TEMA BROJA: C Y B E R K R I M I N A L

broj 6
god. XVIII. lipanj 2013. cijena 29 kn
Slo: 3,71 EUR BiH: 7 KM Mak: 300 DEN CG: 3,60 EUR

NOVI STANDARD

sigurnost

Hakiranje zrakoplova?
Sigurnosni problemi sve su kompleksniji. Je li dolo do toga da se aplikacijom na smartfonu moe preuzeti kontrola nad putnikim zrakoplovom?

Cyberoam NetGenie NG11AO

Manjak tehnikog znanja unutar tvrtke glavni je problem zbog kojih mnogi SOHO klijenti ve u startu odustaju od uvoenja reda u svoje mree, no promjene dolaze...

MREA NA TERENU WinDays 2013, Umag Combis Government Day IFA Press 2013, Sardinija Infosecurity Europe 2013, London ASDA 2013, Split Agile Adria Vinistra Ruckus Wireless EMEA Intervju mjeseca: Balzs Bkeffy, OTP banka Startup mjeseca: SmartRM

hardver

OZBILJNI IGRAI
SIGURNOST SHVAAJU

McAfee Enterprise Security Manager

Najbri enterprise-class sustav za upravljanje sigurnosnim dogaajima i informacijama. Identicira, povezuje i rjeava prijetnje bre nego ijedan drugi SIEM sustav. Namijenjeno tvrtkama svih vrsta i veliina koje posjeduju baze podataka s osjetljivim i vrijednim informacijama (podatke o kreditnim karticama, zapisi o bolesnicima, korporativne podatke...)

zazove skupe nabave, odravanja i proirenja infrastrukture rijeite u najkraem vremenskom periodu i to na vrlo jednostavan nain. Uslugu smo kreirali kroz implementaciju najboljih svjetskih tehnologija na podruju virtualizacije i Cloud computinga, meu kojima vano mjesto zauzimaju HP tehnoloka rjeenja. Isto tako, koristili smo resurse vlastitog postojeeg podatkovnog centra Megatrenda koji je podran ISO 27001 standardom. Usluga VDC-a je jednostavna za koritenje i brzo se prilagoava Vaim potrebama, lako se proiruje ali ujedno je sinonim za sigurnost i pouzdanost vae IT okoline. I na kraju, ali ne i manje vano, plaate tono onoliko koliko koristite. Megatrend korisnicima nudi tri vrste VDC usluga: VDC kao IaaS / VDC kao osnovni DC / VDC kao rjeenje za oporavak od katastrofe
*VDC = Virtualni data centar

Za vie informacija pogledajte: www.megatrend.com/virtualni_data_centar_mpr.html Upit poaljite na: vdcinfo@megatrend.com

Bani 75, 10010 Zagreb Telefon: +385 1 4091 305 Fax: +385 4091 379 E-mail: poslovna.rjesenja@megatrend.com

sadraj
TEMA BROJA 52 Cyber kriminal
Novi Kazneni zakon Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 1. sijenja ove godine, najvie panje internetskih korisnika izazvao je u dijelu pravne regulacije uvrede i klevete, o kojoj smo ve pisali u Mrei. Meutim, puno vanije je da novi Kazneni zakon sada cjelovito ureuje kaznena djela protiv raunalnih sustava, programa i podataka

Mrea 6, godina XVIII, lipanj 2013.

26 28 30 38

MREA NA TERENU 22 WinDays 13, Umag

39 40

Combis Government Day IFA Global Press Conference 2013, Sardinija Infosecurity Europe 2013, London Adriatic Sea Defense & Aerospace 2013, Split Ruckus Wireless Big Dogs EMEA Conference, Budimpeta Agile Adria

SOFTVER 84 Adobe Edge Animate 1.5

74 76 77 78 80 82 83

HARDVER 64 IEEE 802.11ac WLAN mrena oprema

Cyberoam NetGenie NG11AO Seagate ST120FN0021 i ST240FN0021 RubyTech GS-2352KX Dell UltraSharp U2413 HP ElitePad 900 D4T15AA Samsung Galaxy S4 HTC One

Intervju mjeseca 46 Balzs Bkeffy, predsjednik

Uprave OTP banke Hrvatska
OTP banka osma je banka po veliini aktive na hrvatskom tritu te sedma po ostvarenoj dobiti. Zapoljava neto vie od 1.000 zaposlenika u 97 poslovnica i ima mreu od 221 bankomata

7 8 10 20 32 34
36 42 89 93 96 98

OSTALE RUBRIKE 6 Uvodnik

Kolumna: Ivo pigel Kolumna: Vanja vajcer Novosti Slika mjeseca Case study: Virtualizacija obrazovnih institucija Case study: Dioniz - automatizirani sustav ocjenjivanja vina Startup mjeseca: SmartRM Aktualnosti: Facebook novosti Sigurnost: Zrakoplovni informacijski sustavi Savjeti: Deployment multi-tenant enterprise aplikacija Download mjeseca Kolumna: Oleg Matruko

lipanj 2013. MREA

UVODNIK
T

Pie: Oleg Matruko

Skok u propusnosti
ema broja bavi se kije sudjelovao preko Skypea. berkriminalom s pravNeprikladno je, a neki e renog, moralnog i tehnii i pomalo skandalozno, da kog gledita. OK, laem za predsjednik neke drave ovaovo moralnog - kao pravi ko otvoreno podrava konIT novinari zaziremo od moferenciju jedne komercijalne ralnih sudova. Trebala bi biti kompanije. No ako je ve zanimljiva svima koji se bave trebao biti prisutan netko od informatikom bilo u kojoj ulopolitiara, Josipovi je vjerozi jer nepoznavanje pravila jatno najbolji, najlukaviji ili ne predstavlja argument za najmanje lo odabir. Trenutnjihovo eventualno krenje. na Vlada u javnosti - osobito Ako vam je takva tema previinformatikoj javnosti - ima e filozofska, nudimo klasini tako nizak ugled da bi gouporedni prikaz wireless urevorancija bilo kojeg ministra aja po standardu 802.11ac. ostavila jo i mnogo kiseliji Novi standard - citirat u Saokus. in podnaslov - unapreuje Dugo ve od Microsofta nineke stare ideje, ali i obeava smo doivjeli stvarno uzbudtoliko potreban skok u proljiv proizvod ili tehnologiju, pusnosti same WLAN mree kakve su nekada znale biti Miro je bio u posjeti Dellovoj tvornici u odzu, gradu ije ime se zapravo izgovara koja posustaje pred poveakompleksnije od ovog, a znai - barka. Sugeriramo brai Poljacima da preuzmu termin od predstavljene na WinDaysinim apetitima za protokom ma. Zanimanje budi novi nas Dalmatinaca i grad nazovu Kai, a ne gnjave udnim slovima podataka svih ureaja. Xbox, ali on jo nije slubeto se terenskih dogaaja tino objavljen, a i kada bude e, ovaj broj tradicionalno pripada slaganju dojmova s WinDaysa, - imajmo na umu da je ova grana Microsofta kod nas potpuno najvee domae i regionalne IT konferencije. Nakon valjda dese- nepodrana i na WinDaysima ima ulogu samo ukrasa u dnevnoj tak uzastopnih odlazaka, ove godine nisam bio na WinDaysima ti- sobi konferencije. Od ljepih stvari s WinDaysa, istaknimo Softwajelom, ali jesam duhom - nakon to sam zajedno s Tomislavom Ti- re Startup Akademiju, o kojoj okvir i objavu pobjednika moete puriem sredio posebno izdanje: WinDays Mreu. Ono to mi se vidjeti u izvjetaju u ovom broju. ba ne svia previe s WinDaysima zadnjih godina, i o emu sam Barbara je naa guruica - to je enska forma termina guru - za puno puta pisao, jest konstantna politizacija konferencije. Stjee drutvene mree, a za ovaj broj komentira, i to enski obilato i se dojam da je glavna djelatnost Microsoftova ureda zadravanje rjeito, najnovije promjene na Fejsu. Imamo i dvije teme za Case godinjih ugovora s dravom po svaku cijenu. Study, dakle tehnologija u upotrebi - moda neto lake kategorije Ni ove godine nije bilo bitno drugaije - na sredinju sveanost nego to ste navikli, ali uz mogunost monetizacije koja nam je doao je predsjednik Josipovi, nakon to je pred godinu ili dvi- svima u ovo sivo vrijeme itekako potrebna.
Popis oglaivaa OGLAAVA ALGEBRA ALTUS IT CANON IBM IKI ISKON INTERNET JAVACRO 13 KODEKS
DISTRIBUCIJA Tisak d.d. Slavonska avenija 11a, Zagreb Inter Press d.o.o., Fra Dominika Mandia bb, iroki Brijeg, BiH Delo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, Slovenija Jadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija

Direktor: Aron Pauli - aron@bug.hr Tehnika sluba: Robert Dela Pretplata i distribucija: Vesna Ujakovi Marketing: Voditelj: urica Briski - djurdjica.briski@bug.hr Grafiki dizajner: Hrvoje Brekalo Naslovnica: Hrvoje Brekalo Kompjutorski prijelom: Josip Mari, Manfred Pecko Lektura i korektura: Bojan Kopitar Fotografije: Sran Vukovi Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja

str. 87 56 27, 73 5 19 99 81 100 3 2 41 51 9

PP 46, 10001 Zagreb, tel. 01/ 38 21 555, fax. 01/ 38 21 669 URL: http://mreza.bug.hr/ E-mail: mreza@bug.hr Pretplata na asopis: pretplata@bug.hr Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati Glavni i odgovorni urednik: Miroslav Rosandi - miro@bug.hr Izvrni urednik: Oleg Matruko - oleg@bug.hr Pomonik glavnog urednika (grafika): Ren Lattinger - rene.lattinger@bug.hr

Stalni suradnici: Luka Abrus, Darko Androec, Denis Arunovi, Kreimir Brebri, Toni Drabik, Saa Ilievi, Esad Jakupovi, Kristina Kardum, Tihomir Katuli, Dinko Koruni, Domagoj Pavlei, Hrvoje Pelai, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis ahinovi, Ivo pigel, Vanja vajcer, Davor uti, Mladen Viher, Goran Vojkovi, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan drnja Izdavaki kolegij: Toni Cari, Aron Pauli, Miroslav Rosandi, Jadranko Stjepanovi, Robert ipek Izdava: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniku djelatnost, PP 46 - 10001 Zagreb .r. 2402006-1100058131 OIB 05461674840 Mrea 2013 Bug d.o.o.

MEGATREND SAGENA SHIFT KONFERENCIJA SPAN T-COM

Rukopisi, slike, crtei i diskete se ne vraaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoenje sadraja Mree bez dozvole izdavaa. ISSN 1331 - 2839

lipanj 2013. MREA

KOLUMNA
Pie: Ivo pigel,
ivo.spigel@perpetuum.hr

UROBOROS

Et tu, Brute?
ilmova koji govore o medijima ima napretek. Filmovi o novinama i novinarima - po mogunosti crno-bijeli, iz pedesetih, u kojima novinari uvijek imaju eir nakrivljen unatrag i cigaretu koja visi iz usta odolijevajui zakonima fizike. Filmovi o Hollywoodu i filmskoj industriji kojih ima neprebrojivo mnogo. Filmovi o televiziji, meu kojima je meni bez premca najdraa TV Mrea, u kojoj prolupali Peter Finch poziva gledatelje da ugase svoje televizore odmah, da otvore prozore i ponu vikati Im mad as hell and I dont want to take it any more! Malo je, meutim, pjesama o medijima. Moete li se sjetiti neke pjesme o novinama ili o televiziji? Dvije pjesme koje mi se ipak esto motaju po glavi pjevaju o - radiju. Video Killed the Radio Star bio je planetarni hit za britanski bend Buggles (iako nisu autori pjesme) - tovie, nosi povijesnu ast prvog videa koji je prikazan na MTV-u. Radio Ga Ga jedan je od velikih hitova Queena. Sa svakim dolaskom novog medija prognozirala se smrt prethodnog. No gle uda: ljudi i danas idu u kazalite, kao to su ili prije petsto, tisuu i dvije tisue godina. Video nije ubio radio, televizija nije unitila filmsku industriju. Jednako tako, tableti i telefoni nee ubiti PC na kojemu smo, mnogi meu nama, izgradili svoja poduzea ili asopise. U godinama koje dolaze osobno e raunalo i dalje biti u svakom domu i uredu, kako je to lijepo zamislio Gates. Problem za PC industriju, meutim, nije u tome hoemo li koristiti PC ili neemo. Problem je u tome hoe li on ili nee biti dominantna paradigma, perjanica industrije, nositelj inovativnosti i - to je ekonomski najvanije - generator rasta. Ima li smisla stalno zahtijevati i oekivati rast, rast, rast od svih i svakoga? Nacionalne ekonomije moraju rasti - ne znamo tono zato, osim ponajvie zbog toga to rastu i ekonomije susjednih i ostalih zemalja, pa ako ne rastemo mi, onda e nas ovi drugi prestii. Osobno, najzanimljivija su mi oduvijek bila oekivanja od rasta dionica poduzea na burzi. Ako vrijednost dionice ne raste, uili su nas na poslovnim seminarima, investitori e kupovati dionice drugih poduzea. O tome to za uprave kompanija znae kvartalne prognoze, ocjene analitiara, plahi i bezlini investitori koji svoje milijarde prebacuju preko noi iz firme u firmu prolivene su tone tinte pa ovo sigurno nije mjesto za tu diskusiju. to, meutim, oekivanja rasta znae za PC industriju, njezine vodee igrae i famoznu smrt PC-a? Potovanim itateljima preporuio bih iznimno zanimljivu vjebu. Otvorite bilo koji web s grafikonima kretanja cijena dionica velikih tehnolokih kompanija kroz vrijeme. Odaberite nekoliko uobiajenih sumnjivaca, globalno prepoznatih tehnolokih divova kao to su Amazon, Google, IBM, Microsoft, Apple, Dell

Rewritten by machine and new technology

Buggles: Video Killed the Radio Star

i - recimo - HP. Uzmite vremensku dimenziju od pet ili deset godina unatrag. Grafikon koji ete dobiti bit e, vjerujem, vrlo zanimljiv. Cijene tih dionica variraju; malo rastu pa padaju. No s godinama ipak u veini sluajeva pouzdano rastu. Ne sve i ne jednako. Apple je u deset godina doivio svima nam dobro poznatu transformaciju; danas je jedna od najvrednijih kompanija na planeti i njegov rast od 4.500% u odnosu na 2003. godinu nevjerojatan je. Kad je Eric Roth, scenarist Forresta Gumpa, svom glavnom junaku u scenu uvalio dionice neke vone kompanije 1994. godine, nije mogao ni slutiti koliko e dobri Forrest biti sretan ako jo danas ima u ladici te iste dionice. Pogleda li se, meutim, razdoblje unatrag pet godina, stvari neto drugaije izgledaju. Globalna kriza bacila je vrijednost svih dionica tehnolokih kompanija u teku bananu u proljee 2008. godine. Prva se od tog oka oporavila dionica - ne Applea, ne Googlea, ve Amazona. Amazon se vratio na nulu ve krajem oujka 2009. godine. Kasnije, krajem te iste godine, kada su se jedan po jedan poeli oporavljati Apple, Google, IBM i Microsoft, Amazonova dionica vrijedila je ve 70% vie negoli na poetku krize! Bezos i njegova kompanija tu su prednost zadrali do danas. U odnosu na proljee 2008. godine Amazon je danas u plusu 240%, Apple 140%, a onda slijedi ostalo drutvo. Negdje tamo pri dnu tablice, oko 5 - 10% u razdoblju od pet godina, vrte se klasine PC kompanije - Microsoft i Lenovo. Jedini koji su proteklih pet godina tonuli sve dublje i dublje u minus jesu hardverai - Dell i HP. Kada bi cijena dionice ovisila najveim dijelom o ulaganjima u istraivanje i razvoj, Microsoft bi bio car. Sa svojih gotovo 10 milijardi dolara(!) Microsoftova R&D investicija zasjenjuje sve ostale, ukljuujui IBM, Cisco i Google. O Appleu da ne govorimo - korporacija koju predvodi Tim Cook troi otprilike etiri puta manje na razvoj i istraivanje od Ballmerove. Proeite malo ulicom i pitajte kumice na placu koja im kompanija prva pada na pamet kao pojam inovativnosti - Apple ili Microsoft. Tako je - odgovor znate i sami Kad ne bi bilo tog prokletog rasta, Microsoft bi bio sjajna kompanija. Tvornica novca - prihodi rastu iz godine u godinu, profitabilan do boli. Ali eto nesree. Trite (ispravno) smatra da je Microsoft duboko vezan uz PC industriju, a ta industrija, nakon to svatko i njegov brat imaju PC, naprosto nema kamo dalje rasti. Telefoni? Tableti? Da, naravno, tu je rast, ali tu nije i Microsoft - kao to nisu ni Dell, HP Michael Dell predugo se drao istog poslovnog modela, napisao je u odlinom tekstu ovih dana bivi Compaqov direktor Bob Stearns, a najvaniji je zadatak nadzornog odbora hiring i firing predsjednika Uprave. Dell i njegov nadzorni odbor pali su na oba ispita. Zanimljivo je kako bi uz jednostavan search/replace Della s Microsoftom/Ballmerom tekst zvuao podjednako relevantno. MREA lipanj 2013. 7

KOLUMNA
Z

Muke po PC-u

Pie: Vanja vajcer

Crtice iz meuzemlja

Je li pad prodaje Dellovih raunala prouzroen hrvatskom informatikom aferom?

animljivo je na svjetskom, a i na domaem raunalnom tritu. Kraj prvog kvartala dobar je trenutak za pregled trendova. itam nedavno kako je stopa rasta novih instalacija Windowsa 8 u padu i samo je neznatno via od stope rasta Viste u mjesecima nakon izlaska na trite. Razloge moemo traiti u injenici da se jo uvijek dosta novih osobnih raunala prodaje s pred-instaliranim Windowsima 7, koji su i sami tek nedavno postali najzastupljenija inaica Windowsa preuzevi primat od Windowsa XP. Unato tome da je do kraja slubene podrke Windowsima XP preostalo manje od godine, oni i dalje pogone preko 38% osobnih raunala. Unato porastu, Windows 8 trenutno zauzima manje od 4% ukupnog Windows trita, to je manje i od nesretne Viste. Vjerujem da je jedan od razloga za rezultate slabije od oekivanih i nairoko objavljena vijest o smanjenju broja prodanih osobnih raunala u prvom kvartalu 2013. godine. Prema podacima koje je objavio IDC, a nema razloga da im ne vjerujemo (iako se takvi podaci u pravilu uzimaju sa zdravom dozom skepse), broj novoprodanih osobnih raunala pao je u odnosu na prvi kvartal 2012. godine za velikih 13,9%. Pad je pogodio gotovo sve proizvoae osim Lenova, ija se prodaja s dobrim razlogom dri na pozitivnoj nuli, dok se trini udio opasno pribliava HP-ovu udjelu. Osobno, mislim da je razlog dobre prodaje Lenova u jednostavnoj injenici da su im raunala, pogotovo ona iz najvie serije ThinkPad T, izvrsne kvalitete bez obzira na cijenu koja je via od konkurentske. U cjenovnoj je politici Lenovo pomalo nalik Appleu jer se visokom cijenom proizvoda daje dojam vie kvalitete. Englezi bi rekli reassuringly expensive, a mi kolko para, tolko muzike, ko bi kupio Fiu pored Mercedesa ili kako se god to ve danas kae. Dell biljei pad od 10%, a ne navodi se koliko je na loiji rezultat utjecao gubitak posla u Fini nakon kojega su bliski susret uz prisustvo simpatinih kostolomaca navodno imali Vedran Grbi iz Fine i jedan od vlasnika SENSO IS-a Slaven Kuli. Konano se i kod nas prate svjetski trendovi. Steve Jobs jednom je prilikom rekao da su osobna raunala kamioni, a tableti automobili raunalne industrije. No pogledamo li podatke o loijoj prodaji tradicionalnih osobnih raunala istodobno s podacima o poveanju prodaje tableta, vidjet emo da se porast prodaje tableta ostvario djelomino i nautrb prodaje klasinih osobnih raunala. U prvom kvartalu prodano je neto preko 49 milijuna tableta u odnosu na 76 milijuna osobnih raunala temeljenih na Windowsima, to je udio mobilnih web preglednika povealo na 15% cjelokupnog web prometa. Ovaj kvartal zanimljiv je i po tome da je broj pro-

danih tableta temeljenih na Androidu po prvi put premaio broj prodanih iPada. Microsoft jo uvijek ima najvei udio u prodaji operacijskih sustava, ali to nee dugo potrajati ako se trend rasta prodaje tableta nastavi. Naime, rast prodaje tableta u prvom kvartalu godinu za godinom bio je vrtoglavih 149%, pa e se uskoro izjednaiti broj prodanih tableta i osobnih raunala. Zbog toga ne iznenauje Microsoftova uurbanost oko rada na sustavu Windows Blue, koji e tradicionalno ukloniti loe karakteristike Windowsa 8. Prije svega izgleda da e se na raunala s ekranom osjetljivim na dodir vratiti klasini Windows Desktop, a Metro suelje ostat e predodreeno samo za Surface i ostale Windows tablete. S obzirom na trend rasta prodaje tableta, moda je najvei ovogodinji biser izjava Thorstena Heinsa, CEO-a Blackberryja, koji je ustvrdio da je proizvodnja tableta poslovni model na putu u propast jer e se kroz pet godina isprofilirati dvije grupe proizvoda - smartfoni i raunala s velikim ekranom. Moda je mislio na smartfone s velikim ekranom? Ba poput tableta. Blackberryjevi poslovni rezultati govore sami za sebe. Ve sam nekoliko puta u kolumni spomenuo, pa spominjem jo jednom, da e u skoroj budunosti operacijski sustavi postajati sve manje vani jer e veina aplikacija ionako biti utemeljena na web servisima. Najuspjenije klijentske platforme nee nuno biti one najbolje, ve one koje e se znati najbolje prodati, kao to danas vidimo u sluaju Applea. Pravi Eldorado za pisce zlonamjernih programa nastat e kada se otkrije prvi sigurnosni propust u nepodranim Windows XP raunalima. Malo je vjerojatno da e udio Windowsa XP poetkom 2014. biti manji od 25%, pa e tu biti prostora za jednu ili vie ogromnih bot mrea. Teren za masovne infekcije raunala ve se odavno priprema s posluiteljske strane. Ve poetkom godine pisalo se o mrei od preko 90 tisua raunala koja je pokrenula napad na lozinke stranica pogonjenih blog-platformom WordPress, a kolega drnja u prolom je broju Mree izvrsno popratio napade na Linux posluitelje koritenjem Apache modula infiltriranih putem ranjivosti u SSHD-u. Na ove se napade u travnju nadovezao napad Linux/Cdorked trojancem, koji je pronaen na nekoliko stotina Linux posluitelja upravljanih Cpanel platformom. Cdorked zapravo je modificirani Apache posluitelj koji u sebi sadri dodatne funkcije koje inae ne biste oekivali od standardnog web posluitelja, npr. preusmjeravanje klijenata na zlonamjerne web stranice ili mogunost daljinske kontrole posluitelja putem nedokumentiranog protokola implementiranog povrh HTTP-a. Jasno je da broj uspjeno napadnutih klijentskih raunala uvelike ovisi o irini napada, od kojih se veina dogaa putem zlonamjerno modificiranih web stranica. Logika je jasna - to vie web posluitelja ishakirate, to su vam vee anse za uspjean napad na klijente i ultimativno financijsku ili politiku dobit. Sigurnost web posluitelja kljuna je za cjelokupnu sigurnost Interneta! Ne zaboravite na to kada razmatrate sigurnosnu politiku svoje vlastite organizacije.

lipanj 2013. MREA

NOVOSTI
Ericsson

Pad dobiti uz optimizam

U prvom kvartalu ove godine Ericsson je poslovao sa znatnom manjom dobiti nego godinu ranije, no u tvrtki oekuju oporavak trita i bolje rezultate u drugom dijelu godine. Ukupna dobit tvrtke pala je s prologodinjih 2,8 milijardi vedskih kruna (oko 2,47 milijardi kuna) na 2,1 milijardu kruna (1,86 milijardi kuna). To je znatno loije od oekivanja analitiara, koji su predviali dobit od oko tri milijarde kruna (2,65 milijardi kuna). Istovremeno je ukupni promet porastao 2%, na 52 milijarde kruna (45,9 milijardi kuna). No i to je loije od oekivanja analitiara, koja su bila oko 53 milijarde kruna. U tvrtki za loije rezultate optuuju odgode u implementaciji 4G mrea u Latinskoj Americi i velik broj novih mrea koje su postavljali za svoje muterije, to tvrtki u poetku najee donosi gubitke. Takoer se istiu trokovi restrukturiranja vezani za smanjenje broja zaposlenih u tvrtkinu mrenom odjelu. U drugom dijelu godine

u Ericssonu oekuju bolje rezultate jer se vide znakovi oivljavanja telekomunikacijskog trita i oekuje se vei udio profitabilnijih poslova vezanih uz usluge. (K. B.) l

ERP trite

Blagi rast
Hrvatsko trite ERP aplikacija iskazalo je neznatan rast od 2,3% u 2012. godini te ostvarilo vrijednost od 212,11 milijuna kuna. Izraeno u amerikim dolarima, potronja na kupnju licenci i pripadajueg odravanja iznosila je 36,17 milijuna USD. Prema nedavno zavrenom istraivanju analitike kue IDC Adriatics, oekuje se prosjena petogodinja stopa rasta (CAGR) od 4,6% te priblina vrijednost ERP trita od 266 milijuna kuna u 2017. godini. SAP je zadrao vodeu poziciju na hrvatskom ERP tritu u 2012. godini. Microsoft se nalazi na drugom mjestu, a slijede domae tvrtke IN2, PIS i Omega Software. Ukupni prihod od licenci i odravanja pet vodeih proizvoaa predstavlja vie od pola kompletnog domaeg trita ERP aplikacija u proloj godini. Upravljanje korporativnim resursima (ERM) ostalo je najpopularnije podruje ERP-a u 2012. godini, s blizu 65% trinog udjela. Upravljanje lancem nabave (SCM) zauzelo je drugo mjesto s oko 14% trita, dok su operacijski i proizvodni moduli (OMA)

Amazon

Dva bilijuna u Amazonovom oblaku

Amazon je objavio da je njegova usluga u oblaku nazvana Simple Storage Service (S3) premaila brojku od dva bilijuna objekata u oblaku. S3 koriste mnogi razvijatelji i tvrtke kao skalabilnu i relativno jeftinu infrastrukturu u oblaku. Prolog lipnja Amazon je objavio da je S3 dosegao bilijun objekata, a sada je u manje od godinu dana tu brojku udvostruio. U Amazonovoj obavijesti za javnost istie se da je vie od dva bilijuna (tisua milijardi) objekata pohranjeno u S3 i da usluga redovito ima vrno optereenje vee od 1,1 milijun zahtjeva u sekundi. Takoer se navodi da im je trebalo est godina da dosegnu brojku od bilijun objekata, a sad je ta brojka udvostruena u manje od godinu dana. (K. B.) l

zasjeli na tree mjesto s udjelom od 10-ak posto. Sektor maloprodaje ostao je vodei potroa na ERP licence i odravanje prema trinim vertikalama u proloj godini, s udjelom od 22%. Veleprodaja je zauzela drugu poziciju s udjelom od 10%. Procesna proizvodnja na treem mjestu sudjelovala je s neto manje od 9% na domaem tritu aplikacija. (O. M.) l

Google

Kazna u Njemakoj zbog snimanja WiFi mrea

Njemako regulatorno tijelo za zatitu privatnosti kaznilo je Google zbog nelegalnog snimanja signala WiFi mrea tijekom snimanja cesta za svoju uslugu Street View. Googleovi automobili prikupili su veliku koliinu osobnih podataka, poput elektronike pote, zaporki, fotografija i drugih poruka. Stoga je tvrtka kanjena kaznom od 145.000 eura, to je blizu maksimalne kazne od 150.000 eura. No to je praktiki zanemarivo

Adobe

Kraj za Creative Suite

Adobe je objavio da vie nee izdavati nove verzije svojeg paketa aplikacija Creative Suite kao samostalni proizvod, ve je njegova usluga Creative Cloud jedini nain da se doe do nove verzije punog Adobeova softverskog paketa. Creative Cloud temelji se na mjesenoj pretplati od 50 dolara (u SAD-u), no nude se i drugi oblici pretplate. Usluga je pokrenuta prole godine i vrlo je dobro primljena meu korisnicima, zbog ega su u Adobeu odluili ubrzati svoj potpuni prelazak na Creative Cloud, odnosno prekid daljenjeg razvoje Creative Suitea. Nova verzija Creative Suitea trebala je izai s brojanom oznakom 7, no sada je preimenovana samo u Creative Cloud (CC). Najvanije novosti ukljuuju verziju Photoshopa koja moe ukloniti odreene smetnje na fotografijama uzrokovane trenjom kamere, Illustrator koji omoguuje obradu dijelova putem ureaja s ekranima osjetljivim na dodir, InDesign s podrkom za monitore visoke razluivosti poput Appelove Retine te novi alat Refine Edge za oznaavanje dijela videoisjeka u After Effectu. Creative Cloud nudi pristup svim aplikacijama iz Creative Suitea, a korisnici koji se odlue na pretplatu kroz godinu dana plaat e mjeseno (u SAD-u) 50 dolara. Svim bivim korisnicima Creative Suitea nudi se dodatni popust, tako da je mjesena pretplata za njih 30 dolara. Vlasnicima najnovije verzije Creati10

ve Suitea (CS6) nudi se jo vei popust, odnosno pretplata od 20 dolara mjeseno. Oni koji se ne ele vezati na godinu dana pretplate mogu platiti 75 dolara za koritenje kroz jedan mjesec. Takoer e se nuditi i timska verzija namijenjena poslovnim korisnicima, koji imaju vie pojedinanih korisnika, po cijeni od 70 dolara mjeseno. Onima koji ne trebaju kompletan paket nudi se i pretplata na pojedinane aplikacije u iznosu od po 10 dolara. (K. B.)

lipanj 2013. MREA

 Pet minuta Zagrebakom timu tvrtke Pet minuta pridruila se Bojana Mandi, informatikoj zajednici poznata kao PR savjetnica i osnivaica inicijative Girl Geek Dinners Hrvatska, a preuzet e voenje ljudskih resursa, komunikaciju s medijima i organizaciju tehnolokih dogaanja. Poslovna inteligencija Timu Poslovne inteligencije pridruio se Davor Runjak na poziciji direktora prodaje s fokusom na razvoj prodaje u Hrvatskoj i zapadnoj Europi. Na poziciju direktora prodaje u Poslovnoj inteligenciji dolazi s pozicije direktora prodaje i odnosa s klijentima IN2 Grupe.

KADROVSKI PUTOKAZ

za Google te je istaknuto da ovaj sluaj pokazuje kako su kazne za krenje privatnosti potpuno neadekvatne za velike tvrtke i ovako velike povrede privatnosti. Googleovi predstavnici objavili su da se nee aliti na ovu presudu. (K. B.) l

IBM

Loije od oekivanja
IBM je u prvom kvartalu ove godine poslovao loije od oekivanja, ponajprije zbog kanjenja u potpisivanju odreenih ugovora krajem kvartala. U prva tri mjeseca ove godine IBM je ostvario promet od 23,4 milijarde dolara, to je pad za 5% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Dobit je istovremeno pala za 1%, na tri milijarde dolara. IBM-ov CEO Ginni Rometty istaknula je da je tvrtka imala dobar poetak kvartala, no nisu zavrili brojne transakcije vezane uz softver i mainframeove krajem kvartala, ve su one pomaknute u drugi kvartal. (K. B.) l

Dobit je istovremeno pala s prologodinjih 2,74 na 2,05 milijardi dolara. Iako je zabiljeio pad prihoda i dobiti, ovi su rezultati lagano pozitivno iznenaenje jer je u prvom kvartalu ove godine zabiljeen najvei pad prodaje raunala otkada se prati to trite. Za tekui kvartal u Intelu najavljuju rast prihoda, na 12,9 milijardi dolara, jer oekuju rast narudbi nakon izdavanja nove generacije procesora, kodnog imena Haswell. (K. B.) l

pomoi da smanje utjecaj ispisa na okoli i uivaju u pogodnostima kvalitetnog originalnog HP-ova potronog materijala. U suradnji s nekoliko maloprodajnih trgovaca diljem regije EMEA kao to su Staples, Makro, Dixons i El Corte Ingles, HP je nedavno proirio mreu prikupljanja ispisnih uloaka. Predvia se da e nova mrea ukljuivati vie od 9.000 maloprodajnih mjesta diljem svijeta. Zahvaljujui ovom i drugim nastojanjima HP eli reciklirati 3,5 milijardi funti (1,600.000 metrikih tona) elektronikih proizvoda i potronih materijala do kraja 2015. godine. (R. I.) l

je kvartalu porasla za 6,9% i iznosi 29,3 milijuna eura zbog veih ostalih poslovnih prihoda i manjih trokova poslovanja. Konsolidirana operativna dobit u odnosu na prvi kvartal 2012. godine porasla je za 22,1% i iznosi 12,9 milijuna eura. (R. I.) l

Intel

Arhitektura Silvermont
Intel je predstavio svoju novu mikroarhitekturu Silvermont niske potronje energije i visokih performansi. Tehnologija je izrazito usmjerena na ispunjavanje potreba za niskom potronjom energije u trinim segmentima koji se proteu od smartfona do podatkovnih centara. Silvermont e biti temelj niza inovativnih proizvoda koji e se na tritu poeti pojavljivati kasnije ove godine, a proizvodit e se Intelovim vrhunskim 22-nanometarskim Tri-Gate SoC proizvodnim procesom, koji nudi znatna poveanja performansi i veu energetsku uinkovitost. (T. D.) l

Vipnet

Stabilni prihodi
U prvom kvartalu 2013. godine Vipnet je ostvario stabilne prihode koji iznose 92,1 milijuna eura, a bez negativnog utjecaja teajne razlike prihodi bi na razini kvartala bili vei za 0,7 milijuna eura, pri emu je nastavljen trend porasta udjela u vrijednosti trita. Konsolidirana EBITDA u prvom

Microsoft

Prodaja IPTV-a Ericssonu

Microsoft je prodao svoje poslovanje vezano uz IP televiziju Ericssonu, a svoje budue televizijsko poslovanje usmjerit e na Xbox. Tvrtke nisu objavile cijenu koju je Ericsson platio, no prema neimenovanim izvorima upoznatim s transakcijom, rije je o iznosu malo manjem od 200 milijuna dolara. Microsoftova platforma Mediaroom pokree brojne svjetske usluge za pruanje televizijskih sadraja putem Interneta, ukljuujui AT&Tovu U-verse i Deutsche Telekomovu Entertain. Cijeli posao oko Ericssonova preuzimanja Mediarooma trebao bi zavriti u drugoj polovici godine. (K. B.) l

Europska komisija

Istraga protiv kartela za pametne kartice

Infineonu, Philipsu i nekolicini drugih proizvoaa ipova prijeti velika kazna nakon to su predstavnici Europske komisije za trino natjecanje pokrenuli istragu protiv tvrtki zbog navodnog udruivanja i namjetanja cijena ipova koji se koriste u SIM karticama, putovnicama i bankovnim karticama. Predstavnici Europske komisije istaknuli su da su poslali izvjee tvrtkama za koje sumnjaju da su se ponaale kao kartel na tritu ipova za pametne kartice. U izvjeu nisu identificirane tvrtke, no njemaki Infineon i nizozemski Philips potvrdili su da su primili to izvjee kako bi se mogli aliti na njega. Philipsovi predstavnici navode da se dokument odnosi na poslovanje tvrtke 2003. i 2004. godine, dok su oni u meuvremenu prodali poslovanje s ipovima. Ako se optube Europske komisije pokau tonima, tvrtkama prijeti kazna u iznosu do 10% globalnih prihoda. (K. B.) MREA lipanj 2013. 11

Intel

Oekivani pad prometa i dobiti

Intel je u prvom kvartalu ostvario manji promet i dobit nego u istom razdoblju godinu ranije, no ti su rezultati u skladu s oekivanjima s obzirom na veliki pad prodaje klasinih raunala. Ukupni prihodi tvrtke u prvom kvartalu ove godine bili su 12,58 milijardi dolara, to je 2,5% manje nego u istom razdoblju godinu ranije.

HP

Napredna reciklaa
Tvrtka HP najavila je nova rjeenja za recikliranje koja e korisnicima u regiji EMEA (Europa, Bliski istok, Afrika)

NOVOSTI
Apple

Manja dobit i loija oekivanja

Apple je objavio rezultate poslovanja u svom fiskalnom drugom kvartalu koji su usprkos padu dobiti tvrtke bolji od oekivanja analitiara. U prva tri mjeseca ove godine Apple je poslovao s dobiti od 9,5 milijardi dolara uz ukupni promet od 43,6 milijardi dolara. Ti su rezultati neto bolji od oekivanja analitiara, koji su u prosjeku predviali istu dobit, no neto manji promet, odnosno oko 42,3 milijarde dolara. No ovo je ipak prvi Appleov kvartalni pad dobiti u odnosu na isto razdoblje godinu ranije u proteklih 10 godina. Naime, u istom razdoblju prole godine Apple je poslovao s dobiti od 11,6 milijardi dolara uz promet od oko 39,2 milijardi dolara. Za dobre poslovne rezultate najzaslunija je odlina prodaja iPhonea i Pada, dok je s druge strane prodano neto manje Macova i iPoda nego godinu

ranije. Prvi ovjek tvrtke Tim Cook istaknuo je da su zadovoljni to mogu prijaviti rekordni promet za svoj fiskalni drugi kvartal te je objavio da u tvrtki intenzivno rade na novim uslugama te hardverskim i softverskim proizvodima. Za tekui kvartal Cook je objavio da oekuje promet izmeu 33,5 i 25,5 milijardi dolara, uz marginu izmeu 36 i 37 posto, to je znatno loije od oekivanja analitiara, no Apple je i ranije bio poznat po svojim niskim procjenama rezultata poslovanja, koje je u pravilu uvelike nadmaivao. (K. B.) l

Intel

Bri i tedljiviji Atomi

Intel je predstavio novu mikroarhitekturu procesora Atom, koji je prva velika promjena od predstavljanja procesora Atom 2008. godine, a trebala bi donijeti znaajno smanjenje potronje energije i

poveanje performansi. Procesori Atom temeljeni na arhitekturi Silvermont trebali bi donijeti dvostruko bolje performanse od trenutno aktualnih modela temeljenih na jezgri Saltwell, uz viestruko niu potronju energije. Takoer se istie da e novi Atomi imati do osam procesorskih jezgara, naspram najvie dvije kod sadanjih modela. Tipini procesor Atom iz linije Bay Trail, to je verzija procesora Atom temeljenih na arhitekturi Silvermont namijenjena tabletima i hibridnim raunalima, trebala bi imati dvije ili etiri jezgre, istiu u Intelu. Novi Atomi temeljeni na arhitekturi Silvermont trebali bi se proizvoditi 22-nanometarskim procesom i koristiti tranzistore postavljene u tri dimenzije, ime e biti prvi Intelovi ipovi namijeni prijenosnim ureajima koji koriste takav dizajn. Imat e implementiran i napredni outof-order sustav izvravanja instrukcija, slian onome kakav se koristi kod procesora

Core namijenjenih klasinim raunalima. Aritektura Silvermont koristit e se kod niza linija procesora Atom. Procesori Bay Trail izvedeni kao sustav na ipu s etiri jezgre trebali bi stii na trite u zadnjem kvartalu ove godine, a koristit e se u razliitim prijenosnim ureajima, kao i u slabijim prijenosnim i stolnim raunalima. Procesori Merrifield prvenstveno su namijenjeni mobilnim telefonima, a na tritu se oekuju krajem godine, osiguravajui bolje performanse i niu potronju energije od dosadanjih modela. Linija 64-bitnih procesora Avoton bit e dostupna u drugoj polovici godine, a prvenstveno su namijenjeni primjenama u posluiteljima. Zadnja linija nosi ime Rangeley, a takoer se oekuje u drugoj polovici godine, kada bi se trebala poeti koristiti u mrenoj opremi i drugim specijaliziranim ureajima. (K. B.) l

Sedam IT

Rjeenja za sigurne podatke

Tvrtka Sedam IT d.o.o. predstavila je vlastita rjeenja za zatitu podataka i sigurnost u suvremenom poslovanju. SedamIT sigurnosna rjeenja implementiraju zatitne mjere i kontrole koje se primjenjuju radi smanjenja rizika od naruavanja ili gubitka temeljnih naela informacijskog sustava i jedinstvena su zbog svoje lake prilagodljivosti specifinim potrebama korisnika, navode u tvrtki. Brinuti se o sigurnosti podataka koje razmjenjujemo, ali i o zatiti poslovnih sustava, nikada nije dovoljno. Razmjena elek12 tronike pote i sigurnost pri surfanju vidljivi su elementi svakog prosjenog korisnika modernog poslovanja. Naa rjeenja integriraju cjelokupan sustav zatite web aplikacija, zatite kljunih toaka sustava, upravljanje digitalnim identitetima i sigurnosnim pristupima neovisno o tome je li rije o onima u oblaku ili u tradicionalnom okruenju s ciljem zatite temeljnih naela informacijskog sustava korisnika i time poslovanja openito, naglasio je tijekom predstavljanja Hrvoje Selak, direktor Sektora mrene tehnologije u Sedam IT. (R. I.)

lipanj 2013. MREA

M San Grupa

Istraivanje

Nova distribucija
M SAN Grupa d.d., proirio je postojei portfolio sofverskih proizvoda globalnim brendom VMware za virtualizaciju serverske i klijentske infrastrukture. Time je M SAN Grupa stekla status ovlatenog regionalnog distributera VMware porodice proizvoda za podruje Hrvatske te putem KimTec ureda za podruja Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Kosova te putem Pakom Kompani ureda za Makedoniju. VMware je obitelj proizvoda koji ukljuuje softver za virtualizaciju serverskih okruenja, klijentskih raunala te upravljakog softvera za izgradnju privatnih oblaka. Uvoenjem VMware distribucije, M SAN Grupa proiruje asortiman softvera namijenjenih kako segmentu malih i srednje velikih tvrtki, tako i tvrtkama u segmentu javnog sektora te velikih korisnika. Distribucija VMware proizvoda za regiju odvijat e se kroz tvrtku M SAN Grupa d.d., a tritu e biti ponuena putem prodajne mree M SAN partnera. l

PC i XP i dalje najpopularniji
Tvornica istraivanja, neovisna agencija za istraivanje i analiziranje trita i javnog miljenja, u travnju je provela opseno ispitivanje sektora malog i srednjeg poduzetnitva iz razliitih dijelova Hrvatske - Grada Zagreba, Zagrebake upanije, Dalmacije i Istre, sjeverozapadne Hrvatske te Slavonije i Baranje. U istraivanju je sudjelovalo vie od 300 tvrtki koje su pruile informacije o tome hoe li ovoj godini ulagati u informatiku i telekomunikacijsku infrastrukturu i pratee usluge te o kakvoj se opremi i uslugama radi. Prikupljeni podaci pokazali su da gotovo polovica ispitanih tvrtki ove godine ne namjerava ulagati u informatiku i telekomunikacije. Razlozi koje navode odraavaju aktualno ekonomsko stanje u zemlji koje prijei dodatne investicije u razvoj poslovne infrastrukture, ali i nedostatak realnih potreba jer su neki u IT i telekomunikacijsku opremu ve uloili u 2012. i tijekom proteklih godina. Samim time infrastruktura kojom trenutno raspolau i dalje zadovoljava njihove poslovne potrebe. Tvrtke koje e ove godine ipak ulagati u informacijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu 70% svojeg budeta namijenile su za kupovinu hardvera. Za operacijske sustave i pratei poslovni softver namjeravaju odvojiti 23%, a za pratee ICT usluge 7% financijskih resursa. Posebno je zanimljivo da je polovica ispitanika iz ove kategorije istaknula da e u sklopu nabavki radnih raunala prije svega uzimati klasina stolna (tzv. desktop) raunala. Da je PC kao radni stroj i dalje nezamjenjiv kada je rije o poslovnom sektoru te proizvodnji i obradi sadraja, pokazuje i podatak da tek neto vie od pet posto tvrtki ove godine planira nabavku tableta. Tu injenicu oigledno najbolje koristi proizvoa PC-a HP jer iz polovice intervjuiranih tvrtki koje e ulagati u ICT u 2013. godini istiu da prilikom izbora najee razmatraju radna raunala iz njihove ponude. Podaci o koritenju i nabavci softvera takoer pokazuju zanimljivu sliku. Naime, vie od polovice ispitanih tvrtki na svojim raunalima i dalje koristi Microsoftove Windowse XP, operacijski sustav koji se ve vie od 11 godina nalazi na tritu. Na drugom je mjestu Windows 7, koji koristi oko 40% poduzea, dok Microsoftove Windowse 8 koristi njih 11%. Zanimljivo je i to da samo 21% onih koji e ulagati u ICT u 2013. godini namjerava prijei na neki novi operacijski sustav. U tom su pogledu najpopularnije Windows platforme, no suprotno nekim oekivanjima, 16% iskljuivo razmatra prelazak na sada ve stariju Windows 7 platformu, a tek pet posto na nove Windowse 8. (O. M./R. I.)

HT

Privremeni brojevi za timove

U sklopu Plana za poslovnu obitelj HT svojim poslovnim korisnicima omoguuje kombiniranje poslovne tarife Plan za posao s prikljucima na bonove. Vlasnici malih tvrtki i obrta tako sada mogu svakom lanu tima osigurati potrebnu komunikaciju kako bi svoje zadatke mogao obavljati maksimalno uinkovito. Plan za poslovnu obitelj jedini na tritu nudi mogunost ukljuenja privremenih i sezonskih zaposlenika bez ikakvih dodatnih naknada ili ugovornih obveza, pri emu svi lanovi koriste sve poslovne pogodnosti. Kao i svi ostali, i lanovi tima koji koriste bonove s ostalima razgovaraju besplatno, a trebaju li i komunikaciju putem e-maila, mogu ukljuiti internetske opcije po povoljnijim cijenama. Ovako su svi zaposlenici uvijek dostupni - kad je to potrebno - gdje se god nalazili. Ovaj je koncept idealan za sve male tvrtke i obrte koji se bave turizmom, ugostiteljstvom, graevinom i slinim sezonskim djelatnostima. Svaki prikljuak na bonove nadoplauje se automatski, jednom mjeseno, a visinu nadoplate odreuje vlasnik tvrtke ili obrta. Ako ele, korisnici tih prikljuaka uvijek mogu bonom sami nadoplatiti svoj raun za privatne svrhe. (T. D.) l

MREA lipanj 2013.

13

NOVOSTI
IDC

Na putu prema dolje

IDC je prezentirao rezultate svoje godinje analize hrvatskog informatikog trita za 2012. godinu. Rezultati su, blago reeno, kataklizmini, iako su prezentirani na nain za svakog poneto, tako da se nemojte uditi ako rezultate s ove iste prezentacije u drugim medijima prenesu u sasvim drugim tonovima. O emu je rije? IDC nam je ponudio tri seta ili paketa brojki za istu stvar - u dolarima, kunama i eurima. Dolari su jo uvijek najbitnija svjetska valuta, ona koju IDC na meunarodnoj razini najvie koristi i vjerojatno jedina po kojoj se mogu usporediti trita Hrvatske, SAD-a, Slovake, Turske i Gvatemale. Kuna je pak naa domaa valuta, a (kako kae itnik iz IDC-a) nije bilo previe inflacije pa nema razloga da je ne koristimo. Konano - euro je euro; ove godine ulazimo u EU, pa zato ne raunati i s njim. Hrvatsko IT trite vrijedi 1.051 milijuna dolara (dakle malo preko milijarde; 1,05 milijardi, ako vam je tako lake), 6,162 milijardi kuna ili 827 milijuna eura. Od ovih brojki daleko je bitnija usporedba s prethodnim godinama, odnosno ima li rasta ili pada, i to je ono zbog ega smo upotrijebili termin kataklizma. Mjereno dolarima, zabiljeen je pad (-8,6%); mjereno kunama, tono smo na nuli (0,0%); a mjereno eurima, vjerovali ili ne, rasli smo za 0,1%. Na to smo mislili kad smo rekli za svakog poneto - ako radite za vladu, imate rast; ako ste ljubitelj kuna, imate stagnaciju; ako ste realist, imate pad - a ako ste pesimist, imate katastrofu. U nastavku emo se drati dolarskih brojki jer ih smatramo najrealnijim mjerilom. Od ukupnog trita na hardver otpada 55,1% ili 564 milijuna dolara (-6,9%). U podstrukturi hardvera, 31% su osobna raunala, 27% smartfoni (i oni se broje u informatiko trite), 21% mrena oprema, a 5,3% ureaji za ispis. Na softver otpada 15,6% ili 163 milijuna dolara (-4,8% u odnosu na 2011. godinu). U podstrukturi softvera cijeli je niz kategorija, ali istiu se dvije - sigurnosni softver sa 22,6% udjela i ERP sa 19,7%. Konano, na usluge otpada 30,8% ukupnog trita, ili 324 milijuna dolara (-13,1% u odnosu na 2011. godinu). Pad od preko 13% u ovoj kategoriji u odnosu na ionako nimalo bajnu 2011. zaista je zabrinjavaju. IDC Adriatics oekuje daljnju stagnaciju IT potronje u 2013. godini. U srednjem roku oekuje se da e IT trite rasti prosjenom godinjom stopom od 6,1% te ostvariti vrijednost od 1,45 milijardi USD u 2017. godini. Zavrit emo podsjeanjem na izreke mnogih velikih umova ekonomije i biznisa - u tekim vremenima i zadnji dolar (ili kunu, ili euro) valja potroiti na marketing. Naa izdanja tome su vam otvorena (O. M.)

INsig2

Pobjeda na NATO natjeaju

Zagrebaka tvrtka INsig2 pobijedila je na natjeaju za izradu sustava sigurnosti koji je raspisalo sjedite NATO saveza u Bruxellesu. Pobjedi je prethodio ulazak rjeenja u ui izbor te njegova prezentacija u Bruxellesu, uz veliku pomo hrvatske vojne misije pri Sjevernoatlantskom savezu, na ijem je elu generalbojnik Mirko undov. Prilikom prezentacije svog 14

rjeenja dobili smo brojne pohvale za njegovu kvalitetu, funkcionalnost i dizajn te za ozbiljnost u pristupu projektu. Na ovaj smo ugovor posebno ponosni ne samo zbog respektabilnog naruitelja ve i zbog injenice da se radi o proizvodu koji smo u potpunosti razvili sami, zahvaljujui bogatom iskustvu i strunosti naih zaposlenika. Nadam se da e nam ova referenca otvoriti vrata za nove poslove u meunarodnom okruenju, rekao je direktor tvrtke INsig2 Goran Oparnica. Ovo nije prvi posao tvrtke INsig2 za NATO savez: krajem 2010.

godine ve je pobijedila na jednom NATO natjeaju i tako postala prva hrvatska tvrtka koja je dobila posao za NATO savez. Kako bi tvrtke mogle sudjelovati na natjeajima, moraju biti iz drava lanica Saveza i zadovoljiti stroge provjere i kvalifikaciju. l

Extreme Digital

Prvi duan u Hrvatskoj

Extreme Digital, regionalni lanac online trgovina potroake elektronike,

kuanskih ureaja, raunala i informatike opreme stigao je i u Hrvatsku, a svoj je prvi duan otvorio na lokaciji Importane Gallerije, Iblerov trg 10. Extreme Digital je vicarsko-maarska tvrtka, koja je svoje poslovanje zapoela jo 2001. godine te je na tritu potroake elektronike prisutna due od jednog desetljea. Kompanija je u proloj godini ostvarila promet od preko 42 milijuna eura, a u posljednjih je nekoliko godina trud tvrtke priznat i prepoznat brojnim regionalnim nagradama. Specifinost njihova poslovnog modela lei u hibridnom

lipanj 2013. MREA

pristupu korisnicima, koji osim mogunosti sigurne online kupovine na www.edigital. hr, omoguava i direktnu interakciju s korisnicima kroz duane i tzv. pick-up mjesta za preuzimanje robe, na kojima se roba moe direktno vidjeti i isprobati. (T. D.) l

Zanimljivosti

Kako bre tipkati

QWERTY raspored tipkovnice nastao je u 19. stoljeu da bi omoguio - sporije tipkanje. Osmislio ga je jedan ameriki urednik kako bi se pisai strojevi manje kvarili (od prebrzog tipkanja) i igrom sluaja odrao se do danas. Nekako smo ga podnosili dok smo pisali po mehanikim tipkovnicama, ali danas, kad sve ee piemo po virtualnim on-screen tipkovnicama tableta i mobitela, vrijeme je da i raspored tipkovnice ue u 21. stoljee. Novi raspored nazvan KALQ razvili su znanstvenici njemakog Max Planck instituta za informatiku, a prilagoen je tipkanju palcima po ekranu. Nastao je nakon analize 5,6 milijuna moguih kombinacija tipaka, provedenih na korpusu od 600 tisua e-mailova razmijenjenih u sluaju Enron - zlatnog rudnika za sve znanstvenike koji prouavaju govorni engleski jezik. KALQ omoguuje 34% bre tipkanje u odnosu na standardni QWERTY raspored, a optimalni rezultati postiu se nakon nekih osam sati uenja i vjebanja - prava sitnica u odnosu na minimalno 20-30 sati, koliko zahtijevaju teajevi uenja tipkanja po standardnom rasporedu. A nije nebitan ni podatak da KALQ tipkovnica zauzima manje mjesta na ekranu mobilnog ureaja od QWERTY tipkovnice KALQ e ve sljedeeg mjeseca biti besplatno dostupan u obliku aplikacije za Android ureaje. Nee biti patentiran pa e ga lako biti prilagoditi za druge jezike i druge platforme (iOS, Windows Phone). (H. .) Gerd Binnig dobili Nobelovu nagradu za fiziku 1986. godine, kako bi manipulirali pojedinanim atomima, miui ih uokolo s pomou iznimno otre igre postavljene samo 1 nm iznad bakrene povrine. Za izradu 250 pojedinanih slika 130 atoma koritenih u filmu znanstvenici su potroili devet dana, radei svaki po 18 sati. Znanstvenici istiu da im je glavni cilj bio potaknuti zanimanje za znanost i tehnologiju ire javnosti, a napravili su i niz slika s temom Zvjezdanih staza, koje e biti ukljuene u aplikacije Star Trek Into Darkness za Android i iOS vezane uz istoimeni film. (K. B.) l

IBM

Atomska animacija
Koristei skenirajui tunelirajui mikroskop koji omoguuje promatranje pojedinanih atoma i manipuliranje njima, IBM je uspio napraviti animirani film nainjen manipulacijom pojedinanih atoma. Film nazvan A Boy and His Atom prikazuje djeaka koji se igra sa svojim atomom, a napravljen je snimanjem 250 pojedinanih slika 130 atoma koji su postavljani u odgovarajui poloaj. Slike su napravljene na temperaturi od -268C te su uveane 100 milijuna puta. Kako bi napravili ovaj film, IBM-ovi su znanstvenici koristili skenirajui tunelirajui mikroskop, za koji su njihovi kolege Heinrich Rohrer i

Tehnologije

Dugotrajni qubitovi u siliciju

Znanstvenici australskog sveuilita New South Wales kreirali su prvi kvantni bit (qubit) temeljen na spinu jezgre atoma unutar silicijskog tranzistora. Ovo je dostignue znaajno sa dva aspekta: kreirani je kvantni bit vrlo stabilan, a kreiran je unutar silicija, to znai da se jednostavno moe povezati s postojeom elektronikom. Naime, ista skupina istraivaa uspjela je napraviti kvantni bit unutar silicija temeljen na spinu elektrona fosfora, no sada su napravili isto, ali koristei spin jezgre atoma fosfora. Jezgra atoma daleko je stabilnija od elektrona, stoga su takvi kvantni bitovi puno pouzdaniji od onih temeljenih na elektronima i manje osjetljivi na vanjske utjecaje. S druge strane, magnetizam jezgre je 2.000 puta slabiji od magnetizma elektrona, stoga ga je vrlo teko mjeriti i mijenjati. Za promjenu spina jezgre istraivai koriste tehnologiju slinu onoj koja se koristi u medicinskim ureajima temeljenim na magnetskoj rezonanciji. itanje je znatno kompliciranije te za njega koriste proces znan kao konverzija spina u naboj (spin-to-charge conversion). U osnovi je rije o injenici da se poloaj elektrona koji se vrti oko

jezgre mijenja ovisno o magnetizmu jezgre, a te se promjene mogu otkriti nanoskopskim elektrometrima. Moda je najznaajnije dostignue znanstvenika to se cijeli proces pisanja i itanja stanja kvantnih bitova moe izvesti unutar ipa koritenjem standardnih CMOS komponenata. Ovi qubitovi imaju izmeu 99,8 i 99,99% vjerojatnost tonog itanja stanja, a vrijeme koherentnosti im je 60 ms. Za usporedbu, vrijeme koherentnosti IBM-ovih qubita iznosi samo 0,1 ms. (K. B.) MREA lipanj 2013. 15

NOVOSTI
Google

Odlian poetak godine

Google je za prvi kvartal ove godine objavio rezultate poslovanja koji su bolji od oekivanja analitiara. Tvrtka je ostvarila rast prometa za 31% u odnosu na godinu ranije, na 13,97 milijardi dolara, dok je dobit tvrtke porasla sa 3,94 na 4,2 milijarde dolara. Ti su rezultati znatno bolji od oekivanja analitiara, koji su u prosjeku predviali da e tvrtka ostvariti promet od 11,11 milijardi dolara. No i dalje je poslovanje kupljeno od Motorole u minusu, tj. ostvaren je gubitak od 271 milijuna dolara tokom prvog kvartala. Googleov CEO Larry Page istaknuo je da su imali jako dobar poetak godine, no i dalje nastavljaju

s investicijama u nove revolucionarne proizvode, poput Google Fibera i Glassa. (K. B.) l

Vipnet

Jeftiniji roaming
Vipnet je uveo uslugu EU Top 5 roaming, koja sniava cijene roaminga u pet zemalja Europske Unije u kojima se ostvaruje vie od dvije treine roaming prometa u Europi. Cijene odlaznih poziva iz Slovenije, Italije, Austrije, Njemake i Francuske prema Hrvatskoj i unutar posjeene zemlje iznosit e 1,49 kn/min, jednako kao i cijene dolaznih poziva uz jednokratan iznos za uspostavu poziva od 1,99 kn. Ukljuivanjem usluge EU Top 5 roaming cijena slanja SMS poruka iz spomenutih pet zemalja iznosi 0,69 kn, a

cijena podatkovnog prometa 4,19 kn/MB. Cijene usluga definirane su kao jedinstvene u dravi u kojoj se korisnici nalaze pa se korisnici vie ne moraju brinuti o tome jesu li u inozemstvu spojeni na cjenovno najpovoljnijeg stranog operatera. (R. I.) l

Politika

Lobiranje za laki uvoz stranih strunjaka

Facebookov CEO Mark Zuckerberg pokrenuo je skupinu za politike akcije FWD.us koja bi se trebala usredotoiti na poticanje reformi amerikih imigracijskih zakona. Prema Zuckerbergu, imigracijska je politika SAD-a je udna za zemlju

imigranata i nije prilagoena dananjem svijetu. Stoga se Zuckerbergu pridruila skupina elnih ljudi tehnolokih tvrtki, meu kojima su Reid Hoffman (LinkedIn), Eric Schmidt (Google), Marissa Mayer (Yahoo!) i Drew Houston (Dropbox), koji ele potaknuti promjenu amerikog imigracijskog zakona. Naime, mnoge tehnoloke tvrtke ele promjenu amerike imigracijske politike kako bi lake mogle privui i zadrati strane inenjere i znanstvenike u SAD-u nakon to diplomiraju na fakultetima. (K. B.) l

Samsung

Predstavljen Galaxy Tab 3

Samsung je predstavio GALAXY Tab 3 - tablet veliine 7 s elegantnim dizajnom i poboljanim mogunostima koje osiguravaju bolje performanse i multimedijsko iskustvo nadohvat ruke. Tablet je jednostavan za dranje i noenje, a njegov elegantan i moderan dizajn nadopunjuje okvir koji je tanji od prethodnog modela ureaja GALAXY Tab 2. Pokree ga 1,2 GHz dvojezgreni procesor zahvaljujui kojem ureaj omoguuje bre preuzimanje i dijeljenje sadraja dok prua jednostavan pristup videosadrajima, aplikacijama, igrama i Internetu. Dolazi sa 8 ili 16 GB interne memorije uz dodatnu memoriju do 64 GB. Ureaj nudi kameru od 3 MP te prednju kameru od 1,3 MP i operacijski sustav Android 4.1. (T. D.) l

Ericsson Nikola Tesla

IBM

Posjet vedskog kralja i kraljice

Na poziv predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia, vedski kralj Carl XVI Gustaf i kraljica Silvia boravili su u svom prvom dravnom posjetu Republici Hrvatskoj tijekom kojeg su, 17. travnja, obili i kompaniju Ericsson Nikola Tesla, vezano uz sveanost obiljeavanja 60. obljetnice suradnje i potpisivanja prvog licencnog ugovora izmeu LM Ericssona i tadanjeg poduzea Nikola Tesla. Uz ceremonijalni dio programa, veliko zanimanje gostiju pobudio je i obilazak novootvorenog Tehnolokog puta kojim kompanija saeto i efektno pokazuje sveobuhvatnost svog portfelja te doprinos kvaliteti ivota pojedinca i drutva u cjelini. (T. D.) 16

Ulaganja u flash pohranu

IBM je objavio svoje planove vezane uz pohranu temeljenu na flash memoriji, koji ukljuuju milijardu dolara investicija u istraivanje i razvoj te niz sustava koji e koristiti pohranu temeljenu na flash memoriji. U IBM-u istiu da je tehnologija sazrela za implementaciju u velikim

lipanj 2013. MREA

BSA

Radionica o krivotvorinama i piratstvu

U okviru etvrte konferencije o upravljanju i zatiti intelektualnog vlasnitva Intelektiv, u organizaciji Amerike gospodarske komore u Hrvatskoj, odrana je edukativna radionica Utjecaj krivotvorina i piratizacije na gospodarstvo, prepoznavanje krivotvorina. Andrej Matijevi, pravni zastupnik udruenja BSA | The Software Alliance u Hrvatskoj, na radionici o krivotvorinama i piratstvu predstavio je stajalita softverske industrije. Prema podacima posljednje provedene studije o softverskom piratstvu, koju su zajedniki proveli IDC i BSA, Hrvatska se sa stopom softverskog piratstva od 53% nalazi na estom mjestu od ukupno 24 zemlje regije sredinje i istone Europe. Ipak, kada taj rezultat usporeujemo s rezultatima zemalja EU, Hrvatska je na 21. mjestu od ukupno 28 zemalja. Unato padu stope softverskog piratstva, vrijednost je piratiziranog softvera u porastu, odnosno procijenjeni gubici ostvareni u 2011. godini poveali su se na 380 milijuna kuna. Softversko piratstvo posebna je opasnost za gospodarstvo, naglasio je Matijevi, jer piratski proizvod ne moe biti sustavima za pohranu podataka te e uskoro biti dostupni sustavi u potpunosti temeljeni na flash memoriji. Naime, iako su rjeenja za pohranu na flash memoriji dostupna ve neko vrijeme, ona nisu bila ekonomski isplativa. No trenutno je cijena pala na oko 10 dolara po gigabajtu za flash memorijske sustave, dok je cijena klasinih vrstih diskova s rotirajuim ploama oko est dolara po gigabajtu. U sklopu svojih planova za irenje ponude temeljene na flash memoriji IBM namjerava uspostaviti 12 sredita irom svijeta sa strunjacima koji e demonstrirati IBMova rjeenja i njihove prednosti. Takoer su izdali i liniju sustava za pohranu u potpunosti temeljenu na flash memoriji, nazvanu FlashSystem. Ti se sustavi temelje na tehnologiji koju je IBM dobio preuzimanjem tvrtke Texas Memory Systems. Takoer je najavljeno da e integrirati rjeenja temeljena na flash memoriji u svoje hibridne sustave te u sustave PowerSystems i DB2 PureScale. (K. B.) l

jednostavno prepoznat kao onaj krivotvoreni - primjerice lijek, cipela ili rezervni dio za automobil. Stoga BSA u Hrvatskoj ini posebne napore u edukaciji i podizanju svijesti o softverskom piratstvu. Naime, prema Matijeviu ono ima razarajui uinak na gospodarstvo, u smislu izgubljene dobiti te smanjenog ekonomskog i drutvenog razvitka. (K. B.)

Xerox

McAfee

Preuzimanje Stonesofta
McAfee je objavio konani ugovor uz ponudu u vrijednosti od 389 milijuna dolara za preuzimanje tvrtke Stonesoft Oyj, inovatora na podruju nove generacije proizvoda mrenog firewalla. Ova transakcija ima cilj ojaati portfelj mrene sigurnosti novom generacijom firewalla. Oekuje se da e ova akvizicija proiriti uspjeh McAfeejeve strategije Security Connected. Portfelj Stonesoftovih proizvoda koji se sastoji od nove generacije firewalla, sustava prevencije izbjegavanja i SSL VPN rjeenja namijenjen je tvrtkama svih veliina. Preuzimanjem Stonesofta McAfee oekuje da e uvrstiti vodeu poziciju u zatiti mrene sigurnosti, navodi se u objavi za medije. (R. I.) l

ConnectKey za siguran ispis

Xerox je predstavio softversko rjeenje nazvano ConnectKey, koje bi u vienamjenske pisae trebalo integrirati sigurnosna rjeenja tvrtki McAfee i Cisco. Time se omoguuje siguran ispis bilo s kojeg ureaja i bilo s koje lokacije. Takoer, dokumenti se mogu skenirati izravno u usluge u oblaku kao to su Google Drive, Evernote i Microsoft Office 365, SharePoint Online za pohranu i kolaboraciju, te lokalno u SharePoint mape. ConnectKey nudi i mogunost razvoja dodatnih aplikacija koje mogu biti integrirane u sm ureaj, a korisnici mogu njima upravljati izravno zaslonom na ureaju. Takoer se istie da bi svi novi Xeroxovi vienamjenski ispisni ureaji trebali koristiti istu platformu ConnectKey, ime se olakava njihovo koritenje, integracija i upravljanje. (K. B.) l

Semiconductor I ndustry Association

Rast prodaje poluvodia

U prvom kvartalu prodaja poluvodia porasla je za 0,9% u odnosu na isto razdoblje prole godine, istie se u izvjetaju Semiconductor Industry Associationa (SIA). Ukupna globalna prodaja poluvodia u oujku bila je 23,48 milijardi dolara, dok je u istom mjesecu godinu ranije prodaja iznosila 23,28 milijardi dolara, to je rast od 0,9% u odnosu na godinu ranije, odnosno 1,1% u odnosu na prethodni mjesec. Iako rast nije velik, istie se da pokazuje kako su se stabilizirale cijene memorijskih ipova, koji su poznati po velikim oscilacijama cijene. Predstavnici SIA-e istiu i da u narednim mjesecima oekuju nastavak rasta prodaje. (K. B.) l 17

MREA lipanj 2013.

NOVOSTI
Mireo

Nadzor i upravljanje voznim parkom

Tvrtka Mireo, za razvoj navigacijskih i telematikih tehnologija (GIS sustavi), u Zagrebu je predstavila najnoviju inaicu sustava MireoFleet - prvog hrvatskog integriranog sustava upravljanja voznim parkom i raunalnog planiranja ruta distribucije. Novi sustav MireoFleet ukljuuje najbri komercijalni algoritam za rutiranje na svijetu koji je posve integriran sa sustavom za upravljanje voznim parkom. Uz izvanserijsku preciznost i pouzdanost rada, MireoFleet korisnicima omoguuje svakodnevno planiranje ruta dostave, poveava efikasnost distribucije i smanjuje trokove dostave za vie od 20%, uzimajui u obzir sve specifinosti poslovanja korisnika. Investicija u dio sustava za raunalno odreivanje ruta distribucije vea je od 3,000.000 kuna.

Tvrtka Mireo d.d. specijalizirana je za razvoj navigacijskih i telematikih tehnologija. Posebne uspjehe Mireo biljei na tritima zemalja u razvoju, meu kojima se istie Indija, u kojoj Mireo s indijskim partnerom ima najvei trini udio, zatim Europa, Srednji istok i Turska. (O. M./R. I.) l

UNITED GROUP/TELEMACH

Vodei ponua u regiji

Najvei slovenski kabelski operater Telemach prikljuio se grupaciji United Group, koja je u veinskom vlasnitvu investicijskog fonda Mid Europa Partners i Europske banke za obnovu i razvoj. U sastavu United Groupa ve se nalaze najvei kabelski operater SBB iz Srbije i Telemach B&H iz Bosne i Hercegovine, satelitska platforma Total TV te oko 15 manjih poduzea. Grupacija je 2007. godine prvo kupila SBB i vodeeg srpskog ponuaa kabelske TV preoblikovala u

dio velike telekomunikacijske platforme u regiji. Dvije godine kasnije pridobila je preko vee investicije i Telemach (koji je sada potpuno preuzela) te tako osigurala irenje poslovanja SBB-a i Total TV-a. Grupacija sada ima jedinstvenu infrastrukturu, koja pokriva velik dio Slovenije, Srbije i BiH te zajedno s centralnom linijom koja povezuje Ljubljanu, Zagreb, Beograd i Sarajevo obuhvaa preko 10.000 km optike mree, a poduzea u sastavu grupacije imaju oko 1,8 milijuna privatnih i poslovnih korisnika raznih usluga. Grupacija je kao prvu od novih pogodnosti za pretplatnike od 1. svibnja uvela mogunost besplatnih meusobnih poziva. (E. J.) l

Ericsson Nikola Tesla

Odlian poetak godine

U prva tri mjeseca ove godine Ericsson Nikola Tesla ostvario je rast prihoda za 33% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, dok je

operativna dobit porasla 34%, a neto dobit 37%. Ukupni prihodi od prodaje u prvom kvartalu porasli su s prologodinjih 245,4 milijuna kuna na 330,2 milijuna kuna. U tim prihodima udio domaeg trita ini 24%, izvoz na Ericssonovo interno trite ini 42%, dok izvoz na ostala trita sudjeluje sa 34%. Operativna dobit iznosi 42,1 milijuna kuna, naspram prologodinjih 31,3 milijuna kuna, dok je dobit od financijskih aktivnosti bila 6,8 milijuna kuna (prole godine 4,4 milijuna kuna), tako da je ukupna neto dobit bila 48,9 milijuna kuna. Gordana Kovaevi, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, istaknula je da je tijekom prvog tromjeseja tvrtka nastavila uspjeno poslovati, usmjerivi se na provedbu stratekih prioriteta. U stalnom su fokusu tvrtke aktivnosti vezane za poboljanje uinkovitosti te optimizaciju trokova kako bi poveali profitabilnost i trinu konkurentnost. Takoer istie daljnji nastavak dobre poslovne suradnje s partnerima i kupcima u regiji i nove poslovne prilike na tritima Zajednice

SIT 2013

Sajam u Mostaru
Odran je etvrti Sajam informacijskih tehnologija, koji se ove godine odrao u sklopu Meunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru. Organizatori su sajma Udruga za promicanje informatikih tehnologija UPIT, Razvojna agencija za Hercegovinu REDAH i vedska meunarodna razvojna agencija SIDA. SIT je ove godine imao status podsajamske manifestacije Mostarskog sajma, a sastojao se iz etiri dijela: izlobenog dijela, konferencijskog dijela, edukativnih radionica te predstavljanja tvrtki iz ICT sektora, to ga razlikuje od prethodna tri sajma. Dvorana u kojoj je odrana konferencija eGovernment - modernizacija javne uprave na lokalnoj i regionalnoj razini bila je ispunjena do kraja, a svi su se govornici sloili da su informacijsko-komunikacijske tehnologije nesumnjivo kljuni imbenik u cjelokupnom drutvenom i gospodarskom razvoju. Poveanje uinkovitosti javnog sektora posebno je vano u ovoj dravi kako bi mogla odgovoriti na potrebe gospodarstva, posebice stoga to se spremate suoiti s pritiskom konkurencije i trinih snaga u Europskoj Uniji, a ta je priprema kljuni cilj djelovanja vedske strategije pomoi u razvoju BiH, rekao je vedski veleposlanik Bosse Hedberg. 18

U sklopu sajma odrana su i edukativna predavanja i radionice uz razne teme korisne za poboljanje poslovanja - od izrade poslovnog plana i voenja rauna online, do marketinga putem Googlea i Facebooka. Teme radionice bile su izrada mobilnih aplikacija i mobilnih turistikih vodia za Android platforme. (O. M.)

lipanj 2013. MREA

BlackBerry

Tableti beskorisni za pet godina?

U izjavi za Bloomberg CEO BlackBerrya Thorsten Heins istaknuo je kako vjeruje da za pet godina nee biti nikakva razloga za posjedovanje tableta. Odnosno, vjeruje da emo moda trebati vei ekrana na radnom mjestu, no ne i tablet, koji su po njemu lo poslovni model. Budui da je tvrtka i sama izdala tablet BlackBerry PlayBook, nakon ovih izjava vjerojatno su pokopane sve nade u njegova eventualnog nasljednika. Iako PlayBook nije ostvario vei uspjeh na tritu, privukao je odreeni broj vjernih sljedbenika koji su se nadali nasljedniku temeljenom na novom operacijskom sustavu BlackBerry 10. Heins je takoer istaknuo kako vjeruje da e BlackBerry biti lider u mobilnom raunalstvu za pet godina, no oigledno bez pomoi tableta. (K. B.) Neovisnih Drava, gdje su u tijeku intenzivne prodajne aktivnosti. Na domaem tritu, kao i na Ericssonovu tritu, takoer je zabiljeen pozitivan trend. (K. B.) l i certifikati ISO 9001 i ISO 27001, a IT resurse za Flex IT osigurava izuzetno snana i pouzdana informacijska infrastruktura. (E. J.) l

iroka paleta preklopnika (switch), VPN usmjerivaa (router) i VoIP centrala (IPPBX) za manje i srednje tvrtke

Tehnikim mogunostima bogata paleta preklopnika za tvrtke i telekom operatere.

Porodica inteligentnih pristupnih router/firewall ureaja s tri WAN prikljuka (ADSL2+, Ethernet, 3.5/4G mobilni promet). HW ubrzani PPTP/L2TP/IPSec VPN. Objektni vatrozid te mogunost filtriranja Web/URL/IM/P2P sadraja. Opcionalni dual band WLAN i VoIP. Nadzor i upravljanje prometom.

NIL

MARAND

Javni oblak za zahtjevna okruenja

Slovenska tvrtka NIL, koja spada meu pionire raunalstva u oblaku u regiji i dobitnik je meunarodnog priznanja za inovativno rjeenje u oblaku Office in the Cloud, predstavila je novo rjeenje s tog podruja. Rije je o platformi javnog oblaka za zahtjevne korisnike Flex IT, koja je osobinama negdje izmeu NIL-ovih rjeenja NIL HyperCenter i Flip IT, a po sigurnosti, pouzdanosti i visokoj prilagodljivosti spada u svjetski vrh rjeenja za IaaS i PaaS. NIL na platformi Flex IT moe posluivati kako aplikacije pretplatnika koje su dio njihova zatvorenog informacijskog sustava tako i e-usluge otvorene na Internetu. Odgovarajuu razina usluga osigurava se ugovorom SLA (Service Level Agreement), pouzdanost procesa potvruju

e Zdravlje u Moskvi
Predstavnici slovenske tvrtke Maranda u Moskvi su s tvrtkom IBS, koja spada meu najvee ruske sistemske integratore, potpisali ugovor o uspostavljanju sustava razmjene zdravstvenih podataka e-Zdravlje za stanovnike Moskve. Projekt e omoguiti prijenos elektronikih zdravstvenih zapisa za 12 milijuna stanovnika, kao i upotrebu aplikacije za 130.000 korisnika u svim gradskim bolnicama i svih 780 zdravstvenih ustanova. Projekt je po obimu jedan od najveih i najnaprednijih takvih pothvata u svijetu. Marand e biti partner i u projektu uspostavljanja centralnog e-zdravstvenog kartona, koji e omoguiti brzu razmjenu podataka o zdravlju stanovnika putem platforme Think!EHR, koju su razvili njegovi strunjaci. (E. J.) l

Potpuno rjeenje za manje urede do 30 korisnika koje objedinjava naprednu VoIP telefoniju. Produava ivot postojeih starih analognih i ISDN telefonskih centrala kroz mogunost nadogradnje naprednim VoIP funkcijama poput Smartphone integracije.

Traimo prodajne partnere

Rapska 42, 10000 ZAGREB Tel. (01) 3665-788, Fax. (01) 3667-119 E-pota: prodaja@iki.hr, http://www.iki.hr

MREA lipanj 2013.

19

SLIKA MJESECA

Dell u du
20

Tvornicu European Manufacturing Facility Poland nedavno su posjetili Dellovi partneri i novinari iz nae regije. Cilj je bio upoznati se s proizvodnim pogonom, organizacijom rada te uslugom i podrkom korisnicima u sredinjoj i istonoj Europi, ija se trita opskrbljuju iz ove tvornice. EMFP je otvorena 2008. godine, a nalazi se u du, treem po veliini poljskom gradu (nekih 130 km udaljenom od Varave). Ta je lokacija odabrana jer je usred Poljske, pa je pogodna ishodina toka za opskrbu svih trita koja se nalaze u okruenju. Kao

lipanj 2013. MREA

razlog odabira lokacije spomenuta je i bogata ponuda mladih strunjaka: naime, d je izmeu ostaloga i veliko sveuilino sredite. Tek su na kraju navedeni moda i najvaniji poticaji: bescarinska zona te velika spremnost lokalne i sredinje vlasti da se ovakav jedan projekt potpomogne kroz razne olakice i ulaganja u infrastrukturu, koje uope nije bilo prije gradnje ovoga pogona. A vjerojatno nije zanemariv ni detalj da je Poljska sa 40 milijuna stanovnika sasvim respektabilno trite sama po sebi. Tvornica ima povrinu od 37 tisua kvadratnih metara, kotala je 292 milijuna dolara, a zapoljava 1.200 radnika. Upotpunjujui

program Dellova proizvodnog pogona u Irskoj, tvornica u du sklapa prijenosna raunala Latitude i Inspiron, razne vrste desktop PC-ova (meu njima su i u nas vrlo cijenjena Alienware raunala), radne stanice te servere. Zanimljivo je da se u sklopu tvornice nalazi i datacentar, koji prua usluge i vanjskim korisnicima, a jedan je dio zaduen i za pruanje podrke samoj proizvodnji. Naravno, cijeli centar baziran je na Dellovim serverima. U dosadanjih pet godina rada Dellova tvornica u Poljskoj proizvela je 20 milijuna raunala. (M. R.)
MREA lipanj 2013. 21

Mrea na terenu WinDays 13 - Umag

Trinaesta srea
Novo mjesto, puno poznatih lica, kraj travnja, tradicionalan jedan kini dan i gomila tehnologije isprepletene biznisom. Ukratko - WinDays
Domagoj Pavlei

patija, Rovinj, Umag. Ti su gradovi dosad ugostili najveu IT konferenciju u regiji. Prvi ak devet puta, drugi tek tri, a Umag je ove godine prvi put bio domain ove konferencije. Nakon trogodinjeg gostovanja u bivim tvornikim halama, koje ni pristojne toalete nisu imale, WinDaysi su se vratili u hotelsku atmosferu koja je neupitno bolja i primjerenija ovakvu skupu iako je sve to skupa jo uvijek daleko od onoga na to smo navikli preko granice. Pravi kongresni centar u Hrvatskoj ne postoji, Hala u kojoj se odralo otvaranje konferencije i sredinja sveanost to i nije tako loe jer bi se vjerojatno nalazio u Zagrebu, gdje bi Ove godine taj je networking dobio i do- poruke. Naravno, nije cilj stvoriti jo jednu WinDaysi imali najmanje smisla. Naime, jedan je od glavnih aduta ove konferencije datnu dimenziju u obliku Poslovne mree, drutvenu mreu, nego pojednostaviti prvi druenje (ili da budemo kul: networking), koja je bila najvea novost ovogodinjeg kontakt izmeu sudionika - bilo da dogoa morska atmosfera, udaljenost od ureda WinDays portala (inae responzivnog - to vore susret tijekom konferencije, bilo da se te kombinacija ozbiljnih i zabavnih sadr- znai da je odlino izgledao na ureajima nakon konferencije ostane u vezi, razmiaja pravi su recept za sklapanje novih svih veliina i oblika, od mobitela do ve- jene kontaktne informacije ili jednostavno poznanstava, poslova i ideja. To se vani likih ekrana). Radi se o jednostavnoj bazi zahvali na ugodnom drutvu. Takvo je to puno tee nalazi, unato vrhunskim kon- podataka svih sudionika konferencije (koji ve uobiajeno na stranim konferencijaferencijskim prostorima koji istovremeno to eksplicitno nisu iskljuili prilikom prija- ma, pa nam je drago da je trend zaivio mogu znatno bolje ugostiti barem deset ve) koju smo mogli pregledavati i pretra- i kod nas - zaista bi bilo zanimljivo znati ivati te meusobno razmjenjivati kratke koliko su to ljudi u praksi koristili. WinDaysa.

Klasina atmosfera na predavanjima, ponovljena oko 130 puta

22

lipanj 2013. MREA

Opatija nam je nudila vrlo ratrkane konferencijske prostore unutar grada koji ivi u svako doba godine. Rovinj je sve skupio na jednom, manje reprezentativnom mjestu, a mrtvi grad i hoteli za smjetaj zahtijevali su etnjicu (ili nekima vonju brodom). Umaka lokacija nudila je prijevoz vlakiem do zamrloga grada, a sve se dugo dogaalo unutar hotelskog kompleksa Katoro. Najvei dio dogaanja odradila su dva vrlo ugodna hotela (Melia Coral i Sol Garden Istra) sa svojim ugodnim no ponekad premalim dvoranama. Otvaranje i sredinja sveanost odigrali su se u hali u blizini, dok su veernje zabave bile u bez sumnje najloijem objektu - diskoteci. Navikli na rovinjski sve na jednom mjestu, udaljenost izmeu dvaju hotela (itaj: dvorana s predavanjima) moe se initi kao gnjavaa, no vrijeme se pobrinulo da to bude ugodna etnjica na proljetnom suncu, idealna aktivnost nakon 45-minutnog sjedenja. Naravno, esto se dogodilo da putem sretnete nekoga tko e vas odvui na kavu, no sve to ide u rok slube. Sve u svemu, novom smo lokacijom prilino za-

dovoljni, no ima prostora za poboljanja ako WinDaysi i sljedee godine ostanu na istom mjestu. Za razliku od mjesta dogaanja, koncept konferencije nije se znaajno mijenjao. Sve je krenulo u ponedjeljak ceremonijom otvaranja koja je, uz nekoliko pozdravnih govora ljudi iz domaeg Microsofta, zapravo bila jedan veliki demo u kojem se doaralo zato Microsoft pria da se transformira u kompaniju usluga i ureaja. Na primjeru zamiljenog poduzea Kontozo d.o.o. prikazali su se scenariji s uslugama Office 365, Intune, Azure IaaS te s ureajima sa sustavima Windows 8 i Windows Phone 8. Kao lag na torti, nasumino odabrani dobrovoljci iz publike s pozornice su i odnijeli spomenute ureaje (sponzora Samsunga) u trajno vlasnitvo. WinDayse tradicionalno prati Ove godine smanjen je broj predavanja - umjesto paralelnih osam, ove smo godine mogli birati izmeu est ponuenih tema istodobno, ali i tako se esto dogaalo da se vremenski podudara vie njih koje su nam se inile zanimljivima. Predavanja su se nizala od jutra do kasnih veernjih sati cijeli utorak i srijedu te etvrtak do sredinje sveanosti koja ve poslovino spaja tehnoloki i poslovni dio konferencije. WinDaysi su naime, kao i prolih godina, zapravo dvije konferen-

Developeri i sistemai

i posebno izdanje naeg asopis aWinDays Mrea, 100 stranica nak rcanih mudrolijama iz Microsoftova svijeta
cije u jednoj - vea i tehnoloka, koja traje prva etiri dana u tjednu, te poslovna, koja se preklapa sa zadnjim danom tehnoloke i ima samostalni petak (vie o poslovnom dijelu moete itati u zasebnom tekstu). Prve dane, osim masovnih ceremonija, obiljeili su i strani gosti predavai koji su ove godine oduevili sve prisutne. Tu prvenstveno mislimo na sigurnosnu strunjakinju Paulu Januszkiewicz, web gurua Madsa Kristensena i konzultanta Marka Minasija, ali i regionalne gastarbajtere u Redmondu kao to su Miha Kralj, Miro Juri i Hrvoje Benko. Naravno, ovo je samo vrh sante - za detalje, da ne troimo prostor, preporuujemo prouavanje sadraja na www.windays.hr/raspored. Sadraj same konferencije uvijek je teko komentirati jer uzorak predavanja na kojem fiziki moemo biti nije uvijek reprezentativan, no generalno - ove nam se godine sadraj inio kvalitetnijim nego do sada. Dosta vrlo atraktivnih predavaa, domaih i stranih, i stroa selekcija (uslijed

Bilo kuda, ploice svuda - u rukama hostesa postaju trodimenzionalne kocke

ZABAVNI SADRAJI
Bogati zabavni sadraji nisu izostali ni na novoj lokaciji, koja je ve i samim time bila osvjeenje. U Hotelu Sol Garden Istra bio je smjeten uobiajeni kutak s par Xboxova i Kinecta spojenih na televizore, ali nije bila ba velika navala. Nimalo intimna atmosfera (prolaz izmeu recepcije i liftova) malo je koga privukla. Adrenalinski park, smjeten u oblinji park (ba udno, jelda?), ve je bio neto vei izazov, posebice jahanje mehanikog bika. Oni najuspjeniji dobivali su kaubojske eire, koje su sljedeih dana ponosno nosili na glavi. Podosta zanimanja izazvale su utakmice polufinala Lige prvaka, a kako je sretnim spletom okolnosti HT bio jedan od sponzora konferencije, nije bilo problema s osiguravanjem signala MaxTV-a, koji se mogao gledati na vie televizora. Najatraktivnija je pozicija bila u prostoru uz bazen Hotela Melia Coral, gdje je prijenos iao preko HD projektora, a oni koji se nisu dokopali mjesta u loi (tj. unutra) sjedili su vani na terasi i pratili prijenos kroz staklene stijene. Sredinje mjesto zabave ipak je bila WD13 Diskoteka, nedaleko Hotela Melia Coral, u kojoj se svaku veer neto dogaalo. U pravilu bi oni koji bi prerano doli i prebrzo otili sutradan sluali koliko su toga propustili. Ali jednu je stvar malo njih ignoriralo, a to je bio nastup (treeg dana, odnosno noi, konferencije) Gorana Bareta i Majki. Legendarni vinkovaki rock sastav oduevio je publiku, a Bare je u svom stilu lienom bilo kakvog dodvoravanja i podilaenja publici zadovoljio i one podozrivije. Bio je to vrhunac zabavnih zbivanja na ovogodinjim WinDaysima, koji se nastavio veselim partyjem do sitnih sati. (M. R.)

MREA lipanj 2013.

23

Mrea na terenu WinDays 13 - Umag

Besplatne trosatne radionice, za one koji su eljeli zaista dubinski ui u neku problematiku Razvojni inenjeri imali su uvodno predavanje sastavljeno od est desetminutnih demoa

WinDaysi su i ove godine odrani pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike, na slici u drutvu direktorice WinDaysa Dubravke Salopek i Ivana Vidakovia, direktora Microsofta Hrvatska
manjeg ukupnog broja predavanja) uinili su svoje, a oito je na razinu predavanja utjecala i jedna novotarija - back to basics predavanja. Ideja je bila ponuditi poetnika predavanja o svim relevantnijim podrujima (proizvodima, uslugama, konceptima) iz Microsoftova miljea kako bi sudionici mogli nabrzaka pohvatati osnove neega to su dosad svjesno ili nesvjesno izbjegavali. Openito je na konferencijama dobra fora ii sluati neto o emu pojma nemate (jer ono to aktivno pratite ionako znate), a na ovim ste predavanjima bili sigurni da e biti prilagoena vaem neznanju. Uzmemo li u raunicu da su ta predavanja odradili vrhunski domai strunjaci za pojedina podruja, puni iskustva i praktinih primjera, a esto i bolno iskrenih komentara, vjerujemo da e ovaj koncept ostati i narednih godina. Osim predavanja, na rasporedu su bile i radionice. Forma koja se prolih godina pokazala odlinom ove je godine neto izmijenjena - radionice su produene na tri sata, a teme su bile neto specifinije i konkretnije. Sajamski dio konferencije ove je godine sveden na minimum. Velika hala sa

Software Startup Akademija

Nakon osvojenog Imagine Cupa studenti splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i zagrebakog Fakulteta elektronike i raunarstva ostvarili su jo jedan zavidan uspjeh svojim projektom AuThink, pobijedivi u finalu Software Startup Academy. S preko 600 studenata iz svih krajeva Hrvatske i 22 tima koja su se borila za ulazak u finale, pet najboljih predstavilo se strunom iriju koji su sainjavali predsjedavajui Drako Ivanievi, voditelj odjela za promociju razvojne platforme i poslovnih rjeenja u Microsoftu Hrvatska; Tomislav Tipuri, specijalist za tehnologiju u Microsoftu Hrvatska; Adis Jugo, Technology Advisor i Lead Architect tvrtke PlanB; te Luka Abrus, direktor tvrtke 5 Minuta. Osnovna je namjena rjeenja AuThink pomoi rehabilitaciji djece s autizmom, pomaui na zabavan i intuitivan ali i struno pripremljen nain roditeljima i terapeutima putem web i mobilnih aplikacija. Tim rjeenja AuThink prvim mjestom ostvario je potporu za implementaciju rjeenja u iznosu od 40.000 kuna, a svih pet timova koji su imali priliku boriti se u finalu dobilo je mogunost sudjelovanja na Shift konferenciji, koju podrava Microsoft, od 22. do 24. svibnja u Splitu. Bit e to prilika za prezentaciju projekata i rjeenja i suradnju s dvadesetak vrhunskih predavaa i mentora iz regije i svijeta te natjecanje za bespovratna sredstva za razvoj projekta u iznosu od 10.000 amerikih dolara. (M. R.)

Popusta nam dajte!

24

lipanj 2013. MREA

WinDays13 Business

Profesor Stephane Garelli na okruglom stolu o konkurentnosti

Nada umire zadnja

Sretni korisnici telefona s Windowsima Phone 8 mogli su instalirati slubenu WinDays aplikaciju, dok su korisnici Sedmice i ostalih platformi istu funkcionalnost imali zahvaljujui responzivnom WinDays portalu
tandovima nazivno je smanjena u formu Pametne kue - no moramo priznati da smo zaista oekivali pametnu kuu. Umjesto nje, vidjeli smo i dalje tandove razliitih sponzora koji su izlagali stvari koje u kui moete imati, poput raunala, tableta, telefona, televizora - i perilica. Sve u svemu, sajam ko sajam - nita posebno. Da ga nije bilo, gotovo da ne bismo ni primijetili - nedostajale bi nam moda samo kokice koje su dijelili na ulazu i kao mjesto na kojem se mogla pogledati utakmica (v. okvir uz tekst; autor ovog dijela teksta pojma nema tko je i zato igrao). Sve u svemu, WinDaysi nas teko mogu iznenaditi - oni su sad ve dugogodinja konstanta bez drastinih potresa i promjena. Svake godine nastoji se napraviti neka izmjena, unijeti nekakva svjeina i osvjeiti koncepcija, no u sutini su to i dalje WinDaysi koje pohaamo ve 13. godinu zaredom i koji su ve 13. godinu najvee regionalno okupljanje IT strunjaka (ove godine sudjelovalo ih je oko 1.500). Nova lokacija uvijek je kakljiv imbenik - svaka ima svojih prednosti i mana, no konanog smo dojma da je Umag opravdao oekivanja dugogodinjih, ali i novih polaznika, te se ne bismo bunili kada bi mu se pruila jo koja prilika. A ako i nee - nemamo nita protiv seljenja konferencije svake godine, ako to bude trend; barem smo mi informatiari navikli na promjene.
Sa zadnjega dana WinDaysa posebno bismo izdvojili dva predavanja: ono Silvije Gradeak - Inovacijsko istraivanje: suradnja znanosti i gospodarstva - te ono poznatog znanstvenika dr. Ivana ikia - Kako uspjeno povezati biznis i znanost. Oba govore o istome - povezivanju znanosti s novcem, odnosno uvjeravaju domai biznis da od toga mogu imati koristi i znanost i biznis. Gradeakova je dala pogled na ovu tematiku iz amerike perspektive, tonije s bostonskog MIT-a, koji ima vrlo detaljno razraene sustave za suradnju s biznisom, od ega, ini se, svi imaju koristi. Kome se uinilo da je predavanje forsiralo tezu obavezne komercijalizacije znanosti i znanstvenika, zgodno je kao protutea dolo kasnije ikievo predavanje na vrlo slinu temu, ali iz europske, tonije njemake perspektive. I ondje industrija i biznis openito uvelike ulau u znanost i znanstvena istraivanja, ali i drava, gradovi i savezne drave, to iki jako podrava, ali i napominje: ovo ne treba znaiti da svaki znanstvenik treba komercijalizirati svoj rad i suraivati s industrijom. I onaj tko to ne radi, a bavi se istim znanstvenim radom, i dalje vrijedno radi svoj posao i doprinosi napretku znanosti i boljitku drutva. Bitno je imati na umu i takvo razmiljanje, posebice u naem drutvu sklonom krajnostima, gdje je sve vie onih koji isti znanstveni rad bez njegove monetarizacije smatraju ostatkom socijalizma. Svima koji lamentiraju o ostacima socijalizma - a kojega, usput, nema ve 23 godine - stasala je itava jedna generacija koja ga nije ni ula ni vidjela; a onima koji neutjeno aspiriraju prema tom nekom idealnom kapitalizmu kojeg nikako doekati, mali savjet: posluajte poruke s predavanja Stephanea Garellija. Ovaj je (kau) vodei svjetski autoritet u podruju konkurentnosti. Istaknuo je da se Hrvatska nakon 1. srpnja ne treba koncentrirati samo na zemlje Europske Unije jer trita u razvoju u Africi, Aziji i Junoj Americi nude puno bolje prilike za izvoz i rast gospodarstva. Iako s negativnim brojkama i kriznim globalnim trendovima, profesor Garelli s IMD-a zakljuio je predavanje optimistinom vizijom budunosti. Hrvatska je mala drava, ali to je konkurentska prednost jer uz dobru politiku moete vrlo brzo vidjeti rezultate promjena, poruio je profesor. Dakle, zemlje s kojima smo promptno i bez ikakva razloga raskinuli sve veze koje smo imali jo iz bive drave ipak su naa nada za izvoz. Moda e nekoga zauditi da je Garelli uoio da njemaki, engleski ili talijanski potroai i vlade uglavnom ne namjeravaju kupovati hrvatske automobile, zrakoplove ili rakete. Jer ih nemamo. Za sada jo uvijek moemo izvoziti ono to zemlje u razvoju jo uvijek trebaju: generatore, lokomotive, graevinsku opremu i mehanizaciju - i to bi bilo to. Zar je potreban stranac da u par minuta predavanja objasni ono to je vidljivo na prvi pogled? Kau da je prava dijagnoza pola terapije. Pitanje je: to uraditi kada nema nikoga tko bi proveo terapiju, ve bi je stalno odgaao? Oito je da nama nije problem ni socijalizam (ni njegovi tobonji ostaci) ni kapitalizam (ili njegov manjak), ve jednostavno - glupost. Nismo u stanju shvatiti svoje mjesto u svijetu, objektivno procijeniti svoje mogunosti, bez patetinog idealiziranja ili isto tako patetine autoflagelacije i samoponiavanja. Jednom kada shvatimo gdje smo i kakvi smo te gdje bismo i kakvi bismo eljeli biti, treba napraviti radni plan. Bez parolaenja o ostacima socijalizma, to je postalo isprika za sve, ve s jasno postavljenim mjerljivim smjernicama i fokusom na opipljivo umjesto metafizikoga. Ipak, moda je tona i jedna druga, neformalna dijagnoza: da nam jo uvijek nije dovoljno loe da bismo se prihvatili stvarnih promjena i rada na sebi. Oekujemo da se i taj problem brzo ispravi. (D. Gali)

MREA lipanj 2013.

25

mrea na terenu Combis Government Day

Prioriteti javnog sektora

Posao javnih slubi treba biti javan i objavljen na Internetu, a one meusobno moraju u potpunosti dijeliti i koristiti podatke i dokumente potrebne graanima
Zvonko Pavi rei Dan tehnologija namijenjenih radu dravne uprave i tvrtki javnog sektora, Combis Government Day, odran je poetkom svibnja u organizaciji najveeg hrvatskog sistemskog integratora - tvrtke Combis, tvrtke IBM Hrvatska i naeg asopisa Mrea. Konferencija je odrana u Muzeju za suvremenu umjetnost u Zagrebu. Tema konferencije, koja je okupila oko stotinu sudionika, bila je modernizacija postojeih IT resursa u javnom sektoru, unapreenje poslovnih procesa i ostvarivanje kvalitetnije dostupnosti javnih servisa. Combis je povodom Combis Govern ment Daya proveo istraivanje meu sudionicima dogaanja te neto vie od 1.000 posjetitelja portala Bug On Line vezano uz prioritete javnih slubi za 2013. godinu. Zanimljivo je bilo otkriti koje su podudarnosti odnosno razmimoilaenja u miljenjima ispitanika. Primjerice, sudionici Government Daya na prvo mjesto prioriteta postavili su unapreenje poslovnih procesa, dok je itateljima Bugova portala na samom vrhu povezanost podatkovnih infrastruktura, rekao je Perica andi, Combisov voditelj prodaje za dravnu upravu i javni sektor. Modernizacija postojeih IT resursa te kvalitetnija dostupnost javnih servisa u oba istraivanja kotiraju vrlo visoko te su se nale meu prva tri prioriteta. Pogledom na ove rezultate dolazimo do zakljuka kako svi razmiljamo slino, i predstavnici javnog sektora i dravnih slubi i ira javnost, to je vrlo pozitivno
Prioriteti u javnim slubama za 2013. godinu u Hrvatskoj prema miljenju ispitanika na BUG ONLINE
Konsolidacija podatkovnih infrastruktura Kvalitetnija dostupnost javnih servisa Modernizacija postojeih IT resursa Unapreenje poslovnih procesa Virtualizacija Upravljanje IT sustavima Cloud Computing (SaaS IaaS Paas) Sigurnost Kolaboracijske tehnologije 0%
3% 3% 2% 2% 1% 33% 26% 18% 12%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

Izvor: Bug.hr, N=1098, provedeno od 18. 04.-25. 04. 2013. g.

Rezultati ankete s Bug On Linea

Sudei prema anketama o ICT prioritetima javnih slubi, koje su provedene meu sudionicima konferencije i posjetiteljima portala www.bug.hr, kad je rije o javnom sektoru korisnici, a to znai graani, pokazuju veu potrebu za uslugama, dok su informatiari u dravnoj upravi i javnim tvrtkama usmjereniji prema infrastrukturi, Perica andi, Combisov voditelj Miroslav Maari, ef informatike u prema samim tehnoprodaje za dravnu upravu i javni KBC-u Zagreb logijama. To stanje sektor duha i transformacijer nam pokazuje da se slaemo oko smje- ju koju treba provesti opisao je jedan od ra u kojem elimo ii, odnosno cilja koji glavnih govornika Combisove konferencije nastojimo postii. Stoga danas predstavlja- Government Day Miroslav Maari, ef inmo teme koje je hrvatska IT zajednica ve formatike u KBC-u Zagreb i jedan od vodeprepoznaka kao prioritetne u 2013. godi- ih IT strunjaka u segmentu zdravstvenih ni, a visokoprimjenjive upravo u javnom javnih usluga. Potrebno je osigurati e-sersektoru i dravnoj upravi, komentirao je vise koji e se bazirati na dva jednostavna andi. naela: da sav posao javnih slubi bude javan i kao takav objavljen na Internetu te da javne slube meusobno u potpunosti dijele i koriste podatke i Stanje ICT-a dokumente potrebne graanima. Tri crtice iz dijagnoze doktora Maaria o stanju ICT-a u javnom sektoru: Na konferenciji Combis Government Day predstavljena su upravo ona rje Ima li koja javna institucija Javne slube trebaju Nikakav servis nee enja koja stvaraju preduvjete za tranjedinicu koja se brine o funkcionirati ako infrastruktura promijeniti stanje svijesti i sparentnost javnih usluga i omoguuju upravljanju poslovnim ne radi. to vrijede vrhunski transformirati se od doivljaja uinkovitu povezanost organizacija. procesima? Zato je tako serveri ako nema aplikacija sebe kao vlasti u istinski servis Primjerice, rjeenja za automatizaciju mizeran postotak anketiranih korisnih graanima? to vrijedi graanima. To je teak i sloen procesa te ona za zatitu i sigurnost dao vanost kolaboracijskim optika u svakom selu ako slui proces, no u njemu ICT moe sustava i podataka. Govorilo se i o pritehnologijama? Zato to kod samo pretraivanju Interneta biti od ogromne koristi. vatnim cloud uslugama, a predstavnici nas svatko radi u svojem i gledanju nogometa iz liga tvrtke IBM predstavili su najbolje regidvoritu; nikoga ne zanima petice? Dakle infrastruktura onalne primjere koritenja EU fondova suradnja. samo omoguuje svrhu - servis! u informatike svrhe.

26

lipanj 2013. MREA

mrea na terenu IFA Global Press Conference 2013, Sardinija

Era smartfona i fotoaparata

Dragan Petric

IFA, najvei europski sajam potroake elektronike, na Sardiniji je predstavila ovogodinje izdanje ove goleme manifestacije, najavivi preko 10.000 premijera novih IFA Girl - prepoznatljiva crvenokosa maskota najveeg europskog sajma potroake elektronike objavila je proizvoda datume ovogodinjeg sajma - odrat e se od 6. do 11. rujna
Reeno je da pada i prodaja prijenosnika, dok su tableti i smartfoni u porastu, pa se oekuje da e u 2014. godini biti prodano preko milijardu smartfona u cijelom svijetu te preko 250 milijuna tableta. Broj novih televizora koji e biti prodani iste godine GfK procjenjuje na oko 200 milijuna. Zanimljivo je da raste jo jedna, manje propulzivna kategorija, a to su e-itai, dok istovremeno rapidno pada prodaja PC raunala.

Milijarde gubitaka

a drugom najveem mediteranskom otoku, egzotinoj Sardiniji, Messe Berlin, organizator IFA-e, najveeg europskog sajma potroake elektronike, odrao je sredinom travnja globalnu tiskovnu konferenciju gdje je predstavljeno ovogodinje izdanje ove izuzetno utjecajne, cijenjene i za industriju novih tehnologija vane manifestacije. Jens Heithecker, izvrni direktor IFA-e, najavio je kako e se u rujnu u Berlinu odrati najvea IFA dosad Jens Heithecker, izvrni direktor IFA-e, govorio je o trendovima te izjavio da oekuje preko 10.000 u industriji potroake elektronike, najavivi manje televizora na premijera novih proizvoda. IFA je inae golemi respekt industrije ste- sajmu, ali vie smartfona kla, izmeu ostalog, upravo spektakularnim premijerama proizvoda koji su istraivanja globalnog trita potroake elekkasnije doivjeli izuzetan trini uspjeh (naj- tronike koje je provela analitika kua GfK poznatiji je, zacijelo, Samsung Galaxy Note). vezano za trendove u potroakoj elektronici Trini trendovi na globalnoj razini, dakako, u Europi, prodaja televizora svugdje drastidiktirat e i sadraj koji e sajam ponuditi no pada. Istaknut je zanimljiv podatak da je svojim posjetiteljima, pa emo tako u Berlinu prodaja televizora i tableta u zapadnoj Europi vidjeti znatno vie smartfona nego proteklih gotovo izjednaena, a u SAD-u je koliina godina i neto manje televizora. prodanih tableta ve nadmaila koliinu proKako je reeno na velikoj objavi rezultata danih TV-a.

Uz ovo, zanimljivo je bilo uti kako je na globalnoj razini trite potroake elektronike u posljednjih godinu dana smanjeno za ak 10 milijardi eura (oko 12 milijardi dolara). Analitiari za ovo smanjenje krive pogreno koncipiran nain razvoja najveih svjetskih proizvoaa potroake elektronike. Oni, naime, tee poveanju svojeg trinog udjela, umjesto poveanju profita - vanije im je biti to bolje pozicioniranima na ljestvici isporuenih ureaja nego na ljestvici zarade, to smanjuje njihov marketinki potencijal te je znaajno oborilo cijenu robe. Danas, primjerice, televizor jednake kategorije i jednake razine tehnoloke suvremenosti kao i televizor iz 2007. godine kota 25% manje. Slian relativno visoki pad cijene doivjela su i prijenosna raunala te ostali tehnoloki proizvodi, dok je, primjerice, cijena automobila iste klase kroz proteklih pet godina narasla za otprilike 25%. Sve to odrazilo se i na koncepciju tehnolokih sajmova kakvi su IFA, ali i CES, najvei rival ovog njemakog showa. Osjetilo se to i na Sardiniji, gdje je IFA jo jedanput istaknula svoje globalne aspiracije i pohvalila se suradnjom s IT sajmom CTIA, koji se odrava u Las Vegasu i koji prijeti CES-u, najveem sajmu potroake elektronike koji se takoer odrava u Las Vegasu, da tom globalnom interakcijom, zajednikim

28

lipanj 2013. MREA

snagama, u jednom trenutku pomrsi konce. Na Sardiniji je IFA otvoreno pokazala svoje namjere po tom pitanju, a njezini podupiratelji kao to je Samsung govore u prilog da takve prijetnje nisu bez osnova.

Samsungova dominacija

Tradicionalno se na konferenciji predstavljaju i partneri sajma, pa su ove godine naznaku noviteta predoili Philips, Kobo, DeLonghi, Siemens, Loewe, Miele, Samsung i drugi. Ipak, najvie pozornosti izazvala je prezentacija Samsunga, iji su predstavnici vrlo zorno na Sardiniji doarali kako i ove godine planiraju dominirati IFA-om. Vrlo otvoreno, obeali su spektakularne premijere novih proizvoda. Iako nisu htjeli precizirati to tono predstavljaju za berlinsku tehnoloku fetu, njihovi prologodinji nastupi daju nam naslutiti da e upravo tamo biti predstvljen Galaxy Note 3 ili moda ak predstavnik neke posve nove kategorije proizvoda, kao to je na zadnjoj IFA-i bila predstavljena Galaxy Camera Na prezentaciji koju su odrali na IFA-inoj konferenciji, meutim, Samsungovi su predstavnici naglasak stavili na televizore, otkrivi da e u Berlinu premijerno pokazati UHD (Ultra HD, odnosno 4K) televizore s nekoliko veih i nekoliko manjih dijagonala ekrana od one koju je imao model predstavljen u sijenju u Las Vegasu, na CES-u. Nakon 3D-a i Smart TV-a, Samsung je shvatio da se te novotarije ba i nisu najbolje primile kod konzumenata koji uglavnom i dalje koriste pet do deset godina stare televizore. Dok su im oni dobri, ne namjeravaju ih mijenjati dok se ne pojavi neki bolji mamac od spajanja TV-a na Internet i trodimenzionalnosti. Umjesto toga, kupce zanimaju velike dijagonale, kvaliteta slike i mogunost gledanja programa na zahtjev. Stoga u Samsungu kreiraju novu liniju televizora koja objedinjuje mogunosti Smart TVa i broadcasta. Oni omoguuju korisniku da pametno odabere program koji mu se svia i koji eli gledati tako da na zaslonu istodobno ima nekoliko programa koji se emitiraju, a po

Samsung je bio najagilniji izlaga na IFA-inoj konferenciji na Sardiniji, najavivi (opet) spektakularan nastup u Berlinu
elji moe prizvati i film iz videoteke, otii na kakvu drutvenu mreu ili pogledati vlastiti videozapis koji je prethodno implementirao u televizor. Jednostavno, korisniku se daje mogunost da gleda ono to eli ili da se igra s mnotvom aplikacija koje mu nudi televizor umjesto raunala. Istodobno, sve na zaslonu televizora moe podeavati putem tableta, a ako ima obiteljske dvojbe to gledati na televizoru, problem moe rijeiti gledanjem drugog programa na tabletu. Tako se Samsung eli pribliiti korisnicima koji se ne odvajaju od klasinog tretmana gledanja televizora i to je nain da ih potakne da upoznaju i druge mogunosti koritenja TV-a. Uz to, Samsung e se orijentirati na stvaranje UHD linije televizora iako su svjesni da sadraji za 4K rezoluciju naprosto ne postoje. Njihov je odgovor: pa to?. Samsung, naime, smatra da e upravo online broadcast postati budunost televizije te da e gledanje TV kanala, pa i videomedija poput filmova na Blu-rayu, korisnici konzumirati sve manje. TV kue doista nemaju moi ni rezona prelaziti na UHD rezoluciju, a ak ni Blu-ray za nju nije kapacitetom dovoljno suvremen, te se oekuje da e UHD televizori doivjeti komercijalni procvat paralelno s komercijalnim procvatom online servisa za distribuciju sadraja, koji je za distribuciju takve rezolucije ipak prikladan. Ne moramo dugo ekati da bismo vidjeli koliko e se ovih predvianja ostvariti - IFA e se u Berlinu ove godine odrati od 6. do 11. rujna, pa ako vam je posao imalo ovisan o tritu potroake elektronike, ovo je dogaanje koje bismo vam svakako preporuili da obiete.

Nagual Sounds

Startupi na IFA-i
Veliki sajmovi potroake elektronike itekako prate trendove u itavom IT-u pa tako publiku privlae i predstavljanjem zanimljivih startupa. Messe Berlin tako je na Sardiniju doveo doista posebnu tvrtku, upravo iz Berlina, nazvanu Nagual Sounds, koja proizvodi istoimenu igru za Microsoftov Kinect. Cilj je igre osvojiti to vie bodova stvaranjem glazbe, s time da se glazba kreira - plesanjem! Kamera na Kinectu, naime, oitava pokrete igraa koji se moe opredijeliti za stvaranje ritma ili melodije. Igranjem u paru mogue je podijeliti uloge u plesnom orkestru tako da lijevi igra pokretima ruku, nogu, glave i ostatka tijela kreira ritam, a desni melodiju, s time da su razliiti dijelovi tijela u oba igraa povezani s razliitim - dakako sintetiziranim instrumentima. to bre, dinaminije, pa ak i gluplje igrai pleu, stvara se uvjerljivija i zabavnija glazba Ekipa iz Nagual Soundsa trai izdavaa koji e stati iza ovog projekta te e pokuati i sami doi do sredstava putem Kickstartera. IFA e im, dakako, biti izvrsna prilika da bre komercijaliziraju ovaj izvanserijski zabavan proizvod. MREA lipanj 2013. 29

Smisao UHD-a

mrea na terenu Infosecurity Europe 2013, London

Puls industrije
Berislav Kuan

Konferencija svake godine ima odlinu posjeenost

Najvee europsko okupljanje strunjaka informacijske sigurnosti privuklo je 12.000 posjetitelja kojima je proizode i usluge predstavilo vie od 320 izlagaa

rajem travnja odran je 18. po redu Infosecurity Europe, najvee europsko okupljanje u industriji informacijske sigurnosti. Kao i inae, konferencija se odrala u velebnom zdanju Earls Court Exhibition Centrea, odlino pozicioniranom uz dvije stanice metroa do kojih se lagano dolazi bilo iz kojeg dijela Londona. Fokus ove konferencije od prvih dana bio je expo, izlaganje velikog broja tvrtki koje se bave informacijskom sigurnou, ali s godinama su se itekako popravili na edukativnom dijelu, pa se sada uz etnju po tandovima moe prisustvovati i velikom broju predavanja.

Rezanje budeta

Uvijek zanimljiva predavanja na Sophosovu tandu

30

U doba kada se budeti reu i sve je tee poslati svoje zaposlenike na konferencije u inozemstvo, vrlo je pozitivno to samo dva sata direktnog leta od Zagreba moete besplatno prisustvovati konferenciji koja je ove godine imala preko 12,000 posjetitelja. Infosecurity Europe vrlo kvalitetno spaja

lipanj 2013. MREA

BSides London
izlagae i predavae te je ba zbog tog svog irokog opsega trenutno jedna od najutjecajnijih svjetskih konferencija u ovom polju. Dvorana u kojoj su smjeteni tandovi tvrtki toliko je ogromna da je ak i meni, sa 10+ godina iskustva posjeivanja ove manifestacije, u jednom trenu radi orijentacije palo na pamet da upalim kompas na iPhoneu. Dakako, malo karikiram, ali bez abecedom odije ljenih prolaza izmeu redova tandova i knjiice s lokacijama izlagaa bit e vam teko pronai tvrtku koju traite. Ove je godine u Londonu bilo prisutno preko 320 izlagaa, a veliina i faktor zanimljivosti tandova bili su proporcionalni veliini tvrtke i konferencijskim budetima. Kada se usporedi ovaj londonski expo s onim u San Franciscu na RSA Conference, mogu rei da si dobro pariraju iako Ameri jo dre primat. Izlagai na sajmu ovog tipa imaju dva cilja: prezentirati tehnologiju te - onaj bitniji - prikupiti to vie leadova skenirajui barkodove na kartama posjetitelja. Za jedan sken negdje ete sjesti i pogledati prezentaciju na tandu, staviti vizitku u izvlaenje nagrada u rangu od iPada do prestinih francuskih ampanjaca, ili pak odvoziti simulaciju Formule 1 u pravom bolidu. Marketinke ruke sigurnosnih tvrtki ovdje imaju irom otvorene ruke, a jedina stvar gdje su dobili limite pred godinu-dvije jesu pravila oblaenja hostesa. Na ovom su planu u Londonu oduvijek bili prilino liberalni; sjeam se da je pred par godina jedna od najveih IT tvrtki u svijetu na svom tandu imala hostese obuene samo u donje rublje.
Tijekom drugog dana konferencije Infosecurity Europe, samo jednu stanicu metroa od Earls Courta, odran je ovogodinji BSides London. Koncept ove u zajednici vrlo cijenjene manifestacije startan je na ljeto 2009. godine. Tada je grupa sigurnosnih entuzijasta uvidjela potrebu za antikonferencijom tijekom lasvegaskog tjedna kada se deavaju DEF CON i Black Hat USA. Velik broj kvalitetnih predavanja nije proao kroz CFP (call for papers) filter za ove kongrese te je BSides kao dodatna manja konferencija postao vrlo zanimljiva alternativa za kvalitetna predavanja i druenje. Od mikrookupljanja koje se odravalo tijekom spomenutih okupljanja u Las Vegasu, pa potom RSA Conference u San Franciscu, BSides se sada odrava u dvadesetak gradova diljem svijeta. Ovogodinji londonski BSides organiziran je na fantastinoj lokaciji: u vijenici okruga Kensington i Chelsea. Kada se vratim tri-etiri godine unazad i sjetim se unajmljene kue s bazenom gdje se BSides Las Vegas odravao za kakvih pedesetak sudionika, itekako se moe primijetiti da je konferencija kroz godine nadmaila sva inicijalna oekivanja organizatora. Ovogodinjem londonskom okupljanju prisustvovalo je vie od 500 ljudi, to je po rijeima organizatora oko 30% vea brojka nego prole godine. Ulaz na BSides potpuno je besplatan, ali se mora unaprijed registrirati i rezervirati svoju kartu. Broj sudionika je ogranien, ali se zainteresirani mogu staviti i na listu ekanja jer se vrlo esto tijekom ranih sati konferencije svima s liste omogui ulazak. Londonski BSides odravao se u dvije paralelne trake, a teme su, kao i inae, vie ciljane za publiku s tehnikom pozadinom. timung na BSidesu potpuno je oputen, a zanimljivo je u publici vidjeti miks ljudi u odijelima i onih s majicama kultnih hakerskih okupljanja kao to je Hackers at Large, odran pred vie od 12 godina. Da vam dodatno demonstriram oputenu atmosferu na predavanjima, spomenut u Stephena Bonnera, partnera u KPMG-u koji je svoje predavanje Make Cyber-Love, not Cyber-War odrao potpuno maskiran, bacajui komade okolade ljudima iz auditorija kada bi sudjelovali u interakciji. Uz slubena predavanja, na BSidesu paralelno ide i unconference, spontana traka gdje ljudi mogu u tom trenu izmisliti temu svog predavanja i odabrati jednu od slobodnih pozicija. Hvalevrijedan je i rookie projekt: predavanja pred malim brojem ljudi gdje zainteresirani mogu uz pomo mentora odrati svoje prvo predavanje i uvidjeti kako se ponaaju pred auditorijem. Praksa je da inae na BSides doe dosta ljudi koji prisustvuju mother konferenciji s kojom je BSides u neslubenom simbiotskom odnosu i definitivno se ovdje mogu upoznati zanimljivi ljudi i posluati odlina i ponekad intrigantna predavanja.

Globalna konferencija

Infosecurity Europe prezentira se kao globalna konferencija, tako da je i ove godine usred expo floora postavljeno nekoliko nacionalnih paviljona. Uz ameriki paviljon, svoje izlagae okupile su Njemaka, Francuska i Rusija. Uvijek se isplati posjetiti ove expo clustere jer se meu njima esto naie

na neke nepoznate tvrtke koje imaju iznimno zanimljive tehnologije. Informacijska sigurnost, kao i cijeli IT svijet, u valovima se fokusira na tehnologije koje su u odreeno vrijeme in, tako da je i na ovom izlaganju fokus bio na poslovanju u oblaku, big data i upravljanje mobilnim ureajima (MDM uz dodatak BYOD fame). Kada govorimo o cloud computingu, proli smo one dane kada se govorilo o vanosti migraciji podataka u oblak: u posljednje je vrijeme fokus na to bolje osiguravanje spajanja prema njemu. Predavanja su podijeljena u nekoliko tra-

Na Infosecurity Europe redovno se dogovaraju novi poslovi

ka, a predavaone su smjetene na rubnim dijelovima dvorane. Keynote Theatre mjesto je gdje se konferencija i slubeno otvorila, kada je Chloe Smith, jedna od ministrica pri kabinetu, okupljenima prikazala to Velika Britanija radi na polju raunalne sigurnosti. Osim politikog dijela keynotea, gdje su se nabrojili svi pozitivni pomaci koje je ova vlada uinila, Smith se fokusirala na potrebu to bolje meunarodne suradnje na ovom planu i poentirala injenicom da su sigurnosni rizici iznimna poslovna mogunost za industriju. Tijekom dva dana konferencije u Keynote Theatreu svoja je iskustva prezentiralo vie od 40 CISO-a (Chief Information Security Officer) iz razliitih sektora. Technical Theatre bio je mjesto u kojemu su se prezentirale studije sluaja vezane za koritenje odreenih tehnologija pri rjeavanju specifinih problema. U susjednom Business Strategy Theatreu fokus je isto tako bio na studijama sluaja, ali s evidentno drugaijom ciljanom publikom. Sva su ova predavanja takoer besplatna, ali imajte na umu da se ispred odreenih izlaganja moe napraviti velik red, a predavaonice ne primaju previe ljudi. Za one koji ne uspiju ui osigurane su otvorene prostorije u kojima se predavanje moe gledati u ivom prijenosu. Cjelokupni je fokus konferencije na poslovnom okruenju, novim tehnologijama i primjenama, tako da raunajte da su i predavanja u tom stilu. Oekujte vie product pitcheva i primjera studija sluaja nego npr. tehnikih disertacija. Infosecurity Europe odlina je konferencija na kojoj se moe osjetiti puls industrije i uvidjeti to je trenutno u fokusu i kojim e putem sektor ii u bliskoj budunosti. MREA lipanj 2013. 31

Case study Virtualizacija obrazovnih institucija

e-Veleuilite

Veleuilite u Karlovcu implementiralo je novi sustav za virtualizaciju servera, aplikacija i desktopa temeljen na platformi Citrix XenDesktop te je time rijeilo probleme koji mue i veinu visokokolskih ustanova u Hrvatskoj
Zvonko Pavi ko je ikad imao iskustva s upra vljanjem i odravanjem informatike opreme na visokokolskim ustanova ma, upoznat je s nizom problema kao to su zastarjela oprema, nedostatak novca za ulaganje u nove tehnologije, manjak ljudi u informatikim slubama, niska razina automatizacije upravljanja sustavom i uo biajeni nedostatak sluha uprave za pro bleme IT odjela. Rezultat je svega toga loe stanje infra strukture i otean rad svima koji se kori ste takvim sustavom. Nabava opreme po principu komad po komad tijekom niza godina dovela je do poveanja trokova odravanja, neefikasnosti i zapravo kon stantnog krpanja kritinih toaka uz stalne hitne intervencije. eljeli smo sustav koji e takve trokove smanjiti i omoguiti nam jednostavnu nadogradnju i irenje resursa sukladno rastuim potrebama Veleuili

Hardver i softver
Projekt je izvela karlovaka tvrtka Open IT koja je implementirala sustav koji pouzdano radi ve vie od est mjeseci. Implementacija je izvedena u suradnji s informatikom slubom Veleuilita u Karlovcu i savjetodavnu pomo strunjaka iz Citrixa, IBM-a i CARNeta. Gledano sa strogo tehnike strane, sredinji IT sustav Veleuilita u Karlovcu danas je utemeljen na dva redundantno spojena IBM-ova posluitelja System x 3650, ureaja za pohranu podataka IBM System Storage DS3500, redundantnih preklopnika te softvera Citrix XenDesktop kojim se virtualiziraju posluitelji, aplikacije i desktopi. Veleuilite je kupilo ukupno 120 licenci, a imaju ukupno 170 raunala na svoje dvije lokacije kojima se koriste studenti, profesori i vanjski suradnici.

Informatika trojka koja je realizirala projekt: Davor Pulez, voditelj prodaje, Open IT; Goran ugelj, voditelj IT slube Veleuilita u Karlovcu; Saa Poznanovi, sistemski inenjer, Open IT
32

IBM-ovi posluitelji System x 3650 M4

lipanj 2013. MREA

Open IT - open source sistemski integrator

ta, rekao je Goran ugelj, voditelj IT slube Veleuilita u Karlovcu. Rijetke su ustanove u kojima se do godio sklad izmeu uprave i informa tike i gdje je iz te sinergije proiziao projekt koji je rijeio veinu navede nih problema: olakao je posao lju dima u informatici, uprava je dobila bolji nadzor nad cijelim sustavom, a unato relativno velikom poetnom ulaga nju dugorono se moe govoriti iskljuivo o utedi te veoj sigurnosti pohranjenih podataka. Takav projekt realiziralo je Vele uilite u Karlovcu. Ljudi u toj obrazovnoj ustanovi eljeli su iskoristiti nova dosti gnua u virtualizaciji desktopa i aplikacija, postii optimalnu iskoristivost hardverskih resursa te tako dobiti IT sustav koji bi ko risnicima omoguio brz i jednostavan pri stup nastavnim materijalima i svim potreb nim aplikacijama koje koristite u okviru kurikuluma. Uz to, predvieno je da sustav pobolja razmjenu informacija izmeu studenata i profesora te olaka povezivanje s drugim obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj i svije tu. Veleuilite u Karlovcu eli svojim stu dentima uvijek pruiti vie pa smo uveli moderan informatiki sustav koji omogu uje ne samo kvalitetnije studiranje ve i kvalitetnije i bolje funkcioniranje samog Ve leuilita, rekao je prof. dr. sc. Branko Wa sserbauer, dekan Veleuilita u Karlovcu. Manjak budeta Veleuilite u Karlovcu doveo je u situaciju u kojoj su bili primo rani kupovati po nekoliko novih rauna la mjeseno, to je s vremenom dovelo i do sve veih komplikacija pri odrava nju. Slino je bilo i sa serverima. Pitali su nas to da rade sa starim raunalima, moemo li novi sustav postaviti tako da u njemu maksimalno iskoristimo to vie postojee stare opreme, kae Davor Pu lez, voditelj prodaje u tvrtki Open IT. Stara raunala pretvorena su u mrene klijen
Karlovaka informatika tvrtka Open IT specijalizirana je za open source rjeenja, cloud platforme, virtualizaciju, gradnju mini podatkovnih centara, planiranje, projektiranje i implementaciju informacijskih sustava, komunikacijska i mrena rjeenja, VoIP , konsolidaciju servera, web CMS rjeenja i odravanje sustava. Open IT osnovan je prije sedam godina i posluje veinom na prostoru sredinje Hrvatske. Reference su im nekoliko desetaka srednje velikih i manjih tvrtki s tog podruja te niz javnih i akademskih ustanova. Od slinih projekata tvrtka Open IT implementirala je virtualizaciju Linux desktopa za potrebe posjetioca Gradske knjinice Ivan Goran Kovai u Karlovcu i korisnika Studentskog centra Karlovac.

Sklad uprave i informatike

te iz kojih su izvaeni diskovi. Takvi klijenti sada preko mree po diu posebno prilago en mini Linux OS koji putem Citrix Recieve ra dostavlja korisniku desktop i aplikacije te mu omoguuje pristup podacima. Veleuilite je tako ponovno isko ristilo i znatno ubrza lo rad stotinjak starih raunala koja bi inae bila otpisana. Projekt je odraen u vie faza tijekom ne koliko mjeseci. U prva dva mjeseca imple Citrix XenDesktop mentirane su stavke iz ugovora. Prilikom prebacivanja korisni kih podataka sa starih raunala (oko 1 TB podataka) naili smo na nekoliko problema koji nisu bili opisani u samoj natjeajnoj dokumentaciji pa smo ih rjeavali u hodu. Primjerice, pojavile su se razne nekompa tibilnosti s odreenim grafikim i mrenim adapterima. Tu je dosta vremena potroeno na istraivanje svakog pojedinog sluaja i nalaenja rjeenja jer smo htjeli iskoristiti maksimalni broj starih raunala. Posao je zahtijevao i rekonstrukciju po stojee mree te prebacivanje vie fizikih i virtualnih servera u novi sustav, kae Saa

Prilagodbe u hodu

Poznanovi, sistemski inenjer u tvrtki Open IT. Rjeenje postavljeno u Veleuilitu u Karlovcu usporedivo je s cijenom stotinjak osobnih raunala standardne konfiguracije, a oni su za tu cijenu dobili suvremeni sustav koji im omoguuje laku i bru dostupnost desktopima, aplikacijama i podacima, ne ovisno o tipu korisnika, ureaju i lokaciji. Postignute su velike utede, a vjerujemo da Veleuilite u Karlovcu tijekom sljedeih pet godina nee morati kupovati puno novog hardvera, izjavio je Davor Pulez. Zadaa informatikog odjela Veleuilita bila je edukacija korisnika za rad s novim sustavom. Strunjaci tvrtke Open IT pro veli su edukaciju administratora sustava i nekoliko naprednijih korisnika, a onda se prilo edukaciji zaposlenika Veleuilita, profesora i studenata koji su dobili mogu nost rada neovisno o lokaciji i vrsti ureaja na jednostavan i viedimenzionalan nain. Rjeenja Citrix Xen App i XenDesktop ina e koriste vee tvrtke i organizacije (poput telekomunikacijskih tvrtki i banaka) koje si mogu priutiti veu inicijalnu investiciju te time smanjiti dugorone trokove. Znaajnim popustima na licence za aka demske ustanove ovakva rjeenja postaju isplativa i takvim korisnicima, kae Davor Pulez. Prednost je sustava u tome to je osmiljen i dimenzioniran tako da fleksi bilno prati budue potrebe Veleuilita uz minimalna novana ulaganja kroz dui period. Sada imamo mogunosti uvoenja thin client tehnologija umjesto dosadanjih desktop raunala te ostalih tehnologija ko je mogu doprinijeti daljnjem smanjenju trokova nabave i odravanja, zakljuuje Goran ugelj. MREA lipanj 2013. 33

Rad s novim sustavom

Prof. dr. sc. Branko Wasserbauer, dekan Veleuilita u Karlovcu i ve predstavljeni informatiki trojac

Case study Dioniz - automatizirani sustav ocjenjivanja vina

Za sommeliere iz cijelog svijeta

Vinistra je traila informatiko rjeenje koje e pojednostaviti, ubrzati i unaprijediti cjelokupni proces ocjenjivanja vina - i koje e se moi primijeniti i za ocjenjivanje ostalih proizvoda kao to su maslinova ulja, med i rakije iz Istre i Hrvatske
Aplikacija Dioniz - Vinistra je omoguila sudionicima da se vie usmjere na kvalitetu vina, ne na proces ocjenjivanja
Zvonko Pavi

Foto: Danilo Dragosavac

cjenjivanja kvalitete vina na tradicionalnoj izlobi Vinistra dosad su se obavljala na papiru, a ove je godine po prvi put sustav u potpunosti automatiziran. Koriste se tableti i druge vrste prijenosnih raunala, to u konanici ubrzava cijeli proces. Ocjenjivai kuaju vino i unose podatke u aplikaciju. Zanimljivo je da je to jedan od rijetkih takvih sluajeva u Europi jer se sva ocjenjivanja drugdje na kontinentu i dalje rade runo. Sustav je u potpunosti hrvatsko rjeenje, a razvila ga je domaa tvrtka e-computing u suradnji s klasterom proizvoaa vina, Vinistra. Rezultati ocjenjivanja spremaju se u bazu podataka i objavljeni su na nedavnoj 20. jubilarnoj godinjici izlobe Vinistra u Poreu. Ocjenjivai vie ne moraju gubiti vrijeme na zbrajanje listia, ve se ocjene unose u raunala i automatski zbrajaju. Oni se na taj nain mogu posvetiti vinu, a ne tehnici ocjenjivanja, izjavio je Mario Staver, predsjednik ocjenjivake komisije izlobe Vinistra i voditelj studija vinarstva na poljoprivrednom odjelu Veleuilita u Rijeci.

Dioniz - glavna Windows aplikacija

miljenje korisnika
Aplikacija je za nas ocjenjivae bila pravo iznenaenje i moemo rei da je i inae dobro organiziran dogaaj podigla na jednu viu razinu. Prije je ocjenjivaima (svima zajedno) trebalo oko est tisua listova papira za ocjenjivanje i proces upisivanja bio je zamoran. Sustav u aplikaciji sm zbraja ocjene i daje vam mogunost brzog uvida u konani rezultat ostavljajui mogunost korekcije. Drugi vrlo bitan i koristan detalj jest mjera vremena koji vam u svakom trenutku javlja koliko vam je vremena preostalo do sljedeeg uzorka, to svakako doprinosi oputenosti ocjenjivaa. Tu je bitno i to to vie nema bespotrebnog i napornog beskonanog potpisivanja svakog ocjenjivakog obrasca. Sada je to rijeeno digitalnim potpisom sa samo dva klika - izjavio je Davor Bara, jedan od ocjenjivaa na izlobi Vinistra.

Vinistra je traila informatiko rjeenje koje e pojednostaviti, ubrzati i unaprijediti cjelokupni proces ocjenjivanja vina, poevi od prijave i ifriranja uzoraka, preko rasporeivanja uzoraka u komisije i samog ocjenjivanja, pa sve do konanog pregleda rezultata i izrade kataloga. Bilo nam je vano dobiti rjeenje koje e unificirati podatke, stvoriti bazu svih natjecatelja, iskljuiti mogunost zamjene ili gubitka uzorka iz evidencije, dati razraeni nain rasporeivanja uzoraka po danima, komisijama i drugim kriterijima koji se postavljaju kod degustacija vina - rije je o velikom broju sorata i brojnih drugih kriterija koji se moraju potovati kod slaganja redoslijeda vina. Kod rasporeivanja uzoraka postoje striktna pravila struke od kojih u ovdje navesti samo ova: treba paziti da se uzorci rasporeuju po alkoholu od manje alkoholnog vina prema jae alkoholnom; da se najprije kuaju mlada vina pa vina starijih berbi; da se najprije kuaju suha vina pa zatim s ostatkom eera; da se odijele mirna od pjenuavih vina; najprije bijela pa rose pa crna vina i tako dalje, opirno opisuje Staver. Prilikom odabira tvrtke koja e napraviti takvo rjeenje napravljena je analiza veeg broja ponuda. S obzirom na kom-

Prema pravilima struke

34

lipanj 2013. MREA

e-computing
pleksnost informatikog sustava, traili smo partnera koji e moi zadovoljiti zadane kriterije i koji nas moe pratiti i proaktivno djelovati kroz sve faze razvoja sustava. Vizija nam je bila dobiti napredan informatiki sustav koji prati suvremene tehnologije i trendove i koji e dati dodatni znaaj Vinistri, kae Staver. Usto, bilo je vano postii snanu sigurnosnu zatitu podataka, ocjenjivaima omoguiti izravan unos podataka, nadgledanje ocjena tijekom ocjenjivanja i brzu obradu ocjena. Informatiki sustav za ocjenjivanje vina nazvan je Dioniz, a uz navedene funkcionalnosti smanjuje mogunost ljudske pogreke, iskljuuje mogunost zamjene ili gubitka uzorka, smanjuje papirologiju i omoguava detaljan pregled stanja ocjenjivanja. Pri izradi same aplikacije posebno je bilo zanimljivo prevesti proces samog ocjenjivanja, napraviti suelje koje zamjenjuje ocjenjivaki listi i prenosi ga na raunalo te omoguuje praenje ocjenjivanja u realnom vremenu, kae Ervin tifani, suvlasnik u tvrtki e-computing. Na razvoju informatikog rjeenja stalno radi tim od tri programera tvrtke e-computing uz suradnju dva stalna vanjska suradnika. Sinia tifani projektirao je i izradio bazu podataka, a Marko Cerovac osmislio je grafiko suelje aplikacije i pratei dizajn. Najvei izazov za na tim bila je izrada prilagodljivog i viejezinog informatikog sustava koji nee biti usko vezan samo za ocjenjivanje vina, ve e se moi nadograditi i koristiti za ocjenjivanje drugih proizvoda kao to su rakija, ulja, prut, kobasica, kolai i med, kae Elvis Juri, suvlasnik tvrtke e-computing. Edukacija korisnika sustava provedena je postupno, prije svakog pojedinog procesa ocjenjivanja vina i sukladno ovlastima unutar samog informatikog sustava. Naime, dio oko zaprimanja i unosa podataka o uzorcima radi jedan tim, ifriranje i rasporeivanje drugi tim, a sami ocjenjivai spadaju u svoju grupu. Ocjenjivae se educira neposredno prije samog ocjenjivanja jer osim ocjenjivaa iz raznih dijelova Hrvatske na Vinistri prisustvuju i ocjenjivai iz drugih
E-computing je istarska informatika tvrtka, smjetena u Pazinu i Tinjanu, a bavi se prodajom gotovih aplikacija - raunovodstvenih programa za obrtnike i tvrtke te specijaliziranih aplikacija po narudbi korisnika. Odravaju i servisiraju informatiku opremu klijenata, a bave se i prodajom. Budua je orijentacija tvrtke pruanje cjelokupnih informatikih usluga za poslovne partnere. www.e-computing.hr

Prilagodljiv i viejezian

zemalja. Informatiki sustav za ocjenjivanje vina razvijan je na Microsoftovim razvojnim alatima (Visual Studio 2010, kasnije Visual Studio 2012) i sastoji se od glavne Windows aplikacije i dijela za ocjenjivae prilagoenog radu na tabletima napravljenog u ASP.Netu kako bi se aplikacija mogla koristiti na svim tabletima neovisno o operacijskom sustavu. Koritena baza podataka jest Microsoft SQL server.

Sustav nije raen radi komercijalizacije, ve s ciljem unapreenja i poveanja objektivnosti i transparentnosti ocjenjivanja vina. Kako je pored ocjenjivanja vina u sklopu manifestacije Vinistra prije pet godina krenulo i meunarodno ocjenjivanje malvazije Svijet malvazije, koje je ujedno postalo i svjetsko prvenstvo u ocjenjivanju malvazija, zahtjevi za konstantnim unapreenjem i inovativnou sustava ocjenjivanja bili su dodatni motivi za ulaganje u informatiki sustav. Kompjutorizirani sustav ocjenjivanja smanjio je trokove poput dodatne papirologije, veeg broja osoblja i radnog materijala. Projekt je u prvoj fazi financirala Vinistra, dok je za finalizaciju projekta zasluno formiranje klastera Vinistra - klastera za promociju vina Istre koji

Komercijalizacija i statistika

Screenshot aplikacije za ocjenjivae prilagoene tabletima/prijenosnim raunalima

je kroz apliciranje na natjeaje o sufinanciranju uspio osigurati potrebna sredstva za nadogradnju sustava i nabavku dodatne raunalne opreme. to se tie daljnjeg razvoja aplikacije, radi se na proirivanju njenih funkcionalnosti na mogunost ocjenjivanja i ostalih proizvoda koji se ocjenjuju na Vinistri. Sustav je od poetka osmiljen i projektiran tako da bude maksimalno prilagodljiv i da se uz male nadogradnje moe koristiti za ocjenjivanje drugih proizvoda. Usto, u bazi podataka imamo informacije koje smo prikupili na prethodnim izlobama Vinistre pa e biti zanimljivo napraviti dodatne izvjetaje i statistike po godinama. Spremni smo i za komercijalizaciju sustava prema svim zainteresiranih stranama, zakljuuje Staver.

VinIstra
Vinistra, udruga vinogradara i vinara Istre, osnovana je 1994. godine s ciljem pruanja strune pomoi lanovima, boljeg povezivanja proizvoaa, zastupanja njihovih interesa, njegovanja i odravanja tradicionalnih obiaja vezanih uz vinarstvo, bolje prezentacije vina te stvaranja imida istarskih vina kao kvalitetnih i prirodnih proizvoda. Udruga danas broji 121 lana. Vinistra izloba vina i vinarske opreme meunarodna je izloba istarskih vina i opreme za vinogradarstvo i vinarstvo. Izloba se tradicionalno odrava u Poreu. Cilj je Vinistre poveanje kvalitete istarskih vina, promocija vinske kulture i afirmacija vina u Istri i ire. Izloba se sastoji od izlagakog i ocjenjivakog dijela.

Ocjenjivai - Na ocjenjivanju malvazija na Svijetu malvazije ocjenjivai meu prvima u Europi koriste informatizirani sustav ocjenjivanja
MREA lipanj 2013. 35

STARTUP MJESECA
Piu: Hrvoje ari i eljka Tihomirovi

Smar t RM

Samo za tvoje oi
vima nam se ve dogodilo da SmartRM je smo zaalili to smo poslali softver koji neki dokument. Ne mislimo omoguuje sad na onu klasinu situaciju kad ste poruku namijenjenu ljubavnici poslali slanje supruzi, ili obratno, nego na situadokumenata ciju kad ste pravi dokument poslali krivoj osobi - a ona ga je nakon toga nad kojima proslijedila treoj strani I tu nam primatelj ima padaju na pamet neki scenariji vezani uz ljubavnicu, ali da se zadrimo na apsolutnu poslovnoj uporabi: zamislite kako bikontrolu: ste se osjeali da neka dobra ideja na ste ponosni - ili jo gore: rezultat moe koju viemjesenog rada - zavri kod konodrediti kurencije. Upravo to se dogodilo Aleksandru Aleksandar Smiljani, kada e ih i Smiljaniu: njegova je tvrtka na natjeSmartRM koliko puta aj poslala ponudu koja je sadravala tehniki elaborat koji je proprimatelj sloeni slijeen konkurentskoj tvrtki koja je - pogaate - osvojila smjeti natjeaj. Umjesto da snuje o osveti, Aleksandar je tada ideju za startup. pogledati, dobio Tako je nastao SmartRM, koji je odnedavno javno dostua sve te pan i besplatan. Beta verzija za Windowse moe se preuna adresi www.smartrm.com i ako ste imalo zainterepostavke zeti sirani, predlaemo da to odmah uinite jer korisnici koji se mogu se prijave tijekom beta faze uslugu e moi koristiti besplatno mijenjati i - doivotno. Poslovni e se model ubudue temeljiti na freemium naelu, to znai da je osnovna usluga besplatnakon to je na, ali plaat e se napredne usluge, primjerice slanje vie dokument od pet dokumenata mjeseno. Dakako, plaat e samo onaj tko alje dokumente: primatelju je sve besplatno. poslan primatelju Iz ruke u ruku Navikli smo se da fizika dobra mijenjaju ruke (vlasnike) na kontrolirani nain. S digitalnim je dobrima to izvan kontrole, bez obzira na to radi li se o kreativnim poslovima, plod kojih je glazba ili video, ili o poslovnim informacijama - primjerice rezultat rada analitiara koji provedu par mjeseci kod klijenta da bi popisali njegove poslovne procese, ili jo gore: projekt cijelog tima koji radi na reorganizaciji poslovnih procesa u nekoj velikoj tvrtki, i onda dokumenti iscure jer je netko poslao e-mail na krivu adre-

su, kae Aleksandar Smiljani i iznosi jo jedan zanimljiv primjer kako lako povjerljivi podaci mogu dospjeti u krive ruke: Meni se ve triput dogodilo da mi banka poalje ugovor za kredit - koji nisam traio, a ugovor ne glasi ni na mene niti na moju tvrtku. Djelatnik u banci naprosto je poslao ugovor na pogrenu adresu iz adresara. Zabrinutost postoji i u startup zajednici: kad startupi alju svoje poslovne planove investitorima, boje se hoe li oni zavriti u pogrenim rukama. U njihovu je interesu da te planove vide potencijalni investitori, ali i da ih ne pro slijede drugima. Potreba za neim nalik na SmartRM nedvojbeno postoji, no zanima nas jesu li njegovi tvorci odredili koga najvie

Internacionalni poduhvat
SmartRM na svojoj web stranici navodi kontakte u uredima u tri zemlje: SAD-u, Italiji i Hrvatskoj. Ipak, onaj koji se prvi navodi nije glavni. Amerika je tvrtka tu iskljuivo zbog kapitalnih operacija, pojanjava Aleksandar Smiljani. Standardna startup pria: asset je puno likvidniji ako je u Americi. Tamo nema razvoja, ali u sljedeoj fazi, kada budemo investirali u prodaju i marketing, tamo emo morati biti aktivniji jer je tamo trite. SmartRM je spin-off tvrtke Sinapsi koju sam osnovao u Italiji s partnerima; matino trite nam je talijansko, a i prva seed investicija stigla je od talijanskog fonda Dpixel. No kompletan se razvoj dakako nalazi u Zagrebu. A tko je u timu? S talijanske strane, tu je Giacomo Cosenza, koji je i predsjednik amerikog SmartRM-a. U zagrebakoj je ekipi pored mene i Kreimir Sivonik, doktor robotike koji se prebacio na informatiku, a ja sam Aleksandar Smiljani, FER-ovac od davne 1988. godine. Od 1996. godine osniva sam tvrtke Sinapsi, od koje je nastao SmartRM. U timu je jo i moj sin, student tree godine raunarstva na FER-u, koji e ove godine stairati u Facebooku. Dizajn i user experience outsourcali smo UX Passionu, a vanjskom partneru najvjerojatnije emo prepustiti i razvoj mobilnog rjeenja.

36

lipanj 2013. MREA

Savjet buduim startupima

Ne pada mi na pamet nita pametnije od onog to kae Steve Blank: izaite iz zgrade. To to se meni neka ideja ini pametnom, ne znai da je stvarno pametna, a pogotovo ne znai da ima ljudi koji su je spremni platiti. Dakle, izai, s papirom ili PowerPointom, i uvjeri pet ljudi da ti daju jednu kunu za tvoj proizvod. Sa startupom nikad ne znate na emu ste sve dok se krivulja prodaje ne krene naglo uspinjati. Znate li koja je razlika izmeu upornosti i tvrdoglavosti? Vidi se na kraju. Ako ste uspjeli, to je zato to ste bili uporni; ako ste propali, bili ste tvrdoglavi.

zanima takvo rjeenje i tko e ga najlake prihvatiti. U svim komunikacijama postoji jaa i slabija strana, odgovara Smiljani. Klijent je uvijek jaa strana od dobavljaa usluge. Jaa strana mora biti ona koja eli da se informacija zatiti. Uzmimo za primjer javnu nabavu, gdje vi radite cijeli projekt i aljete svoju ponudu tako da se njoj ne moe pristupiti ranije od datuma koji je oznaen za otvaranje ponuda. U tom je primjeru drava jaa strana u komunikaciji i ako ona odlui zatititi podatke i standardizirati pristupni kanal - to je to, SmartRM je prihvaen. Drugi primjer: korporacija treba pripremiti podloge za tender - tehniku podlogu, opis poslova i druge povjerljive dokumente koje treba dostaviti ponuaima kako bi na temelju njih mogu napraviti ponude. Dakako da u ovom primjeru korporacija moe zahtijevati da ti dokumenti budu zatieni. Dakako, SmartRM nije jedini proizvod kojim moemo zatiti povjerljive dokumente koje nekome aljemo. U istu svrhu koriste se stotine razliitih rjeenja za enkripciju podataka, kao to je svojedobno vrlo popularan PGP. Ima proizvoda koji su u direktnoj konkurenciji s nama, slae se Smiljani i bez krzmanja dodaje: Neki nude i naprednije mogunosti. No svi oni imaju mogunost da se dokument izvede na istac: da se zatieni dokument preseli na desktop i tog trenutka prestaje zatita nad njim. Tu je osnovna razlika naeg koncepta: zatieni se dokument ne moe preseliti naredbom save as ili copy/paste. Takav je sluaj primjerice sa zip datotekama zatienih zaporkom: kod njih nije zatien sm dokument (jer kad ga odzipa, moe upotrijebiti save as), nego kanal kojim se on dostavlja. Pitamo ga je li dokument zatien SmartRM-om imun na najjedostavniji oblik kopiranja: pritisak na tipku Print Screen, ali on odmahuje glavom i objanjava nam da to nije bitno. Apsolutna zatita ne postoji: im korisnik smije vidjeti dokument, on moe nainiti i kopiju; ako nikako drugaije, moe ga usnimiti fotoaparatom. Dodue, i od toga se moe zatiti kombiniranjem s watermarkom jer se onda vidi tko je i kada snimio dokument. Ali poanta je prie da je ovakva zatita jo uvijek bitno bolja od onoga to danas koristimo, a to je nikakva zatita. Zatita, dakle nije u prvom planu. Ako treba zatiti kodove za nuklearne glave, njih treba zatiti nekim drugim nainom, a ne SmartRM-om, prisnauje Smiljani i sumira: Glavni problem SmartRM-a nije sigurnost (security) nego prihvaanje (adoption). Bitno je i da je korisniko suelje to jednostavnije, kako bi ga korisnici to lake prihvatili. Nije problem napraviti alat koji je sofisticiraniji, koji nudi vii stupanj sigurnosti, ali koji e zahtijevati vie korisnikova vremena i truda. Primjerice, Google nudi drugi stupanj verifikacije zaporke, ali ja ga nisam iskoristio. Nemam vremena slati kodove i ekati njihovo prihvaanje: meni je dovoljna zatita da imam kvalitetnu zaporku s obzirom na vrijednost i ivotni vijek informacija koje uvam na Googleu.

Nakon to odaberete datoteke za slanje, cijeli postupak ima samo tri koraka: birati kome ih aljete te kada e i koliko puta moi vidjeti datoteke

Dostupnost ispred sigurnosti

Moj je san da jednog dana doemo do javne prepoznatljivosti proizvoda: da ljudi kad pomisle na zatitu dokumenata, sjete se SmartRM-a. Prvi je korak do ostvarivanja sna da ga isprva poguramo - preko znanaca, prijatelja to je nekih 200 ljudi - a u odreenom trenutku poet e se iriti viralno. Ipak, u razgovoru o moguim primjenama opet se vraamo na velike korisnike. Pria ima smisla za dravu na 100 razliitih naina. Primjerice, medicinski izvjetaji: slanje otpusnih pisama i slino - to e prije ili kasnije prijei u digitalni oblik. A ako aljete otpusno pismo e-mailom, onda nije dobro da je to nezatieni e-mail. Tu ima beskonano mnogo prostora Uostalom, Europska Unija izrazito inzistira na zatiti privatnosti podataka, posebice u komunikaciji pojedinca i drave.

Razvojni planovi

Kako osvojiti mase

SmartRM cilja na prilino iroko podruje. Bjeim od ideje da prodajem velikim korporacijama, od vrata do vrata. To je dug proces, naplata je teka, problematino je Moj je ideal self-service. Da bi ta stvar funkcionirala i donosila pristojnu dobit, nije mi potrebno 500 milijuna korisnika. elim spustiti priu na razinu individualaca koji e shvatiti da mu je ovako neto potrebno i ako vidi oglas u pravom trenutku - odmah moe isprobati na softver.

Koji su daljnji koraci? Razvoj nam ide po tri osi. Prvo, po platformi: prvo je zavrena verzija za Windowse; prije nekih mjesec dana dovrili smo i verziju za Mac OS, a sljedee su na redu mobilne platforme: Android i iOS. Druga je os prijelaz na vei broj formata: zasad podravamo samo PDF dokumente te slike (JPG, GIF, BMP, TIFF), a u budunosti kanimo podrati video, a kasnije i audiodatoteke. Razvoj po treoj osi ide u smjeru korporativne uporabe: integracija s back-end sustavima za autentifikaciju korisnika kao to je Active Directory. Pri kraju razgovora opet se vraamo na pitanje konkurencije. Imamo vrlo ozbiljnih konkurenata. Jedan od njih je WatchDox koji je u prosincu prikupio investiciju od 12 milijuna dolara, a ukupne investicije iznose 35 milijuna dolara. Njihovo je DRM rjeenje vrlo dobro, ali to je korporativno rjeenje. to to znai? To znai da opet imate neki server koji se nalazi iza firewalla pa ste zatieni unutar tvrtke, ali kad elite komunicirati s treom stranom, niste nigdje. Zato vjerujem da i pored njihovih 35 milja mi imamo ansu. MREA lipanj 2013. 37

mrea na terenu Adriatic Sea Defense & Aerospace 2013, Split

Vojna industrija opet u Splitu

Nakon dvije godine stanke amerika tvrtka TNT Production, specijalizirana za vojne manifestacije, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske organizirala je u Splitu drugu meunarodnu vojnu izlobu i konferenciju posveenu kopnenoj vojsci, mornarici i zrakoplovstvu
Kristijan Fabina onferencija je odrana od 24. do 26. travnja u Spaladium Areni, koja je ve mjesecima zatvorena. Meutim vraena je u funkciju na inzistiranje amerikih organizatora, Vlade, MORH-a i Grada Splita. U odnosu na 2011. godinu, kada se odazvalo 18 vojnih delegacija iz cijeloga svijeta, ove je godine odaziv je bio puno bolji uz prisustvo 28 visokih vojnih izaslanstava, meu kojima je bilo i ministara obrane iz nekih zemalja. Veina prisutnih bila je iz drava s podruja Europe te Bliskog istoka. S druge strane, odaziv izlagaa bio je dosta loiji nego 2011. godine, kada je bilo 138 izlagaa iz 23 drave. Ove godine bilo ih je oko stotinu iz 19 zemalja, a hrvatski su izlagai bili najbrojniji.

Kontrola granica

Elbit Systems i hrvatska tvrtka Luveti predstavile su rjeenje za nadzor granica i drugih tienih prostora specijalno izraelsko nadzorno vozilo 44

S veim izlobenim prostorima isticale su se Oruane snage Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, specijalna policija te tvrtke uro akovi, HS Produkt, Luveti i Insig2. uro akovi predstavio je modularno vienamjensko oklopno vozilo Patria AMV 88 na kojem su primijenjene najsuvremenije tehnologije. Dizajn vozila omoguuje maksimalni kapacitet korisnog tereta te simultanu integraciju visoke razine oklopne/ protuminske zatite i ugradnju tekog naoruanja bez ugroavanja pokretljivosti vozila. Dosta panje privukle su i tvrtke HS produkt s jurinim pukama VHS (vienamjenska hrvatska strojnica), namijenjenima borbi protiv protivnike sile i lako oklopljenih vozila, te Insig2 sa sofisticiranim sustavima tehnike zatite i upravljanja incidentima s kojima je poetkom travnja pobijedila na natjeaju koji je raspisao NATO savez u Bruxellesu. Rjeenje je tvrtka razvila u potpunosti samostalno zahvaljujui bogatom iskustvu i strunosti zaposlenika, a brojne pohvale dobila je za kvalitetu, funkcionalnost i dizajn rjeenja, kao i za ozbiljnost pristupa projektu. Bilo je jo domaih izlagaa proizvoda i rjeenja kao to su RIZ Transmittters, Dok Ing, Kroko, Croshield, Luveti, ali i poznatih svjetskih kompanija kao to su Rohde & Schwarz, Thales, izraelski Elbit Systems, Panahard, Pearson, Axon, Norsat i Seles. 38

Kvalitetna predstava domaih izlagaa

Nakon hrvatskog ulaska u EU nae e granice postati vanjske granice Europske Unije, pa je ve i ranije pokrenuto pitanje schengenskog reima na granicama sa susjedima u iju bi zonu Hrvatska trebala ui do 2016. godine, radi ega je ve zapoelo dograivanje granine infrastrukture i sustava kontrole kako bi se dravne policijske snage i pravosudne vlasti uspjenije borile protiv prekograninog kriminala. Izraelska tvrtka Elbit Systems i hrvatska tvrtka Luveti predstavile su rjeenje za nadzor granica i drugih tienih prostora - specijalno izraelsko nadzorno vozilo 44 opremljeno elektrino-pneumatsko-hidraulinim teleskopskim stupom s glavom senzora dugog dometa, upravljakom konzolom, industrijskim raunalima te sustavom za stabilizaciju. Vozilo moe uspostaviti podatkovnu vezu s upravljakim centrom putem GSM, WiFi i VF veze te satelita, kao i osigurati glasovnu komunikaciju i videoprijenos. Vozilo posjeduje termalnu kameru za dnevno i nono promatranje, videodetekciju kretanja, snimanje, reprodukciju, praenje meta te druge funkcionalnosti, kao to je odreivanje vlastitog poloaja i poloaja meta na digitalnoj karti. Elbit Systems za nadzor granica ima i senzore za elektrine alarmne ograde, vozila za izvianje i promatranje, optike nadzorne sustave, pasivnu IC detekciju, bespilotne letjelice te cijeli niz drugih proizvoda, od kojih su mnogi u irokoj primjeni izraelskih obrambenih snaga. Iako je gospodarska kriza osjetna i u Europi i Hrvatskoj, organiziranje regionalne vojne izlobe pokazalo se kao pun pogodak, pogotovo velikim tvrtkama kojima je bilo financijski prihvatljivije predstaviti svoju ponudu na regionalnom skupu koji pohodi velik broj delegacija iz Europe i Bliskog istoka. Konferencija kao izvrsna prilika za brojne hrvatske vojne proizvoae takoer je bila odlina prilika i za strateko povezivanje dravnog sektora i poslovnih ljudi uz pregled najmodernijih obrambenih proizvoda i tehnologija.

HS Produkt VHS (vienamjenska hrvatska strojnica) jurina puka namijenjena borbi protiv protivnike sile i lako okloljenih vozila

Insig2 - sofisticirani sustavi tehnike zatite

Seles ES Guardian - irokopojasni ometa signala pokriva HF, VHF, UHF i mikrovalno frekvencijsko podruje te smanjuje rizik od radijski kontroliranih eksplozivnih naprava

lipanj 2013. MREA

mrea na terenu Ruckus Wireless Big Dogs EMEA Conference, Budimpeta

Veliki psi na okupu

BiGDogs svake godine okuplja sve vei broj aktivnih partnera iz svojih regionalnih prodajnih kanala, meutim tek nekoliko ozbiljnih iz regije Adriatic, u kojoj jo uvijek apsolutno dominira Cisco
Kristijan Fabina etvrta Ruckus Wireless BigDogs konferencija odrana je u Budimpeti, a okupila je dvjestotinjak sudionika redom predstavnike Ruckusovih distributera i sistemskih integratora iz regije EMEA. Konferenciji je kao i obino prisustvovala Uprava tvrtke, kompletan menadment, developeri, prodaja, tehnika, strategija i razvoj, a osim predstavljanja tehnolokih noviteta i poslovnih rezultata paljivo su sluali konstruktivne kritike i prijedloge za poboljanja u proizvodima i poslovanju, znaajke koje bi partneri htjeli vidjeti dostupne na Ruckus Wi-Fi opremi prema povratnim informacijama krajnjih korisnika, te su otvoreno odgovarali na pitanja partnera. Ove godine Ruckus je uz openite prezentacije ubacio i obrazovnu komponentu, organizirao seriju mini radionica te podsjetio partnere na osnove wirelessa - kako rade RF i tehnologija beamforming - ali i na tehnologije koje dolaze: hotspot 2.0, 802.11ac i sline budue trendove. Ruckus je prilino mlada tvrtka, ali izuzetno inovativna. Ruckus ima vlastiti razvojni tim od 300+ inenjera koji rade i usavravaju vlastita rjeenja drugaija od ostalih dostupnih na tritu, to ih trenutno ini najinovativnijim i najbre rastuim proizvoaem Wi-Fi opreme na svjetskom tritu. U odnosu na prethodne godine, kada je konferencija sadrajno izgledala vrlo tijesno, ove su godine organizatori odluili rastegnuti sadraj na tri dana i ostaviti prostora za socijalnu komponentu koja se pokazala kao pozitivna razlika u odnosu na prethodne konferencije.
(bazirano na procijenjenim prifodima) Ostali proizvoai Cisco

proizvoa WiFi opreme u svijetu. Uz kontinuirani porast udjela na tritu i vodstvo u inovacijama bit e zanimljivo vidjeti kakav nam raspored nam nosi nova era u kojoj e dominirati hotspot 2.0, 3G offload, 802.11ac i drugi tehnoloki trendovi.

Breakouts

Denis Maynard, potpredsjednik tvrtke zaduen za prodaju i terenske aktivnosti. Nadgleda sve aspekte Ruckusove prodaje od upravljanja strategijom globalnih kanala do izravne interakcije s mobilnim operaterima diljem svijeta

GT Hill je u svojem predavanju (WiFi 102 - osnove+) sudionicima objasnio osnove wirelessa, QAM modulaciju, tehnologiju beamforming i pametni antenski sustav prisutan u svim Ruckusovim beinim pristupnim ureajima jer je Wi-Fi nekontrolirani medij i sm sebi najvei problem. Puno beinih ureaja znai i puno smetnji na frekvencijskom spektru, a Ruckus je razvio tehnologiju koja u umi beinih ureaja za svoje klijente osigurava najbolji signal uz najmanju prisutnost smetnji te tako postie najvee mogue brzine ak i uvjetima visoke koncentracije ljudi na jednom mjestu. Neke od popularnih tema na miniradionicama bile su i Hands on BYOD with Ruckus, Hotspot 2.0, Enterprise voice i Beamforming & Beyond. Posljednji dan konferencije obiljeen je serijom radionica, nakon ega je prezentiran roadmap proizvoda i eer na kraju: firing line trenutak kada na pozornicu sjeda cijeli Ruckusov menadment, a partneri anonimno kroz Q&A kartice postavljaju vie i manje kakljiva pitanja na koja dobivaju odgovor pred cijelom publikom.

Who let the dogs out

Denis Maynard, ef prodaje, predstavio je poslovne rezultate za 2012. godinu; Rob Mustarde, ef marketinga, objasnio je promjene u EMEA marketingu i prodajnim kanalima; Giri Iyer, ef podrke korisnicima, predstavio je novi partnerski portal, forum i nain na koji e pospjeiti podrku partnerima i korisnicima nastavno na prijedloge partnera s prethodne konferencije. Selina Lo, CEO, zatvorila je prvi dan konferencije motivacijskim predavanjem i objasnila to Ruckus razlikuje od konkurencije i zbog ega konstantno pokazuje izuzetne rezultate na svjetskom tritu. U periodu Q1 2011. - Q4 2012. Ruckus je ostvario rast od 65% na svjetskom WiFi tritu u usporedbi s liderima kao to su Cisco, koji je ostvario rast od 33%, te Aruba (rast od 20%). Prema tim podacima Ruckus je trenutno trei najvei

802.11ac
Marcus Burton (tehniki marketing) osvrnuo se na 802.11ac temom Myth or reality i objasnio vienje standarda .11ac iz svoje odnosno Ruckusove perspektive. U konanici sve je stvar potreba odnosno potencijalnih primjena, ali u ovom trenutku smatraju da je pria prenapuhana. Neki proizvoai koji meu prvima izlaze na trite sa .11ac proizvodima pokuat e obrazovati korisnike i partnere kroz prodaju, meutim u ovoj ranoj fazi izgleda da se radi samo o forsiranju prodajnih rezultata i klijentskih aplikacija kako bi se intenzivnije poeo upotrebljavati 5 GHz frekvencijski spektar kao da je .11ac sljedea velika stvar. Prisutno je dosta barijera na putu do realnih implementacija, a cijena je svakako jedna od njih. Teko je govoriti o smislenosti upotrebe .11ac standarda u ovom trenutku. Miljenja su podijeljena i standard je jo uvijek u razvoju, meutim injenica je da e se deklarirane brzine moi postii u krugu od 5 do 10 metara udaljenosti od pristupnog ureaja, to je korisno primjerice u kunoj primjeni kod backup/sync/media sharing scenarija i prijenosa podataka do servera. Bez obzira na razvoj i mogunosti standarda .11ac, 802.11n 22/33 jo e dugo biti vie nego dovoljan u mnogim primjenama. Standard 802.11ac imat e dva vala. Prvi val nosi 80 MHz irinu kanala i 256 QAM modulaciju. Ta e poboljanja poveati maksimalnu propusnost pod cijenu manje raspoloivih i puno irih operativnih kanala. MREA lipanj 2013. 39

Top 3 svjetska proizvoda WLAN opreme (4Q12)

65% Rast WLAN trita
(1Q11 - 4Q12

Top 3 svjetska proizvoaa WLAN opreme prema Gartnerovu istraivanju i udjelu na tritu indoor/ outdoor WiFi opreme

Aruba

34%
Ruckus

20%

33%

Aruba Cisco

MREA NA TERENU Agile Adria

Agilnost u regiji
Smjena tehnologija sve je bra, a vremenski periodi u kojima se isplati izdati neki proizvod sve su krai. Da bi se ovaj brzi tempo razvoja koji diktira okolina mogao pratiti, potrebni su novi pristupi razvoju proizvoda - agilni pristupi

Ratko Mutavdi iznio je svoja iskustva o problemima na koje se nailazi pri pokuaju uvoenja novih razvojnih metoda u utogljeni korporativni svijet, sa zakljukom - najbolje na mala vrata
Ivan Voras eme su konferencije Agile Adria populariziranje i edukacija o agilnim nainima razvoja softvera, no zapravo se te ideje mogu primjenjivati na veinu proizvodnih grana raznih vrsta industrije. Agilne metodologije u softveru nisu naroito nove, no kao i sve emu je cilj modernizirati nain obavljanja odreenog posla, trebalo im je dosta vremena da se dovoljno raire i time priblie mainstreamu. Osnovna i najbitnija ideja koju u ovom sluaju treba prihvatiti jest da je agile naziv za cjeloviti pristup razvoju proizvoda, a ne naziv jedne odreene metode razvoja softvera. Postoji nekoliko konkretnih metoda kao to su Scrum, Extreme Programming i Kan-ban, koje stavljaju naglasak 40 na odreene detalje implementacije, no svima je zajedniko da mijenjaju tradicionalni model u kojem se proizvod planira, stvara, testira i implementira kod klijenta u zasebnim koracima, to esto pritom rade razliiti djelatnici. Umjesto toga, agilan pristup razvoju sastoji se u tome da se ove razliite faze isprepliu, a cilj je ostvariti bre cikluse razvoja proizvoda koji imaju manje promjena, ali su zato kvalitetniji i bolje testirani; veu povezanost developera i klijenata, odnosno razbijanje zida izmeu naruitelja i implementatora; te poticanje samoorganiziranja razvojnih timova koristei to manje ceremonija i vanjskih utjecaja na razvojni proces. Naravno, da bi se ovakva metoda ostvarila, potrebni su velik trud i dobra radna okolina te visoka razina motiviranosti svih ukljuenih u projekt - tzv. stakeholdera. Za provedbu agilnih metoda takoer je potrebna i visoka razina discipliniranosti u razvoju.

Grlom u Scrum

Agilni je pristup razvoju proizvoda formaliziranje ideje da esto ni naruitelji niti implementatori nisu sigurni to ele i kako ele da neki dio proizvoda izgleda, to treba prihvatiti kao svakodnevnu injenicu umjesto da se borimo protiv ovog stanja. Prepoznaje se da je jedini nain za efikasno i brzo stvaranje proizvoda kvalitetna i esta komunikacija stakeholdera, ali ona ne smije ometati stvaran rad na samom proizvodu. Vjerojatno je najpoznatija agilna metoda Scrum, koji u osnovi trai da se razvoj proizvoda odvija u tono definiranim kratkim vremenskim periodima nazvanim sprintovi (tipino duljine dva tjedna), unutar kojih se radi is-

kljuivo na razvoju dijelova projekta koji su definirani sastankom na poetku perioda. Na kraju razvojnog perioda evaluira se napravljeno i to predstavlja naruitelju, koji u tom trenutku treba rei napreduje li projekt prema planu, je li potrebno mijenjati plan i to bi trebalo napraviti u sljedeem sprintu. Tijekom samog sprinta naglasak je na uvoenju svakodnevne komunikacije izmeu lanova razvojnog tima o tome gdje se nalaze unutar zadanog popisa poslova (odnosno to su napravili i to trebaju napraviti) te jesu li naili na kakve probleme koji mogu omesti ili zaustaviti razvoj. Ova se komunikacija odvija u tono odreeno vrijeme na stalnom mjestu radi poticanja dojma stalnosti i pravilnosti razvoja te timskog rada. Na sljedeoj se razini slina komunikacija odvija svakodnevno izmeu razliitih timova koji sudjeluju u projektu, s dodatnim fokusom na interakciju izmeu timova te na tome kako zadaci i dijelovi proizvoda koje timovi razvijaju meusobno interagiraju. Potrebno je brzo otkriti da li se dijelovi na kojima timovi rade meusobno dobro uklapaju, smetaju li jedan drugome i jesu li se pojavile nove meuovisnosti i nepredviene interakcije. Komunikacija pak ne smije sama po sebi ometati konkretan posao razvoja te su formalno ogranieni periodi sastanaka i naini na koji se oni provode (npr. dnevni Scrum sastanci provode se stojeki da se sprijei odugovlaenje), a svi problemi za koje se ispostavi da trebaju dulji period rasprave delegiraju se na viu instancu (planere, voditelje projekata) ili drugu vrstu sastanaka. Planirani je efekt Scruma istodobno prihvaanje i kontroliranje nepredvidljivosti u razvoju na to efikasniji nain te se opisani postupci mogu i sami prilagoavati specifinim okruenjima i projektima.

Ljudski faktor

Konferencija Agile Adria ove je godine prvi put odrana samostalno, 22. i 23. travnja u Tuheljskim toplicama. Organizirala ju udruga Agile Croatia (www.agile.hr), koja je u dva dana okupila impresivan broj stranih gostiju sa zanimljivim temama. Najirim krugovima domaih itatelja moda e najpoznatiji gost biti iro Blaevi, koji je pozvan da u sklopu otvaranja konferencije govori o motivaciji u timu. Vjeni iro uspio je prenijeti dio svog dugog ivotnog iskustva, a jo i vie atmosferu koja ga

lipanj 2013. MREA

Cyber Dojo
Vjeni iro Blaevi na svoj je osobiti nain predstavio probleme i zdravorazumska rjeenja za odranje dobrih odnosa u timu
Zanimljiv konkretan projekt koji je predstavio njegov autor Jon Jagger jest Cyber Dojo, web aplikacija za vjebanje programiranja na adresi www. cyber-dojo.com koja se moe koristiti i za vjebanje programiranja na neki od agilnih naina, s jednostavnim natjecanjima izmeu programera ili timova programera. Iz razumljivih razloga, dobar je dio razliitih agilnih metodologija inspiriran radnom etikom i istraivanjima u ovom podruju koja su radile velike Japanske tvornice. U ovom se sluaju ak ne radi o softverskim tvrtkama (kojih Japan ima iznenaujue malo u odnosu na zastupljenost u drugim hightech industrijama) nego o pravim tvornicama fizikih proizvoda. Najee citirani primjeri koji su se pojavili i na ovoj konferenciji govore o tome kako predvidljivost rada i trud uloen u stvarno razumijevanje proizvodnog procesa te problema koji u njima mogu nastati pridonose dugoronom poveanju produktivnosti i kvalitete proizvoda iako su moda kratkorono komplicirani za uvoenje. Kao i uvijek u ivotu, vana je praksa i proces usklaivanja metoda i ciljeva sa stvarnim svijetom. Rijetko koja organizacija moe postati agilna preko noi, ali prednosti ovih metoda dovoljno su velike da bi ih veina trebala isprobati. Naravno, postoje i situacije gdje su agilne metode jednostavno neprovedive - najznaajnije od ovih naalost su one u kojima postoji interakcija s neodgovornim dravnim firmama u kojima prevladava mentalitet birokracije, opsenog planiranja s pogrenim ciljevima i nefleksibilnost (vezana uz nezainteresiranost) u procesu kreiranja proizvoda. Za sve ostale, postoji velik broj resursa koji im mogu pomoi u produktivnosti. Ne morate biti 100% agilni da biste imali koristi od ideja koje se ovdje promoviraju, a moete krenuti jednostavnim guglanjem spomenutih termina. Informacije o konferenciji moete proitati na adresi www.agileadria.hr, a dio resursa spomenutih na konferenciji, meu kojima su i besplatne e-knjige, moete pronai na stranicama udruge Agile Hrvatska na adresi www.agile.hr.

okruuje i prati, te je mladim posjetiteljima konferencije - nadamo se - ostao zapamen po izjavi da talent i inteligencija ne znae puno bez konstantnog rada i uenja, a u sreu se ne treba puno pouzdavati. Konferenciju je otvorio Mitch Lacey, jedan od najranijih pristalica agilnih metoda i bivi microsoftovac, a nastavili su je Pawel Brodzinski, Christian Hassa, Henri Krivoja, Steve Freeman, Andrea Provaglio, Phil Calado (iz SoundClouda), a prvi dan zavrio je radionicama Marijane Raos Juki i Marka Keba te ponovno Stevea Freemana.

Bilo je zanimljivo vidjeti drugaiji pogled na temu razvoja softvera, koji nije baziran na klasinom birokratiziranom modelu i koji posve prihvaa da je nuno tretirati developere kao ljude. Kao posebno zanimljivo izdvojili bismo predavanje Pawela Brodzinskog (iz tvrtke Lunar Logic), koji je fino objasnio da provoenje vremena u nekom poslu ne govori puno o tome je li taj posao efikasno odraen te da je troak prelaska s teme na temu (popularni multitasking) zapravo mjerljiv i neoekivano velik. Formaliziranjem task swit-chinga na nain da se unaprijed striktno odlue vremenski periodi posvee-

ni odreenim zadacima moe se istovremeno poveati produktivnost i smanjiti svakodnevni stres. Drugi dan konferencije popunjen je predavanjima Gojka Adi-

a, Paula Goddarda, Christiana Hassa, Hakana Forssa, Ratka Mutavdia, Mitje Mavsara, Voranca Kutnika i Andree Tomasinija te radionicom Jona Jaggera.

MREA lipanj 2013.

41

Aktualnosti Facebook novosti

Personalizirani maga

Fotografije su jo istaknutije

Kada su bivi googleovci Lars Rasmussen i Tom Stocky stvorili Graph Search, novu Facebookovu trailicu koja obrauje podatke o kojima Google moe samo sanjati, nedostajala je jo samo posljednja karika u lancu da Facebook novac od oglasa pone doslovno trpati u vree. Sustav koji pokriva web. Kupnjom Atlasa, Zuckerberg je pronaao nain da puno lake monetizira golemu bazu korisnika koji dnevno kliknu Like ak 2,7 miijardi puta te uploadaju preko 350 milijuna fotografija. Googleov AdSense dobio je punokrvnog rivala

Barbara Slade

odinama je Mark Zuckerberg sjedio na zlatnom rudniku privatnih podataka od preko milijardu Facebookovih korisnika, ali nije uspio smisliti to s njima. Podatke je koristio za ciljanje oglasa unutar vlastite mree, a oglaivai su se bunili na prenizak ROI (return of investment ili povrat uloenog). Problem nije rijeilo ni posluivanje oglasa u News feedu korisnika, to je dovelo do veeg CTR-a (click-thro-

ugh rate ili omjer broja prikazivanja oglasa i broja klikova na oglas) i smanjenje cijena oglasa. lanci s naslovom Funkcioniraju li oglasi na Facebooku? bili su sve ei, to se financijski osjetilo. Unato prologodinjem prihodu od pet milijardi dolara, zabrinjavao je trend pada prihoda od ak 79% u zadnjem kvartalu. Neto je trebao napraviti. Trebao mu je sustav koji pokriva iri Internet. Kupio je Microsoftov Atlas. Upravo je to nedostajalo. Naime, kada su bivi Googleovi Lars Rasmussen i Tom Stocky prije nekoliko mjeseci stvorili Graph

to je novo na Facebooku?

moe birati jesu: Friends, Photos, Following, Music, Most Recent Feed, Close Friends, Games

1 Vei naglasak na fotomaterijale: fotografije u News Feedu su vee 2 Vei naglasak na videomaterijale: jednaka vanost kao fotografije 3 Vie feedova po temama umjesto jednog News Feeda. Novi feedovi izmeu kojih korisnik

brendiranje jer se prilikom lajkanja stranice pojavljuje drugim prijateljima u News Feedu.

4 Share dobiva jo snaniju funkciju: kad vie prijatelja podijeli isti sadraj, on se dodatno istie. 5 Cover fotografije vie nemaju stara ogranienja za promociju, a postale su vanije i za

6 Content marketing - Naglasak na sadraj koji fanovi lajkaju izvan Facebooka, ime se pojaava vanost content marketinga, odnosno kvalitetnih lanaka o brendu na Internetu
slika tako da se na sliku dodaju razni klikabilni tagovi. Od travnja postoji podrka i za fotografije na Facebooku. Vie proitajte na thinglink.com.

7 Ujednaavanje mobilne i desktop verzije - jo se eka 8 Interaktivne slike na Facebooku s pomou ThingLinka, alata za stvaranje interakcije putem

9 Direktnije odgovaranje na komentare: komentari ispod postova na Facebooku skaliraju se prema aktivnosti fanova, ali i popularnosti njihovih komentara. Tako najlajkaniji komentari postiu veu vidljivost. 10 Chat heads na mobilnoj verziji - opcija koja je bila predviena samo za Facebook Home
u novom auriranju mobilne verzije Facebooka postala je dostupna svim surferima s mobilnih telefona. Ljudi s kojima razgovarate pojavljuju se kao glave ak i kad niste u porukama, no ako vam smetaju, povucite ih prstom prema dnu ekrana. Pojavit e se X i ukloniti ih.

42

lipanj 2013. MREA

zin s hrpom reklama?

Facebook Home na Androidu
Unato oekivanjima da e 4. travnja predstaviti vlastiti HTC First prvi je telefon operacijski sustav, Facebook je predstavio novo suelje s predinstaliranim za pokretanje aplikacija koje stavlja ljude ispred sueljem Facebook aplikacija - Facebook Home, koji za sada radi samo na Home odabranim telefonima s Googleovim Androidom. Facebook Home zapravo je skup aplikacija koje poetni ekran pretvaraju u Facebookov News Feed (ili, kako ga oni zovu, Cover Feed). Kada korisnik ukljui telefon, na suelju vidi sve obavijesti (notifications) s Facebooka te s pomou chat heads razgovara sa svojim prijateljima bez gaenja ili izlaenja iz drugih aplikacija, to je trebalo prilino izmijeniti iskustvo koritenja pametnog telefona - da je uspjelo osvojiti korisnike. Naime, samo dan nakon izlaska Facebook Home imalo je gotovo 500.000 korisnika, od kojih mu je ocjenu 1 dalo ak 44%! Mjesec dana kasnije, 15.000 ocjenjivaa aplikacije dalo joj je prolaznu ocjenu - 2,2. Korisnici koji nisu facebookoholiari zamjeraju Homeu smanjivanje funkcije lock zaslona, na kojem se su izbaene mnoge aplikacije, ali vei problem stvara privatnost. Naime, Facebook Home zaobilazi zakljuani ekran pa moete pregledavati sav sadraj na Facebooku i pored zakljuanog ekrana! Odlino rjeenje kada negdje ostavite mobitel. Osim toga, korisnici se bune na smanjenje trajanja baterije i nemogunost da odaberete od kojih prijatelja elite primati obavijesti. Naime, Facebook koristi algoritam koji odreuje koje fotografije prikazuje korisnicima, pa ako imate prijatelja koji vole dijeliti nedoline fotografije, riskirate da vam se pojave na ekranu, u velikom formatu, kada to najmanje oekujete. Facebook Home dostupan je od 12. travnja na Google Playu, a za sada je spreman za HTC One, HTC One X, Samsung Galaxy S III, Samsung Galaxy Note II i novi Samsung Galaxy S4. Amerikanci mogu kupiti i HTC First, prvi smartfon s ve integriranim Facebook Homeom. Najnoviji Facebookov potez pokrenuo je novu fazu u ratu izmeu Androida i iPhonea, softvera otvorenog i zatvorenog koda. Facebook je zbog otvorene prirode Androida bez pitanja mogao napraviti Facebook telefon bez potrebe da napravi vlastiti hardver, to s iPhoneom ne moe. Slinu stvar prilagodbe softvera za potrebe stvaranja vlastitog telefona mogu napraviti i druge tvrtke, to bi sigurno ubrzalo sve veu popularnost Androida. Naime, iako je iPhone i dalje vodei u SAD-u, diljem svijeta Android dri prvo mjesto, primarno zahvaljujui cijeni.

Search, novu Facebookovu trailicu koja obrauje podatke o kojima Google moe samo sanjati, nisu imali posljednju kariku u lancu: vanjsku oglaivaku mreu poput Googleova AdSensea koja pokazuje kako korisnici interagiraju s oglasima i gdje se Facebook uklapa u putanju konverzije. Posjedovanje posluitelja oglasa omoguuje velikim oglaivaima i agencijama da se direktno spoje s Facebookom i bolje izmjere uinkovitost kampanje umjesto da se oslanjanju na Facebookove API partnere kao do sada. Bolja mjerljivost znai i vee povjerenje, a time i vee ulaganje. I tu se Atlas odlino uklopio u slagalicu. S ve postojeom bazom oglaivaa i prometom od ak 665 milijuna korisnika dnevno, Facebook je toliko velik da bi ove godine mogao zaraditi triput vie novca. Drugim rijeima, za petama je Googleu.

Svi znamo da nas Google prati bolje od svekrve. Toliko je invanzivan da nam gleda i u potanski pretinac Gmaila pa nam ondje servira oglase, i to s pomalo uasavajuom preciznou i brzinom. Isto to moi e raditi i Facebook, samo bolje. Korisnici rado lajkaju stranice (ima ih oko 50 milijuna!), unose interese i informacije u vlastiti profil te openito dijele goleme koline podataka, to Facebooku daje nevienu prednost u ciljanju oglasa u odnosu na konkurenciju. Primjerice, lajkate li na Facebooku Trgovinu X, Apple i iPad te ivite u Zagrebu, mogli biste vidjeti vie oglasa za iPad i ostale Appleove proizvode kada sljedei put posjetite web stranicu Trgovine X. Ili, ako je korisnik posjetio nekoliko Facebook stranica posveenih putovanju, kliknuo na lanke o Grkoj i ponudu za aviokarte, mogao bi poeti viati oglase za grke hotele.

Kako Facebook moe koristiti podatke i zaraditi?

Izgled Facebook Home suelja na Android telefonima

Facebook je u ovom smjeru uveo niz novih opcija oglaavanja te najnoviji redizajn mree prilagodio to lakoj konzumaciji sadraja. Jo prolog ljeta pojavio se Custom audiences, alat koji marketingaima daje mogunost da se oglaavaju svojim postojeim korisnicima koristei prikupljene podatke poput baze e-mail adresa, ID-ova korisnika ili brojeva mobilnih telefona. Takav

nain ciljanja omoguuje da se korisnike dohvaa jednog po jednog te se osigurava maksimalna relevantnost oglasa za korisnika. I Mobile app install oglasi slue ve vie od pola godine da korisnike s mobitela preusmjere na preuzimanje aplikacije i tako direktno utjeu na konverziju. Najbolja je novost usluga Facebook Exchange (skraeno FBX), koja oglaivaima na Facebooku MREA lipanj 2013. 43

Aktualnosti Facebook novosti

Posudba od Twittera i Google+?

Potvreno je testiranje nove funkcionalnosti: uvoenje brzog auriranja statusa kroz plavu navigacijsku traku koja e fiksno stajati u desnom Facebook je uveo i feature Google+ mree gornjem uglu (pored male ikone za profilnu fotografiju, link za Home i postavke), funkcija koju ima Twitter. Na taj nain vlastiti status mogli biste aurirati ak i kada ste na tuem statusu. Osim toga, uka se da e Facebook dobiti hashtagove, #simbole koji se koriste za oznaavanje neke teme ili kljune rijei na Twitteru. Budui da Instagram poiva na #hashtagovima, zaista se ne treba previe uditi ako ih uskoro vidimo i na Facebooku. tovie, to je prilino korisna stvar jer ujedinjuje sve rezultate za odreenu stvar. Novost je na Facebooku i dodavanje korisnika oznakom +, za to vam je ranije trebao iskljuivo @. Sada prijatelja moete dodati i plusom, ba kao na Google+ mrei.

Kad sretnemo urednika u News Feedu

omoguuje ciljanje onih ljudi koji su ranije posjetili njihovu web stranicu - i to tako da oglase posluuje u News feedu, otkud kree glavnina klikova. Amerika agencija Triggit, inae Facebookov partner, objavila je neke impresivne statistike o uspjehu FBX-a, poput onog da e se 240% vie korisnika vratiti na web stranicu oglaivaa kada ih se retargetira (ponovo nacilja) na Facebooku, te da takva vrsta ciljanja rezultira sa 36% vie konverzija nego retargertiranje na drugim mjestima (Google Display Network, AdMeld, Pubmatic i Rubicon). Prosjeni je povrat ulaganja u ovakvim vrstama oglaavanja u Sjedinjenim Amerikim Dravama oko 16 puta. A novi redizajn Facebooka sigurno e poveati brojke i klikanosti i prihoda Facebooku koji je postao

personalizirani magazin. Upravo tim rijeima iz Facebooka su predstavili novu,

Koja je glavna promjena Facebooka?

veliku i drastinu promjenu u izgledu i funkcionalnou mree koja je prije pet-est godina promijenila nain na koji konzumiramo online sadraj. I otad se nadmudruje s najveom svjetskom trailicom. Google je pokrenuo svoju drutvenu mreu Google+, potencirajui njezin rast na prilino nekorektan nain prema konkurenciji, o emu smo ve pisali u Mrei. On je sada druga najvea drutvena mrea na svijetu, unato prilinoj pustoi koja tamo vlada. Facebook je zatim kupio superpopularni Instagram, ali je tek Graph Searchom estoko uzvratio Googleu (o tome ste takoer mogli itati u izdanju Mree za veljau, op. a.). Osnaen vanjskom oglaivakom mreom, nadaju se da e izvjee za sljedei kvartal biti u zelenom. Novim su dizajnom lajkanje i dijeljenje stranica postali vidljiviji. Cover fotografija kao vizualno najatraktivniji dio Facebookove fan stranice napokon je dobila jau funkciju (dozvolili su promociju na tom dijelu i guraju ga u News Feedu kada novi fan lajka stranicu), a golem naglasak dobile su openito fotografije, koje su snaan pokre-

ta akcija korisnika. Novi izgled trebao bi jo vie produljiti vrijeme zadravanja na Facebooku, koje je sad u prosjeku 20 minuta po posjeti. Produljena minutaa znai veu izloenost sadraju i veu mogunosti klikanja na oglase. A to marketingai vole. Najbolji potez ipak je maskiranje brige za korisnike. Umjesto jednog News Feeda u kojem je bila mjeavina sadraja, sada su napravili posebne News Feedove po temama. Upravo se najzanimljiviji sadraj (fotografije) prikazuje zajedno pod All Photos - od prijatelja i brendova. Samim time bojazan brendova da e biti tee vidljivi postojeim i potencijalnim fanovima pada u vodu. Ranije se samo oko 5% njihova sadraja prikazivalo fanovima, a sad e uz pametnu strategiju moi puno vie nametati sadraj jer se njihove fotografije mijeaju s fotografijama prijatelja. I tu lei velika bojazan po tvrtke: hoe li fanovi masovno odlajkati stranice kada shvate da su im feedovi zatrpani promotivnim fotografijama? Vjerojatno hoe, no nitko nee prestati pratiti nekoga tko je zanimljiv. Stoga e se brendovi morati puno vie truditi kako bi bili zabavni i relevantni, a ne promotivni, kao to to radi Oreo. Fanovi se ele druiti na Facebooku, ne kupovati svaki proizvod neke tvrtke. To je neto to domai marketingai jo moraju shvatiti kako bi iskoristili potencijal drutvenosti.

Share istog linka rezultira snanijim isticanjem u News Feedu

44

Trea je velika promjena novog redizajna mobilna verzija, suelja usklaena s desktop verzijom. Zuckerberg je svjestan gdje su njegovi korisnici. Prole godine imali su vie posjeta s mobilnih nego desktop ureaja; Facebookova mobilna aplikacija zabiljeila je porast broja korisnika od ak 67%, a u svibnju ove godine broj korisnika koji se mjeseno spoje na Facebook mobilnim putem popeo se na nevjerojatnih 751 milijun! Tu brojku prati i rast mobilnog oglaavanja koje je ostvarilo skok sa 156 milijuna dolara prihoda od mobilnog oglaavanja u treem kvartalu 2012. godine na duplih 306 milijuna dolara u posljednjem. U 2012. godini spojili smo preko milijardu ljudi i postali mobilna kompanija,

Jo uvijek ekamo dobru mobilnu verziju

lipanj 2013. MREA

Direktnija komunikacija u komentarima

Najnovija znaajka Facebooka jesu odgovori na komentare na stranicama. Umjesto dosadanje prakse da odgovaranja na neiji komentar zasebno uz mentionanje, community manageri i fanovi sada mogu direktno odgovoriti na svaki zasebni komentar, bez prekidanja linije ostalih komentara. Najaktivniji korisnici i najpopularniji komentari se prioritiziraju, odnosno ti su komentari istaknuti ispod objava. Iako ovo za cilj ima populariziranje komentara, odnosno poveanje kvalitete komentara i aktivnosti, prilino je konfuzno kada prvo itate komentar koji ima 30 lajkova, a tek onda one koji su komentirali ranije, no nisu toliko popularni. Gubi se raspored pa je ponekad prilino teko iitati konverzaciju, no moda je potrebno tek vrijeme navikavanja na novi nain kojem e se prilagoditi i komentatori.

I profil je dobio kozmetike promjene.

Storylane i novo preciziranje statusa

Facebook je u oujku kupio i mikroblogersku platformu Storylane. Zato Zuckerberg nije kupio popularniji Tumblr nego Storylane, vrlo slinim funkcionalnostima unato? Tri su razloga za to: Facebook voli kupovati konkurenciju koja bi im mogla odvui korisnike (Gowalla, Instagram itd.). Storylane je, osim toga, jeftiniji od Tumblra, a usput je i savrena platforma za nadogradnju Open Grapha! Ne samo da se Storylane vrti oko osobnih pria korisnika nego ima i itav niz mogunosti izraavanja emocija poput smijanja, potvrivanja, neslaganja, eljenja itd. Ako spojite Storylane profil s Facebook profilom, sve te emocije generiraju aktivnosti u Open Graphu poput Ana eli ii u Grku, ime se dodatno obogauju iskustva i potie dijeljenje sadraja putem Open Grapha! Tri gore navedena razloga potvrdio je indirektno i sm Facebook kada je poetkom travnja poeo testirati novo suelje za pisanje statusa, isto ono koje je bilo dostupno na samim poecima ove drutvene mree te nestalo u jednom od updateova. Polje za upis statusa ima predefinirane pojmove (gledam, sluam, itam itd.) koji e olakati povezivanje putem Open Grapha. Ba kao Storylane!

Najaktivniji korisnici i najpopularniji komentari su istaknuti ispod objava

Facebook uvodi i nove, preciznije statuse

Novi oglasi: Ponovo naciljaj (retarget) posjetitelje web stranice proizvodima povezanim s njihovim pretraivanjima
oku na odreeno vrijeme product managerima zabranjen pristup na njihov web. Prisiljavaju ih da Facebooku pristupaju mobilnim putem kako bi iskusili korisniku perspektivu i poboljali aplikaciju. Istu su stvar napravili i kada je tvrtka radila na Android aplikaciji. Developeri su morali odbaciti iPhoneove i prebaciti se na Android telefone. Pokuavaju ui u mozak obinog korisnika i shvatiti gdje su frustracije kod spajanja mobitelom. No da je obeanje o jednakosti moda preuranjeno, govori i svjea injenica da se nova znaajka odgovaranja na komentare vidi samo na desktopu, a ni mjesec i vie dana od predstavljanja novog Timelinea nema prateeg mobilnog auriranja. S obzirom na to da u trenutku dok ovog itate ak 57% svih korisnika surfa Facebookom preko mobilnih ureaja (800 tisua Hrvata dnevno se mobitelom spaja na Facebook !), a prosjeno je vrijeme zadravanja osam minuta (za usporedbu, na Googleu je prosjeno zadravanje s mobitela 4,51 min), a oekivati je da emo ipak uskoro ugledati i punokrvnu aplikaciju. Tek kada sve bude lake raditi u hodu, moi emo rei da je Mark Zuckerberg zaista napokon pronaao nain da Googleu uzme mnogo Washingtona. MREA lipanj 2013. 45

izjavio je Facebookov ef na predstavljanju kvartalnih rezultata. Sada se tim mobilnim potencijalnim milijunima (dolara, ne korisnika!) i okrenuo najavom da e izjednaiti izgled i iskustvo surfanja na mobilnim i desktop zaslonima. Novi izgled Timelinea inspiriran je upravo mobilnim sueljima, zbog ega je dodana navigacijska traka sa strane te ostavljeno vie bijelog prostora. Meutim, jo uvijek se eka izlazak mobilne aplikacija koja e zadovoljiti korisnike Facebooka koji godinama gledaju u aplikaciju s limitiranim opcijama. Zbog toga je u Facebo-

mrea na terenu Intervju mjeseca Balzs Bkeffy, predsjednik Uprave OTP banke
OTP banka osma je banka po veliini aktive na hrvatskom tritu te sedma po ostvarenoj dobiti. Zapoljava neto vie od 1.000 zaposlenika u 97 poslovnica i ima mreu od 221 bankomata

46

Digitalizirana banka
lipanj 2013. MREA

Hrvatska
- ostvariti dobro poslovanje u nepovoljnim uvjetima. Trebamo nai naina da premostimo sve loiju kupovnu mo stanovnitva i pronaemo dobre gospodarske projekte za financiranje u okolnostima kada izostaje ne samo stranih ve i domaih ulaganja. Nedavno je hrvatska Vlada predstavila stanje Za poetak, kako ocjenjujete poslovanje u i plan ulaganja koji je dosta optimistian; Hrvatskoj - pozitivne i negativne strane? moemo se nadati da e se neto skoro Hrvatska trenutno, kao i druge zemlje iz i poeti ostvarivati. Zadovoljan sam nanae regije, ali i neke lanice EU, prolazi im poslovanjem u proloj godini. Ouvali kroz gospodarski vrlo teko razdoblje. Kri- smo profitabilnost, to je dodatno pomoza i recesija ostavile su nepovoljne poslje- glo poveanju stabilnosti koje se odraava dice na gospodarskoj dinamici, ali i na ku- na adekvatnosti kapitala za vie od 20% povnoj moi graana. Naalost, strukturne veoj od one koju zahtijeva Hrvatska nareforme koje smo oekivali, a mogle bi do- rodna banka. Ono to analitiari najee prinijeti poboljanju situacije, jo se uvijek uzimaju u obzir kao indikator jest i povrat nisu provele. Ne bih rekao da je Hrvatska na kapital, koji je za 38% vei od probitno razliita od drugih zemalja. sjeka trita. Osobito nas veseli da smo Kako smo banka koja poveali trine udjele dobrim dijelom poslukreditiranju stanovniPrvi smo uveli u je uz jadransku obalu, tva i gospodarstva, kao pozitivne su strane ukupnoj aktivi. Nai su MasterCard irezultati sigurno vezane uz daleko bolji od razvoj turizma i jo konkurencije. PayPass uvijek nedovoljno iskokarticu za ritene potencijale. PoU Hrvatskoj ste slovna razoaranja najpreuzeli neke specifine beskontaktno ee se nalaze u tome banke s lokalnim to se mnoge stvari ne peatom - vidite li to plaanje odvijaju dovoljno brzo. kao prednost na tritu? Moramo imati na umu OTP banka obuhvatila da se sa slinim izazovima poput Hrvatske, je etiri regionalne banke - Dalmatinsku, poput izostanka stranih ulaganja, danas Dubrovaku, Istarsku i Sisaku, koje su sve susreu i druge zemlje u iroj regiji te ako bile domicilne i znaajne banke na svojim Hrvatska ne bude dovoljno brza, taj bi se podrujima - kako se kae, banke prvog kapital mogao kanalizirati u druge, dina- izbora lokalnog stanovnitva. Svakako, ta minije i fleksibilnije ekonomije. tradicija nosi sa sobom i prednosti i odgovornosti. Mislim da smo dobro uspjeli odrSedam godina iskustva ati povezanost s lokalnim gospodarstvom i lokalnim zajednicama, a posebno smo Koliko ste dugo u Hrvatskoj? Jeste li zadrali dominantni poloaj u nekim srediprije toga bili na nekim poloajima izvan nama u poslovanju sa stanovnitvom. Sada Maarske ili je ovo prvi? je vrijeme da se tradicija na najbolji nain U Hrvatskoj ivim sedam godina. Do- kombinira s modernim aspektima poslovoljno dugo da mogu rei da sam tu do- vanja. Ljudi vole imati dobru uslugu svoje ma. Nauio sam jezik, tu su se rodila i tu banke gdje god se nau i gdje god posluju odrastaju moja djeca, stekao sam prijatelje. u Hrvatskoj. Volim ivjeti u Zadru; tu se moja obitelj i ja osjeamo dobro. Do dolaska u Hrvat- Zastupljenost sku ivio sam u Budimpeti, vei dio svog radnog vijeka proveo sam vodei razne U kojim je sve zemljama OTP Banka projekte u OTP banci, a neko vrijeme prije zastupljena? OTP bankarska grupa najsnanija je autohtoga radio sam u konzultantskoj kui Pritona bankarska grupacija u regiji sredinje i ceWaterhouseCoopers. istone Europe. Poslujemo u devet zemalja - osim Maarske i Hrvatske jo i u Rusiji, Openito o bankarstvu - koji su izazovi Bugarskoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Slovakoj, bankarstva danas - globalno i specifino Srbiji i Crnoj Gori. Skoro da moemo rei da u regiji i Hrvatskoj, konkretno za vau u naoj banci sunce nikada ne zalazi jer je banku? Oekivali smo da e 2012. biti teka go- najistonija poslovnica u Vladivostoku, a najdina, to se naalost i ostvarilo. Unato zapadnija u Istri. Cijela grupa zapoljava preciljevima to ih je zacrtala Vlada, velika su ko 33.000 djelatnika u preko 380 poslovnica ulaganja zaobila Hrvatsku, to se odrazilo te s mreom od preko 1.900 bankomata i vie i na razduivanju gospodarstva. Sreom, od 49.000 prodajnih mjesta (POS terminala), na poloaj i skupine klijenata s kojima a ukupna aktiva grupe iznosila je preko 34 poslujemo ostali su stabilni i sigurni pa milijarde eura na kraju 2012. godine. smo uspjeli poveati trine udjele u svim bitnijim segmentima. Izazovi u Hrvatskoj Pretpostavljamo da e vam ulazak Hrvatske sada su isti kao i za cijelo bankarsko trite u EU olakati poslovanje? tvrtke-keri OTP Leasing, OTP Invest, OTP Nekretnine i OTP Consulting kojima objedinjuje razne aspekte financijskih usluga. O informatizaciji banke i bankovnih usluga te mnogim ostalim temama razgovarali smo s Balzsom Bkeffyjem, predsjednikom Uprave.

Oleg Matruko i Zvonko Pavi anka djeluje u est regionalnih centara: od Istre, uz jadransku obalu do Dubrovnika, na podrujima Zagreba i Siska te u Slavoniji. Dio je maarske grupe OTP banke, najvee autohtone bankarske grupacije u sredinjoj i istonoj Europi. U Hrvatskoj posluje od 2005. godine, kada je maarska OTP banka preuzela bivu Novu banku, koja je nastala spajanjem etiri znaajne regionalne banke - Dalmatinske, Dubrovake, Istarske i Sisake. Bankom upravlja etverolana Uprava, a sjedite joj je u Zadru. Osim bankarskog poslovanja OTP Grupa u Hrvatskoj ukljuuje

MREA lipanj 2013.

47

mrea na terenu Intervju mjeseca Balzs Bkeffy, predsjednik Uprave OTP banke
Ne bismo trebali oekivati velike promjene. Nema razloga oekivati da e se trendovi znaajno mijenjati, a posebno ako uzmemo u obzir trenutnu poneto nejasnu makroekonomsku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj. Bankarski je sektor liberaliziran, nema prepreka koje bi sprijeile hrvatske pravne osobe da podignu kredit u inozemstvu ako je ondje dostupno jeftino financiranje, a nita ne spreava ni ulagae da dou i pokrenu financijske poslove u Hrvatskoj. Meutim, dogodit e se priljev sredstava iz europskih fondova, ali samo u onoj mjeri u kojoj to hrvatski projekti uspiju osigurati. Naime, EU fondovi imaju stroga pravila koritenja i Hrvatska moe oekivati onoliko sredstava koliko aplicira izgledno uspjenih projekata. U tome i banke mogu imati svoju ulogu u praenju novih poslova i u osiguranju financiranja u onom dijelu gdje se sredstva nee dobiti iz fondova. Cijeli ciklus oivljavanja gospodarstva moe funkcionirati spiralno tako da jedan poslovni projekt utjee na pokretanje drugoga, ali, kaem, samo uz uvjet da se tome ozbiljno pristupi. S druge strane, ne odmah, ali s vremenom moemo oekivati neto malo dinaminije financijsko poslovanje koje moe doi lakom migracijom ljudi i kapitala. U mnogoemu e to ovisiti o tome koliko Hrvatska bude iskoristila svoje prilike kao nova lanica EU u smislu da postane atraktivnije mjesto za poslovanje i ivot.

Tek pred desetak godina bankarstvo je trebalo napraviti vei iskorak u razvoj dostupnosti usluga na Internetu. Danas svi ele imati upravljanje financijama na mobilnom telefonu
vodi ve dugo godina, usko surauje s drugim funkcijama i odjelima u banci, a posebno s timovima koji se bave operativnim poslovima. Koliko IT odjel sudjeluje u razvoju poslovanja banke - dakle, IT odjel kao podrka internetskom i mobilnom bankarstvu te marketinkim pothvatima? esto se u velikim sustavima, ako nisu tvrtka koja se primarno bavi tehnologijama, dogaa da se IT sektor percipira kao pomona funkcija. Meutim, mi smo svjesni vanosti tog sektora za banku. U razvoju banke, naeg poslovanja i osmiljanju novih proizvoda i usluga IT odjel sudjeluje zajedno sa svim drugim kljunim odjelima. Premda smo veliki poslodavac, s vie od 1.000 zaposlenika, imamo dosta malen ali fleksibilan i funkcionalan upravljaki tim i razvijeno projektno upravljanje. Timski nam je rad iznimno vaan na svim razinama, kako na niim tako i na viim izvrnim menaderskim funkcijama. Svakog se tjedna sastajemo i suraujemo. To je bilo posebno vano u razvoju mobilnog i internetskog bankarstva, gdje se sve oslanja na tehnoloku izvrsnost. Ustvari, kad smo prole godine ponovo razmiljali o korporativnim vrijednostima banke i svemu to nam je vano u naoj korporativnoj kulturi, upravo je tehnoloka izvrsnost bila jedan od elemenata koje smo prepoznali kao bitan smjer u svom razvoju. Angairate li vanjske IT dobavljae (strane, domae - iz Hrvatske) i koliko? Navedite bar jedan projekt. Budui da iznimno vjerujemo u sposobnosti svojih kolega i vlastito znanje i iskustvo u svom timu, tek povremeno suraujemo s vanjskim partnerima, i to iskljuivo ako nam trebaju specifina znanja ili tehnologija koje ne posjedujemo. Upravo prilikom razvoja mobilnog bankarstva suraivali smo s tvrtkom Asseco SEE Hrvatska, s kojom smo razvili m-banking aplikacije na iOS-u i Androidu. Aplikacije su izvedene s najviim standardima zatite i vrlo su atraktivne i jednostavne za koritenje.

Svake godine ulaemo sve vie u IT nego to u toj godini nego to amortizacijski obraunavamo. U IT smo najvie ulagali prije ove krize, kada smo na godinjoj razini imali ulaganja preko pet milijuna eura. U kriznim godinama ulaemo otprilike 40 do 60 posto tog iznosa godinje. Moemo rei da ulaganja u IT sigurnost postaju sve vanija, pa od nekadanjih do deset posto od ukupnih godinjih ulaganja danas iznose vie od treine. Preostali iznos podjednako investiramo u hardver te nova rjeenja, ukljuujui novi softver i tehnologije. to su glavne zadae vaeg IT odjela, preko odravanja i nadogradnje postojeih sustava? Naa IT direkcija, zajedno s odjelom za IT sigurnost, bavi se svim stratekim i provedbenim poslovima koji se odnose na osiguranje da banka tehnoloki pouzdano i stabilno funkcionira, a to ukljuuje razne funkcije: od stratekog planiranja koje se odnosi na informacijsko-tehnoloku podrku poslovanju, preko upravljanja ICT rizicima, osiguranja odravanja i unapreenja sustava, do brige za dnevnu funkcionalnost svih informacijsko-tehnolokih aspekata. U tome na mali IT tim, na elu s direktoricom Marijom Piasevoli, koja ga

Budeti
Koliki je godinji budet vaeg IT odjela? Moete li nam bar donekle rei neto o njegovoj strukturi? Na koje ga tehnologije najvie troite?

Mobilne tehnologije i drutvene mree

Koliko i kako se OTP banka koristi mobilnim tehnologijama? Uz internetsko bankarstvo koje imamo ve vie godina, nedavno smo uveli i OTP Moderno bankarstvo koje ukljuuje m-banking kojim se mogu koristiti klijenti sa smartfonima. Prve su ulazne informacije naih klijenata odline. Novina je na naem tritu i to to svatko moe isprobati aplikaciju u demo verziji i prije nego to postane klijent naeg mobilnog bankarstva. Uz to imamo i m-token, a bili smo prvi koji smo uveli dostavu PIN-a SMS-om. Putem SMS-a nai klijenti mogu pratiti i svoje transakcije karticama, npr. kada podignu novac na bankomatu. Posebno smo za klijente koji preferiraju internetsko i mobilno bankarstvo osmislili dva paketa usluga: OTP InterNet paket i OTP 48 MiniNet, koji je zgodan upravo za mlade koji tek zapoinju svoje druenje s bankom. Mladim je ljudima studentima, srednjokolcima ili onima koji se prvi put zapoljavaju - iznimno vano da im moete osigurati jednostavno osobno financijsko poslovanje prilagoeno njihovu nainu razmiljanja i njihovim navikama. Koliko se OTP banka koristi drutvenim mreama? OTP banka u Hrvatskoj je odnedavno prisutna na Facebooku i moglo bi se rei da prikupljamo prva iskustva komunikacije u drutvenim mreama. Za sada su sva pozitivna. Vidimo da su klijenti zainteresirani za sadraje te da postavljaju vrlo praktina pitanja o mogunostima koritenja proizvoda i usluga. Facebook se pokazao dobrim i za informiranje lokalne zajednice tijekom naeg projekta donacijskog natjeaja. Pretpostavljamo da je upravo takva komunikacija doprinijela da se na na natjeaj ove godine prijavilo vie od dvostruko veeg broja projekata. To je vrlo brz i jednostavan nain komunikacije koji nam odgovara i sigurno emo ga skoro koristiti i za neke kreativnije mogunosti poput umreavanja raznim aplikacijama. Za sada na svom Facebooku imamo aplikaciju koja klijentima olakava upravljanje osobnim financijama - planer kunog budeta. Vjerujem da emo uskoro moi razvijati i bolju umreenost Facebooka s naim e-bankarstvom na webu. Maarska OTP banka vrlo je aktivno prisutna na Facebooku i na svojoj fan stranici ima preko 80 tisua korisnika.

Utjecaj IT-a
Opiite nam druge utjecaje IT odjela na poslovanje banke - koliko IT utjee na tednju u ulaganjima, na povrat na ulaganja i tednju energije; kakvi su uinci virtualizacije IT sustava itd.? Kao banka srednje veliine na hrvatskom tritu, nastojei smanjivati trokove esto smo meu prvima. Bili smo prva banka u Hrvatskoj koja je migrirala na Ethernet telekomunikacijske usluge

lipanj 2013. MREA

Hrvatska
te koja je migrirala veinu svojih usluga u virtualnu okolinu, to smo mogli napraviti zbog fleksibilnosti usluga i uinaka uteda. Isto tako, analiziramo ukupne trokove vlasnitva kada razmatramo kupnju nove tehnologije, to ukljuuje i operativne trokove istog sustava, a ne samo kapitalne investicije. Meutim, prvi ulazimo u nova rjeenja samo ako smo sigurni da je tehnologija dovoljno sigurna za bankarsko poslovanje. Kako IT sudjeluje u regionalnoj koordinaciji poslovanja OTP banke? Kao i u svim meunarodnim organizacijama, u OTP grupi postoje neke vrste odluka koje se mogu donositi na lokalnim razinama ili na meunarodnoj razini. O velikim ulaganjima i stratekim odlukama uvijek odluujemo u skladu s ciljevima vlasnika koje predstavlja Nadzorni odbor. Imali smo primjera kad su lokalni projekti bili koriteni kao pozitivne studije sluajeva te koji su kasnije bili uvedeni u drugim dravama. Imali smo primjera kada smo prenosili svoja iskustva iz prakse na lokalnim projektima u druge podrunice, pa i u matinu banku, a naravno imali smo i primjera kad smo mi preuzimali iskustva drugih lanica grupe. Rekao bih da je suradnja vrlo uravnoteena. Koliko ulaete u tehnoloki razvoj na razini OTP banke u Hrvatskoj i regiji (neka priblina brojka, moda ilustrirati nekom konkretnom nedavnom investicijom)? Vrlo je teko odijeliti koliko se tono ulae u inovacije jer se velika ulaganja obino provode zajedno sa zamjenama hardvera koji onda slui i za neke druge usluge. Meutim, moemo zakljuiti da izmeu 30 i 50 posto ukupnog IT budeta ulaemo u inovativne tehnologije. to moete rei o IT aspektu sigurnosti vae banke? Sigurnost u banci velikim se dijelom oslanja na dobar IT sustav. Imamo poseban informacijsko-tehnoloki centar, tzv. disaster recovery u Sisku koji moe u vrlo kratkom roku preuzeti sve bitne funkcionalnosti banke ako bi u sredinjem sustavu dolo do kvara. Sa sigurnosnog aspekta mogu tvrditi da imamo jedan od najboljih IT sustava u Hrvatskoj. Uz to postoje i druge IT funkcije koje nam pomau u fizikoj zatiti u poslovnicama, npr. time lock blagajne s automatskim zakljuavanjem. Na koji nain zahtjevi dananjih financijskih trita utjeu na primjenu tehnologija (prije svega, novih softvera, poput analitike i business intelligencea) u vaoj banci? OTP banka prati sve trendove modernog bankarstva i u razvoj novog softvera ulaemo dosta. Danas su u bankarstvu to jednostavno osnovna ulaganja bez kojih se ne moe. Morate imati dobre baze podataka i solidna analitika sredstva koja e vam olakati poslovanje i umanjiti poslovne rizike. Iskreno, OTP banka ne bi nikad ulagala u usluge mobilnog bankarstva da drugi nisu ve isprobali tehnologiju, tako da smo se ipak vodili filozofijom i drugi to imaju pa trebamo i mi. Bez dranja koraka s trinim napretkom brzo bismo ostali bez klijenata, posebno u

Dogodit e se priljev sredstava iz europskih fondova, ali samo u onoj mjeri u kojoj to hrvatski projekti uspiju osigurati

novim tehnologijama. Meutim, esto i mi prvi na trite unosimo nove ideje, kao to je to bio sluaj s projektima VISA Web, PIN putem SMS-a, VISA na rate, MasterCard PayPass. U drugim sluajevima samo plivamo s drugima, kao to je to bilo s mobilnim bankarstvom. Premda smo samo pratili, nastojali smo dodati malo zaina i novosti. Trenutno jedini na tritu imamo mogunost traenja bankomata i poslovnica koja se u aplikaciji moe koristiti i prije nego to se u nju prijavite. Prije pokretanja novih proizvoda ili rjeeMREA lipanj 2013. 49

mrea na terenu Intervju mjeseca Balzs Bkeffy

Moemo rei da ulaganja u IT sigurnost postaju sve vanija, pa od nekadanjih do deset posto od ukupnih ulaganja na godinjoj razini danas iznose vie od treine

Beskontaktno plaanje
Koliko smo uli, OTP je jedan od pionira beskontaktnog plaanja i pre-paid bankarskih kartica u Hrvatskoj i regiji? Da, bili smo prvi koji smo prije nekoliko godina ponudili VISA web prepaid karticu koja je namijenjena prije svega kupnji i plaanju preko Interneta, ali moe se koristiti i kao svaka druga kartica, uz to da klijent sm odredi koliko e sredstava na nju deponirati. ujemo da je vrlo popularna kod mlae populacije. Uz to smo bili prvi koji smo uveli MasterCard PayPass karticu za beskontaktno plaanje koju smo predstavili prole godine u Dubrovniku, gdje sada ve sasvim solidno funkcionira na kioscima Tiska te u turistikim objektima. Uskoro emo imati novosti oko irenja mree prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Odnedavno u ponudi imamo i MasterCard PayPass prepaid karticu za koju postoji veliki interes, takoer posebno meu mlaom populacijom. Mnogima je zanimljivo i to za koritenje te kartice osoba ne mora ve biti klijent banke - jednostavno je treba zatraiti u naoj poslovnici.

nja mora se ispitati trite i vlastita baza, za to morate imati interne analitike alate. Kako upravljate podacima i u tom smislu, radi li vaa banka po pitanju najnovijih tehnologija, kao to su cloud i Big Data, i to tono? Imamo neka miljenja oko toga u emu je vrijedno biti onaj koji prati, posebno ako uzmemo u obzir nekoliko IT sigurnosnih rizika koji su povezani s novim rjeenjima. Tko zna, ponekad oblake moe jednostavno otpuhati vjetar.

Basel II
50

usluge povezane u jednoj zajednikoj bazi, sreom ne moramo puno ulagati u nova IT rjeenja. Imali smo iskljuivo ulaganja u unutarnji razvoj kroz etiri projekta koja smo istodobno pokrenuli, u trajanju od etiri mjeseca do vie od godinu dana. to bi bili najvaniji trendovi u dananjim bankarskim tehnologijama, koje nikako ne bi trebalo zanemariti? ivimo sve bre i ljudi ele da im tehnologija olakava ivot i omogui da svojim financijama upravljaju jednostavno, bez puno dokumenata, papira. Naravno, moramo biti svjesni da e u nekim segmentima bankarstvo zadrati svoj tradicionalni i konzervativni pristup. U bankarstvu su osobni kontakt i izgradnja obostranog povjerenja kljuan faktor i osobnost se ne moe zamijeniti tehnologijom. Kad netko eli poloiti gotovinu da bi tedio u nekoj banci, obii e nekoliko banaka i raspitati se za uvjete i svoju tednju povjeriti onome tko ima dobre uvjete i ulijeva povjerenje. Vrlo je slino i s kreditima, za koje banka treba traiti adekvatnu dokumentaciju i upoznati klijenta prije nego to odobri kredit, a klijent se treba odluiti u kojoj e ga banci uzeti. To je vrlo teko prenijeti u virtualni svijet. Tek pred desetak godina bankarstvo je trebalo napraviti vei iskorak u razvoj dostu-

pnosti usluga na Internetu. Danas svi ele imati upravljanje financijama na mobilnom telefonu. Jednostavno, fleksibilno, brzo, ali jo uvijek iznimno sigurno. Pojavom novih tehnologija dolo je do potrebe razvoja sigurnosti i danas moemo rei da je ona gotovo neupitna, uz duni oprez korisnika, naravno. Mislim da trendovi idu u dva smjera - prvi je objedinjavanje raznih odvojenih usluga u to jednostavnija one to three click rjeenja. U tome e banke morati usko suraivati s gospodarstvom, posebno javnom infrastrukturom, jer emo uskoro morati klijentima nuditi jednostavnija rjeenja npr. za plaanje svih vrsta komunalnih i infrastrukturnih rauna. Tu e, vjerujem, skoro doi do pomaka. Uz to, jednostavnije umreavanje i objedinjavanje i drugih financijskih usluga, poput usluga osiguranja, s bankarskima, to je ve dijelom zaivjelo. Drugi je smjer izgradnja povjerenja u tehnologiju, to znai davanje jamstva sigurnosti u pogledu zatite sredstava i zatite osobnih podataka klijenata. Kako komentirate sve vei ulazak telekomunikacijskih tvrtki u financijske poslove? Budui da je sve vie usluga dostupno na mobilnim telefonima, razumno je bilo oekivati da e velike telekomunikacijske tvrtke postati zainteresirane za financijske poslove zbog same prirode njihove infrastrukture i tehnolokih mogunosti. I ne samo telekomunikacijske tvrtke; danas vidimo da i retail lanci ulaze u neke segmente gotovinskih transakcija, kao i drugi igrai ili firme iz garae, koji svi ele svoj dio kolaa. Taj se kola, naalost, ne poveava. Meutim, uvijek se radi o pitanju regulacije trita i dugoronih strategija tih kompanija. Ako one imaju ambiciju ulaziti u neke trine segmente za koje imaju odgovarajuu infrastrukturu i za koje mogu dobiti ovlasti, jasno je da e u tome isto traiti svoj dio kolaa. Kako sam ve rekao, i privatni i poslovni klijenti ele to jednostavnije i bre upravljanje financijama, bez administracijskih ili tehnolokih prepreka. Vrijeme e pokazati koliko je poslovno unosno uvoziti nove poslove u core business ili koliko je unosan i za trite koristan iskorak izvan njega.

Koliko ste novca potroili na tehnologije koje ste morali nabaviti da biste se uskladili s Basel II pravilima? Kako je na sustav centraliziran i sve su

Unato ciljevima to ih je zacrtala Vlada, velika su ulaganja zaobila Hrvatsku

lipanj 2013. MREA

Digitalni ured eksibilna je platforma prilagodljiva

kako Vaim potrebama tako i brzom razvoju tehnologije. Pored e-maila, centralne pohrane dokumenata ili online pohrane podataka, Digitalni ured nudi sve to Vam je potrebno za poslovanje, bilo da je rije o hardveru ili softveru, sigurnosnim rjeenjima ili edukaciji.

Prednosti Digitalnog ureda

Smanjenje kapitalne investicije Najnovija IT rjeenja i hardver Mjeseno plaanje Fokusirate se na strateke ciljeve svoje rme Velika pouzdanost, raspoloivost i eksibilnost informacijskog sustava

+385 1 6690 200 info@digitalniured.hr www.digitalniured.hr

Cyber kriminal
tema broja
52

lipanj 2013. MREA

Pravda je spora, ali dostina

Pie: Goran Vojkovi
MREA lipanj 2013. 53

tema broja Cyber kriminal

rvatski je zakon o davac isko ristio pripremu novog Kaznenog zakona kako bi sustavno, u jednoj cjelini, uredio kaznena djela iz domene cyber ili - kako pomalo neprecizno prevodimo - raunalnog kriminala. Budui da se opseni propisi dijele na glave, a Kazneni zakon svakako spada u takve jer ima gotovo 400 lanaka, kaznena djela raunalnog kriminaliteta nalaze se u posebnoj glavi - Kaznena djela protiv raunalnih sustava, programa i podataka. Odmah treba rei da novi Kazneni zakon ne donosi neke revolucionarne promjene - Hrvatska je ovo pitanje uvelike regulirala jo izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz 2004. godine, kada su u hrvatsko zakonodavstvo unijete odredbe Convention on Cybercrime Vijea Europe, koja je u nas prevedena kao Konvencija o kibernetikom kriminalu. Sada su opisi kaznenih djela osuvremenjeni, promijenjen je dio odredbi, a uzet je u obzir i prijedlog Direktive Europske Unije koja zamjenjuje Okvirnu odluku o napadima na raunalne sustave. No i dalje je ovo podruje primarno definirano Konvencijom Vijea Europe. Veliku ulogu u ureenju kaznenih djela iz podruja cyber kriminala ima Vijee Europe. Kao prvo: to nije tijelo Europske Unije! Vijee Europe osnovano je 1949. godine radi uspostavljanja uskih veza meu dravama lanicama, ostvarivanja naela koja su njihova zajednika batina i unapreivanja njihova gospodarskog i socijalnog napretka. lanice su gotovo sve europske zemlje, ukljuujui Rusiju. Treba napomenuti da Vijee Europe ne donosi propise koji su izravno obvezujui u dravama lanicama, ve samo priprema ugovore koje drave lanice moraju ratificirati. U Vijeu Europe na vrijeme su shvatili da cyber kriminal nije vezan za nacionalne granice, tj. da se djelovati iz jedne drave u drugu moe bitno lake nego bilo u kojoj drugoj kategoriji kaznenih djela. Meunarodni element tu je ei nego igdje. Kada bi svaka drava potpuno samostalno donosila kaznene propise iz ovog podruja, postojala bi opasnost da sve zemlje ne reguliranju sva cyber kaznena djela, odnosno da ih reguliraju toliko razliito da nacionalni sudovi ne mogu nai ni najmanju zajedniku poveznicu kod djela s meunarodnim elementom. Time bi kanjavanje poinitelja bilo vrlo teko. 54

Novi Kazneni zakon Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 1. sijenja ove godine, najvie panje internetskih korisnika izazvao je u dijelu pravne regulacije uvrede i klevete, o kojoj smo ve pisali u Mrei. Meutim, puno vanije je da novi Kazneni zakon sada cjelovito ureuje kaznena djela protiv raunalnih sustava, programa i podataka
Ovako, uz primjenu pravila Konvencije, postoje temeljni opisi drutveno neprihvatljivih ponaanja, regulacija u razliitim dravama postaje slina te to omoguava laki progon i kanjavanje poinitelja. Spomenimo i da su ovu Konvenciju, osim veine europskih lanica Vijea Europe, ratificirale i neke izvaneuropske zemlje, kao to su Australija, Japan i Sjedinjene Amerike Drave (ratifikacija SAD-a bila je iznimno vana za opu prihvaenost Konvencije). No krenimo sada konkretno na hrvatski Kazneni zakon (krae: KZ).

Konvencija Vijea Europe

Neovlateni pristup

lanak 266. KZ-a navodi : Tko neovlateno pristupi raunalnom sustavu ili raunalnim podacima, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (Po-

sebnog odreivanja novane kazne vie nema; ona se ovdje podrazumijeva - v. okvir!). Ovim stavkom inkriminirano je ponaanje iz l. 2. Konvencije - nezakoniti pristup. Ovim kaznenim djelom sankcionira se tzv. hakiranje ( hacking ), tj. nezakonit pristup tuem raunalnom sustavu te raunalnim podacima. U svijetu postoje razliiti modeli, pa tako neki kanjavaju ve sm neovlaten pristup, drugi to uvjetuju postojanjem zatitnih mjera, trei pribavljanjem, izmjenom ili oteenjem podataka, dok etvrti trae da je prouzroena makar i najmanja teta. U sadanjem KZ-u nisu postavljeni nikakvi dodatni uvjeti za postojanje ovoga kaznenog djela. Dosad smo takav uvjet imali: formulacija starog KZ-a bila je: tko unato zatitnim mjerama neovlateno pristupi raunalnom sustavu; dakle do 1. sijenja ove godine nisu se titili sustavi iji bi vlasnik zaboravio postaviti zatitne mehanizme! Sada toga nema; titi se svaki sustav neovisno o zatitnim mehanizmima tipa zaporki. Ovo se kazneno djelo ne progoni po slubenoj dunosti ve prema prijedlogu (ne, to nije ni privatna tuba!). Progon po prijedlogu znai da se policija i DORH sami ne bave poiniteljima ovog kaznenog djela, ve im ovlatena osoba prvo treba podnijeti prijedlog. Primjerice, ako je sm oteenik podnio kaznenu prijavu, smatra se da je time stavio i prijedlog za progon. Prijedlog za progon podnosi se dravnom odvjetnitvu, a onda ono poduzima progon poinitelja. Neovlateni pristup ima i kvalificira-

Novano, uvjetno, opomena

itajui odredbe novog Kaznenog zakona moe se primijetiti da se nigdje ne spominje novana kazna. Naravno, nije ukinuta, nego je drugaije regulirana. Novana se kazna moe izrei kao glavna i kao sporedna kazna (npr. uz kaznu zatvora). Ono to je novo jest da sada imamo openitu odredbu: Kad zakon za odreeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do tri godine, sud moe izrei novanu kaznu kao glavnu. Dakle, svugdje gdje je zaprijeena kazna do tri godine (zaprijeena, ne konkretno presuena!), sud moe izrei kao glavnu novanu kaznu. No ako u nekom lanku pie da je zaprijeeno npr. est mjeseci do pet godina, novana kazna ne moe biti glavna kazna. Novana se kazna izrie u dnevnim iznosima. Ona ne moe biti manja od 30 ni vea od 360 dnevnih iznosa, osim za kaznena djela poinjena iz koristoljublja, kad se moe izrei do 500 dnevnih iznosa. A kako se odreuje dnevni iznos? Zakon kae: Visina dnevnog iznosa utvruje se uzimajui u obzir poiniteljeve prihode i imovinu te prosjene trokove nune za uzdravanje poinitelja i njegove obitelji. Dnevni iznos ne moe biti manji od dvadeset kuna ni vei od deset tisua kuna. Znai, 20 kn za nekoga tko je praktiki socijalni sluaj, a 10.000 kn za nekoga tko prima milijune. Osim toga, imamo i rad za ope dobro - izrie se kao zamjena za novanu kaznu u iznosu do 360 dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u trajanju do jedne godine. Takoer, kratkotrajne se kazne zatvora izbjegavaju - kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci sud moe izrei samo ako se moe oekivati da se novana kazna ili rad za ope dobro

lipanj 2013. MREA

Terminologija
Pravni se termini znaju razlikovati od onih govornih, opeprihvaenih. Stoga veina zakona ima svoj pojmovnik, a kako je precizno odreivanje pojmova iznimno vano u kaznenom zakonodavstvu, oni su odreeni i za kaznena djela iz domene raunalnog kriminala. Dakle, prema Kaznenom zakonu:

Raunalni sustav
jest svaka naprava ili skupina meusobno spojenih ili povezanih naprava, od kojih jedna ili vie njih na osnovi programa automatski obrauju podatke, kao i raunalni podaci koji su u njega spremljeni, obraeni, uitani ili preneseni za svrhe njegova rada, koritenja, zatite i odravanja.

Raunalni podatak

Raunalni program

jest svako iskazivanje injenica, informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u raunalnom sustavu.

jest skup raunalnih podataka koji mogu prouzroiti da raunalni sustav izvri odreenu funkciju.

ni oblik: tko navedeno kazneno djelo poini u odnosu na raunalni sustav ili raunalne podatke tijela dravne vlasti, tijela jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgovakog drutva od posebnog javnog interesa (to bi bile firme poput H-a ili HEP-a), kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Ovdje se progon poinitelja obavlja po slubenoj dunosti. Kanjava se i pokuaj ovog kaznenog djela, i u obinom i u kvalificiranom obliku.

Ometanja rada raunalnog sustava

Ometanje tue raunalne komunikacije predstavlja kazneno djelo za koje se moe odleati i do tri godine

nee moi izvriti ili ako se novanom kaznom, radom za ope dobro ili uvjetnom osudom ne bi mogla postii svrha kanjavanja. Sud naravno moe odrediti i uvjetnu osudu. Uvjetnom osudom odreuje se da se kazna na koju je poinitelj osuen nee izvriti ako

poinitelj u vremenu provjeravanja ne poini novo kazneno djelo i ispuni odreene mu obveze. Sud moe poinitelju osuenom na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novanu kaznu izrei uvjetnu osudu kad ocijeni da poinitelj i bez izvrenja kazne nee ubudue

initi kaznena djela. Dakle, poinitelj je osuen, ali se kazna nee izvriti ako ne nastavi s kaznenim djelima. Oni koji poine neko kazneno djelo prvi put i nema neke vee tete (ili je nadoknade) esto e biti osueni upravo na uvjetne kazne.

lanak 267. KZ-a navodi: Tko onemogui ili otea rad ili koritenje raunalnog sustava, raunalnih podataka ili programa ili raunalnu komunikaciju, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Kanjava se i za pokuaj. Tu se inkriminira ponaanje iz l. 5. Konvencije - ometanje sustava. Ovim kaznenim djelom sankcionira se ometanje rada raunalnog sustava, raunalnih podataka ili programa te raunalne komunikacije tako da se ovlatenim korisnicima onemogui nesmetano koritenje njegovih resursa ili meusobna komunikacija. Pritom se ne mora ugroziti integritet ili tajnost podataka koji se nalaze unutar sustava. Radnja kaznenog djela ini se prenoenjem, oteivanjem, brisanjem, kvarenjem, mijenjanjem ili injenjem neupotrebljivim raunalnih podataka, a najee se sastoji od istovremenog slanja podataka s veeg broja raunala. Takvi su npr. distribuirani napadi uskraivanja usluga (DDoS). Dakle, ovdje se, uzimajui u obzir da je elektronika komunikacija danas nezaobilazan i iznimno bitan oblik komunikacije (ostalom, veina drugih oblika komuniciranja, od MREA lipanj 2013. 55

na brzim diskovima

VMWare

KVM Cloud

za sustave podrke

Virtualni LAN

najpovoljniji brzi internet

krojimo oblake po vaoj mjeri

nezavisni domai data centar s ISO certikatom za vae sigurno poslovanje

www.altus-it.hr

tema broja Cyber kriminal

telefona do televizije, barem se u dijelu koristi digitalnom komunikacijom izmeu raunala), sankcioniraju ponaanja koja mogu ugroziti dostupnost raunalnih sustava i podataka pohranjenih unutar njih.

Oteenje raunalnih podataka

lanak 268. KZ-a navodi: Tko neovlateno u cijelosti ili djelomino oteti, izmijeni, izbrie, uniti, uini neuporabljivim ili nedostupnim ili prikae nedostupnim tue raunalne podatke ili programe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. I ovdje e se kazniti i za pokuaj kaznenog djela. Tu se inkriminira ponaanja iz l. 4. Konvencije - ometanje podataka. Ovdje je ratio legis - razlog propisivanja - zatita od oteivanja, izmjena, brisanja ili unitavanja tuih raunalnih podatka ili programa, ime se ovaj oblik imovine titi slino kao i materijalne stvari. Pritom nije vano je li im poinitelj neposredno pristupio ili je to uinio npr. izradom i prijenosom nekog malicioznog programa (virusa ili crva). Raunalni podaci danas, ne treba posebno objanjavati, predstavljaju iznimno vrijednu imovinu; kojiput e vea vrijednost biti u raunalnim podacima negoli u fizikom obliku: vrijednost nekog izvornog koda moe biti vea od vrijednosti zgrade u kojoj se ti podaci nalaze.

Raunalna prevara s karticama, koja ukljuuje lano predstavljanje kako bi se dobili njihovi brojevi, kanjava se s do pet godina zatvora
tio legis jest zatita nejavne komunikacije. Poznato nam je da svaki raunalni sustav proizvodi elektromagnetsku emisiju koju je mogue odgovarajuim ureajem snimiti i zatim reproducirati. Posebno su po tome bili zloglasni nekadanji CRT monitori, koji su se uz vrlo jednostavnu tehnologiju mogli pratiti na par desetaka metara; no ni danas to nije previe tehnoloki sloeno - osim ako su primijenjene mjere zatite (TEMPEST). Zanimljivo je da je novim KZ-om, u odnosu na stari KZ, proirena odredba koja govori o presretanju i snimanju elektromagnetskih emisija. Dosadanja je formulacija glasila da e se kazniti onaj tko presretne ili snimi nejavni prijenos raunalnih p o dat aka koji mu nisu namijenjeni, ukljuujui i elektromagnetske emisije raunalnog sustava koji prenosi te podatke. Sada se inkriminacija odnosi na neovlateno presretanje elektromagnetske emisije iz svih raunalnih sustava (dakle i npr. snimanje elektromagnetskih emisija procesora, monitora i dr.), a ne samo onih sustava koji prenose podatke, to je definitivno preciznije i bolje rjeenje. Ovo je jedno vrlo specifino kazneno djelo, regulirano l. 270. KZ-a, a glasi: Tko neovlateno izradi, unese, izmijeni, izbrie ili uini neuporabljivim ili nedostupnim raunalne podatke koji imaju vrijednost za pravne odnose, u namjeri da se oni uporabe kao vjerodostojni, ili tko takve podatke uporabi ili nabavi radi uporabe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Kao i kod prethodnog kaznenog djela, kanjava se i za pokuaj, a podaci nastali poinjenjem kaznenog djela e se unititi. Tu se inkriminira ponaanja iz l. 7. Konvencije - raunalno krivotvorenje. Budui da valjda od poetka suvremenog kaznenog zakonodavstva imamo kaznena djela krivotvorenja, jasno je zato je trebalo posebno regulirati raunalno krivotvorenje. Razlog za sankcioniranje raunalnog krivotvorenja lei u prirodi digitalnih podataka koji se zbog svog netjelesnog oblika ne mogu podvesti pod pojam pisane isprave ili predmeta, niti se mogu iitati bez tehnike pomoi. Ne moramo posebno objanjavati da se u suvremenom poslovanju kako gosMREA lipanj 2013. 57

Neovlateno presretanje raunalnih podataka

Dolazimo na - mogli bismo rei - bondovski teren. Rije je o l. 269. KZ-a, koji navodi: Tko neovlateno presretne ili snimi nejavni prijenos raunalnih podataka, ukljuujui i elektromagnetsku emisiju raunalnog sustava, ili drugome uini dostupnim tako pribavljene podatke, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. I ovdje se kanjava i za pokuaj, a dodano se propisuje da e se unititi podaci nastali poinjenjem kaznenog djela. Dakle, poinitelj e, uz kaznu, takoer ostati bez nezakonito prikupljenih podataka. Rije je o usklaivanju s l. 3. Konvencije - nezakonito presretanje. Dakle, ovim se kaznenim djelom sankcionira neovlateno presretanje komunikacije prema raunalnom sustavu, iz njega ili unutar njega, odnosno izmeu udaljenih raunalnih sustava, njihovo snimanje te injenje takvih podataka dostupnim treim osobama. Ra-

Raunalno krivotvorenje

Raunalni je sustav svaka naprava koja na osnovi programa automatski obrauje podatke: to moe biti osobno raunalo, ali i bankomat - svi se tite

tema broja Cyber kriminal

podarstva tako i javne uprave te drugih osoba sve ee koriste elektronike baze podataka. Tako se danas brojne evidencije i oevidnici vode primarno pa i iskljuivo - u elektronikom obliku. Mnoge od tih elektronikih baza podataka imaju iznimnu vrijednost za pravne odnose i tite se upravo ovim lankom Kaznenog zakona. Ono to je kod raunalnog krivotvorenja specifino jest da bie kaznenog djela (bie kaznenog djela jest ono to je tipino za neko kazneno djelo, po emu se ono razlikuje od drugih kaznenih djela) ovdje mora biti vezano upravo uz raunalne podatke. Tako primjerice ako netko provali u fakultetski server i mijenja podatke rezultata ispita - to je raunalno krivotvorenje. U takvom kaznenom djelu koritenje raunala i primjena raunalnih podataka, kako Zakon kae: koji imaju vrijednost za pravne odnose (a primjena rezultata ispita nesumnjivo ima), ulaze u bie kaznenog djela. Nasuprot tome, izrada lanog novca ili lane diplome, makar bili napravljeni (danas uglavnom i jesu) raunalom - ne spadaju u raunalno krivotvorenje, ve klasina kaznena djela oko krivotvorenja. Tu je raunalo naime samo sredstvo za poinjenje kaznenog djela, koje se tehniki moe poiniti i drugaije, npr. koritenjem tiskarskog stroja. Ovo kazneno djelo regulirano je l. 271. KZ-a, a glasi: Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist unese, izmijeni, izbrie, oteti, uini neuporabljivim ili nedostupnim raunalne podatke ili ometa rad raunalnog sustava i na taj nain prouzroi tetu drugome, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Postoji i kvalificirani oblik djela - ako je pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Takoer, podaci nastali poinjenjem ovog kaznenog djela e se unititi. Tu se inkriminira ponaanje iz l. 8. Konvencije - raunalna prevara. Bitan je element raunalne prevare je pribavljanje protupravne imovinske koristi, a posljedica djela prouzroenje tete drugome. Pod ovo e se kazneno djelo moi svrstati razni oblici upada u raunalne sustave radi promjene stanja na bankovnim raunima, raunalne prevare s kreditnim karticama, plaanje lanim brojevima kreditnih kartica i sl. Tu takoer mogu spadati i razne blokade raunalnog sustava kako bi se onemoguila provjera valjanosti kartica radi pribavljanja protupravne imovinske koristi i sl. Tu je i osnovna razlika u odnosu na raunalno krivotvorenje - kod raunalnog krivotvorenja ne mora biti ukljuena protupravna imovinska korist. lanak 272. KZ-a nosi ovaj specifini naslov: Zloupotreba naprava, a svojim je sadrajem vezan za prethodna kaznena djela iz glave Raunalnog kriminala, tj. propisuje kanjivost za pripremnu radnju poduzetu radi ostvarivanja nekog od navedenih djela. U njemu se kao prvo navodi da tko izradi, nabavi, proda, posjeduje ili ini drugome dostupne ureaje ili raunalne programe ili raunalne podatke stvorene ili prilagoene za poinjenje prethodno navedenih kaznenih djela, s ciljem da ih se uporabi za poinjenje nekog od tih djela - kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Dodatno se propisuje da se poinitelj nee kazniti kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo koje je imao za cilj. Cilj kaznenopravne zatite jest naravno spreavanje stvaranja i irenja trita naprava i - u praksi puno eih - specijaliziranih malicioznih programa za poinjenje kaznenih djela iz domene raunalnog kriminala. Ono to je preciznije definirano nego prije jest da e se kazniti onaj tko takve ureaje i programe izradi, nabavi, proda, posjeduje ili ini drugome dostupnim s ciljem da ih se uporabi za poinjenje nekog od tih djela. Dakle, ako netko takve programe nabavi jer se bavi antivirusnom zatitom ili sasvim legalnom djelatnou testiranja informacijskih sustava na ugroze, nee ui u opseg zabranjenog, onog to Zakon sankcionira. Dosadanje rjeenje, koje imamo od 2004. godine, kanjavalo je ve samo posjedovanje takvih ureaja i programa. Stoga je ak postojala neslubena preporuka da se oni kojima su takvi programi i ureaji potrebni u profesionalnom radu jave MUP-u kako bi se izbjegla svaka dvojba oko razloga zato takve programe i ureaje posjeduju. lanak 272. KZ-a sankcionira i one koji izrade, nabave, prodaju, posjeduju ili ine drugome dostupnima raunalne lozinke, pristupne ifre ili druge podatke kojima se moe pristupiti raunalnom sustavu s ciljem da ih se uporabi za poinjenje kaznenih djela iz domene raunalnog kriminala. Takva e se osoba kazniti kaznom zatvora do jedne godine. Tu dakle spadaju radnje poput davanja ili prodaje neije pristupne ifre. Ono to bi nadlenim dravnim tijelima moglo oteati progon jest da treba dokazati kako je cilj takvih radnji bio upravo poinjenje kaznenih djela - poinitelj e se braniti da mu ni na pamet nije palo da e onaj kome je primjerice dao ili uinio dostupnim zaporke to iskoristiti za poinjenje kaznenih djela. Posebne naprave i programi napravljeni za poinjenje kaznenog djela e se oduzeti, a podaci prikupljeni kaznenim djelom unititi. Dakle, u nekom konkretnom sluaju, maliciozni e se program oduzeti, a tako prikupljene zaporke i drugi materijali, nakon to vie ne budu potrebni u smislu dokazivanja kaznenog progona - oduzeti. Ukupno, cijeli ovaj lanak predstavlja usklaivanje s lankom 6 Konvencije koji nosi isti naslov - zloupotreba naprava.

Zloupotreba naprava

Raunalna prevara

Govor mrnje
Postoji jo jedno kazneno djelo u koje se mogu vrlo lako zapetljati korisnici Interneta, posebno oni koji vole u poluanonimnosti svojih soba iriti govor mrnje po portalima i forumima. Jo je 2003. godine Vijee Europe donijelo Dodatni protokol uz Konvenciju o kibernetikom kriminalu o kriminalizaciji akata rasizma i ksenofobije poinjenih putem raunalnih sustava. Hrvatska ga je potpisala jo 2003. godine, a ratificirala 2008. godine. Dodatni protokol od zemalja sudionica zahtijeva kriminalizaciju irenja rasistikih i ksenofobnih sadraja putem raunalnih sustava, kao i rasistiko i ksenofobno obojenih prijetnja i uvreda te negiranja 58 holokausta i ostalih genocida. Dodatni je protokol jo 2004. godine ukljuen u kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske, a odredbe se nalaze i u novom KZ-u, koji u l. 325. propisuje: Tko putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi nain javno potie ili javnosti uini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mrnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etnike pripadnosti, podrijetla, boje koe, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Istom kaznom, dakle zatvorom do tri godine, kaznit e se tko javno odobrava, porie ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zloina agresije, zloina protiv ovjenosti ili ratnog zloina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etnike pripadnosti, podrijetla ili boje koe, na nain koji je prikladan da potakne nasilje ili mrnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine. Kanjava se i za pokuaj i, naravno, sve ovo navedeno ide po slubenoj dunosti.

lipanj 2013. MREA

Zabranjeno je presretanje elektromagnetske emisije raunalnog sustava radi neovlatenog prikupljanja podataka

Svaka drava, pa tako i Hrvatska, napade na dravne institucije i openito javni sektor smatra drutveno iznimno opasnim i stoga ih posebno sankcionira. Stoga imamo i l. 273. KZ-a, koji neka od inkriminiranih ponaanja navedenih u ovom lanku proglaava tekim kaznenim djelima sa zaprijeenom strogom sankcijom. Tako tko kazneno djelo iz lanka 267. do lanka 270. KZ-a poini u odnosu na raunalni sustav ili raunalne podatke tijela dravne vlasti, tijela jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgovakog drutva od posebnog javnog interesa, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Istom kaznom, od est mjeseci do pet godina, kaznit e se tko kazneno djelo iz lanka 266. do lanka 269. poini prikrivajui stvarni identitet i uzrokujui zabludu o ovlatenom nositelju identiteta. To bi dakle bili sluajevi kada se recimo raunalna prevara provodi na nain da se kreira lani identitet kako bi se dolo do podataka o korisniku i njegovim kreditnim karticama. Ovdje

Teka kaznena djela protiv raunalnih sustava, programa i podataka

spada i sluaj koji smo nedavno imali u praksi, gdje je maliciozan softver glumio poruku dravnog tijela i traio od korisnika da zbog izmiljenog prekraja uplati novac na raun prevaranata. I na kraju, lanak 273. KZ-a ima i jednu po duljini kazne vrlo teku kvalifikaciju - tko kazneno djelo iz lanka 267. do lanka 269. poini sredstvom namijenjenim za izvrenje napada na vei broj raunalnih sustava ili kojim je prouzroena znatna teta, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Internet je definitivno odrastao - i kao svaki veliki izum, moe biti iskoriten za dobrobit ovjeanstva, ali i kao alat kojim se koriste kriminalci da bi se doepali tueg novca ili jednostavno da bi nekome napakostili. Jasna je elja drave da se odreena ponaanja sankcioniraju. Kazne su definirane u vrlo velikim rasponima - jer jedno je obijesno blokiranje susjedova beinog routera, drugo je izrada malicioznog programa kojim se netko eli pohvali da eto i to zna, a tree upad u raunalni sustav i prebacivanje milijuna na vlastiti raun u dalekoj

Zakljuak

zemlji. Okvir koji je dala Konvencija o kibernetikom kriminalu dobro je iskoriten i Hrvatska je dobila, barem u ovom dijelu, kvalitetan Kazneni zakon koji shvaa i specifinosti internetskih tehnologija. Ono to e moda predstavljati i najvei izazov u budunosti jest - edukacija. I policija i vjetaci i suci trebaju znati vie o raunalnom kriminalu. Odgovorne osobe u firmama trebaju znati koliko se vrijednosti danas nalazi u elektronikom obliku te da treba ulagati ne samo u slubene automobile i zgrade ve i u informacijsku sigurnost, jer ne treba se prepustiti misli da e drava sve obaviti. Internet jednostavno vie nije utogljena akademska mrea, a ni mjesto poput Kariba 17. stoljea, gdje svatko moe raditi to mu se efne. Postao je punopravni komunikacijski sustav, internetske novine i jae od tiskanih - sve u svemu, postao je dio pravom ureenog svijeta. I koliko nam god omoguavao pristup podacima koje prije 20 godina nije imao ni ameriki predsjednik, omoguio je i nove oblike kriminala. I zato ga je trebalo regulirati. Hrvatska je to, po miljenju vaeg autora, ovaj put napravila sasvim dobro. MREA lipanj 2013. 59

tema broja CYBER KRIMINAL Tehniki aspekti

Domae je domae
Stop the press - neposredno prije nego to je ovaj broj Mree trebao zavriti u tiskari dobili smo informaciju o pokretanju prvog domaeg servisa za rad preko Interneta. Freelance.hr neko je vrijeme bio u stealth modu, a slubeno je predstavljen u oujku. Porazgovarali smo s pokretaima servisa kako bismo ustanovili po emu je specifian i koje su mu prednosti u odnosu na etabliranu konkurenciju Pie: Bojan drnja

Aircrack-NG, najpopularniji alat za napad na kljueve beinih raunalnih mrea upravo je rasturio WEP
nien broj mogunosti kompromitiranja informacijskog sustava, zadrat emo se na par primjera koji su, vjerujemo, i najblii prosjenom itatelju. Jedan od vrlo estih napada koji se danas deavaju jest pokuaj posuivanja tue beine raunalne mree kako bi se ostvario pristup Internetu. Kako se broj otvorenih raunalnih mrea ipak smanjuje te ih je sve tee pronai, nemali broj korisnika odlui se pokuati probiti tuu zatitu beinih raunalnih mrea, pogotovo kada je rije o WEP zatiti. Kao to vjerojatno ve znate, WEP enkripcija odavno je probijena te se zbog nekih inherentnih sigurnosnih nedostataka (prvenstveno loe implementacije enkripcijskog algoritma RC4) vrijeme potrebno za probijanje ove zatite mjeri u

roteklih godinu-dvije svi smo svjedoci velikih incidenata koji su se dogodili u svijetu, ali i u nas. Uz ekonomske probleme tako je postalo popularno organizirati razliite pokrete koji nerijetko pozivaju one koji ih podravaju u izraavanje razliitih oblika protestiranja, od kojih je moda najpopularnije provoenje DoS napada. Iako je, kao to smo napisali u glavnom tekstu, i stari Kazneni zakon dobro regulirao razliite oblike kaznenih djela raunalnog kriminala, stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona 1. sijenja stvari su postale poprilino jasnije. Osim pravne

strane, o kojoj vie moete proitati u glavnom tekstu, ovdje emo obratiti panju na tehniku stranu aktivnosti koje vas u onim ekstremnijim sluajevima mogu poastiti besplatnim boravkom na dravnoj skrbi ili barem lupiti po depu. Nezakonit pristup tuem informacijskom sustavu odnosno informacijama odavno je sankcioniran. Za razliku od nekih drugih drava, bilo koji pokuaj kompromitiranja tueg informacijskog sustava predstavlja kazneno djelo, bez obzira na metodu zatite. Budui da postoji praktiki neogra-

Dobro staro hakiranje

Kako na kraj s DoS-om?

S gledita zaduenih za zatitu informacijskih sustava, DoS i DDoS napadi danas zapravo predstavljaju najveu prijetnju naravno, pod uvjetom da su ipak implementirane neke osnovne sigurnosne kontrole i da se ne koristi aplikacija uplja kao vicarski sir. Kao to smo ve napisali, razne haktivistike grupe danas vrlo esto pokuavaju svoje ciljeve ostvarivati putem DDoS napada - osim brojnih napada u svijetu, bili smo svjedoci i veem broju napada u Hrvatskoj, poevi od 60 sluaja kada se napadau ili grupi napadaa nije sviao politiki stav pojedinog portala pa do sluaja kada su webshopovi bili napadnuti te je napada pokuao vlasnika ucjenjivati i iznuditi novac. Konani je cilj obrauna s ovakvim napadima, naravno, identificiranje osobe koja stoji iza njih te njeno privoenje, no naalost, danas dosta rijetko moemo tono identificirati napadaa. Glavni je razlog tome to postoji velika koliina ne samo legitimnih servisa koji pruaju potpunu anonimizaciju (npr. ToR), ve i zato to napadai sami esto odabiru vei broj kompromitiranih raunala kroz koja tuneliraju svoj mreni promet. Identifikacija takvog napadaa zahtijevala bi analizu svih raunala koja ine tunel, to je u dananjem svijetu praktiki nemogue, pogotovo ako su raunala u razliitim dravama, na razliitim dijelovima svijeta. Zato kada priamo o DDoS napadima, uglavnom se koncentriramo na metode zatite od njih. Naravno, ako je napada napravio onaj najjednostavniji DDoS napad i potroio nau internetsku vezu, ne moemo sami mnogo napraviti - u takvim sluajevima dobro je imati ve unaprijed uspostavljene kontakte s vaim ISP-om kako biste mogli na njihovoj strani jednostavnim ACL listama na usmjerivaima blokirati potencijalno maliciozni promet i tako smanjiti optereenje internetske veze. Druge metode obrane od DDoS-a, koje se danas takoer gotovo uvijek primjenjuju, ukljuuju vrlo detaljnu analizu mrenog prometa. Naime, u sluajevima kada napada napada aplikacijsku

lipanj 2013. MREA

minutama. No rije je itekako o kaznenom djelu koje je k tome pokriveno i s vie lanaka, kao to emo kasnije vidjeti. Jo jedan vrlo est pokuaj igranja sa sigurnou danas se svodi na pokretanje raznih alata poput onih za provjeru sigurnosti (npr. Nessus) ili ak i pravih hakerskih arsenala poput Metasploita. Samo posjedovanje ovih alata, naravno, ne predstavlja kazneno djelo, ali njihovo pokretanje protiv tuih informacijskih sustava ili posluitelja, sada je ve jasno, nije bezazleno. Iako injenicu da netko ima Windows 2000 posluitelj na mrei, a na koji nije instalirao nijednu sigurnosnu zakrpu, moemo smatrati neodgovornim ili ak i glupim, kao to smo mogli vidjeti u glavnom tekstu, novi Kazneni zakon titi vlasnika i takvih posluitelja, makar e pasti u sekundi kada se na njih namjeri napada s Metasploitom. Najpopularnija metoda napada koja je dostupna i napadaima bez nekog velikog predznanja zasluila je i svoj lanak u Kaznenom zakonu. Naravno, rije je o napadu uskraivanja raunalnih resursa odnosno ometanja rada informacijskog sustava, kao to je navedeno u samom Kaznenom zakonu. to se tie DoS i DDoS napada, odnosno njihova tehnikog provoenja, postoji itav niz napada koji spadaju u ovu kategoriju, a koji na razliite naine optereuju ciljni sustav. Iako veini korisnika kada se spomene DoS napad, na pamet pada zaguenje veze na Internet, postoji jo itav niz potkategorija DoS napada. Tako npr. napada moe nakon analize rada ciljnog posluitelja slati specijalno oblikovane upite koji uzrokuju kompleksne aktivnosti na strani posluitelja, to npr. moe dovesti do zaguenja baze podataka. Tako je napada postigao eljeni cilj, a da nije uope zaguio vezu na Internet. Kao jo jedan primjer ovakva napada moemo spomenuti i poznati program Slowloris, o kojem smo ve pisali u Mrei, a koji je itekako uinkovit protiv Apache web posluitelja. Danas se za provoenje DoS odnosno DDoS napada u najveem broju sluaje-

Low Orbit Ion Cannon danas je moda najpopularniji alat za provoenje DoS napada

DoS i DDoS

GPCode, maliciozni program koji kriptira sve dokumente na disku koristei snani enkripcijski algoritam, nakon ega ucjenjuje korisnika za vraanje podataka

va koristi LOIC (Low Orbit Ion Cannon), zapravo vrlo jednostavan i primitivan program koji na ciljni web posluitelj samo alje velik broj HTTP upita. Snaga je ovog programa upravo u broju korisnika koji ga pokreu i zato ga esto koriste razne haktivistike grupe. Osim LOIC-a, esto se koristi i HOIC (High Orbit Ion Cannon), unaprijeena inaica LOIC-a koja omoguava kontrolu sa sredinjeg mjesta te provoenje veeg broja napada. Ovdje moete vidjeti i

jednu jako glupu stvar koju naivni korisnici esto naprave - pokretanjem HOIC-a u vie svrhe zapravo su nesvjesno dali skoro potpunu kontrolu nad svojim raunalom nekom neznancu na Internetu. Naravno, kada se napad krene provoditi, u logovima ciljnog posluitelja bit e IP adresa korisnika a ne upravitelja, tako da se nerijetko desi da policija pokuca na vrata upravo tom naivnom korisniku koji je samo htio podrati tu-i-tu haktivistiku grupu.

stranu (npr. pokuava opteretiti bazu podataka koju vaa aplikacija koristi) mogue je preciznom analizom detektirati maliciozni promet te blokirati samo njega. U tu svrhu najee se koriste inverzni proxy posluitelji (reverse proxy) kao to je Apache na kojem se implementira modul mod_security, koji omoguava vrlo precizno definiranje upita koji se ele blokirati. Naravno, moemo vidjeti da je ovdje kljuan preduvjet proaktivna analiza legitimnog prometa, uspostavljanje kontakata s

vaim ISP-om te postavljanje infrastrukture koja e vam omoguiti implementiranje ovakvih mjera obrane. Sve to treba napraviti unaprijed jer kad se napad desi, najmanje e vremena biti za razmiljanje o nekim naprednim metodama obrane. Zato ako jo niste nita napravili po ovom pitanju, ne gubite vrijeme i ponite se pripremati ve sutra!

REMO je grafiki alat za ureivanje mod_security pravila

MREA lipanj 2013. 61

tema broja CYBER KRIMINAL Tehniki aspekti

bi se odnositi ak i na obino pregledavanje podataka koji putuju otvorenom beinom raunalnom mreom. Meutim, kako lanak eksplicitno navodi nejavni prijenos podataka (a otvorena beina raunalna mrea mogla bi se smatrati i javnim prijenosom podataka), ovaj emo sluaj ipak ostaviti bolje upuenima. No svakako treba istaknuti da bilo kakva analiza mrenog prometa, ako za nju nemamo eksplicitnu dozvolu, predstavlja neovlateno presretanje i analizu te kao takva spada pod navedeni lanak Kaznenog zakona. Kao primjer alata koji napadai esto koriste u ove svrhe svakako moemo spomenuti Cain&Abel - poznati alat koji omoguava lairanje ARP mrenih paketa kako bi se tui mreni promet preusmjerio preko napadaeva, to mu dozvoljava pohranjivanje i analizu. Kada se prvi put spomene lanak 270 Kaznenog zakona, obino se pomisli na lairanje digitalnih certifikata. Iako je i takav sluaj obuhvaen ovim lankom, on se odnosi na svaku promjenu podataka (krivotvorenje) koji imaju vrijednost za pravne odnose. Kao to smo naveli ve primjer u glavnom tekstu, promjena ocjene studenata u bazi podataka predstavlja ovakav napad. Iz dosadanjih slinih incidenata najbolji je primjer ovakva napada ranjiva web aplikacija. Naime, vrlo se esto upravo kroz web aplikaciju omoguava pregledavanje podataka (ocjena) i drugih bitnih informacija. Ako je web aplikacija neispravno napisana, mogue je iskoritavanje tzv. SQL Injection ranjivosti - ranjivosti do kojih dolazi kada web aplikacija ulazne argumente na koje moe utjecati korisnik predaje izravno bazi podataka. Ovakvi su napadi naalost vrlo esti - ako samo pogledate neke od velikih incidenata koji su se desili zadnjih godina, velika veina njih poela je upravo iskoritavanjem SQL Injection ranjivosti. Navedene ranjivost najee se koriste za izvlaenje podataka iz baze podataka (to moe biti jednostavan napad, ali i relativno kompleksan), dok su sluajevi kada je mogue mijenjati pohranjene podatke rjei. Jedan je od najee koritenih alata za identifikaciju SQL Injection ranjivosti Sqlmap, poznat i vrlo fleksibilan alat koji ak i korisnicima bez nekog specijalnog predznanja omoguava provoenje SQL Injection napada. Kroz ovaj kratki pregled pokuali smo spojiti lanke novog Kaznenog zakona s nekim klasinim napadima i hakerskim alatima s kojima se danas susreemo. Naravno, mogunosti nekog napadaa praktiki su beskonane i nerijetko se deava da napada zapravo (svjesno ili nesvjesno) koristi gotovo sve alate koje smo naveli u ovom tekstu, iz ega moemo vidjeti da se zapravo kri velik broj lanaka, to mu automatski i proiruje kazneno djelo. No jo emo morati saekati da vidimo kako e se sve navedeno odnositi na napade i napadae u budunosti.

Raunalno krivotvorenje

Uz malo truda, Metasploit paket moete pokrenuti ak i sa svojeg iPhonea ili iPada te imati cijeli hakerski vicarski noi u depu

Jo jedna kategorija koja je dobila zasebni lanak u Kaznenom zakonu jest oteenje informacija. Ovaj je napad takoer poznat od pamtivijeka, a u zadnje vrijeme moemo vidjeti neke nove metode kojima se napadai koriste. Napadai tako pokuavaju kompromitirati male i srednje tvrtke, oekujui da one nee imati znaajne investicije i/ili znanje za postavljanje sigurnosnih kontrola te posebno ispravnog backupa svojih podataka. U sluaju uspjenog kompromitiranja napadai u ovom sluaju izvorne podatke tvrtke kriptiraju koristei snanu enkripciju te ih nakon toga ucjenjuju ne bi li im platili odreenu koliinu novca da bi zauzvrat dobili klju koriten za enkripciju. Jasno je da se tvrtka, ako nije ispravno radila backup, nalazi zapravo u bezizlaznoj situaciji, pogotovo u

Brisanje podataka

sluajevima kada napadai nisu napravili neke trivijalne pogreke i omoguili dekriptiranje podataka. Navedeni prekraj, uz ovaj lanak Kaznenog zakona, zapravo kri jo njih, tako da je u ovom sluaju napada zbilja nagrabusio lanak koji je proiren, a koji je takoer posebno zanimljiv, onaj je vezan uz neovlateno presretanje informacijskih podataka. Naime, dosad je ovaj lanak bio zapravo dosta usko vezan uz specifine naine presretanja podataka vezane uz elektromagnetsko zraenje. Sada je lanak proiren tako da je definiran zapravo bilo kakav prijenos informacija. Ono to prvo pada na pamet svakako su beine raunalne mree. Kako je lanak dosta otvoren, u ovisnosti o sluaju mogao

Analiza mrenog prometa

Koktel prekraja

Sqlmap na djelu - upravo je identificirao bazu podataka koja se koristi kroz iskoritavanje SQL Injection ranjivosti
62

lipanj 2013. MREA

Zatita beinih raunalnih mrea

Rainbow tablice za WPA2 protokol dostupne su za 1.000 najee koritenih SSID-ova na web stranici https://wigle.net/gps/gps/Stat - ako je i va na listi, obavezno ga promijenite
Beine raunalne mree postale su izuzetno popularne, to je i razumljivo kada se uzmu u obzir sve prednosti i jednostavnost upotrebe koju nude. Danas se tako praktiki na prste mogu nabrojiti kuanstva koja nemaju beinu raunalnu mreu ve onu staru, inu. No s beinim raunalnim mreama dolazi i itav niz sigurnosnih rizika i novih metoda napada koji se prije nisu mogli provesti ili je to bilo vrlo teko. Kao najvei problem ovdje svakako moemo navesti injenicu da se podaci prenose zrakom, u vidu broadcasta, te da ih kao takve bilo koji napada koji je dovoljno blizu (naravno, ovisno o opremi koju koristi i jo itavom nizu drugih faktora) moe presresti. Da stvari budu gore, ovisno o zatiti napada moe ne samo presresti podatke i analizirati ih ve ih i ponovno broadcastati poput legitimnog poiljatelja. Za onemoguivanje ovakvih napada danas se koriste razliiti protokoli za zatitu beinih raunalnih mrea. Svima je ve poznat WEP, i to naalost uglavnom po svojim nedostacima. WEP je baziran na enkripcijskom algoritmu RC4 koji je, kako se poslije pokazalo, neispravno implementiran. Kljuan element enkripcijskog algoritma RC4, uz sm klju koji se koristi za enkripciju, jest inicijalizacijski vektor (IV). Kod algoritma WEP IV je velik samo 24 bita, to znai da moe imati maksimalno 16,777.216 vrijednosti. Ovaj je broj, kada uzmemo u obzir raunalne mree i koliinu podataka koji se danas prenose, itekako nedovoljan te napadau omoguava provoenje odreenih napada radi identificiranja enkripcijskog kljua. Zbog ovog, a i nekih drugih nedostataka (npr. injenice da WEP koristi obian CRC algoritam za provjeru integriteta) WEP se ne preporuuje koristiti, ve se smatra u potpunosti razbijenim - samo jednu malu stepenicu iznad otvorene beine raunalne mree. Algoritmi WPA i WPA2 dodani su u vidu IEEE 802.11i standarda kako bi se rijeio problem nesigurnosti WEP-a. WPA je tako zamiljen da moe funkcionirati na staroj opremi - to znai da u osnovi WPA takoer koristi RC4 za enkripciju, ali ima brojna unapreenja po pitanju same enkripcije i uvanja integriteta. Imate li noviji beini usmjeriva, svakako koristite samo WPA2. Rije je o danas najsigurnijem sigurnosnom standardu za beine raunalne mree. Osim dodatnih unapreenja, WPA2 za enkripciju podataka upotrebljava algoritam AES, koji je svakako preporueni algoritam za enkripciju. Na kraju, jo jedan savjet razbijanje je WPA2 kljueva vrlo, vrlo sporo zbog snanih enkripcijskih algoritama koji se koriste. Napadai zato esto prilaze ovom problemu graenjem tzv. rainbow tablica iji je cilj unaprijed izraunati kombinacije zaporka (klju) <> saetak. Rainbow tablice vrlo su popularne prilikom napada na zaporke korisnika koje su pohranjene npr. MD5 ili SHA-1 saecima. Meutim, tvorci WPA2 napravili su jedan vrlo dobar korak kojim su efikasno onemoguili izgradnju rainbow tablica. Naime, tajni klju koji upiete u svoj beini usmjeriva samo je jedan dio koji se koristi za izgradnju konanog tajnog kljua. Osim nekih dodatnih matematikih funkcija iji je cilj sprijeiti napade, vrlo je bitan faktor i SSID (ime) vae beine mree. Zato kada birate SSID, uvijek odaberite neto jedinstveno jer tako onemoguavate provoenje napada rainbow tablicama.

karakteristike, recenzije, komentari...

MREA lipanj 2013.

...sve na jednom mjestu

www.bug.hr/digitalije
63

Tehnologije IEEE 802.11ac WLAN mrena oprema

Beino kao icom?

Guva u WLAN eteru koju stvaraju kako ureaji u naem domu ili uredu, ali tako i deseci WLAN ureaja u svim stanovima ili uredima oko nas, doveli su do toga da danas u teoriji imamo puno vie bandwidtha, ali ga sve tee koristimo - novi standard 802.11ac unapreuje neke stare ideje, ali i obeava toliko potreban skok u propusnosti same WLAN mree koja posustaje pred poveanim apetitima za protokom podataka svih ureaja

64

lipanj 2013. MREA

Pet generacija beinosti od svega par megabita u sekundi do gigabitne budunosti

Saa Ilievi

Na n-tu potenciju

rvi pioniri beinih kunih mrea prije desetak i kusur godina na raspolaganju su dodue imali skroman bandwidth WLAN mree, no zato djevianski netaknut eter kojim e se signal mree iriti. Ve koju godinu kasnije, kako je padala cijena i rasla popularnost WLAN mrea, taj je eter bio znaajno naet, da bi danas u njemu vladao kaos. Sve je ee prava lutrija pronai pokoji slobodan i pouzdan kanal od u mnotvu Selidba na 5 GHz DSL WLAN routera, smartfona, prijenosnika, Spasonosno rjeenje koje je iskoristio pametnih televizora, HD playera i kakvih sve 802.11n - a na koje se, kako emo kasnije vive ne ureaja koji zakruju posebice 2,4 djeti, naslanja i novi 802.11ac - jest prelazak GHz WLAN pojas. na radni pojas od 5 GHz te manipuliranje Ovo je problem koji posebice mui ljuirinom kanala. Izuzmemo li (pra)stare de u gradskim stambenim viekatnicama WLAN ureaje otprije desetak godina po ili velikim uredskim zgradama - ukljuite standardu 802.11a, koji su ionako bili akli pred zagrebakim, splitskim, osjekim tualni veinom u SAD-u, u 5 GHz pojasu ili rijekim neboderima nekakav alat za vlada praznina. Stoga je 802.11n uveo ba skeniranje beinih mrea poput jedno5 GHz kao preporuljivo podruje rada stavnog i besplatnog inSSIDera za Winza ostvarivanje maksimalnih performansi, dowse, OS X i Android, ekran e mu se u kombinaciji sa 40-megahercnim kanalivrlo brzo ispuniti aktivnim WLAN access ma (u usporedbi sa 20 MHz pri 2,4 GHz). pointovima. U situaciji kada e vam uz Jasno, ni on, kao niti novi 802.11ac u DSL prikljuak va ISP redovito na koribudunosti, nee moi napraviti dramatenje dati i (najee) 802.11g WLAN rotian rez i ignorirati starije klijente - uz uter, u takvim e zgradama vaa 802.11g tzv. greenfield mod, gdje se na ureaj kuna ili uredska mrea realno biti prispajaju samo 802.11n klijenti, podran je kladna tek za skroman bandwidth koji i mixed mod, gdje se doputa spajanje zahtijeva surfanje Internetom. Za nekoliko 802.11abg klijentima uz relativan gubitak megabita vae DSL veze nai e se mjesta performansi. u eteru, no ugodno kopiranje velikih daStoga se kod ovih ureaja pojavila dobra toteka unutar vae uredske mree ili pak praksa integriranja dual radio rjeenja beini streaming HD filmova izmeu dva radiosklopa koja mogu raditi nezaviraunala ili pak s NAS ureaja na va pasno kako bi se istovremeno zadrao primetni TV ide sve tee i tee. stup za starije ureaje, ali i novim 802.11n Dobro i privremeno, ali jo uvijek ne ureajima dao maksimalni kapacitet. K ba osobito raireno rjeenje doekali tome, dio 802.11n ureaja, veinom onih smo prije nekoliko godina u vidu standarskupljih i namijenjenih poslovnim okrueda 802.11n - ovaj je unatrag kompatibilni njima, podrava tehniku band steeringa. standard dao prostora za disanje podaciWLAN AP s band steeringom 802.11n ma koji lete eterom kako po pitanju poveklijente automatski preusmjerava na 5 Car 802.11ac etera - trenutno je Broadcom vodei (a zamalo i anja propusnosti tako i po pitanju radnih GHz pojas, ostavljajui 2,4 GHz legacy jedini) isporuitelj 802.11ac ipseta za beinu opremu frekvencija. klijentima. MREA lipanj 2013.

Naime, 802.11n kao trenutni standard za WLAN mree u odnosu na posvuda prisutne 802.11g WLAN DSL routere koji danas kod nas ine ogromni veinu svih mrea u eteru nudi dvije stvari. Prva je skok teoretske propusnosti sa 54 Mbps kod 802.11g na 150/300/600 Mbps u razliitim podverzijama 802.11n. Ovo se postie koritenjem tehnologije MIMO odnosno vie prostornih streamova podataka iz vie antena koji se u svakom ureaju pri prijemu spajaju u jedan mreni podatkovni promet. Primjerice, koritenjem jedne antene odnosno streama uz 802.11n na raspolaganju vam je 150 Mbps propusnosti, dvije vam ve daju 300 Mbps, tri mogu povui do 450 Mbps, dok e maksimalne etiri

antene odnosno prostorna streama dati maksimalnu teoretsku propusnost od 600 Mbps. Jasno, kada kaemo kako su sve ove propusnosti teoretski maksimumi, to i mislimo svatko tko se malo raspitao oko WLAN mrea svjestan je da se te brojke u stvarnom ivotu moraju barem prepoloviti, ako ne i dodatno smanjiti. U priloenoj smo tablici izdvojili glavne osobine svih danas aktualnih beinih standarda pa predlaemo da prije daljnjeg itanja bacite pogled na nju.

65

Tehnologije IEEE 802.11ac WLAN mrena oprema

IEEE 802.11 beini mreni standardi 802.11 protokol 802.11b 802.11a 802.11g 802.11n Objavljen godine 1999. 1999. 2003. 2009. Radna frekvencija (GHz) 2.4 5 2.4 2.4 / 5 Bandwidth (MHz) 20 20 20 20 / 40 Tipina Teoretska Propusnost po streamu (Mbps) propusnost propusnost (Mbps) 1, 2, 5.5, 11 6, 9, 12, 18, 24, 36, 48, 54 1, 2, 6, 9, 12, 18, 24, 36, 48, 54 7.2, 14.4, 21.7, 28.9, 43.3, 57.8, 65, 72.2 (20 MHz) / 15, 30, 45, 60, 90, 120, 135, 150 (40 MHz) 7.2, 14.4, 21.7, 28.9, 43.3, 57.8, 65, 72.2 (20 MHz) / 15, 30, 45, 60, 90, 120, 135, 150 (40 MHz) / 32.5, 65, 97.5, 130, 195, 360, 292.5, 325, 390, 433.3 (80 MHz) / 65, 130, 195, 260, 390, 520, 585, 650, 780, 866.7 (160 MHz) 11 Mbps 54 Mbps 54 Mbps 150 / 300 / 450 / 600 Mbps 433 / 867 Mbps; 1.69 / 3.39 / 6.77 Gbps 4.3 23 19 30 - 130 Doputeno MIMO streamova 1 1 1 1-4 Priblian domet u zatvorenom prostoru oko 38 m oko 35 m oko 38 m oko 70 m Priblian domet na otvorenom oko 140 m oko 120 m oko 140 m oko 250 m

802.11ac

2012-2014. (trenutno Draft 5.0 verzija)

2.4 / 5

20 / 40 / 80 / 160

50 - 250 (trenutno)

5-8

u fazi testiranja

u fazi testiranja

Revolucija u evoluciji

ve sada podrava 20/40/80 Mhz kanaTrenutne maksimalne propusnosti u ovisnosti o broju kanala le kojima e se u budunosti pridruiti i Cijeli ovaj dugaki uvod bio je potre802.11n 20 802.11n 40 802.11ac 80 Broj prostornih 160 MHz. ban da nas dovede do idue stepenice MHz mode MHz mode MHz mode streamova iri kanali u kombinaciji s dizanjem u razvoju beinih mrenih standarda (1 channel) (2 channels) (4 channels) na prazni 5 GHz pojas odlina su kom- mnogi 802.11ac WLAN standard na1 65 150 433 binacija i za budunost. Primjerice, zivaju jo i 5G WiFi. Zgodno i ne posve 2 130 300 867 802.11n mogao je iskombinirati dva 20 nezaslueno ime, kao to se moe vi3 225 450 1300 MHz kanala u jedan 40 MHz kanal - no djeti na priloenoj slici. Nove 802.11ac efektivno ste takvih na 2,4 GHz mogli mree koje su u posljednjih godinu dana razvoja dogurale do stadija Draft 5.0 samo pobrojiti: koritenje 5 GHz pojasa u imati svega tri a da se meusobno ne preklave sada pokazuju puno kvaliteta zbog kojih kojem zamalo da i nema aktivnih ureaja, iri paju. To vam je ta guva u 2,4 GHz eteru S druge strane, sa 5 GHz 802.11ac na rasvjerujemo da e se iriti barem toliko brzo frekvencijski kanali, jo vie MIMO kombinikao i 802.11n - ako ne i bre. Naime, ovo je ranja na razini jedne stanice ili aktivne surad- polaganju su vam 23 mogua 20 MHz kaprvi standard koji ima potencijala da opravda nje vie MIMO stanica te najzad opcionalni nala odnosno 11 nepreklapajuih 40 MHz nadimak Gigabit Wireless, skovan kako bi beamforming koji nije dio standarda, ali je kanala. Startate li sa 80 MHz kanalima, na 802.11ac/5 GHz ih imate pet zasebnih kase ilustrirala mogunost da 802.11ac svojim tehniki izvediv. nala. Ovakvo skaliranje na 160 MHz taj broj brzinama zamijeni ini Gigabit Ethernet - cilj smanjuje na svega dva kanala, no prerano je koji WLAN mree nisu dostigle u petnaestak 802.11ac u skicama Preseljenje na 5 GHz radni pojas na kojem govoriti jesu li ovakvi superiroki 160-megagodina svog razvoja. U temeljima standarda 802.11ac nalazi se - zamalo da vlada radijska tiina omoguuje hercni kanali uope izvedivi i iskoristivi. Nadalje, do osam prostornih MIMO stre802.11n! Mnogo je zajednikih osobina kojih irenje frekvencijskih kanala - dok je 802.11n smo se dijelom ve i dotakli, pa emo ih prvo imao 20/40 MHz channel bonding, 802.11ac amova koje omoguuje 802.11ac (u odnosu

FAQ za 802.11ac
to mi nudi 802.11ac u odnosu na 802.11n ureaje u trgovinama ili pak 802.11g koji (vjerojatno) ve imam? Lagano pitanje i odgovor za poetak: uz to to su ureaji unatrag kompatibilni s navedenim standardima, 802.11ac nudi veu propusnosti uz barem usporedivo podruje pokrivanja kao kod 802.11n, manje interferencija zbog koritenja 5 GHz pojasa rada te bolju uinkovitost zahvaljujui MIMO/MU-MIMO tehnologiji baratanja prostornim streamovima. Koliki je domet 802.11ac ureaja na otvorenom, a koliki u zatvorenom prostoru? Kao i uvijek, to u praksi ovisi o konkretnoj lokaciji, no konkretnim se brojkama ne bismo razbacivali jer se u sluaju 802.11ac opreme jo uvijek radi o Draft 5.0 verziji, a i testirali smo premali uzorak ureaja da bismo autoritativno govorili o dometu. No na temelju vienog moemo rei da je zasad koristan domet 802.11ac ureaja barem ekvivalentan onome kod 802.11n. Kolika je realna propusnost koju mogu oekivati od 802.11ac ureaja? Po vienom na najboljim primjercima testiranih 802.11ac ureaja, trenutno moete raunati i na do 250 Mbps ako se nalazite unutar iste prostorije, odnosno u blizini access pointa. No radovat e vas injenica kako nema stravinih padova brzine kako se udaljavate od AP te je 802.11ac dosta bolji od 802.11n i na rubnim dijelovima mree. Mogu li koristiti svoje 802.11n ili 802.11b/g ureaje - recimo, prijenosnike ili smartfone - na 802.11ac access pointu ili routeru? Moete; 802.11ac oprema unatrag je kompatibilna s 802.11a/b/g/n ureajima - po defaultu AP ili router dolazi pretpodeen na rad u mixed modu, odnosno kod mnogih modela s dva radijska sklopa moete imati odvojeno 802.11n i sporije od 802.11ac ureaja. Ako kupim 802.11ac mrenu karticu, mogu li se spojiti na 802.11g router koji mi je uz DSL dao (umetni ime hrvatskog ISP-a)? O: Moete; 802.11ac mrena kartica podrava sve prijanje beine standarde. Moram li kupiti mrenu karticu i AP/router od istog proizvoaa? Ne. Svi 802.11ac certificirani ureaji mogu raditi meusobno u kojoj god kombinaciji zamislite. Zato neki 802.11ac ureaji imaju jednu, drugi dvije, trei tri, a u tablici pie i do osam antena? Je li to bitno? to je s onima koji uope nemaju vanjske antene? Broj antena u korelaciji je s brojem istovremenih data streamova, s time da je ukupna propusnost ograniena minimalnim brojem antena u upotrebi na obje strane veze. Stvar je prilino komplicirana injenicom da neki ureaji dodatno ograniavaju broj streamova koji prenose jedinstvene podatke. esto ete u specifikacijama pronai brojke

66

lipanj 2013. MREA

na do etiri kod 802.11n) otvara sasvim nove mogunosti za kombiniranje streamova u eteru. Zasad je prerano donositi neke iskljuive sudove o potencijalu MIMO dijela standarda 802.11ac jer je cijeli standard u procesu fina-

lizacije (do 2014. godine), no zasad vieno prilino je obeavajue. Ipak, za MIMO mogunosti 802.11ac potencijalno najuzbudljiviji detalj jest mogunost MU-MIMO, tj. multiple user multiple-input

multiple-output. MU-MIMO je tehnologija unutar 802.11ac koja omoguuje da vie radioterminala na nekom podruju meusobno surauje kako bi se maksimiziralo iskoritavanje bandwidtha. Tako e 802.1ac MU-MIMO access pointovi moi obraivati signale s vie beinih klijenata istodobno umjesto da se kao dosad moraju vrlo brzo prebacivati od jednog do drugog aktivnog beinog klijenta smanjujui tako efikasnost iskoritavanja etera. Moda su se mnogi meu vama itajui dosadanji tekst zapitali: emu sve ovo? Istina je da ogromna veina korisnika WLAN mrea moe ivjeti i samo na 802.11g odnosno 54 Mbps. Sve dok su nam DSL linije koje nam daju nai ISPovi brzina kakve ve jesu, nema nikakve potrebe da vam daju ita bre ureaje - 802.11n ili 802.11ac na koritenje od svojeg ISP-a moete oekivati tek kada jednog lijepog dana uvedete optiku brzine 50 ili 100 Mbps. Dotad velika veina korisnika koja ionako samo surfa, a vrlo malo razmjenjuje podatke u lokalnoj mrei, nema neku potrebu za brim WLAN standardima. S druge strane, ak i da se nalazite u idealnom okruenju gdje vam desetine i stotine susjeda ne smetaju u eteru, u vaim se prostorima nalazi sve vie ureaja kojima treba malo vei bandwidth. Istina, glavni poticaj za razvoj brih WLAN standarda nalazi se na kunoj strani u vidu streaminga HD videomaterijala - filmova s vaeg raunala ili NAS-a na va veliki HDTV, ili pak u bliskoj budunosti beinog prijenosa slike s vaeg tableta ili igrae konzole na isti taj veliki ekran. Videomaterijali su gladni bandwidtha, pa dok ste se s bitrateom od par megabita u sekundi kod DVD/DivX materijala mogli provui i na 54 Mbps kod 802.11g, prelazak u 720p te jo vie 1080p sadraje skoro pa zahtijeva minimalno 802.11n. Treba imati

Praktina primjena

Bre i na dlanu - novi smartfoni HTC One i Samsung Galaxy S IV meu prvima podravaju 802.11ac beine mree

poput 22:2 ili 2T2R koji u biti govore sljedee: u zapisu ab:c, prvi broj (a) oznaava maksimalni broj odailjakih antena, drugi je broj (b) maksimalni broj prijemnih antena, a trei (c) maksimalni je broj prostornih streamova koje radio moe iskoristiti. Standard 802.11ac dozvoljava maksimalno 88:8, ali najee je tu rije o kombinacijama 22:2, 23:2, 33:2 te 33:3. Kako to da neki jeftiniji 802.11ac ureaji imaju deklarirano 430 Mbps, oni malo skuplji 1.200 ili 1.300, neki trei kau 1.750, a vi tu priate i o gigabitnoj propusnosti? Kao to je to bio sluaj i sa 802.11n, gdje najjeftiniji ureaji imaju samo jednu antenu i 150 Mbps, tako i kod 802.11ac ureaja propusnost ovisi o kombinaciji broja antena i prostornih streamova. Po vienom na testiranjima, ima razlike u tome je li neka mrena kartica deklarirana kao AC430 ili AC1200 - ne za faktor skoro 3, kako bi to deklaracija navela na pomisao, ali ipak postoji znatna razlika. Koja je razlika izmeu mixed moda (zajedno a, b, g, n i ac klijenti) i okruenja koje ima samo 802.11ac klijente? Isto tako, u sueljima vidim i opceije za irinu kanala 20/40/80 ili 80 MHz only - ima li i to veze? Kada su istovremeno spojeni razliiti klijenti na jedan radio, svi e biti neto sporiji od svojih tipinih propusnosti, no ako neki ureaj ima dva radija, usporenje ete vidjeti samo na onom na kojem su pomijeani klijenti. Kao i kod 11n ureaja prije, 11ac ureaji bit e neto usporeni

samo kada ima aktivnih sporijih klijenata u eteru - ne i ako je samo aktivirana ta opcija da ih ureaj moe spojiti na sebe. to se tie irine kanala, ljepota nezakrenog 5 GHz pojasa u kojem radi 802.11ac znai da vam je ova opcija prilino sporedna - guve u eteru nema, pa nema neke prijeke potrebe da se igrate ovom opcijom. No ona gotovo redovito postoji u 802.11ac AP/routerima. Je li prerano kupovati 802.11ac opremu? Vidim da je ponuda ureaja kod nas jo jako malena, a jo nisam vidio nijedan prijenosnik ili smartfon s 802.11ac. Objektivni odgovor na ovo pitanje, koji uzima u obzir ve trenutne prednosti i (manje) nedostatke nove tehnologije - nije prerano ako vam treba vea propusnost i, to je jo vanije, mir u eteru. Iako je rije o Draft 5.0 verziji, veina testiranih 802.11ac ureaja radi vrlo dobro i stabilno te zaista predstavlja napredak u odnosu na 802.11n. Ponuda ureaja sigurno e porasti ve do ljeta, kako na strani AP/routera i USB/PCIe mrenih kartica tako i u samim ureajima. Naime, ve novi smartfoni HTC One i Samsung Galaxy S IV imaju 802.11ac, a pojavile su se i glasine da e idue generacije Appleovih prijenosnika i raunala imati 802.11ac. Jasno, isto vrijedi i za standardnu ekipu prijenosnika iz tvrtki poput Hewlett-Packarda, Lenova, Della, Toshibe i drugih - nekakvog razloga za oklijevanje nema.

MREA lipanj 2013.

67

Tehnologije IEEE 802.11ac WLAN mrena oprema

2,4 GHz 5 GHz

Petgigahercna sloboda - svih dvadesetak WLAN mrea u blioj okolici radi na 2,4 GHz, ostavljajui time 5 GHz spektar potpuno slobodnim i bez interferencija za 802.11ac
na umu da gledanje filmova po prirodi ne smije kvariti prekidanje ili zastajkivanje video streama i eto dobrog razloga za bri WLAN standard. No ne smije se zanemariti ni poslovni dio prie - zahtjevnijim je uredskim korisnicima svaka dosadanja generacija WLAN opreme obeavala da je konano dolo vrijeme da se odbace okovi inog Etherneta, no u praksi je ica jo uvijek s nama u uredu. Za pouzdano baratanje velikim datotekama i openito puno kopiranja unutar lokalne uredske mree ini je Ethernet u ovom trenutku jo uvijek kralj. Isto tako, poveanje brzine nije samo korisno za gledanje filmova ili kopiranje velikih datoteka u lokalnoj mrei, ve ima i zgodnu nuspojavu kod ureaja napajanih baterijom. Naime, uz to to su 802.11ac radijski sklopovi energetski skromniji od svojih prethodnika, to vam manje vremena treba za emitiranje nekog skupa podataka, logino je da e se na to potroiti i manje energije iz baterije koja napaja primjerice neki smartfon ili prijenosnik. Vjerujemo da smo vam dosad ve otvoriti apetit za 802.11ac ureajima pa e vas radovati injenica da u nastavku moete pronai svojevrstan vodi kroz kupnju ovakvih ureaja s najvanijim injenicama koje treba imati na umu. Isto tako, za vas smo testirali prvih nekoliko 802.11ac ureaja dostupnih na naem tritu kako biste se i sami uvjerili u prednosti i nedostatke novog standarda WLAN mrea.

Oznake klasa 802.11ac beine opreme

Zbrka oko brojki i slova

Dosadanja je praksa sa svom MIMO opremom koja barata s vie prostornih streamova bila da je meusobno treba razlikovati prema broju streamova, broju radijskih sklopova odnosno antena te prema frekvencijskim podrujima koja pokrivaju. No niti je ovo lako pohvatati nekom tko se prvi put susree s WLAN opremom, niti svemu tome pomau sami proizvoai svojom neslubenom nomenklaturom koju su usvojili pojavom 802.11ac ureaja. Naime, svi su nekako preli na format NXXX odnosno ACXXXX: N300, N900, AC1300, AC1750 i sl. to je sad to, mnogi pojma nemaju a naisto nisu ni sami proizvoai koji nisu 100% usklaeni oko tih - nazovimo ih tako - klasa 802.11n i 802.11ac opreme. Nekih veih problema nema kod ureaja koji mogu istovremeno raditi i na 2,4 Ghz i na 5 GHz, ak i ako na jednom od tih pojasa rade u 802.11n, a u drugom u 802.11ac nainu rada. Naime, tada je lako shvatiti zato neki ureaj ima recimo oznaku N900 - na dva pojasa moete dati istovremeno po 450 Mbps. Ili pak zato neki ureaj ima oznaku N750 - oito je da je to zbroj 450+300, ali nam ta oznaka ne govori puno o tome koji pojas ima 450, a koji 300 Mbps. Puno vei problemi nastaju kod dual band ureaja koji ne mogu istovremeno raditi na oba pojasa - je li njih ispravno zvati primjerice N450 ili N900 kako bi ih bilo lake iskombinirati s mrenim karticama koje su obino tako oznaene? Situaciju dodatno kompliciraju 802.11ac ureaji kod kojih maksimalne propusnosti na 2,4 GHz i 5 GHz po definiciji nisu iste - iako je srea u nesrei to su (barem zasad) svi odreda dual band. Svemu definitivno ne pomau ni sami proizvoai, pa je tako primjerice testirani Linksysov AE6000 USB adapter oznaen kao AC580 - N150+AC430 (to je zapravo AC433, ali zaokrueno da ljepe izgleda na kutiji). Bi li njega bilo ispravno zvati samo AC433?

Oznake klasa za dual-radio AP/routere koji mogu raditi simultano na 2,4/5GHz Proizvoaeva 2.4 GHz N Radio Maximum 5 GHz AC Radio Maximum oznaka Link Rate (Mbps) Link Rate (Mbps) AC1750 450 1300 AC1600 300 1300 AC1310 450 867 AC1200 300 867 AC750 300 433 AC580 150 433 N900 450 450 N750 450 300 N750 300 450 N600 300 300

Da se nekako i vi i mi iskopamo iz ovog mulja, u donjim smo tablicama odluili ureaje klasificirati po najveoj pojedinanoj propusnosti kod single band ureaja. Tako e 802.11ac ureaji biti AC433, AC867 ili AC1300, a 802.11n ureaji pak N150, N300 ili N450 u ovisnosti o tome je li rije o 11, 22 ili 33 ureajima. Dakle, ako ureaj moe istodobno raditi na oba pojasa, dovoljno je zbrojiti maksimalne propusnosti.
Oznake klasa za klijente ili AP/routere koji mogu raditi samo u jednom od pojasa (ili 2,4 ili 5 GHz) Proizvoaeva 2.4 GHz N Radio Maximum 5 GHz AC Radio Maximum oznaka Link Rate (Mbps) Link Rate (Mbps) AC1300 450 1300 AC867 300 867 AC433 150 433 N450 450 450 N300 300 300 N150 150 150

68

lipanj 2013. MREA

Kako smo testirali

Beino kombiniranje
S
va smo mjerenja izvrili na tri skupa podataka: velikim datotekama (dva videozapisa ukupne veliine 1,36 GB), malim datotekama (688 datoteka u 120 poddirektorija) te najzad datotekama kombinirane veliine (59 datoteka ukupne veliine 690 MB u 27 poddirektorija). Ovo su standardni setovi podataka koje koristimo kao primjere iz stvarnog ivota kod svakog testa brzine propusnosti, bilo da je rije o testu beinih ureaja ili diskova. Na LAN port svakog routera spojeno je raunalo s Intelovom gigabitnom mrenom karticom na ijem su se disku nalazili ovi podaci - taj je disk bio mapiran na prijenosnicima-klijentima kao mreni disk te su jednostavne skripte za kopiranje davale vrijeme potrebno za kopiranje.
250,00

Skok u brzini - iako 802.11ac jo ne postie gigabitne brzine koje se obeavaju na kutiji, porast stvarne propusnosti u odnosu na 802.11n zamjetan je i vie nego dobrodoao

Kopiranje podataka (802.11ac, 3 metra)

D-Link mrena Linksys mrena Asus mrena

200,00

150,00

100,00

50,00

0,00

Asus RT-AC66U

Bu alo WZR-D1800H AirStation 1750

D-Link DIR-865L Cloud Gigabit Router AC1750

Linksys Smart Wi-Fi Router EA6500

Za provjeru konzistentnosti rezultata i finije praenje kretanja bandwidtha posluili smo se i standardnim mrenim alatom iperf, preciznije verzijom JPerf 2.0.2 (http://code.google. com/p/xjperf/) koji omoguuje mjerenje performansi izmeu dvije ili vie toaka unutar mree. Glavni je klijent bio prijenosnik Dell Inspiron 15z (5523) Intel Core i7-3537U 2 GHz, 8 GB RAM, 256 GB SSD. Kako Intel jo nema svojih 802.11ac kartica, sva smo mjerenja obavili s tri 802.11ac mrena adaptera - Asusovim, D-Linkovim i Linksysovim. Dobiveni su rezultati pokazali da nema posebnih razloga da AP i router budu od istog proizvoaa. No vano je napomenuti da smo prije testiranja svakog ureaja sa stranica proizvoaa downloadali najnoviju dostupnu verziju firmwarea odnosno drivera za mrene adaptere. Sva su mjerenja provedena pozicioniranjem ureaja u sredinu prostorije te klijenata na udaljenost od pet metara bez osobitih prepreka (ne raunamo li standardni uredski namjetaj).

Karakteristike testiranih ureaja Ime Asus ureaja RT-AC66U Podrani beini standardi 802.11ac/a/b/g/n Dual radio / konfiguracija 4, 3x3:3 Broj LAN portova 4, Gigabit Ethernet USB storage port 4 Performanse Kopiranje 2GB podataka (802.11ac, 3 m) D-Link mrena 202,00 Linksys mrena 122,80 Asus mrena 212,30 JPerf 2.0.2 benchmark na lokaciji Ln 802.11ac 20/40/80Mhz mod L1 D-Link mrena 198,60 Linksys mrena 114,80 Asus mrena 205,30 802.11ac 20/40/80Mhz mod L2 D-Link mrena 111,00 Linksys mrena 105,60 Asus mrena 121,90 802.11ac 20/40/80Mhz mod L3 D-Link mrena 73,90 Linksys mrena 68,50 Asus mrena 86,90 802.11ac 20/40/80Mhz mod L4 D-Link mrena 46,60 Linksys mrena 33,90 Asus mrena 58,20 Jamstvo 1 godina Cijena 1.429 kn Ustupitelj Asus, www.asus.com

Buffalo WZR-D1800H AirStation 1750 802.11ac/a/b/g/n 4, 3x3:3 4, Gigabit Ethernet 4

D-Link DIR-865L Cloud Gigabit Router AC1750 802.11ac/a/b/g/n 4, 3x3:3 4, Gigabit Ethernet 4

Linksys Smart Wi-Fi Router EA6500 802.11ac/a/b/g/n 4, 3x3:3 4, Gigabit Ethernet 4

142,50 103,20 153,70

171,80 100,20 176,40

195,60 112,80 201,40

136,40 97,60 145,10 85,20 54,30 90,10 59,40 49,30 55,70 24,30 21,80 27,30 1 godina 1.705 kn Melcomp, www.melcomp.hr

166,20 95,70 175,30 81,90 66,10 82,40 60,80 53,70 64,50 32,30 20,70 29,40 1 godina 1.499 kn D-Link, www.dlink.eu

182,80 104,30 186,20 98,40 75,20 105,20 69,20 61,10 91,50 33,70 26,10 35,10 1 godina 1.650 kn Kodeks, www.kodeks.hr

MREA lipanj 2013.

69

Tehnologije IEEE 802.11ac WLAN mrena oprema

KRIZNI I DRUGI TRENDOVI
Svi testirani 802.11ac ureaji nazivno dolaze iz kunog, consumer segmenta ponude - ta to oni uope rade u Mrei i gdje su profesionalni ureaji? Odgovor na drugi dio pitanja jednostavniji je - na svjetskom se tritu tek pojavljuju 802.11ac AP/ routeri namijenjeni poslovnim korisnicima. Kao i kod svakog ranijeg WLAN standarda, na trite i sada prvo dolaze ureaji namijenjeni kunim korisnicima. Ureaji namijenjeni specifino poslovnim korisnicima tek izlaze na vidjelo primjerice, Ubiquiti Networks tek je nedavno objavio svoju platformu UniFi 3.0 koja koristi Broadcomov 802.11ac SoC BCM4706. Dotini ipset se koristi u zamalo svakom dosad lansiranom kunom 802.11ac WLAN AP/ routeru - dobar razlog da se prilikom kupnje ve sada razmotri neki od tih nazivno kunih modela. Naime, ova injenica samo osnauje trend u ovim kriznim vremenima da se, gdje je mogue i prikladno, radi utede poslovna mrea rjeava to jeftinijom opremom. Istovremeno je zbog sve veeg preklapanja funkcionalnosti sve tee podvui jasnu granicu to je kuna, a to poslovna oprema - pogotovo kada govorimo o SOHO segmentu, koji realno opisuje glavninu hrvatskih poslovnih korisnika. Naposljetku, ako e neki nazivno kuni ureaj sasvim dobro obavljati zadae nekog poslovnog ureaja namijenjenog SOHO tritu - zato ga ne iskoristiti?

Testirani 802.11ac mreni adapteri

D-Link DWA-182
USB 2.0, AC1200 (AC867+N300), integrirana antena 449 kn, D-Link

Asus PCE-AC66
PCI Express, AC1750 (AC1300+N450), tri R SMA vanjske antene, produni adapter za antenu, low profile bracket (uz standardni) za ugradnju u HTPC i slina kuita 699 kn, Asus

Buffalo WLI-H4-D1300 AirStation 1300 Media Bridge

AC1300, integrirana antena, 4-portni Gigabit Ethernet switch 1.506 kn, Melcomp

Linksys AE6000 Mini AC Adapter AC580

331 kn, ComTel Corp

USB 2.0, AC580 (AC433+N150), integrirana antena

Sabrana djela Bugovih legendarnih kolumnista, Olega Matruka i Ive pigela:

NE .KOLUM TEKA IT BIBLIO

d u K a U PRODAJI k o t to ide? k e j v o
oleG matr uko
UMNE BIBLIOTEKA IT.KOL

Ivo pIG e l

Ivo pIGel

www.bug.hr/webshop

G BU

BUG

70

lipanj 2013. MREA

802.11ac - Asus RT-AC66U

Abecedni poredak uvjetovao je da prvi WLAN router koji smo spojili do kraja meu testiranima bude i onaj kojim smo bili najzadovoljniji - i to ne samo po ostvarenim brzinama. Iako ovo nije pravi usporedni test WLAN routera, Asusov nas se RT-AC66U svojim mnogim mogunostima i iznimno inteligentnim i jednostavnim sueljem dojmio kao jedan od ponajboljih izbora u ovoj kategoriji ureaja. to se tie beine strane, Asus se odluio za tri eksterne antene s maksimalno realiziranim potencijalom - konfiguracija je 33:3 na oba frekvencijska pojasa, pa tako imamo 450 Mbps na 2,4 GHz 802.11n te 1300 Mbps na 5 GHz
Asus RT-AC66U Cijena (s PDV-om) + Trenutno najbolje performanse meu 802.11ac modelima, odlino suelje, mnogobrojne napredne mogunosti - primjerice AiCloud usluga, markantan dizajn, dva USB utora za dijeljenje diskova ili pisaa + Neto via cijena Dojam Na favorit meu trenutno dostupnim 802.11ac WLAN routerima Ustupio Asus, www.asus.com 1.429 kn

802.11ac. Dodue, Asus nigdje izrijekom ne spominje koristi li ovaj router i beamforming, no tehnologija AirRadar, koja detektira smjer spojenih klijenata i pojaava im signal, zvui tako. U svakom sluaju, antene su izvedene preko standardnih RP-SMA konektora pa ih moete zamijeniti jaima ako elite. Dio mogunosti ovog ljepukastog WLAN routera jest usluga AiCloud preko koje moete preko Interneta sa svojeg iOS/Android smartfona ili tableta odnosno iz browsera doi do datoteka koje se nalaze na vaem PC-u ili pak na USB diskovima spojenima na dva USB utora na samom routeru. Po performansama ovo je uvjerljivo najbolji 802.11ac ureaj u ovoj prvoj skupini testiranih ureaja, pa se uza sve navedeno nametnuo kao na trenutni favorit. Dojam jedino kvari relativno visoka cijena, no ne odve visoka kada se usporedi s cijenama ostalih trenutno dostupnih 802.11 routera.

Do podataka sa dva USB vanjska diska mogue je doi i preko Interneta putem Asusove usluge AiCloud dostupne za iOS/ Android ili iz browsera

802.11ac - Buffalo WZR-D1800H AirStation 1750

Bufallov WZR-D1800H deklariran je kao dual model - istodobno moe raditi na 1.300 Mbps na 802.11ac 5 GHz i 450 Mbps na 802.11n 2,4 Ghz. Jasno, mogue su i druge kombinacije, no ovo su maksimalni naini rada podrani na ovom ureaju pa ga stoga proizvoa i deklarira kao AC 1750 ureaj (v. okvir uz uvodni test). Iako nijedan od dva nova Bufalla nije vizualno osobito atraktivan, na prvi pogled potencijalnim kupcima nudi mnogo. Antene su mu integrirane u kuite koje moe stajati kako vodoravno tako i okomito (uz pomo priloenih nogica). Sa stranje se strane nalazi uobiajeni 4-portni Gigabit Ethernet switch te jedan USB 2.0 utor namijenjen dijeljenju USB vanjskih diskova ili pisaa. Po propusnosti se ovaj Bufallo svrstava u sredinu trenutne ponude - to zapravo i nije loe kada se uzme u obzir da e
Buffalo AirStation 1750 Cijena (s PDV-om) + Interne 33:3 antene, dobar klasian 802.11ac WLAN router + Neto slabije performanse od konkurenata, nema cloud usluga, suelje Dojam Osnovni paket za ulaz u 802.11ac svijet Ustupio Melcomp, tel.: 042/405-000 1.705 kn

WZR-D1800H u pravom 802.11ac reimu rada tipino dati znaajno vie u odnosu na 802.11n mree. Dok je unutar jedne male ili srednje velike prostorije rezultat zadovoljavaju, ovaj se AirStation slabije snalazi na rubnim podrujima pokrivanja signalom. Naime, tamo je primjetna osjetna razlika u odnosu na primjerice Asusov ili Linksysov ureaj. Ono to ide protiv ovog Buffala jest njegovo suelje i openito skromne mogunosti unutar njega. Naime, svi drugi testirani ureaji - Asus, D-Link te Linksys - nude mogunost ne samo dijeljenja datoteka s USB vanjskog diska unutar LAN-a ve i preko Interneta posredstvom neke od njihovih cloud usluga. Jasno, ove usluge nisu obavezne i mnogi ih korisnici nee uope koristiti, no cijenimo to ih neki proizvoai nude.

Klasina kombinacija - 4-portni Gigabit Ethernet switch te jedan USB 2.0 utor za dijeljenje diskova ili pisaa unutar lokalne mree
MREA lipanj 2013. 71

Tehnologije IEEE 802.11ac WLAN mrena oprema

802.11ac - D-Link DIR-865L Cloud Gigabit Router AC1750
U tankom ali prilino visokom kuitu nalazi se D-Linkova najnovija standardna uzdanica u svijetu 802.11ac WLAN routera. Neke su mu glavne osobine klasine - 4-portni Gigabit Ethernet switch te jedan USB port namijenjen dijeljenju diskova odnosno pisaa. Kako je D-Link meu prvima poeo uz svoje routere nuditi i cloud usluge, tako one nisu izostale ni ovdje - dobro poznati i popularni mydlink skup opcija za pristup podacima s USB diskova preko Interneta ukljuuje iOS/Android aplikaciju, a tu je i mogunost pristupa bilo iz kojeg browsera. K tome, omogueno je i rudimentarno upravljanje postavkama routera iza samog mydlinka - ne onoliko opirno kao
D-Link DIR-865L Cijena (s PDV-om) + Vrlo dobre performanse, napredne mogunosti suelja (mydlink) + Velike dimenzije, mrene kartice iz iste tvrtke ne iskoritavaju puni potencijal ureaja Dojam Prepoznatljiv dobar 802.11ac kandidat iz D-Linka Ustupio D-Link Adria, tel.: 01/6192-397 1.129 kn

kod primjerice Cisca/Linksysa, ali za osnovne stvari dovoljno. Ako ste malo iskusniji korisnik, do svih postavki ionako moete doi i kad niste unutar lokalne mree. Performanse ovog 802.11ac ureaja i vie su nego solidne - iako zaostaju za najboljim primjercima dosad vienih 802.11ac routera (primjerice testiranog Asusa), kakvih 150 Mbps, koliko se moe oekivati od ovog D-Linka, nije malo. Zanimljivo, ovo je rezultat koji smo dobili kada smo se na DIR-865L spojili D-Linkovim adapterom DWA-182. Kada smo upotrijebili Asusovu PCI Express karticu odnosno Bufallov WLI-H4-D1300 Media Bridge (opisan izvan konkurencije), propusnost se znaajno podigla na kakvih 200 Mbps.

D-Linkova usluga mydlink.com nadovezuje se na hardver routera i omoguuje pristup podacima te osnovnim postavkama ureaja

802.11ac - Linksys Smart Wi-Fi Router EA6500

Neka osnovna pravila za nove 802.11ac ureaje potovana su i kod Linksysova modela EA6500. U prvom redu mislimo na mogunost istodobnog rada na oba frekvencijska podruja - 2,4 i 5 GHz - te konfiguraciju antena 33:3 u oba sluaja. Na stranjoj strani vrlo lijepog kuita nalaze se dva USB utora namijenjena spajanju i dijeljenju USB vanjskih diskova i pisaa uz koje u paru ide i odlian paket Smart Wi-Fi usluga, dijelu korisnika otprije poznat kao Cisco Cloud Connect. Osim dijeljenja datoteka prema Internetu, omoguena je i zamalo puna kontrola postavki EA6500 dok ste na putovanju. Zgodna je mogunost jednostavnog dodjeljivanja prioriteta pristupa Internetu nekom ureaju ili aplikaciji - iako je ovo poznata QoS opcija, ovdje je to puno lake zadati. Jasno, tu su i mobilne aplikacije za pristup spomenutim
Linksys Smart Wi-Fi Router EA6500 Cijena (s PDV-om) + Performanse, odlino suelje Linksys Smart Wi-Fi, realizacija cloud usluga, lako iskoritavanje mogunosti routera (primjerice QoS prioritizacija ureaja/ aplikacija) + Malo slabiji na veoj udaljenosti od najboljih, cijena Dojam Ureaj koji se po mnogim svojim karakteristikama nalazi u samom vrhu trenutne ponude Ustupio ComTel Corp, www.comtelcorp.hr

1.650 kn

uslugama u oblaku. Najzad, samo suelje Linksys Smart Wi-Fi modela EA6500 nije tek iznimno lijepo ve je i nadasve pametno organizirano, tako da vjerujemo kako e se i poprilini poetnici brzo udomaiti u njemu. Ovo je rijetkost u kunom okruenju, a jo vea rijetkost kod uredske mrene opreme koja esto zahtijeva ako ve ne visoku strunost, onda barem neko predznanje i snalaljivost za postavljanje i upravljanje. U vremenu kada SOHO segment korisnika svoje potrebe radi utede u cijeni rjeava nazivno kunom opremom ovo je velik plus Linksysu. Po svemu vienom imali smo vrlo visoka oekivanja i po pitanju propusnosti - EA6500 nas nije razoarao. Rije je o vrlo stabilnom i zamalo najbrem testiranom 802.11ac ureaju (tek koji korak iza Asusova sprintera). Ono zbog ega EA6500 nije na bezrezervni favorit jesu performanse na malo veim daljinama, gdje ovaj router osjetno zaostaje za i dalje postojanim Asusom.

Zamalo sve za manji ured ili izdvojenu poslovnicu - uz klasian 4-portni gigabitni switch tu su i dva USB prikljuka za dijeljenje vanjskih diskova ili pisaa

72

lipanj 2013. MREA

HARDVER Cyberoam NetGenie NG11AO

uvar SOHO mree

Manjak tehnikog znanja unutar same tvrtke te za to vezana potreba za nabavkom esto skupe opreme i angairanjem vanjskih strunjaka glavni su problemi zbog kojih mnogi SOHO klijenti ve u startu odustaju od uvoenja reda u svoje mree. Nije da ih osobito krivimo - na SOHO tritu trai se princip set and forget, to i nije uvijek sluaj s opremom koja je nazivno namijenjena ovoj skupini korisnika
Cyberoam NetGenie NG11AO Cijena 2.030 kuna (ukljuuje 3 godine licence) + Fleksibilno pristupanje Internetu (Ethernet na portu LAN4, ugraen ADSL2+ modem, mogue spajanje 3G USB modema), jednostavno ali istovremeno mono suelje, lako definiranje korisnika i korisnikih prava na web stranice, aplikacije i vremenska ogranienja, princip captive portala, IP SEC VPN + Ugraen tek 10/100 mreni switch umjesto gigabitnog Etherneta Dojam Odlino rjeenje koje dobro pokriva potrebe SOHO okruenja kojim se u praksi vrlo jednostavno upravlja Ustupio 4sec, www.4sec.hr

Saa Ilievi

yberoamova serija ureaja NetGenie pokuava rijeiti ovaj problem tako da jednom SOHO okruenju nudi sve zapakirano u jedan ureaj. NetGenie je 802.11n WLAN router s ugraenim ADSL2+ modemom i opcijom spajanja 3G USB modema, dodatno opremljen klasinim UTM paketom funkcija (SPI firewall , antivirus, intrusion prevention, web filtering). Sve je ovo zaokrueno jednostavnim sueljem koje i manje vjetim korisnicima omoguuje da samostalno unutar

tvrtke upravljaju uobiajenim zadacima unutar jedne SOHO mree. Sa hardverske strane, posrijedi je ureaj malenih dimenzija opremljen mno-

icom ili eterom

Spreman za 3G modem - mnotvo podranih modela USB 3G modema te slubena podrka za sve hrvatske mobilne operatere (ukljuujui mobilni CARNet)

74

lipanj 2013. MREA

Upravljanje korisnicima
tvom LED indikatora koji jasno pokazuju trenutno funkcioniranje ureaja. Sa stranje se strane nalazi konektor za spajanje ADSL2+ modema na telefonsku liniju, no NetGenie izlaz na Internet moe omoguiti i preko Ethernet kabela (spojenog na port LAN4), odnosno putem USB 3G modema. Sm je postupak instalacije neproblematian bez obzira na varijantu spajanja. Za svaku je pohvalu to NetGenie ima vrlo iroku listu podranih 3G modema, a slubeno su podrani i svi hrvatski mobilni operateri - pa ak i u CARNet varijantama (Tele2 i Vipnet). Za spojeni 3G modem unutar suelja ureaja moete vidjeti i razinu signala - korisno za dijagnostiku same mobilne veze. Openito, prava snaga NetGenieja lei ne toliko u sveobuhvatnosti njegovih UTM funkcija - iako nije da mu tu neto nedostaje - ve u njegovu suelju. Jasno, jo uvijek je potrebno neko osnovno poznavanje mrenih pojmova, ali je zato sve zadatke koje bi administrator NetGenieja trebao djeje jednostavno provesti. Cijeli sustav funkcionira na principu autentificiranih korisnika i ureaja koji mogu imati razliite razine prava i ogranienja. Ureaje je mogue na temelju njihove MAC adrese dodati na whitelist kako bi se onemoguio pristup LAN-u i Internetu ureajima koji su samo u prolazu. S druge strane, upravljanje korisnicima iznimno je detaljno - moda ak i u nekim svojim aspektima predetaljno, ali se sreom proizvoa pobrinuo da se korisniku maksimalno olaka posao. Jednom korisniku odnosno paru korisnikog imena i njegove lozinke - s kojima se dotini logira na captive portalu prilikom prvom pristupanja Internetu mogue je odrediti nivo pristupa Internetu: ograniiti ili dozvoliti pristup odreenim pojedinanim stranicama ili njihovim predefiniranim kategorijama, upravljati internetskim aplikacijama koje korisnik moe koristiti te najzad odrediti u koje vrijeme korisnik moe pristupati odnosno ukljuiti logiranje internetske aktivnosti. Ovako nabrojeno, zvui vrlo komplicirano, no unutar samog suelja sve je ovo vrlo lako poklikati. Najvanije administratoru sustava jest da zapravo vrlo malo toga treba runo upisivati. Primjerice, web stranice kojima eli blokirati pristup moe unijeti runo na nivou ureaja za sve korisnike, ali i jednostavno prihvatiti razliite predefinirane kategorije koje je mogue podesiti od korisnika do korisnika. Primjerice, Facebook je mogue blokirati svima ili samo odreenim korisnicima, od sluaja do sluaja. Slian, gotovo zastraujue velik broj stavaka nudi se i od skupine do skupine aplikacija. Unutar kategorija ve je na raspolaganju velik broj predefiniranih najeih aplikacija koje moe blokirati uvijek ili ih kontrolirati u odreenom vremenskom periodu. Naravno, u svakom je trenutku mogue dozvoliti pristup nekoj web stranici ak i ako je ona prethodno blokirana - korisniku e iskoiti obavijest da mu je pristup toj i toj stranici onemoguen, ali e u istom dijalogu administrator moi odmah unijeti svoju lozinku kako bi mu se za taj put pristup omoguio. Druga je polovica sigurnosnog paketa koja se odnosi na preostalu UTM funkcionalnost podjednako pristupano izvedena. Primjerice, uz to to je mogue iz samog suelja provjeriti postoji li novija verzija firmwarea, na isti je nain mogue preuzeti nove virusne definicije. Takoer je mogue fino podesiti i rad samog antivirusnog enginea - da li da kontrolira pojedine mrene protokole, zaviruje u ZIP arhive, ignorira datoteke s odreenim ekstenzijama i sl. Iako u usporedbi s nekim drugim UTM rjeenjima moda nedostaje pokoja ponuena mogunost, u svjetlu lakoe koritenja i ovo to je ponueno omoguava vrlo precizno definiranje ponaanja. Najzad, mogunosti izvjetavanja i vie su nego dovoljne za jedan SOHO ureaj. Tako je mogue vidjeti koje su sve stranice otvarali korisnici te na temelju logova definirati daljnje promjene u postavkama. Sve u svemu, NetGenie za relativno pristupanu cijenu nudi zaista mnogo - priuenom SOHO administratoru svojim e jednostavnim sueljem ali i irokim mogunostima upravljanja pomoi da zavede reda u svojoj mrei. K tome, cijena ukljuuje trogodinju pretplatu za zatitne licence - antivirus, IPS, web i Application Filtering.

Ekran za logiranje prikazuje se korisniku prilikom prvog pristupa Internetu - odabirom svojeg korisnikog imena i unosa lozinke primjenjuju se prava i ogranienja koja je definirao administrator

Protiv prijetnji

Neete na Facebook!

Upravljanje pojedinim korisnikom istodobno je jednostavno i puno opcija - Ivici moemo zabraniti pristup pojedinim stranicama ili aplikacijama ili pak njihovim skupinama te odrediti vrijeme kada moe pristupati mrei

Restriktivno i fleksibilno - blokirani sadraj administrator moe i odblokirati tako da se logira u dijalogu koji se pri blokiranju prikazao korisniku

Nita od gigabita - klasini 4-portni Ethernet switch na stranjici NetGenia je 10/100 varijante

Runo ili iz popisa - pojedine stranice ili aplikacije koje elite blokirati uvijek ili u nekom vremenskom periodu moete unijeti runo ili se posluiti predefiniranim skupinama
MREA lipanj 2013. 75

HARDVER SSD Seagate ST120FN0021 i ST240FN0021

Jeftini profesionalci
Denis Arunovi rva generacija SSD-ova koje je Seagate izbacio na trite nosila je ime Pulsar. Danas su pak na tritu njihovi nasljednici koji nose oznaku Pulsar.2. Rije je o SSD-ovima temeljenim na MLC memoriji koji se na sustav spajaju putem SAS suelja. Tu su takoer i Pulsari XT, jo skuplji SSD-ovi temeljeni na SLC memoriji. SSD-ovi koje smo dobili na testiranje ne ubrajaju se u porodicu Pulsar, no svejedno ih potpisuje Seagate. Nakon malo guglanja stigli smo do Seagateovih slubenih stranica na kojima su opisani Enterprise SSD-ovi sa SATA sueljem iji kapacitet varira od 100 do 480 GB. Drugim rijeima, testirani SSDovi spadaju u nii segment Seagateove ponude i namijenjeni su korisnicima koji za prihvatljiv novac ele opremiti server SSD-ovima. Podaci koje o ovim SSD-ovima nudi Seagate izuzetno su turi pa tvrtka ne otkriva na kojem se kontroleru ili kojoj memoriji temelje. Zanimljivo je da se u ponudi nalaze dvije vrste modela - s maksimiziranim kapacitetom te maksimiziranom izdrljivou i performansama pri pisanju. Npr. 100-gigabajtni model pri nasuminom pisanju 4-kilobajtnih datoteka

Koritenje blokova od 64 kB rezultira nekonzistentnim performansama pri pisanju te niskim performansama pri itanju podataka
ima performanse od 20.000 IOPS, dok 120-gigabajtni model nudi tek 8.000 IOPS. Nadalje, 120-gigabajtni model pokriven je s tek 200 ciklusa brisanja elija, dok ih 100-gigabajtni model nudi 2.200. Unato tome, u usporedbi s mnogim drugim profesionalnim SSD-ovima, izdrljivost Seagateovih pulena prilino je porazna. Tako Intelov SSD DC S3700 kapaciteta 100 GB nudi mogunost pisanja 1,825 PB podataka, dok Seagateov 100-gigabajtni model nudi oko 220 TB. Zanimljivo je da domai ustupitelj na ove SSD-ove nudi jamstvo od pet godina, dok je na Seagateovim stranicama navedeno jamstvo temeljeno na uporabi. Drugim rijeima, prema Seagateu, kada elije na SSD-u prepiete dovoljan broj puta, odnosno kad na SSD zapiete odreenu koliinu podataka, jamstvo istie. Prosjena koliina podataka koju na SSD dnevno zapie kuno raunalo iznosi od 7 do 10 GB. Samim time moemo zakljuiti da Seagateovi Enterprise SSD-ovi optimizirani za vei kapacitet vie odgovaraju koritenju u radnim stanicama nego u serverima, kojima su pak namijenjeni modeli znatno vee izdrljivosti. Seagate ne otkriva na kojem se kontroleru temelje testirani SSD-ovi, no kako se skuplji Pulsari temelje na Seagateovu vlastitu kontroleru, logino je zakljuiti da se ista tehnologija koristi i u testiranim ureajima. Ovaj kontroler nije osjetljiv na komprimirane podatke kao SandForceov, to je pozitivno, no za rad mu je potreban solidan cache od 128 MB. Performanse testiranih modela naalost nisu tako bajne kad je rije o nasuminom pisanju. Tako 240-gigabajtni model nudi 11.000 IOPS, dok 200-gigabajtni, izdrljiviji, nudi 30.000 IOPS. Dodatni su i puno vei problem performanse u koritenom stanju, odnosno kada su sve elije SSD-a iskoritene, a upravo takvi uvjeti najee vladaju kada se SSD koristi na serveru. Kao to vidimo u priloenoj tablici, testiranim Segateovim SSDovima performanse tu dosta padaju. Takoer smo primijetili dosta veliku osjetljivost na veliinu datoteka koje se zapisuju pri sekvencijalnim testovima. Pri testiranju s HD Tuneom, koji standardno radi s blokovima od 64 kB, performanse pri itanju bile su ograniene na svega 150 MB, dok je brzina pisanja bila vrlo nekonzistentna. Prebacivanjem na blokove od 128 kB i vee situacija se znatno popravila.

Premda unato svim trinim pritiscima Seagate ni dan-danas na tritu nema SSD-ove namijenjene malim korisnicima, tvrtka je jo prije etiri godine na trite izbacila profesionalne SSD-ove. Isprobali smo dio aktualne ponude
Rezultati testiranja

Jamstvene dileme

Intel DC S3700 800GB 4KB pisanje, nasumino IOPS MB/s 4KB itanje, nasumino IOPS MB/s 128KB sekvencijalno itanje (MB/s) 128KB sekvencijalno pisanje (MB/s) 8K 70%/30% itanje/pisanje, nasumino IOPS MB/s
*manje je bolje, **testirano na Z77 Express, Core i7-3770K

Seagate ST120FN0021 16.105 65,97 68.840 281,97 537,68 457,15 14.367 117,7

Seagate ST120FN0021 9.327 38,2 67.850 276,42 534,19 319,58 6.240 51,12

36.861 150,98 76.783 314,5 489,09 310,32 36.599 299,83

Seagate ST120FN0021 Suelje ECC RAS Jamstvo Cijena + Niska cijena, visoka razina kompatibilnosti s profesionalnim hardverom, pristojne performanse + Ne posve jasna jamstvena filozofija, izdrljivost nije na razini ozbiljnijih profesionalnih SSD-ova Dojam Isplativ SSD ako ga namjeravate uposliti u radnoj stanici odnosno sustavu za pohranu koji primarno servira podatke Ustupio Asbis, tel.: 01/6009-900 SATA 6 Gb/s NAND, DRAM cache 5 godina 1.301 kn

Seagate ST240FN0021 Suelje ECC RAS Jamstvo Cijena + Niska cijena, visoka razina kompatibilnosti s profesionalnim hardverom, pristojne performanse + Ne posve jasna jamstvena filozofija, izdrljivost nije na razini ozbiljnijih profesionalnih SSD-ova Dojam Profesionalni SSD prihvatljive cijene optimiziran za itanje podataka u kontekstu servera odnosno koritenje u radnim stanicama Ustupio Asbis, tel.: 01/6009-900 SATA 6 Gb/s NAND, DRAM cache 5 godina 2.255 kn

76

lipanj 2013. MREA

HARDVER RubyTech GS-2352KX

Pristupana pedesetica
Suoeni s ogranienim budetima mnogi se enterprise pa ak i telekom korisnici ne odluuju po automatizmu za svoje kune vendore, ve trae jeftinije i kvalitetne alternative RubyTechov L2+ switch dobar je primjer kako one postoje
Saa Ilievi ajvanije generalije testiranog RubyTechova L2+ managed switcha sa 48 Gigabit Ethernet portova te etiri dodatna SFP+ 1G/10G porta jesu: podrka za IPv6 i s-Flow, 130,94 mpps (64-bajtnih) odnosno 176 Gbps switching kapaciteta, statiko rutanje izmeu VLAN-ova, podrka za do 256 ACL unosa, proirene QoS mogunosti. Tome treba dodati i prilino dobar web GUI za upravljanje radom preklopnika preko HTTP/HTTPS-a te, jasno, dual image preklopnikova OS-a (primarni i sekundarni). Model GS-2352KX ujedno je i dio RubyTeRubyTech GS-2352KX Cijena 14.350 kn + Cijena, performanse, vrlo kvalitetna implementacija L2+ mogunosti, SFP+ proirivost + Nema redundantno napajanje Dojam Odlian omjer cijene i mogunosti koji stavlja 10GbE nadohvat ruke Ustupio Iki, www.iki.hr

chove serije ECO preklopnika koji podravaju IEEE 802.3az. Tako ovaj preklopnik zna automatski iskljuiti napajanje porta s kojeg je klijent odspojen ili je idle te takoer automatski nastaviti s razmjenom prometa im dotini port odnosno klijent postane aktivan. Navedeno u kombinaciji s preostalim karakteristikama modela GS-2352KX ovaj ureaj ini vrlo zanimljivim kandidatom za zadae unutar telekoma odnosno enterprise korisnika. Naime, obzirom na vrlo nisku cijenu za ponuene mogunosti - koja moe biti i do nekoliko puta nia od poznatijih konkurenata - s GS-2352KX mogue je po potrebi implementirati 10-gigabitni Ethernet i u manjim radnim okruenjima. Naravno, koliko god da je cijena 10GbE serverskim karticama i SFP+ modulima pala u posljednjih godinudvije, one ipak nisu za svakoga - no kada se u raunicu za 10GbE uvrsti i ovaj RubyTechov switch, 10 Gb je nadohvat ruke. Takoer, zahvaljujui niskoj cijeni GS-2352KX se moe upregnuti za iSCSI zadae - jo jedno podruje na kojem je pad cijena kartica/kontrolera naveo mnoge potencijalne korisnike na razmiljanje. Jasno je da testirani RubyTechov GS2352KX u osnovi nije namijenjen (pre)sitnim ribama - niti svaka tvrtka treba toliko portova na jednom switchu, niti im je potrebna njegova propusnost odnosno 10GbE suelje. Za

sve male i srednje enterprise korisnike tajvanski RubyTech u svojoj ponudi ima primjerice preklopnike iz serije Web Management 24-portni su im modeli jedva neto skuplji od dvije tisue kuna. Ba je cijena ono to odmah upada u oi kod ovog L2+ managed switcha na kojem se nalazi kombinacija 48 Gigabit Ethernet portova te etiri dodatna SFP+ 1G/10G porta. Ve ionako niska cijena jo je nia kada se uzme u obzir koliko za preklopnike slinih karakteristika trae neka imena iz mrenog svijeta na koja smo svi navikli. Jasno, uvijek kad mreai imaju posla s relativno nepoznatim proizvoaem poput RubyTecha, prva je reakcija nepovjerenje. No RubyTech jest nepoznat na naim prostorima, no sama je tvrtka u ovom biznisu preko etvrt stoljea zanat je ispekla jo tamo u vrijeme ARCneta, LAN standarda kojeg se sjeaju samo najbradatiji meu mreaima.

Pristupaan korak naprijed - u kombinaciji s niskom cijenom ureaja po etiri SFP odnosno SFP+ porta ine 10GbE ostvarivim i u manjim okruenjima
MREA lipanj 2013. 77

HARDVER

Legenda ide dalje

Nakon viegodinjeg sretnog obitavanja na stolovima grafikih profesionalaca Dellov UltraSharp U2410 konano je dobio dostojnog nasljednika
Davor uti ell pod hitno mora napraviti reda u nainu na koji oznaava vlastite monitore jer se vie ni upuenom kupcu nije lako snai meu kriptinim brojkama i slovima. Evo primjera: U2410 poznati je i priznati 24-inni model predstavljen 2009. godine, koji je svojom 10-bitnom IPS matricom i razmjerno visokom cijenom ciljao na grafike profesionalce i druge najzahtjevnije korisnike. Dvije godine kasnije izdan je U2412M, koji na prvi pogled djeluje kao nasljednik modela U2410, ali u stvarnosti s njime nema mnogo dodirnih toaka. Takoer se
Dell UltraSharp U2413 Ekran 24 (1.9201.200) Tip matrice AH-IPS (10 bita) Pozadinsko osvjetljenje GB-LED Kontrast/Svjetlina 1.000:1/350 cd/m2 Vrijeme odziva 6 ms Kutovi gledanja (H/V) 178/178 Videoulazi DisplayPort, mini DisplayPort, HDMI, DVI Jamstvo 3 godine Cijena 4.363 kn + Vrhunska kvaliteta prikaza, upravljivost ekrana, raskone mogunosti namjetanja postavki slike, PiP i PbP, USB 3.0 hub, ita memorijskih kartica, uvjerljive senzorske kontrole + Dolazi bez HDMI i normalnog DisplayPort kabela, input lag, ograniene mogunosti hardverske kalibracije, tvorniki kalibracijski softver ne podrava OS X Dojam Vrhunski monitor, konstrukcijom i performansama podreen najzahtjevnijim korisnicima i grafikim profesionalcima Ustupio Kodeks, tel.: 01/3688-666

Monitori

Dell UltraSharp U2413

radi o 24-innom IPS monitoru, ali njegova je matrica 8-bitna, pozadinsko osvjetljenje je u W-LED varijanti (U2410 imao je CCFL pozadinsko osvjetljenje), a cijena gotovo upola nia te kao takva prihvatljivija irokim masama (M nakon brojane oznake skraenica je od Mainstream). Nedavno je svjetlo dana ugledao U2413, koji e biti tema ovog opisa. On nije za-

mjena za U2412M, ve se moe smatrati duhovnim nasljednikom modela U2410 - sline je (relativno visoke) cijene, po dijagonali broji 24 ina i ima vrhunsku 10-bitnu AH-IPS matricu (proizvodi je LG, a puna joj je oznaka LM240WU9-SLA1), ali i nekoliko tehnolokih noviteta: USB 3.0 konektore na poleini i lijevom boku,

Na lijevom boku monitora nalaze se dva od ukupno etiri USB 3.0 porta te ita memorijskih kartica - rado vien dodatak

Svi ulazi na poleini Dellova monitora digitalni su - arhainog VGA suelja nema. Jedan DisplayPort namijenjen je ulanavanju s drugim monitorima koji podravaju istu tehnologiju

78

lipanj 2013. MREA

Kalibracija monitora
iri spektar mogunosti konfiguriranja postavki slike unutar softverskih izbornika te GB-LED pozadinsko osvjetljenje. Rije je o modificiranoj varijanti W-LED pozadinskog osvjetljenja koje umjesto plavih dioda sa utim fosforom koristi kombinaciju plavih i zelenih dioda s crvenim fosforom, to rezultira jo preciznijim tonskim prijelazima i ivljim bojama te 99-postotnim gamutom boja u Adobe RGB prostoru. Poput ostalih Dellovih novih monitora za profesionalce, U2413 tvorniki je kalibriran i isporuuje se s detaljnim kalibracijskim izvjetajem koji to potvruje. Da bi se koristio na tim tvorniki kalibriranim postavkama, potrebno ga je prebaciti na profil Adobe RGB ili sRGB po vaenju iz kutije i prvom ukljuenju bit e aktivan profil Standard. Performanse ekrana na tvorniki su kalibriranim postavkama, rijeju, vrhunske. Korisnici koji se dosad nisu imali prilike susresti s monitorom visoke klase ostat e zapanjeni ivou i uniformnou boja, preciznou tonskih prijelaza, svjetlinom i otrinom ovog Dellova modela. Zapravo, kako se radi o monitoru s proirenim gamutom boja, prosjenim bi se korisnicima boje mogle uiniti prezasienima i napadnima, ali svatko tko monitor treba za profesionalnu grafiku obradu itekako e znati cijeniti sve to ugraena matrica i pozadinsko osvjetljenje modela U2413 mogu ponuditi. Dellove monitore U2410 i U2412M neki su kritizirali zbog preagresivnog premaza koji spreava refleksiju ekrana, zbog kojeg bi slika u vrlo svijetlim scenama (prilikom rada u Wordu dokumentima, primjerice) znala djelovati zrnato. Ova potencijalna manjkavost posve je eliminirana kod modela U2413. Njegov mat premaz vrlo uspjeno anulira sve potencijalne manjkavosti vezane uz refleksiju, a istovremeno ne djeluje zrnato ili prljavo ni na kakvoj podlozi. Slika je openito toliko otra da je na trenutke lako pomisliti da gledamo u vie od 1.9201.200 piksela, koliko U2413 nativno prikazuje.
Uz odgovarajui hardver i softver, kod Dellovih novih highend modela U2413 i njegovog 27-innog brata U2713H mogue je programirati njihov integrirani 14-bitni LUT (Look Up Table), ime se osigurava onakva razina preciznosti boja kakva se u profesionalnoj grafikoj obradi trai. Podsjetimo se, prethodnik modela U2413, monitor oznake U2410, imao je 12-bitni LUT koji nije bilo mogue programirati. Za softverski aspekt kalibracije svojeg novog monitora Dell se pobrinuo sm - dovoljno je skinuti X-riteovu besplatnu aplikaciju matovitog imena Dell XRITE Monitor Application, koju ete pronai na Dellovim slubenim stranicama. Naalost, nudi se iskljuivo u inaici za Windowse - OS X se ne nalazi na listi podranih operacijskih sustava, ime si Dell i X-rite ve u startu ograniavaju klijentelu. to se hardverskog dijela kalibracije tie, svatko tko ve posjeduje kolorimetar ili spektrofotometar koji nije X-riteov i1 Display Pro bit e suoen s nemogunou njegova koritenja. Naime, jedino navedeni X-riteov model funkcionira sa spomenutim softverskim rjeenjem. Na listi podranih ureaja nisu ak ni drugi modeli iz X-riteove ponude.

Visoka klasa

Svim postavkama slike upravlja se senzorskim kontrolama suptilno integriranim u desni rub okvira ekrana. Aktiviraju se kad im pribliimo ruku, a konkretne funkcije svake od ukupno pet tipki ispisuju se na ekranu kad zaponemo s njihovim koritenjem. Unutar izbornika dade se napraviti kojeta - od bazinog upravljanja svjetlinom i kontrastom, preko odabira niza ponuenih profila (Standard, Multimedia, Movie, Game, Paper, sRGB, Adobe RGB) i omjera stranica u kojem e monitor prikazivati sadraj (16:10, 16:9, 4:3 i 1:1), pa sve do aktivacije slike u slici (PiP) i slike pored slike (PbP). Kako raspolae iskljuivo digitalnim videoulazima, U2413 moe prikazati PiP (slika sa sekundarnog izvora prikazuje se u prozoriu) i PbP (slike s oba izvora zauzimaju po polovicu ekrana) na svim raspoloivim kombinacijama ulaza.

U izbornicima ete jo pronai neto to se zove Smart Video Enhance. Rije je o tehnologiji koja bi u teoriji trebala automatski prepoznavati kad se na monitoru prikazuju pokretne slike (video) i prilagoditi postavke slike tako da se u prozoru s videom pobolja njegov prikaz. U praksi nismo vidjeli veliki smisao u koritenju ove funkcije. Isto moemo rei za Uniformity Compensation, opciju koja bi trebala poveati uniformnost slike, no u praksi ne ini gotovo nita za performanse ekrana osim to onemoguuje runo upravljanje svjetlinom i kontrastom. to se konstrukcijskih karakteristika tie, U2413 nudi sve to se od monitora visoke klase oekuje: masivno i robusno postolje, kvalitetno kuite ekrana i nosa koji omoguava namjetanje po visini, zakretanje u obje strane, naginjanje i pivotiranje. Slabih strana ovaj ureaj nema mnogo, no jedna od njih svakako je input lag. On je prilino visok, to znai da elektronika monitora ima kanjenje od dvadesetak milisekundi u prijenosu pokreta pokazivaa s radne povrine na ekran. Kome bi to moglo Senzorske kontrole smjetene su na desnu stranu okvira ekrana, a smetati? Uredskim korisniciaktiviraju se im im pribliimo ruku

Pametni video

Dell U2713H ima sve odlike svojeg brata U2413, ali nudi 27-innu dijagonalu i rezoluciju od 2.5601.440 toaka. Poput svojeg manjeg brata, dade se pivotirati, ime dobivamo radnu povrinu s gomilom prostora po vertikali. Cijena mu je 6.238 kuna
ma i grafikim dizajnerima zasigurno ne, ali ako nakon obavljenog posla volite baciti mrenu partiju Battlefielda 3, U2413 se iz najboljeg prijatelja pretvara u taku. Ghostinga sreom nema, pa u brzim (i tamnim) scenama ne dolazi do zamuenja slike. MREA lipanj 2013. 79

HARDVER TABLET HP ElitePad 900 D4T15AA

ElitePad 900 sa svojom kombinacijom Intelova procesora Atom i neokljatrenih Windowsa 8 Professional pokuava zamijeniti prijenosnik. Kako se on snalazi u toj ulozi?

Prstima po Windowsima
Davor uti a tabletu s punom inaicom Windowsa 8 mogu se pokrenuti sve aplikacije i otvoriti dokumenti na kojima radimo na klasinom raunalu, samo to se oni primarno koriste putem touchscreena i virtualne tipkovnice. Budui da dolazi s adapterom koji njegov konektor za punja i docking station pretvara u USB port, ElitePad 900 takoer se dade upariti sa inim ili beinim periferijama. Za bolju povezivost s periferijama i vanjskim monitorima potrebno ga je upariti s ekspanzijskom futrolom ili baznom stanicom koje su za njega dostupne - vie o njima piemo u okviru uz tekst. Tablet sm za sebe uz spomenuti konektor za punja odnosno docking station jo nudi

samo 3,5-milimetarski prikljuak za slualice, a drugih portova nema. im se 10-inni ElitePad 900 uzme u ruke, jasno je da se radi o neobino robusnom komadu hardvera. Njegovo aluminijsko kuite, koje je radi boljeg rada beinih ureaja i NFC-a s jedne strane na poleini gumirano, u pogledu konstrukcije zadovoljava ameriki vojniki standard MIL-STD-810, to znai da je vrlo otporno na vanjske utjecaje, ekstremne temperature, trenju i sline nepogode. S prednje strane tableta nalazi se gotovo neunitivi Gorilla Glass 2. Robusnoj konstrukciji unato, masa ElitePada zadrana je na razumnih 624 grama, to je za tridesetak grama manje od, primjerice, mase 9,7-innog iPada posljednje generacije. Usput budi reeno, HP-ov je tablet takoer za 0,2 mm tanji od Appleove uzdanice.

Povoljniji omjer

Na jednom od rubova tableta nalazi se prekida za zakljuavanje i otkljuavanje automatske rotacije suelja Windowsa te 3,5-milimetarski konektor za slualice
HP ElitePad 900 D4T15AA Ekran 10,1 touchscreen (1.280800, 16:10, IPS) Memorija 32 GB + micro SD Procesor Intel Atom Z2760 1,8 GHz 3G/WiFi/Bluetooth/USB 8/4/4/4 Dimenzije i masa 2611789,2 mm, 624 g Jamstvo 1 godina Cijena 6.299 kn + Izvrsna kvaliteta konstrukcije, ekran, vrijeme autonomije, solidne performanse + Vrlo ograniena ponuda konektora bez ekspanzijske futrole, nema GPS, cijena Dojam Robustan i sposoban poslovni tablet koji puni potencijal dostie tek kad se dokupe potrebni dodaci Ustupio HP Brand Store, tel.: 01/6523-177

Spomenuti 10,1-inni ekran kojim ElitePad 900 raspolae IPS je tipa, nativna mu rezolucija iznosi 1.280800 toaka, a omjer stranica mu je 16:10, to u smislu rada u dokumentima zbog vee koliine prostora po vertikali kad je ureaj u landscapeu funkcionira bolje od 16:9 ekrana. Kvaliteta prikaza je odlina - boje su bogate i ive, svjetlina visoka, a prigovora nemamo ni na otrinu. Preciznost touchscreena takoer je besprijekorna, bilo da govorimo o upravljanju jednim prstom ili gestama s vie prstiju (uredno se prepoznaje svih 10 prstiju istovremeno). to se hardvera tie, testirani ElitePad 900

izgraen je oko dvojezgrenog, 1,8-gigahercnog procesora Atom Z2760 (kodno ime Cloverview) odnosno platforme Clover Trail. Pridrueno mu je 2 GB radne memorije i 32 GB skladinog prostora, s mogunou njegova irenja putem micro SD kartice. Isti ureaj jo je dostupan u 64-gigabajtnoj varijanti i s utorom za SIM karticu - u takvoj varijanti stoji 7.399 kuna. Performanse ovako sastavljenog tableta u svakodnevnom su radu (Internet, e-mail, Office i slini alati) uvjerljive i sve se radnje odvijaju brzo i glatko. Windowsi se iz iskljuenog stanja podiu za desetak sekundi, a buenje iz Sleepa gotovo je trenutano. Pokretanje internetskog preglednika, e-mail klijenta i slinih aplikacija traje svega sekundu do dvije. Ugraena baterija ElitePad 900 moe odrati na ivotu nekakvih osam sati, u to je ukljueno neprestano koritenje Wi-Fija i dranje ekrana na visokoj svjetlini. Prevedeno, posve je dostatan za cjelodnevni rad bez vanjskog napajanja. ElitePad 900 u osnovi je odlian poslovni tablet, ali ne bez mana - nedostatak GPS-a te vrlo ograniena ponuda konektora bez ekspanzijske futrole ili doka nedvojbeno su najvee.

ElitePad Expansion Jacket i Docking Station

Broj ElitePadovih konektora moe se poveati kupnjom Expansion Jacketa. Rije je o gumiranoj futroli koja na sebi nudi dva USB porta, HDMI konektor i ita memorijskih kartica te istovremeno titi tablet od oteenja. Cijena mu je 599 kuna. Druga opcija, primamljiva svima koji e ElitePad koristiti na radnom mjestu, jest Docking Station. Za cijenu od 799 kuna dobiva se bazna stanica koja puni tablet te mu dodaje etiri USB konektora, 3,5-milimetarski linijski izlaz, prikljuak ine mree te VGA i HDMI portove za povezivanje monitora.

80

lipanj 2013. MREA

HARDVER MOBITELI Samsung Galaxy S4

etvrta srea
Samsung planira prodati stotinu milijuna primjeraka ovog mobitela. Sto milijuna! I to je najlue, vjerojatno e mu to i uspjeti
Hrvoje ari

rije 11 mjeseci na ovom istom mjestu bez krzmanja smo zakljuili da je iPhone konano izgubio svoju krunu. Mobitel koji ga je skinuo s trona zvao se dakako Samsung Galaxy S III, a u meuvremenu je takva ocjena postala ope mjesto - barem kad je rije o tzv. strunoj javnosti: od Bugovih itatelja i strunog irija do GSM asocijacije, svi se slau da je S III najbolji mobitel na svijetu. Kad je rije o tzv. iroj javnosti - onima koji ne itaju recenzije i ne zanimaju se za nove modele, nego kupuju ono to je preklani vailo za najbolje - S III jo nije pokorio trite i premda se u nekim razdobljima bolje prodavao, ak i u SAD-u, ukupne brojke jo uvijek preteu na stranu iPhonea. No sad je tu S4 i njegova je misija da titulu najboljeg preslika i na trinu situaciju te da Samsung postane ne samo najvei proizvoa smartfona (i mobitela uope) nego i proizvoa najprodavanijeg modela. Da mu to uspije, trebat e mu stotinu milijuna prodanih primjeraka S4 - dvostruko vie nego to je dosad (u desetak mjeseci) uspio prodati S III-ova. Sve je to lijepo i krasno, ali - kako napraviti bolji mobitel od najboljeg, i to nakon nepune godine dana? Recept za to zapravo i nije neka mudrost - i Apple ga dobro zna: jednom kad ima pobjednika, ne talasaj; svaku godinu izbaci novi model auriran tehnologijama koje su drugi u meuvremenu ve uveli, uz dvije-tri softverske cvebe koje drugi nemaju te barem desetak onih koje ve postoje, ali e ih tvoj marketing predstaviti kao da si ih ba ti izmislio. Dugorono, takvo ziheratvo nei-

zbjeno dovodi do toga da te preiaju mlai, agilniji i inovativniji (Steve Jobs je to znao, pa bi sa svakim drugim novim modelom uveo neto doista novo), ali otkako je iPhone 4 donio novi dizajn, sljedei su modeli tancani po gore navedenom receptu, a po istoj je abloni i Samsung napravio S4.

Bre, vie, jae

Samsung Galaxy S4 I9505 Ekran 5 Super AMOLED, 1.0801.920, Gorilla Glass 3 OS Android 4.2.2 Memorija 16 GB, 2 GB RAM, microSD Procesor quad-core Krait, 1,9 GHz Kamera 13 megapiksela, 1080p video, istodobno snimanje prednjom (2 MP) i stranjom kamerom Ostalo LTE, sekundarni mikrofon, senzori pokreta, meteosenzori Dimenzije i masa 137708 mm, 140 grama Cijena 5.799 kuna (bez ugovora) + Najbolji ekran, najjai procesor, najbolja kamera, najnoviji softver i uope najjae karakteristike + Nematovit dizajn; unato mnotvu poboljanja, nijedno nije presudno da biste odbacili svoj smartfon Dojam Najjai mobitel na svijetu Ustupio Vipnet, www.vipnet.hr

Sponzor Olimpijskih igara kao da je novi model koncipirao po olimpijskoj krilatici citius, altius, fortius. S4 ima ekran koji se najbolje d opisati jednom jedinom rijeju: bolji. Ako ba svijeom traite, moda ete nai jednu njegovu osobinu koja je za nijansu slabija nego na nekom drugom mobitelu, ali po veini kriterija nadvisuje konkurenciju - ukljuujui i veliinu (5) i otpornost (nova generacija Gorilla Glassa). Isto vrijedi i za procesor, ali sad smo ve na skliskom terenu. Dok e bolji ekran svatko pozdraviti sa zahvalnou, od brih ipova mogu profitirati developeri te pokoji zagrieni igra. Ostali nee osjetiti razliku: naime, togod radili na S4, sve se odvija glatko i bez zastoja - ba kao i na S III, iPhoneu, Lumiji i svakom drugom vrhunskom smartfonu. Lijepo je znati da imate najjai procesor, ali nema neke vajde od toga; isto vrijedi i za neke nabrijane softverske mogunosti, primjerice pokretanje dva prozora istodobno. S4 nudi mnotvo takvih mogunosti, koje zvue zamamno i bit e zabavne dva-tri puta, da bi zatim pale u zaborav jer ete ih rijetko koristiti. Primjerice, mahanjem ruku ili pribliavanjem prsta ekranu moete postii razliite efekte - to zvui zabavno, pa i futuristiki, ali vjerojatno e vas vie zagnjaviti dok nauite kako tono treba izvesti neki pokret i zapamtite to on radi nego to e od njega doista biti koristi. S4 reagira i na pokrete glave, ali oni su prema naem iskustvu jo manje iskoristivi: zamisao da je dovoljno okrenuti glavu da bi se zaustavila reprodukcija videa (i nastavila kad se okrenete natrag prema ekranu), ili da moete skrolati kroz tekst ili web stranicu pomicanjem glave prema dolje, zvui neodoljivo simpatino i vrlo korisno - ali ee ne radi nego to radi. Nadajmo se da e se ta i sline tehnologije kroz koju

godinu toliko usavriti da emo ih prihvaati jednako lako kao danas zaslone osjetljive na dodir - ali dok se to ne dogodi, preporuujemo da iskljuite cijeli set tih mogunosti kako biste utedjeli na bateriji. I Samsung je oekivao da ete ih vjerojatno iskljuiti; inae bi ih ukljuio po defaultu.

Zato se ne vidi?

I kamera nadvisuje rivale; moda e u nekim sluajevima HTC One ili Lumia 920 znati i bolje, ali kada neto bude trebalo snimiti na brzinu i bez komplikacija, S4 e vas najee iznenaditi kvalitetom snimke. Najveu manu S4 vjerojatno ste ve zamijetili: nematovit dizajn. Mnogima e to biti neoprostivo: to e im najjai mobitel na svijetu kad se na prvi pogled ne razlikuje od lanjskog ampiona? S4 je na mali milijun naina poboljan u odnosu na prethodnika, ali meu njima nema nijedne odista revolucionarne novosti. Ako Samsung rauna da e meu 50 milijuna vlasnika S III nai polovicu kupaca S4, moda se preraunao.

Jai a manji
S4 nije iznevjerio svijetlu tradiciju Samsungove serije S: svaki sljedei model ima sve jau bateriju i sve lukaviju tehnologiju koja omoguuje dulji rad unato sve veem i blistavijem ekranu. Jednom kad iskljuite sve nepotrebne senzore, S4 e izdrati dva zahtjevna ili tri mirnija radna dana - vie od svih rivala. A i d se zamijeniti, to je ogroman plus. Unato veoj bateriji i veem ekranu, S4 nije vei od S III; naprotiv, ak je i malice tanji, ui i laki.

82

lipanj 2013. MREA

Jedan ali vrijedan

HTC-ova financijska situacija trenutano je daleko od idealne, ali ako je neto moe vratiti u pozitivu, to je ovaj mobitel: kao nikad dosad, HTC ima model koji moe bez straha stati uz bok najjaima
Hrvoje ari ad netko svoj ureaj nazove jednostavno One, znate da vjeruje kako se radi o neem posebnom, drugaijem od svega ostalog. One zaista ostavlja takav dojam kad ga uzmete u ruku. Prvo to ete na njemu primijetiti jesu stereo zvunici svaki se prostire punom irinom, iznad odnosno ispod ekrana. Svaki zvunik ima svoje vlastito digitalno pojaalo, a zvuk je takav da vam pored njega najee nee trebati vanjski zvunik. Dakako, zvunici su u cijeloj prii manje bitni. Ono to e vam trajno zaokupiti pozornost jest sofisticiran dizajn koji odie ekskluzivnou. One naprosto vriti: skup sam! - ali ne na vulgaran, nametljiv nain skorojevia, nego na profinjen, odmjeren nain primjeren aristokraciji. HTC One vjerojatno je prvi ureaj u povijesti koji tue iPhone na njegovu vlastitu terenu. Naime, svi pretendenti na krunu dosad su pokuavali (a esto i uspijevali) nadmaiti iPhone jaom tehnikom specifikacijom. To moe i One (pogledajte samo veliinu ekrana ili mogunosti kamere), ali ovo je mobitel pored kojeg iPhone izgleda i osjea se jeftino. Dovoljno ga je uzeti u ruku i ogledati sa svih strana da se zapitate: kako zaboga One
HTC One Ekran 4,7 Super LCD3, 1.0801.920, Gorilla Glass 2 OS Android 4.1.2 (nadogradiv na 4.2.2) Memorija 32 GB, 2 GB RAM Procesor quad-core Krait, 1,7 GHz Kamera 4 ultrapiksela, stabilizacija i HDR (video i foto), 1080p video, istodobno snimanje fotografija i videa, prednja kamera od 2 MP Ostalo LTE, NFC, Beats, sekundarni mikrofon Dimenzije i masa 137689 mm, 143 grama Cijena nije definirana + Dizajn, vrsto i lagano aluminijsko kuite, stereo zvunici, kamera, Sense + Prosjena baterija, slabije karakteristike od S4, fiksna memorija Dojam Ako S4 ne dotue iPhone, One bi mogao Ustupio HTC, www.htc.com

MOBITELI

HTC One

biti dovoljan razlog da odaberu One, posebice korisnicima iPhonea koji nisu navikli da se toliki detalji mogu podesiti po ukusu i gutu korisnika. A kad smo ve (opet) kod iPhonea, One moe vrlo lako i jednostavno prebaciti sve vae podatke i postavke s iPhonea (i s Androida, dakako).

moe biti jeftiniji kad sve - od kvalitete materijala (aluminij!) do finoe zavrne izrade - sugerira da ovaj mobitel mora kotati vie od iPhonea?

Trepnite i propustit ete

To dakako ne znai da nemamo zamjerki na hardversku izvedbu. Tipke su male i neudobne: Power je teko dohvatljiv na vrhu ureaja, a i one za glasnou zvuka teko je napipati, ba kao i soft tipke osjetljive na dodir (samo su dvije: Back i Home). Nismo oduevljeni ni onim to emo prvo vidjeti kad ukljuimo mobitel: to je BlinkFeed. Poput Flipboarda (koji je Samsung stavio na S4, vjerojatno ne sluajno), on konstantno prikazuje stream novih sadraja s drutvenih mrea i iz medija, na grafiki atraktivan nain. Zvui dobro, ali u praksi to znai da ete im ukljuite mobitel vidjeti razmetanja svojeg efa, glazbeni izbor svoje tete koja je draga osoba ali slua narodnjake, mudrolije svog priglupog neaka i sline divote osoba koje niste mogli izbjei na drutvenim mreama. S medijima je jo gore: lijepo bi bilo vidjeti vijesti s Bug Onlinea, ali BlinkFeed ne nudi nita na hrvatskom, a izbor medija ne engleskom mu je bijedan naspram Flipboarda ili Google Currentsa. BlinkFeed se ne moe posve iskljuiti, ali se moe maknuti s poetnog ekrana. Ostatak suelja Sense po obiaju je sjajan: na mali milijun naina poboljava korisniko iskustvo koje nudi goli Android. Mnogima e Sense

Osim izgledom i zvukom, One impresionira i mogunostima kamere. Dodue, mnoge od Oneovih novosti ponudio je i S4 (HTC-u oito kontrapijunaa nije jaa strana), primjerice viestruku ekspoziciju ili snimanje prije nego to okinete, no jo je uvijek ostalo dosta mogunosti po kojima je One jedinstven. Nisu to neke velike stvari, ali ovjeka vesele: primjerice efekt slow motion snimanja kojim najupeatljiviji dio videa moete prikazati usporeno, a optika stabilizacija slike uvelike poboljava snimke pri loem svjetlu ili iz nesigurnih ruku. Tu je i mogunost premjetanja lica s jednog grupnog portreta na drugi (imate fotku na kojoj je troje ljudi ispalo super, ali etvrti je mirnuo, pa ete njegovo lice pokupiti s neke druge fotke u nizu - tome slui ono snimanje par fotki prije okidanja i nakon njega, a druga mu je funkcija animirana galerija (Zoe). One moe ak i uljepati ljude: stanjiti im lica, zagladiti bore i zategnuti kou, rairiti oi da izgledaju vee Dopao nam se i poboljani Car mode koji se moe pokrenuti automatski, im se One umetne u auto-leite te se preko Bluetootha povee s autoradiom) te Kid mode (maznut s WP8) zahvaljujui kojem mobitel moete dati klincu bez brige da e obrisati neto vano ili vidjeti vau prepisku s ljubavnicom. HTC One poeljna je nadogradnja za vlasnike iPhonea, ali i alternativa za S4, s kojim se ne moe mjeriti po tehnikim karakteristikama, ali ga lako nadmauje izgledom i kvalitetom izrade, a i po ukupnom je korisnikom iskustvu tu negdje.

Mobitel kao plastini kirurg

Ultra? Non plus

HTC je na Oneu debitirao zanimljiv koncept ultrapiksela. Zamisao je da se umjesto veeg broja megapiksela (One ih ima samo etiri) ponude vei pikseli. U teoriji, to bi trebalo poveati detaljnost i smanjiti um. U praksi rezultati ipak nisu sjajni: kvaliteta snimke u veini sluajeva zaostaje za onom na Sonyju Z ili Samsungu S4. Ipak, snimke su vrlo dobre - usporedive s iPhoneom 5 - ali za to vjerojatno nisu toliko zasluni ultrapikseli koliko neuobiajeno velik senzor - 1/3 - te optika sa pet elemenata i F/2.0. Iznimna je i prednja kamera, od dva megapiksela, kadra snimati 1080p video.

MREA lipanj 2013.

83

SOFTVER Adobe Edge Animate 1.5

Web animacija u HTML5

Uz nepotpunu funkcionalnost skalabilne vektorizacije i pokuajem abrevijacije dosei neto to ve imate, ali u nekom drugom obliku, nije samo teko ve i besmisleno pokuavati
Bruno Podvezanec
Adobe Edge Animate 1.5 Proizvoa Adobe Systems Incorporated Tip Web animacijski program Platforma Windows/Mac Min. konfiguracija Intel Pentium 4/AMD Athlon 64-bit, 1 GB RAM, Windows 7 ili 8, 200 MB slobodnog prostora, Mac OS 10.6 Preporuena Viejezgreni procesor, 4 GB RAM, Windows 8, Mac OS 10.8 Cijena Za sada besplatno + Besplatno, glatke animacije + Neefikasnost, loa funkcionalnost, podua lista nedostataka Dojam Edge Animate daje dojam beta proizvoda, a ne zavrnog proizvoda jedne velike korporacije kao to je Adobe URL http://www.adobe.com/

ako je Adobe Edge Animate jo uvijek mlad program, teko je ne usporeivati ga s puno zrelijom verzijom Flasha jer su si u neku ruku konkurenti. Edge Animate, iako nov, sadri puno manje mogunosti od Flasha. Iako su oba izala iz iste tvrtke, razlike postoje, i to velike. Adobe Edge Animate program je koji slui za izradu web animacija baziranih na HTML5, CSS3 i JavaScriptu. Tu se ipak ponajvie radi o JavaScriptu koji je u najveoj mjeri eksponiran kroz cijeli zavrni kd. Edge Animate vrlo e nas rijetko pozitivno iznenaditi, a najee e pokazati svoju lou stranu. O kakvim se razlikama radi, pokazat emo kad se osvrnemo na njegove razne mogunosti.

Suelje Edge Animatea

Kako ima jo puno prostora za doradu, vjerojatno smo jo daleko od prepoznatljivog suelja. Iako su grafiki elementi GUI-ja sasvim solidni, to je naalost sve pozitivno to moemo rei. Krenemo li prvo od Toolsa ili alata za crtanje, vidjet emo sasvim malu ponudu, to vam nee biti dovoljno gotovo ni

za to. U dananje vrijeme naueni smo imati na raspolaganju mnotvo alata i podalata sa svim njihovim opcijama. Zato ete se ovdje morati ee sluiti funkcijom import, koja podrava mali broj formata: PNG, GIF, JPEG i SVG. Zato ee? Zato to ete za izradu pravih vektorskih oblika morati koristiti neki drugi softver, npr. Illustrator, pa iz njega izvesti u SVG i tako uvoziti u Edge Animate, to nije ba efikasno rjeenje. Panel Elements samo troi prostor jer sve funkcije koje nudi moete obaviti u Timelineu. Panel Library je razdijeljen i ne sadri preview opciju objekata, vjerojatno zbog dodatka Fonts, no ipak nam je drai Flashov Library s boljom organizacijom i pregledom elemenata. Zanimljiv je dodatak panelu Library panelu Fonts, unutar kojeg se nalazi prozor Edge Web Fonts s pregledom fontova koje uzima sa stranice typekit.com te nudi odreeni broj besplatnih fontova (druge morate platiti kroz godinju pretplatu). Edge Web Fonts ima greku, pa kad se otvori, uvijek se

84

lipanj 2013. MREA

EDGE ili END

nalazi iznad svih prozora u Windowsima. Jo jedan problem kod fontova jest nemogunost editiranja tekstova na sceni. Tako morate svaki put kad uzimate font odvui drag&dropom njegov naziv na scenu te ga zatim zamijeniti svojim tekstom. Takav proces nije ba zanimljiv pri svakodnevnom radu s animacijama. Gledajui panele Library i Properties, zamijetit ete razliku u oznaavanju dijelova panela. Library naslove svojih dijelova oznauje svjetlijom bojom, dok Properties ima previe ujednaene boje, pa se morate dobro zagledati koju grupu znaajki traite. Definitivno nedostaje konzistencija elemenata kroz cijelo suelje.
Adobe Edge Animate pokazuje nam kako je HTML5 ustvari nefunkcionalan animacijski alat, barem u sadanjem stanju. Daleko je to od Flash animacija, a sjetimo se da je Flash poeo jo davnih 90-ih godina prolog stoljea. Od tada arhitekti web standarda nisu puno nauili, pa umjesto da imamo alate koji nadmauju Flash, sada imamo HTML5 i CSS3 u kojima runo moramo pisati animacijski kd! Tko se samo dosjetio izvrsne ideje zamijeniti napredni i kompleksni GUI runim upisom koda za izradu animacija? Flash za istu animaciju treba uistinu puno manje vremena, puno je fleksibilniji i ima ActionScript 3.0 za sve potrebe naprednog kodiranja odnosno izradu RIA, desktop, mobilnih ili ak TV aplikacija. Apple je unitio Flash web plugin da bismo danas, 15 godina kasnije, dobili doslovno loije animacijske alate nego to je Flash bio u svojim prvim verzijama. Flashovu funkcionalnost drag&drop teko e se zamijeniti; sve ove godine nitko nije uspio donijeti nikakvu novu tehnologiju koja e parirati Flashu. Microsoftov Silverlight bio je na pragu nove revolucije, no pluginovi vie nisu cool, kako su ocijenili iz Applea, a svijet ubrzo prihvatio ne razmiljajui unaprijed koje su nam adekvatne zamjene. U biti, da biste koliko-toliko zamijenili Flash, potrebne su vam tri druge tehnologije: HTML5, CSS3 i JavaScript, jer jedna bez druge u ovom sluaju ne vrijede mnogo. Realno gledajui, teko da ete napraviti neku web aplikaciju samo u HTML5. Dakle, jedan se pretvorio u tri, to bi bilo nazadovanje, a ne napredovanje. Sreom, kod Flasha imamo AIR pa smo ipak zadovoljni razvojem situacije, a Adobe Edge Animate shvatit emo kao jedan neslavan pokuaj, odnosno u nedostatku drugih, jedinim boljim pokuajem na tritu web animacija. Postoje dakako i neki drugi animacijski alati, no kako njihovi proizvodi ne funkcioniraju u svim browserima jednako ili uope nikako, nisu ni adekvatni pokazatelj konkurencije Flashu, osim da moda konkuriraju Edge Animateu. Sve u svemu, nije ni udo da se Edge Animate nudi besplatno: treba popularizirati neto to nije ba korisno, a sve to je besplatno ipak privlai ljude. No pitanje je dokad e biti besplatno. Ako nemate drugih mogunosti, isprobajte Edge Animate, posebno ako niste nikada koristili Flash da biste znali kakve sve mogunosti animacije postoje. Za kraj, sjetimo se samo Adobe LiveMotiona, animacijskog alata koji je trebao konkurirati Flashu jo davne 2000. godine. LiveMotion je doao do verzije 2.0 kad je spokojno recikliran u nule i jedinice. Zato nije dobro raditi neto iznova umjesto polirati ono to imate, pokazali su iz Adobea u novom i nepotrebnom web animacijskom softveru.

Timeline

Jedna od pozitivnijih stvari u cijelom Edge Animateu jest Timeline. No nemojmo biti previe ushieni jer e poetnicima u animaciji ovakav raspored traiti malo vie vremena za privikavanja. Timeline naalost nema shortcutova po defaultu pa ga je malo tee koristiti; morali biste za svaku funkciju dodati svoje shortcutove. Edgeov se Timeline posve razlikuje od Flashova i nije toliko fleksibilan koliko izgleda. Funkcije oko samog Timelinea oznaene su kao keyframes, no sm je Timeline ustvari baziran na vremenskoj crti, a ne po frameovima, to e dodatno zbuniti poetnike koji se nisu susretali s ovakvom vrstom programa. U Flashu (i to ve od prvih verzija koje su stare vie od 15 godina!) imate prikazane obje mogunosti (time i keyframes), zbog ega nema takvog problema snalaenja i razumijevanja cijelog koncepta programa. Svaki objekt na sceni prikazan je u Timelineu te kako dodajete nove keyframeove, tako e oni biti prikazani unutar tog elementa. U biti sve radi po principu folder pregleda; zato se unutar foldera i nalaze sve njegove funkcije. Popis svih funkcija dobro je rasporeen, organiziran i jasan. Elementi u Timelineu ustvari su DIV tagovi, a njegove su funkcije ustvari CSS svojstva. Kod svojstava koja su u inaici CSS3 primjenjuju se sva najpopularnija svojstva, a to su svojstva Mozille, Opere, WebKita i Microsofta. Timeline je definitivno dobio inspiraciju iz Adobe After Effectsa jer sm izgled i funkcioniranje podsjeaju na AE. No stvarna je funkcionalnost sasvim daleko od one iz After Effectsa, pa ako ga niste koristili, trebati e vam neto vremena da se nauite kako stvar radi. Svaki element u Timelineu obojen je drugom bojom tako da ih je lake razlikovati,

posebice ako se radi o nekom kompleksnijem animacijskom sadraju. U Timelineu moete odraditi skoro sav potreban posao, to ga ini koliko toliko jednim od kompletnijih dijelova Edge Animatea.

Preloader Stage - Gotova rjeenja u nekoliko oblika za uitavanje web animacija

i ubacujemo sliku na scenu funkcijom Insert. Na ubaenu sliku moete dodavati link, mijenjati joj poziciju i/ili veliinu. Da biste se vratili nazad, unutar scene u gornjem lijevom kutu kliknite na Stage, to e vas vratiti u glavnu scenu. Dvostruki klik miem takoer e vas vratiti na glavnu scenu. Preloader ili Preloader stage (drugaije se zove ovisno o tome gdje se nalazite) dobra je automatska funkcija za uitavanje napravljenog sadraja. Jednostavnim odabirom stavljamo na scenu neki od ponuenih preloadera i sav e potreban kd automatski biti izvezen s ostatkom vaeg sadraja. Preloader takoer nije bez greaka, pa moete istodobno dodati sve preloadere na jednu scenu, a vratiti se nazad zbunjujue je dok ne shvatite da ova funkcija u Edge Animateu ne radi. Preloader je dobra ideja, no realizacija nije ba najbolje rijeena. Pod opcijom Image objekt moete oznaiti da bude background-image, to takoer moete animirati, no sada moete dodati i ogranienja iz polja vidljivosti. Position and Size, Transform i Filter bit e vam od stalne koristi, uz naravno Image. Prve dvije spomenute grupe koriste standardne funkcije, dok Filter koristi nove CSS3 filtre kao to su Invert, Hue-Rotate, Contrast, Saturate, Sepia, Grayscale, Blur i Shadow. Dobro je to ih moemo sve koristiti u animaciji, a nebitno je radi li se o bitmapi ili MREA lipanj 2013. 85

Properties

Sve kljune funkcije koje bismo trebali imati nalaze se u panelu Properties. Kad nemate oznaen nijedan objekt na sceni, pokazuju se defaultne mogunosti, od kojih smo najvie zamijetili Down-level Stage i Preloader. Down-level Stage ustvari je pomona scena koja se nudi browserima ako ne mogu prikazati one kompliciranije animacije bazirane na HTML5, CSS3 i JavaScriptu. U tom sluaju morate napraviti Poster sliku: prvo namjestite na Timelineu mjesto koje elite da se snimi, zatim kliknete na ikonu Poster te zatim Capture. Slika se automatski snimi u mapi images. Zatim ulazimo u Down-level Stage klikom na Edit

Timeline - Iako izgledom sasvim solidan, Timeline je pomalo grub i ne previe fleksibilan

SOFTVER Adobe Edge Animate 1.5

Edge Web Fonts - dobar izbor besplatnih fontova, no takoer izostaje funkcionalnost na koju smo se nauili kod drugog softvera Properties - Sve vanije mogunosti nalaze se u panelu Properties, no nisu sve posve funkcionalne
novijih verzija i tom bi injenicom trebali biti zadovoljni svi koji e raditi animacije u ovom programu. Animirati se moe dakako sve od teksta, bitmapa i SVG-a do vektorske grafike napravljene na samoj sceni. Bitmape i SVG datoteke izvoze se u zasebnim folderima kako bi ih bilo lake raspoznati i mijenjati po potrebi. Edge Animateom ne morate samo animirati dijelove web stranice; moete napraviti kompletnu web stranicu u njemu. Dodue, s trenutnim opcijama takve web stranice nee prtati od funkcija i mogunosti, ali svakako je mogue - pa tko treba, moe raditi i takve web stranice.

vektorskom objektu. Uz malo bolju organizaciju i boje da se vide razlike, panel Properties izgledao bi znatno bolje. Ako ste developer koji se ve due vrijeme koristi JavaScriptom, panel Code e vam dobro doi za uvoz vaeg kda - ugraeni editor nije nam ba prvi izbor za pisanje ikakva koda. Code editor vie slui kao neki preview alat nego stvarni editor, no ako se njime ba moramo posluiti, koristit emo ga za neke manje funkcije i hitne ispravke. Osnovni poznavatelji JavaScript koda mogu koristiti predefinirane naredbe, od kojih ima nekih i za touchscreenove. Stariji se developeri sjeaju prvih verzija Flasha; ovaj editor u stvarnosti izgleda kao editor iz Flasha 3 iz daleke 1998 godine, to nije ba za pohvalu. Ako trebate pisati neto vie JS koda, radite to i dalje u svom omiljenom editoru.

Prezentirani JavaScript API radi samo s Edge Animateom 1.5.

Animacije i output

Kako bismo shvatili mogunosti Edge Animatea, prvo treba istaknuti kako on funkcionira. Animacije se baziraju na jezgri frameworka jQuery. Zato e sve to animirate i izvedete ustvari biti JavaScript kd. Dodue, bit e to komprimirani JavaScript kd koji neete moi kasnije editirati; imajte na umu da prije eksporta napravite sve to ste htjeli. Animacije nisu savrene, no prilino se dobro izvravaju u svim poznatijim browserima

preciznost, dosljednost, upotrebljivost

Tri navedene rijei ono su to nedostaje Edge Animateu. Nismo nimalo pretjerali: pored svih ostalih mana i greaka, pogledajmo sliku uz tekst sa tri objekta: tekst te plavi i crveno-naranasti objekt. Tekstu Rocket Science bjei polje za oznaavanje, dok plavi objekt ima postavljen Shadow s efektom blur, i to sve kroz CSS filtar jer obini Shadow ovdje ne radi. No kao to vidimo, blur efekta nema dok se sjena pokazuje; ne moete promijeniti ni boju u panelu Properties jer je nema. No ako dvostrukim klikom uete u objekt, dobit ete boju na biranje, no sada Shadow ne postoji, tj. stoji na poziciji 0 px. Ako ispunimo polje Shadow, blur efekta opet nema, ali sada imamo dupli Shadow s onim vanjskim i unutarnjim. Ovo je posvemanja zbrka. Crveni objekt nakon ureivanja izgubio je fini oblik ruba, pa je sada

Edge scena s pogrekama u prikazu, ali i u funkcijama Edgea

nazubljen - sreom, to je samo lo Preview u softveru; na Publishu radi dobro, no to ne znate dok ne isprobate. Onda shvatite (jer iz Adobea odgovaraju) da softver ne podrava Shadow Blur, ali tamo je u funkciji vjerojatno radi kvalitetnijeg gubljenja vremena korisnika koji koristi njihov softver. Iako za preview scene koriste bazu WebKit

enginea, Shadow Blur i dalje ne radi, a kako tvrde da ostali browseri to i ne podravaju, korisnike alju da pitaju sami Mozillu ili Microsoft kad e to biti podrano kod njih. Zanimljivo je kako nijedan od tih skupih inenjera nije uzeo ni pet minuta vremena da isproba CSS Shadow Blur i vidi da to normalno radi ve godinama u svim vanijim browserima.

Ako se malo due bavite razvojem interaktivnog dinaminog sadraja od animacija pa sve do aplikacija za web, mobilne ureaje, desktop i TV, te ako ste razvili ono developersko esto ulo, primijetit ete da postoji razlog zato je funkcionalnost takva kakva jest. Naime, Edge Animate se u globalu ponaa vie kao isti objektni animacijski softver koji sadri svaki objekt za sebe, to znai da objekte ne moete meusobno mijeati. U Flashu moete razlomiti vektorski objekt i onda raditi s njime to elite. Ovdje to ne moete jer to ne biste mogli izvesti kao web animaciju, barem ne u sadanjoj izvedbi HTML5, CSS3 i JavaScript podrke u obliku u kojem je danas, te posebice baze Edge Animatea, koji je zasnovan na WebKitu. Opravdanja nema za lou izvedbu Edge Animatea jer, kao prvo, dolazi iz iste tvrtke iz koje je proiziao Flash novije generacije (stariji je Flash Macromedijin). Zato nisu primijenili toliko korisnih stvari iz Flasha te nam omoguili pravi softverski alat koji bismo uistinu mogli koristiti? Razlog je prilino jednostavan: dobili bismo kopiju Flasha, a koja bi onda bila svrha Edge Animatea? No to i je poanta svega ovoga: emu uope Edge? Odgovor je trebao biti u ve vrlo dobro poznatom Flashu, u koji je trebalo samo dodati poboljane izvozne funkcije za HTML5, CSS3 i JavaScript. Dodavati jo jedan animacijski alat, i to iz iste tvrtke za istu namjenu, ustvari je gubljenje vremena i novca kako proizvoau tako i developerima na uenju novog komada softvera istih namjena.

Osakaena funkcionalnost

86

lipanj 2013. MREA

Sigurnost Zrakoplovni informacijski sustavi

Hakiranje nove generacije - otimanje zrakoplova?

Na mobilnim ureajima praktiki imamo aplikacije za sve to nam padne na pamet. Je li dolo do toga da se aplikacijom na smartfonu moe preuzeti kontrola nad putnikim zrakoplovom?
Berislav Kuan d kultnog Badhamova filma WarGames, preko vizualno pretjeranog ali na mlade tog doba utjecajnog Hackers, pa do modernog obrauna Johna McClanea sa cyber teroristima u etvrtom dijelu serijala Die Hard, prikazan je itav niz moebitno pogubnih situacija u kojima glavnu ulogu imaju raunala. Poetkom travnja, na konferenciji Hack in the Box 2013 u Amsterdamu, matu prisutnih zagolicao je sigurnosni strunjak njemake tvrtke N.Runs koji je prikazao nain na kojim se moe preuzeti upravljanje putnikim zrakoplovom mobilnom aplikacijom instaliranom na Android smartfonu. Pria sama po sebi moda izgleda kao tematika nekakva low budget akcijskog filma, ali ono to je istraiva Hugo Teso prikazao itekako je pobudilo interes javnosti i dakako podiglo popratnu medijsku oluju. Teso je ve 12 godina komercijalni zrakoplovni pilot, ali primarni mu je posao u informacijskoj sigurnosti. Kao haker u pravom smislu te rijei (prije nego to je u mainstreamu poprimila primarno negativne konotacije), spojio je svoje dvije ljubavi i

Sastavni dijelovi FMS sustava

ve dugi niz godina radi na istraivanjima vezanima za sigurnost pojedinih segmenata zrakoplovne industrije. Uz svoje iskustvo u pilotiranju, istraivanje je fokusirao na FMS (flight management system), laiki reeno raunalo u kojemu su, u elektronikom obliku, smjeteni svi podaci o trenutnom letu ukljuujui koordinate, alternativne trase, odreene brzine, visine itd. MREA lipanj 2013. 89

Sigurnost Zrakoplovni informacijski sustavi

Opremu za svoj testni laboratorij poeo je nabavljati preko Interneta, a i sm je rekao da je bio zauen koliinom materijala koji se moe nai na eBayu. Odreene FMS sustave iz zrakoplova koji su letjeli do prije nekoliko godina Teso je pronaao po cijenama od tristotinjak dolara, a ponajvie se iznenadio kada je pronaao pravi simulator leta za koji je prodavatelj mislio da je rije o dodatku za popularnu igru Microsoft Flight Simulator X. Detaljnom analizom nekoliko FMS sustava detektirao je odreene sigurnosne probleme, a pravom hakerskom logikom, koju bi se slikovito objasnilo kao domino efekt, nizao je iskoritavanje drugih tehnologija i komunikacijskih protokola s ciljem kreiranja vrhunca u svakom sigurnosnom (ili hakerskom istraivanju): remote exploita, mogunosti udaljenog upada u ciljani sustav.

Domino efekt

Nije potrebno odlaziti u izrazite tehnike detalje (koje nije ni otkrio), ali vano je spomenuti da je za praktian napad trebalo koristiti dvije tehnologije koje su standardne u svijetu komercijalnog zrakoplovstva: ADS-B i ACARS. ADS-B ( Automatic Dependent Surveillance-Broadcast) tehnologija je koja zamjenjuje radar i slui se, kao to se moe vidjeti iz imena, za praenje zrakoplova. Pratei ADS-B odailjanja mogu se identificirati odreeni avioni, njihova tona lokacija i brzina. Povlaei paralelu sa zemaljskim sigurnosnim vodama, ovo je klasino izvianje, tj. prikupljanje podataka o meti. ACARS (Aircraft Communication Addressing and Reporting System ) omoguava dvosmjernu komunikaciju izmeu tornja i zrakoplova, a Teso ga je koristio kao komunikacijski tunel za odailjanje svojih podataka prema zrakoplovu. Bazirano na otkrivenim problemima,

Ovo je dio fotografije aplikacije PlaneSploit. Slika je dosta mala, ali screenshotovi nisu nigdje objavljeni, tako da nema boljeg materijala od ovoga
Teso je isprogramirao SIMON framework koji je s ciljem i namjerom sloen kao isti proof of concept i u trenutnoj varijanti radi samo unutar testnog laboratorija. Ovo moe generirati sumnju je li rije samo o neemu to radi u izrazito zatvorenom testnom prostoru. Autor je napomenuo da iz oitih razloga nije elio testirati na pravim zrakoplovima, ali da njegov laboratorij vrlo blisko zrcali pravu sliku. Da stvari budu zanimljivije, a vjerojatno i da se digne vea medijska pompa, upravljako suelje za koritenje SIMON frameworka osmislio je u obliku Android aplikacije pod imenom PlaneSploit. Demonstracija rada aplikacije uzrokovala je uzbuenje prisutnih u prilino popunjenoj dvorani luksuznog amsterdamskog hotela Okura. PlaneSploit ima vrlo jednostavno suelje i nudi preuzimanje kontrole nad zrakoplovom u nekoliko koraka. U prvoj se fazi koriste javno dostupni podaci s web servisa FlightRadar24, koji je stekao svjetsku popularnost nakon to je u 2010. godini erupcija island skog vulkana dovela do otkazivanja preko 100.000 letova. Taman sam tada morao letjeti za SAD i sjeam se ovisnosti svih nas putnika o FlightRadar24 mapama gdje se u stvarnom vremenu prikazivala lokacija oblaka i detaljni prikaz trenutnih lokacija odreenih zrakoplova. Na mapi se prstom odabere zrakoplov u blizini i, ako je podran, SIMON frameworkom napadau se omoguuje slanje komandi prema nebu. Rije je o simulaciji s realnim podacima i stvarnim sigurnosnim problemima, dok bi u stvarnom ivotu doseg napadaa ovisio o jaini antene koju koristi za odailjanje. Na-

Plane Finder
Korisnici iPhone i Android ureaja mogu za samo nekoliko amerikih dolara kupiti aplikaciju Plane Finder, koja vrlo efikasno prikazuje praktinu kombinaciju mobilnih ureaja i augmented reality koncepta. Plane Finder koristi niz ADS-B podataka koji u centralnu bazu emitiraju milijuni zaljubljenika u aeronautiku diljem Svijeta. Aplikacija koristi kameru na smartfonu koji, kada se usmjeri prema nebu, u realnom vremenu prikazuje tonu lokaciju odreenog zrakoplova, njegovu udaljenost od promatraa i, u velikom broju sluajeva, polaznu i odredinu zrakoplovnu luku. Plane Finder je dostupan u App Store i Google Playu.

PlaneSploit Android aplikacija

90

lipanj 2013. MREA

Postani kontroler leta uz Aviation Mapper

pada je u ovom sluaju limitiran na odreeni perimetar, ali moguim iskoritavanjem sustava nekog od ACARS pruatelja usluga (tvrtke poput SITA i ARINC praktiki dre primat u ovoj industriji), hipotetski bi se moglo napasti zrakoplove bilo u kojem dijelu svijeta. Funkcije aplikacije PlaneSploit Android prikazane u demonstraciji ukljuuju: Please go here (prstom se odabire lokacija na koju bi zrakoplov trebao ii), Define area (neto poput if-then komande gdje se postavlja podruje u kojem se, kada zrakoplov ue, pokree odreena komanda), Visit ground (moe se shvatiti iz imena) i Be puckish (u filmskim manirama paljenje i gaenje raznih svjetala i zvukova u kabini). Demonstrirajui kreativnost do granica, ak je prikazano kako se koristei akcelerometar, micanjem smartfona lijevo ili desno, kao u igrici pomak reflektira na rutu zrakoplova. Sva ova inteakcija napadaa s centralnim raunalom zrakoplova mogua je jedino u situaciji kada je automatski pilot iskljuen. Makar nisu izbaeni podaci o detaljima raznih ranjivosti, reeno je da su odreene tvrtke upoznate s istraivanjem i da su potvrdile probleme na ijem se rjeavanju radi. Jesu li stvari toliko jednostavne i je li tehnologija evoluirala do tog stupnja da se smartfonom stvarno moe oteti zrakoplov? Pratei web stranice za zrakoplovne entuzijaste i internetske zajednice razliitih pilotskih udruga, vrlo je brzo postalo evidentno da postoji niz kritikih osvrta na Tesovo istraivanje. Veina se fokusirala na izvjetaje razliitih medija i Powerpoint prezentaciju koja je izbaena netom nakon predavanja, pa se moda i nije moglo lagano uvidjeti jesu li kritike realne ili je ipak potrebno doi do dodatnih praktinih informacija o problemima i nainima iskoritavanja ranjivosti.
Aviation Mapper iznimno je zanimljiv koncept web aplikacije u kojoj svatko iz svog internetskog preglednika moe pratiti to se zbiva u zranoj luci Sydney. Kroz Google Earth plugin korisniku se prikazuje nebo iznad Sydneya i koritenjem mogunosti praenja ADS-B i ACARS komunikacije na mapi se prikazuju svi zrakoplovi koji trenutno polijeu ili slijeu u ovu zrakoplovnu luku. Da stvari budu zanimljivije, dodatna dimenzija daje se mogunou praenja glasovne komunikacije izmeu tornja i cockpita. Praktiki, kroz preglednik svatko pred sobom moe imati jednostavniju verziju onoga to je na ekranu kontrolora leta u Sydneyu. Kako ADS-B emitira podatke o tonim koordinatama i visini odreenog zrakoplova, klikom bilo na koji let moete se virtualno postaviti unutar pilotske kabine i pred sobom putem Google Eartha vidjeti otprilike to u tom trenu vide piloti. Aviation Mapper dostupan je na adresi http://maps.spench. net/aviation/.

Koliko je sve to mogue?

Ubrzo su sa slubenim priopenjima izali i strunjaci iz amerikog FAA (Federal Aviation Administration) i europskog EASA (European Aviation Safety Agency), koji su potvrdili da problem moda postoji u testnom virtualnom okruenju, ali da je to nemogue replicirati u stvarnom svijetu. Postoji oita diskrepancija izmeu testne opreme i one koja je instalirana u zrakoplovima, pa po njima nije mogue

Dio testnog laboratorija

da se raunalnim napadom uspjeno doe do FMS sustava. Teso je i nakon svih ovih povratnih informacija ostao pri svome i dodaje da je SIMON framework namjerno kodiran tako da ga se moe koristiti samo u virtualnom okruenju te da su svi otkriveni sigurnosni problemi zapravo stvarni problemi u ureajima koji se koriste u aktivnim zrakoplovima. Neki od FMS modela koje je uspio hakirati ukljuuju one iz sedamdesetih godina, dok su drugi stari samo dvije do tri godine. Moda je najbolje ovaj tekst zavriti starom narodnom uzreicom koja kae - gdje ima dima, ima i vatre. Beneficije oslanjanja civilizacije na tehnologiju uvijek treba pogledati iz svih perspektiva, a praktina out of the box istraivanja poput ovog mogu samo utjecati na poboljanje sigurnosti i ovakvih krucijalnih te pomalo netipinih informacijskih sustava. MREA lipanj 2013. 91

Razvoj aplikacija Deployment multi-tenant enterprise aplikacija

Guraj me

uporno
Ono o emu veina programera razmilja, ak i prije nego to postanu programeri, jest sm razvoj proizvoda: kako e napraviti genijalne funkcionalnosti i postati novi Bill Gates, Steve Jobs ili Mark Zuckenberg. Isporuka proizvoda? Ma tko razmilja o tome - kopirat u datoteke na udaljeni server, napraviti backup/restore baze, izmijeniti par konfiguracijskih fileova - samo se budale brinu o tome, zar ne?
Marko Toi Dobro doli u pakao deploymenta, zaarani krug neprekidnih isporuka novih verzija, u kojem se korisno vrijeme utroeno u razvoj proizvoda asimptotski pribliava nuli. Ako ste jedan od posjetitelja predavanja tehnolokih konferencija, bilo online ili uivo, rekli biste da ivimo u idealno vrijeme. Naime, u svijetu softvera nema krize. Imate li problem? Rijeili smo ga u novoj verziji proizvoda. Imate ih vie? Rijeili smo i njih, sve do jednoga. Zapravo, rijeili smo i probleme za koje niste ni znali da ih imate. Ova je verzija toliko dobra da nismo sigurni to emo uope staviti u iduu verziju jer smo rijeili sve vae brige i muke. Deployment aplikacije? Desni klik, odaberite par opcija i sve je rijeeno. Greke? To se ne dogaa s naim proizvodom, vjerojatno samo konkurenciji. Vrijeme potrebno za deployment - neto izmeu eksanja aice omiljenog kratkog pia i pa, eksanja dvije aice. Meutim, stvarnost je, barem nama smrtMREA lipanj 2013. 93

amislite da imate multi-tenant aplikaciju, koja mora podravati vie organizacija odjednom. to ako istu multi-tenant aplikaciju morate isporuiti kod vie izoliranih korisnika? I pritom se spajati na razne eksterne sustave, odravati razliite verzije kod svakog korisnika, dodatno podrati razvoj novih funkcionalnosti na testnim okruenjima te ispravak bugova na produkciji.

Bajka i surova stvarnost

Razvoj aplikacija Deployment multi-tenant enterprise aplikacija

Automatizacija builda najvaniji preduvjet za automatizaciju deploymenta

nicima, potpuno drukija. Demonekako razdvojiti aplikaciju nad koprezentacije na konferencijama jom se vri razvoj novih funkcionalodravaju se u kontroliranim okrunosti od stabilne verzije aplikacije enjima, obino s potpunim admikoja obino slui za interno testiranistratorskim ovlastima. Funkcionalnje te produkcijske verzije gdje pranosti aplikacije obino su u rasponu timo to se tono isporuilo korisniod kompleksnih Hello world konku. Ovo se u TFS-u postie funkcizolnih aplikacija do Hello world u onalnou branching and merging, pet razliitih boja s efektom eksplogdje granate svoju aplikaciju u vie zije. kopija (branching) te po potrebi spaTakoer, integracije s drugim sujate kd (merging, integrirate nove stavima vrlo se rijetko demonstrirafunkcionalnosti iz razvojne grane u ju, a i kada se to sluajno dogodi, stabilnu te stabilnu granu nakon teobino su to dva povezana proizvostiranja i isporuke spajate s produkda iz istog vala. Integracija sa staricijskom). Odabir strategije branchinjom verzijom? Molim vas, ne ivimo ga ovisi o konkretnom scenariju, ali u 19. stoljeu. se kod enterprise aplikacija uvijek Da raistimo stvari na poetku: Koje su prednosti? - vrijeme uteeno automatizacijom deploymenta moe koristi. se pametnije iskoristiti ovdje se neemo baviti deploymenOvime ste podrali zahtjev da tom aplikacija koje je Joa sklepao istovremeno moete razvijati nove susjedu preko vikenda. Vie emo se foku- juer. U dananje vrijeme nema nikakvog funkcionalnosti, testirati stabilnu verziju te sirati na one iji ivotni ciklus nerijetko traje opravdanja da ne verzionirate svoj kd, po- ispravljati pogreke na produkcijskoj verziji godinama i zbog kojih dobivate ir na elu- gotovo kada Visual Studio 2012 (s MSDN- aplikacije jer je svaka verzija odvojena gracu ako neto poe krivo. om) uz sebe nosi licencu Team Foundati- na pa se sve moe zasebno dohvatiti kroz on Servera 2012 (Microsoftovo rjeenje za rjeenje za verzioniranje koda. ivot iz bajke upravljanje ivotnim ciklusom aplikacija), a Za na zamiljeni scenarij koristit emo TFS Service jo je uvijek besplatno dostu- Automatizacija znai - imati ivot Najvaniji je korak u cijelom procesu, enterprise aplikaciju koja mora podravati pan. Verzionirajte sve, od koda do izvjetaonaj koji e vam utedjeti beskonane savie organizacija (multi-tenant), isporuenu ja, paketa i baza. kod vie izoliranih korisnika, koja se sastoji Verzioniranje koda vjerojatno je ve svima te i jo vie ivaca, automatizacija procesa od vie tehnologija, pa ih nabrojimo redom poznato, pa tu neemo ulaziti u prevelike deploymenta. Ako ikada doete u dilemu - kao front-end koristit emo web aplikaciju detalje. U sluaju da ne koristite najnoviji isplati li se utroiti vrijeme na automatizazbog lakoe odravanja i deploymenta. Za SQL Server 2012, za pakete (Integration Ser- ciju deploymenta, postavite si jednostavno back-end e nam posluiti SQL Server (pret- vices) ete i dalje morati koristiti Business In- pitanje: elim li nakon kraja radnog vremepostavimo da moramo podravati vie ver- telligence Development Studio 2008 (BIDS) na par sati bespomono buljiti u monitor ili zija); za izvjetaje, najeu funkcionalnost jer SQL Server Data Toolsi, koji zamjenjuju popiti pie s prijateljima? Automatski deployment nije samo uteenterprise aplikacija, koristit emo Repor- BIDS u verziji SQL-a 2012, ne podravaju ting Services, a za integraciju s postojeim deployment paketa bilo na to starije od da vremena nego i spreavanje sluajnih sustavima pakete razvijene u Integration verzije 2012 (ivjela kompatibilnost una- pogreaka jer je sve to zahtijeva ljudsku Servisima. Kao eer na kraju dodat emo trag). Napomenimo da je BIDS nita drugo interakciju podlono pogrekama. Nemojzahtjev da se odrava vie postojeih verzija nego Visual Studio 2008 shell koji podra- te pomisliti da e va prvi automatski deaplikacije. Pri konkretnom scenariju fokusi- va razvoj Business Intelligence projekata, a ployment biti bez ijedne pogreke, ali kako rat emo se na Microsoftovu implementaci- SQL Server Data Tools isto to, osim to se ga budete nadograivali i poboljavali, to e on biti bolji te zahtijevati sve manje runih ju navedenih tehnologija. nastanjuje u Visual Studio 2010 shellu. Ako vam ovo zvui komplicirano (u teoriji Kod izvjetaja imate malo vie sree - njih intervencija i verifikacija. Naalost, automatski deployment svih moda stvarno tako i jest), ralanjivanjem moete razvijati u SQL Server Data Toolsina dijelove vidjet ete da nita od toga nije ma i za verziju SQL 2008 i 2012. to se tie komponenata nije mogu out-of-the-box rocket science (kao da su rakete zapravo verzioniranja baza podataka, topla je prepo- klikanjem kroz suelje ili arobnjak, ali je komplicirane). Naravno, nikad ne moemo ruka da baze uvezete u Visual Studio kroz mogu relativno jednostavnim skriptiranjem oekivati da enterprise aplikacije budu trivi- SQL Server Data Tools database projekte te modifikacijom build procesa. Koji god najalno jednostavne. (besplatno dostupni za instalaciju preko In- in builda koristili - bio to TFS Build, MSBuKrenimo od poetka - ako ne koristite ni- terneta; za vie informacija pogledajte okvir). ild ili neki eksterni sustav za automatizaciju kakvo rjeenje za verzioniranje svoje aplikaU redu, sada kad smo verzionirali svaku - koncept i princip uvijek su isti, a to je da se cije, ponite odmah - zapravo, ponite jo komponentu svojeg rjeenja, potrebno je svaka komponenta sustava, a samim time i 94

lipanj 2013. MREA

kompletan sustav, automatski isporui. Krenimo od web aplikacije; nju je najjednostavnije isporuiti ili kopiranjem kompletne aplikacije (foldera) u neki zadani direktorij nakon samog builda, ili metodom Web Deploy (potrebno je podesiti samo par osnovnih parametara, tipa gdje treba isporuiti aplikaciju na IIS server, koji su username i password itd.). to se tie deploymenta baze, izvjetaja i paketa, postoje dva mogua pristupa. Prvi je da izradite batch skriptu koja e runo redom pozivati komandnolinijske alate za isporuku pojedinih komponenata, s pripadajuim parametrima i konfiguracijama. Za database projekte u SSDT-u to bi bio sqlpackage.exe, za izvjetaje rs.exe, a za pakete dtutil.exe. Drugi je da koristite MSBuild taskove koje je za SSDT razvio Microsoft, a za pakete, izvjetaje i ostale stvari zajednica (potraite na Codeplexu MSBuild Extension Pack i SQL Server Reporting Services MSBuild Tasks). Ovime moete automatski upravljati buildom iz samog MSBuilda. Naalost, pri isporuci baze kod SSDTa trenutno se sprema samo shema baze, pa se za podatke morate pobrinuti runo. To se obino rjeava tako da se u zasebne storeane procedure piu MERGE skripte sa statikim podacima (koji predstavljaju vae ifarnike). Te se storeane procedure onda izvode u Post-Deployment skripti u SSDT-u (nakon to se napravi deployment same sheme). Znai, mogue je automatizirati i deployment samih podataka. Na kraju, da biste podrali vie izoliranih korisnika, potrebno je uvesti parametrizaciju u svaku komponentu sustava. Za projekte kroz Visual Studio obino se koristi Configuration Manager, gdje moete spremiti vie konfiguracija, a same promjene vrite transformacijama config fileova (tipa web. config) - ta je funkcionalnost automatski podrana u Visual Studiju. U sluaju da se za nekog klijenta moraju isporuiti specifini podaci pri deploymentu baze, to se vri u post-deployment skripti u SSDT-u, gdje se pri samom deploymentu predaju parametri koji se mogu proitati u storeanim procedurama te poduzeti odgovarajue akcije (npr. ako klijent zadovoljava specifine uvjete, dobit e ifarnik specifian samo za njega). Ako ste na poetku teksta mislili da e postupak biti puno jednostavniji, naalost, niste bili u pravu. Trenutno je stanje ipak puno bolje nego prethodnih godina, ali ostalo je puno mjesta za poboljanja, tako da ete vjerojatno u budunosti gledati neku od prezentacija na tehnolokim konferencijama upravo na tu temu. Ako si postavljate pitanje isplati li se ulagati ovoliko vremena u automatski deployment te u postavljanje infrastrukture i okruenja, odgovor je nesumnjivo potvrdan.

SSDT - SQL Server Data Tools

Prole je godine Microsoft izdao novi alat naziva SQL Server Data Tools, koji zamjenjuje Business Intelligence Development Studio 2008 za razvoj Business Intelligence rjeenja, te SQL Server Database projekte koji su bili dostupni u inaicama Visual Studija 2010 Premium i Ultimate. Ideja je bila da se kompletan razvoj objedini pod jednim alatom, Visual Studiom 2010, tj. njegovim shellom. Ideja je vrlo dobra te se nadamo da e se jednom i ostvariti, meutim u praksi postoji nekoliko problema. Prva je da je Microsoft uveo konfuziju s nazivima alata. SQL Server Data Toolsi mogu se besplatno preuzeti s Interneta te ete u Visual Studio 2010 ili 2012 shellu dobiti funkcionalnosti projekta za razvoj baza podataka. U sluaju da traite gdje su se nastanili projekti za razvoj BI rjeenja, potraga e vam biti uzaludna jer taj dio dolazi uz instalaciju SQL Servera 2012 i zahtijeva licencu. Ako mislite da ste neto krivo shvatili, SQL Server Data Toolsi nisu jedinstven proizvod, tj. njihova instalacija, ali ih je Microsoft odluio nazvati jednako, to nerijetko izaziva zbunjenost kod korisnika. Ideja da se sve objedini pod jednim alatom jednostavno nije ispala dobro u praksi, pogotovo izlaskom Visual Studija 2012. S verzijom SSDT-a za database projekte situacija je prilino dobra jer paralelno izlaze verzije i za VS2010 i VS2012. SSDT za BI projekte iskljuivo se nastanjuje u VS2010 shellu, s time da ne podrava deployment paketa na verzije starije od SQL 2012 (za razvoj tih paketa i dalje morate koristiti Business Intelligence Development Studio 2008). U praksi se lagano moete nai u situaciji da aplikaciju razvijate u VS2012, BI projekte u SSDT-u, tj. VS2010 shellu, a ako morate podrati i pakete na SQL Serveru 2008, onda i u BIDS-u 2008, tj. VS2008 shellu. Tri alata i nisu ba jedinstveno okruenje, zar ne? Na kraju: zadnji ali ne i najmanje vaan problem. SSDT za database projekte potpuno je zamijenio staru verziju database projekata. Puno je funkcionalnosti unaprijeeno i poboljano, meutim neke funkcionalnosti starih database projekata jo uvijek nisu podrane, poput alata data compare, koji je mogao usporeivati podatke izmeu dviju baza podataka. Microsoft je dao odreene najave da e SSDT za BI projekte biti podran u VS2012, kao i da e implementirati funkcionalnosti koje su postojale u starim database projektima, tako da e VS2012 vjerojatno u nekom trenutku stvarno postati jedinstveni alat za razvoj veine rjeenja. Ostaje pitanje to e se dogoditi kada izae sljedea verzija Visual Studija, a tu Microsoftu ostaje posao bolje interne sinkronizacije pri izdavanju proizvoda.

Puno funkcionalnosti - jedinstven alat koji to zapravo nije

Nita nije bajka

Svako vrijeme uloeno u automatizaciju deploymenta poslije se vraa desetorostruko, pogotovo u dananjem trendu agilnog razvoja aplikacija, gdje su se ciklusi isporuka drastino smanjili. ak i sm Microsoft, koji ima standardno duge cikluse isporuka novih funkcionalnosti, za sve vie proizvoda nudi mjesene nadogradnje (ovdje ne mislimo na ispravke bugova). Deployment je esto zanemarivani dio ivotnog ciklusa aplikacija, a sm je proces podloan pogrekama, dok je s druge strane vrlo bitan klijentu. Nita vam ne vrijedi to

ste razvili odline funkcionalnosti ako s druge strane aplikacija ne radi ispravno zbog neke pogreke u deploymentu - u tom sluaju zadovoljstvo korisnika drastino pada. Ako si govorite: Jo u samo ovaj put napraviti runi deployment i verifikaciju, pobrinite se da to stvarno bude zadnji put. Runi je deployment zamoran i dosadan proces, a svako vrijeme koje se utedi na deploymentu moe se posvetiti kreativnijim stvarima - ili jednostavno stvoriti vie slobodnog vremena, emu na kraju svi teimo. MREA lipanj 2013. 95

IZDVOJENO

Advanced Installer Professional 10.0

Prilino sposobno i jako dobro opremljeno rjeenje za izradu instalacijskih procedura; postoji i ograniena besplatna inaica
Advanced Installer Professional 10.0 Opis Izrada instalacija Licenca Architect (2.999 USD), Enterprise (999 USD), For Java (399 USD), Professional (299 USD) URL www.advancedinstaller.com

MREA
CCleaner 4.0.0
Vjerojatno najpoznatiji, a svakako najpopularniji alat za ienje Windowsa nedavno je doivio svoju punu etvrtu inkarnaciju. Novosti nema mnogo, a osim to je dodan novi alat za detekciju duplih datoteka, neke su znaajke ostavljene iskljuivo za profesionalno izdanje

download

ienje raunala

Code::blocks 12.11
Poneto obnovljeno izdanje jednog od najpoznatijih alternativnih razvojnih suelja za C++ koje ne stoji ni lipe

Code::blocks 12.11 Opis Licenca URL

IDE Besplatan www.codeblocks.org

Foxit Reader 6.0.2

Puna esta inkarnacija jednog od najpoznatijih i ponajboljih alternativnih itaa PDF dokumenata
Foxit Reader 6.0.2 Opis Licenca URL

PDF ita Besplatan http://www.foxitsoftware.com/ Secure_PDF_Reader/

z besplatnu inaicu CCleanera namijenjenu iskljuivo nekomercijalnoj uporabi dostupna je i profesionalna inaica namijenje- oznaci pronalazi se u dvjema prinovama. Prna svima onima koji CCleaner namjeravaju va je alat za detekciju duplih datoteka (pronakoristiti i na drugim raunalima osim svojeg i ete ga u standardnom odjeljku gdje CCleosobnog. Dosad se u pravilu te dvije inaice aner popisuje i druge alate). Iako nije ba najnisu razlikovale, no s etvrtim izdanjem Pi- moniji ni najdoraeniji, File Finder funkcioriform je oigledno odluio napraviti iznim- nira prilino jednostavno: treba odrediti kriteku. Stoga je ve prilino vjetoj sposobnosti rije prema kojima e se usporeivati datoteke ienja raunala i drugim alatima pridruio (ili ostaviti sve kriterije ukljuenima), oznaiti dodatne pomone alate, od kojih je jedan na- diskove ili dodati mape koje e se usporeivati i zatim priekati da mijenjen iskljuivo se pregled zavri. Naprofesionalnom iz- CCleaner 4.0.0 danju. Kratki opis Pomoni alat kon toga e biti prikaGeneralno gledaCijena Besplatan, 19,95 EUR (Pro) zan pregled pronaenih datoteka koje je no, u etvrtom iz- + onda po elji mogue danju CCleanera Ope mogunosti, kvalitetno ienje ukloniti. novosti zapravo neDruga novost jest ma mnogo. Poneto + File Finder nedoraen mogunost nadgledaje ureeno suelje, nja sustava i web preosvjeena je prepo- URL glednika te opcija da znatljiva programhttp://www.piriform.com/ccleaner se svaki put kada se ska ikona, proirena je podrka za aplikacije iz kojih CClea- zatvori web preglednik pokrene proces iener moe uklanjati nakupljene podatke (do- nja. Slino vrijedi i za cijeli sustav jer e CCdana je podrka za Avast 8, Adobe Photos- leaner u pozadini provjeravati dostupan slohop CS6, Samsung Kies i Real Player 16); bodni prostor na diskovima i zatim odrediti tu su i uobiajeni prepravci koji poveava- kada je vrijeme da se pokrene proces ienja ju stabilnost, a optimizirana je i interna ar- diskova. Sve u svemu, CCleaner i dalje ostaje hitektura, to donosi poboljane ope per- sjanim pomonim alatom, a ako ga namjeravate koristiti u komercijalne svrhe, morat ete formanse. No opravdanje za vei pomak u brojevnoj kupiti izdanje Pro za 20 eura. (M. G.)

CCleaner spada meu najpoznatije i najpopularnije alat za ienje Windowsa, a nedavno je doivio svoju etvrtu inkarnaciju

JetBrains PhpStorm 6.0

Najnovije izdanje poznatog razvojnog okruenja specijaliziranog za izradu aplikacija i rjeenja u PHP-u
JetBrains PhpStorm 6.0 Opis IDE za PHP Licenca 200 USD URL http://www.jetbrains.com/phpstorm/

File Finder prinova je meu ve dostupnim alatima, a iako je jo nedoraen, posluit e za detekciju duplih datoteka

Profesionalna inaica ovaj je put bogatija od besplatne, pa ako elite dodatne mogunosti i slobodu koritenja u komercijalne svrhe, morat ete izdvojiti 20 eura

96

lipanj 2013. MREA

mjeseca
Pear Linux 7

IZDVOJENO

Komodo IDE 8.0.1

Pripremio: Matija Graanin
Razvojno okruenje za najrairenije web jezike u koje se ubrajaju Python, PHP , Ruby, JavaScript i Perl

Linux za estete

ji e svakodnevni rad uiniti ljepim, a sigurno e pobuditi i zanimanje svih onih koji vole povremeno zaviriti preko ramena. Pear Linux dostupan je samo u 64-bitnoj inaici (to danas vie nikome ne bi trebalo istribucija Linuxa koja nimalo ne skriva predstavljati problem), dok se sama distribuda je inspiraciju za suelje pronala u cija temelji na suelju Gnome 3.6 u kombifamoznom OS-u X pa je jasno da e se po- naciji s Linux kernelom 3.5.0. Kao i druge najprije dopasti svima kojima je estetika vrlo distribucije, dolazi s ve nekoliko instaliranih vana. No kako je u pozadini Ubuntu, ova je softverskih naslova, meu kojima su se nali distribucija prikladna upravo za tipine radne LibreOffice 4, Firefox 20, Geary mail, VLC 2, On Air music player, Time Back (backup na stanice i korisnike s manje iskustva Premda je poneto manje poznata, barem principu vremenskog stroja) i drugi. Dakako, na domaem prostoru, ova distribucija Linuxa standardnu je ponudu softvera mogue pojakoja se temelji na slavnom Ubuntuu itekako ati putem Pear OS Software Centera (rije je ima to ponuditi. Ono to e ju mnogima si- o preimenovanom Ubuntu Software Centeru). Tu su i neke specifinosti kao to su MyPegurno uiniti privlanim svakako je estetika; ar (slui za prilagoPear Linux nimalo se avanje raznih parane trudi sakriti inje- Pear Linux 7 nicu da neodoljivo Kratki opis Distribucija Linuxa metara samoga sustaCijena Besplatan va, ponajvie suepodsjea na OS X. I lja); Clean MyPear, koto ne samo sueljem + ji je svojevrsni pandan koje izgleda odliSuelje, performanse, ugoda rada CCleaneru na Winno nego i injeni- + dowsima, te animicom da ograniava Manji propusti, nefleksibilan rana alatna traka na slobodu korisnika donjem rubu ekrana. (osim ako zadirete URL Naravno, specifinowww. pearlinux.fr dublje ispod povrsti ima jo, a kako buine), ba kao to to dete koristili Pear Linux, tako ete ih otkrivaradi i Apple. Stoga je petljanje po ak i tipinim para- ti. to se performansi tie, odline su. Pear Limetrima napravljeno u duhu OS-a X, to e nux je jako dobro optimiziran, radi vrlo glatnekima moda biti otegotna okolnost. No s ko i stabilno te openito djeluje kao vrlo doradruge strane, prihvatite li pravila igre koja su en OS na koji se lako navinuti. Stoga, traite nametnuli autori ove atraktivne distribucije, li poetnicima prilagoenu distribuciju Linuxa zauzvrat ete dobiti OS za stolna raunala ko- koja pritom sjajno izgleda, s Pear Linuxom sigurno neete pogrijeiti. (M. G.)

Distribucija Linuxa koja nimalo ne skriva da je inspiraciju za suelje pronala u famoznom OS-u X pa je jasno da e se ponajprije dopasti svima kojima je estetika vrlo vana. No kako je u pozadini Ubuntu, ova je distribucija prikladna upravo za tipine radne stanice i korisnike s manje iskustva

Komodo IDE 8.0.1 Opis IDE Licenca 382 USD URL http://www.activestate.com/komodo-ide

Pear Linux 7 nova je inkarnacija prilino dobre distribucije Linuxa prilagoene poetnicima koja ne skriva injenicu da imitira izgled OS-a X

MSI Wrapper 3.0.31

Malen ali koristan besplatni alat koji e u par koraka konvertirati standardne instalacije u MSI pakete

MSI Wrapper 3.0.31 Opis Licenca URL

Konverzija u MSI Besplatan http://exemsi.com/

Qt Creator IDE 2.6.1

Vieplatformsko integrirano razvojno suelje posebno prilagoeno Qt razvojnim inenjerima koji koriste C++ ili QML
Qt Creator IDE 2.6.1 Opis Licenca URL IDE Besplatan http://qt-project.org/

Jednostavno ponajbolje alternativno integrirano razvojno suelje za .NET platformu otvorenog koda u novome izdanju

SharpDevelop 4.3.0

CleanMyPear svojevrstan je pandan CCleaneru na Windowsima, a svakako je jedan od zgodnih detalja

MyPear Utils dodatak je namijenjen prilagoavaju samoga sustava, i to veim djelom parametara grafikoga suelja

SharpDevelop 4.3.0 Opis NET IDE Licenca Open source URL http://www.icsharpcode.net/OpenSource/SD/

MREA lipanj 2013.

97

KOLUMNA
Pie: Oleg Matruko

Nita bez pretplate

ve vie softvera nudi se u pretplati, ili samo u pretplati. Najnovija kompanija koja uskae u ovaj vagon jest Adobe, koji je nedavno objavio - a o tome imamo i vijest u ovoj Mrei - da e ubudue njihov paket CS biti dotupan samo u oblaku i uz neki oblik pretplatnikog odnosa: plati za period koritenja, a ne za kutiju s finalnom ili kvazifinalnom verzijom softvera koju e onda imati dovijeka. Microsoft odavno nudi Office u pretplatnoj verziji, a nakon Adobeove objave oi su bile uprte u Redmond, oekujui reakciju, komentar, kopiranje kolega Microsoftovci su odgovorili kako smatraju da pretplata donosi velike prednosti, ali zasad jo uvijek u ponudi namjeravaju zadrati i klasinu kutija i jednom zauvijek verzije uredskog paketa. Prelazak na distribuciju koritenjem iskljuivo pretplatnog oblanog modela, meutim, ini se neminovnim, i Microsoftovci ga u ovom trenutku procjenjuju na unutar jednog desetljea. Sva je prilika da e, kako sve vie proizvoda bude prelazilo na pretplatni model, korigirati miljenje i prijei na cloudonly model i ranije. Domai Microsoft ve godinama funkcionira po modelu virtualnog oblaka ili virtualne pretplate. Zato sam upotrebio taj termin? Pa zato to je, dok je oblak bio nebitna pojava na margini informatikog svijeta, domai ured Microsofta ve ivio od koncepta prodaje papira s licencama, a ne stvarnih, a jo manje zapakiranih (shrink wrap-ped) medija. Sklapanje, a zatim i svakogodinje produavanje ugovora s dravom postalo je stratekim ciljem ureda u Novom Zagrebu - odnosno, nakon preseljenja, u Buzinu. U ovom broju imamo i izvjetaj o hrvatskom IT tritu u 2012. godini - brojke su porazne: pad od preko 8%, mjereno u dolarskim iznosima. Na softver od ukupnog IT trita u zemlji otpada 15,6% ili 163 milijuna dolara. Odoka prilino malen iznos, ali u IDC-ovoj razradi ne vidim koliko je od tog softvera klasina kutija, koliko licenca, a koliko pretplatni ili oblani model. Od IDC-a nismo jo dobili ni statistiku o tome koliko od domae IT potronje otpada na dravu. Bojim se - zabrinjavajue mnogo, ali ni te brojke ne govore istinu. Naime, stvari su ulanane, pa i ako ispada da npr. drava izravno (naglaavam: izravno) u IT potronji sudjeluje s recimo 40%, postotak neizravnog ovisnitva o dravi barem je dvostruko toliki. Naime, tih su 40% trokovi drave na prvi krug dobavljaa. Taj prvi krug zatim se djelomino oslanja na drugi i trei krug vlastitih (pod)dobavljaa, a i oni padaju ako padne dravni troak za IT. Mnoge firme tzv. realnog sektora u informatici funkcioniraju praktiki kao produetak odgovarajuih ministarstava i agencija. S druge strane, nema firme u Hrvatskoj koja e priznati da joj je udio poslovanja s dravom vei

U svijetu prodaje softvera pretplatni model polako preuzima prevlast - nita iznenaujue, ali sa zasad nepoznatim posljedicama po nae malo hrvatsko trite

od tridesetak posto. Nemojte me hvatati za rije, ali kad sam zadnji put neslubeno razgovarao s osobom iz Microsofta zaduenom za javni sektor, mislim da je govorio o 26% prihoda od poslova i ugovora s dravom. Pred par brojeva imali smo intervju mjeseca s Plamenkom Bariiem iz King ICT-a. Barii je inae vrlo ugodan i otvoren sugovornik, ali kad se spomenulo poslovanje s dravom, iznio je podatak da Kingu javni sektor ini 35 posto prihoda. A to je King ICT, kompanija koju mnogi optuuju za privilegirani status i ivot na unosnim dravnim ugovorima! U istom intervjuu Barii kae da javni sektor ini preko 50% ukupne potronje u informatici - dakle, ispada vei udio openito nego u poslovanju s King ICT-om. Inae, podatak o 45-50 posto u skladu je s onim to sam pred godinu dana dobio u prepisci sa itnikom iz IDC-a.

Ovaj mjesec bio sam pozvan na tribinu u klub MaMa, radnog naziva Jadne navade javne nabave. Ideja je upravo bila da zastupam tu svoju tezu o bolesno velikom ovisnitvu IT-a o dravi, to mi nije bilo previe teko - ponovio sam fraze koje itatelji ove kolumne dobro znaju, a djelomino sam ih reiterirao i sada. Uz mene su sudjelovala dvojica iz MaMe te Marko Rakar, nezavisni konzultant koji se bavi informatizacijom javnog sektora. Rakar je uglavnom iznosio salve anegdota iz stvarnog svijeta u stilu a kad sam bio u ministarstvu - ne smijem rei kojem - ili u dravnoj agenciji - opet ne smijem rei kojoj - tamo sam naiao na neke grozne stvari u primjeni informatike, recimo 20 monitora vie nego to im zaista treba, ili 47 servera na mjestu gdje bi bila dovoljna dva i malo virtualizacije. Rakar ima doslovno na desetke takvih anegdota, ali sve su toliko sline i toliko anonimne (nikad ne smije navoditi stvarna imena ljudi i institucija) da se nakon 20-ak minuta stope u veliku blatnu gomilu anegdotalnog uasa u kojoj se teko pamte pojedinani primjeri. Publika je, po mom osobnom miljenju, bila jo uvijek prilino permisivna u vezi svega to drava radi. Na Fejsu sam se alio da ako tribina ne zavri nekakvim juriem na IT Bastilju, mahanjem vilama, motikama, kalaima i stolicama - batali orav poso. Stvarna je atmosfera bila jako daleko od toga, iz ega zakljuujem - na radost vlasti i svih koji od nje ive - da ima jo dosta prostora prije nego to ljudima pregori. Trei je najavljeni sudionik bio Ivo pigel, na kolumnist, kojega takoer dobro poznajete, ali naalost nije mogao doi. teta, jer bi njegova pozitiva oko dravnih ulaganja dobro dola kao protutea mom pesimizmu i Rakarovim anegdotama iz bezimenih rovova. pigel na drutvenim mreama esto pozitivno komentira najave dravnih ulaganja u ovo i ono, dravne informatizacije kojeeg, pa ak i pokretanja dravnih IT kompanija, kao to je nedavno nemuto najavljeni novi telekom. U Mrei u kolumnama neto rjee pie o tome, pa neka i ovo primi kao svojevrstan izazov. Moemo polemizirati izmeu njegove sedme i moje devedesetosme stranice, iako sam ja u nesportskoj prednosti utoliko to tekst predajem kasnije

98

lipanj 2013. MREA