ELEMENTI STROJEVA II

Struni preddiplomski studij strojarstva

petak, 23. oujak 2007
SPOJKE
Spojke su strojni elementi koji slue za stalno ili povremeno
spajanje dvaju vratila radi prenoenja momenta torzije.

Osim ove osnovne funkcije pojedine vrste spojki mogu imati i
dodatnu funkciju:

prilagodbu odstupanja osi vratila nastalih netonom izradom,
netonom ugradnjom ili odstupanjima pod djelovanjem
optereenja.
priguenje torzionih vibracija
smanjenje oscilacija momenta torzije i udara pri pokretanju
i u radu
uspostavljanje ili prekid prenosa momenta torzije
osiguranje od preoptereenja.

Podjela spojki prema funkciji
KRUTE SPOJKE
Krute spojke kruto povezuju dva vratila, te ostvaruju
nepokretnu vezu spojenih vratila pri emu se ona ponaaju kao
jedna cjelina.
Vratila moraju imati dobro poravnate osi i prilikom
ugradnje i tokom rada. Kada to ne bi bio sluaj nastajala bi u
radu dodatna optereenja vratila i njihovih oslonaca. Krutim se
spojkama, zato, najee spajaju duga i elastina vratila
(transmisijska vratila,a rjee vratila pogonskog i radnog
stroja).
KRUTE SPOJKE
Kolutne spojke
Sastavljena je od dva koluta iz SL koji pomou pera montiraju na krajeve
vratila, a kolutovi su meusobno povezani dosjednim vijcima. Centriraju
pomou nastavka na jednom kolutu, ili se centriraju dodatnim prstenom.
Mogu povezivati i vratila razliitih promjera.
Montaa i demontaa je mogua samo ako se vratila odmaknu.
Posebna izvedba kolutnih spojke su prirubne spojke koje su spojeni
raskovani krajevi vratila u obliku prirubnice.
Rade se za promjere vratila do 160 mm.
KRUTE SPOJKE
koljkaste spojke
Sastavljena je od dva dijela meusobno spojenih vijcima.
Lako se postavlja i skida.
Moment se prenosi obodnom silom trenja i preko ulonog pera.
KOMPENZACIJSKE SPOJKE
Kompenzacijske spojke omoguavaju meusobne pomake
vratila i to:
uzduni pomak kandasta spojka

popreni pomak Oldhamova spojka, Schmidtova
spojka

kutni pomak zupasta spojka, Hookeov zglob

uzduni i kutni pomak kardansko vratilo
Uzduni pomak
Popreni pomak
Kutni pomak
KOMPENZACIJSKE SPOJKE
Kandasta spojka
Kandasta spojka dozvoljava aksijalni pomak spojenih
vratila. Sastavljena je od dva dijela s odgovarajuim
izdancima i urezima. Izmeu njih se moe umetati i elastini
element koji priguuje udarce.
KOMPENZACIJSKE SPOJKE
Animacija demontae kandaste spojke
KOMPENZACIJSKE SPOJKE
Oldham spojka s utorima
Dozvoljava poprene i manje uzdune pomake vratila.
1 i 2 ploe
3 kliza
KOMPENZACIJSKE SPOJKE
Schmidtova spojka
Upotrebljava se za kompenzaciju velikih poprenih
pomaka.
KOMPENZACIJSKE SPOJKE
Zupaste spojke
Svojstva
Pomina u svim
smjerovima
koristi se za velike
momente
Za velike brzine vrtnje
Potrebno podmazivanje
zupanika
Mali moment inercije
lagana
skupe
KOMPENZACIJSKE SPOJKE
Hookeov zglob (kardanski)
glavina
glavina
kri
osovina
leaj
Osnove je postavio fiziar Cardano (16. st), a unaprijedio i
patentirao R. Hook (17. st).
Kompenzira kutni pomak vratila do 15
0
.
KOMPENZACIJSKE SPOJKE
Kardanski zglob s kuglicama
Vanjska
glavina
Unutarnja
glavina
kuglice
kavez
Gumeni mijeh
Uz kutne dozvoljava i manje uzdune pomake.
KOMPENZACIJSKE SPOJKE
Kardansko vratilo (kardan)
Sastavljeno je od dva kardanska zgloba te moe
kompenzirati ili popreni ili kutni pomak.
Ugradnja kardanskog vratila
ELASTINE SPOJKE
Elastine spojke sastavljene su od dvije glavine i elastinih
elemenata od gume, umjetnih masa, tekstila, metalnih opruga i
sl.
glavina
glavina
Elastini element
ELASTINE SPOJKE
Zadaci su elastinih spojki sljedei:

priguivanje vibracija smanjenjem oscilacija momenta
torzije
(npr. kod pogona klipnih strojeva)

smanjenje udarnih optereenja nastalih naglom promjenom
brzine pogonskog i pogonjenog stroja

mogu kompenzirati manje pomake i manju neravnost osi
spojenih vratila (posljedica su to tolerancija kod uzrade,
netone montae, nejednolikog slijeganja temelja itd.)
Nedostatak elastinih spojki je utjecaj sila kojima spojka
djeluje na spojena vratila nastojei ih poravnati ili sprijeiti
njihove pomake. Te sile izazivaju popreno, a ponekad i
uzduno optereenja vratila i leajeva.
ELASTINE SPOJKE
Elastine spojke s gumenim pojasom
Proizvoa FLENDER tip
spojke ELPEX B
ELASTINE SPOJKE
Elastine spojke s gumenim pojasom
Proizvoa Flender tip
spojke ELPEX
ELASTINE SPOJKE
Elastine spojke s gumenim pojasom
Prizvoa Ortlinghaus
Kombinacija elastine i tarne
spojke
ELASTINE SPOJKE
Elastine spojke s gumenim pojasom
Uzduni pomak elastine spojke
s pojasom
Popreni pomak elastine spojke
s pojasom
Kutni pomak elastine spojke s
pojasom
ELASTINE SPOJKE
Elastine spojke s ulocima
Firma Flender
tip spojke BIPEX
Firma Renk tip
spojke ELCO
Firma Flender tip
spojke N-Eupex
ELASTINE SPOJKE
Karakteristika elastine spojke
Moment torzije T
K
, koji djeluje na elastinu spojku izaziva
deformaciju elastinih elemenata, koja se manifestira
kutom zakretanja
K
jednog vratila prema drugom. Ako se
momentT
K
mijenja linearno s kutom
K
, spojka ima linearnu
karakteristiku. Kada se moment bre poveava od kuta,
karakteristika je progresivna, a u suprotnom je
degresivna.
ELASTINE SPOJKE
Ublaavanje i priguivanje udaraca

Spojke mogu akumulirati energiju udara, a nakon to se
smanji optereenje koje je izazvalo udar, vraaju itavu
energiju takve spojke ublaavaju udarce

Spojke koje dio akumulirane energije pretvaraju u unutarnje
trenje veznih elemenata priguuju udarce.
ELASTINE SPOJKE
Proraun za izbor elastine spojke

S obzirom na udare i vrstou elastinih elemenata zbog
djelovanja topline, a prema DIN 740 doputeni nazivni
moment elastine spojke je:
t
LN
t LN KN
S
P
S T T
e
= >
LN
T u Nm nazivni moment pogonjene strane (radnog stroja)
LN
P
u W nazivna snaga pogonjene strane (radnog stroja)
e
u rad/s kutna brzina pogonskog stroja
t
S
-faktor utjecaja topline na materijal elastinih elemenata
(tablica)
ELASTINE SPOJKE
Doputeni maksimalni moment spojke je:
u
S S K T T
Z A LN K
>
max
A
K - faktor udara (tablica)
Z
S
- faktor utjecaja uestalosti pokretanja
(tablica)
ELASTINE SPOJKE
ELASTINE SPOJKE
Kada spojka spaja vratila pogonskog i radnog stroja tada se
to naziva sistemom s dvije mase (njem. zweimassesystem).
Elastini spoj sistema s dvije mase (Decker str. 456 )
ELASTINE SPOJKE
Moment tromosti pogonske strane je:
KA WA A
J J J + =
Moment tromosti pogonjene strane je:
KL WL L
J J J + =
Ukupni moment tromosti je sistema s dvije mase:
L A
J J J + =
Vlastite frekvencije svake od masa su:
A
tdyn
eA
J
R
f
t 2
1
=
L
tdyn
eL
J
R
f
t 2
1
=
ELASTINE SPOJKE
Krutost elastine spojke: a) statika krutost, b) dinamika krutost
ELASTINE SPOJKE
Prema formuli Dunkerley vlastita frekvencija sistema s dvije
mase s je:
e K
f n =
2 2
2 2
2 2 2
1 1 1
eL eA
eL eA
eL eA e
f f
f f
f f f
+
= + =
te koristei izraze za momente tromosti, frekvencija
vlastitih oscilacija je:
L A
tdyn e
J J
J
R f

=
t 2
1
e
f u s-1 frekvencija vlastitih oscilacija za sistem s dvije mase
tdyn
R
u Nm/rad dinamika krutost spojke (prema podacima proizvoaa)
J
u kgm2 ukupni moment tromosti sistema
A
J u kgm2 moment tromosti pogonske strane (njem. Antriebseite)
L
J
u kgm2 moment tromosti na pogonjenoj strani (njem. Lastseite)
ELASTINE SPOJKE
Tako je kritini broj okretaja kod kojeg moe doi do pojave
rezonancije:
i
f
n
e
R
=
) / motora okretaj udara z i =
gdje je i harmonijski red (
Pa tako etverotaktni motor ima i = 2 ili
jednocilindrini kompresor pogonjen elektromotorom
ima i = 1.
ELASTINE SPOJKE
Ako je elastina spojka statiki optereena, tada ona ima
najee progresivnu karakteristiku. Karakteristike pri
optereivanju i rastereivanju zatvaraju povrinu W
D

(razlog je tome unutarnje trenje u elastinim elementima)
koja predstavlja rad priguenja.
Ako je spojka optereenja nekim srednjim statikim
momentom T
m
vratila spojena na spojku promjenjivim
dinamikim momentom T
a
, tada je priguenje u elastinom
elementu spojke izraeno radom W
d
proporcionalno radu
trenja, koji se pretvara u toplinu.
Omjer rada priguenja W
d
i rada deformacije W
e
pri
dinamikoj komponenti momenta T
a
naziva se faktor
priguenja:
e
d
W
W
=
ELASTINE SPOJKE
Faktor poveanja momenta pri pojavi rezonancije je:

t 2
~
R
v
A to je veliina kojom se poveava dinamika komponenta
momenta T
a
kod rezonantne brzine vrtnje. Ukoliko su
oscilacije nepriguene tada je = 0 pa je faktor
poveanja v
R
=.
ELASTINE SPOJKE
IZVRSTIVE SPOJKE
Slue za spajanje ili razdvajanje vratila u toku rada stroja.

U izvrstive spojke se ubrajaju:

tarne spojke
elektromagnetske spojke
hidrodinamike spojke
centrifugalne spojke
sigurnosne spojke
IZVRSTIVE SPOJKE
Tarne spojke
IZVRSTIVE SPOJKE
Mehaniki ukljuivane tarne spojke
Firma
Ortlinghaus
IZVRSTIVE SPOJKE
Spojke s daljinskim ukljuivanjem
Ukljuivanje
elektromagnetom
Hidrauliko ukljuivanje
Pneumatsko ukljuivanje
IZVRSTIVE SPOJKE
Lamele