9-Ti Pcelarski Dani Vinkovci 2012 PDF

Izdava: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Za izdavaa: prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Glavni i odgovorni urednik: prof.
dr. sc. Zlatko Pukadija Dizajn, prijelom i priprema: Ras Luai, dipl. ing. Tisak: TIPO Osijek Naklada: 200 primjeraka
Pelarski savez Vukovarsko-srijemske upanije Hrvatski pelarski savez Poljoprivredna pelarska zadruga Pelica Pelarske udruge Brodsko-posavske upanije Savez pelara Osjeko-baranjske upanije Poljoprivredni fakultet Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod iz Vinkovaca Poljoprivredna umarska kola Vinkovci Zdravstvena i veterinarska kola dr. Andrija tampar iz Vinkovaca Pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetnitva Ministarstva poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja Hrvatske gospodarske komore Vukovarsko-Srijemske upanije Grada Vinkovcaca
ORGANIZIRAJU
9. PELARSKI DANI 2012.

Meunarodni pelarski sajam opreme i pelinjih proizvoda i struno znanstveni skup
VINKOVCI 9. i 10. oujka 2012.
ZNANSTVENO STRUNI ODBOR 1. prof. dr. sc. Zlatko Pukadija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku 2. dr. sc. Marin Periki, dr. vet. med. Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci 4. mr. sc. Jadranka Mustapi-Karli 6. prof. dr. sc. Darko Ki Poljoprivredni fakultet u Osijeku 7. Ivan Mikulin, pelar praktiar iz Vinkovaca 8. Mato Idojti, pelar praktiar iz Vinkovaca
ORGANIZACIJSKI ODBOR 1. eljko Cirba, zamjenik upana Vukovarsko - Srijemskog - predsjednik 2. Andrija Mati, Proelnik up. odjela za polj. i umarstvo - zamjenik predsjednika 3. Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pelarskog saveza 4. Stipan Pekanovi, predsjednik Svjetskog sajma pelarstva i svjetske pelarske burze 5. Ivan Marjanovi, Hrvatska gospodarska komora 6. Josip umanovac, Hrvatski stoarski centar Vinkovci 7. Boo Pavlovi, ravnatelj Zdravstveno - veterinarske kole Dr. Andrja tampar 8. Marinko Dakula, ravnatelj Poljoprivredne umarske kole 9. eljko uran 10. Stevo Trtica 11. Milan Kramer 12. Zvonimir Pajni
13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.
Mario Pastulovi Slavko Hajmburger Danijel Kunodi Ivan Kneevi Ivan Dugani Stjepan Grgi Pavo Baoti Borislav Grbi Drago Kova Enver Arnautovi Miroslav Drmonji
POASNI ODBOR Boo Gali - upan Vukovarsko - srijemski Mladen Karli - gradonaelnik Vinkovaca
Sadraj
Konzumacija meda skupine ispitanika istone slavonije: tko su potroai meda u naem okruenju?
Daniela ai Kenjeri
5 10 18 25
Dvomatino pelarenje sa lr konicom

Asmir Durakovi, pelar praktiar
Sakupljanje cvjetnog praha

Valerijan Toli
Dobra pelarska praksa (DPP)

Zlatko Tomljanovi, dr.vet.med.
Sjetva tretiranog sjemena pneumatskim sijaicama s podtlakom

Ivica Prpi dipl.ing.agr.
28
Nozemoza i askosferoza pela - klinika slika i saniranje zaraenih zajednica

Zoran Stanimirovi, Jevrosima Stevanovi, Marijana Stanimirovi
31
UVOD
Meunarodni sajam pelarstva pod nazivom 9.Pelarski dani u Vinkovcima je manifestacija koja radi na promociji pelarstva na ovim naim prostorima. Manifestacija je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, upanije Vukovarskosrijemske i grada Vinkovaca. I ove, 9.pelarske dane, organiziramo u suradnji sa drutvenim institucijama, te velikom pomoi naih pelara . Ove godine smo odabrali aktualne teme vezane za pelarstvo i prilagodbu pelarstva EU. Sredinja tema ovogodinjeg skupa je Dobra pelarska praksa. Na pelarskom sajmu izlagat e svoju robu mnogi pelari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, te oekujemo veliki broj gostiju i posjetitelja. Znamo da je godina recesije i krize i sve je tee organizirati ovakve skupove, ali pelarstvo ima 130g tradiciju u ovom dijelu Slavonije i to treba sauvati za budue generacije. Pelarski savez Vukovarsko-srijemske upanije ima oko 200 registriranih pelara udruenih u 7 pelarskih udruga na naoj upaniji. Svojim aktivnim radom udruge pozitivno djeluju na sve pelare a posebno na poetnike koji pohaaju Pelarsku kolu i dolaze do prvih znanja o pelarenju. Ponosni smo to nam se lanstvo u udrugama poveava iz godine u godinu i to nam govori da je pelarstvo grana poljoprivrede u usponu koju treba njegovati. Zahvaljujem se svima koji su pomogli u organizaciji 9. Pelarskih dana, a pelarima elim MEDNU 2012g.
eljko uran Predsjednik Pelarskog saveza V.S..
KONZUMACIJA MEDA SKUPINE ISPITANIKA ISTONE SLAVONIJE: TKO SU POTROAI MEDA U NAEM OKRUENJU?
Daniela ai Kenjeri
Prehrambeno-tehnoloki fakultet Osijek, Zavod za ispitivanje hrane i prehrane, Katedra za prehranu, Franje Kuhaa 18, 31107 Osijek daniela.kenjeric@ptfos.hr Osnovni razlog zato jedemo je zadovoljenje osjeaja gladi, ali esto puta i osjeaj ugode, veselja i sree to nam ga hrana prua. Odabir hrane je kompleksna funkcija preferencije osjetilnih karakteristika (okus, miris, tekstura), kombiniranih s utjecajem neosjetilnih imbenika (zdravstvene tvrdnje, cijena, etika pitanja, raspoloenje), koji su takoer povezani sa prehranom kroz oekivanja i stavove. Istraivanje stavova potroaa europskog podrijetla otkrivaju da su osjetilna privlanost, cijena, zdravlje i pogodnost najvaniji u odabiru hrane u europskim zemljama, dok su glavni imbenici odabira hrane kod Rusa okus, dostupnost, prirodnost, cijena i raspoloenje. Okus je esto najznaajniji imbenik odabira hrane, a privlanost nekog okusa je razliita ovisno o dobi, spolu, stupnju uhranjenosti i prehrambenom ponaanju osobe. Sklonost slatkom je uroena i u kombinaciji s prepoznavanjem neke namirnice je najznaajniji imbenik odabira hrane kod djece. Do odrasle dobi se formira lista najee konzumiranih namirnica, pa se tako prosjeno 75% ukupnog unosa hrane osigurava iz samo 100 namirnica, a novine se uvode vrlo rijetko. Unato dugoj tradiciji, uporaba meda, kako u prehrani tako i u narodnoj medicini, danas je premala. Zbog visokog sadraja jednostavnih eera, med se prvenstveno ubraja u danas nepopularne, energetski bogate namirnice. No za razliku od konzumnog eera koji osim tzv. praznih kalorija organizmu ne osigurava nikakve nutrijente, med osim eera organizam opskrbljuje mnotvom drugih korisnih komponenta (minerala, vitamina, enzima). Ipak, prosjena potronja eera po osobi u HR se procjenjuje na prosjeno 10 do 12 kg godinje, dok potronja meda iako u porastu iznosi svega 200-300 g/stanovniku godinje. Tko su zapravo potroai meda u naem okruenju i kolika je njihova potronja meda, pitanja su na koja smo pokuali dobiti odgovor u ovom radu. Kako bi ostvarili postavljeni cilj, u ovom istraivanju ispitana je uestalost potronje meda na skupini ispitanika iz Istone Slavonije metodom upitnika
o uestalosti potronje namirnica. Razmatrana je samo konzumacija meda, a ispitanicima su ponuene mogunosti konzumacije: - Dva i vie puta na dan - Jednom dnevno - 4-6 puta tjedno - 2-3 puta tjedno - Jednom tjedno - 2-3 puta mjeseno - Jednom mjeseno - Nikada Uz odabir opcije koja najbolje opisuje njihovu uestalost konzumacije meda, ispitanici su takoer morali odabrati jednu od tri ponuene opcije (mala (M), srednja (S) ili velika (V) porcija) koja najbolje definira njihovu uobiajenu koliinu prilikom konzumacije meda. Pri tome je srednja porcija definirana iznosom od 40 g, mala porcija je podrazumijevala konzumaciju upola ili jo manje koliine od srednje porcije, a velika konzumaciju dvostruko ili vie puta veu od srednje porcije. Kako bi se izbjegla zbunjenost potroaa, i dobilo to bolju procjenu stvarne konzumacije srednja porcija je uz gramaturu izraena i opisno, kao 3 ajne liice meda, to odgovara koliini dovoljnoj kao namaz za dvije krike kruha odnosno sladilo za dvije alice aja ili kave. U istraivanje je ukljueno 131 dobrovoljaca, a prikupljeni podaci su se odnosili na period zime kada je oekivana najvia potronja meda. Obrada prikupljenih podataka dala je rezultate prikazane u tablici 1, a iz kojih je vidljivo da sveukupno ak 89/131 (67,9%) ispitanika uope ne konzumira med, dok je konzumenata samo 32,1%. Samo 4,6% ispitanika konzumiralo med svakodnevno. Tablica 1. Uestalost konzumacije meda u skupini ispitanika iz Istone Slavonije, za cijelu skupinu, te po spolu
Svi ispitanici N=131 Broj ispitanika 2 4 0 7 5 13 11 89 % 1,5 3,1 0 5,3 3,8 9,9 8,4 67,9 ene n=96 Broj ispitanika 2 1 0 4 4 10 9 66 % 2,1 1,0 0 4,2 4,2 10,4 9,4 68,8 Mukarci n=35 Broj ispitanika 0 3 0 3 1 3 2 23 % 0 8,6 0 8,6 2,9 8,6 5,7 65,7
Uestalost konzumacije
Dva i vie puta na dan Jednom dnevno 4-6 puta tjedno 2-3 puta tjedno Jednom tjedno 2-3 puta mjeseno Jednom mjeseno Nikada
Ako se ispitanici kategoriziraju obzirom na spol, te prema uestalosti konzumacije kao dnevni, tjedni, odnosno mjeseni konzumenti ili nekonzumenti meda, onda je vidljivo da je udio nekonzumenata meda, kao i udio povremenih konzumenta meda (na mjesenoj bazi) vei meu enskom populacijom, dok je udio svakodnevnih konzumenata viestruko vei u mukoj podskupini ispitanika (8,6% u odnosu na 3,1%). Kako je jedan od vanih imbenika odabira hrane i dob, podaci grupirani po ovoj osnovi prikazani su u tablici 2. Tablica 2. Uestalost konzumacije meda u skupini ispitanika iz Istone Slavonije po dobnim skupinama
<35 godina n=73 Broj ispitanika 0 0 0 4 2 5 6 56 % 0 0 0 5,5 2,7 6,8 8,2 76,7 35-50 godina n=45 Broj ispitanika 1 3 0 1 3 8 4 25 % 2,2 6,7 0 2,2 6,7 17,8 8,9 55,6 >50 godina n=13 Broj ispitanika 1 1 0 2 0 0 1 8 % 7,7 7,7 0 15,4 0 0 7,7 61,5
Dva i vie puta na dan Jednom dnevno 4-6 puta tjedno 2-3 puta tjedno Jednom tjedno 2-3 puta mjeseno Jednom mjeseno Nikada
Vidljivo je da udio redovitih (svakodnevnih) konzumenata meda raste s dobi (od 0% u skupini ispitanika mlaih od 35 godina do 15,4% u skupini ispitanika starijih od 50 godina), to se moe pripisati veoj brizi za zdravlje. Ipak, vano je zamjetiti da no do ovog porasta dolazi uslijed poveanja uestalosti konzumacije povremenih potroaa meda, dok je udio nekonzumenata i dalje iznimno visok. Vaan imbenik pri odabiru hrane openito, pa tako i meda, je prehrambeni status koji se u dananje vrijeme najee izraava preko indeksa tjelesne mase (ITM ili BMI od engleskog naziva Body Mass Index). Znanstvena istraivanja ukazuju na to je preferencija prema slasticama izraenija kod osoba s poveanom tjelesnom masom. Skupina ispitanika obuhvaena ovim istraivanjem nije ukljuivala niti jednu pothranjenu osobu (Tablica 3), to je u dananje vrijeme kada se velia kult mravosti pozitivna karakteristika, no istovremeno je udio osoba s poveanom tjelesnom masom zabrinjavajue visok (38/131; 29%). Gledano s obzirom na potronju meda, izmeu podskupina osoba s preporuenom tjelesnom masom i osoba s povienom tjelesnom masom uoava se razlika meu svakodnevnim
konzumentima, s tim da je kod osoba s povienom tjelesnom masom ea jedna konzumacija dnevno, dok je kod osoba s preporuenom tjelesnom masom ista uestalost onih koji med konzumiraju jednom dnevno i onih koji ga konzumiraju vie puta dnevno. Tablica 3. Uestalost konzumacije meda u skupini ispitanika iz Istone Slavonije prema statusu uhranjenosti
Pothranjeni (BMI<18,5) n=0 Broj ispitanika Dva i vie puta na dan Jednom dnevno 4-6 puta tjedno 2-3 puta tjedno Jednom tjedno 2-3 puta mjeseno Jednom mjeseno Nikada 0 0 0 0 0 0 0 0 % 0 0 0 0 0 0 0 0 Preporuene tjelesne mase (BMI 18,5-24,99) n=93 Broj ispitanika 2 2 0 5 3 9 10 62 % 2,2 2,2 0 5,4 3,2 9,7 10,8 66,7 Poviene tjelesne mase (BMI25) n=38 Broj ispitanika 0 2 0 2 2 4 1 27 % 0 5,3 0 5,3 5,3 10,5 2,6 71,1
Suprotno rezultatima drugih autora, pokazalo se da je broj nekonzumenata meda vei u skupini osoba s povienom tjelesnom masom. Drugi znaajan imbenik u procjeni prehrambenog unosa meda je koliina koja se uzima prilikom jedne konzumacije. Iako su ispitanicima, kako je navedeno, bile ponuene tri opcije veliine porcije, veina konzumenata (23/42; 54%) se odluila upravo za srednju porciju, dok je njih 17/42 (40%) odabralo malu porciju, a tek dvoje konzumenata (6%) izjasnilo se kako je njihova prosjena konzumacija vea od predloene srednje porcije. 9. PELARSKI DANI 2012. Iz podataka o uestalosti konzumacije i veliini uobiajene porcije izraunat je dnevni unos meda, a koji se u ispitivanoj skupini kretao u rasponu od 0,7 g do ak 80 g, a to bi preraunato na godinju potronju za podskupinu konzumenata bilo 255,5 - 29200 g/godinu. Pele sakupljaju nektar s razliitih biljaka, pa prema tome varira kemijski sastav, aroma i okus meda, ali i nutritivni profil razliitih vrsta meda. Te razlike takoer utjeu i na terapeutsku vrijednost svake pojedine vrste meda, pa bi u buduem istraivanju trebalo uz opu potronju procjeniti i potronju meda po vrstama, kao i stavove potroaa i imbenike koji utjeu na njihovu odluku o konzumaciji neke specifine vrste meda.
Umjesto zakljuka Udio konzumennata meda u naem okruenju je relativno nizak. Stoga bi trebalo osvijestiti potroae da med nije samo sladilo, ve nutritivno bogata namirnica kojom moemo podii razinu kvalitete svakodnevne prehrane. Ipak, med ne treba uzimati kao dodatak uz redovitu prehranu, te tako nepotrebno poveati energetski unos, ve medom treba zamijeniti druga sladila, a posebice eer. Poveanje potronje meda trebalo bi ostvariti prvenstveno kroz uvrtavanje meda u neke od namirnica odnosno jela koja tradicionalno imaju sladak okus umjesto saharoze. To bi omoguilo zadravanje ukupnog energetskog unosa na jednakoj razini kroz istovremeno poveanje ukupne nutritivne gustoe dnevnih obroka. 9. PELARSKI DANI 2012.
DVOMATINO PELARENJE SA LR KONICOM

Asmir Durakovi, pelar praktiar
e-mail: asmirdure@hotmail.com U tenji za jaim pelinjim zajednicama, kao i zajednicama koja e osigurati vee prinose, te nakon itanja pelarske literature i prouavajui svoju pelarsku praksu odluio sam se za dvomatino pelarenje sa LR konicom. Sa LR konicom se mogu primjenjivati dva naina dvomatinog pelarenja: 1. Pelarenje uz povremeno prisustvo dvije matice, 2. Pelarenje uz stalno prisustvo dvije matice u konici. Moj nain pelarenja je uz stalno prisustvo dvije matice. Ovakva konica se sastoji od pet nastavaka standardnih dimenzija okvira LR. Postoje jo i neke kombinacije sa polunastavcima koji se koriste kao medita iznad ili ispod plodita. Za dvomatino pelarenje je bitna: Podnica Razdjelna daska(Snelgrova daska) Hranilica sa zbjegom Matina reetka. Podnica mora biti jaka,moderna i prilagodljiva. Treba imati ugraenu ianu mreu koja slui za ventilaciju i dovod zraka preko cijele povrine kada se pele voze na pau. Zbog borbe protiv varoe podnica treba imati ugraenu mreu i lim. Jake zajednice donose dosta nektara i taj nektar se treba osloboditi vika vode. Izvlaenjem lima u podnici sa zadnje strane pelama pomaemo kod ventiliranja vode iz nektara. Poletaljka na podnici i regulator leta trebaju se brzo i lako otvarati i zatvarati kod selidbe pela na pau. Potrebno je da ima dovoljan razmak izmeu lima i mree zbog primjene raznih kiselina u borbi sa varoom. U podnicu treba ugraditi sakuplja peludi. Razdjelna daska (Snelgrova daska) 9. PELARSKI DANI 2012. - Razdvaja glavno i pomono drutvo u dvije zasebne bioloke cjeline(zajednice), - Ona slui kao podnica pomonoj pelinjoj zajednici, - Da omogui preusmjeravanje pela izletnica iz pomone zajednice u zajedniko medite. Postoji vie vrsta Snelgrove daske. Koristim orginalnu Snelgrovu dasku koja ima dva para leta sa prednje strane i jedan par leta sa zadnje strane. Za izjednaavanje mirisa u sredini je ugraena na otvor dimenzija 100x100 mm dupla iana mrea sa razmakom od 10 mm.
10
Slika 1.etiri leta sa prednje strane
Slika 2. Dva leta sa zadnje strane
KAKO I KADA FORMIRATI DVOMATINA PELINJA DRUTVA Postoji vie naina formiranja dvomatinih pelinjih zajednica. Najednostavniji je nain da u jesen kod pripreme pela za zimu odredimo koje e zajednice biti osnovne a koje pomone. Sve pomone zajednice postavljamo na Snelgrovu dasku koja slui ujedno kao podnica (skloniti orginalnu podnicu). Kad ponu mrazevi i vanjska temperatura padne ispod 5C pomone pelinje zajednice treba prebaciti na osnovne. Krov i poklopnu dasku skidamo sa glavne zajednice, sklanjamo ga u stranu, pa pomonu zajednicu polako postavljamo sa Snelgrovom razdjelnom daskom na plodite osnovne zajednice. Kao viak nam se pojavljuje jedan krov i jedna poklopna daska od glavne zajednice. Otvore na Snelgrovoj dasci zatvaramo (osim jednog leta na pomonoj zajednici) komadima tvrde spuve (jer je to najjednostavnije). Na taj nain smo formirali dvomatinu pelinju zajednicu.
Slika 3. Formirana dvomatine pelinje zajednice
11
PRIPREMA PELINJIH ZAJEDNICA ZA ZIMU U DVOMATINIM KONICAMA Svi poslovi oko pripreme pela za zimu odvijaju se kao kod jednomatinih pelinjih zajednica. Razlika je samo u metodi dopune hrane za zimu. Prihranjivanje osnovne zajednice vrim poetkom kolovoza preko praznog nastavka ili polunastavka. U to vrijeme osnovna zajednica iznad plodita i dalje ima uokvirenu matinu reetku. Dodavanjem eernog sirupa u omjeru 2:1 u korist eera u plastinu hranilicu zapremine od 3-4 litra osiguravam rezervu hrane u medinom nastavku iznad matine reetke. Prihranjivanje vrim etri puta svaki drugi dan. Dodavanjem hrane na taj nain ne blokira se matica u ploditu. Takvim nainom prihrane osiguram 15-16 kg.hrane i uz hranu koja je ve bila u konici zajednicu uzimljujem sa 20-22 kg hrane. Pele sav eerni sirup sloe u nastavak iznad matine reetke. Matica u ploditu ima dovoljno prostora da intenzivno zalijee leglo iz kojeg e da izau zimske pele. U isto vrijeme dok sam prihranjivao osnovnu zajednicu prihranjivao sam i pomonu sipajui sirup u hranilice. Pomonu zajednicu zazimim sa manjom zalihom hrane (13-14 kg.) jer je brojano slabije. Poslije zavrene prihrane sklanjam iz osnovne zajednice matinu reetku, hranilicu i prazni nastavak. Na ovakav nain pele prerade i poklope dodatu hranu dok je jo toplije vrijeme i posloe je po svom nagonu. Dvomatina zajednica se zazimljuje na taj nain da je na podnici nastavak sa neto hrane u kojem je bilo zadnje leglo, a na njega ide medini nastavak. Kako ide zima pele se penju za hranom u medini nastavak iznad, potom ide Snelgrova razdjelna daska, pa onda plodite pomone pelinje zajednice u jednom nastavku. Sve se to poklopi poklopnom daskom u koju je ugraen striropor debljine 2 cm na koji ide krov. Kada matica prestane sa zalijeganjem i kada izae svo poklopljeno leglo pravi je trenutak za tretiranje zajednice oksalnom kiselinom. Danas se primjenjuju tri naina rada oksalnom kiselinom: isparavanjem, raspravanjem i nakapavanjem. Na svom pelinjaku koristim nain nakapavanja. Kada je vanjska temperatura od 3-10C pravi je trenutak za rad sa oksalnom kiselinom. Kiselina se priprema na nain da se 600 g eera Slika 4. Zazimljena pelinja drutva pomijea sa 600 ml vode. Voda treba biti topla radi lakeg otapanja eera. Na taj nain dobijemo 1 l eernog sirupa u kojeg sipamo 35 gr.oksalne kiseline u kristalu. Pri radu sa kiselinama treba voditi rauna o zatiti ruku, lica i disajnih organa. Kiselinu uvijek sipati u vodu tj. u pripremljeni sirup, nikada obrnuto. Kada
12
je kiselina pripremljena vrimo nakapavanje po 5 ml po jednoj ulici pela. Nakon tretmana vri se provjera otpadnutih varoa na podnici izvlaenjem lima sa zadnje strane podnjae. Na ovaj nain se vri tretiranje i osnovnoe i pomone zajednice.
PROLJETNI RAZVOJ DVOMATINIH PELINJIH ZAJEDNICA Krajem prvog ili poetkom drugog mjeseca stavljam na osnovnu i pomonu zajednicu obogaene pogaice sa lijekom protiv nozemoze. Opisani raspored nastavaka ostaje sve do poetka cvjetanja voa kada pele poinju unostiti nektar iz prirode u znaajnijim koliinama. Prvog toplijeg dana u treem mjesecu na pelinjak postavljam higijenske pojilice. Krajem treeg mjeseca poinje cvjetanje pojedinog voa to pele odmah iskoriste i tada poinje intenzivniji razvoj legla. Trenutak kada cvjetaju trenje, vinje i ljive iskoristim da ubacim prvi okvir graevnjak u biotehnikoj borbi protiv varoe. Taj okvir bez satne osnove ubacujem u plodite osnovne zajednice. Prilikom dodavanja okvira leglo nikada ne presijecam jer je vrijeme jo promjenjivo i hladno. Ujedno na brzinu da ne bi dolo do rashlaivanja legla u nastavak ispod sputam dva krajnja okvira sa medom i postavljam ih u sredinu nastavka. Ta dva okvira koja sam spustio ispod stimuliraju maticu u polaganju legla jer pele ne podnose hranu ispod legla prenose u nastavak iznad tj. plodite i na taj nain se vri stimuliranje matice. Na ovaj nain ujedno sprjeavam mogunost blokade matice peludom i nektarom. Ova operacija se obavi po toplijem vremenu na brzinu da nebi dolo do prehlaivanja legla. Preko leta i dalje pratim sva dogaanja u konici. Prvi proljetni pregled obavim tek u cvjetanju jabuke. Tada je plodite osnovne zajednice puno pela i hrane pa su pele i u nastavku ispod. Tada pomonu zajednicu sklanjam privremeno u stranu. Osnovnu zajednicu po vertikali rastavljam sve do podnice. Zatim na podnicu postavljam plodite osnovne zajednice u koju dodajem drugi okvir graevnjak. Iz plodita u drugi nastavak iznad diem dva okvira sa zatvorenim leglom i dodajem dva do tri okvira sa satnom osnovom. Sada vraam pomonu zajednicu na osnovnu tako da je redosljed nastavaka sljedei: na podnici osnovne zajednice je plodite sa dva okvira graevnjaka, na njega je postavljen drugi nastavak sa dva okvira zatvorenog legla i dva do tri okvira satne osnove. Ostali prostor u nastavku popunjavam sa okvirima sa izvuenim saem u koje e matica polagati leglo. Na taj drugi nastavak vraamo pomonu zajednicu sa Snelgrovom daskom. Ujedno u plodite pomone zajednice ubacujem jedan okvir graevnjak i jedan okvir sa satnom osnovom. Tada na pomonoj zajednici postavljam hranilicu sa zbjegom, zatim poklopnu dasku u koju je ugraen stiropor i na kraju ide krov. Prilikom ovog rada nastavke zarotiram za 180 stupnjeva jer to djeluje stimulativno na maticu. Pele tada prenose hranu iz okvira jer ne trpe hranu na ulazu u konicu i oslabaaju prostor matici za polaganje legla. To je vrijeme kada je zavrena smjena zimske pele. Zbog bogatijeg unosa nektara od
13
cvjetova jabuke pele kojih je u tom trenutku jako puno u konici velikom brzinom izgrauju dodano sae. Tada matica relativno brzo prelazi u drugi nastavak. U vrijeme cvjetanja voa u osnovnoj zajednici vrimo prikupljanje peludi. Pomono drutvo radi stimuliranja matice hranim svaku drugu veer sa 2-3 dcl eernog sirupa koji je spravljen u omjeru 1:1 (eer-voda). Da nebi dolo do izlaska trutova iz legla kod okvira graevnjaka prvi okvir vadimo i dodajemo na njegovo mjesto okvir sa satnom osnovom. Na taj nain smo veliki dio varoe iznjeli iz konice. Ujedno tada na pomonu zajednicu dodajemo nastavak sa praznim saem. U njega diemo dva okvira sa leglom iz plodita, a na njihovo mjesto dodajemo okvire sa satnom osnovom. Odprilike na 7-8 dana prije cvjetanja bagrema vadimo preostala dva okvira graevnjaka iz osnovne i pomone zajednice. Iz plodita osnovne zajednice diem svo zatvoreno leglo u drugi nastavak a iz drugog nastavka otvoreno leglo sputam u plodite. U plodite jo ubacujem okvire sa satnom osnovom koliko nam prostor omoguuje. Preko plodita koje se sad nalazi u jednoj kocki gdje je i matica stavljamo uokvirenu matinu reetku. Na nju postavljamo drugi nastavak u kojem je zatvoreno leglo i okviri sa satnom osnovom. U ova dva nastavka u to vrijeme treba da bude oko 14-15 okvira sa leglom. Na drugi nastavak postavljam trei nastavak a to je nastavak sa pomone zajednice.U taj nastavak dodajem jo tri okvira sa satnom osnovom. Sada postavljamo na trei nastavak Snelgrovu dasku i plodite pomone zajednice koje je u jednom nastavku. Poklopimo ga hranilicom sa zbjegom, poklopnom daskom i krovom.
Slika 5. Pelinje zajednice pred bagremovu pau
Tijekom svih ovih radnji vadili smo okvire sa tamnim saem, zapoljavali smo pele na izvlaenju saa i stvarali prostor matici za nesmetano polaganje jaja. Na taj nain smo zaposlili pele da ne bi dolo do rojdbenog nagona. U tijeku ovog rada zajednici smo dodali oko 15 okvira sa satnim osnovama. Na ovaj nain dobijamo mlado sae koje nije zaraeno i ujedno poveavamo proizvodnju voska to je jedan od ciljeva ovog dvomatinog pelarenja. Prije cvjetanja bagrema povadimo sve okvire iz medita u kojima ima eventualno meda kojeg potom izvrcamo. DVOMATINA PELINJA ZAJEDNICA NA POETKU BAGREMOVE PAE Pred sami poetak bagremove pae osnovna pelinja zajednica broji oko 60-70 tisua pela. Poloaj nastavaka je sledei: na podnici je plodite osnovne zajednice sa maticom. Matica u tom nastavku treba imati dovoljno prostora za polaganje jaja. Na taj nastavak se stavlja uokvirena matina reetka sa otvorom za izlaz pela, na
14
nju se postavlja drugi nastavak u kojem je zatvoreno leglo. Kada mlade pele izau iz tog legla ostaje prostor u koji pele unose nektar. Na drugi nastavak postavljamo trei u kom se nalazi nekoliko okvira sa satnom osnovom i okviri sa izvuenim saem. Na njega postavljamo Snelgrovu dasku, pa plodite pomone zajednice. Potom stavljamo hranilicu sa zbjegom, poklopnu dasku sa stiroporom i krov. PREUSMJERAVANJE PELA SA SNELGROVOM RAZDJELNOM DASKOM Kada pone unos nektara od bagrema irom otvorimo leto. Lim u podnjai izvuemo radi dotoka zraka koji je potreban pelama radi isparavanja vode iz nektara. To je vrijeme kada vrimo prvo preusmjeravanje pela. Trenutak kada to vrimo je kada vaga pokae dnevni unos oko 1 kg. Ako nemamo vage to je otprilike trei dan od poetka cvjetanja bagrema. Preusmjeravanje vrimo na taj nain da leto od pomone pelinje zajednice na koje su pele dosad izlazile koje se nalazi sa prednje strane konice zatvorimo komadima tvrde spuve. Istovremeno otvaramo oba leta osnovne pelinjee zajednice sa prednje strane. Tada otvaramo leto pomone pelinje zajednice sa zadnje strane. Sve pele koje su ulazile sa prednje strane u pomono drutvo sada e ulaziti u zajedniko medite ispod Snelgrove daske. Na taj nain e se poveati brojano stanje osnovne zajednice. Kako su pele izletnice pomone zajednice starosti od 5 dana pa dalje nee se bitno promijeniti starosna strukutra pela osnovne zajednice. 9. PELARSKI DANI 2012.
Slika 6. i 7. Jake pelinje zajednice na bagremovoj pai Tada e se primjetiti da na zadnje leto pomone zajednice nema dolaska pela u konicu. Za dva do tri dana ta slika se mjenja jer mlade pele iz pomone zajednice koje su prvi put izale vraaju se na to leto. Ovakav raspored preusmjeravanja koristim na svom pelinjaku. Svaki se pelar mora odluiti kako i kada e vriti preusmjeravanje pela. U ploditu pomone zajednice intenzivno se legu mlade pele i one zbog malog broja izletnica i potrebe za nektarom i peludi ranije poinju da izlaze iz konice. Drugo preusmjeravanje pela vrim tri do etiri dana
15
prije zavretka bagremove pae. Intenzivnim radom pela na sakupljanju nektara brojano stanje osnovnog drutva se promjenilo. Dolo je do slabljenja zajednica. Tada vrim drugo preusmjeravanje pela na taj nain da zatvaram leto sa zadnje strane kod pomone pelinje zajednice, a otvaram leto osnovne zajednice odmah ispod tog leta. Ponovno sve pele izetnice ulaze u medite osnovnog drutva. Tada otvaram jedno leto sa prednje strane pomone zajednice a do nje leto osnovne zajednice koje je dotad bilo otvoreno zatvaram. Drugo leto osnovne zajednice koje je sa prednje strane konice ostavljam otvoreno a leto pomone zajednice je zatvoreno. Takav raspored otvora leta ostavljam radi bolje cirkulacije zraka i lakeg ulaska i izlaska pela u konicu. Cilj drugog preusmjeravanja je: da pomogne dopunu medinih nastavaka, da pomogne sazrijevanje i poklapanje meda sve do vrcanja. Treba napomenuti da ukoliko je potrebno dodaje se jo jedan medini nastavak po mogunosti sa izvuenim saem i postavlja se izmeu drugog i treeg medinog nastavka osnovne zajednice. Prilikom preusmjeravanja pela nee doi do borbe izmeu njih jer su im mirisi izjednaeni preko mrenog otvora na Snelgrovoj dasci i zbog intenzivnog unosa nektara. Sam proces prevoza pela na pau nisam opisivao jer svaki pelar to radi prema svojim mogunostima i potrebama. Oduzimanje i vrcanje meda vrimo tek kada med bude zreo i okviri sa saem poklopljeni mednim poklopiima. Postoji vie naina oduzimanja okvira sa medom iz konice. Neki pelari vade okvir po okvir i stresaju pele, a neki pelari skidaju nastavke iz kojih su prethodno odstranili pele sa bjealicama. To je mukotrpan posao koji treba obavljati sa najveom panjom. Nikada ne treba oduzimati sve okvire sa medom jer u ploditu ispod matine reetke se nalazi jako mala koliina meda. Da pele nebi dole u stanje gladovanja zbog eventualno loeg vremena koji moe nastupiti u meditu ostavljamo odreenu koliinu meda. Ovakvim nainom pelarenja dobijemo puno vie okvira sa poklopljenim medom, a i prinos meda je znatno uvean. Pele u ovakvim zajednicama puno bre odstranjuju vodu iz nektara. Odklapanjem mednih poklopia dobijemo prvoklasni vosak. 9. PELARSKI DANI 2012. Bitno je napomenuti da svaki put kada odluimo vriti preusmjeravanje pela pratimo vremensku prognozu za naredne dane. Sprjeavanje rojenja vrim na taj nain to u osnovnoj zajednici uvijek imam jednogodinju maticu koju sam dodao krajem kolovoza prethodne godine. Takva mlada matica rijetko se roji. Kako ima dovoljno prostora za polaganje jaja, a pele smo u proljetnom razvoju zaposlili na izradi saa i unosu nektara i peludi rijetko kada dolazi do rojidbenog nagona. Poslije vrcanja bagremovog meda ukoliko postoji nova paa koja se nastavlja pele vozimo na tu pau. To je obino paa bagremca. Paa bagremca je bogata
16
peludom i nektarom to nam predstavlja idealnu priliku za prikupljenje rezerve peludi. Ovako jaka zajednica moe prikupiti ogromne koliine peludi ukoliko se odluimo na tu proizvodnju. Tree preusmjeravanje pela vrimo na poetku lipove pae. U to vrijeme cvjeta i kupina te drugo medonosno bilje. Tada vrim tree preusmjeravanje pela otvaranjem zadnjeg leta kod pomonog drutva a zatvaranjem prednjeg leta. Ujedno otvorim oba leta sa prednje strane kod osnovne zajednice a zatvorim leto sa zadnje strane osnovne zajednice. Opet sve sakupljaice iz pomone zajednice idu u medite osnovne zajednice. To je ujedno i razdblje kada poinjem vriti zamjenu matica u pomonoj zajednici. Vrcanje lipovog meda vrim u prvoj treini srpnja. Prilikom vraanja okvira u konicu koje vrim u veernjim satima da nebi dolo do grabei u posljednji medini nastavak stavljam sve okvire sa nekvalitetnim saem. To radim zbog toga jer te okvire poslije vrlo lako sklanjam i nosim na pretapanje a u taj nastavak postavljam hranilice kada poinjem dopunu hrane za zimu. To je obino poetak kolovoza. Krajem srpnja vrim ponovno tretiranje pela protiv varoe sa nekim od dozvoljenih sredstava. Bez redovne zamjene matica svake godine u osnovnoj zajednici, bez voenja evidencije o svakoj pelinjoj zajednici, bez primjene suvremenih metoda pelarenja i bez dobre pelarske prakse skoro da je nemogue dvomatino pelariti sa LR konicom.
ZAKLJUAK Da bi pelarenje bilo ekonomski isplativo, treba se stalno obuavati i uiti kako bi steeno znanje primjenili u proizvodnji svih pelinjih proizvoda. Sve radove na pelinjaku treba unaprijed isplanirati. Na taj nain puno manje vremena ostavljamo u radu sa pelama. Trebamo teiti tome da imamo to snanije i zdravije zajednice, a slabie uklanjati sa pelinjaka jer takve zajednice su najpogodnija za razvoj bolesti pela. Od takvih zajednica nemamo skoro nikakvog prinosa. Samo zdrave pelinje zajednice mogu biti dovoljno jake da iskoriste sve pae. Samo jake pelinje zajednice mogu nam ostvariti dobre prinose svih pelinjih proizvoda. Samo od maksimalnih prinosa svih pelinjih proizvoda i minimalno utroenog rada moemo ostvariti ekonominost pelarske proizvodnje. Ovako opisan nain pelarenja uz svakodnevno uenje i primjenu suvremenih metoda pelarenja je zasigurno dobar korak prema kvalitetnom pelarenju.
17
SAKUPLJANJE CVJETNOG PRAHA

Valerijan Toli
Stolarija Toli - Slavonski Brod www.tolic.hr, valerijetolic76@net.hr Poeo sam se baviti aktivno pelarstvom 2002. godine, uvidjevi nedostatke opreme za pelarstvo osnovao sam tvrtku STOLARIJA I PELARSTVO TOLI u Slavonskom Brodu u kojoj sam radio i traio odgovore kako poboljati prinose pelinjih proizvoda .Rezultat rada brzo se vidio te je nagraen brojnim priznanjima. Jedan od rezultata je i Profesionalni sakuplja cvjetnog praha koji je iz godine u godinu sve vie prihvaeniji kod pelara. SAKUPLJA CVJETNOG PRAHA Kako Pelar i Proizvoa pelarske opreme uvidio sam da problem sakupljanja cvjetnog praha nije rijeen na meni prihvatljiv nain kao pelaru profesionalcu koji zahtjeva jednostavnost, brzinu i uinkovitost na pelinjaku te sam se dao u istraivanje to je ve napravljeno i kako funkcionira. Ne treba posebno naglaavati na to sam sve nailazio. Najvie je zastupljen vanjski sakuplja cvjetnog praha. Nedostatci tog sakupljaa su mala zapremina cvjetnog praha, nezatien cvjetni prah od utjecaja kie a najvei nedostatak je plastika za skidanje cvjetnog praha koja je malog obujma i koja stvara kaos pri ulazu pela u konicu, te potrebno vrijeme da se pela navikne na vanjski sakuplja. Napravio sam istih 120 komada i stavio na pelinjak i ono to se desio pravi nered. Pela je imala slab protok te su pele pokuavale ui u susjedne konice i hvatale su se brade pela na vanjskom sakupljau. Pa nakon tri dana kada se priviknu sve ide dobro, pa svaki put kada se skine plastini skida peludi da pela donese peludi za sebe pa se ponovo postavi da skuplja pelud za mene opet isti problemi. Pokuao sam ga rijeiti na drugi nain te sam prototip odnio prijatelju vrsnom poznavaocu pelarstva Duku Tripi u Bradin koji me je digao u svijetu pelarstva, pokazivajui mi i objanjavajui svijet pele. Nasmijao se na to sve i rekao mi. Srbi su najvei sakuplji cvjetnog praha u Europi a da nitko ne zna kako te mi izvadio sakuplja koji me je oduevio.
18
Taj sakuplja godinama je bio skriven na pelinjacima. Rekao mi je,evo ti iskopiraj si ovaj i pomozi svojima. Kopirao sam taj sakuplja te ga postavio na pelinjak sakuplja me je oduevio istog trena pela je nastavila raditi svoj posao te sam jo napravio neka poboljanja i pustio ga u proizvodnju te u prodaju . PROIZVODNJA CVJETNOG PRAHA ISKUSTVA: Morao sam znati sve odgovore na pitanja pelara zato sam radio tri mogua pokusa. 1. Vrijeme potrebno oko rada sa sakupljaem je 20 sekundi da se promjeni smjer leta pele, dali da sakuplja cvjetni prah ili ne te da se izvadi ladica a da apsolutno nemate nita sa pelom. Prva tri dana zatvorio sam spuvicom radikalno (gornji ) ulaz koji skuplja cvjetni prah, te sam svaku veer dobio 30 dkg. cvjetnog praha. Bio sam oduevljen nikakvi problema nije bilo protok pele je bio odlian nije bilo zaletanja u druge konice niti brada na sakupljau. 2. Drugi pokus sveo se da sam ostavio oba otvora otvorena pa pela koja je ula na donji ulaz ostavila je cvjetni prah meni a koja je ula na gornji ulaz unijela je prah zajednici. Poznato je da pela pod teretom ulazi dole.Na taj nain rijeio sam se blokiranja satni stanica na obilnim paama cvjetnog praha. Nikakvih problema nije bilo. 3. Radikalan pokus: zatvorio sam gornji ulaz kako bi pokuao unititi zajednicu na tri nastavka radi pitanja pelara koji su kupili ili bi kupili sakuplja cvjetnog praha kako bi mogao dati odgovore na sva pitanja. Nakon 32 dana zatvorena, praha je bilo iz dan u dan sve vie. Tako je trajalo prvih 5 dana. Te sam uvidio nevjerojatnu stvar pela vie na koarici svojih noica nije imala grumen cvjetnog praha nego izduen tako da je prolazio cvjetni prah kroz plastini skida cvjetnog praha. Nisam mogao unititi zajednicu, dapae ostala je kao i svaka druga.
19
Na koji sam nain sakupljao cvjetni prah ? Prva tri dana zatvorim ulaz gornji tako da pela mora ostaviti cvjetni prah meni, onda bi otvorio dva dana da nosi sebi pa tako u krug. Prvih dana dobio sam oko 30 DKG. Onda sam ostavio otvorena oba otvora stalno otvorena tako da je pela unosila i sebi i meni to mi se pokazalo najbolje poto nisam iao na neku veliku proizvodnju. Da bi dobili to vie cvjetnog praha, moramo redovito raditi prevjese okvira tako da imamo to vie mjesta kako bi matica mogla to vie nositi jaja t.j. Imati to vie otvorenog legla. Cvjetni prah na taj nain nije dobiven ist. Imam separator koji cvjetni prah separira i suh i sirov. Kada se separira odvaja sve neistoe i odmah sortira prvu drugu i treu klasu. Napravio sam i sua cvjetnog praha, koji sui cvjetni prah na prirodan nain, jasno mora biti u hladu jer cvjetni prah ne smije biti izloen suncu jer gubi svoja ljekovita svojstva. Tako sam zaokruio kompletnu proizvodnju cvjetnog praha uz proizvodnju meda.
MOJA ISKUSTVA DOBIVENE KOLIINE CVJETNOG PRAHA 2008 godine u cvatnji uljane repice postavio sam sakupljae cvjetnog praha, pa do uzimljenja pele, po jednoj zajednici sam dobio 11,85 kg. cvjetnog praha. Pelu sam selio na amorfu, kesten, suncokret i vratio na stacionar. 2009 godine u cvatnji uljane repice aktivirao sam sakupljae cvjetnog praha, pa do uzimljenja pele, po jednoj zajednici sam dobio oko 9 kg. cvjetnog praha. Pelu sam selio na amorfu, kesten, suncokret i vratio na stacionar. esta pitanja pelara o sakupljau cvjetnog praha 9. PELARSKI DANI 2012. 1) Gdje trut izlazi? 2) Kako matica ide na oplodnju? 3) Hoe li peli nedostajati cvjetnoga praha za razvoj? 4) Hoe li se smanjiti prinos meda sakupljanjem cvjetnoga praha? 5) I legendarno pitanje pelara na sajmu u Gudovcu: Zato mi uzimamo cvjetni prah peli? I znamo li da pela ne moe ivjeti bez cvjetnog praha? Odgovori: 1) Na nastavku iznad sakupljaa cvjetnog prana na kojem se nalazi plodite, ispod ruke izbui se Rupa od 15 20 mm i tu trut izlazi.
20
2) Jasno ako ne moe izai kroz sakuplja cvjetnog praha izai e kroz isti otvor gdje i trut te isto tako nee nam izlaz u gornjem letu biti uvijek zatvoren. Poznato je da matica i zaluta u drugu konicu prilikom oplodnje. 3) Moja iskustva govore da nee jasno ako u prirodi ima cvjetnoga praha a znamo da ga ima kroz cijelu pelarsku sezonu.. 4) Po mojim iskustvima ne mogu rei da je koliina meda manja, jasno sve ovisi o prirodi i pelaru dali je pripremio svoje zajednice dobro. 5) Odgovorite si sami na ovo pitanje, mislim da je suvino da ja dajem odgovor. OPENITO ZAKLJUAK MENE KAO PELARA O PROFESIONALNOM SAKUPLJAU CVJETNOG PRAHA Nain na koji danas radim je da sakupljamo pelud kroz cijelu godinu. Leto je u donjem poloaju skroz do jeseni kada prestajemo sakupljati pelud te ga diemo u gornji poloaj tako da nam donji poloaj zatvori. Sakuplja skuplja pelud stalno tako kada zatvorimo gornji ulaz sakuplja pelud aktivno a kada otvorimo gornji ulaz onda su nam oba ulaza otvorena i sakuplja ga pasivno tako da pela ulazi na oba ulaza. Sakuplja je ujedno i antivarozna podnica, ostaje nam na pelinjaku i kroz zimu jedno to u ladicu postavimo kartone radi ne hlaenja zajednice. 2100 god kada zbog kie nismo mogli pregledati zajednice mjesec dana, dobar dio zajednica je uao u rojev nagon , jednostavno smo zatvorili gornji ulaz i sprijeili rojenje tako da matica nije imala kuda izai a kroz otvor plastike ne moe izai. TO JE PELINJI CVJETNI PRAH Cvjetni prah (pelud ili polen) je muka spolna stanica kod biljaka. Kad pela donese tovar cvjetnog praha u konicu, sabiraica brzo sa nogu skida cvjetni prah i smjeta ga u satne stanice, ona ga ponovo vlai i sabija glavom u elije. Satne elije pele ne napune cvjetnim prahom do vrha , nego samo dvije treine dubine a ostatak upljine elije se zalije medom i tako pele na prirodan nain konzerviraju cvjetni prah u konici. Znaaj peludi za pelinju zajednicu je veoma veliki, jer je pelud izvor potrebnih bjelanevina, masti vitamina i minerala. Niti jedna prirodna namjernica nema tako iroki spektar hranjivih tvari. Jednoj pelinjoj zajednici potrebno je godinje od 30 do 50 kg peludi. Kako pie V. Bohu u ehoslovakom asopisu VELAR uzimanje polena utie na duinu ivota pela i uope ima veliki fizioloki znaaj. Pele zatvorene u termostatu i hranjene samo medom ivjele su prosjeno 20 50 dana, a najvie 36 40 dana.
21
Pele hranjene medom i polenom ivjele su 40 50 dana, a najvie do 100 dana. Uzimanjem polena moe se obnoviti sekrecija djelatnost drijelnih lijezda i kod starijih pela. Ako nema dovoljno mladih pela i starije pele, sa zakrljalim lijezdama, uzgajaju leglo ako ima dovoljno polena. Moe se zato rei da u prehrani pela i u ivotu pelinjeg drutva polen ima viestruko znaenje. Postoje nadomjesci cvjetnog praha kao tosu kvasac, sojino brano, mlijeko u prahu, i dr., koji sadre ak i vei postotak probavljivih bjelanevina nego to prosjeno imaju neki poleni. Sojino brano npr. Ima 45 48 %, a mlijeko u prahu 35 % probavljivih bjelanevina.Meutim iako ti nadomjesci imaju tako visok postotak bjelanevina, njihov uinak nije kao kod cvjetnog praha. Da bi jedna pela skupila jednu ajnu licu peludi, treba joj mjesec dana rada po osam sati dnevno. Svaka granula pelinjeg cvjetnog praha sadri preko dva milijuna peludnih estica. Samo u jednoj ajnoj lici ima preko 2,5 milijarde estica cvjetnog praha. KADA KORISTITI PELINJI CVJETNI PRAH U LJUDSKOJ ISHRANI Danas postoje suprotstavljeni stavovi o biolokim vrijednostima peludi, od potpunog negiranja do preuveliavanja njenih ljekovitih svojstava. Tako naprimjer, prema nekim miljenjima zrnca peludi nisu ak niti lako probavljiva, a samo se mali dio iskoristi i prelazi u krv. Nasuprot tome, klinika ispitivanja ipak su pokazala da pelud uzet na usta lako i brzo prelazi iz probavnog sustava u sistemsku cirkulaciju i ve za vrijeme od dva sata prisutna je u krvi, modanoj tekuini (likvor) i urinu. Klinika iskustva s peludom oigledno su nedovoljna da bi se tono utvrdile indikacije i nain njene primjene. Obzirom su istraivake studije provedene na malom broju ispitanika i najee bez kontrole usporedne grupe, postoje samo naznake da prah pomae kod: 1) 9. PELARSKI DANI 2012. 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) kroninih crijevnih bolesti poviene razine masnoa psihikih bolesti ( depresija, neurastenija, alkoholizam) anemije bolesti jetre ira na eludcu i dvanaesniku prostata impotencije
22
9)
malog broja spermatozoida 9. PELARSKI DANI 2012.
10) nuspojavom nastalih radijacijskom terapijom 11) plodnost 12) antioksidacijsku obranu 13) zatitu od radioaktivnih zraka 14) razvoj fetusa 15) jaanje imuniteta 16) karcinome Prema preporukama nekih praktiara i proizvoaa, pelinji cvjetni prah moe pomoi i jo za: 1) alergije 2) podizanje imuniteta 3) kontrolu tjelesne mase 4) astmu 5) oporavak krvnih zrnaca, krhkost, slabost, lomljivost kapilara, kronini umor, seksualne potekoe ( impotencija, neplodnost), bolesti bubrega, potekoe u menopauzi, sportae ( porast energije i izdrljivosti, bri oporavak), bre zacjeljivanje rana, migrenu, cirkulaciju krvi, stres, menstruacijske tegobe i spavanje. Oito je da postoje dovoljno pouzdani znanstveni dokazi da se pelinji cvjetni prah moe koristiti u terapijske svrhe za ublaavanje zdravstvenih potekoa. Osnovni istraivaki problem je to se najee ne definira biljno porijeklo peludi, niti je ona standardizirana. Pelud sa razliiti biljaka ima, pored nekih istih, i specifine spojeve karakteristine samo za odreenu biljnu vrstu. Zato vjerujemo da cvjetni prah kao nosilac genetskih svojstava biljke, moe imati, karakteristine bioloke uinke. Prema osnovnom kemijskom sastavu, pelinja pelud posjeduje veinu tvari neophodnih za stvaranje, razvoj i odranje ivota. Stoga vjerujemo da ona, kao multimineralni i multivitaminski dodatak prehrani, moe pomoi u odravanju dobrog zdravlja, brzoj obnovi psihike i fizike energije za vrijeme rehabilitacije poslije bolesti, enama za vrijeme trudnoe i dojenja, kod obavljanja tekog tjelesnog i umnog rada te sportskih aktivnosti.
23
Kako kae dr. Saa Radi: Unato opravdanome znanstvenom kritikom sustavu, prema kojemu nema dovoljno pouzdanih dokaza o ljekovitom djelovanju peludi, narodna i ljekarnika iskustva stjecanja stoljeima ipak ne bi trebalo olako odbaciti. Uostalom, suvremeni istraivai danas esto dokau ono to su nai preci znali jo juer
24
DOBRA PELARSKA PRAKSA (DPP)

Zlatko Tomljanovi, dr.vet.med.
Hrvatska poljoprivredna komora e-mail: zlatko.tomljanovic@komora.hr DPP predstavlja temelj za odrivi razvoj pelarstva. To je skup pravila i uputa koje je potrebno potovati tijekom cjelokupnog proizvodnog procesa. Podrazumijeva vei stupanj savjesnosti i odgovornosti pelara putem samokontrole i sljedivosti u proizvodnji. Cilj je osigurati zdravstvenu ispravnost meda i drugih pelinjih proizvoda (odsutnost rezidua sredstava za zatitu biljaka, ostalih tetnih kemijskih tvari iz okolia i rezidua veterinarskih medicinskih proizvoda) te poboljati njihovu kvalitetu, uz istodobno odravanje dobrog zdravstvenog stanja pelinjih zajednica. Smjernice za Dobru pelarsku praksu napisao je Hrvatski pelarski savez (HPS), a odobrila Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH 1. sijenja 2010. Zato provoditi smjernice DPP-e? - Osigurava kvalitetu i zdravstvenu ispravnost meda - Poveava povjerenje potroaa - Potie produktivnost i tehnoloki razvoj u pelarstvu - Omoguuje pristup globalnom tritu - titi primarnog proizvoaa od moguih optubi Pelari koji se pridravaju smjernica DPP-e duni su voditi potrebnu evidenciju o svojim postupcima tijekom proizvodnog procesa i na zahtjev veterinarskog inspektora je, uredno popunjenu, predoiti. Meutim da bi se proizveo kvalitetan pelinji proizvod treba poznavati osnove tehnologije. Poznati njemaki sociolog Max Weber kazao je 1920. godine da bi svatko trebao razjasniti sam sebi to hoe, to moe i to mora initi u ivotu i da ono to ini neka ini s potpunom odgovornou. Naalost, Max Weber nije bio pelar, a ubrzo e doivjeti ivani slom. Meutim Weberova misao mi esto padne na pamet tijekom predavanja o Dobroj pelarskoj praksi (DPP) ili kad me pelaripozovu na pelinjake. Najvei broj pogreaka i zabludi u pelarstvu odnosi se tehnologiju pelarenja. Moramo biti svjesni da tehnologija pelarenja nije samo kako i kada prevjesiti okvire s leglom u medite prije glavne pae ve u sebi ukljuuje poznavanje biologije, fiziologije, patofiziologije i patologije pela. Takoer tehnologija ukljuuje poznavanje mehanizacije i transporta u pelarstvu, uzgoja matica, hranidbe pela te higijenskih postupaka kod vrcanja i daljnje obrade pelinjih proizvoda. 9. PELARSKI DANI 2012.
25
Tehnologija u pelarstvu ovisi o mnogo imbenika: lokaciji pelinjaka financijskoj moi pelara logistici tritu zdravlju pelara pelarevoj eni / pelarkinom muu... No, moramo biti iskreni i kazati da pelari (ne odnosi se samo na pelare iz RH) esto vole mistificirati pelarstvo. Oduvijek sam smatrao da pelarstvo nije transplantacija bubrega, slanje ljudi na Mars ili proizvodnja atomske bombe. Pelarstvo je dio poljoprivredno-stoarske proizvodnje sa svojim zakonitostima koje moramo potivati i veoma brzo moemo postati uspjeni pelari. Tehnologija i mehanizacija u pelarstvu! Bio bih najsretniji kada ne bi koristili te termine. Previe podsjeaju na vojnu, graevinsku ili pak strojarsku struku. Pele su sitni i njeni kukci i moda bi bilo bolje koristiti termin naini pelarenja. No, uvrijeeno je razgovarati o tehnologiji pelarenja pa bi bilo nepotrebno dalje ulaziti u semantike rasprave. Kada govorimo o tehnologiji pelarenja, moramo se upitati kako je definirati, kako je podijeliti odnosno kako je predoiti pelarima. Moramo voditi brigu da tehnologija nije ista u LR i A konicama ili pak DB konicama. Takoer, imamo velike geografske udaljenosti s razliitim paama u RH i blioj okolici. Zatim neki pelari sele konice, a neki pelare stacionarno. Pojedini pelari koriste matine reetke, drugi pak ne koriste. Neki pelare s LR konicom ,ali im je tehnologija istovjetna kao da rade s A konicom pa se postavlja pitanje zato se mue s LR? Vjerojatno nisu shvatili sve mogunosti LR konice. Posebna pria je kada stavljati pogae u proljee ili kako sprijeiti rojenje? Da li prevjeavati okvire ili primijeniti Deemareov nain suzbijanja rojenja? Da li unitavati matinjake ili koristiti Snelgrovu dasku ili rotirati nastavak i polunastavak (u nas kolokvijalno preveden kao Venerov sistem, iako je taj sistem ve dugo vremena poznat u Australiji)? Ne smijemo zaboraviti niti cijenu meda jer neki pelari mogu prodati svoju godinju proizvodnju po cijeni od 70-80 kuna po kilogramu ,a neki pelari su sretni ako izvuku 30 kuna po kilogramu meda. Logino je stoga zakljuiti koliko je teko pisati o tehnologiji pelarenja. Podjela tehnologije pelarenja: univerzalna (globalna) lokalna osobna
26
Univerzalna (globalna) tehnologija Svojstvena svim pelarima neovisno od geografske duine i irine gdje se nalaze pelinjaci. Podrazumijeva pripremu pelinjih zajednica za zimu( zamjena matica, hranidba/ispaa, zatita od bolesti) proljetni razvoj zajednica i spreavanje rojenja. Lokalna tehnologija Ovisi o regionalnim klimatskim i panim uvjetima. Svakako tu veliku ulogu imaju pelarske udruge ili savezi koje mogu artikulirati pelarsku problematiku i politiku. Osobna tehnologija Podrazumijeva osobnu angairanost svakog pelara i/ili njegove obitelji u pelarstvu. Loa pelarska praksa (LPP) Nastaje kao posljedica pelarevog neznanja, pretjerane samouvjerenosti, nedovoljne ljudske logistike, odnosno premalo vremena. esto predstavlja uzrok uginua pelinjih zajednica. Takoer moe utjecati na kvalitetu meda i/ili higijensku ispravnost pelinjih proizvoda. Primjeri LPP-a: poveanje broja pelinjih zajednica u kasno ljeto s prisilnim matinjacima nedovoljne koliine meda za zimnicu pelinjoj zajednici pretjerana tedljivost u ishrani pelinje zajednice ne slijede se upute proizvoaa lijekova prikrivanje uzroka uginua pelinje zajednice neredovita zamjena pelinje matice uzimljavanje slabih pelinjih zajednica razbacana oprema i pribor u pelinjaku loi higijenski uvjeti na pelinjaku i/ili u objektu za vrcanje, obradu i punjenje pelinjih proizvoda 9. PELARSKI DANI 2012.
PREPORUKA: Savjetovati pelarima da izbjegavaju provoenje LPP-a.
27
Sjetva tretiranog sjemena pneumatskim sijaicama s podtlakom

Ivica Prpi, dipl.ing.agr.
Hrvatska poljoprivredna komora, Javna poljoprivredna savjetodavna sluba e-mail: ivica.prpic@komora.hr Pele su privuene usjevima prisustvom nektara i peluda kao znaajnog izvora hrane. Posljedica ove interakcije je dragocjena funkcija opraivanja za veinu usjeva. U proivodnji 39 od 57 glavnih usjeva irom svijeta urod se znaajno poveava opraivanjem pela. Pesticidi su prema mnogim autorima navedeni kao jedan od glavnih razloga pomora pela, ali samo je nekolicina istraivanja pronalo vrste dokaze o njihovoj direktnoj povezanosti. Osobito zanimanje javnosti za ovu problematiku poinje incidentom u Oberrheingraben-u, u Njemakoj, uginuem pela u dolini Rajne, sa tipinim simptomima akutnog trovanja (bez detekcije bolesti ili napada parazita). Gubici 700 pelara iznosili su oko 11. 500 konica; to je bio znak za uzbunu. Analizom je dokazano da je uzrok trovanja pela estice sredstva za tretiranje sjemena noene vjetrom prilikom sjetve kukuruza sijaicama koje rade na principu podtlaka. Dokazano je da se ne adekvatnom manipulacijom i sjetvom loe tretiranog sjemena poveava broj slobodno lebdeih estica pesticida. Zrak koji izlazi iz turbine velikom brzinom kod sijaice sa podtlakom nosi sobom kontaminirane estice, koje odnoene vjetrom, nekontrolirano zavravaju u atmosferi. Prijavljeni icidenti pomora pela vezani su uobiajeno uz razliite stupnjeve tete, ali vrlo rijetko uz gubitak cijelih drutava (prema nekim istraivanjima). Najei uzrok pomora je nepravilna upotreba sredstava za zatitu bilja (SZB), odnosno ne educiranost korisnika kao i neispravni strojevi za primjenu SZB (prskalice i rasprivai), uz vrlo lou komunikaciju sa pelarima. Mnogi sluajevi trovanja pela prijavljeni su u raznim zemljama. Jedan od uzroka pomora pela su i slobodno lebdee estice SZB koje se nalaze u zraku prilikom sjetve tretiranim sjemenom, a rezultat su nekvalitetne dorade sjemena kao i primjena sijaica sa podtlakom Slika 1. Primjer sjetve neadaptiranom koja pri sjetvi takovim sjemenom sijaicom: ute strelice pokazuju nekontrolirano izbacuje estice u bo ni izlaz zraka koji sobom nosi atmosferu, gdje SZB dolaze direktno estice pesticida. u kontakt sa pelama. Nakon incidenta
28
trovanja pela 2008. godine, proizvoai SZB su pristupili rjeavanju ovog problema, kroz nadzor procesa proizvodnje (od nanoenja pesticida na sjeme, do sjetve tretiranog sjemena). U nekim dravama EU (Njemaka, Francuska, Austrija, vicarska, Slovenija) ve je usvojen zakon o obveznoj prilagodbi podtlanih pneumatskih sijaica za sjetvu tretiranog sjemena. Tvrtke Amazone i Kverneland ve rade nadogradnje na svojim sijaicama. U Hrvatskoj je proteklih godina odrano nekoliko radionica vezanih uz modifikaciju sijaica, u iju adaptaciju se ukljuio i na osjeki OLT ija suradnja je hvale vrijedna. Tehnika rjeenja nadogradnje pnematskih sijaica pokazala su pozitivne rezultate irom Europe, i svojom jednostavnou i ne prevelikom cijenom adaptacije trebala bi biti dobar motiv vee primjene adaptiranih sijaica na naim oranicama, na zajedniko zadovoljstvo svih poljoprivrednih proizvoaa, ali i pelara. to se postie nadogradnjom podtlanih sijaica: - Smanjena mogunost odnoenja slobodno- lebdeih estica SZB; - Smanjena izloenost rukovatelja SZB; - Smanjena mogunost trovanja pela i drugih kukaca; - Smanjen tetan utjecaj SZB na ljude i okoli; - Smanjena razina buke sijaice. Kako smanjiti tetan utjecaj na pele i okoli pri sjetvi s tretiranim sjemenom: - Upotrebljavati sjeme visoke kvalitete (bez vika praine); - Ne tretirati ve tretirano sjeme; - Ne ostavljati u polju prazne vree, ambalau od sjemena; - Izbjegavati unoenje praine iz ambalae u sijaicu; - Pridravati se sjetvene norme; - Izbjegavati sjetvu pri vjetrovitom vremenu; - Biti svjestan vremena cvatnje usjeva, korova i drugog bilja u okolini; - Kooperacijom i suradnjom sa susjednim poljoprivrednicima i pelarima umnogome moemo pomoi zatiti pela i okolia openito (na to nas obvezuje i zakon). Pri vjetrovitom vremenu izbjegavati sjetvu pneumastkim sijaicama s podtlakom radi poveane opasnosti od odnoenja SZB na susjedne parcele (brzina vjetra vea od 5 m/s). Princip rada nadogradnje na sjaice s podtlakom: Cijevima veeg promjera smanjuje se brzina strujanja zraka iz turbine sijaice, te se usmjerava prema tlu, pri emu se znaajno smanjuje mogunost odnoenja
29
estica pesticida vjetrom. Edukacijom poljoprivrednika o tehnikim sustavima u poljoprivredi (prvenstveno strojevima za primjenu SZB i pneumatskim sijaicama) i njihovim pravilnim koritenjem znaajno emo umanjiti tetan utjecaj SZB na okoli.
Slika 2. Sjetva sijaicom sa nadogradnjom (foto. D. Olivitz)
Slika 3. Detalj cijevi usmjerene prema tlu gdje se deponiraju estice pesticida (foto. D. Olivitz)
30
NOZEMOZA I ASKOSFEROZA PELA - klinika slika i saniranje zaraenih zajednica

Zoran Stanimirovi*, Jevrosima Stevanovi, Marijana Stanimirovi**
*Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu, ** Resinex-FAC, Beograd NOZEMOZTOZIS, RODA Nosema BOLEST UZROKOVANA MIKROSPORIDIJAMA
Uzronik nozemoze je parazitska gljivica, mikrosporidija, Nosema apis (slika 1), za koju se smatra da ivi zajedno sa svojim domainom pelama oko 60 miliona godina. Nosema apis prolazi u svom razvoju kroz nekoliko razvojnih stupnjeva (spora, planont, meront, sporonti, sporoblasti). Razvoj parazita i formiranje spora ovisi o temperaturi. Najpovoljnija temperatura za razvoj parazita je izmeu 30 i 34C. Nosema apis razvija se iskljuivo u stanicama epitela srednjeg crijeva odraslih pela, to potvruju Mlaan i sur. (2000) u svojim ispitivanjima: medne voljke, srednjeg crijeva, tankog crijeva, Malpigijevih cjevice, rektuma i Slika 1. Spore gljivice Nosema apis rektalnih papila. Infekcija nije samo tkivno, ve i stanino specifina. In vitro je ustanovljeno da spore N. apis u mrtvim pelama dranim na 4C i pri 90% - 100% relativne vlanosti zadravaju svoju infektivnost najmanje 81 dan, dok spore N. apis u vodi ili osuene u posudi ostaju infektivne i nakon 93 dana. Izuzetno je vano uzimanje adekvatnih uzoraka pela za laboratorijsku dijagnostiku, nakon to se klinikim pregledom moe postaviti iskljuivo sumnja na nozemozu. Za dijagnozu kod prirodne infekcije najbolje uzorke predstavljaju pele sa leta konice i sa vrha nastavka. Najpogodnije vrijeme za dokazivanje spora N. apis u pelinjim drutvima je poetak aktivne sezone nakon zime. Za vrijeme ljetnih mjeseci teko je nai spore kod pela. Mali porast broja inficiranih pela moe se nai u jesen. Kada se govori o irenju nozemoze razlikujemo irenje bolesti u konici, izmeu pelinjih zajednica i izmeu pelinjaka. U svakom sluaju pele radilice predstavljaju najznaajniji vektor u irenju nozemoze.
31
Inficirane pele ive krae u odnosu na neinficirane, jer infekcija smanjuje duinu ivota pela izmeu 25% - 58%. Pored skraenja ivota pela, posljedice su zamjena oboljelih matica (uklupavanje), kasniji izlazak mladih radilica na orijentacijske letove, slabiji ili potpuni izostanak unosa nektara i peludi, iscrpljenost pela i gubitak zajednice. Poznato je da jedan od klinikih simptoma mogu biti sae, okviri, leto i zidovi konice uprljani fecesom bolesnih pela (slika 2A i 2B), veliki broj uginulih pela na podnici konica, kao i smrad pri otvaranju konice (slika 2B).
B Slika 2. Kliniki znaci nosemoze:

A. Okvir sa medom uprljan fecesom bolesnih pela, B. Leto i prednja strana konice uprljani fecesom bolesnih pela radilica
Promjena boje srednjeg crijeva takoer je mogui kliniki simptom (slika 3). Kod pela zaraenih nozemozom srednje crijevo je esto oteeno i mlijene boje, a kasnije postaje kreno bijelo i smanjuje se na normalnu veliinu. Do promjena boje srednjeg crijeva ne dolazi odmah nakon infekcije, ve nakon nekoliko dana, tj. kliniki simptomi su uoljivi tek nakon 21. dana starosti pela. Mjere prevencije i zatite. Odabir dobre lokacije za smjetaj pelinjaka, rad sa jakim zajednicama, pristupanost svee pitke vode, kao i pravovremena dijagnostika koja upuuje na dalje mjere, predstavljaju osnovu u prevenciji nozemoze. No, na alost, u praksi to esto nije prisutno. To je jedan od razloga zbog ega se javlja visok postotak nozemozom zaraenih pela u pojedinim regijama Srbije (Mlaan i sar., 1990; Stanimirovi i sar 2008; Stevanovi i sar. 2011). Komparativna laboratorijska i terenska ispitivanja lijekova za nozemozu (Furgala i Boch, 1970) pokazala su da Fumidil B smanjuje infekciju N. apis bez tetnih posljedica po pele, dok su preparati Humatin i Nosemack neznatno smanjivali infekciju, s tim da je Nosemack bio i izrazito toksian. Van Steenkiste i Jacobs (1980) nakon komparativnog ispitivanja preparata Fumidil B, Chinosol i Urotropin donose nam rezulate koji pokazuju da jedino Fumidil B pokazuje povoljan uinak na pele inficirane sa N. apis. U paralelnom ispitivanju Fumagilina i Enteroseptola, Fumagilin je pokazao snano djelovanje na parazite, dok se to za Enteroseptol ne moe rei (Sugden i Furgala, 1979).
32
C Slika 3. Klinike promjene na srednjem crijevu (promjena boje: A i B) i crijevnom epitelu (C), pela radilica inficirana sa Nosema apis.
B Treba istai da su ispitivanja Mlaana (1990), ukazala na injenicu da je uinak Fumagilina dobar samo tijekom njegove primjene, da prekida infekciju i doprinosi oporavku tretirane zajednice, ali nakon prestanka njegove upotrebe stanje u pelinjoj zajednici se drastino pogorava, jer dolazi do intezivnije infekcije i brzog propadanja zajednice, ak tijekom sezone ili najkasnije do poetka studenog. Prvobitno se mislilo da je to posljedica iscrpljenosti pelinje zajednice kroninom infekcijom sa N. apis, ali najnoviji nalazi govore da je zapravo rije o propadanju zajednica zbog dodatne infekcije pelinje zajednice novom vrstom mikrosporidije roda Nosema, tj. zbog infekcije sa vrstom Nosema ceranae (Stanimirovi i sur. 2008). Takoer, treba istaknuti kako mnogi lijekovi predstavljaju potencijalnu opasnost kako za pele tako i za ovjeka, pa se, zadnjih godina spominje i mogu negativan utjecaj fumagilina (Stanimirovi i sur., 2007; Stevanovi i sur., 2008). Nozemoza moe biti uzrokovana, kao to je ve spomenuto, jo jednom vrstom mikrosporidija pod nazivom Nosema ceranae (slika 4.), koja je otkrivena na pelinjacima u panjolskoj, Francuskoj, Austriji, Njemakoj i Italiji. Nalazi Klee i sur. (2007) ukazuju na prisutnost ovog uzronika nozemoze pela i na pelinjacima junomoravskog podruja Srbije, to potvruju i opsenija istraivanja u Srbiji koja sprovode Zoran Stanimirovi i suradnici (2009). Stevanovi i sur. (2011) ne samo da potvruju prisustvo N. ceranae na pelinjacima bivih jugoslovenskih republika, ve ukazuje i na njenu predominaciju. Meutim, postoje miljenja da pojava N. cerena, nije nikakva novost, te da ona postoji sve vrijeme u pelinjim zajednicama evropske medonosne pele, ali da je ona dola do izraaja onog trenutka kada je intezivnim pelarenjem naruen autohtoni ivotni ambijent pela, a neprimjerenom
33
upotrebom fumagilina uniten njen konkurent N. apis, pa je nova vrsta N. ceranae zauzela upranjenu ekoloku niu (Cox-Foster i sur., 2007).
C Slika 4. Spore Nosema:

A. (Nosema ceranae); B. (Nosema apis); C. Mikrografija sa sporama meovite infekcije
Nosema ceranae izaziva do sada nezabiljeene i neopisane simptome u pelinjim zajednicama, koji se razlikuju od onih kod klasine nozemoze. Najugroeniji dio pelinje zajednice su radilice i to u vrijeme intenzivne aktivnosti. Oboljele pele stradaju napolju, daleko od konice. To dovodi do progresivnog pustoenja konica, a 4,7 x 2,7 m5,7 5,7 x 3,5 m da se i ne primijete uginule pele, to bi uzrokovalo manji prinos nektara i peludi i za posljedicu imalo potpuno nestajanje zajednica zbog nestanka radilica i nedostatka hrane. Kao i kod obine nozemoze, spore Nosema ceranae imaju sposobnost opstanka u duem vremenskom razdoblju u vanjskoj sredini, to doprinosi brzom irenju zaraze. Utvreno je da su u najvie pogoenim regijama ponovne infekcije vrlo uestale i javljaju se u vremenskom intervalu izmeu dva do etiri, najvie est mjeseci. Uoeno je postojanje veze izmeu N. ceranae i kolapsa pelinjih zajednicaCCD. Tim istraivaa iz panjolske (Martin-Hernandez i sur.., 2007; Higes i sur., 2008, 2009), opisuje kolaps pelinjih zajednice (CCD) kao pojavu u kojoj: JAKA DRUTVA NEOBJANJIVO, ODJEDNOM OSLABE I NAJEE UGINU, BEZ IKAKVIH EVIDENTNIH ZNAKOVA BOLESTI. panjolski istraivai postavljaju hipotezu da je: IZNENADNO SLABLJENJE I UGINUE JAKIH
34
DRUTAVA samo vrh ledenog brijega, odnosno FINALNA FAZA DUGOG PROCESA, tj. KRONINE INFEKCIJE nekim patogenom (tihim ubojicom). Oni su najprije pretpostavili da je N. ceranae uzrok ovom problem (zbog istovremene pojave velikih gubitaka u pelarstvu i otkria N. ceranae u europskim pelama), a zatim retrospektivnom analizom postojeeg stanja u panjolskoj ukazali na direktnu vezu izmeu N. ceranae i CCD-a. Higes i sur., 2008. godine eksperimentalno na pelinjacima dokazuju da N. ceranae moe izazvati CCD, jer u analiziranim drutvima, osim N. ceranae nije bilo drugih uzronika bolesti pela i pelinjeg legla, ak ni Izraelskog virusa akutne paralize (IAPV), nije bilo pesticida u uzorcima pela, medu i peludi, bilo je dovoljno rezervi raznovrsnog peluda (od 20 razliitih biljaka) i nije bilo suncokreta ni kukuruza u blizini konica (koji mogu biti uzrok slabljenja zajednica). U ivotnom ciklusu N. ceranae u pelinjoj zajednici postoje etiri faze koje traju ukupno oko dvije godine: asimptomatska faza, faza zamjene, faza oporavka i depopulacijska faza (slika 5.). U asimptomatskom razdoblju matica non-stop polae jaja s namjerom da nadoknadi gubitke pela i zato znaci bolesti nisu vidljivi. Higes sur., (2008). Iznenadnu pojavu kolapsa, odnosno, odsustvo bilo kakvih simptoma, objanjavaju dugim inkubacionim asimptomatskim razdobljem koji prethodi kolapsu. U tom razdoblju nema klinikih znakova koji su opisani za N. apis (puzee pele u okolici konice, proljev, zamjena matice i sl.), a kao razlog navode da pele izletnice, koje su jako inficirane N. ceranae, toliko su oslabljene da se ne mogu vratiti u konicu, nego uginu daleko od konice, naene su na cvjetovima i to sa 21.000.000 spora/peli. Ovakvo ponaanje je poznato kao suicidno ponaanje u cilju uklanjanja patogena iz zajednice (Kralj i Fuchs, 2009). Poto veliki broj izletnica ugine, njihov broj se mora kompenzirati i zato dolazi do prijevremene transformacije njegovateljica u izletnice. Matica non-stop polae jaja i nadoknauje gubitke pela i zato znaci bolesti nisu vidljivi. Znai, u asimptomatskom razdobljuse dogaaju burne promjene u cilju spaavanja zajednica, ali takvo stanje se ne moe dugo odrati i te kompenzacije traju samo dok matica ne izgubi bitku (kolaps). Znaci bolesti postaju vidljivi u trenutku kada maticagubi bitku, odnosno, kada vie ne moe nadoknaivati gubitke i sve to djeluje kao IZNENADNI kolaps. Meutim, neki autori kao van Engelsdorp i sur. (2009) negiraju postojanje veze Nosema. ceranae i CCD-a, istiui da CCD nastaje kao rezultat interakcije djelovanja patogena i drugih stresnih imbenika, kao i da nijedan imbenik pojedinano (zaraenost nekim patogenom, prisutnost pesticida) nije bio izraen u dovoljnoj mjeri da bi zakljuili da je ba on uzronik CCD. Razlike u miljenjima izmeu Higesa i sur. (2008) sa jedne strane i van Engelsdropa i sur. (2009) sa druge strane, su posljedica promatranja ovog problema u razliitim klimatskim uslovima, jer i jedno i drugo stanovite su prihvatljivi samo za date autohtone uvjete ispitivanja, tj. suhe i jako tople do arke klime u panjolskoj (Higes), odnosno, umjerenije i mnogo vlanije klime podruja Sjeverne Amerike gdje je istraivanja sprovodio tim van Engelsdropa.
35
Slika 5. Faze prirodne infekcije N. ceranae u pelinjim zajednicama prema Higesu i sur. (2008). N. ceranae ima drugaiji epidemioloki obrazac i patogeni potencijal u usporedbi sa N. apis. Bolest koju izaziva N. ceranae nedavno je oznaena kao Nozemoza tipa C (COLOSS, 2009) Karakteristike nozemoze tipa C: - detekcija uzronika (N. ceranae) tijekom itave godine (odsutnost sezonalnosti), - kontinuirano ugibanjenje jako inficiranih pela (uglavnom izletnica) sa oiglednim posljedicama, 9. PELARSKI DANI 2012. - depopulacija drutva i smanjena produktivnost, - odsustvo klinikih simptoma pre uginua (to se objanjava dugim inkubacijskim periodom). Odsustvo klinikih simptomakod nozemoze tipa C ?! Simptomi, ali ih pelari obino previde, a to su: - Rastresito klupko i poviena temperatura na periferiji klupka, - Vea potronja hrane i izlazak pela iz konice i po hladnom i loem vremenu, - Proteinska glad pela,
36
- Dui period razvia legla tijekom pripremnog razdoblja prije glavne pae - Poremeen odnos povrine legla i pela njegovateljica tokom sezone u korist povrine legla (nema dovoljno njegovateljica), - Smanjena proizvodnja meda i drugih pelinjih proizvoda tijekom aktivne sezone, - Inficirana drutva postaju vidno oslabljena i sa smanjenim odraslih pela i doive kolaps za 1,5 do 2 godine Postoje dva razliita mehanizma kolapsa pelinjih zajednica: U sluajevima kada se kolaps desio tijekom zimskih mjeseci, vie od 50% uginulih pela unutar konice bilo je inficirano. Prosjean broj spora u tim pelama bio je uvijek vei od 10 miliona, a i matica je bila, takoer, inficirana (ukoliko je naena u konici). Meutim, kada se kolaps dogodio u tijekom ranog proljea, postotak inficiranih pela bio je nii, kao i prosjean broj spora po peli, dok matica obino nije bila inficirana. Razlog tome je to veliki broj novoizleenih pela smanjuje vrijednost parametara infekcije (razblaenje) i odlae inficiranje matice (Higes i sur., 2009, 2010). Novija ispitivanja pokazuju da postoje znaajne izmeu ove dvije vrste u stupnju iskoritavanja domaina i u genskom odgovoru domaina Na osnovu analize genomske sekvence, utvreno je da N. ceranae ima ekstremni oblik parazitizma meu mikrosporidijama (Cornman i sur. 2009). Naime, za razliku od svih ostalih mikrosporidija, kod N. ceranae i Encephalitozoon cuniculi vei dio genoma je zaduen za rast, a manji dio za transport i odgovor na kemijske stimuluse. Zbog toga N. ceranae vie iskoritava pele nego N. apis, odnosno N. ceranae ima vee energetske zahtjeve i vie iscrpljuje domaina (energetski stres), te u veoj mjeri poveana glad inficiranih pela (izletnica) i one bre ugibaju nego u sluaju infekcije sa N. apis (Mayack i Naug, 2009). U najnovijem radu Antunez i sur. (2009) pokazano je da N. ceranae za razliku od N. apis, SMANJUJE IMUNI ODGOVOR PELE, to dovodi do vee osjetljivosti na bolesti i breg starenja. Nakon infekcije sa N. apis, dolazi do brze aktivacije imunog sistema, tj. poveanja ekspresije gena za antimikrobne peptide: abaecin, denfesin ihymenoptaecin (inioce humoralnog imuniteta). Meutim, to se ne deava u sluaju infekcije N. ceranae, a nakon sedam dana posle infekcije uoava se ak znaajno smanjenje imunog odgovora pela (slika 6). Nosema ceranae, osim direktnog djelovanja na epitel srednjeg crijeva pele, stvaranjem ireverzibilnih lezija i naruavanjem fizike odbrane od virusa (Higes i sur., 2007; 2008;2009) ima i indirektno negativno dejstvo jer naruava humoralnu odbranu domaina. Posledica toga je olakana invazija creva virusima, kao i replikacija virusa koji su do tada bili u latentnom stanju(virus deformacije krila, Kamir virus, virus crnih matinjaka, virus hronine paralize pela). Obzirom da i Varroa smanjuje imuni odgovor pela (Gregory i sur, 2005; Yang and Cox-Foster, 2005), simultana infekcija sa oba patogena moe biti fatalna za pelinje drutvo, (Antunez i sur., 2009). 9. PELARSKI DANI 2012.
37
Slika 6. Uinak infekcije N.apis i N. ceranae na ekspresiju gena koji kodiraju antibakterijske proteine (abaecin, defensin i hymenoptecin). Razlike u otpornosti spora N. ceranaei N. apis - Otkrie da N. ceranae dominira u toplijim regionima, dok N. apis preovlauje u hladnijim regionima, kako u Americi (Williams i sur., 2008), tako i u Evropi (Fries and Forsgren, 2009; Fries, 2010) moe se objasniti boljom adaptiranou spora N. ceranae na visoke temperature i isuivanje, odnosno boljom adaptiranou, spora N. apis na niske temperature. Spore N. ceranaese se potpuno unitavaju samo autoklaviranjem u periodu od 30 min. Temperature od 35C i 60C, bez obzira na duinu tretmana, ne smanjuju preivljavanje spora N. ceranae. Tako na 60C poslije est sati tretmana, ak je 90% spora sauvalo ivotne sposobnosti (vijabilnost), dok spore N. apis za samo 15 min na 60C potpuno izgube vijabilnost. Temperatura od 60C je uobiajena temperatura koja se koristi u sunanim topionicima voska za uklanjanje voska iz starih okvira. Ti okviri, kao i pretopljeni vosak, ponovo se koriste i mogu biti izvor infekcije N. ceranae za nove zajednice. Temperatura od 35C, je normalna temperatura u konici neophodna za metamorfozu pela i spore obe vrste Nosema adaptirane su na tu temperaturu, te ne gube vijabililnost (Fenoy i sur., 2009). Spore N. apis su neusporedivo bolje adaptirana niske temperature jer: nakon zamrzavanja tijekom jednog tjedna na -18C, 100% spora N. apis preivi, a samo 17% spora N. ceranae ouva vijabilnost. Kako su spore N. ceranae osjetljive na zamrzavanje, skladitenjem voska u zamrzivau na -18C znatno se smanjuje mogunost prenoenja infekcije.
38
Razlike u otpornosti spora izmeu N. ceranae i N. apis neophodno je uzeti u obzir prilikom koncipiranja mjera borbe protiv nozeme, propisivanja mjera dezinfekcije terenske pelarske opreme i pribora, kao i laboratorijske opreme, optimizacije metoda konzervacije spora u laboratoriji i standardizacije laboratorijskih protokola (Fenoy i sur., 2009). Svi navedeni nalazi kao i nalazi Antunez-a i sur. (2009) potvruju nau pretpostavku da su navodi Higesa i sur, kao i van Engelsdropa i sur., apsolutno ispravni, ali primjenljivi u razliitim klimatskim podrujima, s obzirom da tip infekcije i interakcija parazit-domain ovisi od klimatskih uvjeta. Problemi dijagnosticiranja su do skora bili jako aktualni, ali zahvaljujui molekularno-genetikim metodama mogue je vrlo sigurno utvrditi koji je uzronik nozemoze, Nosema apis ili Nosema cerenae. Ovakve analize se rade i u laboratoriju Katedre za biologiju Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu. Pri tome uzorak za ovaj tip analiza je minimum 60 ivih pela po konici, uzetih sa leta ili vrha nastavka (korpusa), spakiranih u papirnati fiek i smrznuti, pa nakon smrzavanja dostavljeni u laboratoriju na pregled. Terapija - Lijeenje bi, prema preporukama evropskih strunjaka, moralo biti propraeno detaljnom dezinfekcijom kompletne opreme i konica, upotrebom toplote i octene kiseline. Fumagilin je efikasan protiv obe vrste N. apis/N. ceranae, mada privremeno jer posle est mjeseci dolazi do reinfekcije (slika 7.), ali se irom EU trenutno njegova upotreba za ove svrhe ne preporuuje, zbog citotoksinih, genotoksinih i klastogenih efekata (Stanimirovi i sur. 2006, 2007; Stevanovi i sur., 2006, 2008) i zbog toga to nije definiran minimalni rezidualni limit u medu (MRL). Meutim, preporuuju se alternativna sredstva, uglavnom na bazi biljnih ekstrakata, iju je efikasnost potrebno potvrditi na pelinjacima. Od tih tretmana naroito se preporuuje upotreba: Protofila (Chioveanu i sur., 2004), Vita Feed Gold-a (Costa i sur., 2009), Api-Herb (Nanetti, 2009; Giacomelli i sur., 2009), Nonosz-a (Bekesi i sur., 2009) Nozevit-a (Tlak Gajger i sur., 2009). Testirana je i uinkovitost etiri prirodne tvari za suzbijanje N. ceranae (Maistrello i sur. 2008): - Timol (sastojak eterinog ulja biljke Thymus vulgaris), - Vetiver (eterino ulje biljke Vetiveria zizanioides) - Lizozim (enzim sa antibakterijskim i antiviralnim svojstvima) - Resveratrol (proizvod koji biljke oslobaaju kao odgovorna infekcije bakterijama i gljivicama; posjeduje antikancerozne i antiinflamatorne uinke). Timol je neusporedivo vie od ostalih testiranih tvari smanjio nivo infekcije. Smatra se da timol spreava razvoj parazita tako to prodire u unutranjost spore, razara plazma membranu i spreava klijanje same spore (mada su potrebna daljnja prouavanja za potvrdu ovog pretpostavljenog mehanizma). Najvaniji uinak
39
Resveratrola ogleda se u tome da je znatno produio ivotni vijek pela, to moe biti nezavisno od njegovog efekta na razvoj N. ceranae, jer je to moda posljedica antioksidativnih svojstava resveratrola. Timol i resveratrol su pokazali pozitivne uinke, te je zakljueno je da ove dvije supstance mogu da se koriste u alternativnim strategijama kontrole nozemoze, bez rizika po med i konzumente meda.
Slika 7. Rezultati ispitivanja tretmana Fumagilinom (Higes i sur., 2008) Takoer, se savjetuje i primjena opih pelarskih postupaka u cilju prevencije bolesti i kontroli nozemoze (Korpela, 2009; Kryeger, 2009), kao to su: 1. Dranje jakih pelinjih zajednica sa uravnoteenom strukturom svih kasta kunih pela, to je tim prije znaajno, jer podrazumijeva i prisustvo 1/6 sanitarnih pela koje su sa izraenim higijenskim ponaanjem i sposobne su da prepoznaju i otklone uzronike bolesti u leglu. 2. Uzgoj drutava sa mladom i zdravom maticom i pravovremena zamjena stare matice. 3. Opskrba pelinje zajednice sa dovoljnom koliinom kvalitetne i zdrave hrane, tj perge i meda (perge 2 okvira po LR nastavku i ne manje od 20 kg meda po zazimljenoj zajednici). 4. Izbjegavanje pretjerane upotrebe eera, jer da pelama treba eer saharoza, one bi ga unosile u konicu, a ne bi donosile nektar koji je mnogo vie od obinog eera saharoze.
40
5. Osiguravanje dobrih higijensko sanitarnih uvjeta na pelinjaku, (zamjena saa, higijensko rukovanje zajednicama). 6. Osiguravanje dovoljne koliine iste i protone vode za napajanje pele tijekom cijele godine i 7. Oduzimanje medljike iz konice prije zazimljavanja, ako su je pele unijele, odnosno, njenom zamjenom sa kvalitetnim medom KRENO LEGLO-ASKOSFEROZA Bolest pelinjeg legla izazvana gljivicom Ascosphaera apis, a javlja se i u radilikom i trutovskom leglu. Pored postojanja Ascosphaerae apis, za izbijanje bolesti potrebno je prisustvo nepovoljnih uslova za razvoj liinki, kao to su hladnoa, poveana vlanost, nedostatak hrane, nekontrolirana upotreba antibiotika i akaricida, masovna primjena pesticida i sve vee zagaenje ivotne sredine. Sve ovo pogoduje brzom razvoju gljivica koje liinku u rekordnom vremenu obaviju hifama, uzrokujui njeno brzo uginue. Bolest napada liinke u treem-etvrtom danu ivota, a u konicu je unose pele sa tek sakupljenim peludom i nektarom. Smrt liinki nastupa neposredno pred ili poslije poklapanja stanica saa. Simptomi na liinkama u leglu (slika 8). U poetku infekcije liinke su najprije blijedo-ukaste boje, meke, glatke, promjenljivog oblika, a zatim imaju svjetlo-utu boju. Kasnije su hrapave, na dodir se osjea konzistencija koe i mogu biti krte i lomljive. Oko njih se stvara bijeli micelijski omota koji se naglo uveava, potpuno ih obavije da bi na kraju cijeli prazan prostor u stanici saa legla bio ispunjen micelijom. Micelij tijesno prianja na zadnji dio tijela liinke, dok glava obino ostaje slobodna, suha i ima izgled dugmeta. U kasnijem stupnju infekcije, stare mumificirane liinke se smanjuju zbog dehidratacije i izgledaju kao da su pokrivene kreom otuda i naziv KRENO LEGLO. Liinke na kasnijem stupnju infekcije imaju prljavo tamno-zelenu boju. 9. PELARSKI DANI 2012.
Slika 8. Simptomi na liinkama u leglu:

A. Poetni stupanj infekcije, linke blijedo-ukaste boje, B. Odmakli stupanj infekcije, liinke prljavo tamno-zelene.
Simptomi na okviru saa sa leglom (slika 9.). Mlade inficirane liinke koje na prvi pogled jo izgledaju zdrave, obino se nalaze ratrkane meu zdravim leglom, dok se starije, ve mumificirane liinke, nalaze u poklopljenim stanicama
41
ili nekad u stanicama koje su pele otvorile. Poklopci stanica su uglavnom normalnog izgleda ili mogu biti posuti pjegama ili blago ugnuti. Na uzdunom presjeku kroz sae sa poklopljenim leglom mumificirane liinke lako ispadaju iz stanica saa. Kada micelij gljivice proe kroz poklopce elija i prekrije vanjsku stranu poklopaca, zatvoreno leglo ima izgled kao da je posuto branom, kreom ili sivkastom prainom. Na podnici se uoavaju izbaene mumificirane liinki koje podsjeaju na ptiji izmet.
Slika 9. Simptomi na okviru saa sa leglom:

A. Okvir saa sa ratrkanim zaraenim liinkama meu zdravim leglom. B. Mumificirane liinke na podnici konice.
Dijagnostika. Na osnovu klinike slike, vremena pojavljivanja i injenice da odrasle pele radilice nisu bolesne, treba posumnjati na kreno leglo. Tona dijagnoza se postavlja u laboratoriji mikroskopskim pregledom mumificiranih liinki (slika 8) ili izolovanjem Ascosphaera apis na umjetnim hranljivim podlogama. Materijal za laboratorijsku dijagnostiku je okvir saa sa mumificiranim trutovskim ili radilikim leglom ili isjeak legla dimenzija 10 x 10-14 cm. Svaki uzorak se posebno pakira u kartonsku kutiju. Terapija. Kreno leglo se veoma teko suzbija. Zato je izuzetno vano uoiti prisustvo Ascosphaera apis u samom poetku infekcije pelinjeg legla, kada je zahvaen mali dio pelinjeg drutva. Mjere za suzbijanje ove bolesti su najefikasnije u periodu ranog razvitka gljivice Ascosphaera apis, prije nego to se obavi sporulacija. Meutim, bolest se najbolje suzbija biolokim mjerama, tj.
42
dranjem jakih pelinjih zajednica, suavanjem plodita, utopljavanjem konica, prehranjivanjem pela i zamjenom matice. Napadnuta pelinja drutva treba trokratno u razmaku od 2 dana prihranjivati eerno-mednim sirupom uz dodatak vitamina C. U koliinama od 250 ml. Na ovaj nain se potie nagon pela za uklanjanjem uginulih liinki i poveava rezistentnost liinki na Ascosphaera apis. U sluaju benignog toka bolesti dovoljno je da se okviri sa bolesnim leglom izvade iz konice, a pelinja zajednica dovede u dobro bioloko uzgojno stanje (jake zajednice, suhe konice, preseljavanje pela sa leglom Slika 10. Mumificirane liinke koje se na suh i osunan teren). U teim pregledaju pri laboratorijskoj analizi sluajevima infekcije neophodno je zamijeniti maticu, pele prenijeti u novu konicu, a staru konicu temeljno oistiti i dezinficirati plamenom. Sae sa bolesnim leglom spaliti ili pretopiti, a takoer spaliti i sve otpatke iz konice. U cilju poticanja higijenskog ponaanja preporuuje se posipanje eerom u prahu.
43
44
POPIS UZGAJIVAA MATICA ZA 2010.GODINU Redni Ime i prezime Mjesto Telefon broj uzgajivaa 1 AGELI NIKOLA VRBANJA 032 863 291 2 BELOEVI VLADO KRAPINA 049 372 048 3 BILEK VLADIMIR DARUVAR 043 332 090 4 CRNKOVI ZDENKO ZAGREB 01 6677 978 5 OVI IVAN MIKO GATA 021 860 519 6 DOMINI NENAD DUBROVAN 049 556 132 7 GAKOVI MILORAD VUKOVAR 032 430 004 8 GRBI BORISLAV VUKOVAR 032 444 283 9 GRGURI IVICA V.SVINJIKO 044 715 113 10 JAIMOVI MILAN METKOVI 020 682 358 11 JUREA DRAGUTIN KR. TOPLICE 049 232 956 12 KASTMILER VIKTOR SISAK 044 520 092 13 KOBRA MIROSLAV GRUBINO POLJE 043 485 214 14 KOLER IVO BJELOVAR 043 211 730 15 KORA SMILJAN VARADIN 042 212 894 16 KOVAI BRANKA DARDA 031 741 737 17 KOVCA BRANIMIR ZAGREB 01 6672 935 18 KRI JOSIP ZAGREB 01 2983 333 19 LEGAT IVAN KARLOVAC 047 611 084 20 MARKOVI ZLATKO OSIJEK 031 304 102 21 OBAD VLADO BJELOVAR 043 264 974 22 PAJNI ZVONIMIR BILJE 031 353 948 23 PAVLOVI IVAN SISAK 044 741 694 24 PINTARI PETAR VIROVITICA 033 727 335 25 SMII STJEPAN KUMROVEC 049 553 263 26 VILJEVAC IVICA DERVIAGA 034 249 330 27 VUJNOVAC NIKOLA VARADIN 042 312 007 28 PEMPER ZLATKO LEVINOVAC 033 777 153 29 VREK STJEPAN KASTAV 051 691 378 Uzgajivai u pokusnoj proizvodnji matica za 2010. godinu: 30 HUNDRI ELJKO ZAGREB 31 KRI MARKO ZAGREB
Mobitel 098 186 7504 098 9778 508 091 6677 978 091 5436 624 098 889 347 098 9628 636 098 270 803 098 1777 135 098 880 445 098 430 651 098 9335 200 091 5107 230 091 5638 878 098 9503 137 098 454 427 091 2983 333 098 9823 834 091 5210 497 098 811 194 098 809 822 098 803 565 098 9129 178 098 1850 770 098 413 997 091 7629 921
091 2233 225 098 9858 454
45
46
Teajevi iz pelarstva
Poljoprivredni fakultet u Osijeku voditelj:prof.dr.sc. Zlatko Pukadija 9. PELARSKI DANI 2012.
Teajevi: Teaj iz pelarstva za poetnike Teaj iz pelarstva za pelare s iskustvom Kontrola varooze ekolokim pristupom Teaj se sastoji od: 16 sati teorije (izvodi se na pelinjaku fakulteta u Vardaracu) 50 sati prakse (radovi na pelinjaku tijekom sezone kod pelara s iskustvom) Mjesto odravanja teajeva: Pelinjak Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Ruina 2e, Vardarac, Baranja Upiti i predbiljebe: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Kralja Petra Svaia 1d e-mail: pzlatko@pfos.hr tel.: 031/554-917 Teajevi se odravaju u skupinama od maksimalno 10 polaznika. Po zavrenom teaju izdaje se uvjerenje o osposobljenosti.
47
48
49
PLUTO d.d. Zastavnice 25b|HR-10251 Hrvatski Leskovac F:+385(0)146-48-127|Centrala:+385(0)146-48-666 E-mail:info@pluto.hr|www.pluto.hr
50
Kontakt : Marica Lukievi, Gornji Andrijevci 131 35252 Sibinj, Slavonski Brod
PARNI TOPIONIK VOSKA
KADA ZA OTKLAPANJE
SUNANI TOPIONICI VOSKA
SIPAONIK ZA PELE
TEPSIJA I STALAK ZA OTKLAPANJE
PROIZVODE ALJEMO POUZEEM NA KUNU ADRESU
51
52
BILJEKE
BILJEKE
53
54
BILJEKE

9-Ti Pcelarski Dani Vinkovci 2012 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

9-Ti Pcelarski Dani Vinkovci 2012 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izdava: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Za izdavaa: prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Glavni i odgovorni urednik: prof.

9. PELARSKI DANI 2012.

VINKOVCI 9. i 10. oujka 2012.

Dvomatino pelarenje sa lr konicom

Sakupljanje cvjetnog praha

Dobra pelarska praksa (DPP)

Sjetva tretiranog sjemena pneumatskim sijaicama s podtlakom

Nozemoza i askosferoza pela - klinika slika i saniranje zaraenih zajednica

eljko uran Predsjednik Pelarskog saveza V.S..

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

DVOMATINO PELARENJE SA LR KONICOM

9. PELARSKI DANI 2012.

Slika 1.etiri leta sa prednje strane

Slika 2. Dva leta sa zadnje strane

Slika 3. Formirana dvomatine pelinje zajednice

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

Slika 5. Pelinje zajednice pred bagremovu pau

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

SAKUPLJANJE CVJETNOG PRAHA

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

malog broja spermatozoida 9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

DOBRA PELARSKA PRAKSA (DPP)

9. PELARSKI DANI 2012.

PREPORUKA: Savjetovati pelarima da izbjegavaju provoenje LPP-a.

Sjetva tretiranog sjemena pneumatskim sijaicama s podtlakom

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

Slika 2. Sjetva sijaicom sa nadogradnjom (foto. D. Olivitz)

9. PELARSKI DANI 2012.

NOZEMOZA I ASKOSFEROZA PELA - klinika slika i saniranje zaraenih zajednica

9. PELARSKI DANI 2012.

B Slika 2. Kliniki znaci nosemoze:

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

C Slika 4. Spore Nosema:

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

Slika 8. Simptomi na liinkama u leglu:

Slika 9. Simptomi na okviru saa sa leglom:

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

091 2233 225 098 9858 454

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

9. PELARSKI DANI 2012.

PLUTO d.d. Zastavnice 25b|HR-10251 Hrvatski Leskovac F:+385(0)146-48-127|Centrala:+385(0)146-48-666 E-mail:info@pluto.hr|www.pluto.hr

9. PELARSKI DANI 2012.

PARNI TOPIONIK VOSKA

SUNANI TOPIONICI VOSKA

TEPSIJA I STALAK ZA OTKLAPANJE