STRATEKO UPRAVLJANJE

Definicija managementa
Management se definira kao sistematian nain usmjeravanja pojedinaca, grupa, poslova i operacija s ciljem ostvarivanja imenovanih organizacijskih ciljeva sa sredstvima koje organizaciji stoje na raspolaganju.

Temeljna je svrha managementa koordinacijom napora pojedinaca, omoguiti ostvarenje ciljeva na uspjean nain.

Funkcije managementa
Planiranje: izbor ciljeva i predodreivanje oekivanih koliina i kvalitete poslova koje treba uiniti

Organiziranje: specificiranje naina i sredstava za obavljanje svakog planiranog posla

Voenje i motiviranje: stimuliranje djelatnika na ostvarenje oekivanih rezultata Kontroliranje: vrednovanje odgovaraju li realizirani poslovi oekivanjima u koliini i kvaliteti Kadroviranje i upravljanje ljudskim resursima: najnovija funkcija menadmenta koja se odnosi na privlaenje, odravanje i kompenziranje djelatnika.

Funkcije managementa

to je strategija? ( Mintzberg )

STRATEGIJA AKCIJA KOJA SE PODUZIMA S NAMJEROM POVEAVANJA

VJEROJATNOSTI USPJEHA

Strateki management -

proces koji se odnosi na: obnavljanje/prilagoavanje organizacijske strukture poduzea i stvaranje uvjeta rasta kao posljedica razvoja strategije, strukture i sustava potrebnog za postizanje takvog obnavljanja i rasta

KREIRANJE EFIKASNOG MANAGEMENTA KOJI OSIGURAVA DEFINIRANJE STRATEGIJE I NJEZINE PRIMJENE:

5 osnovnih aktivnosti procesa stratekog managementa: odreivanje i izbor cilja odreivanje i izvor strategije razraivanje strategije odreivanje organizacijske strukture, sustava i procesa na temelju potivanja utjecaja okoline kontrola strategije

Interakcija ovih 5 aktivnosti podrazumijeva dinamiki proces koji tei stalnom prilagoivanju u odnosu na:
RESURSE KONKURENCIJU MAKRO-OKOLINU

STRATEKO UPRAVLJANJE

SREDSTVO OSTVARIVANJA PRIELJKIVANIH CILJEVA SVJESNA I NAMJERNA AKTIVNOST koja moe biti Potpomognuta / sputavana OKOLINOM Potpomognuta / sputavana RESURSIMA S mogunou dvosmjernog utjecaja upravljanog sustava na okolinu i okoline na upravljani sustav.

KLJUNI ELEMENTI STRATEKOG UPRAVLJANJA:

CILJEVI prieljkivana stanja

OKOLINA

RESURSI i sposobnosti sistema (kompetencija)

FAZE ili PROCES STRATEGIJSKOG UPRAVLJANJA:

ODREIVANJE strategije PRIMJENA strategije RAZVOJ I KONTROLA strategije (OBLIKOVANJE) (IMPLEMENTACIJA)

OBLIKOVANJE ODREIVANJE STRATEGIJE

predstavlja definiranje:

IMPLEMENTACIJAPRIMJENA predstavlja
primjenu, pripremu i donoenje programa, definiranje izvora financiranja i oekivanih trokova, odreivanje procedura - Kompletiranje resursa i sposobnosti potrebnih za provoenje strategije

KONTROLA
- Postavljanje standarda - Utvrivanje naina mjerenja uinaka - Praenje - Korektivne aktivnosti

- MISIJE - VIZIJE

- CILJEVA
- Strategije

i politike

poduzea - Alternative za postizanje ciljeva - Kriteriji izbora izmeu alternativnih strategija

- Terminski planovi - Organizacijska struktura - Voenje - Motiviranje

MISIJA PODUZEA Sustav poruka koje ukazuju na karakteristike kupca s obzirom na njegove elje i specifine potrebe i sredstva, te tehnologije kojima se mogu proizvoditi proizvodi za zadovoljenje tih potreba. Misija ukljuuje poslovni fokus poduzea, geografski opseg djelovanja i njezinu svrhu. Pri definiranju misije trebalo bi odgovarati na sljedea pitanja: kojim poslom se bavite, koje je vae mjesto na tritu, tko su vai kupci, na kojem prostoru djelujete, to je smisao vaeg djelovanja, kako ete prodavati vae proizvode.

 TEMELJNI RAZLOG svrha - POSTOJANJA POSLOVANJA (poduzea) IZJAVA O DUGORONOM PRAVCU DJELOVANJA PODUZEA u BUDUNOSTI

Polazite za utvrivanje ciljeva, strategije i politike poduzea. Mora izraavati kulturu poduzea unutar koje i pomou koje poduzee ostaruje svoj temeljni razlog postojanja.
Situacijska analiza utvruje vitalnost misije s obzirom na drutvenu odgovornost poduzea i efektivno i efikasno koritenje resursa. Meuzavisnost 3 C uspostavlja temeljne karakteristike misije poduzea: 1. Consumers 2. Competition 3. Company

VIZIJA PODUZEA
DUGORONO, IROKO DEFINIRANO USMJERENJE Izjava o budunosti koju elite kreirati za sebe i za vae poduzee. iroka inspirativna slika o ciljevima poduzea u budunosti. Pozitivna slika onoga to je mogunost u budunosti. Poeljna budunost poduzea.

Poeljni dugoroni cilj.

Opisuje prieljkivano stanje, ali ne i ciljeve kako ta stanja ostvariti.

Vizija moe biti sloena ili jednostavna, opirna ili koncizna, ali mora biti izazivajua, angairana i iskrena. Vizija vas mora natjerati da se potrudite!

CILJEVI PODUZEA
SMJERNICE POSLOVNOG PONAANJA Jasno, razumljivo i terminski odreen PRAVAC DJELOVANJA KA PRIELJKIVANIM UINCIMA. Ciljevima se kristalizira nain, izvori, vrijeme i kontrola ostvarenja misije poduzea.

Redoslijed ciljeva prema Peteru Druckeru:

Profitabilnost Poloaj na tritu Proizvodnost Financijski i materijalni izvori Inovacija Uinak i razvijanje rukovoenja Miljenje i stavovi zaposlenika Javna odgovornost IMENOVANI CILJEVI stanja za koja se poduzee deklarirano opredjeljuje STVARNI CILJEVI stanja kojima svojim poslovnim ponaanjem poduzee tei Presjek imenovanih i stvarnih ciljeva je pokazatelj EFIKASNOSTI poslovnog ponaanja (Situacijska analiza utvruje odnos izmeu imenovanih i stvarnih ciljeva)

Oblikovanje strategijskih ciljeva podrazumijeva utvrivanje opih tendencija vezanih za poslovanje poduzea, gdje je bitno sljedee: stabilno poslovanje poduzea u budunosti, proirenje udjela proizvoda i usluga na tritu, unapreenje poslovanja, odnosno poslovnih funkcija, razvoj novih proizvoda i usluga, ostala unapreenja, a u uvjetima tranzicije su posebno izraeni procesi restukturiranja

STRATEGIJA PODUZEA

PRAVAC KRETANJA - NAIN OSTVARENJA CILJEVA

Situacijska analiza ispituje da li je strategija vitalna u smislu prepoznavanja prilika u okolini.

EFEKTI STRATEKOG UPRAVLJANJA Odrednice suvremenog stratekog upravljanja - Jednoznano usmjeravanje svih snaga na ostvarenje istih ciljeva - Individualizacija, osobna odgovornost, - Poveavanje osjetljivosti poslovnog ukljuenost u zajednicu - Kvaliteta ivota sustava na promjene u okolini - Racionaliziranje raspolaganja resursima - Socijalna i organizacijska kompleksnost - Poticanje proaktivnog umjesto - Privatizacija i omekavanje granica izmeu javnog, privatnog i neprofitnog sektora reaktivnog ponaanja. - Tehnologizacija ivota i rada - Diverzifikacija i globalizacija

PLANIRANJE
sustavni proces odluivanja o ciljevima i aktivnostima koje e pojedinci, grupe, odjeljenja i organizacije ostvariti u budunosti, ono ukljuuje razvijanje pravila ponaanja i procedure, te predvianje buduih efekata oblik efektivnog upravljanja ogranienim resursima i neizvjesnom okolinom

PLAN - detaljan opis metoda i zadataka koji e biti primjenjeni u svrhu ostvarivanja imenovanih ciljeva organizacije, odnosno koji e rezultirati oekivanim postignuem

Proces planiranja
Analiza situacije: identifikacija prilika, prijetnji, snaga i slabosti

Postavljanje ciljeva: to, gdje i kada elimo biti

Razvoj pretpostavki plana: u kojoj e situaciji djelovati plan? Identifikacija alternativa: Koje alternative najvie obeavaju u ostvarenju ciljeva? Vrednovanje alternativa: Koje alternative daju najbolje anse za ostvarenje ciljeva na efektivan i efikasan nain. Izbor alternative: Selekcija tijeka akcija koje e se slijediti. Formulacija izvedenih planova: razvoj novog proizvoda, obuka kadrova, uporaba novih materijala, ... Izrada prorauna: proraun dobiti, bilanca, tijek gotovine

Strateko planiranje
Pri stratekom planiranju treba uvaavati sljedee imbenike: trite, konkurentnu sposobnst poduzea, predvidljivo kretanje kapitala, reagiranje trita, mogui utjecaj promjene u snazi i inovativnosti sustava, mogunost osiguranja potrebnih uvjeta opskrbe i odravanja proizvodnih procesa, vrijeme potrebno za provedbu pojedinih opcija stratekog razvoja, visina trokova pojedinih opcija razvoja strategije poduzea, mogunosti, oblici, te izvori financiranja razvoja .

Analiza okoline poduzea OKOLINA

JE UKUPNOST VANJSKIH FAKTORA KOJI UTJEU NA ORGANIZACIJU, NJENO OBLIKOVANJE I PONAANJE TE PONAANJE NJENIH LANOVA. Okolina se sastoji od elemenata koji utjeu na poslovanje poduzea, a koje management mora potovati prilikom donoenja odluka.

EKSTERNA okolina one dimenzije i dijelovi koji INDIREKTNO utjeu na

poduzee 1. OPA ili SOCIJALNA

POLITIKO-PRAVNA dimenzija - Ljudska prava, Politiki interesi, Zakon okviri EKONOMSKA dimenzija - Trite rada, roba, kapitala, informacija... SOCIO-kulturna dimenzija - Sistem vrijednosti, odnos prema radu... PRIRODNO-EKOLOKA dimenzija TEHNOLOKO-ZNANSTVENA dimenzija - Razvoj znanosti, tehnologije,

2. POSLOVNA OKOLINA trite proizvoda/usluga dobavljai kupci/potroai konkurenti dioniari zaposlenici kreditori

Obiljeja eksterne okoline: 1. KOMPLEKSNOST

2. DINAMINOST 3. HETEROGENOST 4. NEIZVJESNOST

INTERNA okolina okolina poduzea koja se nalazi u potpunosti pod utjecajem poduzea.

Kljune dimenzije interne okoline:

organizacijska struktura organizacijska kultura organizacijski resursi

Interna okolina
Snage:

jasna strategijska vizija, konzistentna poslovna strategija, obazovnost, strunost i osposobljenost kadra, adekvatna organizacijska strukturiranost, odlino poznavanje okoline, a posebno trita visoka razina tehniko-tehnoloke opremljenosti, stalno ulaganje u istraivako-razvojnu djelatnost, kvalitet, cijena i prepoznatljivost proizvoda ili usluge, jak konkurentski poloaj, raspoloivost financijskih sredstava, razraenost sustava stimulativnog nagraivanja, izgraenost organizacijske kulture.

Slabosti:
nepostojanje odgovarajue poslovne filozofije i strategijske vizije, nepostojanje strunog kadra, odnosno neodgovarajua kadrovska ekipiranost, neprimjerenost organizacijske strukture zahtjevima poduzea, neodgovarajua tehnoloka opremljenost poduzea, neadekvatnost proizvodnog asortimana ili dijapazona usluga, nezavidan konkurentski poloaj, nedostatak financijskih sredstava, neizgraenost organizacijske kulture.

Strategijska opredjeljenja
Strategija rasta, Strategija stabilizacije, Strategija redukcije, Generike strategije, Strategija ivotnog ciklusa proizvoda.

STRATEGIJA RASTA

Strategija obrade trita odnosno operativnog razvoja, koja se temelji na ouvanju postojeeg proizvodnog programa, trine strukture i tehnoloke osnove poduzea Strategija razvoja trita koja se temelji na ouvanju postojeeg proizvodnog programa i na usvajanju novih trita Strategija razvoja proizvoda koja se temelji na ouvanju postojee trine i tehnoloke strukture i na promjenama u proizvodnom programu s uvoenjem novih proizvoda strategija ograniene produktno-trine diverzifikacije, koja se temelji na ouvanju postojee tehnoloke podstrukture i na promjenama u proizvodnom programu i trinoj podstrukturi s ciljem uvoenja novih proizvoda za novo trite Strategija razvoja tehnoloke podstrukture koja se temelji na ouvanju postojeeg proizvodnog programa i trine podstrukture, ali tei upotpunjavanju proizvodne osposobljenosti i promjenama u tehnolokoj podstrukturi Strategija ograniene trino-tehnoloke diverzifikacije koja se temelji na ouvanju proizvodnih programa i na promjenama u tehnolokoj i trinoj podstrukturi u cilju osvajanja novih trita Strategija ograniene produktno-tehnoloke diverzifikacije koja se temelji na ouvanju postojee trine podstrukture i na promjenama u tehnolokoj podstrukturi i u proizvodnom programu Strategija potpune diverzifikacije koja zahtjeva promjene u sve tri osnovne materijalne podstrukture poduzea, a u cilju uvoenja novog proizvoda s namjerom osvajanja novog trita

STRATEGIJA STABILIZACIJE

Podrazumjeva ouvanje i normalizaciju stanja u kojem se nalazi neko poduzee, a uvjetovano gospodarskim aktivnostima u nacionalnom gospodarstvu. Na rast i budui razvoj poduzea utjeu poremeaji u nacionalnom gospodarstvu kao to su : inflacija, meunarodna izolacija, ratne prilike i ostale vie sile. Mjere stabilizacije od strane poduzea: Smanjenje broja zaposlenih Smanjivanje svih nepotrebnih, ak i uobiajenih trokova Smanjenje plaa i ostalih naknada sukladno sa smanjivanjem proizvodnje

STRATEGIJA REDUKCIJE
Iz vie razliitih razloga poduzee mora reducirati svoje poslovne aktivnosti (smanjenje opsega cijele proizvodnje ili ponekih dijelova proizvodnje, stopiranje proizvodnje pojedinih proizvoda koji trenutno ne idu na tritu, smanjenje investicija i ostalih ulaganja)

GENERIKE STRATEGIJE
Temelje se na injenici da je bit poslovne strategije opredjeljivanje za put do dosezanja konkurentne prednosti za pojedino strategijsko poslovno podruje, tj. jedinicu poduzea.
Tri temeljne generike strategije: Strategija voenja trokova strategija konkurencije niskim trokovima Strategija diferencijacije strategija konkurencije unikatnim proizvodima Strategija fokusiranja strategija konkurencije usredotoena na odgovarajui trini segment

STRATEGIJA IVOTNOG CIKLUSA PROIZVODA

Svaki proizvod ima voj vijek poslovne egzistencije ili ivotni ciklus i proizvoa poduzetnik odreenim mjerama mora pratiti taj ciklus. usvajanje proizvoda faza uhodavanja (cijenama se prilagoava tritu i ini proizvod konkurentnijim) intenzivan rast- poveanje prodaje i proizvodnje (marketinkim aktivnostima doprinosi situaciji, poveanje kvalitete proizvoda i zadovoljenje veeg broja kupaca) faza zrelosti (manji intenzitet prodaje, pa i proizvodnje) - ova faza NE SMIJE biti

dugoroni cilj poduzea!

PROCES stratekog upravljanja

STRATEKO POZICIONIRANJE (SWOT, PORTFOLIO...) STRATEKA SVJESNOST IMPLEMENTACIJA VREDNOVANJE EFEKATA

STRATEKA SVJESNOST Jasna predodba trendova i dogaaja u eksternoj okolini i ukupne konkurentske situacije.

SWOT analiza pokazuje koliko je poduzee svjesno svojih snaga, slabosti, prilika i prijetnji Strateka svjesnost vodi ka novim strategijama (kako stvoriti i zadrati konkurentsku prednost). razumijevanje relativne snage i utjecaja razliitih kljunih faktora na poduzee identificiranje i vrednovanje pogodnih promjena prije konkurenata sposobnost poduzea da iskoristi prilike

INERCIJA - OTPOR NA PROMJENE

- moe biti aktivna i pasivna. Aktivna - kad zaposleni ili manageri svjesno eliminiraju promjene i ne ele im se prilagoditi. Pasivna - zapostavljanje aktivnosti koje bi dovele do promjena i ogluuju se na njih. Zbog inercije poduzea bjee u slijepilo zbog neprihvaanja i neprilagoavanja promjenama. Otpor prema promjenama moe se nadvladati: obrazovanjem i komunikacijom olakanjem i potporom manipulacijom prisilom

Glavni izvori inercije su: 1. Istinska percepcija: - nain na koji doivljavamo okolinu - odbijanje nepoeljnih informacija 2. Potisnuta motivacija: - tei oblik izvora inercije

STRATEKO SLIJEPILO
NE PREPOZNAVANJE SIGNALA IZ OKOLINE

Temelji se na:
NEPROVJERENIM PRETPOSTAVKAMA: - kada procjenjujemo situaciju, a za to nemamo provjerenu informaciju, miljenja sudionika, rjeenja, argumente,.. MITOVIMA (tradicija): - mogu proizlaziti iz karaktera poduzea TABOOIMA: - neto o emu se ne pria

Zato dolazi do stratekog slijepila: - neraspoloivost relevantnih informacija - raspoloivi podaci su nepouzdani ili pogreno interpretirani

Karakteristike: - velike kompanije ue od velikih - velike promjene ostaju neprimjeene - tabooi imaju korijene u osobnom iskustvu - slijepilo je vee kod starijih managera

KONKURENTSKA PREDNOST
Konkurentska prednost se moe kreirati kroz:

DIZAJN PAKIRANJE DOSTAVA USLUGE CUSTOMIZING (osiguravanje diferencijacije kroz poveanje trokova i cijene koliko su kupci spremni platiti?)

Svrha stratekog managementa je OMOGUITI ORGANIZACIJI DA BUDE BOLJA OD KONKURENCIJE Dobra strategija je ona koja omoguava bolji poloaj u odnosu na konkurenciju uz prihvatljivi vlastiti troak: o Identificirati kljune faktore uspjeha i koncentrirati resurse tamo gdje poduzee

moe ostvariti znaajnu konkurentsku prednost o Pronai podruje u kojem poduzee ima relativnu superiornost (tehnologija, prodajna mrea) o Pokuaji ka promjeni kljunih faktora o Inovativnost otvoriti nova trita ili razviti nove proizvode

Kultura poslovnog sustava

- OSOBNOST POSLOVNOG SUSTAVA - Zasnovana na neopipljivim resursima - Odreuje kako i zato ljudi reagiraju u

poslovnom okruenju,

ORGANIZACIJSKA KULTURA specifian OBRAZAC PONAANJA u poduzeu, koji odraava nain ponaanja i stil ivota i rada poduzea, te grupa i pojedinaca unutar poduzea Ponaanje, vrijednosti, stavovi, uvjerenje i obiaji koje zaposleni dijele u poduzeu, inertnost kao norma ponaanja

Znaaj organizacijske kulture - OSJEAJ IDENTITETA - PRIVRENOST MISIJI - TUMAI OKOLINE - ORGANIZACIJSKA SOCIJALIZACIJA Transformacija outsidera u prihvaene insidere