You are on page 1of 17

Kongenitalni i razvojni anomalii na rbeten stolb

Izrabotila Sokolovska Ivana

Pod kongenitalni malformacii se podrazbira vrodeno otstapuvawe od normalnata morfologija. Pod poimot razvojni zaboluvawa se vbrojuvaat site klini~ki manifestacii {to nastanale kako rezultat na dejstvuvawe na {tetni noksi vo periodot na intenzivniot intrauteren i postnatalen razvoj na nervniot sistem.

MALFORMACII NA RBETNIOT MOZOK: Anomaliite na rbetniot mozok se rezultat na poremeteniot razvoj na rbetniot stolb. -Amyelia, nedostatok na rbetniot mozok. -Myelodysplasia, malformacija koja e sledena so spina bifida. Site ovie poremetuvawa mo`at da bidat: a)myeloschisis, koga spinalniot kanal e otvoren. b)Meningocele - sodr`at samo likvor vo sakus sostaven od meninga i pokriva~. Tie nemaat nevralni nitu spinalni elementi. Pravite meningoceli se retki. v)Meningomielocela i se sostaveni od hernijacija na nervnoto tkivo niz defekt na koskenite elementi na rbetot. Pokrieni se so nepotpolni ko`ni elementi i obi~no te~e likvor. Duri i arahnoideja ~esto se otvoreni i izlo`eni na vozduh (zona epithelioserosa). g)Myelocistocela

-Diplomyelia, udvojuvawe na dolniot del na rbetniot mozok. -Diastomatomyelia vrodeno rascepuvawe na rbetniot mozok. - Status dysraphicus, grupa na pove}e anomaliii vklu~eni vo eden klini~ki sindrom i toa: spina bifida, sindaktilija, trofi~ni i vazomotorni poremetuvawa, siringomieli~ni poremetuvawa na senzibilitetot, poremetuvawa na sfinkterite i ko`ni anomalii. -Arnold-Chiari-eva malformacija tip 1 e kongenitalna abnormalnost i e locirana onamu kade {to mozokot i spinalniot kanal se spojuvaat. Decata koi ja imaat ovaa malformacija patat od muskulna slabost, hroni~na glavobolka, naru{uvawe na ostrinata na vidot. Terapijata e hiru{ka.

-Kippel-Feil-sindrom se karakterizira so namalen broj na pr{lenski tela na cervikalniot rbet i spoenost na vratnite pr{leni vo edna celina. Vratot e kratok, deteto li~i kako da e bez vrat. Pominuva so ili bez nevrolo{ki ispadni simptomi. - Platybasia, malformacija na bazata na ~erepot i gornite vratni pr{leni. Platibazijata mo`e da bide posledica na rahitis, osteomalacija, osteitis deformans. Del od okcipitalnata koska e vtisnat vo golemiot zadtilen otvor. Terapijata e hiru{ka.

Spina bifida
Pretstavuva kongenitalno zaboluvawe, od grupata na spinalni dizrafi~ni anomalii, koi vklu~uvaat golem broj vrodeni defekti, predizvikani od nedovolno zatvarawe na nevralnata cevka-tuba, obvivkite, rbetniot stolb. Ovie anomalii se manifestiraat vo najrazli~ni formi. Od najprostata forma kade se raboti samo za kosken defekt na pre{lenskoto telo, bez nikakvo klini~ko zna~ewe, odnosno slu~aen radiolo{ki naod, do poslo`eni formi na spinalen dizrafizam kade pokraj prisutniot kosken defekt na rbetniot stolb, involvirani se i: medulla spinalis, nervnite koreni, durata i vo odredeni slu~ai duri i visceralnite pelvi~ni organi. Spinalnite dizrafi~ni anomalii podeleni se na dve osnovni grupi:

Spina bifida aperta - cystika i spina bifida occulta. -Spina bifida aperta se karakterizira so prolaps na intraspinalnata sodr`ina, niz kosken defekt na pr{lenskite tela na rbetniot stolb i ko`ata, prezentirani so samoto ra|awe na deteto pri {to klini~kite nedostatoci se prisutni vedna{. -Spina bifida occulta, e posebno forma na spinalen dizrafizam, koja podrazbira kosken defekt na rbetniot stolb asociran so drugi anomalii na sredine{nite strukturi. Anomaliite se maskirani i pokrieni so navidum intaktna ko`a i predizvikuvaat progresiven nevrolo{ki deficit, koj {to se javuva obi~no vo ranoto detstvo, duri i vo adolescencijata, bidej}i anomaliite voglavno se odnesuvaat na procesi nadvor od medulla spinalis i se rezultat na nejzinata trakcija odnosno poznatiot sindrom na tethred spinal cord.

Skoliozi
Skolioza e deformitet na rbetot kon vnatre vo frontalnata ramnina.

Idiopatski skoliozi
Opfa}aat okolku 90% od site skoliozi. Se delat na tri grupi: infantilni (od 0 do 3 godi{na vozrast) koi mo`at da bidat rezolutivni i progresivni; juvenilni (od 3 godi{na vozrast do po~etok na pubertet) i adolescentni (od po~etok na pubertet do slednata maturacija). Etiologijata na idiopatskite skoliozi e nepoznata. ^estotata na ovie deformiteti vo detskata vozrast, {to baraat tretman, varira spored razni statistiki od 1 -3 slu~ai na 1000 edinki. Vo etiologijata se spomenuvaat genetski faktori, naj~esto vrzani za `enskiot pol. Nekoi avtori gi potenciraat metaboli~kite faktori, a drugi biomehani~kite kako mo`en etiolo{ki faktor. Faktorite na rast igraat golema uloga vo razvitokot na iskrivuvaweto.

Lokalizacija Vo odnos na lokalizacijata skoliozite se podeleni na cervikalno - torakalni, torakalni, torako-lumbalni i lumbalni. Krivinite mo`at da bidat vlevo ili vdesno. Dijagnoza Deformitetite na rbetot se otkrivaat klini~ki naj~esto pri sistematskite pregledi na decata, osobeno na {kolskite deca. Lekuvawe Lekuvaweto na skoliozite e konzervativno, operativno i kombinirano. Toa zaviski od stepenot na krivinata, od nejzinata fleksibilnost, od vozrasta na deteto, kako i od skeletnata zrelost. Prognoza [to se odnesuva do prognozata, taa e polo{a, ako deformitetot se pojavi vo poranata vozrast i ako lokalizacijata e povisoka.

Kongenitalni skoliozi
Se pojavuvaat kako rezultat na abnormalniot rast na oddelni pr{leni ili segmenti na rbetniot stolb. ^esto se kombinirani i so drugi anomalii na teloto. Kongenitalnite skoliozi obi~no pote{ko go deformiraat rbetot i uslovuvaat zapirawe na rastot. Prisutni se u{te od samoto ra|awe, taka {to e te{ko da se predvidi nivniot napredok.
Lekuvawe Lekuvaweto e isklu~itelno te{ko. Specijalnite ve`bi i primenata na korektivnite ortozi obi~no ne dava zadovolitelni rezultati. Pri pote{ki deformiteti se sproveduva operativno lekuvawe {to se sostoi vo primena na zadna instrumentacija, spondilodeza {to ~esto e povrzano so zna~itelen rizik i so komplikacii.

Nevromuskulni skoliozi
Opfa}aat samo mal del od deformitetite na rbetniot stolb. Se razlikuvaat od idiopatskite skoliozi po toa {to etiologijata im e poznata, {to zna~i deka se pridru`na pojava na te{ko osnovno zaboluvawe. Krivinata im se javuva rano, brzo progredira, a progresijata prodol`uva i po zavr{etokot na rastot. Podeleni se na dve grupi: na nevropatska skolioza (se javuva kaj cerebralna paraliza, siringomielijata, meningomielokela, progresivna muskulna atrofija), i na miopatska skolioza (kaj muskulna distrofija, artrogripozata). Za prviot tip, pri koj postoi o{tetuvawe na gorniot i dolniot motoren nevron e karakteristi~na paraliti~na forma na skolioza, pri {to, postoi imbalans na muskulaturata na trupot i na abdomenot, vo polza na ednata strana se javuva progredientna krivina {to se protega naj~esto od cervikalnata regija do sakrumot, bez pojava na kompenzaciska krivina. Kaj vtoriot tip, poradi o{tetuvawe na periferniot motoren nevron se razvivaat {iroki, mlitavi krivini koi se stremat kon kolabirawe poradi {to e potrebno {to e mo`no porano da bidat hiru{ki tretirani. Lekuvawe Lekuvaweto vo princip, e operativno, bidej}i pacientite lo{o reagiraat na konzervativnoto lekuvawe, osobeno pri upotrebata na korseti. Zaradi progredientnoto naru{uvawe na belodrobnata funkcija kaj decata inducirano e rano operativno lekuvawe i toa zadna instrumentacija i spondilodeza so predoperativno sproveduvawe na ve`bi za di{ewe.

[oermanova bolest (Scheuermann)


Ovaa bolest e poznata u{te i kako adolescentna hiperkifoza, ili pubertetska kifoza. Pretstavuva serizen deformitet koj obi~no se otkriva vo pubertetot, naj~esto me|u 12-17 godi{na vozrast, po~esto kaj ma{kite, so tendencija za vlo{uvawe, so tekot na rastot. Pretstavuva osteohondropatija na nekolku pr{leni ili na celiot graden del na rbetniot stolb, so pojava na fiksirana kifoza za koj e karakteristi~na klinesta deformacija na tri do pet pr{leni, najmalku za 5 stepeni. Etiologijata e nepoznata.

Tortikolis se manifestira so navaluvawe na glavata prema


ramoto poradi skratuvawe na muskulus sternocleidomastoideus. Kontraktura na muskulot nastanuva poradi nepravilana polo`ba na plodot vo matericata vo poslednite nedeli od graviditetot.

Brevikolis nestanuva poradi skratuvawe na nekolku


vratni pr{leni i kako rezultat na toa imame kratok vrat poradi {to pokretite na vratot se abnormalni a ~esto pati se javuvaat neurolo{ki komplikacii poradi pritisokot {to go vr{at vratnite pr{leni vrz nervnoto steblo.

You might also like