SVJETONAZOR(I)

DEIZAM TEIZAM NATURALIZAM NIHILIZAM EGZISTENCIJALIZAM ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM NEW AGE/NOVO DOBA POSTMODERNIZAM

Marijana Kolednjak, prof.

mkolednjak@velv.hr

"ovjek je samo trska, najslabija u prirodi, ali to je trska koja misli."

Blaise Pascal (1623 1662)

to je svjetonazor?
zbir pretpostavki (koje mogu biti istinite, djelomine istinite ili potpuno neistinite) kojih se drimo (svjesno ili podsvjesno, dosljedno ili nedosljedno) o temeljnom ustrojstvu naeg svijeta

Sedam temeljnih pitanja kroz koje emo promatrati svaki navedeni svjetonazor: 1) to je prvobitna /prava/ stvarnost? 2) Kakva je priroda vanjske stvarnosti /to znai svijet oko nas/? 3) to je ljudsko bie? 4) to se dogaa kad netko umre? 5) Zato je uope mogue neto znati? 6) Kako razlikujemo dobro od zla? 7) Kakvo je znaenje ljudske povijesti?

TEIZAM
vjerovanje u Boga kao najvie bie, stvoritelja svijeta koji se nalazi izvan njega i njime upravlja

DEIZAM
uenje prema kojem izvan spoznatljivoga svijeta postoji Bog koji je stvorio svijet po svojim zakonima, ali ne sudjeluje u razvoju i povijesti svog djela

NATURALIZAM
oznaka filozofskih pravaca koji ne priznaju postojanje nikakve stvarnosti osim prirode. Priroda se uzima kao osnova i bit svega drei da ne postoji nita izvan prirode i njezinih uzrono posljedinih odnosa. Ne priznaje ostale zakone osim onih materijalnih (fizikih).

MARKSIZAM
naziv za zajedniku nauku K. Marxa i F. Engelsa, kao i pokrete i misaone pravce koji se na njih pozivaju

NIHILIZAM
Radikalno odbijanje vrijednosti, smisla i elje. Friedrich Nietzsce (1844 1900)

EGZISTENCIJALIZAM
pojam se poinje koristiti oko godine 1930. kako bi se oznaio filozofski i kulturni pravac izmeu dva svjetska rata; sredite zanimanja mu je ljudska egzistencija

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM PANTEIZAM uenje u kojem se priroda promatra kao oitovanje boanstva jer je Bog sve to postoji MONIZAM stav koji sve pojave svodi na samo jedan jedinstveni duhovni ili materijalni princip

NEW AGE / NOVO DOBA

Duhovni i drutveni pokret koji nema vrsto odreena stajalita ni programe, nema ni posebnu, jedinstvenu organizaciju ni vodstvo, ali njegove sljedbenike povezuje protivljenje vladajuem materijalistikom i utilitaristikom svjetonazoru i dogmatskim religijskim shvaanjima

POSTMODERNIZAM
duhovni i umjetniki pravac s kraja 20. st.; otpor ustanovljenim autoritetima avangarde i modernizma, otklon od njih; pravac koji objanjava prilike i stanje u kojem nestaju ideje prosvjetiteljstva, idealizma i marksizma koji su nastojali dati jedinstveno tumaenje stvarnosti i provesti opu emancipaciju ovjeka

TEIZAM KRANSKI TEIZAM

Bog je beskonaan i osoban (trojstven) i sveprisutan, sveznaju, suveren i dobar

KRANSKI TEIZAM
Bog je stvorio svemir ex nihilo (iz niega) kako bi djelovao jednoobraznou prirodnih zakona u otvorenom sustavu. Bog je ishodite svega drugog Njegovom Rijeju nastaje svemir (Post)

KRANSKI TEIZAM
- jednoobraznost prirodnih zakona znai da svemir nije stvoren da bude kaotian
(Iz 45, 18-19)

KRANSKI TEIZAM
- otvoreni sustav znai da nije programiran. Svaki postupak svakog od nas, svaka odluka o kretanju jednim putem umjesto drugim mijenja odnosno stvara nau budunost.

KRANSKI TEIZAM
Ljudska bia stvorena su na sliku Boju pa stoga posjeduju osobnost, inteligenciju, moralnost, drutvena su i kreativna

KRANSKI TEIZAM
Smrt svake osobe je ili ulazak u ivot s Bogom i njegovim narodom ili ulazak u vjenu odvojenost od njega.

KRANSKI TEIZAM
Ljudska bia mogu poznavati i svijet oko sebe i samoga Boga zato to je Bog u njih ugradio sposobnost za to i zato to On uzima aktivnu ulogu pri openju s njima.

KRANSKI TEIZAM
Etika je transcendentna i temelji se na karakteru Boga kao dobroga (svetog i punog ljubavi). Stvoreni smo na Boju sliku i u biti smo moralna bia, no na je osjeaj za moralno naruen padom.

KRANSKI TEIZAM
ETIKA filozofska disciplina iji je objekt prouavanja ljudsko djelovanje i norme po kojima se usklauje ili bi se moralo usklaivati. Pojam uvodi Aristotel. Ukljuuje sve ljudske odrednice i vrijednosti koje se mogu odnositi na ljudsku volju i djelovanje. U uem smislu etika je sinonim moralu.

KRANSKI TEIZAM
TRANSCENDENTAN oznaka za sve to nadilazi iskustvenu spoznaju, ono to se nalazi izvan osjetilnog spoznajnog svijeta;

natprirodno, nadosjetno, nadiskustveno

KRANSKI TEIZAM
Povijest je linearan, znakovit slijed dogaaja koji vode prema ispunjenju Boje namjere za ovjeanstvo.

KRANSKI TEIZAM
- to da je povijest linearna znai da su postupci ljudi ma kako zbunjujue i kaotino izgledali svejedno dio znakovita niza koji ima poetak, sredinu i kraj.

KRANSKI TEIZAM
Poiva na poimanju Boga jer dri kako iz Boga sve proizlazi. On je Onaj Koji Jest.

KRANSKI TEIZAM
Boja veliina sredinje je naelo kranskog teizma.

DEIZAM
uenje prema kojem izvan spoznatljivoga svijeta postoji Bog koji je stvorio svijet po svojim zakonima, ali ne sudjeluje u razvoju i povijesti svog djela

DEIZAM
nijee da se Boga moe spoznati otkrivenjem kao i posebnim inima Bojeg samoizraavanja (u Pismu ili Utjelovljenju).
Odbacuje Pismo kao autoritet i

doputa jedino primjenu ljudskog razuma.

DEIZAM
Bog je trascendentna sila ili energija, Prvobitni Pokreta ili Prvi Uzrok. NE brine o svojem stvorenju; prema njemu nema nikakav osoban odnos.

DEIZAM
Bog je reduciran poinje gubiti svoju osobnost iako ostaje Stvoritelj i prema tome odraavatelj svemira.

DEIZAM
Svemir koji je Bog stvorio predodreen je zato to je stvoren kao zatvoren sustav uzronoposljedinih odnosa; nikakvo udo nije mogue!!!

DEIZAM
Sustav svemira zatvoren je u dva smisla:

1. zatvoren je tako da ga Bog ne moe preurediti jer ga on vie ne zanima. 2. svemir je zatvoren za preureivanje ovjeka (poput satnog mehanizma).

DEIZAM
Ljudska bia su dio satnog mehanizma svemira. Ljudska su bia osobe. Svaki od nas ima svijest o sebi i barem na prvi pogled sposobnost samoopredjeljenja.

DEIZAM
Ljudska bia posjeduju inteligenciju (nedvojbeno naglaavaju ljudski razum), osjeaj za moral (veoma ih zanima etika), sposobnost za druenje i kreativnost. Ali sve to nije utemeljeno u Bojem karakteru. Ima neku vrstu neovisne prirode ba kao i svemir.

DEIZAM
Ljudska bia izgubila su sposobnost da znaajno djeluju!!! jedan od najveih problema deizma

DEIZAM
Vie moguih odgovora o ivotu nakon smrti:

oni koji vjeruju u zagrobni ivot odnosno vjeruju da se ivotna energija ovjeka ne moe unititi - oni koji vjeruju da je smrt definitivan kraj oveka veina tvrdi da se nada ivotu poslije smrti

DEIZAM
Etika: svemir je normalan pa prema tome otkriva to je dobro.

Bog, koji je svemoni stvoritelj, postaje odgovoran za sve to je takvo kakvo jest.

DEIZAM
Sve to postoji je dobro!

POPLAVE

RATOVANJE

GLAD

POARI

SUA

DEIZAM
Ako je sve to postoji dobro onda

zlo ne postoji! Dobro se ne moe razluiti od zla. Bez sposobnosti razlikovanja ne moe biti ni dobrog, ni zla:

Etika nestaje!!!

DEIZAM
Povijest je linearna jer je kretanje svemira odreeno pri stvaranju. Boga mukarci i ene uope ne zanimaju.

DEIZAM
Deizam je u povijesti vladao intelektualnim svijetom Francuske i Engleske od kasnog 17. do prve polovice 18. st. (kratko!). Prethodio mu je teizam, a naslijedio ga je...

NATURALIZAM
Bog potpuno prestaje postojati
Materija je vjena i ona je sve to postoji. Bog ne postoji. Kozmos je sve to postoji, to je ikad postojalo i to e ikad postojati.

NATURALIZAM
Postoji samo materija!

NATURALIZAM
Svemir postoji kao jednoobraznost uzrono-posljedinih odnosa u zatvorenom sustavu. Svemir nije otvoren za preureivanje.

NATURALIZAM
Ljudska su bia sloeni strojevi. Mi kao ljudska bia dio smo svemira. Mi smo materija i samo materija! Zakoni koji se odnose na materiju odnose se i na nas.

NATURALIZAM
Naglaavajui nau ljudskost (nau razliitost od ostatka svemira) naturalist nalazi osnovicu za vrednovanje jer se smatra da inteligencija, kulturna profinjenost, osjeaj dobrog i loeg nisu samo ljudska razlikovna obiljeja ve i ono to nas ini vrijednima.

NATURALIZAM
Smrt je ugasnue osobnosti i individualnosti. Kad se materija ugraena u pojedinca smru dezorganizira osoba nestane.

NATURALIZAM
Povijest je linearan tok dogaaja povezanih uzrono-posljedinom vezom, ali bez neke sveobuhvatne svrhe.

NATURALIZAM
Etika se odnosi samo na ljudska bia. Vrijednosti je stvorio ovjek, a ne Bog!

NATURALIZAM
Etika je NEOVISNA i OVISI O SITUACIJI!

Svi ljudi imaju osjeaj za moralne vrijednosti. On dolazi od intuicije, od autoriteta ili od konvencije.

NATURALIZAM U PRAKSI
MARKSIZAM
ovjek je najvie bie za ovjeka Karl Marx (1818 1883)

MARKSIZAM
Svi oblici marksizma potjeu iz radova Karla Marxa, a on se najbolje moe shvatiti kao neka vrsta humanista.

MARKSIZAM
Teoretski marksizam bi trebao koristiti radnicima i omoguiti im da zadobiju ekonomsku kontrolu nad svojim ivotom. A u stvarnosti je kruta birokracija ivota pod komunizmom dovela do ekonomske stagnacije i gubitka osobne slobode.

MARKSIZAM
Marx svoj humanizam zahvaljuje susretu s dvojicom poznatih filozofa 19. st. Bili su to Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770 1830) i Ludwig Feuerbach (1804 1872)

MARKSIZAM
Hegelova je filozofija bila jedan oblik idealizma koji je pouavao da Bog ili apsolutni duh nije neko bie razliito od svijeta ve stvarnost koja se progresivno ostvaruje u svijetu oko nas. Taj je proces dijalektiki odvija se kroz sukobe pri emu se iz sukoba javlja jo vie ostvarenje duha.

MARKSIZAM
IDEALIZAM

ivotni stav po kojem ovjek svoje djelovanje usmjerava prema viim ciljevima etike, ideologije, nacije, religije

MARKSIZAM
Ljudsko drutvo je za Hegela bilo najvee sredstvo izraza duha.

MARKSIZAM
Feuerbach je bio materijalist

poznat po svojoj tvrdnji da su ljudska bia ono to jedu, a da je religija ljudska izmiljotina.

MARKSIZAM
Za Feuerbacha Bog je projekcija naih ljudskih potencijala, izraz naih neostvarenih ideala. Religija ima pogubno djelovanje jer tek to izmislimo Boga mi se posveujemo tome da udovoljimo vlastitoj, zamiljenoj konstrukciji umjesto da radimo na prevladavanju nedostataka koji su, prije svega, i doveli do te izmiljotine.

MARKSIZAM
Marx prihvaa Feuerbachovu kritiku religije pa je tako ateizam do danas ostao sastavnim dijelom veine varijanti marksizma.

MARKSIZAM
ATEIZAM odricanje od religije i vjerovanja koja iz nje proizlaze; objanjavanje ukupnog materijalnog i duhovnog svijeta bez nadnaravnog bia

MARKSIZAM
Marx sebe naziva materijalistom jer ne prihvaa ideju kako su ljudska bia ili svemir nadnaravnog podrijetla.

MARKSIZAM
Privatno vlasnitvo je nepoznato vlada neka vrsta komunizma u kojem se pojedinci poistovjeuju sa zajednicom u cjelini.

MARKSIZAM
Novo besklasno drutvo koje e doi omoguit e pojam onoga to marksisti nazivaju novim socijalistikim ovjekom. Ljudi e, navodno, postati manje individualisti i suparniki raspoloeni, skloniji pronalaenju samoispunjenja u tome da rade za dobro drugih.

MARKSIZAM
Marx je duboko shvaao ljudsku potrebu za pravom zajednicom i za ispunjenjem u radu.

MARKSIZAM
PROBLEM:

Kako je teorija koja se ini tako odanom humanistikome osloboenju mogla proizvesti takvu dehumanizaciju i tlaenje kao u staljinizmu?

MARKSIZAM
(I) Ranjivost ovog svjetonazora je i Marxovom uvjerenje kako se ljudska povijest kree prema savrenom drutvu.

MARKSIZAM
(II) Kao naturalist Marx moralnost smatra jednostavno proizvodom ljudske kulture. Nema transcendentnih vrijednosti koje bi se mogle uzeti kao temelj za kritiku procjenu kulture.

MARKSIZAM
(III) Za Marxa ljudska su bia u osnovi samonastala mi sami sebe stvaramo kroz rad. Lakomost, suparnitvo i zavist javljaju se zbog drutvenih podjela i siromatva: savreno e drutvo biti bez tih zala!

NATURALIZAM
Naturalizam pretpostavlja da ne

postoje ni Bog, ni duh, ni ivot poslije smrti. On ljude vidi kao tvorce vrijednosti.

NIHILIZAM
Radikalno odbijanje vrijednosti, smisla i elje. Friedrich Nietzsce (1844 1900)

NIHILIZAM
nijekanje filozofije, nijekanje mogunosti spoznaje, nijekanje da je ita vrijedno

NIHILIZAM
Nijedna tvrdnja nema vrijednosti Nita nema znaenja!

NIHILIZAM
Dogaaji se zbivaju u svemiru zato to su se i drugi zbivali. Drugim rijeima, sadanjost mora uzrokovati budunost koja e zatim morati uzrokovati slijedeu budunost itd.

NIHILIZAM
Ljudska su bia svjesni strojevi bez sposobnosti da utjeu na vlastitu sudbinu ili uine bilo to znaajno. Prema tome, ljudska su bia (kao vrijedna bia) mrtva. ovjek je nastao sluajno.

NIHILIZAM
ovjek nije slobodno odabrao svoje posebno genetiko ustrojstvo ili svoju prvobitnu obiteljsku okolinu. Kad sam se upitao jesam li slobodan slobodno postupati ve sam bio tako oblikovan prirodom i odgojem da je i sama injenica to mi je to pitanje palo na pamet bila odreena.

NIHILIZAM
Ljudsko je bie obian stroj / igraka sloena, vrlo sloena igraka ali igraka!!!

NIHILIZAM
zavravamo u potpunom oaju jer

nikad ne moemo vidjeti sebe, svijet i druge ljude kao znaajne na bilo koji nain

NIHILIZAM
Nihilizam kod nihilista uzrokuje teke psiholoke probleme. Ljudi s njim ne mogu ivjeti jer on nijee samu sr onoga za im udi njihovo bie znaenje, vrijednosti, znaaj, dostojanstvo, vrijednost ovjeka.

EGZISTENCIJALIZAM
Odgovor je na nihilizam! Dva su osnovna oblika egzistencijalizma: ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM nadovezuje se na naturalizam TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM vezan za teizam

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Prihvaa sve tvrdnje naturalizma:
a. Materija postoji vjeno; Bog ne postoji b.Svemir postoji kao jednoobraznost prirodnih uzroka u zatvorenom sustavu c.Povijest je linearni tijek dogaaja povezanih uzrono-posljedinom svezom bez neke sveobuhvatne svrhe d.Etika se odnosi samo na ljudska bia

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM Svemir se sastoji iskljuivo od materije, ali ljudskim se biima stvarnost pojavljuje u dva oblika subjektivnom i objektivnom

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
objektivan svijet svijet

materijalnog, nepromijenjivih zakona, uzrono-posljedinih odnosa subjektivan svijet svijet uma, savjesti, svijesti, slobode i stabilnosti

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM Ljudska su bia jedina ije postojanje prethodi njihovoj biti, ljudi sebe ine onakvima kakvi jesu.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM Svaki je ovjek potpuno slobodan glede svoje prirode i sudbine. Moemo misliti, zamiljati, sanjati, projicirati vizije, razmatrati, umovati, izmiljati. Svatko je od nas kralj u vlastitom subjektivnom svijetu.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM Izvanredno nainje i strogo organiziran objektivan svijet stoji iznad i nasuprot ljudskih bia i ini se apsurdnim.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM Dok stvaramo sebe oblikujui vlastitu subjektivnost objektivni nam se svijet ini apsurdnim. On nam ne odgovara. Mi smo slobodni tako dugo dok smo subjekti. Kad umremo svatko od nas postaje samo objekt meu drugim objektima.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM ivimo iz napetosti izmeu ljubavi prema ivotu i sigurnosti da emo umrijeti.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM Shvaajui potpuno apsurdnost objektivnog svijeta i suprotstavljena njemu autentina se osoba mora pobuniti i stvoriti vrijednost.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM Osoba koja ivi autentino postojanje je ona koja stalno odrava svijest o apsurdnosti svemira, ali koja se buni protiv te apsurdnosti i stvara znaenje.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
ETIKA: dobar je postupak svaki

svjesno odabran postupak. J. P. Sartre kae kako mi uvijek biramo dobro!

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM Dobrota je u subjektivnosti; ona se ne mjeri standardima izvan ljudskih dimenzija pojedinca

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
smjetanje moralnosti u

subjektivnost svakog pojedinca vodi nesposobnosti da se moralan postupak razlikuje od nemoralnoga

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM Ateistiki egzistencijalizam zavrava u solipsizmu!

SOLIPSIZAM uenje po kojem postoji jedino subjektivno ja, te se sve drugi i svi drugi nalaze u njemu i njegovoj svijesti

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Prihvaa pretpostavke teizma: teizma

a.Bog je beskonaan i osoban (Trojedan) b.Ljudska bia stvorena su na Boju sliku c.Bog je stvorio svemir iz niega d.Za ljudska bia smrt je ili uzlazak u ivot s Bogom i njegovim narodom ili ivot zauvijek odvojen od Boga e.Etika je transcendentna i zasnovana na Bojem karakteru

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Ljudska bia osobna su ljudska bia koja se, kad dou k punoj svijeti, nau u otuenom svemiru; postoji li Bog ili ne teko je pitanje koje treba rijeiti ne pomou razuma ve pomou vjere

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Teistiki egzistencijalizam NE POINJE OD BOGA to je njegova najvea znaajna razlika u odnosu prema teizmu!

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Teistiki egzistencijalizam dolazi do istog zakljuka, ali poinje drugdje:

polazite je sigurnost u moje postojanje, vlastita svijet, vlastita sposobnost samoopredjeljenja.

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM

ovjekova osobnost je vrijedna

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Znanje je subjektivnost. Ljudski um je stvoren na sliku Bojeg uma pa prema tome, iako je na um ogranien, nije sposoban obuhvatiti cjelokupno znanje, no ipak moe razabrati neke istine.

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Povijest je kao zapis dogaaja nesigurna i nevana, ali je ona kao model ili tip ili mit koji treba uiniti prisutnim i ivjeti je od najvee vanosti.

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Teistiki je egzistencijalizam proizaao od Kierkegaarda kao reakcija na mrtvi teizam, okrenuo se subjektivizmu, izdigao je religiju iz povijesti i usredotoio pozornost na unutranje znaenje.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM Ateistiki je egzistencijalizam pritekao u pomo s J. P. Sartreom i A. Camusom kao odgovor na nihilizam i svoenje ljudi na beznaajne zupanike u svemirskome stroju.

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

PANTEISTIKI MONIZAM istonjaki svjetonazor koji je na Zapadu najpopularniji Razlikuje se od drugih istonjakih svjetonazora po svojem monizmu (shvaanju da se stvarnost sastoji od jednog jedinog neosobnog elementa)

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

Atman je brahman to znai da je dua svakog ovjeka dua svemira Svaka je osoba, u istonjakom smislu, Bog! Bog je u panteistikom smislu jedan, beskonaan i neosoban

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

ATMAN je besmrtno poelo osobe i treba ga spoznati za osloboenje od smrtnosti

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

Neke su stvari vie jedno od drugih stvarnost je hijerarhija pojavnosti ista i obina materija (kamen) je najmanje stvarna; zatim dolaze biljke, pa ivotinje i naposljetku ljudi

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

Mnogi (ako ne i svi) putovi vode u Jedno Shvatiti jedinstvenost s Jednim nije pitanje vjerovanja nego tehnike, a ak se i tehnike razlikuju (ponavljanje mantre, mandala, beskonana molitva ili djela poslunosti)

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

Atman, nae ja, ima etiri stanja: 1. budni ivot svijesti 2. sanjajui ivot svijesti 3. spavajui ivot tihe svijesti (dubok san; osoba nema ni elja, ni snova) 4. atman u istome stanju: probueni ivot najvie svijesti

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

Spoznati svoju sjedinjenost sa svemirom znai nadii osobnost Ljudska su bia u svojem najistinskijem, najpunijem biu neosobna!

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

Ostvariti sjedinjenost sa svemirom znai nadii znanje Drugim rijeima, BITI znai ne znati!

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

Ostvariti jedinstvo sa svemirom znai vinuti se izvan okvira dobra i zla svemir je savren u svakom trenutku

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

Smrt je kraj pojedinanoga osobnoga postojanja, ali ona ne mijenja nita bitno u prirodi pojedinca Smrt ovjeka oznaava kraj osobnog utjelovljenja atmana; ona znai kraj osobe. Ali je dua, atman, neunitiva. Kad se atman ponovno inkarnira on postaje nova osoba.

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

U oima Istonjaka osoban i pojedinaan ivot prividan je. Vrijedan je samo atman. Tako smrt nije strana stvar jer njome ne nestaje nita vrijedno. Sve to je vrijedno je vjeno!

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

Ostvariti sjedinjenost s Jednim znai vinuti se izvan vremena Vrijeme je nestvarno. Povijest je ciklika. Vrijeme se kree u krug povijest je privid

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

stvarno je samo apsolutno i svenadilazee

NEW AGE / NOVO DOBA

Postao je popularan tijekom 80-ih godina 20.st., a javio se kao reakcija na sve veu duhovnu i moralnu krizu suvremene zapadne civilizacije. N. A. nema neku jasno definiranu i koherentnu filozofiju, no sljedbenike povezuje zajedniki svjetonazor.

NEW AGE / NOVO DOBA

N. A. nijee postojanje transcendentnog Boga. Postoji samo zatvoren svemir. Uzima poneto od svakog rairenijeg svjetonazora.

NEW AGE / NOVO DOBA

Promie vjerovanje da je izvor svega postojanja neka kozmika, inteligentna i kreativna boanska energija koju nije mogue jasno definirati, ni opisati

NEW AGE / NOVO DOBA

Boanska iskra postoji, iako veoma razliitog intenziteta, u svim biima i stvarima

NEW AGE / NOVO DOBA

Sva se ovjekova dobra i loa djela nagrauju odnosno kanjavaju tijekom slijedeih ivotnih ciklusa (reinkarnacija) ili u drugom, viem, duhovnom svijetu

NEW AGE / NOVO DOBA

Zastupa uvjerenje u personalnu evoluciju i transformaciju, tj. u mogunost da ovjek odreenim metodama postigne vie stanje svijesti

NEW AGE / NOVO DOBA

Proklamira da sve religije predstavljaju razliite puteve koji vode istom cilju zbog ega sljedbenici N. A. predviaju stvaranje, u budunosti, jedne univerzalne religije

NEW AGE / NOVO DOBA

Pridaje se velika vrijednost pojedincu (jednako kao i teizam i naturalizam, a za razliku od istonjakog panteizma) Povezan je s animizmom

NEW AGE / NOVO DOBA

ANIMIZAM vjerovanje da sve stvari, biljke i ivotinje imaju duu, da u prirodi djeluju duevne sile

NEW AGE / NOVO DOBA

Ma kakva bila priroda bia (ideja ili materija, energija ili estica) u sreditu je osobnost temeljna stvarnost

NEW AGE / NOVO DOBA

Promicatelji N. A. ne slau se oko toga to bi ta osobnost bila (ideja?, duh?, psihomagnetsko polje?...), no tvrde kako je osobnost svjesno sredite ljudskog bia i sredite svemira

NEW AGE / NOVO DOBA

Svemir, ujedinjen u sebi, manifestira se u dvije dimenzije: vidljivi svemir, dostupan obinom svijeu i nevidljivi svemir (Osloboeni um), dostupan izmijenjenim stanjima svijesti

NEW AGE / NOVO DOBA

Sr iskustva N. A. kozmika je svijest u kojoj uobiajene kategorije prostora, vrijednosti i moralnosti tee nestajanju

NEW AGE / NOVO DOBA

Tjelesna smrt nije kraj osobe; u iskustvu kozmike svijesti strah od smrti nestaje Prema N. A. mi nismo samo naa fizika tijela ljudska bia nadilaze tijelo

NEW AGE / NOVO DOBA

N. A. je prepun unutranjih proturjenosti. U njemu se kategorije dobra i zla, ba kao i kategorije vremena i prostora, privida i stvarnosti razliito shvaaju!

POSTMODERNIZAM
Izraz postmodernizam koristi se u razliitim oblicima kulturnog i intelektualnog ivota, te je znaenje tog izraza esto mutno i nejasno

POSTMODERNIZAM
Pravac koji objanjava prilike i stanje u kojem nestaju ideje prosvjetiteljstva, idealizma i marksizma koji su nastojali dati jedinstveno tumaenje stvarnosti i provesti opu emancipaciju ovjeka

POSTMODERNIZAM
Prvo pitanje na koje postmodernizam trai odgovor nije to postoji ili kako znamo da to postoji ve kako funkcionira sam jezik da bi gradio znaenje

POSTMODERNIZAM
Razlikuju se razdoblja: (I) predmoderno (II) modernistiko (III) postmodernistiko

POSTMODERNIZAM
(I) predmoderno nastojanje za pravednim drutvom utemeljenim na otkrivenju pravednoga Boga

POSTMODERNIZAM
(II) modernistiki pokuaj ovjeka da se koristi univerzalnim razumom kao vodiem prema pravdi

POSTMODERNIZAM
(III) postmodernistiko oajavanje nad svakim univerzalnim mjerilom pravde

POSTMODERNIZAM
Istina o samoj stvarnosti zauvijek nam je skrivena. Mi moemo samo pripovijedati prie. Prema postmodernizmu nita od onoga to mislimo da znamo ne moe se provjeriti u odnosu prema stvarnosti kao takvoj.

POSTMODERNIZAM
Ljudska bia ine sebe onim to jesu konstruirajui jezik o sebi

POSTMODERNIZAM
Etika je, kao i znanje, lingvistiki konstrukt Drutveno dobro je ono to drutvo smatra drutvenim dobrom. Dobro je ono to ljudi koji imaju mo u drutvu odlue odabrati za dobro.

KRAJ
Svjetonazori se sastoje od odgovora na pitanja za koje postoji tek ogranien broj odgovora.

Ma koji svjetonazor usvojili on e biti ogranien!

Naa ogranienost kao ljudskih bia nee nam dopustiti ni apsolutnu tonost u nainu na koji emo shvatiti i izraziti vlastiti svjetonazor, niti ga potpuno i do kraja sagledati.

LITERATURA
- BARUZZI Anto: Svjetonazor u filozofiji i ideologiji u:
Filozofska istraivanja 13(1993), 3(50), str. 501 - 504

- Hrvatski enciklopedijski rjenik [Ani i dr.],

Novi Liber, Zagreb 2002.

- JEI Mislav i dr.: Istone religije (skripta za studente),

Katedra za indologiju Filozofski fakultet Zagreb, Zagreb 2001. 2001.

- KUNZMANN Peter i dr.: Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb - LASI Hrvoje: Kranski svjetonazor: inspiracija i ozraje odgoja i slobode u: Obnovljeni ivot: asopis za religioznu kulturu
48(1993), 6, str. 547 565

- MII Anto: Rjenik filozofskih pojmova, Split, Verbum 2000. - SIRE James W.: Izazov svjetonazora, STEPress, Zagreb 2002.