A. Cari: XI.

kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

PRIKAZI I DISKUSIJE

897

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

898

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosu u Primljeno 1. studenog 2005. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924. Prikaz

Dr. sc. Ante Cari*

XI. KONGRES UJEDINJENIH NARODA O SPRJEAVANJU KRIMINALITETA I O KAZNENOM PRAVOSUU Bangkok (Tajland), 18. 25. travnja 2005.
UVODNE NAPOMENE Prolo je tono 50 godina od odravanja Prvog kongresa UN za sprjeavanje kriminaliteta i postupanje sa zatvorenicima, kada su se u enevi sastali predstavnici 60ak drava i podruja da raspravljaju o problemima kriminaliteta, kriminalne politike i kaznenog pravosua te da uspostave suradnju meu dravama svijeta radi suprotstavljanja kriminalitetu na globalnoj razini. Od tog prvog, danas slobodno moemo rei povijesnog summita dravnih izaslanika, kongresi se odravaju svake pete godine i oni su postali okupljalite dravnih predstavnika, predstavnika brojnih meuvladinih i nevladinih organizacija i razliitih organizacija UN kao i pojedinih eminentnih znanstvenika i strunjaka iz itavog svijeta. Na tim je kongresima usvojen velik broj meunarodnih instrumenata, razliitih viestranih ugovora, preporuka i smjernica za to uspjenije suprotstavljanje kriminalnim pojavama koje prate suvremeno ovjeanstvo. Organizator posljednjih nekoliko kongresa je The UN Comission on Crime Prevention and Criminal Justice kao stalno Povjerenstvo UN za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue, pa je i Kongres od poetnog naziva Kongres UN za prevenciju kriminaliteta i postupanje s poiniteljima kaznenih djela promijenio naziv u Kongres UN za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue. Jedanaesti kongres odran je u Bangkoku (Tajland) od 18. do 25. travnja 2005. Na njemu je sudjelovalo 130 drava koje su predstavljali njihovi slubeni izaslanici. Pored njih sudjelovali su i brojni predstavnici raznih organizacija u okviru UN, zatim 167 meuvladinih i nevladinih organizacija te 1.135 pojedinaca strunjaka kao promatraa, tako da je ukupan broj sudionika Kongresa iznosio 2.370. Hrvatsku delegaciju inili su Snjeana Bagi, dravna tajnica u Ministarstvu pravosua kao voditeljica izaslanstva, Aleksandar Broz, veleposlanik RH u Indoneziji (koji pokriva i Tajland), Damir Kos, sudac Vrhovnog suda RH, Dragan Novosel i Josip ule, zamjenici glavnog dravnog odvjetnika RH, Branko Turi, naelnik Odjela terorizma i ratnih zloina Ministarstva unutarnjih poslova RH, Ljerka Brdovak, voditeljica odsjeka, Odjel za UN, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, te pisac ovog prikaza.
*

Dr. sc. Ante Cari, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveuilita u Splitu u m.

899

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

Hrvatska je delegacija aktivno sudjelovala u radu Kongresa u nekoliko glavnih tema i radionica i tu emo aktivnost prikazati na odgovarajuim mjestima kada bude rije o pojedinim temama. Kongres je otvorio Antonio Mario Costa (Italija), glavni tajnik Kongresa i izvrni direktor Ureda UN za droge i kriminalitet (UNODC), koji je pozdravio sve sudionike Kongresa i proitao poruku glavnog tajnika UN Kofija Annana. U svojoj poruci glavni je tajnik oznaio organizirani kriminalitet najveom opasnou meunarodnom miru i sigurnosti u 21. stoljeu i istaknuo da Kongres treba posluiti kao podsjetnik to sve treba uiniti da se ta opasnost obuzda. Prethodno je odana poast preminulom poglavaru Katolike crkve papi Ivanu Pavlu II. i princu Rainieru od Monaka. Zatim su izabrani predsjednik Kongresa i dva predsjednika odbora koji e rukovoditi radom pojedinih tijela Kongresa. Prema tradiciji za predsjednika Kongresa izabrana je ugledna osoba zemlje domaina Suwat Liptapanlop, ministar pravosua Tajlanda, za predsjednika prvog odbora izabran je Matti Joutsen (Finska) a drugog odbora Isskandar Ghattas (Egipat). Meu 22 lana glavnog odbora Kongresa izabrana je i Hrvatska kao jedna od predstavnica grupe istonoeuropskih zemalja. Na jutarnjoj plenarnoj sjednici prvog radnog dana Kongres je usvojio proceduralna pravila po kojima se odvija rad Kongresa, prihvatio dnevni red te rijeio neka tehnika i organizacijska pitanja. Prema usvojenom dnevnom redu Kongres je na plenarnim sjednicama i sjednicama dvaju odbora raspravljao o pet glavnih tema, a u est radionica obraivao neka posebna pitanja, dok je posljednja tri dana radio iskljuivo na visokoj razini (high-level segment). Na poslijepodnevnoj sjednici prvog radnog dana Kongres je u ime njegova visoanstva tajlandskog kralja Bhumibola Adulyadeja pozdravio princ Maha Vajiralongkorn. TIJEK KONGRESA Jedanaesti kongres UN odvijao se u ozraju jubileja pedesete godinjice usvajanja dokumenta Standard Minimum Rules for the Treatment of Prisoners, koji je donesen na Prvom kongresu UN za prevenciju kriminaliteta i postupanje s poiniteljima kaznenih djela u enevi 1955. godine. U povodu tog jubileja dnevni je red Kongresa ovaj put iznimno dopunjen jo jednom glavnom temom koja se odnosila na djelatnost UN u izradi standarda, normi i smjernica u borbi protiv kriminaliteta.1 Na taj nain, umjesto uobiajenih etiri, XI. kongres imao
1 Povijesni prikaz odravanja i rada dosadanjih deset kongresa UN dan je u materijalu Kongresa Fifthy years of United Nations congresses on crime prevention and criminal justice: past accomplishments and future projects, Report of the Secretaryy-General of the Congress, A/ CONF.203/15. Usp. i D. Krpac , IX. kongres UN o spreavanju zloina i postupanju s delinkventima, Kairo, 29. IV. - 8. V. 1995., HLJKPP, 2/1995, 473-495.

900

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

je pet sljedeih glavnih tema: 1. Uinkovite mjere protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, 2. Meunarodna suradnja protiv terorizma i veze izmeu terorizma i drugih kriminalnih aktivnosti u kontekstu rada Ureda UN za droge i kriminalitet, 3. Korupcija: prijetnje i pravci u 21. stoljeu, 4. Gospodarski i financijski kriminalitet: izazovi odrivom razvoju i 5. Pedeset godina rada na uspostavljanju standarda u sprjeavanju kriminaliteta i kaznenom pravosuu. Kao to je ve reeno, na dnevnom redu Kongresa bilo je i est tema o kojima se raspravljalo u sljedeim radionicama (work-shops): 1. Unapreenje meunarodne pravne suradnje, ukljuujui ekstradiciju, 2. Unapreenje reforme kaznenog pravosua, ukljuujui restitucijsku pravdu, 3. Strategije i praksa u prevenciji kriminaliteta osobito u odnosu na gradski kriminalitet i mlade u opasnosti, 4. Mjere protiv terorizma, 5. Mjere protiv gospodarskog kriminaliteta, ukljuujui pranje novca i 6. Mjere protiv raunalnog kriminaliteta. Osim glavnih tema i radionica na Kongresu je odran velik broj sastanaka i rasprava organiziranih od raznih meunarodnih, regionalnih, meuvladinih i nevladinih organizacija te nacionalnih, znanstvenih i drugih institucija. S obzirom na tako bogat program rada i ogranieno vrijeme trajanja Kongresa (osam radnih dana), rad se odvijao istodobno na nekoliko kolosijeka: na plenarnim sjednicama, na sjednicama dvaju odbora koji su u pravilu zasjedali istovremeno te na brojnim drugim sastancima (other meetings) i pomonim sastancima (ancillary meetings) te raspravama koje su vodili ili u njima sudjelovali ugledni strunjaci i praktiari. Tako je za vrijeme trajanja Kongresa odrano 16 plenarnih sjednica (od toga est na visokoj razini), prvi odbor odrao je 13, a drugi 12 sjednica, to znai da je ukupno odrana 41 sjednica na kojima su razmatrane samo glavne teme i teme pojedinih radionica. Broj ostalih, sporednih sastanaka jedva da je mogue nabrojiti, oni su se odvijali u mnogim manjim dvoranama i prostorijama od jutarnjih pa sve do veernjih sati, esto i nakon zavretka plenarnih sjednica i sjednica u odborima. Na Kongresu koji je djelovao pod nazivom Synergies and responses: strategic alliances in crime prevention and criminal justice (Suradnje i reakcije: strateki savezi u prevenciji kriminaliteta i kaznenom pravosuu) dominirale su dvije teme terorizam i organizirani kriminalitet i njima su bile posveene prve dvije toke dnevnog reda Kongresa. To pokazuje da je rije o dva najopasnija oblika kriminaliteta s kojima je suoen suvremeni svijet na poetku 21. stoljea. U uvjetima potpune globalizacije koja zahvaa gotovo sve krajeve svijeta, organizirani kriminalitet i terorizam nisu neke samostalne i potpuno odvojene kriminalne pojave. Oni se u praksi sve vie isprepleu i meusobno dopunjuju, tako da meu njima postoji uska veza i suradnja u ostvarenju njihovih kriminalnih ciljeva. To se moe zakljuiti iz oblika kriminalnih aktivnosti u kojima se manifestira transnacionalni organizirani kriminalitet, a tim se kriminalnim aktivnostima, ili barem nekima od njih, koriste i teroristike grupe. 901

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

Stoga je povezanost izmeu terorizma i drugih organiziranih kriminalnih aktivnosti stavljena u naslov druge glavne teme i ona je neprekidno bila prisutna u raspravama mnogih sudionika kako o prvoj tako i o drugoj glavnoj temi. Dok je veina glavnih tema (s iznimkom pete) ve u svom nazivu imala oznaku pojedinih oblika kriminaliteta, dotle su radionice preteno usmjerene na pronalaenje i realizaciju najboljih naina i sredstava za borbu protiv kriminaliteta, s tim da su neke od njih izravno ili neizravno upuivale na terorizam i organizirani kriminalitet (etvrta i peta radionica). U radu veine radionica dvije su ideje bile dominantne: suradnja i primjena sredstava protiv kriminaliteta, a obje te ideje sadrane su i u nazivu Kongresa. Najvie je, dakako, bilo rijei o suradnji na primjeni postojeih i pri eventualnom donoenju novih meunarodnih instrumenata, prije svega konvencija. Bez pretjerivanja se moe ustvrditi da su za itavo vrijeme trajanja Kongresa najee izgovarane rijei cooperation i implementation. U kojoj se mjeri koristio taj vokabular, najbolje ilustrira sljedei primjer. Kad se na prvom odboru povela vrlo ustra rasprava o mogunosti donoenja nove konvencije o pranju novca, tome su se usprotivili predstavnici vie zemalja navodei da jo mnogo treba uiniti i na provedbi postojee Konvencije. Njima se pridruio i predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva (Velika Britanija i Sjeverna Irska) koji je uskliknuo: Implementation, implementation and implementation (v. nie V. termu Kongresa). Prema ve ustaljenoj praksi, nakon to je na sjednicama odbora i u pojedinim radionicama bila iscrpljena lista govornika predstavnika drava lanica, govorili su predstavnici nevladinih organizacija, pojedini eksperti i znanstvenici kao promatrai. Popis nevladinih organizacija i raznih udruga koje su bile zastupljene na Kongresu veoma je dug i one su, osim sudjelovanja u radu na odborima i radionicama, organizirale mnoge sporedne sastanke i rasprave, na kojima su njihovi predstavnici iznosili stajalita, ideje ili rezultate svoga rada o gotovo svim temama koje su se tretirale na Kongresu. Takvi sastanci omoguuju korisnu raspravu i razmjenu iskustava i ideja meu predstavnicima nevladinih organizacija i udruga, pravosudnim praktiarima i individualnim ekspertima te za mnoge sudionike mogu biti interesantniji i korisniji od deklarativnih izjava i uopenih formulacija kakve se mogu uti, primjerice, od slubenih predstavnika drava lanica na high-level segmentu Kongresa. Posljednja tri dana Kongresa rad se odvijao u plenarnoj sjednici na visokoj razini. Na toj sjednici nastupaju iskljuivo predstavnici drava lanica. Raspravu je otvorio Stephen Stedman, specijalni savjetnik glavnog tajnika UN Kofija Annana, koji je citirao njegovo izvjee In larger freedom i parafrazirajui Povelju UN da svi ljudi trebaju ivjeti u veoj slobodi ustvrdio: Neemo ostvariti razvoj bez sigurnosti, niti emo imati sigurnost bez razvoja, a bez potovanja ljudskih prava neemo postii ni jedno ni drugo. Glavni tajnik naglasio je vanost sveobuhvatne strategije u borbi protiv terorizma i istaknuo potrebu da 902

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

sve drave lanice prihvate opu definiciju terorizma kako bi se mogla unijeti u deklaraciju koja bi se trebala usvojiti na summitu UN u New Yorku u povodu 60. godinjice osnivanja Ujedinjenih naroda. Drugog dana rada Kongresa na visokom nivou 24. travnja 2005. govorila je voditeljica hrvatske delegacije Snjeana Bagi. U svom je govoru naglasila vanost odravanja mira i meunarodne suradnje meu dravama i stoga su borba protiv terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminaliteta njihova zajednika stvar. Ve od samog poetka Hrvatska je prepoznala vanost borbe i sprjeavanja terorizma, organiziranog kriminaliteta i korupcije i kao lanica Antiteroristike koalicije, utemeljene radi primjene rezolucije 1373(2001) Vijea sigurnosti, aktivno je ukljuena u sve njezine inicijative i aktivnosti. Od ukupno 12 meunarodnih antiteroristikih instrumenata UN, Republika Hrvatska je ratificirala 10 konvencija, a postupak za ratifikaciju preostalih dvaju instrumenata privodi se kraju. Hrvatska je meu prvima u svijetu potpisala Konvenciju UN protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta 2000. godine u Palermu, kao i Konvenciju UN protiv korupcije u Meridi 2003. i obje su Konvencije ratificirane. Izvijestila je i o Regionalnoj radionici o meunarodnoj suradnji protiv terorizma, korupcije i organiziranog kriminaliteta odranoj u Zagrebu od 7. do 9. oujka 2005. koju je organizirala RH u zajednici s UNODC Uredom UN za droge i kriminalitet. Meu dravama koje su za vrijeme rada Kongresa na visokoj razini poloile 16 ratifikacijskih instrumenata o ratifikaciji pojedinih konvencija i protokola nalazi se i Hrvatska: voditeljici hrvatske delegacije Snjeani Bagi pretposljednjeg dana Kongresa upriliena je predaja instrumenata o ratifikaciji Konvencije protiv korupcije. Zanimljivo je spomenuti da je Zambija predajom etiriju svojih ratifikacijskih instrumenta postala 40. drava koja je ratificirala Protokol protiv nedozvoljene proizvodnje i trgovine vatrenim orujem, njegovim dijelovima i streljivom, ime je omoguila da protekom roka od 90 dana od polaganja posljednjeg ratifikacijskog instrumenta taj protokol stupi na snagu. Na zavrnoj plenarnoj sjednici predsjednici obaju odbora podnijeli su izvjea o njihovu radu koja su zatim i usvojena. Na kraju, nakon dugotrajne i vrlo iscrpne rasprave koja je zapoela davno prije poetka Kongresa jo na pripremnim regionalnim sastancima, uz brojne amandmane za vrijeme high-level segmenta, usvojena je dugo najavljivana Bangkoka deklaracija, koje se prijevod nalazi na kraju ovog prikaza. S obzirom na vrlo opsean i sadrajno bogat dnevni red XI. kongresa, nemogue je na ovom mjestu dati potpun prikaz itavog rada Kongresa. Stoga u nastavku dajemo kratak prikaz rada samo prve, druge i pete glavne teme, dok emo rad na ostalim glavnim temama i u radionicama prikazati selektivno i u najkraim moguim naznakama.

903

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

I. TEMA KONGRESA: UINKOVITE MJERE PROTIV TRANSNACIONALNOG ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA2 Stavljanjem transnacionalnog organiziranog kriminaliteta na prvo mjesto meu pet glavnih tema XI. kongresa dovoljno je naglaena aktualnost tog oblika kriminaliteta na poetku 21. stoljea. O temi se raspravljalo na tri plenarne sjednice 18. i 19. travnja, a i na prvom odboru u okviru prve radionice Unapreenje meunarodne pravne suradnje, ukljuujui ekstradiciju, najvie je bilo rijei upravo o suradnji na suzbijanju i sprjeavanju organiziranog kriminaliteta. Valja podsjetiti da se problemom meunarodne suradnje u suprotstavljanju transnacionalnom kriminalitetu bavio i X. kongres UN za prevenciju kriminaliteta i postupanje s poiniteljima kaznenih djela (Be, 2000.) kad je u okviru druge glavne teme preporueno da kao jedan od prioriteta u borbi protiv svih oblika kriminalnih aktivnosti bude zavretak pregovora na izradi Konvencije protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta.3 Rasprava se vodila na podlozi opsenog pripremnog materijala4, kao i naknadno distribuiranog materijala to ga je priredilo tajnitvo Kongresa (A/CONF.203/4), u kojem je upozoreno na najnoviji razvojni trend transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Zbog otvaranja novih trita i pojavom novih oblika tehnolokih komunikacija suvremene organizirane kriminalne grupe razvijaju svoju aktivnost na razliitim novim i specijaliziranim podrujima. Mijenja se i nain njihova organiziranja: umjesto velikih hijerarhijskih organiziranih grupa sve vie se javljaju brojano manje grupe ili mree specijaliziranih pojedinaca. Tehnoloki napredak uinio
2 Termin transnacionalni predloio je ameriki strunjak Philip Jessup u svom predavanju na Sveuilitu Yale 1956. godine za sve odredbe kojima se propisuju akcije ili dogaaji to prelaze nacionalne granice. Na Petom kongresu UN za prevenciju kriminaliteta i postupanje s poiniteljima kaznenih djela 1975. u enevi taj je termin u svom referatu uporabio izvrni tajnik Kongresa za kriminalitet koji prelazi granice pojedine drave, dakle vie kao kriminoloki, a ne pravni pojam. Stupanjem na snagu Konvencije protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta izraz transnacionalni organizirani kriminalitet dobiva konotacije pravnog pojma. 3 Na temelju te preporuke koja je unesena i u Beku deklaraciju poseban ad hoc odbor izradio je Nacrt konvencije i dva protokola koje je Opa skuptina UN usvojila rezolucijom 55/ 25 od 15. studenog 2000. Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta s pripadajuim protokolima sveano je potpisana u Palermu od 12. do 15. prosinca 2000. a stupila je na snagu 29. rujna 2003. Do 8. oujka 2005. Konvenciju je potpisalo 147 a ratificiralo 100 zemalja. 4 Working paper prepared by the Secretariat on effective measures to combat transnatioanal organized crime (A/CONF. 203/4 and Corr.1); Report of the High-level Panel on Threats, Challenges and Change entitled A more secure world: our shared responsibility (A/59/565 and Corr.1); Report of the Secretary-General entitled In larger freedom: towards development, security and human rights for all (A/59/2005); Discussion guide (A/CONF.203/PM.1. and Corr. 1); Reports of the regional preparatory meetings for the Eleventh Congress (A/CONF.203/RPM.1/ 1, A/CONF.203/RPM.2/1, A/CONF.203/RPM.3/1 and Corr.1 and A/CONF.203/RPM.4/1).

904

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

je kriminalne organizacije elastinijim i dinaminijim, a to je rezultiralo novim mogunostima za njihovu kriminalnu aktivnost, i to u dva pravca: pronalaenje novih podruja djelovanja i irenje u geografskom smislu na kopnu, moru i u zraku. Danas su glavna podruja kriminalnih djelatnosti organiziranog kriminaliteta trgovina ljudima, krijumarenje migranata, trgovina orujem i eksplozivnim tvarima i njihova uporaba, trgovina ljudskim organima, otmice, trgovina kulturnim dobrima, trgovina zatienim vrstama flore i faune, a na moru nedoputeno ribarenje i prekomjerno izlovljavanje zatienih vrsta, piratski akti, djela protiv sigurnosti pomorskog prometa i dr. Transnacionalni organizirani kriminalitet kao globalni problem zahtijeva integriranu globalnu reakciju u kojoj je nuna intenzivna suradnja kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i na meunarodnoj razini. Za uspjenu borbu protiv organiziranog kriminaliteta preporuuje se usvajanje ire strategije koja e u sebi sadravati primjenu mjera socijalnog i gospodarskog karaktera. Pozvane su sve drave lanice koje to jo nisu uinile da to prije pristupe i ratificiraju Konvenciju protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i pripadajue joj protokole kao i Konvenciju protiv korupcije te svoje domae zakonodavstvo usklade s njihovim odredbama. U nastojanjima da se unaprijedi sustav nacionalnog kaznenog zakonodavstva i pravosua valja potovati naela vladavine prava i prava i slobode ovjeka. Istaknuta je mogunost dobivanja tehnike pomoi u osposobljavanju vlastitih snaga za uspjeniju borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta koju UNODC prua na zahtjev drava lanica, osobito onih u tranziciji i razvoju. Hrvatska je na XI. kongresu sudjelovala s dva nacionalna izvjea koja su u skladu s propozicijama tajnitva Kongresa pravodobno dostavljena u odgovarajuem broju primjeraka i zatim stavljena na raspolaganje sudionicima Kongresa. U pripremama za Kongres Ministarstvo pravosua RH oformilo je posebno struno povjerenstvo na elu s prof. dr. sc. Davorom Krapcem, u okviru kojega je grupa strunjaka izradila izvjee Implementation of UN conventions and standards against transnational organized crime in Croatia legislation. U izvjeu se iscrpno prikazuju mjere koje su u borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta poduzete u Hrvatskoj na normativnom i provedbenom podruju, kako na nacionalnoj tako i na meunarodnoj razini. Hrvatska je sklopila 20-ak bilateralnih meunarodnih ugovora sa susjednim i drugim europskim kao i nekim izvaneuropskim zemljama, priprema se izrada jo 10 ugovora, a isto toliko je u stadiju potpisivanja. Osim toga, Hrvatska je potpisala i ratificirala brojne konvencije i protokole UN i Vijea Europe i svoje nacionalno zakonodavstvo prilagodila standardima i normama prihvaenih instrumenata. Sve navedene poduzete mjere na unutarnjem i meunarodnom planu, zajedno s dva strateka dokumenta usvojena u 2003. i 2004. godini Program posebnih akcijskih mjera u borbi protiv organiziranog kriminaliteta i Nacionalni plan za suzbijanje organiziranog kriminaliteta pruaju solidan 905

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

temelj za uspjeno suprotstavljanje transnacionalnom organiziranom kriminalitetu. II. TEMA KONGRESA: MEUNARODNA SURADNJA PROTIV TERORIZAMA I VEZE IZMEU TERORIZMA I DRUGIH KRIMINALNIH AKTIVNOSTI U KONTEKSTU RADA UREDA UN ZA DROGE I KRIMINALITET Odreivanje terorizma kao jedne od glavnih tema XI. kongresa UN za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue prirodni je nastavak mnogih meunarodnih aktivnosti poduzetih nakon teroristikog napada 11. rujna 2001. u New Yorku. Toj su temi bile posveene etiri plenarne sjednice Kongresa, a na nju se nadovezuje i tema etvrte radionice Mjere protiv terorizma u vezi s odgovarajuim meunarodnim konvencijama i protokolima, o kojoj se raspravljalo na drugom odboru Kongresa. O terorizmu se mnogo govorilo i na high-level segmentu Kongresa, tako da se s punim pravom moe rei da je to bila najvie obraivana tema za itavo vrijeme trajanja Kongresa. Slijedi zajedniki prikaz rada druge glavne teme i etvrte radionice. I ovdje je sudionicima Kongresa bio stavljen na raspolaganje opsean pripremni materijal5 koji omoguuje upoznavanje s postojeim stanjem i najnovijim kretanjima u pogledu teroristikih aktivnosti u svijetu, fenomenolokim znaajkama suvremenog terorizma i njegovoj povezanosti s razliitim oblicima organiziranog kriminaliteta, kao i primjenom najdjelotvornijih mjera i oblicima suradnje u borbi protiv terorizma. Valja podsjetiti da je u jednoj od devet rezolucija usvojenih na X. kongresu UN za prevenciju kriminaliteta i postupanje s poiniteljima kaznenih djela u Beu 2000. godine upozoreno na povezanost terorizma i organiziranog kriminaliteta i potrebu da se tom fenomenu posveti vie panje. Neposredno nakon teroristikog napada 11. rujna 2001. koji je okirao itav svijet, na temelju rezolucije Vijea sigurnosti 1373(2001) bile su pozvane sve zemlje da to prije pristupe odgovarajuim konvencijama i protokolima UN u vezi s terorizmom, ukljuujui i Meunarodnu konvenciju o zabrani financiranja terorizma. Istodobno je formiran poseban Antiteroristiki odbor sa zadatkom da motri primjenu rezolucije i energino podupire ratifikaciju svih postojeih meunarodnih antiteroristikih instrumenata. U sklopu priprema za XI. kongres, poglavito u cilju razmatranja terorizma i njegove veze s
5 Working paper prepared by the Secretariat (A/CONF.203/5); Discussion guide (A/ CONF.203/PM 1 and Corr.1.); Background paper on Workshop 4: Measures to Combat Terrorism, with reference to the Relevant International Conventions and Protocols (A/CONF.203/12); Reports of the regional preparatory meetings for the Eleventh Congress (A/CONF.203/RPM.1/ 1, A/CONF.203/RPM.2/1, A/CONF.203/RPM.3/1 and Corr. 1 and A/CONF.203/RPM.4/1).

906

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

organiziranim kriminalitetom kao jednom od glavnih tema Kongresa, Tajnitvo UN na temelju rezolucije Ope skuptine UN 58/136 zatrailo je od drava lanica informaciju o prirodi veza izmeu terorizma i drugih oblika kriminalnih aktivnosti. Odgovore na postavljena pitanja poslalo je ukupno 60 drava. Samo manji broj drava izvijestio je da jedva mogu komentirati postojanje veza izmeu terorizma i drugih oblika kriminaliteta jer posljednjih godina na svom podruju nisu bile suoene s teroristikim aktivnostima. Drave koje su utvrdile postojanje veze izmeu terorizma i drugih oblika kriminaliteta izvijestile su da su te veze poglavito operativne, logistike ili financijske naravi, uz eventualno postojanje prikladnog sporazuma meu njihovim kriminalnim grupama. Prema odgovorima nekih zemalja, teroristike se grupe esto bave drugim kriminalnim aktivnostima u cilju pribavljanja financijskih ili drugih sredstava za obavljanje svoje teroristike djelatnosti. U nedostatku drugih izvora za namicanje sredstava neke se teroristike organizacije povremeno ili stalno ukljuuju u nedozvoljenu trgovinu drogom i orujem, krijumarenje migrantima ili drugim oblicima iskoritavanja ilegalnog trita. Postoji veza izmeu terorizma i raznih drugih kriminalnih djelatnosti preko podmiivanja, pranja novca, krivotvorenja putnikih, identifikacijskih ili drugih slubenih isprava i dokumenata i sl. to se tie prirode veze izmeu terorizma i drugih oblika kriminaliteta, u nekim se sluajevima organizirana kriminalna djelatnost javlja kao dio infrastrukture teroristikih grupa, tako da je kriminalna djelatnost sredstvo za ostvarenje prihoda koji se koriste za financiranje teroristikih aktivnosti. U drugim sluajevima usvajanje metoda organiziranog kriminaliteta ogleda se u injenju kaznenih djela koja bi se mogla uzeti kao logistika potpora njihovoj teroristikoj djelatnosti, npr. kaznena djela kojima se olakava kretanje ljudi ili novca preko dravne granice. Tu svakako spada financijski kriminalitet, ukljuujui i pranje novca. Najzad, u treu kategoriju organizirane kriminalne aktivnosti ulaze ona kaznena djela pomou kojih se teroristike organizacije tite od pravosudnih institucija i obavjetajnih slubi. U takvim sluajevima kriminalna djelatnost ukljuuje uporabu nasilja ili podmiivanja, a ponekad se oni kombiniraju i izvode zajedno. U kriminalnoj aktivnosti teroristikih organizacija vanu ulogu igra krijumarenje razliitih vrsta robe preko dravnih granica. Najei artikli koji se krijumare jesu: zabranjeni proizvodi kao opojne droge i nuklearni materijal; raznovrsni proizvodi koji podlijeu carinjenju kao cigarete; proizvodi kojih je promet reguliran, kao oruje, ugroene vrste flore i faune i kulturna dobra; zatim ukradena roba, kao automobili ili umjetniki predmeti i antikviteti te razni krivotvoreni proizvodi. Od svih navedenih djelatnosti za teroristike organizacije svakako su najvaniji krijumarenje cigareta i opojnih droga. Osim krijumarenja i nedozvoljene trgovine raznom robom i proizvodima, pojedine teroristike grupe namiu financijska sredstva ucjenama i naplatom taksa i 907

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

poreza kako od legalnih tako i od ilegalnih poslova. Kao ostale kriminalne aktivnosti tipine za teroristike grupe valja spomenuti otmice, financijski kriminalitet, ukljuujui i pranje novca, oruane pljake, raznovrsne krae i prijevare u vezi s kreditnim karticama i dr. Obavljanjem navedenih i raznih drugih kriminalnih djelatnosti teroristike organizacije dolaze u kontakt s organiziranim kriminalnim grupama, to rezultira njihovom meusobnom suradnjom, koja moe imati razliite oblike. Primjerice, radi nabave oruja ili eksploziva teroristi se obraaju kriminalnim posrednicima koji im omoguuju opskrbu ilegalnom robom, pri emu ovi mogu, ali i ne moraju znati da imaju posla s teroristima. Ima sluajeva da pojedinci iz teroristikih grupa poine neko konvencionalno kazneno djelo i tako postaju dio kriminalnog miljea. Tada dolazi do meusobnog pribliavanja obiju kriminalnih grupa koje mogu biti izravno ukljuene u neki zajedniki posao, npr. zamjena jedne vrste zabranjene robe za drugu kao to su oruje i droga. U drugim sluajevima povezanost i suradnja terorizma i organiziranog kriminaliteta moe biti dublja kao to je to pokazao bombaki napad u Madridu u oujku 2004. godine, kad je dulje vremena veza izmeu ekstremista i radikalnih kriminalaca olakala financiranje operacije, jer je uporabljeni eksploziv kupljen novcem i haiom. Postojee stanje i povezanost terorizma i organiziranog kriminaliteta zahtijevaju sveobuhvatnu i potpunu reakciju donoenjem i primjenom raznovrsnih nacionalnih mjera kao i djelotvornom meunarodnom suradnjom. Cilj je terorizma destabilizirati vlade drava i oslabiti civilno drutvo radi ostvarenja politikih, ideolokih i drugih ciljeva, a drave su dune zatititi svoje graane od teroristikih akata i osigurati im miran ivot. Na nacionalnom planu drave trebaju izgraditi antiteroristiko zakonodavstvo, koje obuhvaa: a) izradu jasne i precizne definicije teroristikog akta i srodnih kaznenih djela, b) analizu rukovodeih naela za odreivanje kriminalne organizacije u domaem kaznenom pravu, c) potovanje pravila o ekstradiciji osoba osumnjienih za teroristike aktivnosti i d) priznanje i puno potovanje prava na pravini postupak u okvirima regionalnih i meunarodnih ugovora i izvanugovornih standarda. to se tie zajednikih akcija i suradnje u borbi protiv terorizma, u okviru etvrte radionice rasprava se vodila o dvije podteme: Meunarodni pravni sustav protiv terorizma: snaga i slabosti, te Tehnika pomo za osposobljavanje i suprotstavljanju terorizmu. Ope je miljenje da se nijedna drava ne moe uspjeno suprotstaviti rastuoj opasnosti od terorizma djelujui samostalno, nuna je suradnja na regionalnoj i meunarodnoj razini. Meunarodna je zajednica u posljednjih 40-ak godina izgradila sustav meunarodnih instrumenata protiv terorizma od 12 konvencija i protokola, kojima se od drava lanica zahtijeva da inkriminiraju gotovo sve predvidive oblike teroristikog nasilja u mnogim podrujima djelovanja terorista, od zranog i pomorskog prometa do otmica i uzimanja talaca. Tim meunarodnim aktima treba pridodati dva najnovija Konvenciju za suzbi908

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

janje teroristikih bombakih napada i Konvenciju za suzbijanje financiranja terorizma, kojima je uinjen vidan napredak u smislu da su iz popisa definiranih teroristikih djela izriito iskljueni politiki delikti. Svi ti meunarodni instrumenti ine vrst temelj za uspjenu suradnju meu dravama u borbi protiv terorizma. U pogledu prihvaanja tih instrumenata vaan korak naprijed uinjen je formiranjem Antiteroristikog izvrnog ravnateljstva sa zadatkom da meu dravama lanicama promie pristupanje konvencijama i protokolima i njihovoj primjeni. Tako npr. dok su u vrijeme teroristikog napada na New York 11. rujna 2001. samo dvije drave bile ratificirale svih 12 konvencija i protokola, u veljai 2005. godine ak je 60 drava pristupilo svim navedenim meunarodnim instrumentima. Meutim, ratifikacijom antiteroristikih instrumenata najtei dio posla tek zapoinje. Nuno je unapreenje i ire koritenje brojnih oblika meunarodne suradnje u kaznenim predmetima kao to su ekstradicija, meusobna pravna pomo, prijenos kaznenog postupka, priznanje strane presude, ustupanje izvrenja presude, zamrzavanje i zapljena imovine steene kaznenim djelom. Budui da meunarodna suradnja u najveoj mjeri ovisi o uinkovitosti nacionalnih kaznenih zakonodavstava, potrebno ih je uskladiti s meunarodnim aktima, u njih ugraditi pravilo aut dedere, aut iudicare i prevladati prepreke na podruju ekstradicije te tako izbjei stvaranje safe havens (sigurnih sklonita) u koje se teroristi mogu skloniti. Predstavnici mnogih zemalja isticali su u svojim raspravama nedostatak univerzalne definicije meunarodnog terorizma oko koje se drave nikako ne mogu sloiti. Ipak, njezino nepostojanje nije zapreka da se teroristi progone i kanjavaju za teroristiku djelatnost, jer ak deset postojeih antiteroristikih konvencija sadravaju uske operacionalne definicije pojedinih akata, a neke konvencije inkriminiraju pojedina konkretna djela i bez ulaenja u pitanje definiranja terorizma. U vezi s tim, specijalni savjetnik glavnog tajnika Stephen Stedmar zatraio je da sve drave prue podrku globalnoj strategiji u borbi protiv terorizma koju je predloio glavni tajnik UN Kofi Annan te naglasio potrebu da se postigne suglasnost o definiciji terorizma kako bi se mogla unijeti u deklaraciju koja se ima donijeti na summitu u New Yorku u rujnu 2005. u povodu 60-godinjice organizacije UN. U raspravi je upozoreno da u borbi protiv terorizma nacionalni pravosudni sustavi trebaju djelovati u suglasnosti s vladavinom prava, potujui sva prava ovjeka, ukljuujui i prava rtava terorizma, jer nijedna demokratska drava i civilno drutvo ne moe dopustiti krenje opeusvojenih standarda i normi, pa ni u sluaju kad je rije o represiji terorizma. Neki predstavnici drava odbili su svaki pokuaj da se dovede u vezu terorizam i pripadnost terorista pojedinim religijskim, nacionalnim ili etnikim zajednicama. U okviru rada etvrte radionice o mjerama za borbu protiv terorizma u raspravi je sudjelovala i hrvatska predstavnica Snjeana Bagi. U svojem je izlaganju naglasila da RH prepoznaje vanost razvijanja intenzivne suradnje u borbi 909

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

protiv terorizma s tijelima Ujedinjenih naroda, partnerima iz Antiteroristike koalicije, raznim regionalnim organizacijama i susjednim dravama. Posljednjih godina Hrvatska je u suradnji s meunarodnim partnerima organizirala nekoliko seminara i antiteroristikih radionica. Tako su Vlada RH i UNODC u suradnji s Vijeem Europe u rujnu 2003. organizirali regionalnu radionicu o primjeni meunarodnih instrumenata protiv terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Poetkom 2005. Ministarstvo pravosua RH zajedno s Uredom UN za droge i kriminalitet iz Bea odralo je regionalnu radionicu o temi meunarodne suradnje protiv terorizma, korupcije i borba protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, u ijem su radu sudjelovale drave srednje i istone Europe kao i 12 meunarodnih i regionalnih organizacija. Tom je prilikom usvojena Zagrebaka deklaracija o meunarodnoj suradnji protiv terorizma, korupcije i transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, kojom su delegacije drava sudionica potvrdile svoju spremnost da kao lanice meunarodne zajednice uloe napore na regionalnoj i globalnoj meunarodnoj razini usmjerene suzbijanju rastue opasnosti od terorizma i irenja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. U zakljucima usvojene Deklaracije, koja je potvrena kao slubeni dokument Ope skuptine UN, navodi se dvadesetak legalnih i praktinih sredstava koja dravama sudionicama mogu olakati i unaprijediti meunarodnu suradnju na podruju borbe protiv terorizma, transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i korupcije. O meunarodnoj suradnji u borbi protiv terorizma na plenarnoj sjednici govorio je i Branko Turi, naelnik Odjela terorizma i ratnih zloina Ministarstva unutarnjih poslova RH, koji je istaknuo odlunost RH u poduzimanju razliitih mjera na nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj globalnoj razini pri suzbijanju terorizma i svih oblika u kojima se on manifestira. U tom smislu, Vlada RH neposredno nakon donoenja rezolucije Vijee sigurnosti 1373 u studenom 2001. godine formirala je Radnu grupu za praenje primjene navedene rezolucije, a zatim je sukcesivno izvrila prilagoavanje svoga zakonodavstva iz tog podruja postojeim i u meuvremenu novousvojenim meunarodnim dokumentima. Izrazio je nadu da e rezultati XI. kongresa UN pridonijeti daljnjem razvoju meunarodne suradnje u ostvarenju zajednikih ciljeva protiv terorizma, transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i korupcije i na taj nain itavom svijetu osigurati unapreenje demokracije i vladavine prava. V. TEMA KONGRESA: PEDESET GODINA RADA NA USPOSTAVLJANJU STANDARDA U SPRJEAVANJU KRIMINALITETA I KAZNENOM PRAVOSUU Pedeseta godinjica donoenja Standardnih minimalnih pravila za prevenciju kriminaliteta i postupanje sa zatvorenicima prava je prilika da se izvri uvid u dosadanji rad Ujedinjenih naroda na izradi standarda, normi i smjernica radi 910

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

prevencije kriminaliteta i kaznenog pravosua na globalnoj razini, pa je ideja o toj temi kao jednoj od pet glavnih toaka dnevnog reda XI. kongresa UN pozdravljena od svih sudionika u raspravi. U pripremnom materijalu za tu glavnu temu6 i raspravi koja se vodila na dvije sjednice prvog odbora dominirala su dva pitanja: a) utjecaj meunarodnih instrumenata na nacionalna zakonodavstva i praksu u prevenciji kriminaliteta i kazneno pravosue, i b) publiciranje i distribucija dokumenata usvojenih u proteklom 50-godinjem periodu. U radnom izvjeu tajnitva Kongresa za tu temu iscrpno se navode brojni standardi, norme, smjernice, modeli ugovora i drugi oblici instrumenata koje je pripremao UNODC, esto u suradnji s nevladinim organizacijama i udrugama, nacionalnim institutima i drugim znanstvenim institucijama iz svih krajeva svijeta. Mnogi od tih dokumenata predloeni od dosadanjih deset kongresa prihvaeni su jednoglasno ili s velikom veinom glasova na Opoj skuptini ili Gospodarskom i socijalnom vijeu UN i tako postali sastavni dio opeg normativnog korpusa meunarodne zajednice s ciljem to uspjenijeg suprotstavljanja svim oblicima kriminaliteta i izgradnje djelotvornijeg pravosua. Budui da se broj meunarodnih instrumenata s vremenom stalno poveavao, Gospodarsko i socijalno vijee UN objavilo je 1992. prirunik (compendium) koji sadrava sve do tada usvojene standarde, norme i smjernice za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue7. Sada je u pripremi objavljivanje novog prirunika i u njemu e nai svoje mjesto i svi najnoviji dokumenti doneseni posljednjih godina. S tim u vezi u raspravi je bilo izneseno miljenje (njemaki delegat) da je jedan od razloga nedovoljnog utjecaja standarda i normi na nacionalna zakonodavstva pojedinih drava, izmeu ostalog, i injenica da se usvojeni instrumenti objavljuju samo na radnim jezicima Ujedinjenih naroda8. Predloeno je da se nova proirena verzija prirunika po mogunosti prevede i na druge jezike i u tom smislu glasi jedna od preporuka prvog odbora.9

6 Working paper prepared by the Secretariat on making standards work: fifty years of standard-setting in crime prevention and criminal justice (A/CONF.203/8); Discussion guide (A/ CONF.203/PM.1 and Corr.1); Reports of the regional preparatory meetings for the Eleventh Congress (A/CONF.203/RPM.1/1, A/CONF.203/RPM.2/1, A/CONF.203/RPM.3/1 and Corr.1 and A/CONF.203/RPM.4/1); Report of the Intergovernmental Expert Group Meeting to Develop Guidelines on Justice in Matters involving Child Victims and Victims of Crime held in Vienna on 15 and 16 March 2005 (E/CN.15/2005/14/Add.1). 7 Vidi Compendium of UN Standards and Norms in Crime Prevention and Criminal Justice, Centar UN za socijalni razvitak i humanitarne poslove, Zagreb, 1992. 8 Slubeni jezici u Ujedinjenim narodima su arapski, engleski, francuski, kineski, ruski i panjolski. 9 Radi boljeg informiranja strune i ire javnosti o dosadanjem radu na podruju prevencije kriminaliteta i kaznenog pravosua UNODC je za vrijeme trajanja Kongresa slubeno pustio u promet dva CD-ROM-a. Prvi Documentation from the First to the Tenth Congresses on Crime Prevention and Crimainal Justice (1955-2000) sadrava sve dokumente podnesene na usvajanje

911

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

to se tie utjecaja usvojenih standarda i normi UN na suvremena kretanja na podruju prevencije kriminaliteta i kaznenog pravosua, taj se utjecaj moe pratiti na meunarodnoj i nacionalnoj razini. Kad je rije o utjecajima na meunarodnoj razini, naela sadrana u postojeim standardima i normama postupno su ugraivana u neke pravno obvezatne meunarodne instrumente kao npr. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Konvenciju o pravima djeteta ili u instrumente regionalnog karaktera (npr. Europska zatvorska pravila), odnosno u vladajua pravila meunarodnih kaznenih tribunala (npr. Rimski statut). Iako za drave lanice pravno neobvezatni, standardi i norme UN imaju viestruki utjecaj na nacionalno zakonodavstvo i pravosudni sustav pojedinih zemalja. On se ogleda u poduzimanju reformi u nacionalnom kaznenom zakonodavstvu i pravosudnim institucijama te preuzimanju pojedinih naela i pravila usvojenih u standardima i normama; u reformi zatvorskih institucija i poboljanju pravnog poloaja zatvorenika; u proirenju sustava mjera reakcije prema poiniteljima kaznenih djela uvoenjem alternativnih sankcija i restitucijske pravde; u preuzimanju pojedinih pravila i naela iz pravno neobvezatnih modela viestranih ugovora (npr. the Model Treaty on Extradition, the Model Treaty on Mutual Assistance in Criminal Matters) Na poetku rasprave o toj temi bio je prikazan DVD dokumentarni film pod nazivom Making Standards Work snimljen u povodu 50. godinjice usvajanja Standardnih minimalnih pravila za postupanje sa zatvorenicima 1955. godine u enevi, a posveen Ahmedu Othmaniju, tragino preminulom predsjedniku Penal Reform International, nevladine organizacije koja dugi niz godina djeluje na poboljanju poloaja zatvorenika i promicanju njihovih prava. Rasprava koja se nakon toga povela i u kojoj je sudjelovalo 20 dravnih predstavnika i 15-ak predstavnika meuvladinih i nevladinih organizacija i individualnih promatraa pokazala je da, i pored znatnog utjecaja na domaeg zakonodavca, u primjeni usvojenih meunarodnih instrumenata ima dosta potekoa i da upravo na podruju njihove primjene jo mnogo toga treba uiniti. Kao podruja koja su najvie profitirala od velikog broja instrumenata UN sudionici u raspravi spominjali su maloljetniko pravosue i njegovo ustrojstvo u skladu s tzv. Pekinkim pravilima (Standard minimum Rules for the Administration of Juvenile Justice) i Rijadskim smjernicama (Guidlines for the Prevention of Juvenile Delinquency), poloaj rtava kaznenih djela u kaznenom postupku pod utjecajem Declarations of Basic Principles of Justice for Victims of Crime and Abuse of Power, neovisnost pravosua pod utjecajem Basic Principles on the Indepen-

na prethodnih deset kongresa, dok su u drugom Compilation of the United Nations Resolutions and Documents on Crime Prevention and Criminal Justice (1947-2005) sabrane sve rezolucije i drugi pripadajui dokumenti Programa UN za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue koji su izdani do ukljuivo 2004. godine.

912

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

dance of the Judiciary te osobito reforme zatvorskih sustava potaknute prvim aktom UN Standard Minimum Rules for the Treatment of Prisioners. U vezi s pravnim poloajem zatvorenika skrenuta je panja na posebne potrebe zatvorenica, prije svega trudnica i ena s malom djecom, kod kojih se javljaju problemi organiziranja ivota u zatvorskim ustanovama, zatim nedostatak posebnih ustanova za ene, manjak enskog zatvorskog osoblja, opasnost seksualne zlouporabe od zatvorskog osoblja i dr. S obzirom na prenapuenost zatvora u mnogim zemljama i smjetaj zatvorenika u nehumanim uvjetima, zbog ega se kre njihova temeljna ljudska prava, snano je podrana preporuka nekih regionalnih pripremnih sastanaka za XI. kongres da Povjerenstvo za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue intenzivira rad na donoenju povelje o temeljnim pravima zatvorenika. U preporukama prvog odbora naglaava se da uporaba i primjena UN standarda i normi za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue treba i dalje ostati prioritetan zadatak Ureda za droge i kriminalitet. Drave lanice trebaju osigurati da ljudska prava postanu sastavni dio nacionalnog sustava kaznenog pravosua te da se dosljedno primjenjuju odgovarajui meunarodni instrumenti iz podruja prava ovjeka, osobito kad su u pitanju posebni oblici kriminaliteta kao to su organizirani kriminalitet i terorizam. U primjeni postojeih meunarodnih instrumenata drave lanice mogu raunati na pomo koja je organizirana prema Programu UN za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue, a njezin je nositelj Povjerenstvo za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue. Oblici pomoi su raznovrsni, ovise o potrebama i traenju pojedinih zemalja, a ukljuuju, meu ostalim, pomo u pristupanju i ratificiranju pojedinih meunarodnih instrumenata, pomo u pripremi i donoenju zakonskih akata u skladu s preuzetim meunarodnim ugovornim obvezama; struno osposobljavanje osoblja koje djeluje na primjeni zakona: osoblja u pravosuu, zatvorskog osoblja, socijalnih radnika i dr. Posebno su ustrojeni specijalni programi za izobrazbu i usavravanje sudaca i dravnih odvjetnika u primjeni nacionalnog zakonodavstva koje se odnosi na organizirani kriminalitet, ekstradiciju poinitelja kaznenih djela, meusobnu pravnu pomo u kaznenim predmetima, mjere protiv korupcije, trgovine ljudima, osobito enama i djecom. U okviru te glavne teme Hrvatska je prezentirala posebno nacionalno izvjee tiskano u ukusno opremljenoj ediciji pod naslovom Making standards work: fifty years of standard-setting in crime prevention and criminal justice (A/ CONF.203/G/CROATIA/1 english). Izvjee je izradila posebna struna grupa Nacionalnog povjerenstva RH za sudjelovanje na XI. kongresu UN i u njemu su obraene sljedee teme: Standardi za postupanje s osuenim poiniteljima kaznenih djela; Standardi za pravosue, odvjetnike i dravne odvjetnike; Standardi za redarstvene vlasti; Standardi za maloljetniko pravosue; Standardi za zatitu rtava i Meunarodna suradnja u kaznenom sudovanju. U uvodnom dijelu edicija sadrava nekoliko sumarnih podataka o hrvatskom politikom i 913

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

pravnom sustavu te o stanju i kretanju kriminaliteta u Hrvatskoj. Hrvatska se tom edicijom predstavila kao mlada lanica meunarodne zajednice koja prihvaanjem meunarodnih instrumenata za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue i njihovom ugradnjom u svoje nacionalno zakonodavstvo nastoji pridonijeti zajednikom cilju suzbijanju svih oblika kriminaliteta uz puno potovanje ljudskih prava i naela vladavine prava. KRATAK PREGLED OSTALIH GLAVNIH TEMA I RADIONICA Od preostale dvije glavne teme gospodarski i financijski kriminalitet i korupcija posljednja je tema pobudila neobino iv interes meu sudionicima XI. kongresa: razmatrana je na etiri sjednice drugog odbora, a u raspravi je sudjelovalo vie od 40 predstavnika drava i est promatraa pojedinih nevladinih organizacija i meunarodnih institucija. Sudionici u raspravi bili su jednoduni u ocjeni da korupcija prodire u sve pore drutvenog, gospodarskog i politikog ivota (jedan delegat nazvao ju je gangrenom drutva) te da utjee na cjelokupni gospodarski i demokratski razvitak zemlje, njezinu politiku stabilnost i openito vladavinu prava. Susree se u politici, gospodarstvu (privatnom i dravnom sektoru), zdravstvu, prosvjeti, pravosuu i policiji, sportu i mnogim drugim djelatnostima. Ipak, najvea opasnost za normalno funkcioniranje pravne drave dolazi od korupcije u sustavu pravosua, i to ne samo u institucijama primjene zakona sudovima, dravnom odvjetnitvu, policiji nego i u izvrenju sankcija, osobito kazni oduzimanja slobode. Korupcija ima viestruko negativan uinak na itav pravosudni sustav u zemlji jer ugroava njegovu neovisnost i nepristranost, slabi povjerenje graana u sudove i openito potkopava temelje vladavine prava. Korupcija u pravosuu globalni je problem i nije ograniena samo na pojedine drave ili regije. Ipak, najvie pogaa zemlje u razvoju i tranzicijske zemlje. Govorei o korupciji u zatvorima, predstavnik Penal Reform International istaknuo je da je ona odraz korumpiranog drutva izvan zatvorskih zidina. Zatvorski sustavi u mnogim zemljama optereeni su raznim oblicima korupcije - od prodaje droge zatvorenicima i seksualne zlouporabe ne samo zatvorenica, do toleriranja ili sudjelovanja u nasilju prema zatvorenicima i traenja mita od zatvorenika radi podmirenja njihovih osnovnih ivotnih potreba. Stoga reforma zatvorskog sustava mora nuno sadravati, meu ostalim, i primjenu antikorupcijskih mjera kojima se moe osigurati odgovarajue plaanje, dopunsko obrazovanje i profesionalizacija zatvorskog osoblja. Konvencija UN protiv korupcije, usvojena na Opoj skuptini 2003. godine i otvorena za potpisivanje i pristupanje, bit e mono oruje za borbu protiv korupcije samo ako se stvore svi preduvjeti za njezinu dosljednu primjenu. S obzirom na dosadanji tijek postupka ratifikacije te konvencije, njezino stupanje na snagu moe se oekivati do konca 2005. godine. 914

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

Ipak, u pogledu ratifikacije Konvencije protiv korupcije postoji oiti nerazmjer u broju razvijenih zemalja i onih u razvoju: do poetka 2005. nijedna ju razvijena zemlja nije ratificirala. Stoga je predsjednik drugog odbora Isskandar Ghattas pozvao sve drave lanice da poduzmu potrebne mjere za to bru ratifikaciju Konvencije protiv korupcije, to je usvojeno i kao preporuka drugog odbora Kongresa. Teme veine radionica bile su usmjerene na primjenu mjera protiv onih oblika kriminaliteta koji su obraivani u glavnim temama. Za razliku od sjednica odbora o glavnim temama, rasprava se na radionicama esto vodila meu predstavnicima nevladinih organizacija i praktiarima o sasvim konkretnim pitanjima praktine primjene odreenih mjera i programa, pri emu su sudionici izvjetavali o vlastitim iskustvima. Tako se na drugoj radionici u okviru teme o reformi kaznenog pravosua najvie raspravljalo o restitucijskoj pravdi kao uinkovitom nainu rjeavanja kaznenih predmeta za sve koji su na neki nain involvirani u redoviti kazneni postupak pred sudom: poinitelju se prua ansa da nadoknadom tete, isprikom rtvi ili na drugi nain izbjegne primjenu kazne, osobito zatvorske, kao i svih posljedica koje prate izricanje kazne; rtva dobiva satisfakciju za nepravdu ili tetu nanesenu poinjenim kaznenim djelom uz puno potovanje njezinih procesnih i drugih prava; sud se rastereuje znatnog broja predmeta koji ne zahtijevaju strou reakciju drutva, dok je proces reintegracije poinitelja za lokalnu zajednicu daleko laki i bezbolniji nego u sluaju izricanja zatvorske kazne. Stoga se preporuuje ira primjena restitucijske pravde, i to u svim stadijima kaznenog postupka, uz potovanje prava svih sudionika u postupku. To se posebice odnosi na maloljetne poinitelje kaznenih djela za koje uvoenje alternativnih sankcija na razini lokalne zajednice moe uspjeno zamijeniti primjenu institucionalnih mjera. Openito se restitucijska pravda sve vie tretira kao pravo i potreba ne samo poinitelja nego i rtve kaznenog djela. Tako, primjerice, proces mirenja prije pokretanja ili za vrijeme trajanja kaznenog postupka moe posluiti kao rastereenje emocija stranaka nagomilanih poinjenim kaznenim djelom. Reforma pravosua ukljuuje i promjenu odnosa prema rtvama kaznenog djela i svjedocima u postupku, osobito kad je rije o enama i djeci, da se izbjegne sekundarna viktimizacija koja bi mogla nastupiti njihovim dovoenjem u sud. Meu brojnim primjerima praktine primjene programa restitucijske pravde, o kojima su govorili mnogi praktiari i predstavnici nevladinih organizacija i znanstvenih institucija, panju zasluuje postupak mirenja to su ga demonstrirali sudac i dravni odvjetnik okruga Raleigh, North Carolina (SAD). Nakon prikazivanja desetminutnog videofilma insceniran je proces mirenja kako ga provodi Carolina Dispute Settlement Service, jedan od 20-ak nezavisnih lokalnih centara za mirenje u dravi Sjeverna Karolina. Postupak mirenja, koji je za stranke povjerljiv i dragovoljan, mogu inicirati sudac ili dravni odvjetnik nadlenog okruga, vode ga iskljuivo medijatori-volonteri (meu njima su i 915

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

studenti prava) i odvija se bez suca u nekoj sporednoj prostoriji prije poetka sudskog postupka, obino istog dana kad je zakazano prvo roite pred sudom. Pred centar za mirenje dolaze sluajevi lakih kaznenih djela (misdemeanors) kao to su lake tjelesne ozljede, prijetnje, uznemiravanje (harassment), zatim imovinska kaznena djela kao oteenje stvari, krae, nedozvoljena uporaba vozila i sl. Stranke u postupku su tuitelj i tuenik, one same preuzimaju obvezu ispunjenja ugovora i nema njegova prisilnog sudskog izvrenja. Ako postupak mirenja uspije, zahtjev za prekid postupka dostavlja se nadlenom dravnom odvjetniku na prijedlog kojeg sudac donosi odluku o obustavi kaznenog postupka. Ugovor o nagodbi moe sadravati, izmeu ostalog, i odredbu o naknadi pretrpljene tete do visine odreenog iznosa. Ocjenjujui rezultate mirovnog posredovanja, predstavnici centara za mirenje istiu viestruku korist takvog naina rjeavanja lakih kaznenih predmeta. Od ukupnog broja pokrenutih mirovnih postupaka u 89% sluajeva stranke su postigle nagodbu i spor rijeile izvan suda. Za toliki broj predmeta smanjen je opseg poslova na sudu uz pozitivan financijski uinak. Postupak mirenja znatno je bri, jednostavniji i za obje stranke daleko jeftiniji od redovitog kaznenog postupka. Najzad, poinitelju se poinjeno kazneno djelo ne unosi u kaznenu evidenciju i on se smatra neosuivanim. U treoj radionici razmatrana je problematika urbanog kriminaliteta te planiranje i primjena preventivnih programa u odnosu na gradski kriminalitet i mlade u opasnosti. Suvremeni se svijet neobino brzo urbanizira, tako da e prema nekim procjenama 2030. godine u gradovima obitavati oko 60% ukupne svjetske populacije. Proces urbanizacije bre se odvija u zemljama u razvoju nego u visokorazvijenim zemljama, ali u svima stvara mnogobrojne probleme, kako pojedincima tako i drutvu u cjelini. Problemima su najvie zahvaeni djeca i mladi ljudi, koji u pravilu ine veinu novopridolog stanovnitva velikih gradova. Porast kriminaliteta, a osobito nasilnikih delikata, koji je evidentan gotovo u svim velikim gradovima, najvie pogaa djecu i maloljetnike, bilo da su oni poinitelji ili rtve takvih kaznenih djela. U takvim prilikama, uvjet daljnjeg napretka jest donoenje stratekih preventivnih programa, kojima se ne samo sprjeava kriminalitet i viktimizacija nego i promie sigurnost graana u zajednici i pridonosi opem socijalnom i gospodarskom razvoju zemlje. U raspravi je osobito apostrofirana uloga lokalnih zajednica u planiranju i pripremi preventivnih programa, jer se i kaznena djela i viktimizacija svakodnevno deavaju u lokalnoj sredini, pa je razumljivo da su komunalne vlasti najvie zainteresirane za miran ivot i sigurnost svojih graana. U nacionalnom programu prevencije kriminaliteta, koji donosi vlada, teite treba biti na socijalnoj i gospodarskoj reintegraciji ivota ugroenih skupina kao to su mladi iz siromanih gradskih etvrti, besprizorna djeca preputena ulici, razne etnike i kulturne manjine, osobe zahvaene raznim prirodnim i drugim nepogodama, oboljeli od HIV/AIDS-a, stradalnici u ratu i sl. U realizaciji preventivnih programa na 916

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

lokalnoj razini komunalne vlasti trebaju uspostaviti usku suradnju i osigurati podrku raznih lokalnih nevladinih organizacija, udruga graana, humanitarnih organizacija i privatnog sektora. Da ulaganja u preventivnu djelatnost i dosljedna primjena preventivnih programa mogu uroditi plodom, kao dobar primjer moe posluiti Finska, zemlja koja usprkos stalnoj migraciji stanovnitva u velike gradove, nema veih problema s kriminalitetom, pa ni onim gradskim. Finska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ne samo to ne biljei porast kriminaliteta ve su, naprotiv, neki njegovi oblici u opadanju. Primjerice, broj policiji prijavljenih tekih kraa na istoj je razini posljednjih 25 godina, iako je u meuvremenu dolo do porasta gradskog stanovnitva, a poveana je i sklonost graana da prijavljuju poinjena kaznena djela. Najtei nasilniki delikti nisu iskljuivo ni prvenstveno problem velikih gradova, pa je tako stopa ubojstva u gospodarski nerazvijenim krajevima istone i sjeverne Finske i do 10 puta vea nego u podruju glavnog grada Helsinkija. Slina je situacija i s maloljetnikom delinkvencijom, udio koje u opem kriminalitetu opada, dijelom i zbog toga to se, zbog starenja finskog stanovnitva, smanjuje sudjelovanje mlaih kategorija u ukupnoj populaciji te sjeverne drave. U opadanju su pojedina kaznena djela maloljetnika kao krae u samoposlugama, krae automobila, pisanje grafita na javnim mjestima (!), dok su delikti nasilja jedina iznimka od opeg trenda opadanja maloljetnikog kriminaliteta. Takvo stanje i kretanje opeg i maloljetnikog kriminaliteta predstavnik Finske objanjava intenzivnom primjenom preventivnih programa koji postoje na nacionalnoj razini, ali i u svim veim i manjim gradovima i lokalnim zajednicama, kao i uskoj suradnji na obje razine u njihovoj realizaciji. Na lokalnoj razini gradske i opinske vlasti nastoje ukljuiti u preventivni rad lokalne nevladine organizacije, razne graanske i humanitarne udruge te poslovne i civilne organizacije. Osposobljavanje mree lokalnih institucija za preventivni rad u svojoj sredini, po miljenju finskog predstavnika, jednako je vano kao i pruanje financijske potpore gradskim i opinskim vlastima. U vezi s preventivnom djelatnou javlja se pitanje koliku cijenu plaa drutvo zbog svakodnevne kriminalne aktivnosti. Europski seminar o trokovima kriminaliteta to ga je organizirala Finska u proljee 2004. godine pokazao je da su dananja saznanja o tome jo uvijek vrlo oskudna, ak i u zemljama s dobro ustrojenom statistikom evidencijom kriminaliteta. Ipak, finsko iskustvo sugerira da najvei dio trokova nastalih zbog poinjenih kaznenih djela snose lokalne vlasti, to znai da one moraju biti i najvie zainteresirane za donoenje i svakodnevnu primjenu preventivnih programa u svojoj sredini.

917

BANGKOKA DEKLARACIJA* Suradnje i reakcije: strateki savezi u prevenciji kriminaliteta i kaznenom pravosuu Mi, drave lanice Ujedinjenih naroda, Okupljene na Jedanaestom kongresu Ujedinjenih naroda za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue u Bangkoku od 18. do 25. travnja 2005. odluile smo poduzeti uinkovitije akcije u duhu suradnje radi borbe protiv kriminaliteta i iznalaenja pravednosti, Uvjerene da su kongresi Ujedinjenih naroda za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue, kao glavni meudravni forum, pridonijeli nacionalnoj politici i praksi olakavanjem razmjene iskustva, poticanjem javnog mnijenja te preporukom izbora politike na nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini, a time znaajno pridonijeli napretku i promidbi meunarodne suradnje na podruju spreavanja kriminaliteta i kaznenog pravosua, Pozivajui se na rad deset prethodnih kongresa Ujedinjenih naroda, Ponovo potvrujui odgovornost koju ima Program Ujedinjenih naroda za spreavanje kriminaliteta i kazneno pravosue u zajednikom radu s dravama lanicama i regionalnim i meunarodnim organizacijama na podruju spreavanja kriminaliteta i kaznenog pravosua, Veoma zabrinute rastom i opsegom transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, ukljuujui nezakonitu trgovinu drogom, pranje novca, trgovinu ljudima, krijumarenje migrantima, nezakonitu trgovinu orujem i terorizam, te postojanjem povezanosti meu njima i poveane sofisticiranosti i raznolikosti djelovanja kriminalnih skupina, Naglaavajui da e jaanje dijaloga meu civilizacijama, unapreenje tolerancije, spreavanje nekritinog napada na razliite vjere i kulture te upuivanje na razvojna pitanja i nerijeene sukobe pridonijeti meunarodnoj suradnji, koja je meu najvanijim imbenicima u borbi protiv terorizma u svim njegovim oblicima i manifestacijama, te ponovo potvrujui da se nijedan teroristiki akt ni pod kakvim uvjetima ne moe opravdati, Ponovo potvrujui da drave moraju osigurati da sve mjere poduzete u borbi protiv terorizma odgovaraju njihovim obvezama prema meunarodnom pravu i da trebaju usvojiti takve mjere koje su usklaene s Poveljom Ujedinjenih naroda i meunarodnim pravom, osobito meunarodnim ljudskim pravima, izbjeglikim i humanitarnim pravom, Upozorene brzim porastom, geografskim irenjem i uincima gospodarskog i financijskog kriminaliteta, koji postaju ozbiljna prijetnja nacionalnom gospodarstvu drava i meunarodnom financijskom sustavu,
Deklaraciju je preveo s engleskog jezika autor prikaza. Za izvorni tekst konzultirati internetsku stranicu: http://www.unodc.org
*

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

Istiui potrebu za cjelovitim i sustavnim pristupom borbi protiv korupcije i pranja novca, unutar postojeih okvira i instrumenata, osobito onih pod okriljem Ujedinjenih naroda, budui da ti oblici kriminaliteta mogu dovesti do obavljanja drugih kriminalnih djelatnosti, Cijenei rad regionalnih pripremnih sastanaka za Jedanaesti kongres Ujedinjenih naroda za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue,1 Izjavljujemo sljedee: 1. Objavljujemo politiku volju i spremnost za ostvarivanje tenji i ciljeva navedenih u ovoj deklaraciji, 2. Ponovo potvrujemo nau stalnu potporu Ujedinjenim narodima i izvrenju Programa Ujedinjenih naroda za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue, osobito Povjerenstvu za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue i Uredu Ujedinjenih naroda za drogu i kriminalitet, Meuregionalnom institutu Ujedinjenih naroda za istraivanje kriminaliteta i pravosue i institucijama mree Programa, kao i odlunost za jaanjem daljnjeg Programa pomou odgovarajuih nain financiranja, 3. U duhu zajednike i podijeljene odgovornosti, ponovo potvrujemo nau spremnost za nastojanjem da se unaprijedi meunarodna suradnja u borbi protiv kriminaliteta i terorizma na multilaterarnim, regionalnim i bilateralnim razinama, u oblastima, koja ukljuuju, izmeu ostalog, ekstradiciju i meusobnu pravnu pomo. Uz pomo Ujedinjenih naroda i drugih odgovarajuih globalnih i regionalnih organizacija, nastojimo osigurati da se nae nacionalne snage i odgovarajue usklaene meunarodne snage ukljue u meunarodnu suradnju, osobito u spreavanju, istraivanju, progonu i presuenju transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i terorizma te otkrivanju svakih postojeih veza meu njima. 4. Pozdravljamo stupanje na snagu Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i njezina dva protokola.2 Pozivamo sve drave koje to dosad nisu uinile da nastoje ratificirati ili pristupiti i primijeniti odredbe ove konvencije i njezinih protokola, kao i odredbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije3 i meunarodne antiteroristike instrumente. U primjeni odredaba tih instrumenata obvezujemo se na potpuno udovoljenje naim obvezama iz meunarodnog prava, osobito ljudskih prava, izbjegli kog i humanitarnog prava. Podravamo svako nastojanje da se olaka primjena tih instrumenata. 5. Pozivamo drave donatore i financijske institucije da nastave s redovitim dragovoljnim doprinosima za davanje tahnike pomoi zemljama u razvoju
A/CONF.203/RPM.1/1, A/CONF.203/RPM.2/1, A/CONF.203/RPM.3/1 and Corr. 1 and A/CONF.203/RPM.4/1. 2 General Assembly resolution 55/25, annexes I-III. 3 General Assembly resolution 58/4, annexes.
1

919

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

i zemljama u tranziciji s ciljem pruanja pomoi njihovu osposobljavanju spreavanja svih oblika kriminaliteta i primjeni standarda i normi Ujedinjenih naroda za spreavanje kriminaliteta i kazneno pravosue, i osobito da se olaka njihovo pristupanje Konvenciji i primjena meunarodnih instrumenata protiv terorizma i odgovarajuih instrumenata protiv kriminaliteta, kao to su Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i njezini protokoli, Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije i meunarodne konvencije za kontrolu opojnih droga. Podupiremo cjelovitiji pristup u okviru Ujedinjenih naroda u pogledu pruanja pomoi za osposobljavanje u spreavanju kriminaliteta i kaznenom pravosuu, i u suradnji u transnacionalnim kaznenim predmetima kao doprinos uspostavljanju i jaanju vladavine prava. U suglasnosti s nacionalnim zakonodavstvom nastojimo unaprijediti nae reakcije na kriminalitet i terorizam na nacionalnoj i meunarodnoj razini prikupljanjem i razmjenom podataka o kriminalitetu i terorizmu kao i uinkovitim protumjerama. Pozdravljamo vanost djelovanja to ga u oblasti kretanja kriminaliteta i pravosua obavlja Ured Ujedinjenih naroda za opojne droge i kriminalitet i Program Ujedinjenih naroda za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue. Uvjereni smo da su podupiranje vladavine prava i dobro voenje i pravilno upravljanje opim poslovima i javnom imovinom na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini nune pretpostavke u stvaranju i odravanju okruenja za uspjenu prevenciju i suzbijanje kriminaliteta. Ukljueni smo u razvijanje i odravanje objektivnih i uinkovitih institucija kaznenog sustava kao i u humani tretman u istranim i zatvorskim ustanovama u skladu s odgovarajuim meunarodnim standardima. Cijenimo ulogu pojedinaca i skupina izvan dravnog sektora kao to su civilne udruge, nevladine organizacije i lokalne zajednice koje pridonose spreavanju i borbi protiv kriminaliteta i terorizma. Podupiremo mjere za jaanje njihove uloge u okviru vladavine prava. Smatramo da uinkovite i razumne strategije prevencije kriminaliteta mogu znaajno smanjiti kriminalitet i viktimizaciju. Posebno naglaavamo da te strategije treba usmjeriti prema korijenima uzroka kriminaliteta i imbenicima rizika viktimizacije i daljnjem razvijanjem i primjeni na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini uzimajui u obzir, izmeu ostalog, Rukovodea pravila za prevenciju kriminaliteta.4 Primjeujemo da su zemlje koje se razvijaju u konfliktnim uvjetima osobito osjetljive na kriminalitet, a posebno na organizirani kriminalitet i korupciju. Stoga preporuujemo da drave lanice, regionalne organizacije i meuna4

Economic and Social Council resolution 2002/13, annex.

920

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

12.

13.

14.

15.

16.

rodna tijela kao to je Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminalitet, u suradnji s Odjelom Tajnitva za mirovne operacije i drugim odgovarajuim tijelima, uinkovitije reagiraju na takve probleme u cilju ponovnog uspostavljanja, jaanja ili podupiranja vladavine prava i pravosua u postkonfliktnim situacijama. S obzirom na poveano ukljuivanje organiziranih kriminalnih skupina u poinjenju kraa i trgovini kulturnim dobrima kao i nedozvoljenoj trgovini zatienih biljnih i ivotinjskih vrsta, prepoznajemo vanost borbe protiv tih oblika kriminaliteta i pozivamo drave lanice da poduzimaju uinkovitije mjere u cilju jaanja meunarodne suradnje, imajui pri tome na umu odgovarajue meunarodne instrumente kao to su Konvencija o sredstvima za zabranu i spreavanje nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosa vlasnitva kulturnih dobara,5 Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama biljnog i ivotinjskog svijeta6 i Konvencija o biolokoj raznolikosti.7 Sa zabrinutou opaamo porast broja otmica i trgovine ljudima kao teke, profitabilne i okrutne oblike organiziranog kriminaliteta, koji su esto poinjeni s ciljem financiranja zloinakih organizacija, u nekim sluajevima i teroristikih aktivnosti. Stoga preporuujemo da se pronau mjere za borbu protiv tih oblika kriminaliteta te da se posveti posebna pozornost izradi praktinih mehanizama za njihovo suzbijanje. Prepoznajemo potrebu primjene mjera usmjerenih na pruanje odgovarajue pomoi i zatitu rtava otmica i trgovine ljudima i njihovim obiteljima. Imajui na umu Rezoluciju Ope skuptine 59/156 od 20. prosinca 2004. o spreavanju, suzbijanju i kanjavanju trgovine ljudskim organima, zapaamo ozbiljan porast nedozvoljenog uzimanja i trgovine ljudskim organima te emo s posebnim interesom ispitati izvjee glavnog tajnika koje je tom rezolucijom zatraeno. Ponovo potvrujemo temeljnu vanost primjene postojeih instrumenata i daljnjeg razvoja nacionalnih mjera i meunarodne suradnje u kaznenim predmetima, kao to su razmatranje jaanja i poveanja broja mjera, osobito protiv kibernetikog kriminaliteta, pranja novca i nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima, kao to su i ekstradicija, meusobna pravna pomo te zapljena, oduzimanje i povrat od kaznenog djela steene koristi. Zapaamo da su u sadanjem periodu globalizacije tehnoloka informatizacija i brz razvoj novih telekomunikacijskih i kompjutorskih mrenih sustava sve vie praeni njihovom zlouporabom u kriminalne svrhe. Stoga

United Nations, Treaty Series, vol. 823, No. 11806. Ibid., vol. 993, No 14537. 7 Ibid., vol. 1760, No 30619.
5 6

921

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

pozdravljamo nastojanja za jaanjem i dopunom postojee suradnje u spreavanju, istraivanju i progonu visokotehnolokog i kompjutorskog kriminaliteta, ukljuujui i suradnju s privatnim sektorom. Prepoznajemo vaan doprinos Ujedinjenih naroda regionalnim i drugim meunarodnim tijelima u borbi protiv kibernetikog kriminaliteta te, uzimajui u obzir njihovo iskustvo, pozivamo Povjerenstvo za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue da pod okriljem Ujedinjenih naroda i u zajednici s drugim slinim organizacijama ispita mogunost pruanja daljnje pomoi na tom podruju. Priznajemo vanost poklanjanja posebne panje potrebi zatite svjedoka i rtvama kriminaliteta i terorizma te se obvezujemo, gdje je to potrebno, na proirenje zakonskih i financijskih okvira za pruanje potpore takvim rtvama, uzimajui u obzir, meu ostalim, Deklaraciju o temeljnim pravima rtava kaznenih djela i zlouporabe moi.8 Pozivamo drave lanice da u skladu s domaim zakonodavstvom poduzmu korake u pravcu unapreenja pristupa pravosuu, da razmotre odredbe o pruanju pravne pomoi svima kojima je takva pomo potrebna, te da omogue uinkovito ostvarenje njihovih prava u sustavu kaznenog pravosua. Sa zabrinutou zapaamo problem trgovine opojnim drogama i ozbiljne socijalno-gospodarske posljedice koje ona povlai za sobom. Stoga pozivamo na jaanje meunarodne suradnje u borbi protiv tog oblika organiziranog kriminaliteta. Ojaat emo meunarodnu suradnju s ciljem stvaranja takvog okruenja koje pridonosi borbi protiv kriminaliteta, ukljuujui i unapreenje rasta i odrivog razvoja te smanjenju siromatva i nezaposlenosti pomou uinkovitih i uravnoteenih razvojnih strategija i politike spreavanja kriminaliteta. Pozivamo sve drave koje to dosad nisu uinile da postanu stranke i zaponu s primjenom opih instrumenata protiv terorizma. U cilju unapreenja mogunosti drava da postanu stranke i primjenjuju navedene instrumente i da udovolje odgovarajuim antiteroristikim rezolucijama Vijea sigurnosti, izraavamo podrku stalnim naporima Ureda Ujedinjenih naroda za opojne droge i kriminalitet, da u okviru svoga ovlatenja i u suradnji s Antiteroristikim odborom i Izvrnim antiteroristikim ravnateljstvom Vijea sigurnosti, a na njihov zahtjev za pruanje tehnike pomoi, pomognu dravama u njihovim naporima za ratifikaciju i primjenu navedenih instrumenata. To moe ukljuiti pomo sustavu kaznenog pravosua da olaka uinkovitu primjenu navedenih instrumenata. Izraavamo nadu da e sadanji pregovori o nacrtu sveobuhvatne konvencije o meunarodnom terorizmu biti zakljueni to je mogue prije. U tom
8

General Assembly resolution 440/34, annex.

922

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

23.

24.

25.

26.

27.

28. 29.

smislu smatramo da je usvajanje mogue definicije terorizma kljuno pitanje koje treba rijeiti. Pozivamo drave lanice da razmotre mogunost potpisivanja i ratifikacije Meunarodne konvencije o suzbijanju akata nuklearnog terorizma.9 Uvjereni smo da je brzo stupanje na snagu a zatim i primjena Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije sredinje pitanje u borbi protiv korupcije na meunarodnoj razini i suglasni smo da se tom pitanju dade visok stupanj prioriteta. Pozivamo sve drave koje to dosad nisu uinile da potpiu ratificiraju navedenu Konvenciju ili da joj pristupe. Uvjereni smo, takoer, da su pravilno upravljanje javnim poslovima i javnim dobrima i vladavina prava kljuni za spreavanje i kontrolu korupcije, ukljuujui izmeu ostalog uinkovite mjere za njezino istraivanje i presuenje. Smatramo, nadalje, da je radi suzbijanja korupcije nuno promicati kulturu neporonosti i odgovornosti kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Uvjereni smo da je povrat imovine jedan od bitnih sastojaka Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i stoga naglaavamo nunost usvajanja mjera za olakanje povrata imovine u skladu s naelima Konvencije protiv korupcije. Svjesni smo izazova provoenja istrage i progona sloenih sluajeva gospodarskog i financijskog kriminaliteta, ukljuujui i pranje novca. Pozivamo sve drave lanice da ojaaju politiku, mjere i institucije nacionalnog djelovanja i meunarodne suradnje u spreavanju, istraivanju i progonu gospodarskog i financijskog kriminaliteta, ukljuujui i pranje novca, kao i kaznenih djela koja su poinjena ili omoguena informacijskim tehnologijama, osobito u vezi s financiranjem terorizma i nedozvoljene trgovine opojnim drogama. Svjesni smo krucijalne vanosti krivotvorene isprave i lanog identiteta za obuzdavanje organiziranog kriminaliteta i terorizma. Nastojimo unaprijediti meunarodnu suradnju, ukljuujui tehniku pomo, u pogledu isprava i lanog identiteta, osobito prijevarnog koritenja putnih isprava, pomou unapreenja mjera osiguranja i poticanjem usvajanja odgovarajueg nacionalnog zakonodavstva. Preporuujemo da se zemljama u razvoju doniraju prilozi i odgovarajua tehnika pomo radi pruanja podrke njihovim naporima za uinkovitiju borbu protiv gospodarskog i financijskog kriminaliteta. Ustrajemo u naporima da se, gdje je to potrebno, koriste i primjenjuju standardi i norme Ujedinjenih naroda iz naih nacionalnih programa za suzbijanje kriminaliteta i reformu kaznenog pravosua te da se po potrebi
9

General Assembly resolution 59/290, annex.

923

A. Cari: XI. kongres Ujedinjenih naroda o sprjeavanju kriminaliteta i o kaznenom pravosuu Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 899-924.

30. 31.

32.

33.

34.

35.

poduzmu napori radi osiguranja njihove ire primjene. Nastojimo olakati odgovarajue obrazovanje osoba ovlatenih za primjenu zakona, ukljuujui zatvorske slubenike, dravne odvjetnike, pravosudne slubenike i druge odgovarajue profesionalne grupe, uzimajui pri tome u obzir norme i standarde Ujedinjenih naroda i najbolja iskustva na meunarodnoj razini. Preporuujemo da Povjerenstvo za prevenciju kriminaliteta i kazneno pravosue obrati pozornost i preispita prikladnost standarda i normi koje se odnose na upravljanje zatvorima i zatvorenike. Sa zabrinutou zapaamo da fiziki i socijalni uvjeti u vezi s lienjem slobode mogu olakati irenje HIV/AIDS-a u istranim i zatvorskim ustanovama, zbog ega se upravljanje zatvorima u drutvu javlja kao kritian problem. Pozivamo drave da, gdje je to prikladno i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, razviju i usvoje mjere i smjernice te osiguraju da se problemi HIV/AIDS-a u tim ustanovama primjereno tretiraju. U cilju unapreenja interesa rtava i rehabilitacije poinitelja prepoznajemo vanost daljnjeg razvijanja politike restitucijske pravde, postupaka i programa koji ukljuuju alternative progona, kako bi se izbjegli mogui tetni uinci zatvaranja, smanjila preoptereenost kaznenih sudova i na odgovarajui nain unaprijedilo ukljuivanje restitucijske pravde u sustav kaznenog pravosua. Potvrujemo nau odlunost da posvetimo posebnu pozornost maloljetnikom pravosuu. Razmotrit emo naine da se osiguraju slube za djecu rtve kriminaliteta i u sukobu sa zakonom, a osobito djecu koja su liena slobode, te da se osigura da te slube, na odgovarajui nain, uzimaju u obzir njihov spol, drutvene prilike i razvojne potrebe, kao i odgovarajue standarde i norme Ujedinjenih naroda. Naglaavamo potrebu da se razmotre mjere za spreavanje irenja gradskog kriminaliteta, ukljuujui unapreenje meunarodne suradnje i izgradnju ustanova za primjenu zakona i sudbene vlasti na tom podruju te poticanje sudjelovanja lokalnih vlasti i civilnih udruga. Izraavamo nau duboku zahvalnost narodu i vladi Tajlanda za njihovo toplo i plemenito gostoprimstvo i izvrstan smjetaj sudionika Jedanaestog kongresa.

924