Zglob ramenog pojasa Zglob ramenog pojasa ine tri zasebna zgloba, to su art. sternoclavicularis, art. acromioclavicularis i art.

coracoclavicular is. Kod art. sternoclavicularis, zglobne povrine su facies articularis sternalis (Na claviculi) i incisura clavicularis (Na sternumu). Izmeu njih je, radi adaptacije oblika, postavljen fibroznohrskavini kolut (Discus articularis). Art. acromioclavicularis je polupokretan. Njegove zglobne povrine su facies articularis acromialis (Na claviculi) i facies articularis acromii (Na scapuli). Zglobnu ahuru pojaava lig. acromioclaviculare. Art. coracoclavicularis ima ligament koji se zove lig. coracoclaviculare. On se dijeli na dvije grane, lig. conoideum i lig. trapezoideum. Prvi se zavrava na conoideumu (Kvrica na claviculi), a drugi na linei trapezoideum. Art. humeri Ovaj zglob ine caput humeri i cavitas glenoidalis (Na vanjskom uglu lopatice). Na ivici cavitas glenoidalis nalazi se fibroznohrskavini prsten koji se naziva labrum glenoidale (aina usna). ahuru ovog zgloba pojaava lig. coracohumerale, koji je prilino snaan, i 3 aino -ramene veze (Ligg. glenohumeralia). Ovaj zglob je loptasti, to znai da su mogue sve kretnje. Ovo je najpokretljiviji zglob u ovjeijem organizmu. Art. cubiti Ovaj zglob je jako sloen zato to u njegov sastav ulaze 3 kosti: Humerus, radius i ulna. Veze izmeu ovih kostiju zajedno ine art. cubiti, a to su art. humeroradialis, art. humeroulnaris i art. radioulnaris proximalis. Zglobne povrine izmeu humerusa i ulnae su trochlea humeri i incisura trochlearis. Izmeu humerusa i radiusa su to capitulum humeri i caput radii. Zglobne povrine na art. radioulnaris proximalis su okrugla zglobna povrina radiusa (Circumferentia articularis) i usjeka na ulni (Incisura radialis ulnae). Ovaj zglob pojaava lig. anulare radialis. ahura za sva tri kosti je zajednika. Ona je bono pojaana sa unutranjom vezom (Lig. collaterale ulnare) i vanjskom vezom (Lig. collaterale radiale). U art. cubiti vre se fleksija i ekstenzija (U art. humeroulnaris) i pronacija i supinacija (U art. radioulnaris proximalis). Zglobovi ake (Artt. mani) U zglobove ake spadaju zglobovi ruja za podlakticom (Art. radiocarpea) zglob ruja (Art. mediocarpea), zglobovi ruja sa dorujem (Artt. carpometacarpea), zglobovi doruja s prstima (Artt. metacarpophalangeae) i zglobovi prstiju (Artt. interphalangeae). Art. radiocarpea je gornji zglob ruja sa podlakticom, i spaja gornje strane os scaphoideum -a, lunatum-a i triquetrum-a sa radius-om. Izmeu njih se nalazi discus articularis. Ovaj zglob pojaavaju tri veze: Lig. radiocarpeum palmare i lig. ulnocarpeum sprijeda i lig. radiocarpeum dorsale pozadi.

Art. mediocarpea je zglob izmeu proksimalnog i distalnog reda ruja. Zglobna linija izmeu ova dva reda ima ob lik horizontalno postavljenog slova S. Kosti proksimalnog reda, kao i kosti distalnog, su meusobno povezane. Te veze se zovu artt. intercarpeae. Kosti ruja su meusobno povezane jakim vezama, lig. intercarpea palmaria (Sprijeda), lig. intercarpea dorsali a (Pozadi) i lig. intercarpea interosseus (Izmeu pojedinih kostiju). Zglobovi ruja omoguuju palmarnu i dorzalnu fleksiju i radijalnu i ulnarnu abdukciju ake.

Artt. carpometacarpea su zglobovi izmeu ruja i doruja. Izmeu prve kosti doruja i os trap ezium-a postoji sedlast zglob koji se zove art. carpometacarpea pollicis. U tom zglobu se vre pokreti prve kosti doruja i palca opozicija i repozicija. Zglobovi izmeu ostalih kosti doruja i ruja su polupokretni i imaju zajedniku zglobnu ahuru. ah uru sprijeda i pozadi pojaavaju ligg. carpometacarpea palmaria et dorsalia . Artt. metacarpophalangea spajaju kosti doruja s prstima. Zglobne ahure pojaavaju dvije bone veze (Ligg. collateralia). U toku fleksije prstiju opada naglo amplitude njihove abdukcije usljed zatezanja ovih veza. ahure ovih zglobova su slabe, osim u predjelu njihovih prednjih zidova, gdje ih pojaavaju ligg. palmaria. Zglobovi doruja s drugim, treim, etvrtim i petim prstom pojaava lig. metacarpeum transversum profundum, snana poprena veza. Zglob palca je u obliku arke, za razliku od drugih koji su kuglasti. Artt. interphalangeae su spojevi tipa arke.

Spojevi karlinog pojasa U spojeve karlinog pojasa spadaju art. sacroiliaca, symphysis pubica i dvije jake veze, lig. sacrotuberale i lig. sacrospinale.

Art. sacroiliaca spaja ileum sa sacrum-om. Zglobnu ahuru pojaava sprijeda lig. sacroiliaca ventralia, pozadi lig. sacroiliaca dorsalia i izmeu kostiju ligg. sacroiliaca interossea. S gornje strane zglobnu ahuru oja ava lig. iliolumbale. Pored navedenih veza, ovaj zglob pojaavaju jo i dvije snane, udaljene, ve spomenute veze (Lig. sacrotuberale et sacrospinale), koje se pruaju od bonih ivica sacrum-a to sjedalne kvrge i sjedalne bodlje (Tuber ischiadicum et spina ischiadica). Symphysis pubica je veza izmeu dvije os pubis. Simfizu predstavlja fibroznohrskavini sloj. Zglobne povrine spaja kolut (Discus interpubicus). Simfizu pojaavaju gore lig. pubicum superius i dole lig. arcuatum pubis. U spojevima karlinog pojasa vre se mali pokreti obrtanja sacruma ili karlinih kostiju oko zajednike poprene osovine. Art. coxae Zglob kuka povezuje karlinu kost sa femurom. Ovo je kuglasti zglob. Povrine koje se povezuju su caput femoris i acetabulum. Ovaj zglob ima dvije zglobne hrskavice, facies lunata (Koja pokriva polumjeseasto polje aice) i pulvinar acetabuli (Koji se nalazi u sredinjoj jami aice). Na rubu aine usne se nalazi hrskavini prsten (Labrum acetabulare). O d pulvinar acetabuli polazi lig. capitis femoris, koji se zavrava u jamici glave femura. Ovaj ligament sadri krvne sudove za ishranu glave femura. ahuru zglobnog kuka pojaavaju tri uzdune i jedna kruna fibrozna veza. Kruna (Zona orbicularis) nalazi se uz samu ahuru, i stee je kao oma sprjeavajui ispadanje glave iz acetabulum-a. Uzdune veze povezuju femur sa sve tri kosti koje ulaze u sastav karlice. Lig. iliofemorale-Bertini polazi sa spina iliaca anterior inferior i cijepa se u dva kraka, horizontalni i vertikalni, koji silaze i zavravaju se na krajevima meutrohanterine linije. Ova veza je vrlo jaka i bitna i bez nje ne bismo mogli stojati due od par minuta. Lig. pubofemorale je dosta slabija veza. Lig. ischiofemorale polazi od tuber ischiadicum, ide preko zadnje i gornje strane zglobne ahure i zavrava se trochanter maior-a. Art. genus Art. genus je zglob koljena. U njegov sastav ulaze femur, tibia i patella. Zglobne povrine ovog zgloba su kondili na femuru i tibii. Oni su vrlo plitki, i izmeu njih se nalaze vanjski i unutranji meniscusi (Meniscus lateralis et medialis). Prednje dijelove meniskusa povezuje lig. genus. Patella se nalazi u prednjem dijelu ahure art. genusa, u tetivi musculus quadriceps femoris a. (Sezamoidna kost), i to iznad kondila femura. Prilikom fleksije koljena, patella se sputa prema dole i ulazi u prostor izmeu kondila. Ispod patellae se nalazi masno jastue, corpus adiposum infrapatellare, koje tokom fleksije ispunjava prostor u uglu kojeg zatvara m. quadriceps femoris sa kondilama. Tokom fleksije, patella vri pritisak na femur i potiskuje ga nazad. Potiskivanje sprjeavaju ukrtene veze koljena, ligg. cruciata anterius et posterius. Prednja ukrtena veza polazi sa stranjeg dijela vanjskog kondila femura, a zavrava se na prednjem dijelu unutranjeg kondila tibiae. Stranja ukrtena veza polazi sa prednjeg dijela unutranjeg kondila femura, a zavrava na zadnjem dijelu vanjskog kondila tibiae. Zglobna ahura koljena je pojaana prednjim, bonim i stranjim vezama. Prednje veze su lig. genus i dva krilca patellae (Retinaculum patellae laterale et mediale), koja u stvari predstavljaju nastavke tetive musculus quadriceps femoris-a. Bone veze ahure su lig. collaterale fibulare i lig. collaterale tibiale. Fibularni (Vanjski) je snaniji. Stranje veze ahure su lig. popliteum obliquum i lig. pipliteum arcuatum, koji se meusobno ukrtaju i povezuju kondile femura sa kondilama tibiae. U koljenu su mogui pokreti fleksije i ekstenzije. Artt. pedis Najvaniji zglobovi stopala su donji i gornji skoni zglob. Ostali zglobovi stopala zajedno sa zglobovima prstiju obrazuju dvije posebno funkcionalne grupe. Art. talocruralis je gornji skoni zglob, i njeg ine talus i tibia. Medijalnu stranu zglobne ahure pojaava lig. deltoideum , a lateralnu lig. talofibulare posterius i lig. calcaneofibulare. Donji skoni zglob je podijeljen na dva dijela, prednji i zadnji. Zadnji dio je art. subtalaris, i njeg ine zadnja konveksna povrina calcaneus-a i konkavna povrina talus-a. Prednji dio je art. talocalcaneonavicularis i njeg ine glava talusa i konkavna aica os navicularis-a. Izmeu calcaneus-a i os naviculare se nalazi prostor koji je ispunjen snanom fibrozno hrskavinom vezom (Lig. calcaneonaviculare plantare). Dva dijela donjeg skonog zgloba imaju odvojene ahure, koje razdvaja lig. talocalcaneum interosseum, koji povezuje calcaneus sa talus-om. Donji skoni zglob pojaavaju jo i lig. talocalcaneum laterale i lig. talocalcaneum mediale.

Donji i gornji skoni zglobovi su kao funkcionalna jedinica kuglasti zglob, koji omoguava pokrete stopala u svim pravcima. Meutim, talus i snani ligament sprjeavaju preveliku pokretljivost ovog zgloba, to je vrlo vano za normalnu funkciju stopala pri hodanju, tranju i skakanju.