Kratki spoj

Primjer na jednofaznom modelu:

Rv Rv kratki spoj preko R=0 Ru E Ru

Vi

Rp E

Vi

Rp

Rv Rv Izvor E napaja troilo P a) u normalnom pogonu b) za vrijeme kratkog spoja

U normalnom pogonu tee struja:

Ip = E V = Ru + Rv + Rv + Rp Rp Ip = E 2 Rv + Rp

uz R u << 2 R v + R p

Kratki spoj zato je bitan?

Neka je na primjer E=220V, Ru=0.02 i P=4kW. Slijedi da je struja u normalnom pogonu: 220 Ip = = 17.57 A 2 220 0.02 + 2 0.2 + 4 103 Ako je dolo do kratkog spoja preko otpora nula na stezaljkama troila onda je struja: 220 Ip = = 523.8 A 0.02 + 2 0.2 Upravo radi tih omjera (barem red veliine) potrebno je sve elemente protjecane strujom dimenzionirati s obzirom na ta dodatna naprezanja (termika i dinamika) za vrijeme trajanja kratkog spoja.

Proraun kratkog spoja

to je potrebno poznavati da bi se mogle raunati prilike za vrijeme kratkog spoja u mrei:
veliine elektromotornih sila impedancije mrenih elemenata (reaktancije, rezistancije) kod trofaznih sustava potrebno je raspolagati i metodom za raunanje nesimetrinih kvarova (kako se radi o izmjeninom sustavu svi se prorauni provode s kompleksnim varijablama)

Simetrine komponente (1)

Svi elektroenergetski sustavi se grade kao trofazni i simetrini to znai da normalno pogonsko stanje karakteriziraju:
simetrine elektromotorne sile koje proizvode generatori mree se grade od jednakih elemenata po fazi (jednake impedancije) troila se grade kao simetrina ili ukoliko su jednofazna ili dvofazna, onda se nastoji postii da se simetrino rasporeuju po fazama

Trofazni simetrini sustav

U simetrinom je sustavu dovoljno poznavati prilike u jednoj fazi te fazni pomak ostalih faza, a da su prilike u EES-u potpuno opisane.

Simetrine komponente (2)

Trofazni simetrini sustav
Trenutne vrijednosti struja u pojedinim fazama simetrinog trofaznog sustava :
2 ) 3 4 iT =IT 2 sin(t + ) 3 iS =IS 2 sin(t + iR =IR 2 sin(t + )

pri tome vrijedi: IR=IS=IT=I

Simetrine komponente (2)

Trofazni simetrini sustav
Moe se pisati u kompleksnom obliku:
Fazorski dijagram struja u simetrinom sustavu Im IR je poloaj fazora struje u trenutku t=0

IR = I 2 (cos + j sin ) IS = I 2 (cos( 120) + j sin( 120) IT = I 2 (cos( 240) + j sin( 240)

pozitivan smjer kuta smjer rotacije fazora 120 120 Re redosljed faza smjer polja, protjecanja IS

gdje je = t + i vrijedi:
i R ( t ) = Im(I R ) iS ( t ) = Im(IS ) i T ( t ) = Im(IT )

IT

Simetrine komponente (4)

Trofazni simetrini sustav
I R = I 2 e j = I 2 | IT = I 2 e j( 240) = I 2 | 240 IS = I 2 e j( 120) = I 2 | 120

Ako uvedemo operator a za kojeg vrijedi:

a = 0.5 + j 0.866 a = 0.5 j 0.866 a3 = 1 a 4 = a ....
2

IT = a I 2 e j = a IR

IS = a 2 I 2 e j = a 2 IR

IR = I 2 e j

IR 1 0 0 x IR 2 I I 0 a 0 = S R 0 0 a IR IT i vrijedi da je : IR + IS + IT = 0.

Simetrine komponente (5)

Nesimetrini trofazni sustav
Nesimetrinost nastaje uslijed:

nesimetrinosti ems (po vrijednosti i/ili kutu) po fazama nemamo jednake impedancije
Budui se generatori grade tako da induciraju simetrine ems to su onda jedini realni sluajevi nesimetrinosti razliite impedancije po fazama.

Metoda simetrinih komponenti

svaki se nesimetrini sustav moe rastaviti na tri simetrina: direktni (d ili 1), inverzni (i ili 2) i nulti (0)

Simetrine komponente (6)

Nesimetrini trofazni sustav
direktni sustav (d,1)
IRd

inverzni sustav (i,2)

IRi

nulti sustav (0)

ITd

IR 0

IS0 IT0
ITi ISi
ISd

IRd = Id ISd = a 2 Id ITd = a Id

IRi = Ii ISi = a Ii ITi = a 2 Ii

I R 0 = I0 IT 0 = I0 IS0 = I0

Simetrine komponente (7)

Nesimetrini trofazni sustav
Kako mora vrijediti:
IR = Id + Ii + I0 IS = a 2 Id + a Ii + I0 IT = a Id + a 2 Ii + I0
x IR 1 1 1 Id I = a 2 a 1 I S i 2 a a 1 IT I0

Slijedi da su komponente struje u fazi R u komponentnim sustavima:

1 IR + a IS + a 2 IT 3 1 Ii = IR + a 2 IS + a IT 3 1 I0 = (IR + IS + IT ) 3 Id =

( (

) )

1 a a 2 I Id R 1 I = 1 a a2 I S i 3 1 1 1 I I0 T

Simetrine komponente (8)

Nesimetrini trofazni sustav
Ekvivalentne sheme (trofazne i jednofazne) za navedena tri sustava mogu se prikazati kao:
direktni
Id
Zd
Ii

inverzni
Zi I0

nulti
Z0

trofazno

~
Zd

~
Zi Ii Vi E0

~
Z0 I0

3 I0

Id

jednofazno

Ed

Vd

Ei

V0

naponske jednadbe za sustave su:

Ed = Vd + Id Zd Ei = Vi + Ii Zi E0 = V0 + I0 Z0

uz Ei = E0 = 0

Ed = Vd + Id Zd Vi = Ii Zi V0 = I0 Z0

Reaktancije sinkronog generatora

Magnetska tromost:

i
prstenasti vodi

e0 + ei = i R d d di e0 = 0 ei = i = L dt dt dt
Uz R=0 vrijedi:

d0 di = 0 / 0 + i = const. dt dt
Ako je u trenutku t=0 ukupni tok ulanen prstenastim vodiem bio 0 onda vrijedi:

magnet

0 + i = 0 0 = i

Reaktancije sinkronog generatora

Magnetska tromost:
Neka je uz pretpostavku R0 prstenasti vodi naglo uklonjen iz polja magneta:

tR di i R + L = 0 / i(t) = i0 e L

dt

gdje je i0 trenutna vrijednost struje u prstenastom vodiu u trenutku kada je uklonjen iz polja magneta. Ukupni tok ulanen prstenastim vodiem ne moe se trenutno promijeniti na novu stacionarnu vrijednost (nula). U vremenu do postizanja novog stacionarnog stanja transformira se energija magnetskog polja u Jouleove gubitke na djelatnom otporu pri emu cijela prijelazna pojava krae traje to je R vei.

Reaktancije sinkronog generatora

Magnetska tromost:
Nakon uklanjanja prstenastog vodia iz magnetskog polja, poetna vrijednost struje (i0) nastoji odrati nepromijenjenim ukupni tok ulanen prstenastim vodiem i to na vrijednosti koju je on imao u trenutku promjene poloaja vodia. Struja bi teoretski ostala beskonano dugo te vrijednosti (i0) kada bi djelatni otpor vodia bio nula. Opisana pojava naziva se magnetska tromost. Ona je izraena u krugovima s relativno malim djelatnim otporima poput namota sinkronog generatora.

Reaktancije sinkronog generatora

Promatramo prilike u sinkronom generatoru koji se nalazi u praznom hodu i u jednom trenutku je dolo do tropolnog kratkog spoja na njegovim stezaljkama (s obzirom da promatramo simetrini K3 odrediti emo reaktanciju sinkronog generatora u direktnom sustavu. Pretpostavke: sinkroni generator ima samo jedan svitak uzbudnog i prigunog namota sinkroni generator ima po jedan svitak statorskog (armaturnog) namota u sve tri faze sinkroni generator nalazi se u PH u trenutku nastanka K3 na njegovim stezaljkama

Reaktancije sinkronog generatora

Tok proizveden uzbudnim namotom rotora miruje u odnosu na rotor i rotira sinkronom brzinom u odnosu na stator. Pretpostavka je da je raspodjela magnetskog polja (indukcije) u zranom rasporu sinusna. Tada tok proizveden namotom rotora moemo rastaviti na u tri toka nepomina prema statoru ali koja su vremenski promjenjiva prema zakonu sinusa. Ta su tri toka meusobno pomaknuta za 120, a njihove trenutne vrijednosti ovise o poloaju rotora.

0R = sm cos() 0S = sm cos( 120) 0T = sm cos( 240) = t kut izmeu uzdune osi rotora i osi namota faze R.

Reaktancije sinkronog generatora

Ako na primjer tropolni kratki spoj nastane u trenutku kada je =90, tokovi obuhvaeni pojedinim fazama namota statora iznositi e:

0R = 0

0S =

3 sm 2

0T =

3 sm 2

Promotrimo to e se desiti sa strujama u namotu faze R u trenutku nastanka kratkog spoja za dva karakteristian (granina) sluaja: Sluaj a:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R jednak nuli, dakle inducirani napon maksimalan

Sluaj b:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R maksimalan, dakle inducirani napon jednak nuli

Reaktancije sinkronog generatora

Sluaj a:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R jednak nuli, dakle inducirani napon maksimalan
0R ur

Kada ne bi bilo kratkog spoja na stezaljkama generatora, tok obuhvaen statorskim namotom mijenjao bi se radi okretanja rotora prema izrazu 0R=smcos. Radi nastanka kratkog spoja niti tok obuhvaen namotom statora niti tok obuhvaen namotima rotora ne moe se trenutno promijeniti.

Reaktancije sinkronog generatora

0R pr 0R sr

sr ur R R

Zakretanjem rotora poveati e se tok proizveden namotom rotora, pa e, radi toga da bi se odrao tok 0R=0, kroz namot faze R potei struja koja e proizvoditi amperzavoje koji e se svojim djelovanjem suprotstavljati amperzavojima proizvedenim od uzbudne struje u rotoru (slika a).

Reaktancije sinkronog generatora

0R pr 0R sr

sr ur R R

Kako zbog magnetske tromosti u poetnim trenucima K3 i tokovi ulaneni uzbudnim i prigunim namotom moraju ostati nepromijenjeni, i u njima e se pojaviti struje takve veliine koje e realno potisnuti tokove statorskih namota na putove rasipanja (slika b).

Reaktancije sinkronog generatora

0R pr 0R sr

sr ur R R

Kako je magnetski otpor tog puta znatno vei od normalnog puta (crtkano na slici a), za stvaranje odgovarajue veliine toka potrebna je znatna struja u statorskom namotu.

Reaktancije sinkronog generatora

0R iR 0R

eR

Maksimalan tok proizveden namotom rotora, a obuhvaen namotom faze R, biti e pola perioda ( /2) nakon nastanka K3. Uz pretpostavku R=0, u tom e trenutku i struja u namotu biti maksimalna. Struja kratkog spoja u namotu faze R koja se svojim djelovanjem suprotstavlja toku uzbudne struje je sinusoidalna izmjenina struja.

Reaktancije sinkronog generatora

Sluaj b:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R maksimalan, dakle inducirani napon jednak nuli
0R

ur
R R

Kada ne bi bilo kratkog spoja na stezaljkama generatora, tok obuhvaen statorskim namotom mijenjao bi se radi okretanja rotora prema izrazu Rs=smcos. Radi nastanka kratkog spoja (kao i u sluaju a) niti tok obuhvaen namotom statora niti tok obuhvaen namotima rotora ne moe se trenutno promijeniti.

Reaktancije sinkronog generatora

Radi odranja toka na vrijednosti sm, u statorskom namotu mora se pojaviti takva struja koja e odrati ukupni tok ulanen namotom na vrijednosti sm.
0R pr R sr
R

0R R

ur

sr

Pored izmjenine komponente struje koja se svojim djelovanjem suprotstavlja toku proizvedenom od uzbudnog namota (kao u sluaju a), sada se u namotu mora pojaviti i istosmjerna (aperiodska) komponenta koja e tok ulanen namotom faze R odravati na vrijednosti sm .

Reaktancije sinkronog generatora

Znai odravanje konstantnim toka ulananog statorskim namotom zahtijevati e pulzirajuu struju u statoru.
0R iR

eR 0R

iR=

Za Ra=0 ta bi istosmjerna komponenta ostala konstantna beskonano dugo vremena. U tom sluaju e struja u statorskom namotu faze R postii maksimalnu vrijednost polovinu periode od trenutka nastanka kratkog spoja. U stvarnosti istosmjerna komponenta se eksponencijalno priguuje pri emu je vremenska konstanta priguenja ovisna o omjer La/Ra statorskog namota, pa e i maksimalna vrijednost struje biti prije polovine periode.

Reaktancije sinkronog generatora

Sluajevi prikazani u prethodnim razmatranjima granini su sluajevi glede vrijednosti istosmjerne komponente struje kratkog spoja u statorskom namotu faze R. Ako promatramo sve tri faze, s obzirom da je tok ulanen pojedinim namotima u trenutku nastanka kratkog spoja opisan kutem prema sljedeim izrazima, vrijedi da e se barem u dvije od faza statorskog namota pojaviti istosmjerna komponenta struje razliita od 0.
0R = sm cos() 0S = sm cos( 120) 0T = sm cos( 240) = t kut izmeu uzdune osi rotora i osi namota faze R

Pri tome e, neovisno o trenutku nastanka K3 na stezaljkama generatora, uvijek vrijediti: izmjenine komponente struja u svim fazama imaju jednake amplitude i meusobno su fazno pomaknute za 120. veliina istosmjerne komponente u pojedinim fazama ovisi o trenutku nastanka K3, ali je zbroj tih komponenti u sve tri faze jednak nuli.

Reaktancije sinkronog generatora

Rotorski namoti:
Tok obuhvaen rotorskim namotima mora ostati konstantan nakon nastanka kratkog spoja, no tome se suprotstavljaju komponente struja kratkog spoja u statorskim namotima. Istosmjerne komponente struja kratkog spoja proizvode tok koji u odnosu na stator miruje i ija je indukcija sinusno raspodijeljena u zranom rasporu, isto onako kako je to bilo u trenutku kratkog spoja. Tome toku koji u odnosu na stator miruje biti e potrebna izmjenina komponenta u rotorskim namotima. Izmjenine komponente struja kratkog spoja u trima fazama statorskog namota proizvesti e tri izmjenina toka koji se mogu zamijeniti jednim sinusno raspodijeljenim tokom ali koji rotira sinkronom brzinom. U odnosu na rotor taj je rezultantni tok konstantan pa da bi se tok ulanen rotorskim namotima odrao nepromijenjen mora se u njima pojaviti istosmjerna komponenta struje.

Reaktancije sinkronog generatora

Rotorski namoti:
Struja u rotorskim namotima biti e sastavljena uvijek (neovisno o trenutku nastanka kratkog spoja) od istosmjerne i izmjenine komponente.

Djelatni otpori namota razliiti su od nule:

Tok zateen u trenutku nastanka K3 postupno e opadati jer e se njegova energija troiti za pokrivanje gubitaka u namotima (R0) i eljezu.

Reaktancije sinkronog generatora

t=k1T/4 (nekoliko perioda) 0R R

sr

Najprije e doi do priguenja istosmjerne komponente struje kratkog spoja u prigunom namotu jer on realno ima najvei djelatni otpor. U slijed toga e doi do prodora toka statorskih namota u krug prigunog namota (zavrava poetni ili subtranzijetni period KS).

Reaktancije sinkronog generatora

t=k2T/4 (nekoliko sekundi) R

sr ur

Kasnije dolazi do priguenja istosmjerne komponente struje kratkog spoja u uzbudnom rotorskom namotu to se ogleda u prodoru toka statorskih namota i u krug uzbudnog namota. Time zavrava tranzijentni ili prijelazni period i nastupa stacionarni ili konani period kratkog spoja.

Reaktancije sinkronog generatora

iRa

ip

Izmjenine komponente struja KS u rotorskim namotima priguuju se na vrijednost nula kada iezavaju i istosmjerne komponente u statorskom namotu.

t iu iu0 iu0 t

Reaktancije sinkronog generatora

ip
t iu0

iu
iu0 t

iR iR
t

iR
t

Reaktancije sinkronog generatora

Struja faze R u sluaju K3 na stezaljkama sinkronog generatora u praznom hodu:
iR
IU 1- izmjenina komponenta 2- istosmjerna komponenta 3- rezultantna struja K3 tU 4- envelopa rezultantne struje K3 IU= udarna struja KS tu= vrijeme do pojave udarne struje KS

Reaktancije sinkronog generatora

Na temelju dosadanjih razmatranja mogue je zakljuiti da e reaktancija sinkronog generatora u direktnom sustavu za vrijeme trajanja kratkog spoja kontinuirano mijenjati svoj iznos. U proraunima koristimo njene tri karakteristine vrijednosti: Xd=poetna (subtranzijentna) reaktancija SG Xd=prijelazna (tranzijentna) reaktancija SG Xd=sinkrona (stacionarna) reaktancija SG pri emu vrijedi: Xd< Xd< Xd

Sva su dosadanja razmatranja provedena uz pretpostavku da se radi o turbogeneratoru. U sluaju generatora s istaknutim polovima razlikujemo magnetski otpor pod polnim papuama i izmeu polova. Da bi se ta razlika uzela u obzir, odvojeno se razmatra : uzduno protjecanje statorskih namota (u smjeru osi rotora) popreno protjecanje statorskih namota (u smjeru poprene osi rotora)

Reaktancije sinkronog generatora

Djelovanje uzbudnog namota je u smjeru osi rotora a protjecanje prigunog namota isto se dijeli na dvije komponente u smjeru uzdune i poprene osi rotora. U skladu s time sinkroni generator s istaknutim polovima pored poetne, prijelazne i sinkrone reaktancije u smjeru uzdune osi karakteriziraju i odgovarajue reaktancije u smjeru poprene osi: Xq=poetna (subtranzijentna) reaktancija SG Xq=prijelazna (tranzijentna) reaktancija SG Xq= Xq =sinkrona (stacionarna) reaktancija SG S obzirom da je djelovanje uzbudnog namota samo u smjeru uzdune osi, nakon subtranzijetnog stanja (priguenje istosmjerne komponente struje KS u poprenoj komponenti prigunog namota) nastupa stacionarno stanje.

Reaktancije sinkronog generatora

Analitiki izraz za struju u fazi R sinkronog generatora s istaknutim polovima koji se u trenutku K3 na njegovim stezaljkama nalazi u praznom hodu (Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja, str.54-80):
t t 1 1 Td" 1 1 Td' 1 iR = E X" X' e + X' X e + X cos(t + 0 ) d d d d d t 1 1 1 1 1 Ta - E e " + " cos0 + " cos(2t + 0 ) " 2 X X X X d q d q

izmjenina komponenta poetno stanje

istosmjerna komponenta izmjenina komponenta stacionarno stanje komponenta dvostruke frekvencije kao posljedica razlike izmeu Xd i Xq

izmjenina komponenta prijelazno stanje

Reaktancije sinkronog generatora

Pri tome je: 0=kut izmeu uzdune osi rotora i osi namota u fazi R u trenutku nastanka K3 2 M mpd L pd vremenska konstanta poetne " Lm X d " Td = izmjenine komponente struje '
rpd Xd

vremenska komponenta prijelazne izmjenine komponente struje vremenska konstanta istosmjerne komponente struje
Lm=induktivitet uzbudnog namota

' Lm X d T = rm X d ' d

Ta =

" " ) r (X d + Xq

" " 2Xd Xq

Lpd=induktivitet komponente prigunog namota u smjeru uzdune osi Mmpd=meuinduktivitet izmeu uzbudnog i komponente prigunog namota u smjeru uzdune osi rpd=djelatni otpor komponente prigunog namota u smjeru uzdune osi rm=djelatni otpor uzbudnog namota r=djelatni otpor statorskog namota

Reaktancije sinkronog generatora

Za turbogeneratore nema razlike izmeu uzdune i poprene reaktancije:
t t t 1 1 1 Td" 1 1 Td' 1 Ta ( ) cos iR = E e e t E e + + + 0 X" X' X X" X' X d d d d d d

cos0

Reaktancija sinkronog generator u inverznom sustavu: analitiki: " " Xd + Xq (gornja granica) Xi = 2 mjerenjem: na stezaljke SG narinemo trofazni napon inverznog redoslijeda uz kratko spojeni uzbudni napon na rotoru koji miruje

Xi =

" " 2 Xd Xq

X +X
" d

" q

(donja granica)

ako se radi o generatoru s neistaknutim polovima (Xd=Xq) onda je Xi=Xi=Xi=Xd.

Reaktancije sinkronog generatora

Reaktancija sinkronog generator u nultom sustavu: ako je zvijezdite generatora nije uzemljeno:

X0 =
ako je zvijezdite generatora uzemljeno:

X 0 = (L0 2 M 0 )
L0= konstantna komponenta induktiviteta statorskog namota M0= konstantna komponenta meuinduktiviteta izmeu dvije faze statorskog namota

mjerenje: na stezaljke SG istofazni napon u sve tri faze uz kratko spojeni uzbudni napon na rotoru koji miruje

Reaktancije sinkronog generatora

Prosjene relativne reaktancije sinkronih generatora (SAD): Vrsta generatora Neistaknuti polovi (turbo) Istaknuti polovi (hidro) Proraun: Xd 0.12 0.24 Xd 0.23 0.37 Xd 1.1 1.15 Xi 0.12 0.24 X0 0.03 0.18

x=

X I n 3Vn S . = X n2 Vn 3Vn Un

Definicija :relativna reaktancija je omjer izmeu pada napona na reaktanciji kada kroz nju tee nazivna struja i nazivnog faznog napona.

gdje je X reaktancija u , Un linijski napon u kV i Sn nazivna snaga u MVA.

Reaktancije sinkronog generatora

Ekvivalentne sheme sinkronog generatora u komponentnim sustavima:
poetni period
u trenutku nastanka KS

prijelazni period
nekoliko perioda nakon nastanka KS

stacionarni period
nekoliko sekundi nakon nastanka KS

Id Vd Ii Vi I0 V0

Id Vd Ii Vi I0 V0

Id Vd Ii Vi I0 V0

ako sinkroni generator nema uzemljeno zvijezdite X0=