenta teresa. Kaudatus je inferiorno smjeten i nalazi se izmeu donje mezenterine vene i venoznog ligamnta Kvadratus i kaudatus dobivaju krv iz lijeve hepatalne arterije i portalnu krv iz lijeve grane portalne vene. uni vodovi kaudatusa i kvadratusa dreniraju se u lijevi hepatini vod.
Kliniki jetra se dijeli u lijevi i desni reanj. Granica ide od donje uplje vene, ide kroz unjak prema desnom abdominalnom zidu pod kutem od 45 . Ovakva podjela kvadratus i kaudatus stavlja u lijevi reanj. Jetra se opskrbljuje krvlju iz portalne vene i hepatalne arterije. Portalna vena opskrbljuje 70% jetre. Venozna drenaa odvija se preko hepatalnih vena u donju uplju venu.
212
Anatomija jetre
Hepatalne vene
Portalni sistem
Arterije
uni vodovi
Jetra je najvei organ u abdomenu i zauzima vei dio desnog gornjeg kvadranta. Gornji rub jetre oblikuje oit. Donji i medijalni rub jetre obloeni su mau to omoguava vizualizaciju jetre na nativnoj snimci. Vei dio jetre prekriven je peritoneumom.
Jetra ima lijevi i desni reanj koje je na ovom presjeku teko razlikovati. Jetra zauzima gotovo cijeli desni gornji kvadrant abdomena. Tamne linije sa prednje i stranje strane jetre odgovaraju kostodiafragmalnoom recesusu.
213
1. desni reanj jetre 2. lijevi reanj jetre Radioloki, jetra se dijeli imaginarnom linijom koja ide od donje uplje vene pod kutem od 45 prema abdominalnoj stijenci. U donjem dijelu prolazi kroz unjak. Desni reanj dijeli se na anteriorni posteriorni segment. 1 2
Lijevi reanj falciformnim ligamntom podijeljen je u medijalni i latrelni segment Kaudatus je odijeljen od lijevog i desnog renja. Lijevi reanj prelazi medijalnu liniju.
Na posteriornom MR koronarnom presjeku vidi se da jetra zauzima vei dio desnog gornjeg kvadranta abdomena. Na ovom presjeku jasno se vidi odnos jetre sa oitom kao i njena kaudalna ekstenzija.
1.desni hepatalni vod 2.lijevi hepatalni vod u proizvode hepatociti i dreniraju je u intrahepatalne une vodove. Vodovi se postupno proiruju i spajaju bilijarno sablo. Lijevi i desni uni vod spajaju se u blizini porte hepatis i tvore zajedniki hepatalni vod.
214
Falciformni ligament
Falciformni ligament je nabor peritoneuma koji se protee od pupka do jetre. On privruje jetru za prednji abdominalni zid i donju povrinu oita. U njemu se nalazi falciformni ligament, ostatak fetalne umbilikalne vene. Falciformni ligament je nabor peritoneuma oko fetalne umbilikalne vene (ligament Teres). Privruje jetru za prednji abdominalni zid i donju povrinu oita. Anatomski dijeli jetru na desni i lijevi reanj. Radioloka podjela je drugaija te falciformni ligament dijeli medijalni pd lateralnog segmenta lijevog renja. Poto sadri mast na CT presjecima je crn.
Falciformni ligament nabor peritoneuma koji dijeli lijevi od medijalni od lateralnog segmenta lijevog renja jetre. Sadri mast i obliteriranu umbilikalnu venu ligament teres.
Celijani trunkus
Celijani trunkus je prva neparna visceralna arterija abdominalne aorte. Iz aorte polazi tik ispod oita u visini Th 12 kraljeka. Usmjerena je anteriorno i duga je 1-2 cm. Na svom kraju dijeli se u: 1. Hepatalnu arteriju 2. Lijenalnu arteriju 3. Lijevu gastrinu arteriju
215
Celijani trunkus polazi sa anteriorne strane aorte u visini Th 12 kraljeka. Dijeli se u gastrinu, lijenalnu i hepatalnu arteriju.
Selektivna angiografija celijanog trunkusa
- Celijani trunkus je kratak. - Usmjeren je anteriorno. - Daje lijenalnu, lijevu gastrinu i hepatalnu arteriju.
Hepatalna arterija
Hepatalna arterija je jedna od tri ogranka celijanog trunkusa. Jetru opskrbljuje sa 30% krvi. Proksimalni dio arterije naziva se i zajednikom hepatalnom arterijom a distalni dio hepatikom proprijom. Mjesto koje ih dijeli je polazite gastroduodenalne arterije. Iz celijakog trunkusa ide anteriorno i desno. Nalazi se izmeu slojeva omentuma i nalazi se u neposrednoj blizini koledokusa i portalne vene. Uzdie se i ulazi u portu hepatis U porti hepatis dijeli se na desnu i lijevu hepatalnu arteriju.
Hepatalna arterija grana je celijanog trunkusa. Opskrbljuje jetru a preko gastroduodenalne arterije duodenum, dio eluca i pankreas.
216
Hepatalna arterija grana je celijanog trunkusa. Opskrbljuje jetru, duodenum, dio eluca i pankreas. Na CT presjeku nalazi se anteriorno od portalne vene. U porti hepatis prati ih i uni vod koji se na ovom presjeku ne vidi.
Portalna vena
Portalna vena drenira krv iz digestivnog trakta (od distalnogjednjaka do anusa) i slezene u jetru. Nastaje spajanjem gornje mezenterine i lijenalne vene na posteriornoj povrini vrata pankreasa. U nju se drenira i donja mezenterina vena, meutim, njeno mjesto utoka varira. Usmjerena je prema gore i desno i ulazi uz slobodni rub malog omentuma. Na tom mjestu nalazi se anteriorno od epiploikog foramena i nalazi se tik uz uni vod i arteriju hepatiku. Nastavlja se prema gore u portu hepatis gdje se dijeli na lijevu i desnu granu. Portalna vena nastaje spajanjem gornje mezenterine i lijenalne vene. U portalni sistem ukljuena je i donja mezenterina vena meutim mjesto njenog utoka je razliito. Pri angiografiji prikazuje arterije lijenalis ili gornje mezenterine arterije prikazuje se u venoznoj fazi.
Na ovoj snimci nije prikazana lijenalna vena jer arterijalna opskrba ide preko gornje mezenterine arterije.
217
Portalna vena provodi krv iz cijrva i slezene u jetru. Nastaje spajanjem gornje mezenterine i lijenalne vene U jetru ulazi uz anteriornu granicu epiploikog foramena praena unim vodom i hepatalnom arterijom. Na ovom CT skenu vidi se podjela portalne vene na lijevu i desnu granu.
Na ovom CT presjeku prikazano je mjesto spajanja gornje mezenterine i lijenalne vene u portalnu venu koje se nalazi na mjestu spoja glave i tijela pankreasa. Donja uplja vena nalazi se posteriorno.
Lijenalna vena
Lijenalnu venu tvori nekoliko interlijenalnih vena koje se sastaju u hilusu slezene Usmjerena je desno posteriorno od repa pankreasa. Na njenom putu do portalne vene u nju utiu kratke gastrine vene, gastroepiploina vena, pankreatina vena i u nekih bolesnika donja mezenterina vena. Posteriorno od vrata pankreasa spaja se sa gornjom mezenterinom venim u portalnu venu. Lijenalna vena u svom tijeku u kontaktu je sa posteriornom stranom repa i tijela pankreasa.
Na ovom skenu lijenalna vena spaja se sa gornjom mezenterinom venom u portalnu venu.
218
Lijenalna vena lei posteriorno od repa i tijela pankreasa. Prolazi anteriorno od gornje mezenterine arterije i spaja se sa gornjom mezenterinom venom.
Gornja mezenterina vena

Gornja mezenterina vena drenira krv iz tankog crijeva te dijela eluca i duodenuma u venu porte. Zapoima na ileocekalnom spoju i ide anteriorno desno od gornje mezenterine arterije. Prelazi preko horizontalnog dijela duodenuma, posteriorno od vrata pankreasa. Posteriorno od vrata pankreasa zavrava spajanjem sa lijenalnom venom u venu porte. Gornja mezenterina vena nalazi se desno od gornje mezenterine arterije. Nalazi se medijalno od procesusa uncinatusa.
Na ovom CT presjeku nalazi se anteriorno od donje uplje vene i medijalno od procesusa uncinatusa pankreasa.
219
Gornja mezenterina vena drenira krv iz jejunuma, ileuma te ascendentnog i transverzalnog kolona. Spaja se sa lijenalnom venom u venu portu. Nalazi se anteriorno od donje uplje vene i posteriorno od pankreasa.
Gornja mezenterina vena ira je od gornje mezenterine arterije i nalazi se s nejne desne strane. Na koronarnom presjeku usporedna je sa gornjom mezenterinom arterijom. Na ovom presjeku vidi se utok jejunalnih i ilealnih ogranaka.
U venoznoj fazi angiografije gornje mezenterine arterije prikazuje se gornja mezenterina vena. Ide do visine L1 kraljeka gdje se spaja sa lijenalnom venom venu portu.
220
Anatomija unjaka
uni je mjehur lei u udubini na visceralnoj povrini jetre. Njegova je donja povrina pokrivena peritonejem. Duljine je 7 do 10 cm, irine oko 3 cm, a volumena 30 do 50 ml. Debljina je stijenke nekontrahiranoga unoga mjehura 2-4 mm.
Na unjaku razlikujemo:
1. 2. 3. 4.
Fundus Korpus Vrat uni vod dug je 3-5 cm.
unjak je vrea koja lei uzdu inferiorne granice jetre. Funksija mu je da sprema i koncentrira u. Tijekom digestije kontrahira se i secenira u u koledokus a iz njega u duodenum.
unjak lei u jami koja se nalazi na visceralnoj povrini jetre. Jama se nalazi inferiorno od porte hepatis i olakava diobu jetre na desni i lijevi reanj. Duktus cistikus spaja se sa duktusom hepatikusom anteriorno od portalne vene. Na CT presjecima izgleda kao hipodenzna ovalna struktura.
221
Zajedniki hepatiki vod

Zajedniki hepatiki vod nastaje spajanjem lijevog i desnog hepatinog voda. Dug je 4-5 cm. Spaja se sa cistikusom i tvori koledokus.
Desni i lijevi hepatikus spajaju se u porti hepatis u zajedniki hepatalni vodi. Sputa se kaudalno i spaja sa cistikusom tvorei d. Koledokus. Nalazi se u neposrednoj blizini hepatalne arterije i portalne vene.
Duktus cistikus
Duktus cistikus polazi sa vrha unjaka. esto je tortuozan. Sputa se uz desnu slobodnu granicu malog omentuma i spaja se sa zajednikim hepatikim vodom tvorei koledokus.
Duktus cistikus spaja unjak sa zajednikim hepatilnim vodom. Ima tortuozni tijek. Unutar cistikusa nalaze se spiralni nabori od glatkih miia koji dre vod otvorenim.
Duktus koledokus
Koledokus nastaje spajanjem zajednikog hepatikog voda i cistikusa. Promjera je 5 mm i dug je od 8 5 do 10 cm. Sputa se uz desnu slobodnu granicu malog omentuma. U epiploikom otvoru nalazi se uz hepatalnu arteriju i portalnu venu. Sputa se do bulbusa duodenuma. 222
U tom dijelu okruen je posteriornom stranom glave pankreasa. Tu se spaja sa glavnim pankreatinim vodom i uljeva se u descendentni duodenum na duodenalnoj papili. Koledokus nastaje spajanjem zajednikog hepatikog voda i cistikusa. Na svom kraju spaja se sa zajednikim pankreatinim vodom nakon ega ulazi u descendentni duodenum. Promjera je 5-6 mm. Na slobodnoj granici omentuma nalazi se uz hepatalnu arteriju i portalnu venu.
Ampula Vateri
Ampula Vateri je kratko proirenje koledokusa na mjestu spajanja sa glavnim pankreatinim vodom. Smjetena je na posteromedijalnom dijelu descendentnog duodenuma. Ampula Vateri otvara se u duodenum kroz glavnu duodenalnu papilu. Terminalni dio koledokusa, terminalni dio glavnog pankreatinog voda kao i ampula Vateri obrueni su prstenom miinih vlakana sfinkter Oddi.
Glavna duodenalna papila ampula Vateri, predstavlja otvor koledokusa u descendentni duodenum.
223
Pankreas
Pankreas je mekani lobulirani organ koja je smjetena uz posteriorni abdominalni zid posteriorno od parijetalnog peritoneuma. Lei koso preko gornjeg abdomena. Dijeli se u: glavu, vrat, tijelo i rep. Glava pankreasa lei u zavoju duodenuma, anteriorno od donje uplje vene, desnih renalnih krvnih ila i lijeve renalne vene. Na donjem dijelu glave pankreasa izduuje se procesus uncinatus koji lei posteriorno od gornje mezenterine vene. U lijevo se nastavlja vrat pankreasa. Duine je 2-3 cm i nalazi se anteriorno od gornje mezenterine arterije. Lijenalna i gornja mezenterina arterija ujedinjuju se u venu porte posteriorno od vrata pankreasa Superiorno i lijevo nastavlja se tijelo pankreasa. Prolazi anteriorno od aorte i kraljenice. Lei izmeu eluca i burze omentalis. Rep pankreasa nastavlja se u lijevo. Smjeten je intraperitonealno u lienorenalnom ligamentu. Dosie do hilusa slezene. Glavni pankreatini vod zapoima u repu pankreasa i prima mnoge ogranke uz pankreasa. Prazni se u descendentni duodenum. Ponekad je prisutan i akcesorni vod koji drenira gornji dio glave pankreasa. Prazni se u duodenuma na maloj papili. Arterijalna opskrba odvija se preko lijenalne i pankreatikoduodenalne arterije, grane celijanog trunkusa i gornje mezenterine arterije.Venozna drenaa odvija se preko lijenalne vene.
Veim dijelom smjeten je retroperitonealno. Glava pankreasa lei medijalno od descendentnog duodenuma i lateralno od portalne vene. Nalazi se anteriorno od donje uplje vene. esto se uz glavu pankreasa vidi koledokus. Tijelo pankreasa jai preko gornje mezenterine arterije, anteriorno od aorte. Lijenalna vena lei posteriorno od tijela pankreasa i pomae u odreivanju posteriorne granice. Rep smjeten je anteriorno od lijevog bubrega i usmjeren je ka hilusu slezene. U tom dijelu pankreas je intraperitonealno smjeten. Upotreba i.v. i per os kontrasta olakava razluivanje pankreasa od ostalih struktura.
224
Procesus uncinatus predstavlja posteriornu donju ekstenziju glave pankreasa. Lei izmeu duodenuma koji je lateralno i gornje mezenterine vene koja je medijalno. Nalazi se neposredno anteriorno od donje uplje vene.
Pankreatini vod
Pankreatini vod zapoima u repu pankreasa. Ide u desno kroz parenhim lijezde blizu posteriorne povrine. U glavi pankreasa spaja se sa akcesornim vodom koji drenira glavu i procesus uncinatus. Potom glavni vod naputa pankreas i ide uz koledokus na posteriornu stranu descendentnog duodenuma. Vodovi se spajaju u ampulu Vateri koja se prazni u descendentni dio duodenuma.
Glavni pankreatini vod zapoima u vratu pankreasa i protee se kroz parenhim lijezde.
225
Slezena
Slezena je limfatiki organ koji se nalazi ispod kupole lijevog oita. iroka je 12 cm a duga 7 cm. Lei posteriorno i lateralno od eluca. Dugom osovinom koja je usporedna sa 10 rebrom prislonjena je uz kupolu oita. Normalno slezena neprelazi lijevu kostalnu granicu Hilus slezene u kontaktu je sa repom pankreasa. Slezena je sa svih strana osim hilusa prekrivena peritoneumom. U hilusu peritoneum formira lienorenalni ligament. Gastrolijenalni ligament je dio velikog omentuma i spaja slezenu sa velikom krivinom eluca Lienorenalni ligament spaja slezenu sa lijevim bubregom i u njemu se nalaze lijenalne krvne ile i rep pankreasa. Arterijalna opskrba slezene ide preko lijenalne arterije koja je velika grana celijanog trunkusa. Venozna drenaa odvija se lijenalnom venom koja se spoja sa gornjom mezenterinom venom u venu portu.
Slezena je veliki vaskularni organ smjeten u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Duga je 10-12 cm. Njena gornja povrina pblikuje kupolu lijevog oita. Uslijed masti ponekad se moe odrediti njena donja i medijalna granica.
Slezena se nalazi u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Od eluca je odjelejna gornjim recesusom malog omentuma. Tamno podruje posteriorno od slezene odgovara pluima koja se nalaze iznad oita u posteriornom kostodiafragmalnom recesusu.
226
Na ovom presjeku prikazan je odnos slezene sa lijenalnom fleksurom, elucom i lijevim bubregom. U hilusu slezene hvataju se gastrolijenalni i lijenorenalni ligament. Denzitet slezene se poveava ukoliko se i.v. aplicira kontrastno sredstvo.
Poput drugih organa i slezena je na MR mjerenjima siva. Nalazi se visoku u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Smjetena je posteriorno od eluca.
Slezena je najvei organ u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Nalazi se inferiorno od kupole oita i anterolateralno od lijevog bubrega.
227
Lijenalna arterija
Lijenalna arterija opskrbljuje krvlju slezenu, pankreas, fundus eluca i veliku krivinu eluca. Polazi iz celijanog trunkusa u visini Th12 kraljeka. Tortuoznog je tijeka i usmjerena je lijevo uzdu gornje povrine pankreasa. U svom tijeku daje nekoliko ogranaka za pankreas. Pred hilusom slezene iz nje polazi gastroepiploina arterija. U hilusu slezene lei izmeu slojeva linorenalnog ligamenta. Na tom mjestu iz nje polazi nekoliko kratkih gastrinih arterija. U hilusu slezene dijeli se na vie ili do 5 terminalnih ogranaka.
Lijenalna arterija najvei je ogranak celijanog trunkusa. Usmjerena je u lijevo uzdu pankreasa i krvlju opskrbljuje slezenu, distalni pankreas i preko malih grana eludac. S godinama lijenalna arterija postaje tortuozn
228
Rendgenska anatomija urogenitalnog sustava
229
Anatomija bubrega
Bubreg je duine 10-12 cm. Oblikovan je poput zrna graha i smjeten je retroperitonealno. Funkcija mu je filtracija krvi od metabolikih nusprodukata. Ima vanu ulogu u hidraciji organizma, odravanju acidobaznog statusa i regilaciji krvnog tlaka. Renalni hilus nalazi se na medijalnoj strani bubrega. Predstavlja okomiti prorez kroz kojeg prolaze od anteriorno prema posteriorno renalna vena dvije grane renalne arterije, ureter i trea grana renalne arterije. Zbog jetre desni bubreg nie je postavljen. Desni bubreg u pravilu je manji od lijevog. Bubrezi se nalaze u renalnoj kapsuli. Oko kapsule nalazi se perirenalna mast. Osovina bubrega koso je postavljena tako da su kaudalni po lovi udaljeniji od medijalne linije. Desni bubreg nalazi se posteriorno od jetre i hepatalne fleksure. U visini XII rebra nalazi se anteriorno od oita. Lijevi bubreg lei posteriorno od slezene, eluva, pankreasa i lijenalne fleksure. U visini XI rebra nalazi se anteriorno od oita. Smjeten je medijalno od silaznog kolona i lateralno od M. psoasa Arterijalna opskrba ovija se preko lijeve i desne renalne arterije ko je su grane aorte. Venozna drenaa odvija se preko renalnih vena koje krv odvode u donju uplju venu. Lijeva renalna vena prolazi preko aorte. Prije spajanja sa donjo m upljo m veno m prolazi preko aorte.
Bubreg
Na svakoj strani abdomena postoji po jedan bubreg koji su duine 10-12 cm. Nalaze se retroperitonealno i lee u paravertebralnom udubljenju gornjeg abdomena. Desni bubreg je u pravilu nie poloen od lijevog. Koso su postavljeni tako da su im kaudalni polovi udaljeniji od medijalne linije. Okrueni su perirenalnom mau koja omoguava vizualizaciju njihove granice na nativnoj snimci.
230
Bubreg - CT
Bubrezi se nalaze posteriorno u retroperitonealnom prostoru okrueni mau to ih na CT presjecima ini dobro uoljivim. Mast se nalazi u kapsuli Gerotova fascija, koja se nalazi oko bubrega i nadbubrenih lijezda. Bolje su uoljivi nakon i.v. aplikacije kontrastnog sredstva.
Na ovom CT presjeku bubrezi obojani i.v. datim kontrastnim sredstvom jasno se diferenciraju od okolnih struktura. Kontrastno sredstvo vidljivo je i u kanalnom sustavu bubrega. Na skenu se jasno vidi i kosi poloaj oba bubrega tako da se krvne ile nalaze anteromedijalno.
Nefrogram bojanje bubrega, javlja se minutu nakon aplikacije kontrastnog sredstva a njegova duina trajanja ovisi o funkciji bubrega. U kanalnom sustavu kontrast se pojavljuje 2-3 minuta nakon i.v. aplikacije. U ovog bolesnika kontrast se vidi u kaliksima, pijelo nu i proksimalno m ureteru.
231
MR
Na aksijalnim MR presjecima, raenim u T1 vremenu, vidi se razlika signala izmeu korteksa i kore bubrega. U renalnom hilusu vidi se manja koliina masti. Bubrezi su okrueni perirenalno m mau.
Medula i korteks emit iraju razliite signale. Oko bubrega vidi se vea koliina perirenalne mast i.
Anatomija kanalnog sustava bubrega
1. aice 2. Vratovi 3. Pijelon 4. Pieloureteriki vrat 5. Ureter
232
Desna renalna arterija

Desna renalna arterija izlazi iz aorte u visini intervertebralnog diska L1-L2 kraljeka. Ide lateralno prema hilusu bubrega i prolazi posteriorno od donje uplje vene i desne renalne vene. Prije ulaska u hilus daje donju suprarenalnu lijezdu i granu za ureter Pred hilusom dijeli se u 4-5 terminalnih ogranaka. Terminalne arterije u hilusu nalaze se posteriorno od renalne vene i anteriorno od uretera.
Lijeva renalna arterija

Lijeva renalna arterija izlazi iz aorte u visini intervertebralnog diska L1-L2 kraljeka. Ide lateralno prema hilusu bubrega i prolazi posteriorno od donje lijeve renalne vene. Prije ulaska u hilus daje donju suprarenalnu lijezdu i granu za ureter. Pred hiluso m dijeli se u 4-5 terminalnih ogranaka. Terminalne arterije u hilusu nalaze se posteriorno od renalne vene i anteriorno od uretera. Na ovom angiogramu vidi se jedna desna renalna arterija i dvije lijeve renalne arterije
233
Renalne vene
Desna renalna vena ide iz hilusa bubrega anteriorno od terminalnih grana renalne arterije i uretera. Usmjerena je medijalno prema donjoj upljoj veni u koju se uljeva Desna renalna vena ide iz hilusa bubrega anteriorno od terminalnih grana renalne arterije i uretera. Usmjerena je prema medijalno i preko aorte prolazi tik ispod mjesta polazita gornje mezenterine arterije i utie u donju uplju venu. Lijeva testikularna ili ovarijalna vena uljevaju se u lijevu renalnu venu.
Na ovom CT presjeku vidi se utok desne renalne vene u donju uplju venu
Lijeva renalna vena prolazi anteriorno od aorte tik ispod polazita gornje mezenterine arterije.
Na putu ka donjoj upljoj veni desna renalna vena prolazi posteriorno od descendentnog duodenuma. Mast u hilusu poboljava vizualizaciju krvnih ila. Renalna vena nalazi se anteriorno od arterije. Lijeva renalna vena prolazi anteriorno od aorte.
234
MR
Na aksijalno m MR presjeku prikazan je prola lijeve renalne vene preko aorte tik ispod polazita gornje mezenterine arterije.
Ureter
Ureteri su muskularna cijev duine 25 cm koja spaja pijelon sa mokranim mjehurom. Nalazi se retroperitonealno. Prema mjehuru sputa se na anteriornoj strani M. psoasa, anterolateralno od vrha transverzalnih nastavaka L2-L4 kraljeka. Desni ureter sputa se uz donju uplju venu. Manja fizioloka suenja vidljiva su u visinim pieloureterikog vrata, na mjestu prelaza u zdjelicu te na mjestu utoka u mokrani mjehur. U ena prolaze posteriorno od arterije uterine. Arterijalna opskrba odvija se preko renalne arterije, testikularne arterije ili ovarijalne arterije i gornje vezikalne arterije. Venozna drenaa odgovara arterijalnoj opskrbi. U zdjelicu ulaze anteriorno od zajednikih ilijakalnih arterija
235
Ureteri polaze sa medijalne strane bubrega i sputaju se do mokranog mjehura anteriorno od M. psoasa. Mada mogu postojati manje devijacije smjer uretera uglavnom je ravan. Vee devijacije smjera ukazuju na kongenitalne anomalije ili patoloka stanja. Na IVU uslijed peristaltike manji djelovi uretera se ne vide. U mokrani mjehur ulaze u podruju trigonuma koji se nalazi na gornjoj posteriornoj strani mokranog mjehura.
Nakon izlaska iz pijelona ureteri su usmjereni anteromedijalno i lee na anteriornoj strani M. psoasa.
Poto se stalno dre anteriorne strane M. Psoasa lako ih je prepoznati.
236
Mokrani mjehur
Mokrani mjehur nalazi se u maloj zdjelici posteriorno od pubine kosti. To je jaka miina vrea u kojoj se sakuplja urin. S gornje strane prekriven je peritoneumom. Na bazi se nalazi trigonum koji je ogranien uima uretera i polazitem uretre. Ureteri prolaze kroz stijenku mjehura u inferiomedijalnom smjeru. Arterijalna opskrba odvija se uglavnom gornjom i donjom vezikalnom arterijom koje su grane unutranje ilijakalne arterije. Venozna drenaa odvija se preko ogranaka unutranje ilijakalne vene Na nativnoj snimci mokrani mjehur teko se diferencira. Moe se vidjeti u suprapubikom podruju kao ovalna zona jaeg denziteta. Perivezikularna mast moe poboljati prikaz njegovih granica.
Na IVU kontrast u mjehuru, uslijed dilucije sa urinom, slabijeg je denziteta od kontrasta u ureteru. Veliina mjehura ovisi o koliini urina.
237
Na CT presjecima moe se izmjeriti debljina stijenke mokranog mjehura. Mast koja se nalazi u okolini jasno ga razgraniuje od ostalih struktura. Ukoliko je bolesniku dato i.v. kontrastno sredstvo vidi se fenomen sedimentacije. Kontrastno sredstvo nalazi se dorzalno a urin anteriorno.
Veliina mokranog mjehura ovisi o koliini urina. Na pvom CT presjeku mokrani mjehur okruen je mau to olakava njegovo razgranienje od okolnih struktura. Mast se ne nalazi samo u posteriornom dijelu gdje granii sa donjim dijelom uterusa, cerviksom i crijevom.
Tekuino m ispunjeni mokrani mjehur zauzima veliki dio male zdjelice. U T1 mjernom vremenu tekuina je crna. Male crne toke posteriorno od mjehura su krvne ile i ureter
238
U ovog bolesnika mokrani mjehur je prazan i sadri samo malu koliinu urina. Iznad mjehura vide se djelovi vijuga crijeva. Inferiorno od mjehura je prostata. U zdjelici nalazi se vea koliina masti.
Uretra
Muka uretra je muskularna cijev duine 20 cm. Provodi urin iz mokranog mjehura do vanjskog meatusa koji se nalazi na glansu penisa. Dijeli se u tri dijela: 1. Prostatika uretra 2. Membranozna uretra 3. Penilna uretra Prostatiki dio uretre obavijen je prostatom i ini lagani konkavni zavo j koji zavrava na gornjoj granici duboke fascije urogenitalne diafragme. Membranozni dio uretre je kratak i prolazim kroz urogenitalnu diafragmu. Bulbouretralna lijezda nalazi se lateralno od membranoznog dijela uretre. Njezin odvodni kanal otvara se u penilno j uretri. Penilni dio je najdui dio uretre.Poima inferiorno od urogenitalne diafragme, na mjestu gdje uretra ulazi u spongiozni korpus penisa
1. membranozna uretra 2. bulbus uretre 3. penilna uretra Prostatini dio uretre zapoima na apeksu trigonuma i ide kroz prostatu, na ovoj snimci, zbog loe ekspozicije se ne vidi
239
Membranozni dio uretre je kratak i neravan i predstavlja dio uretre koji prolazi kroz sfinkter uretralnog miia i urogenitalnu diafragmu. U spongioznom dijelu penisa nalazi se bulbus uretre koji je neto veeg promjera od ostalog dijela uretre. Penilni dio uretre zavrava u navikularnoj fosi.
Prostata
Prostata je fibromuskularna lijezda koja je smjetena inferiorno od mokranog mjehura. Okruuje prvi dio uretre. Ureter ulazi u lijezdu kroz sredinji dio njene baze ide prema inferiorno i izlazi na apeksu. Ejakulacijoni vod ulazi u prostatu posteriorno na bazi i otvara se u prostatiki dio uretre. Prostata lei izmeu baze mjehura i urogenitalne diafragme posteriorno od simfize i anteriorno od zida rektuma. Dijeli se u pet renjeva i to: anteriorni, medijalni, posteriorni te desni i lijevi reanj. - Anteriorni reanj lei anteriorno od uretre - Medijalni reanj nalazi se izmeu uretre i ejakulacijonog voda - Posteriorni reanj nalazi se posteriorno od uretre i medijalno od ejakulacijonog voda - Lateralni reanj nalazi se uzdu uretre. Arterijalna opskrba odvija se preko inferiorne vezikalne arterije i srednje rektalne arterije Venozna drenaa odvija se preko prostatikog plaksusa koji se uljeva u unutranju ilijakalnu venu.
Prostata lei izmeu posteriorno od simfize i anteriorno od zida rektuma.
240
Suprarenalna lijezda
Suprarenalne lijezde nalaze se na gornjim polovima bubrega. Nalaze se unutar Gerotove fascije i okruene su veom koliinom masti. Sastoje se iz korteksa i medule koji se na CT presjecima ne razlikuju. Na aksijalnim CT presjecima desna suprarenalna lijezda ima linearan izgled i nalazi se iznad bubrega posteriorno od donje uplje vene izmeu jetre i desnog diafragmalnog krusa. Lijeva suprarenalna lijezda oblikovana je poput Y i moe biti smjetena medijalno ili iznad bubrega. Nalazi se posteriorno od eluca i pankreasa te lateralno od lijevog diafragmalnog krusa.
Na aksijalnim CT presjecima desna suprarenalna lijezda ima linearan izgled. Nalazi se iznad bubrega posteriorno od donje uplje vene izmeu jetre i desnog diafragmalnog krusa.
Na aksijalnim CT presjecima lijeva suprarenalna lijezda oblikovana je poput Y i smjetena je iznad bubrega. Od bubrega je odjeljena mau. Nalazi se posteriorno od eluca i pankreasa te lateralno od aorte i lijevog diafragmalnog krusa. Za dobar prikaz potrebni su tanki CT slojevi.
241
Uterus
Uterus je muskularni organ duine oko 8 cm. Glavna arterijalna opskrba odvija se preko uterinih arterija grana unutranje ilijakalne arterije. Ovarjalne arterije opskrbljuju uterus blizu mjesta ulaska follapianovih tuba. Ovarijalne i uterine arterije anastomoziraju meusobno na lateralnoj strani uterusa. Krv dreniraju vene pleksusa koje se uljevaju u unutranju ilijakalnu venu.
Gornje 2/3 uterusa nazivaju se tijelo m uterusa koji je smjeten u sredini zdjelice. Tijeko m histerosalpingografije kontrast ispunjava endo met ijalni kavum uterusa koji ima trokutasti izgled.
Donja treina uterusa je cerviks koji je cilindrino oblikovan. U centru cerviksa smjeten je kanal ko ji ko municira sa vagino m.
U mnogih ena uterus je posteriorno i superiorno od mokranog mjehura. U ove bo lesnice smjeten je lijevo oid mokranog mjehura. Iza uterusa nalazi se sigma. esto se moe vidjet i centar uterusa koji je slabijeg denziteta. Uterus esto pomie ili imprimira mokrani mjehur.
242
Cerviks koji je tubularni dio uterusa nalazi se posteriorno od mokranog mjehura i lagano ga utiskuje. Nalazi se anteriorno od rektuma. Na ovom presjeku manji dio sigme nalazi se uz cerviks.
Ovari
Ovariji su ovalni organi duine 2-4 cm, irine 2 cm i debljine 1 cm. Smjeteni su u ovarijalno m recesusu ko ji se nalazi u malo j zdjelici. Uterusom su vezani ovarijalnim ligamentom. Lateralna povrina ovarija prekrivena je infudibulumo m fo llopianove tube. Arterijalna opskrba odvija se preko ovarijalnih arterija koje izlaze iz abdominalne aorte u visini L2 kraljeka. Venozna drenaa odvija se ovarijalnim venama. Desna ovarijalna vena utie u donju uplju venu a lijeva u lijevu renalnu arteriju.
Ovari su izdueni organ duine 2-3 cm. Na histerosaplingografiji uglavnom se ne vide. Sferina tvorba na ovoj snimci predstavlja cistu lijevog ovarija.
Ovari su adneksa i poput uterusa mogu biti razliitog poloaja. Moe ih biti teko razlikovati od okolnih struktura i esto se ne vide. Na ovarijima esto se vide funkcionalne ciste.
243
Abdominalna aorta
Abdominalna aorta poima na aortalnom otvoru oita kao nastavak descendentne torakalne aorte. Nalazi se retroperitonealno, anteriorno i lijevo od kraljenice. Celijani trunkus polazi iz aorte u visini Th12 kraljeka. Gornja mezenterina arterija u visini L1 kraljeka. Donja mezenterina arterija u visini L3 kraljeka. Medijalna sakralna arterija u visini L4 kraljeka.. Iz aorte polazi i nekoliko parnih arterija i to: - renalne arterije, - srednje suprarenalne arterije, - frenine arterije, - etiri para lumbalnih arterija - testikularne/ovarijalne arterije U visini L4 kraljeka aorta se dijeli u lijevu i desnu zajedniku ilijakalnu arteriju
Na aortogramu aorta se nalazi lijevo od kraljenice. Bifurkacija se nalazi u vis ini L4 kraljeka.
Aorta se sputa lijevo od kraljenice. Na ovom CT presjeku nalazi se posteriorno od diafragmalnih krura u aortalnom otvoru. Jednjak se nalazi anteriorno.
244
Na ovom CT poresjeku dobro se vidi odnos aorte i diafragmalnih krura. Intenzivna svjet la sjena u stijenci aorte odgovara kalcificirano m plaku.
Sa aorte polazi nekoliko velikih arterija. Na ovom presjeku vidi se polazite gornje mezenterine arterije. Donja uplja vena nalazi se desno od aorte. Lijeva renalna vena prelazi preko aorte tik ispod mjesta polazita gornje mezenterine arterije.
Lijeva renalna vena prelazi preko aorte i spaja se sa donjo m upljo m veno m. Aorta i dalje ostaje anteriorno od kraljenice i lijevo od donje uplje vene.
245
Na MR aksijalnom presjeku prikazan je odnos aorte sa diafragmnalnim krurama. Aorta se nalazi posteriorno od krura i okruena je mau.
U T1 mjernom vremenu diafragmalna krura su crna. U aortalnom otvoru diafragme aorta je posteriorno od krura. Izmeu aorte i kraljenice nalazi se mast.
Sputajui se iz toraksa descendentna aorta prolazi kroz aortalni otvor na diafragmi posteriorno od diafragmalnih krura i ulazi u abdomen. Kao i u toraksu tako i u abdomenu aorta se nalazi posteriorno uz kraljenicu.
246
Zajednika ilijakalna arterija
Zajednike ilijakalne arterije zapoimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u visini korpusa L4 kraljeka. Usmjerene su inferiorno i lateralno uzdu medijalne granice m. Psoasa. U visini sakroilijakalnog zgloba djele se na unutranju i vanjsku ilijakalnu arteriju.
U visini korpusa L4 kraljeka aorta se dijeli na lijevu i desnu zajedniku ilijakalnu arteriju.
U visini korpusa L4 kraljeka aorta se dijeli na lijevu i desnu zajedniku ilijakalnu arteriju. U toj visini ilijakalne arterije blizu su jedna drugoj.
247
Kako se sputaju u zdjelici meusobno se razmiu. Nalaze se anteriorno od ilijakalnih vena. Zajednike ilijakalne arterije anteriorno su od ilijakalnih vena.
Zajednike ilijakalne arterije zapoimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u visini korpusa L4 kraljeka. Na ovom skenu ilijakalne vene se spajaju u DV koja se nalazi desno od desne ilijakalne arterije.
Zajednike ilijakalne arterije opskrbljuju krvlju zdjelicu i donje ekstremitete. Polaze iz bifurkacije aorte koja se nalazi u visini korpusa L4 kraljeka. Desna ilijakalna arterija prolazi anteriorno od DV.
248
Donja uplja vena

Donja uplja vena nastaje spajanjem zajednikih ilijakalnih vena u visini korpusa L5 kraljeka posteriorno od desne ilijakalne arterije. Od svog polazita do utoka u desni atrij nalazi se desno od medijalne linije u posteriornom abdomenu. Kroz oit prolazi kroz otvor vene iplje vene koji se nalazi u visini Th8 kraljeka. Zavrava utokom u desni atrij.
DV nastaje spajanjem zajednikih ilijakalnih vena i lei anteriorno od kraljenice i desno od medijalne linije.
Visoko u abdomenu gornja uplja vena imponira kao intrahepatalna struktura. Nalazi se desno od medijalne linije i anteriorno od kraljenice. Na ovom skenu donja uplja vena prima krv iz hepatalnih vena.
249
Na ovom skenu DV lei posteriorno od lobusa kaudatusa i medijalno od desnog renja jetre. Anteriorno je od desnog diafragmalnog krusa i kraljenice.
Na ovom skenu DV nalazi desno od medijalne linije i anteriorno od desne diafragmalne krure i medijalno od hepatalne fleksure. Smjetena je posteriorno od vene porte i descendentnog duodenuma te anteriorno od perirenalne masti.
Na donjim presjecima DV ueg je lumena. I dalje ostaje desno od medijalne linije. Na ovom presjeku nalazi se medijalno od descendentnog duodenuma i posteriorno od procesusa uncinatusa.
250
Na presjeku kroz intervertebralni prostor L5-S1 vidi se spajanje zajednikih ilijakalnih vena u DV. Ovo mjesto spajanja nalazi se desno od medijalne linije i neto nie od bifurkacije aorte.
DV nalazi se posteriorno od portalne vene i anteriorno od desne krure diafragme. ira je od aorte dok joj je stijenka tanja i moe biti komprimirana.
Na ovom presjeku DV prima lijevu renalnu venu koja prolazi ispred aorte. Nalazi se posteriorno od procesusa uncinatusa i gornje mezenterine vene. Smjetena je uz duodenum i desno od aorte.
251
DV nalazi se posteriorno desno od kraljenice. Na ovom koronarno m presjeku prikazan je njen prolaz kroz jetru. Nakon prolaza kroz oit ulazi u desni atrij.
Inferiorno od aortalne bifurkacije zajednike ilijakalne vene se spajaju i tvore DV koja se nalazi desno od medijalne linije. Neto je ira od aorte dok joj je stijenka tanja.
Zajednika ilijakalna vena

Zajednike ilijakalne arterije zapoimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u visini korpusa L4 kraljeka. Usmjerene su inferiorno i lateralno uzdu medijalne granice m. Psoasa. U visini sakroilijakalnog zgloba djele se na unutranju i vanjsku ilijakalnu arteriju.
252
Zajednike ilijakalne vene spajaju se u DV neto nie od bifurkacije aorte. Nalaze se anteriorno od kraljenice a posteriorno od zajednikih ilijakalnih arterija.
Na ovom presjeku lijeva ilijakalna vena je ovalna. To je uzrokovano tortuoznim tijekom te je u ovom presjeku vena presjeena po duini.
Na kavografiji prikazan je proksimalni dio desne zajednike ilijakalne arterije.
253
Miii abdomena i zdjelice

Erektori kraljenice
3 2 1 1. M. ileokostalis zapoima polazi sa ilijakalne kriste i hvata se na rebra. 2. M longisimus dorsi protee se izmeu transverzalnih nastavaka razliite visine. 3. M spinalis duga traka izmeu spinalnih nastavaka lumbalnih kraljeaka razliite visine.
Zbog male koliine masti miie lea teko je razdvojiti. Od erektora spine eventualno se mogu razlikovati ileokostalis i longisimus.
Gluteus maksimus
Gluteus maksimus je jedan od najveih miia. Polazi sa vanjeke povrine ileuma, posteriorne povrine sakruma, kokcigisa i sakrotuberoznog ligamenta Veim dijelom hvata se za glutealnu tuberozitas na tibiji i dijelom na fasciju latu.
254
Mali gornji dio velikog gluteusa vidi se posteriorno od srednjeg glutealnog miia. Zapoima na posteriornom dijelu ileuma i sakruma. Ovaj mii bolje se vidi na kaudalnijim presjecima.
Na ovom presjeku veliki glutealnim mii nalazi se posteriorno ispod subkutane masti. Vidljiv je odnos sa ishiumom i velikim trohanterom.
Na ovom presjeku vidi se polazite miia sa sakruma.
255
Gluteus medius
Gluteus medijus je tanki poput lepeze oblikovan mii. Polazi sa vanjske strane ileuma izmeu anteriorne i posteriorne glutealne linije. Hvata se za lateralni dio velikog trohantera.
Gluteus medijus je tanki poput lepeze oblikovan mii koji polazi sa vanjske strane ileuma. Prvi je od glutealnih miia koji se prikae pri skeniranju od kranijalno prema kaudalno.
Na ovom presjeku M. Gluteus medius je najvei mii koji se nalazi posteriorno od ileuma.
256
Gluteus minimus
Gluteus minimus lei ispod Mediusa. Polazi sa vanjske strane ileuma izmeu anteriorne i inferiorne glutealne linije. Hvata se za anteriornu povrinu velikog trohantera.
Na ovom presjeku gluteus minimus lei uz ilium, anteriorno od gluteusa mediusa.
Quadratus lumborum
Kvadratus lumborum je ravan mii koji se nalazi lateralno od L kraljenice. Polazi sa ileolumbarnog ligamenta i prolazi transverzalne nastavke L2-L5 kraljeka. Hvata se za anteriornu stranu XII rebra te transvertalne nastavke L1-L4 kraljeka.
257
Kvadratus lumborum je ravan mii posteriornog zida abdomena koji ide sa transverzalnih nastavke od XII rebra do ilijakalne kriste. Nalazi se posteriorno od bubrega.
Kvadratus lumborum je mii stranjeg abdominalnog zida koji je smjeten uz transverzalne nastavke L kraljeaka. Izmeu kvadratusa i psosa nalazi se sloj masti.
258
M. ilijacus
Ilijakus je poput lepeze oblikovani mii stranje abdo minalne st ijenke. Polazi sa superiornog dijela ilijane fose. Hvata se za lateralni dio tetive psoasa i tvori m. Ileopsoas. Ta dva miia zajedno se hvataju za mali trohanter femura.
Ilijakus polazi iz ilijakalne fose. Sastaje se sa psoasom.
Na MR presjecima vidi se mjesto polazita ilijakusa sa unutranje povrine ileuma.
259
M. psoas
M. psoas je dugi mii koji lei lateralno od L kraljenice. Spaja se sa m. Ilijakusom na anteriornoj povrini ileuma i tvori ileopsoas. Polazi sa transverzalnih nastavaka L1-L5 kraljeka, lateralne povrine korpusda kraljeaka Th12-L5 i sa lateralne strane odgovarajuih intervertebralnih diskova. Hvata se za mali trohanter femura.
M. psoas je mi i posteriornog abdo minalnog zida. Lei uz L kraljenicu. Usljed retroperitonealne masti na nativnoj snimci vidi se njegova lateralna kontura.
M. psoas polazi sa lateralne strane lumbalnih kraljeaka. U srednjem abdomenu je uzak dok u donjem abdomenu postaje znatno iri. Ureter se obino nalazi s njegove anteriorne strane.
260
Na ulasku u zdjelici lagano se udaljuje od kraljenice.
Na ovom MR presjeku pspas je uz Kraljenicu. Nalazi se proksimalno od M. Iliakusa s kojim e se kasnije spojiti u M ileopsoas.
Obliques externus
Obliques externus je najanteriorniji mii prednjeg abdominalnog zida. Polazi u trakama sa povrine rebara (IV-XII) i spaja se u lepezasto oblikovani mii. Posteriorna i inferiorna vlakna hvataju se za ilijakalnu kristu. Ostala vlakna tvore aponeurozu koja se hvata za lineu albu, pubinu kost i ilijakalnu kost.
261
Najvei je mii anteriornog abdominalnog zida. Na ovom skenu vidi se insercija na ilijakalnu kristu.
Obliques internus
Unutranji oblikvus je tanki ravni mii koji se nalazi izmeu Vanjskog oblikvusa i abdominalnog transverzusa. Polazi sa posteriornog leita lumbarne fascije, anteriorne 2/3 ilijakalne kriste te lateralnog dijela ingvinalnog ligamenta. Gornja vlakna hvataju se za rub rebra i procesus ksifoideus. Distalne niti hvataju se za pubinu kristu.
Unutranji oblikvus je tanki ravni mii prednjeg abdominalnog zida. Od ostalih miia moe se razlikovati samo ako ima dovoljno masti.
262
Transverzus abdominalis
M. transversus abdominalis je najdublji mii prednje abdominalne stijenke. Polazi sa rebranih hrskavica VI-XII rebra, lumbarne fascije, anteriornog dijela ilijakalne kriste i lateralne 1/3 ingvinalnog ligamenta. Prelazi na aponeurozu koja tvori omota rektusa i hvata se za ksifoidni nastavak, lineu albu i simfizu.
M. transversus abdominalis je najdublji mii prednje abdominalne stijenke. Na ovom presjeku vidi se njegovo hvatite za ileum.
M. rectus abdominis
M. rectus abdominis je dugi mii prednje abdominalne stijenke koji se nalazi uz medijalnu liniju. Dva rektusa ujedinjuju se u medijalnoj liniji lineom albom. Nalaze se u omotaima koju tvore aponeuroze ravnih abdominalnih miia. Polaze sa anteriorne povrine simfize i pubine kriste. Hvata se za anteriornu povrinu ksifoideusa i kostalnu hrskavicu V- VII rebra.
263
Parni M. rectus abdominis smjeten je paramedijalno ispod koe. Protee se od ksifoidnog nastavka i donjih rebara do pubine simfize. U gornjem i srednjem abdomenu odjeljeni su lineom albom. U donjem abdomenu nalaze se jedan uz drugog.
Linea alba
Linea alba nalazi se u medijalnoj liniji prednjeg abdomena. Nastaje spajanjem aponeuroza vanjskog i unutranjeg oblikusa te transverzalnog abdominalnog miia. Protee se od ksifoidnog nastavka do pubisa Prekinuta je jedino umbilikusom.
Linea alba nalazi se u medijalnoj liniji prednjeg abdomena izmeu rektusa. Izgleda poput tanke trake smjetene izmeu miia. Nije deblja od 4 mm. Umbilikus predstavlja mjesto hvatanja umbilikalne korde u fetusa. Njegov poloaj varira. U veine ljudi nalazi se u projekciji L3-L4 kraljeka.
264
Rendgenska anatomija glave
265
Frontalna kost
Frontalna kost je tanka i sferina kost koja se nalazi na prednjem dijelu lubanje. Zapoima supraorbitalnom granicom sprijeda i protee se do koronarne suture straga. Orbitalni arkusi su prominentni dio frontalne kosti. Gornji luk lei nad frontalnim sinusima koji se nalaze na prednjoj strani frontalne kosti. Na frontalnoj kosti nalaze se i dva supraorbitalna foramena kroz koje prolaze supraorbitalne krvne ile i ivci. Medijalno frontalna kost artikulira sa maksilarnom i nazalnom kosti.
Posteriorno artikulira sa parijetalnim kostima. Lateralno artikulira sa zigomatinom kosti te velikim krilima svenoidalne kosti. U ponekih artikulira i sa temporalnom kosti.
Tvori prednji dio lubanje. U djece sredinjom metopikom fisurom podjeljena je u dvije kosti koje se ubrzo spajaju u jednu kost. Tvori krov orbite i dno prednje lubanjske jame.
266
Posteriorno preko koronarne fisure artikulira sa parijetalnim kostima. Koronarna sutura je mjesto artikulacije frontalne i parijetalne kosti. U odraslih ima izgled linije pojaanog denziteta koja se nalazi uz tanku radiolucentnu liniju
Na CT spresjecima, raenim u kotanom prozoru imaju izgled tamne linije.
U njenom prednjem dijelu nalazi se frontalni sinus. Radi se od dva sinusa podjeljena tankim septumom. U postraninoj projekciji sinusi se superponmiraju i nemogue ih je izdvojiti.
267
Na CT presjeku tik iznad orbita prikazuju se u prednjem dijelu frontalne kosti frontalni sinusi koji su podjeljeni tankim kotanim septumom. Frontalna kost tvori krov orbite. Lateralno frontalna kost artikulira sa zigomatinom kosti tvorei lateralni rub orbite.
Na CT presjeku kroz gornji dio orbita nazalna spina frontalne kosti i nosna kost tvore most nosa. Na ovom skenu vidi se i nekoliko etmoidalnih celula smjetenih posteriorno od frontalne kosti. Na CT presjeku kroz one bulbuse frontalna kost tvori glatku prominenciju koja se naziva glabella.
Frontalni sinus
Frontalni sinusi nalazi se unutar frontalne kosti. Podjeljeni su tankim septumom. Razvijaju se u ranom djetinjstvu. Razliite su veliine i najee su asimetrini. Rijetko su simetrini. Dreniraju se u nosne upljine. Prekriveni su mukoperiostom koji se u normalnim uvjetima ne vidi na rtg snimci.
268
Na CT skenu frontalni sinusi nalaze se na prednjem dijelu frontalne kosti i tankim kotanim septumom podjeljeni su u dva dije la. U veini sluajeva sadre samo zrak. U pravilu su asimetrini.
Parijetalna kost
Dvije parijetalne kosti tvore gornji lateralni dio lubanje. Sastaju se u medijalno j liniji tvorei sagitalnu suturu. Anteriorno artikulira preko koronorne suture sa frontalno m kosti. Mjesto spajanja koronarne i sagitalne suture naziva se bregmo m. Posteriorno artikulira preko lambdo idne suture sa okcipitalno m kosti. Inferiorno parijetalna kost je u kontaktu se velikim krilom svenoidalne kosti i temporalnom kosti. Na lateralnoj povrini parijetalne kosti nalaze se dvije zavijene linije poznate kao mgornja i donja temporalna linija. Gornja temporalna linija odgovara mjestu hvatita temporalne fascije. Inferiorna temporalna linija odgovara mjestu hvatita gornjeg dijela temporalnog miia. Izmeu ove dvije linije nalazi se izboenje poznato kao parijetalno izboenje.
269
1-tabula externa
2-tabula interna 3-diploa

Na postraninoj snimci prikazuju se vanjska i unutranja tabula koje su odjeljene diploom. Dvije parijetalne kosti tvore posteriorni gornji dio lubanje. Meu sobom art ikuliraju sagitalno m suturom. Sa okcipitalnom kosti artikuliraju lambdoidnom suturom. Sa frontalnom kosti artikuliraju koronarnom suturom. Artikulira i sa svenoidalnom i temporalnom kosti.
Na sredini lubanje parijetalne kosti artikuliraju sagitalnom suturom. Sagitalna sutura zapoima na koronarnoj suturi i zavrava na lambdoidnoj suturi. U odraslih na verteksu ima izgled medijalno poloeme jaeg tamnieg denziteta. U centru denziteta katkada se vidi lucentna vujugava linija. Sagitalna sutura je tanka linija okomita na koronarnu suturu. Predstavlja artikulaciju izmeu dvije parijetalne kosti.
Na CT presjeku kroz verteks parijetalne kosti meusobno artikuliraju sagitalno m suturom, a sa frontalno m kosti koronarno m suturom.
Na CT presjeku tik iznad orbita parijetalna kost arikulira skvamo m temporalne kosti lateralno i posteriorno sa okcipitalno m kosti.
270
Okcipitalna kost
Okcipitalna kost tvori vei dio baze i posteriornog dijela lubanje. Sastoji se od bazalnog skvamoznog dijela i dva lateralna dijela. Anteriorno okcipitalna kost artikulira sa sveno idalno m kosti i parijetalno m kosti gore i lateralno. Na donjo j lateralnoj povrini nalaze se okcipitalni kondili ko ji art ikuliraju sa atlaso m. Na njo j se nalazi veliki otvor foramen magnum kroz kojega prolazi modano deblo i postaje lena modina.
Okcipitalna kost tvori vei dio posteriorne ubanje. Zajedno sa sveno idalno m kosti i petromastoidnim dijelo m temporalne kosti tvori bazu lubanje. Sa parijetalnim kostima artikulira preko lambo idne suture. Cervikalna modina naputa kranijum kroz foramen magnum. U novoroenog djeteta okcipitalna kost se sastoji iz 4 dijela koji su meusobno spojeni hrskavico m. Potpuna osifikacija nastupa do 10. godine.
Lambo idna sutura je artikulacija izmeu parijetalnih kostiju i okcipitalne kosti. U odraslih ima izgled nejasne tamnije linije uz podruje kosti manjeg denziteta.
271
CT presjek u visini foramena magnuma. Okcipitalna kost tvori stranji dio lubanje. Zajedno sa svenoidalnom kosti i petromastoidnim dijelom temporalne kosti tvori bazu lubanje. Najvea je posteriorna kost lubanje. U veine bolesnika to je na kraniogramu najdeblja kost. U visini torkule, mjestu gdje se spajaju drenane vene mozga unutranja tabula tvori unutranju prominenciju.
Foramen magnum
Foramen magnum je najvei otvor na bazi lubanje koji se nalazi na okcipitalnoj kosti. Kroz njega prolaze spinalna modina, spinalni krak XI kranijalnog ivca, meningealna grana C1-C3 spinalnih ivaca i vertebralna arterija. U foramenu magnumu spaja se medula i spinalna korda.
Cervikalna modina prolazi kroz foramen magnum okcipitalne kosti u stranju lubanjsku jamu i postaje medula oblongata. Kroz foramen magnum prolazi i spinalni ivci te vertebralne arterije.
272
Klivus
Klivus je anteriorni dio okcipitalne Kosti. ini anteriorni zid foramena magnuma. Artikulira sa bazom sfenoidalne kosti. Anteriorni dio ponsa i medule lee na posteriornoj povrini klivusa. Klivus ini prednju granicu foramena magnuma.
Na CT presjeku u kotanim prozoru klivus oblikuje anteriornu granicu foramena magnuma.
Sagitalna MR slika je izvanredna za prikaz kosine dorzuma sele i klivusa na prednjem rubu foramena magnuma. Korteks kosti je crn. Ovaj presjek najbolje pokazuje odnos klivusa i modanog stabla.
273
Temporalna kost
Tvori lateralni dio lubanje i dio baze lubanje. Anteriorno artikulira sa velikim krilima svenoidalne kosti i zigomatinom kosti. Kranijalno artikulira sa parijertalnom kosti Posteriorno artikulira sa okcipitalnom kosti. Sastoji se iz 4 dijela: Skvamozni dio temporalne kosti lei pored temporalnim renju mozga. Na lateralnom dijelu skvame nalazi se mandibularna fosa koja artikulira sa kondilarnim nastavkom mandibule i tvori temporomandibularni zglob.
U petroznom dijelu nalazi se unutranje uho i mastoid koji tvore dio baze srednje lubanjske jame.
Timpaniki dio temporalne kosti ine kosti vanjskog unog otvora. Stiloidni nastavak ide sa donje povrine timpaninog dijela temporalne kosti i na njega se hvata stolphioidni mii.
274
Zigomatini nastavak temporalne kosti artikulira sa zigomatinom kosti i tvore zigomatini arkus.
ini lateralni i bazalni dio lubanje.

Sastoji se od 4 dijela: 1.Timpanini 2.Petrozni 3.Skvamozni 4.Stiloidni Skvamozni dio kosti predstavlja tank i lateralni zid lubanje.
275
Mastoid temporalne kosti

Mastoid je dio petroznog segmenta temporalne kosti. Sastoji se od: - unutranjeg uha, - mastoidnog antruma, - celula - mastoidnog nastavka. Mastoidni antrum komunicira sa cavum tympani i sa mastoidnim celulama kroz brojne aperture na njegovom podu. Mastoidne celule su niz upljina ispunjenih zrakom koje se nalaze u mastoidnom nastavku. U odnosu na petrozni dio mastoidni nastavak usmjeren je prema dole i naprjed. Na njemu se nalazi hvatite sternokleidomastoidnog miia.
Mastoidi su dio petroznog segmenta temporalne kosti. U njemu se nalaze unutranje uho i tvori dio baze lubanje. U ranom djetinstvu zrane cedlule nisu razvijene. Javljaju se u drugoj godini ivota.
Na postraninoj snimci mastoidne celule koje se prikazuju kao radiolucentna podruja nalaze se posterorno od tamne petrozne kosti i vanjskog unog otvora. Na postraninoj snimci lijevi i desni mastoid se superponiraju.
276
Ptrozni greben
Petrozni greben je opisni naziv za gornji rub petroznog dijela temporalne kosti. U a-p projekciji lee vodoravno unutar orbita. U petroznoj kosti nalazi se unutranje uho. Petrozni greben dijeli srednju od stranje lubanjske jame.
Karotidni kanal
Karotidni kanal je otvor na donjoj povrini petroznog dijela temporalne kosti. Kroz njega prolazi arterija karotis interna. Arterija karotis interna kroz karotidni kanal na petroznom dijelu temporalne kosti ulazi u lubanju.
277
Na ovom CT presjeku karotidni kanal je lateralno od klivusa i anteriorno od jugularne fose.
Vanjski sluni kanal
Vanjski sluni kanal protee se od aurikule do timpanike membrane. Duine je 2-3 cm. Lateralna 1/3 graen je od fibrokartilaginoze dok su medijalne 2/3 graene od timpanike plate, dijela temporalne kosti. Vanjski sluni kanal smjeten je odmah iza kondilarnog nastavka mandibule. Smjeten je anteroiorno i lateralno od karotidne arterije i jugularne jame.
278
Sfenoidalna kost
Oblikovana je poput leptira. Na bazi lubanje tvori granicu izmeu srednje i prednje lubanjske jame. Graedna je iz tijela od kojeg prema lateralno izlaze koje se velika i mala krila. Mala krila nalaze se iznad velikih krila. Anteriorno velika krila tvore vei dio lateralnog dijela orbite. U orbiti velika krila artikuliraju sa frontalnom, zigomatinom i maksilarnom kosti. Tijelo svenoidne kosti ini medijalni rub orbite u kojoj artikulira sa frontalnom i etmoidalnom kosti. Anteriorno tijelo sfenoidalne kosti artikulira sa vomerom i os palatinum.
Lateralno velika krila artikuliraju sa frontalnom, zigomatinom i temporalnom kosti. U nekih bolesnika mogu artikulirati i sa parjetalnom kosti. Mala krila sfenoidalne kosti artikuliraju sa frontalnom kosti anteriorno. Medijalno mala krila tvore anteriorni klinoid. Na tijelu sfenoidalne kosti nalazi se udubljenje Sella turcica. U tijelu nalazi se svenoidalni sinus.
Sfenoidalna kost smjetena je u sredinjem dijelu baze lubanje. Graena je iz tijela te velikih i malih krila. U a-p projekciji velika krila tvore tanku tamnu liniju koja se nalazi u gornjem dijelu orbita. U a-p projekciji gornja orbitalna fisura dijeli velika od malih krila sfenoidalne kosti. Velika krila su ispod a mala iznad fisure.
279
Posterolateralni zid orbite tvori veliko krilo sfenoidalne kosti. Anteroilateralni zid ini zigomatina kost. Spoj ovih kostiju nerazabire se na CT presjeku.
Sfenoidalni sinusi
U korpusu svenoidalne kosti nalaze se dvije upljine koje su odjeljene kotanim septumom. Sfenoidalni sinusi nalaze se posteriorno od gornjeg dijela nosne upljine. Kotana pregrada koja dijeli sinus obino nije u medijalnoj liniji tako da jedan od sinusa vei. Sinus se otvara u sfenoetmoidalni recesus koji se nalazi u nosnoj upljini. Sfenoidalni sinus sastoji se od dvije upljine koje su odjeljene kotanim septumom. Smjeteni su posteriorno od nazalne upljine. Na postraminoj snimci krov sinusa ini dno selle turcice.
Sfenoidalni sinus nalazi se posteriorno od nazalne upljine i etmoidalnih sinusa. Sinus se nalazi inferiorno od selle turcice, meutim, u pojedinih bolesnika moe se protezati i anteriornije od selle.
280
Sellal turcica
1.tuberkulum 2.dorzum 3.hipofizalna jama Oblikovana je poput sedla i u njoj se nalazi hipofiza. Tuberkulum oznaava anteriorni zid a dorzum posteriorni zid sele Normalno je promjera 1. cm ali varira u veliini. Sastoji se iz tri dijela: - Anteriorno nalazi se tuberkulum sele koja predstavlja, protuberanciju na anteriornom zidu sele, - Hipofizalna jama je udubljenje u podu sele u kojoj se nalazi pituitarna glandula, - Posteriorni dio sele naziva se dorzumom.
1.hipofizalna jama 2.dorzum Sella turcica je okruuje hipofizu koja na MR izgleda neto svjetlija od okolnih struktura. Dorzum sele je kost koja na MR pregledu daje slabi signal.
281
Maksila
Sklet lica izmeu orbita i usta ine dvije maksile. Zajedno ine dio dna orbita, lateralni zid nosnih upljina, vei dio tvrdog nepca i gornje vilice. Maksile se sastaju u medijalnoj liniji u intermaksilarnoj suturi. U maksili se nalazi poput piramide oblikovana upljina maksilarni sinusi. Maksila ima ziogomatini nastavak kojim artikulira sa zigomatinomm kosti te frontalni nastavak kojim artikulira sa frontalnom kosti. Palatinalni nastavak maksile nalazi se medijalno i tvori veliki dio tvrdog nepca. U alveiolarnim nastavcima nalaze se gornji red zubi. Infraorbitalni foramen predstavlja otvor na maksili koji se nalazi 1 cm ispod infraorbitalnog ruba. Kroz njega prolaze infraorbitalne krvne ile i ivci.
Maksila je najvea kost lica. Dvije maksile sastaju se u medijalnoj liniji na intramsksilarnoj suturi. Unutar maksile nalazi se upljina Maksilarni sinus. U allveolarnim nastavcima nalaze se zubi. Tvori dio zida nosne upljine
282
Maksilarni sinus
Maksilarni sinusi su najvee paranazalne upljine. Oblikovani su poput piramida. Vrh sinusa usmjeren je prema zigomatinom nastavku. Baza sinusa tvori lateralni zid nosne upljine. Krov sinusa odgovara podu orbite. Pod sinusa ine alveoarni recesusi. Dreniraju se u srednji nosni hodnik.
Snimka kostiju lica predstavlja najbolju projekciju maksilarnih sinusa. Na ovoj snimci najbolje se prikazuju lateralne stijenke sinusa kao, orbitalni rub te dno sinusa.
Aksijalna snimka korisna je u evaluaciji lateralne stijenke sinusa koja se projecira iznad lateralne stijenke orbite. Lateralni zid orbite je ravan, a zid sinusa oblikovan je poput slova S. Zubi se projeciraju iznad sinusa.
283
Orbite
Orbita je upljina oblikovana poput piramide kojoj je baza usmjerena anteriorno, a apeks posteriorno. Sastoji se od: - krova, - poda, - medijalnog zida - lateralnog zida Lateralni dio orbite naziva se orbitalnim rubom kojeg line frontalne kosti gore, zigomatine kosti lateralno i maksile inframedijalno. Krov orbite ini frontalna kost koja dijeli orbitu od prednje lubanjske jame. Dno orbite ini maksila koja dijeli orbitu od maksilarnog sinusa. Lateralni zid orbite ini zigomatina kost i velika krila sfenoidalne kosti. Medijalni zid orbite ini od napred prema natrag maksila, lakrimalna kost, etmoidalna kost i tijelo sfenoidalne kosti
Na snimci kostiju lica orbite su vie postavljene i nisu prekrivene piramidama temporalne kosti. Ova projekcija od koristi je za analizu integriteta orbitalnog prstena.
U orbiti se nalzi nekoliko otvora:
1.Superiorna orbitalna fisura 2.Inferiorna orbitalna fisura 3.Optiki kanal
284
Superiorna orbitalna fisura

Spaja medijalnu lubanjsku jamu sa orbitom. Prema gore ograniena je frontalnom kosti i tijelom sfenoidalne kosti a prema dole velikim krilima sfenoidalne kosti. Kroz gornju orbitalnu fisuru prolaze III, IV i VI kranijalni ivac i oftalmika vena te temporalna grana oftalmikog ramusa V kranijalnog ivca. Dijeli velika od malih krila. To je poput razreza oblikovan otvor izmeu velikih i malih krila svenoidne kosti. Mala krila nalaze se iznad a velika ispod fisure. Kroz ovu fisuru prolaze III, IV i VI kranijalni ivac, oftalmiki dio V kranijalnog ivca te oftalmika vena. U frontalnoj projekciji ima izgled lucentnog procjepa koji se nalazi u medijalnom gornjem dijelu orbite.
Optiki kanal
Optiki kanal je otvor na malim krilima sfenoidalne kosti. Spaja srednju lubanjsku jamu sa orbitom. Kroz njega prolazi oftalmiki ivac i oftalmika arterija. Kroz optiki kanal iz orbite u srednju lubanjsku jamu prolazi oftalmiki ivac i oftalmika arterija
Zigomatina kost
Zigomatina kost tvori izboenje lica te inferiorni i lateralni dio orbite. Medijalno artikulira sa maksilom.U orbiti artikulira sa velikim krilom sfenoidalne kosti. Sa velikim krilom sfenoidalne kosti artikulira i na lateralnoj povrini glave. Prema gore, na lateralnom rubu orbite, artikulira sa frontalnom kosti. Zigomatina kost ima temporalni nastavak preko kojeg artikulira sa temporalnom kosti tvorei zigomatini arkus koji predstavlja lateralno izboenje lica. Tvori izboenje lica te inferiorni i lateralni dio orbite. Zigomatini arkus tvori spoj temporalnog nastavka zigomatine kosti i zigomatinog nastavka temporalne kosti
Snimka kostiju lica omoguava dobru analizu zigomatinog arkusa. Zigomatini arkus tvori spoj temporalnog nastavka zigomatine kosti i zigomatinog nastavka temporalne kosti. Arkus se dobro prikazuje na aksilarnoj snimci.
285
Na MR korteks zigomatine kosti daje slabi signal i na mjerenjima izgleda crna. Na ovom presjeku zigomatina kost tvori lateralni zid orbite. Takoer se vidi i dio temporalnog nastavka.
Etmoidalna kost
Etmoidalna kost smjetena je u sredini lubanje. Graena je od dvije okomite lamele, gornje ekstenzije poznate kao krista gali i donje ekstenzije koja tvori dio nosnog septuma. Etmoidalna kost tvori krov nazalne upljine i dio poda prednje lubanjske jame. Kroz perforacije na lamelama olfaktorni ivci prolaze u mozak Nosni septum graen je od septalne hrskavice, vomera i perpendikularne lamele etmoidalne kosti. Tanki kotani septum esto pokazuje devijaciju u jednu stranu.
Na ovom CT presjeku etmoidalna kost tvori dio medijalnog zida orbite. Krista Gali i cribriformne lamele smjetene su Centralno.
286
Etmoidalna sinusi
Etmoidalni sinusi predstavlja labirint celula u etmoidalnoj kosti. Smjeteni su anteriorno od sfenoidalnog sinusa i posteriorno od lakrimalne kosti. Zrane celule dijele se na anteriornu, medijalnu i posteriornu grupu. Etmoidalni sinusi su nakupina malih celula u etmoidalnoj kosti. Etmoidalne celule tvore tanki medijalni zid orbite. Za prikaz etmoidalnih sinusa najoptimalnija je p-a snimka. U ovoj projekciji mogu se vidjeti male septe koje dijele celule. Etmoidalni sinusi nalaze se medijalno od orbita. Razvijaju se u ranom djetinjstvu. Zid celula je izrazito tanak.
Krista Gali
Krista Gali predstavlja gornji dio etmoidalne kosti koji je smjeten u medijalnoj liniji unutar prednje lubanjske jame. Lateralno od baze kriste gali nalaze se cribriformne lamele. Krista gali predstavlja anteriorno mjesto hvatita falksa. Falks je duplikatura dure koja dijeli dvije modane hemisfere. Na a-p snimci glave vidi se kao okomita kost u sredini frontalnih sinusa. Na bazi kriste gali nalaze se cribriformne lamele kroz koju olfaktorni ivci prolaze u mozak. Na a-p snimci cribriformne lamele prikazuju se kao tanke linije.
287
Nosna kost
Nosne kosti tvori nosni most. Sastaju se u medijalnoj liniji u internazalnoj suturi. Prema gore artikulira sa frontalnom kosti, a lateralno sa maksilom. Nosni most tvore nosne kosti i frontalnog nastavka maksile. Najbolje se prikazuje na snimci kostiju lica.
Mandibula
Mandibula je najvea i najjaa kost lica. Sastoji se od horizontalnog tijela i dva vertikalna ramusa. Mjesto na kojem se sastaju ramusi sa tijelom mandibule naziva se angulusom. Na anteriornom dijelu nalazi se simfiza menti. Lateralno od simfize menti nalazi se mentalni otvor kroz koji prolaze mentalne krvne ile i ivci. Na gornjem rubu ramusa nalaze se koronoidni nastavci i posteriorni kondilarni nastavak. Kondilarni nastavak artikulira sa mandibularnom jamom na temporalnoj kosti tvorei temporomandibularni zglob. Mandibularni otvor nalazi se ispod mandibularnog ureza i kroz njega prolaze inferiorne alveolarne krvne ile i ivci. Anteriorno od mandibularnog foramena nalazi se tanki nastavak kosti- lingula, na koji se hvata sfenomandibularni ligament
288
1.mentalna protuberancija 2.angulus mandibule 3.Vrat mandibule 4.Koronoidni nastavak Mandibula je velika kost oblikovana poput slova U. Sastoji se od tijela i u kojem se nalaze zubi i dva ramusa koji se uzdiu okomito i artikuliraju sa temporalnom kosti. Pri roenju mandibula se sastoji iz dva dijela koja se kasnije spajaju u srednjoj liniji menti. U P-A projekciji koronoidni nastavak superponira se nad ramusom i tepko ih je razdvojiti
1.vrat mandibule 2.ramus mandibule 3.tijelo mandibule 4.koronoidni nastavak U postraninoj projekciji vide se vrat, ramus, tijelo i koronoidni nastavak. Uslijed superpozicije okolnih struktura kondili koji artikuliraju sa temporalnom kosti se ne razabiru.
289
Rendgen anatomija centralnog nervnog sistema

290
Centralni nervni sistem
1. Temporalni reanj 2. Pons 3. Cerebelum
291
1. Sella turcica 2. Klinoidni nastavak 3. Klivus 4. Pontina cisterna 5. Temporalni reanj
1.Optika hijazma 2.Supraselarna cisterna 3.Ambijentna cisterna 4.Interpedunkularna cisterna 5.Tegmentum
292
1.Falx cerebri 2.Prednji rog lateralne komore 3.Lateralni cerebralni sulkus 4.III ventrikl 5.Vermis
1.Frontalna bijela supstanca 2.Rostrum 3.Nukleus kaudatus 4.Putamen 5.Posteriorni rog lateralne komore 6.Septum pelucidum 7.Anteriorni krak kapsule interne 8.Kapsula eksterna 9.Posteriorni krak kapsule interne 10.Velum interpositum 11.Cisterna quadrigemina
1 2 3 6 4 10 11 7 8 9
293
1.Lateralni ventrikl 2.Modana kora 3.Semiovalni centar
1.Semiovalni centar 2.Falks cerebri
294
1.Girus 2.Semiovalni centar 3.Sulkus
CT sa kontrastom
- Bazilarna arterija
- Kavernozni sinus
295
CT sa kontrastom
Unutranja karotidna arterija Hipofiza Tentorijum cerebeluma
CT sa kontrastom
Anteriorna cerebralna arterija Medijalna cerebralna arterija Posteriorna cerebralna arterija Konfluentni sinus
296

Rendgenska Anatomija I Patologija - III. Dio

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Rendgenska Anatomija I Patologija - III. Dio

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Rendgenska anatomija stijenke toraksa

Mamografija je najbolja tehnika za prikaz parenhima dojke.

MR toraksa - aksijalni presjek

Miini dio stijenke toraksa

MR toraksa - koronarni presjek

Ovaj prostrani mii polazi sa kostalne povrine skapule.

MR toraksa - koronarni presjek

MR toraksa - aksijalni presjek

MR toraksa - aksijalni presjek

Duboki mi ii stranje stijenke t o rak s a

CT toraksa Neurovaskularni snop

1. otvor za donju uplju venu 2. hijatus za jednjak 3. hijatus za aortu

Oiti MR koronarni presjek

Ko tani dio stijenke toraksa

Rebra AP snimka Th kraljenice

Postranina snimka Th kraljenice

Rebra - MR toraksa - aksijalni

Sternum Postranina snimka

Sternumu djeteta - Postranina snimka toraksa

Th kralje nica - PA snimka toraksa

Th kraljenica - Postranina snimka

Postranina snimka Th kraljenice

Th kraljenica - MR - aksijalni presjek

Th kraljenica - MR koronarni presjek

Rendgenska anatomija abdomena

Rendgenska anatomija jednjaka Jednjak

Na jednjaku postoje 4 fizioloka utisnua:

Radioloka anatomija tankog crijeva

Anatomija debelog crijeva

U ovoj visini rektum prelazi u anus. U ishiorektalnoj fosi okruen je mau.

Gornja mezenterina arterija

Donja mezenterina arterija

Radioloka anatomija jetre

Selektivna angiografija celijanog trunkusa

Gornja mezenterina vena

Fundus Korpus Vrat uni vod dug je 3-5 cm.

Zajedniki hepatiki vod

Rendgenska anatomija urogenitalnog sustava

Anatomija kanalnog sustava bubrega

1. aice 2. Vratovi 3. Pijelon 4. Pieloureteriki vrat 5. Ureter

Desna renalna arterija

Lijeva renalna arterija

Poto se stalno dre anteriorne strane M. Psoasa lako ih je prepoznati.

Prostata lei izmeu posteriorno od simfize i anteriorno od zida rektuma.

Zajednika ilijakalna arterija

Donja uplja vena

Zajednika ilijakalna vena

Na kavografiji prikazan je proksimalni dio desne zajednike ilijakalne arterije.

Miii abdomena i zdjelice

Na ovom presjeku vidi se polazite miia sa sakruma.

Na ovom presjeku gluteus minimus lei uz ilium, anteriorno od gluteusa mediusa.

Ilijakus polazi iz ilijakalne fose. Sastaje se sa psoasom.

Na MR presjecima vidi se mjesto polazita ilijakusa sa unutranje povrine ileuma.

Na ulasku u zdjelici lagano se udaljuje od kraljenice.

Rendgenska anatomija glave

Na CT spresjecima, raenim u kotanom prozoru imaju izgled tamne linije.

2-tabula interna 3-diploa

Na CT presjeku u kotanim prozoru klivus oblikuje anteriornu granicu foramena magnuma.

ini lateralni i bazalni dio lubanje.

Mastoid temporalne kosti

Na ovom CT presjeku karotidni kanal je lateralno od klivusa i anteriorno od jugularne fose.

Vanjski sluni kanal

U orbiti se nalzi nekoliko otvora: