You are on page 1of 27

Uvek uz pobednika

15. januar 2005.

Prvi razgovor komunistikog obavetajca Boka Vidakovia i najpoznatijeg srpskog predratnog kapitaliste i politiara Milana Stojadinovia poeo je 20. avgusta 1952. u Buenos Ajresu priom o Titu i Drai.
PIE: Veljko Lali i Ugljea Bali MILANA Stojadinovia niko nije bolje opisao od agenata Udbe dajui mu - na poetku njihove saradnje 1952. godine - konspirativno ime: Mercedes. Jer, zaista dr Milan Stojadinovi, tri puta ministar finansija, dva puta predsednik vlade i ministar spoljnih poslova, nesumnjivo najvea politika i ekonomska linost predratne Jugoslavije, bio je - srpski Mercedes. U predgovoru njegovih memoara "Ni rat ni pakt" profesor LJubodrag Dimi, jedan od naih najpriznatijih istoriara Drugog svetskog rata, postavlja pitanje: "Ko je bio Milan Stojadinovi? Veliki ovek, kako su mislili jedni? Faista, kako su ga videli drugi? Finansijski mag, kako su tvrdili trei? Uspeni predsednik vlade ili korumpirani politiar, autoritarna linost ili demokrata, anglofil ili germanofil, veti demagog ili realan ovek, potencijalni srpski kvisling ili patriota..." Posle uvida u obimnu dokumentaciju Udbe, u koju "Novosti" prve ulaze posle tano 60 godina, moe se rei samo jedno: Milan Stojadinovi bio je - od svega ovoga po malo. Jer, kao to e biti objanjeno u feljtonu "Novosti", Nemci e tek 1942. otkriti da je Stojadinovi, u stvari, sve vreme bio "engleski ovek", Udba e znatno ulagati u njihovu saradnju, sve do tzv. "transke krize", kada e se Stojadinovi "na raspolaganje" staviti Italijanima. Milan Stojadinovi svoj ivot jednostavno je vodio kao i svoju politiku, koju tako lepo obrazlae u memoarima: "Ja sam prirodno - radi zatite interesa svoje zemlje - bio u dobrim odnosima s celim svetom, s direktorima centralne Evrope, kao i dravnicima zapadnih demokratija. Tako sam 1937. zakljuio Pakt o nenapadanju i prijateljstvu s Italijom, a iste godine produio Ugovor o prijateljstvu s Francuskom. U roku od etiri meseca, oktobar 1937 - januar 1938, uinio sam zvanine posete Parizu, Londonu, Rimu i Berlinu." NJegov govor na finansijskom odboru Narodne skuptine 4. februara 1937. jo bolje pokazuje na koju kartu je uvek igrao: - Gospodo, jedan i po milion vojnika u buduem evropskom ratu reie rat. Gde se naih jedan i po milion vojnika budu stavili, na toj strani bie sigurna pobeda. Pa, ak, i ako ne bi uli u rat, jedan i po milion vojnika, to je tako vaan jedan faktor, da i posle svrenog rata mi emo trebati i pobednicima i poraenima". Stojadinovieva kalkulacija veoma je jasna: uvek biti uz pobednika. Zato on 1952. godine, kao ve zaboravljeni srpski politiar, opet radi za pobednika: Titovu Jugoslaviju. Ni komunisti nisu gadljivi. Dok Stojadinovievo ime u javnosti i istoriji ne sme ni da se izgo vori, bez jasne ideoloke ograde, komunistike vlasti po svaku cenu pokuavaju da s "faistom", "izdajnikom" "klasnim neprijateljem", "zelenaem" naprave dogovor i poalju ga u vajcarsku ili Nemaku zbog "obnavljanja krupnih privrednih i politikih veza". Plan Udbe u pet taaka, 12. avgusta 1952.: 1. itavo vreme rata je proveo u internaciji na ostrvu Mauricijus pod nadzorom britanskih vlasti. Poetkom 1946. puten na slobodu, te se prebacio u Rio de aneiro, a onda u Buenos Ajres. ena Augusta i dve kerke prebegle su iz Beograda u Rim poetkom 1944. Tu se mlaa erka udala za etnikog porunika Duana Radonjia. Od prelaska u emigraciju niko od Stojadinovieve porodice nije uzeo nikakvog uea niti izraenog neprijateljstva prema FNRJ. Ovo vai i za njegovog zeta Radonjia. U zemlji se nalazi njegov brat Dragomir i sestra, koja ivi na slobodi. Narodne vlasti su svima zaplenile imovinu. Dragomir je osuen na 15 godina robije.

2. Prelaskom u Buenos Ajres dr Milan Stojadinovi se odlino plasirao u eko nomskim, a kroz to i politikim krugovima Argentine, kao stalni finansijski savetnik vlade provincije Buenos Ajresa (sedite u La Plati), kao povremeni finansijski savetnik argentinske centralne banke, a povremeno ga po politikim linijama konsultuje i argentinski MIP. Prema nekim informacijama ima otvoren pristup do Perona. Uz to, kao akcionar uestvuje u nekoliko veih preduzea. Rauna se da je njegov meseni prihod neto ispod dve hiljade dolara. 3. Tokom etvorogodinje razrade njegove delatnosti u Buenos Ajresu nismo mogli da ustanovimo nijedan sluaj njegovog aktivnog istupanja protiv FNR. Politika emigracija se na njega mnogo obraala, ali se dobija utisak da on emigraciju smatra izgubljenom, bezvrednom, a svaki njen rad beskorisnim. Jedino je u dva navrata manjim sumama pomogao crkvenoj optini u Buenos Ajresu i za neke pojedince izdejstvovao useljenje. Sam izdaje jednu ekonomsku reviju, a u ovoj redovno pie pozitivno o ekonomiji i privrednom razvitku FNRJ. 4. Poetkom ove godine Stojadinovi se sluajno sreo s naim trgovinskim delegatom LJubibratiem u Buenos Ajresu. Taj susret smo mi podrali te je, u meuvremenu, do njih dolo do jo etiri kontakta. Svoju eventualnu pomo zemlji iz inostranstva, on je na taktian nain vezivao uz nau prethod nu izmenu stava prema njegovom bratu i sestri u zemlji. Naime, govorio je da bi njima dvoma jako teko palo ako bi saznali da on iz inostranstva pomae Titu, dok njih u zemlji progone. 5. Nemajui podesno lice za kontaktiranje sa Stojadinoviem, na lice mesta uputili smo kurirskim poslom savetnika Boka Vidakovia, 8. avgusta, da obavi ovaj zadatak u Buenos Ajresu. Na plan je da se kontakt i, eventualno, saradnja odvija na prijateljsko-patriotskoj bazi, imajui u vidu i sve elemente njegove rehabilitacije. Ako ovo uspe, Stojadinovi bi se krae vreme drao na proveri u Buenos Ajresu, a potom bi se orijentisao na rad u Evropi s centrom u vajcarskoj ili Nemakoj. Zadatak bi bio obnavljanje starih krupnih privrednih i politikih veza i njegovo angaovanje na tom planu. NJegovo prethodno angaovanje u korist nae zemlje i efikasna pomo na privrednom i politikom polju stvorili bi uslove za rehabilitaciju njegovog predratnog rada. Da pokaemo dobru volju mi bismo s nae strane bili voljni da olakamo materijalne uslove njegovoj sestri u Beogradu, kao i smanjenje odnosno osloboenje od kazne njegovom bratu Dragomiru. Napominjemo da je Stojadinovi za njega neobino vezan i da za njegovu sudbinu smatra i sebe krivim. Za eventualan rad u Evropi mi smo spremni da mu stavimo na raspoloenje potrebna materijalna sredstva ili kapital za rad, ako ih nema. Za poetak angaovanja zadatak mu je da preko svojih argentinskih veza radi protiv Pavelia i ustaa, a preko ekonomskih veza da nam pomogne u trgovinskim odnosima nae zemlje i Argentine. AUTO ZA PREMIJERA PRI prvoj poseti Nemakoj, Milan Stojadinovi posetio je fabriku automobila "Mercedes". Posle obilaska uvene fabrike direktor mu je saoptio da su iz uprave nemakog giganta upravo odluili da mu poklone poslednji model automobila. Stojadinovi je odbio rekavi da kao predstavnik kraljevske vlade nema pravo da prima poklone. Direktor je ostao uporan, predloivi da ga onda kupi za neku simbolinu sumu. Stojadinovi je pitao: - Koliko? - Neka bude jedan va dinar - odgovorio je direktor "Mercedesa". Predsednik vlade izvukao je iz depa dvodinarku i pruio je direktoru, priali su svedoci. - ta sad da radimo, nemam da vam vratim sitno - naalio se direktor. - Nita ne mari. Dajte jo jedan za kusur...

Lepa kuma sve zavrava


16. januar 2005.

Iz KP doma "Ni" jedan od efova srpske masonerije ore Bodi Udbi saoptava sve kompromitujue stvari o Stojadinoviu.

Piu: Veljko LALI i Ugljea BALI PRE susreta prvog obavetajca komunistike Jugoslavije, naelnika SID-a (Slube za informacije i dokumentaciju) Boka Vidakovia i biveg predsednika vlade i najpoznatijeg politiara predratne kapitalistike Jugoslavije Milana Stojadinovia, Udba je etiri godine prikupljala i pratila aktivnosti biveg jugoslovenskog premijera u Buenos Ajresu. Radilo se i u zemlji. Bivi Stojadinovievi prijatelji i saradnici slali su svoje izvetaje. Jedan od najznaajnijih u obimnoj dokumentaciji tajne policije, u koji "Novosti" prve ulaze posle 60 godina, potpisuje jedan od efova srpske masonerije - ore Bodi. Iz KP doma "Ni" on alje nekoliko izvetaja, koji se potpuno razlikuju od zvanine biografije Milana Stojadinovia. U prvom, ovaj s urom uroviem osueni mason pie: "Dve ljubavne afere Milana Stojadinovia", 24. 4. 1952: Za vreme Stojadinovieve vlade govorilo se o dve ene koje kod predsednika vlade mogu sve da zavre. To su bile njegova kuma Buba (LJubica) Gai i Slavka Panteli, sestra njegovog efa kabineta u Ministarstvu spoljnih poslova dr Dragana Protia. Za ovo se znalo, iako je Stojadinovi Gaia razuverio tvrdnjom da to nametaju njihovi politiki protivnici. Povoda za ogovaranje bilo je i suvie, jer je Stojadinovi bio previe nean i paljiv prema lepoj kumi. Izvodi je u etnju, s njom igra po itavo vee na bal ovima, dok svoju prvu kumu Ernu (enu dr Momila Jankovia) i ne primeuje. Znalo se i da je Buba nekoliko puta uspeno intervenisala kod Stojadinovia, kao i da je kum uvek posle banketa otpratio mladu kui, dok je mu bio zatrpan poslovima u kabinetu. to se tie Slavke Proti-Panteli, osnosno Isor (po drugom muu), iako je poticala iz jo bolje kue (ki lana Glavne kontrole Mike Protia), ona je ivela vrlo slobodno i svakodnevno se svaala sa muem. Ta pria se zavrila razvodom, jer Panteli nije eleo da mu se svet smeje. Kao rasputenica ona je potisnula Bubu Gai i svuda se javno pokazivala pored Stojadinovia. Zbog ene i javnosti, Stojadinovi joj je naao supruga, hohtaplera Isora, Jevrejina kojeg je zaposlio u "Vremenu". Slavka Proti bila je gotovo pet godina najuticajnija ena u Jugoslaviji, koja je ne samo lansirala modu, ve i zavravala veoma vane poslove. U drugom izvetaju, 5. maja 1952, ore Bodi na tridesetak strana pie o zloupotrebama Milana Stojadinovia: Karijera Milana Stojadinovia poinje 1914. godine, pred Prvi svetski rat. Postavljen je za pisara prve klase Ministarstva finansija pod ministrovanjem pokojnog Laze Paua. Ve 1916. godine, na Krfu postaje naelnik Glavnog dravnog raunovodstva Ministarstva finansija, poto je kao "neophodno potreban" bio osloboen od mobilizacije i rata, iako je bio rezervni artiljerijski oficir. Po osloboenju 1918. godine, postaje generalni direktor dravnog raunovodstva Ministarstva finansija. Podnosi ostavku 1919. godine dolaskom za ministra finansija dr Voje Veljkovia i postaje generalni direktor tada novoosnovane "Englesko-srpske banke" u Beogradu. Ova banka propala je 1921. ili godinu posle, poto se utvrdilo da nije unela ni pet banknota inostranog kapitala, da je novac pribavila preko milionskih kredita od Narodne banke i drugih banaka iz Jugoslavije, da se bavila vercom deviza i valuta, kao i da je apsorbovala velike uloge na tednju mase sitnih ulagaa koji su padom banke izgubili svoje uloge. Pred pad ove banke, Stojadinovi blagovremeno daje ostavku na poloaj generalnog direktora tako da je sudska odgovornost pala na direktora odeljenja Utjeinovia, koji je osuen na nekoliko godina robije, zbog ega je pokuao da se ubije pucanjem iz revolvera u slepoonicu. Naputanjem poloaja generalnog direktora "Englesko-srpske banke" Stojadinovi dolazi na poloaj ministra finansija (9. decembra 1922. godine), u izbornoj vladi Pai-Pribievi. Kao ministar finansija, troi sva novana sredstva, pa ak i srpske depozite i prvu tranu dolarskog "zajma" s bankom u NJujorku, "Blerov zajam". Prva trana zajma stigla je 1922. godine "koalicionoj demokratskoj radikalnoj vladi", a prema Ugovoru i Zakonu o zajmu namenjena je za izgradnju eleznica i druge ugovorom i zakonom tano precizirane i fiksirane investicije. Ovu tranu od 20 miliona dolara stavljenu Vladi na raspolaganje kod Narodne banke pretvara u dinare, ustupajui, Narodnoj banci dolare po najnovijem kursu. U dravnom budetu, zateenom od koalicione vlade za 1922/1923. budetsku godinu, nisu bili predvieni ni krediti ni zakonska ovlaenja za troenje milijarde i dvadeset miliona dinara, koliko je stvarno utroeno za vreme izbora, bez ikakve zakonske i budetom odobrene mogunosti. Ministar finansija povlaio je, sukcesivno, od Nar odne banke okrugle vee sume, koje je preko glavne dravne blagajne i finansijskih uprava troio za izbore. Na taj nain je impresionirao birake mase, predstavljajui se kao sposoban ministar finansija i najbolji, do tada, finansijski strunjak. Najveu aferu u Jugoslaviji od 1918. do 1941. godine predstavlja "afera s ratnom tetom", koja pripada dr Milanu Stojadinoviu kao ministru finansija. U ovoj aferi uestvuju banke, kao saradnici ministra finansija, industrijalci i trgovci, pa ak i sam vladar. Berzanskim transakcijama banke i trgovci doli su do milionskih profita, dok su industrijalci pomou obveznica dva odsto rente ratne tete na lak i jeftin nain dobili na raun reparacije materijal, maine i instalacije za fabrike. Stvarno oteeni graani za vreme rata nisu obeteeni. Na raun reparacije stvoreni su novi poratni milioneri, a ugovori o miru, Versajski,

Senermenski, izigrani su i povreeni. NEMAKI DOKTOR U ENGLESKOJ BANCI MILAN Stojadinovi (1888-1961) bio je jedan od najvanijih ekonomista i politiara izmeu dva svetska rata. U knjizi "Biografski leksikon narodnog Predstavnitva - senat"(narodna skuptina - iz 1939. godine), kae se: "Milan Stojadinovi roen je 1888. godine u aku, gde je svrio srednju kolu. Pravne nauke studirao na Univerzitetu u Beogradu, a 1911. promovisan za doktora prava(doktorska disertacija "Nemaki ustav"). Kao dravni pitomac odlazi u inostranstvo na specijalizaciju finansijskih nauka i tri godine provodi u Nemakoj i Francuskoj. Neko vreme bio je u francuskom Ministarstvu finansija, a 1917. godine ve na poloaju naelnika Ministarstva, a 1818. na poloaju generalnog direktora dravnog raunovodstva. Ostavku na dravnu slubu dao je 1919. godine i odao se bankarstvu. Postao je direktor Engleske dravne banke, potpredsednik berze u Beogradu i honorarni profesor nauke o finansijama na Pravnom fakultetu u Beogradu. Zatim je izabran za predsednika Berze u Beogradu i na tom poloaju ostao je due. U vladu Nikole Paia uao je 1922. godine i zauzeo portfelj minist ra finansija. S malim prekidima, tu je ostao sve do 1926. godine. Za narodnog poslanika izabran je 1923, prvi put na programu Narodne radikalne stranke, a zatim je ponovo biran 1925. i 1927. godine kao nosilac liste. Bio je lan glavnog odbora Narodne radikalne stranke. U kabinetu Bogoljuba Jevtia, 1935. godine zauzeo je ponovo poloaj ministra finansija. Te godine imenovan je za senatora, a 20. juna iste godine Stojadinovi je obrazovao svoj prvi kabinet, u koji su uli predstavnici tada opozicionih grupa dr Anton Koroec, dr Meho Spaho i drugi. Uz predsednitvo Ministarstva, zauzeo je i portfelj ministra spoljnih poslova. Do 4. 2. 1939. neprestano je bio na elu vlade." Od tog dana poinje Stojadinoviev pad, ponienje, duga internacija i na kraju - zaborav. Cvetkovi ga hapsi, ubrzo predaje Englezima koji ga na Mauricijusu dre est godina (1941 -1947). Bivi najbogatiji ovek na Balkanu odlazi u Rio, zatim u Buenos Ajres, gde ostaje do smrti, 1961. godine.

Afera ratne tete


17. januar 2005.

Hartije od vrednosti na ime ratne tete bile su predmet berzanskih pakulacija, na kojima su zgrnuti silni milioni.
Piu: Veljko Lali i Ugljea Bali BOGATSTVO Milana Stojadinovia pred Drugi svetski rat procenjivalo se na sedamsto miliona dinara, ime je vaio za jednog od najbogatijih ljudi u zemlji. Uz istaknute politike funkcije koje je neprestano obaljao Stojadinovi je tako, uz kraljevski dvor, bio najmonija linost u Jugoslaviji. NJegov prijatelj i jedan od vanijih masona ore Bodi iz zatvora u Niu 1952. komunistikoj tajnoj policiji otkriva sve oko uvene afere: Dva odsto ratne tete: - Poto Nemaka ni ekonomski ni finansijski nije mogla da plati saveznicima kao dravama, naknadu za trokove rata i upropaenog materijala, u Versaju je usvojeno reenje koje priznaje samo naknadu tete privatnim licima, oteenim graanima Francuske, Belgije, Srbije i Crne Gore. Ove odredbe Ugovora o miru izigrane su od Kraljevine SHS Zakonom o ratnoj teti i obveznicama dva odsto rente ratne tete koje su glasile na donosioca i tako postale hartije od vrednosti vrlo pogodne za bankarsko -berzanske pekulacije i trgovake transakcije. U Ugovoru o miru stajalo je precizno da se ratna teta dosuuje graanima tadanje Kraljevine Srbije i Crne Gore u zlatnim francima (5,5 milijardi); meutim, stvorena Kraljevina SHS donosi Zakon o ratnoj teti i obveznice dva odsto rente ratne tete, pa se pojavljuje kao poverilac za reparacije od Nemake za ta nije imala aktivnu legitimaciju. Greka koalicione radikalsko -demokratske vlade iskoriena je prvo od Nemake kojoj je bilo u raunu da plati reparacije u naturi (mainama, starim materijalom itd.) a sebi da obnovi industriju modernim mainama (sa jaim kapacitetom proizvodnje i savremenim izumima za vreme rata) i da se na lak nain izvue iz jedne teke obaveze Ugovora o miru. NEMAKA je uvidela greku nae drave, ali je utala i isporuivala materijal na osnovu obveznica ratne tete, da bi obustavila docnije isporuku materijala. Kraljevina SHS, prema Ugovoru o miru, podnela je tubu Meunarodnom sudu u Hagu protiv Nemake. Nau dravu kao tuioci u Hagu predstavljali su predsednik Jovanovi i profesori univerziteta dr Dragoljub Aranelovi i dr Mileta Novakovi. Oni su se pojavili kao opunomoenici kraljevine SHS. Poto je proitana tuba na Hakom sudu podneta od opunomoenih delegata Kraljevine SHS, Nemaka delegacija odmah je reagovala sa zahtevom da se tuba tuioca Kraljevine SHS odbaci poto Kraljevina nije oteena i nema aktivnu legitimaciju da tui u ime

oteenih graana Kraljevine Srbije (koja ne postoji), a oteeni graani ne pojavljuju se kao tuioci. Haki sud usvojio je predlog nemakih opunomoenih delegata i ne uputajui se u raspravu odbacio je tubu Kraljevine SHS. Greku koalicione vlade sa Zakonom o ratnoj teti, tvrdi ore Bodi, iskoristila su posle martovskih izbora 1923. godine dva ministra: doktor Milan Stojadinovi, ministar finansija, i doktor Laza Markovi, ministar pravde, obojica reklamirani kao eminentni strunjaci. S pomenutim ministrima, nesumljiv o sporazumno, iskoristili su greku Zakona o ratnoj teti i celokupnog reenja reparacionog pitanja: banke i bankari kao pekulanti i industrijalci, koji su stekli stotine miliona, iako nisu bili oteeni, jer mnogi za vreme rata uopte nisu postojali. - Afera sa ratnom tetom sastoji se iz niza transakcija berzansko-pekulativnih iz kojih su pojedine banke i bankari formirali ogromne kapitale, a pomenuta dva ministra bogatstva. Tako je na raun reparacije u Beogradu podignuta fabrika hartije Milana Vap e, koja pre rata nije ni postojala. Na takozvanoj Varo kapiji bila je kartonaka radionica Milana Vape koja je koriila knjige dravnim nadletvima i privatnim licima. - Drugi primer je sluaj Vlade Teokarevia i njegove brae, kako u Parainu tako i u L eskovcu. Poznato je da je pre Prvog svetskog rata u Leskovcu postojala radionica ajka i gajtana oca brae Teokarevia, da bi pomou kuma dr Laze Markovia postala jedna od najveih i najmodernijih fabrika ne samo u naoj dravi ve i na Balkanu. - DOLASKOM na poloaj ministra finansija, Milan Stojadinovi poinje da radi na ratnoj teti i jaanju dravnih hartija od vrednosti, a naroito obveznica dva odsto rente ratne tete, koje su na berzama bile naturane ispod vrednosti. Obveznice su na tritu kupovane i prodavane od 100 do 120 dinara, iako je nominalna vrednost bila hiljadu dinara komad - kae se u tajnom izvetaju Udbe. Da bi izazvao skok vrednosti obveznica ratne tete dva odsto ministar finansija upotrebljava zakonski dozvoljene mere, ali prethodno obavetava nekoliko banaka i industrijalaca kako bi kupili velike koliine obveznica koje su preplavile trite. U ovoj pekulaciji uestvovale su: Jadranska banka, Bosanska banka, Jugoslovenska banka i Banka Glik, tvrdi Bodi, koje su pokupovale u ogr omnim koliinima rentu od dva odsto ratne odtete za 110 i 120 dinara. Cene su na berzi za kratko vreme skoile na 450 i 500 dinara po komadu, tako da je pomenuti konzorcijum banaka zaradio oko 400 miliona dinara, u emu uestvuje i Milan Stojadinovi, tada ministar finansija. Padu Milana Stojadinovia kao ministra finansija 1926. godine doprineo je sluaj pekulacije sa ratnom tetom na berzi novcem kralja Aleksandra. To se saznalo u Aero klubu, gde je Stojadinovi dolazio na ajanke. Kada je otiao na dvor kralj ga je doekao hladno i naredio mu da njegov novac, 15 miliona dinara, koliko je bilo kod Stojadinovia, preda odmah ministru prosvete radi podizanja studentskog doma u Beogradu. Tako je sazidan studenstki dom u Beogradu, a Milan Stojadinovi je bio prinuen da podnese ostavku na poloaj ministra finansija. KLIRINKI UGOVORI DOLASKOM na vlast Milan Stojadinovi uzima i resor ministra inostranih poslova gde za pomonika dovodi ministra Milivoja Pilju, naelnika Odeljenja ministarstva trgovine kome povereva zakljuenje trgovinskih ugovora s inostranim dravama, a naroito s Nemakom, pie ore Bodi u svom izvetaju Udbi. - Tako su s Nemakom zakljuivani klirinki trgovinski ugovori od jedne godine. Ovi kratkotrajni aranmani bili su tetni po Jugoslaviju kao agrarnog partnera u ugovorenom odnosu, a korisni po Nemaku kao industrijskog partnera, poto je njena industrija, kao industrija ratne privrede, prema Geringovom planu, radila bez prekida. KONKORDAT POZNATA je afera s konkordatom i iznenadna smrt patrijarha Varnave u vreme Stojadinovieve vlade. U izvetaju ora Bodija, kae se da je Milan Stojadinovi preko Banka di Milano dobio dvesta miliona lira od Vatikana, da potplati poslanike kako bi glasali za sporni zakon. - Posle izglasavanja konkordata Musolinijeva vlada skinula je sekvestar s imanja kneza Pavla u Florenciji u Italiji, koji je on nasledio od svoje majke - objanjava Bodi, kako je srpska kruna prihvatila preimustvo katolike vere.

Opoziv Drae iz Sofije


18. januar 2005.

Stojadinovi ispriao kako je morao da skloni Drau Mihailovia sa mesta vojnog ataea u Sofiji, jer je pukovnik kovao planove o likvidaciji kralja Borisa.

Piu: Veljko LALI i Ugljea BALI PRVI razgovor najpoznatijeg komunistikog obavetajca Boka Vidakovia i najpoznatijeg predratnog kapitaliste i politiara Milana Stojadinovia poinje 20. avgusta 1952. godine u Buenos Ajresu priom o Titu i Drai! - Posle izvesnog naklapanja pitao me ta ja mislim o Drai, kao i samom pokretu - poinje izvetaj koji Novosti ekskluzivno objavljuju iz obimne dokumentacije Udbe, prvi komunistiki obavetajac Boko Vidakovi. - Odgovorio sam mu da smatram da je Draa bio hronian alkoholiar i lino vrlo nesposoban ovek za ma kakvu akciju. On me je prekinuo, tvrdei da se slae s tom konstatacijom. Ispriao je kako je sam u svoje vreme imao mnogo muke s Draom kad je ovaj bio vojni atae u Sofiji, jer je pravio neke kombinacije da ubije kralja Borisa i da je on na kraju bio primoran da smeni tog ludaka. ef SID-a (Slube za informacije i dokumentaciju Ministarstva spoljnih poslova, praktino centra komunistike kontrapijunae) nastavlja pikanterijom koju mu je ispriao Stojadinovi: Draa se drao osobenjaki, sve ene je eliminisao iz svog pokreta nazivajui ih kurvama. Kada je dolazio u selo odsedao je u nekim kolibicama, dok je Tito, naprotiv, umeo da pridobije ene, pa preko njih i mueve i da se dri vrlo isto i u relativnom sjaju to je narodu imponovalo. Vidakovi kae da je reagovao na ovu neozbiljnost, nalazei da ipak to njemu ne dolikuje, i da se Tito ni sa kim ne moe uporediti kroz pikanterije, ali izgleda ne zbog odbrane Titovog dela, ve kako sam kae: Namerno sam zategao u ovom trenutku da bih odmerio koliko je Stojadinoviu stalo za produetak razgovora. Nain i ton kojim se izvinjavao zbog ove prie ostavio je utisak da mu je mnogo stalo da ne prekidam dalji razgovor. DVOJICA ideolokih neprijatelja nastavili su priu - o nacionalnim pitanjima. - Postavljao je mnoga pitanja, izmeu ostalog, da nisu sluajno Srbi danas proganjani u Hrvatskoj - pie Vidakovi. - Nastojao sam da mu objasnim nain reavanja nacionalnog pitanja uopte, a posebno u Hrvatskoj, pokuavajui da svoje izlaganje prilagodim njegovom nainu rezonovanja. Iznenadila ga je injenica da u hrvatskoj vladi uestvuju i Srbi, pripadnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Kod makedonskog nacionalnog pitanja Stojadinovi je izraavao bojazan da Bugari ne podvale Srbima, zato to mu je poznato da je u Makedoniji bio veliki broj b ugarofila preko kojih su Bugari sprovodili svoju politiku. Stojadinovi smatra da mu je taj problem prilino poznat jer je i sam svojevremeno nastojao da ga rei uz oslonac i forsiranje srbofilskih Makedonaca, odbacujui kompromitovane srpske i crnogorske inovnike koji su svojevremeno poslati u Makedoniju. Vrlo je zadovoljan da Jugoslavija nije izgubila nego dobila jo teritorija (Istra), to smatra velikim uspehom marala Tita i njegove politike. Traio je objanjenje o odnosima s Albanijom i dananjem statusu i dranju albanske manjine. Vidakovi kae da se Stojadinovi sam izjasnio za jugoslovenstvo, iako mu nije jasno postignuto jedinstvo. Policajac ga pita zato onda podrava izdavanje srpskog lista Zastava koji stoji na srpskim ovinistikim pozicijama? - Odgovorio je da taj list izdaju njegovi prijatelji i da je to samo pandan ustakim i velikohrvatskim listiima koji izlaze ovde, da on nije napisao nijedan lanak za taj listi, i da ak ti njegovi prijatelji, koji ga izdaju i ureuju, stoje na jugoslovenskim pozicijama - kae Vidakovi, pa prelazi na emigraciju: - STOJADINOVI se kategoriki ogradio od politiara u emigraciji, tvrdei da veinu finansiraju Amerikanci i da su se oni gotovi svi pretvorili u obine plaenike, iji politiki stavovi nemaju nikakve realnosti niti ikome koriste. Stojadinovi veli da i pored toga to je antikomunista, nema prava da svojim jalovim radom teti Jugoslaviji, zbog ega i zadrava politiki pasivan stav. Dvojica ideolokih protivnika prelaze na ustae: - Stojadinovi je okvalifikovao ustae kao krvodere i sa velikom mrnjom je govorio o njima. On smatra da su doli u Argentinu po Peronovoj elji i ivom aktivnou Katolike crkve. U poetku je vanu ulogu odigrao dr Benzo, bivi konzul u Berlinu, koji je uspeo da ue u Peronovu okolinu. Kod Benza se javila ambicija da postane voa Hrvata u emigraciji, zbog ega je s Paveliem doao u otar sukob. On veli da lino poznaje Benza, koji je kulturan ovek, i preko koga moe dosta da se informie o delatnosti ustake emigracije. Bivi predsednik vlade kae da su ustae pripremale 300 naoruanih ljudi za uee u Estenzorovom prevratu u Boliviji, i prelae Vidakoviu da Jugoslavija to nabaci kao opasnost za Peronovu vladu, jer ako su jednom bili kupljeni, mogli bi lako da se okrenu i protiv Perona. NJih dvojica zatim prelaze na njegove veze u Argentini i Evropi. Stojadinovi mu pokazuje nekoliko pisama od visokih linosti, pa konano saoptava svoje zahteve: - Interesovao se da li bi mogao da dobije neke dokumente iz arhiva MIP-a za svoje memoare. On podvlai da e memoare zavriti s periodom Tita, poto nije kompetentan da pie ma ta dalje o daljim dogaanjima - prenosi Vidakovi, ukazujui na najjai adut tajne policije: - On je vie puta pokuao da pokrene pitanje brata, koji je u zatvoru. No, ja sam zaobiao razgovor poto sam ocenio da ga to najvie interesuje. Stojadinovi je u nekoliko mahova nabacivao i svoj poloaj,

podvlaei da nije saraivao s Nemcima, niti se ma im ogreio u proteklom periodu. U j ednom trenutku ispriao mi je u malo aljivom tonu kako mu je neki izbeglica tvrdio da je on posle Tita najpopularnija linost u Jugoslaviji. ZANIMAO GA TITO U ITAVOM razgovoru Stojadinovia je naroito interesovala linost Tita, za koga je nastojao da dozna to je mogue vie detalja, pie Boko Vidakovi. - Jednog trenutka postavio je pitanje da li maral moda nije Rus. No, odmah je sam odgovorio da je ta verzija apsolutno otpala pojavom Rezolucije IB-a i daljim tokom odnosa izmeu Jugoslavije i SSSR-a napisao je Vidakovi.

Brige zbog brata


19. januar 2005

Stojadinovi nije mogao da shvati da je njegov brat osuen visokom kaznom za saradnju sa okupatorom, bez ikakvih dokaza.
PIU: VELJKO LALI I UGLJEA BALI DRUGI razgovor Boka Vidakovia i Milana Stojadinovia, 22. 8. 1952. godine, bio je mnogo neposredniji. Atmosfera je, kako pie Vidakovi u svom izvetaju, koji Novosti ekskluzivno objavljuju iz dosijea Milana Stojadinovia u tajnoj arhivi Udbe, ve bila pogodna - za obostrani nastup i konano otkrivanje karata. - Stojadinovi me pitao da li ta znam o njegovom bratu - pie Vidakovi. - Rekao sam mu da sam neto malo obaveten i da znam da je njegovom bratu sada znatno bolje, da radi intelektualne poslove, da je sam ili sa jo jednim u sobi... On se zaudio da je njegov brat tako estoko osuen, navodei da nije napisao ni jedan jedini lanak u Vremenu i da on, prema tome, nije ni saraivao s Nemcima; zatim, kada je ve osuen, zar nije mogao do sada da bude pomilovan, kada su puteni i pomilovani mnogi ratni zloinci Nemci, pa ak i Stepinac. - Odgovorio sam mu da o detaljima u vezi s njegovim bratom nisam upoznat, ali da pretpostavljam da ga je sama funkcija(glavni urednik dnevnog lista Novo vreme) u toku okupacije automatski morala da uvue u tesnu saradnju. Momenat je bio tu. Izjavio sam da se teko oslobaaju kolaboracionisti takve vrste, ali i pored toga da sam spreman da se zainteresujem za sluaj. Stojadinovi je izjavio da bi bio vrlo zahvalan i da bi bio time lino zaduen. Podvukao sam da smatram da e teko ii, ali da pretpostavljam da u neto moi da uinim u pogledu smanjenja kazne u poetku, a kasnije moda i vie ukoliko se bude povoljno razvijala situacija. ON je istakao da mu je poznato da ne moe da se pomiluje nijedan kanjenik koji nije izdrao pola kazne i da e kroz est meseci Dragomiru proi pola kazne, te da e se time stvoriti pogodna situacija. Poto smo jo malo razgovarali o ovom sluaju i podvukao sam da mi on mora pomoi oko nekih problema, koji u svakom sluaju nee ii u ozbiljan raskorak sa njegovim linim uverenjima. Konstatovao sam da se obojica nalazimo u istoj (patriotskoj) poziciji u odnosu na ustae i njihovu delatnost u Argentini i u svetu, i da po tom pitanju on moe mnogo da uini. - Izjavio je da se potpuno slae po ovom pitanju i da e bez ikakve rezerve uiniti sve to je njegovoj moi. Uveravao me je da ima dosta dobrih veza ovde meu visokim funkcionerima, a i meu diplomatskim korom. On tvrdi da mu je lini prijatelj pomonik ministra i nostranih poslova preko koga je informisan o mnogim pitanjima i zvaninim stavovima iz Peronove spoljne politike, mada je takoe dobro informisan i o unutranjim problemima kod svojih drugih veza. Kontakt je uspostavljen. Sa Stojadinoviem smo se dobro razumeli. Jezik je postao neposredan, ak je poeo da dobija i profesionalni prizvuk - objanjava prvi komunistiki obavetajac. - Ostavio sam mu da on mora u svakoj pogodnoj situaciji da diskredituje Pavelia i njegove, kod funkcionera vlasti, prikazujui i h kao nesigurne i kao potencijalnu opasnost za sam reim. Takoe sam rekao da su mi potrebne sve informacije do kojih moe da doe. Stojadinovi je izjavio da potpuno shvata ovu potrebu i da je on do sada ve koristio neke momente da podrije Pavelia. POTO se razgovor kretao jo izvesno vreme oko utanaavanja rada po ovom problemu, preao sam na druga pitanja. Interesovao sam se u prvom redu o ekonomskoj situaciji i delatnosti Stojadinovia po toj liniji. On mi je ispriao svoj poloaj podvlaei da je glavni urednik lista Ekonomist i savetnik vlade (La Plata) o ekonomsko finansijskim pitanjima, te da se sam praktino ne bavi trgovakom delatnou. Odmah je dodao da njegov zet ima tri preduzea. Interesovao sam se o ekonomiji June Amerike, a posebno

Argentine, zbog mogunosti eventualnog plasmana naih proizvoda. Ispitivali smo mogunost za eventualno angaovanje Radonjia, odnosno njegovog preduzea u nekim buduim poslovima. Stojadinovi je mislio da bi valjalo da se osnuje neka agencija u kojoj bi i on dao jednog oveka, naravno, Argentinca, dok bi ja takoe trebalo da odredim jednog sposobnog oveka koji bi vodio uglavnom sve poslove i koji bi, naravno, morao biti vrlo poverljiv. Zatraio sam da mi Stojadinovi uradi ekonomsku analizu June Amerike, posebno Argentine, i da zatim ponudi predlog za eventualne poslove, to bi meni znato olakalo ocenjivanje mogunosti. Stojadinovi je pristao da uradi jednu takvu analizu. - Molio me da mu zaposlim sestru koja je pravnica i stanuje u Zorinoj 25 (Nada Gli i). Obeao sam da u pomoi kod zaposlenja. Takoe traio je da mu pribavim knjigu Jedan kralj, jedna drava, jedan narod, jer mu je potrebna zbog memoara (predizborni govor sa slikama). Obeao sam da u nastojati da je naem i da je poaljem. Molio me je da mu pribavim komplete Politike ili Vremena od 1935 do 1939. godine. Nita mu nisam obeao. Postavljao je pitanje dravljanstva. Posle kraeg dijaloga o beznaajnim stvarima preli smo na problem utvrenja veze, poto sam podvukao da ne bih eleo da za na aranman znaju funkcioneri u poslanstvu. Stojadinovi je postavio pitanje kako da se odrava veza. Odgovorio sam mu da je moj lini prijatelj jedan Srbin koji radi u poslanstvu. Stojadinovi je upao s pitanjem da li je to konzul (M. Piljuga). Od govorio sam potvrdno. Stojadinovi se saglasio reima: Vrlo dobro, on je Srbin - Bosanac. KERKI ULAZ SLOBODAN BOKO Vidakovi najvie je sumnjao u Stojadinovia jer je traio da mu se dokumenta MIP -a, za pisanje njegovih memoara, zvanino proslede. - Podvlaim da je Stojadinovi insistirao da ove dokumente trai zvanino i pored toga to sam mu predloio da ako koji dokument pronaem poaljem kopiju preko veze. Ponovo je postavio pitanje njegovih kua, a u vezi s tim i njegovog poloaja. Odgovorio sam mu da u izvideti stvar i da u odgovoriti, mada smatram da e svaki pokuaj u ovom pravcu biti jalov. Napominjem da na ovome nije mnogo insistirao. Kroz razgovor je pitao da li bi mogao da proputuje kroz Jugoslaviju - aljivim tonom. Odgovorio sam da to ne bi bilo nemogue ali bi njegova erka mogla lake da proe i da se ak zadri jedno vreme - napisao je Vidakovi.

Mercedes s petokrakom
20. januar 2005.

Agent Udbe namerno Stojadinovia izvodi iz takta priom kako je sestra razoarana njegovim dranjem. Maral moe mirno da spava pored Pavelia u Argentini i Jelia u Nemakoj.
Piu: Veljko Lali i Ugljea Bali NA sastanku s Bokom Vidakoviem dogovoreno je da Milan Stojadinovi radi s konzulom u Buenos Ajresu. NJegovo ifrovano ime postalo je - Mercedes. Bivi predsednik vlade, jedan od najbogatijih i najmonijih ljudi predratne Jugoslavije, tako je 28. oktobra 1952. godine i defitivno postao - poverenik Udbe. Prvi izvetaj konzula koji sebe potpisuje s Karlos poinje klasinim policijskim ispitiva njem. Za razliku od prijateljskog askanja s Bokom Vidakoviem, direktorom SID -a i jednim od obavetajaca na vrhu komunistike policije, Stojadinovi se sada suoio s operativcem koji od njega trai samo jedno - da sarauje. Bivi predsednik vlade i novi konzul u Argentini prave dogovor kako da iskljue Amiga, kao posrednika, kako da Srpska zastava vie pie protiv ustaa, a manje protiv komunista... Stojadinovi, zatim, iznosi svoj zahtev - pita za brata. - Na to sam poeo o njegovoj sestri onako kako je dato u ifrovanom pismu iz zemlje s izvesnom izmenom u prvom delu, gde nisam govorio da je frontovka i slino, nego da je korektna graanka - pie Karlos. NJegovo izlaganje Stojadinovi je mirno sluao, sve dok Karlos nije ispriao kako je njegova sestra ogorena na njega, kako ga okrivljuje za smrt svoga mua i svoje teko stanje i poloaj njegovog brata u zatvoru. Stojadinovi je bio van sebe. Pitao je: Zar je mogue da je ona to govorila? - JA sam potvrdio, ponovivi ovaj deo iz poetka (namerno), a zatim dalje, dodavi da mi je za sada sve to poznato samo iz jedne kratke informacije od Bosanca, a da se nadam da u neto detaljnije moi da mu kaem im primim potu. Moje izlaganje je na Mercedesa (kako se moe zakljuiti i po njegovom izgled u u tom momentu i po reakciji) delovalo porazno i iznenaujue. Ispriao mi je sluaj s muem njegove sestre, branei se da on nije nita kriv za njegovu smrt, jer je ubijen pri zavretku rata dok jo nije postojala aktivnost redovnih sudova u Beogradu. Nekoliko puta je s uenjem zamiljeno ponavljao da kako je to

mogue da ga ova optuuje, da je ogorena na njega i slino, ali je na kraju posle mog izlaganja o tome da joj je uinjena pomo rekao Pa, ipak su ovo dobre vesti. - Ja sam se toboe izvinio da mi je lino neugodno to sam mu saoptio za njega tako neugodno miljenje njegove sestre, to je on preutao i zatim rekao A, ta ima u vezi s bratom? - U vezi s bratom - odgovorio sam - stvari stoje kako je ugovoreno izmeu vas i gospodina B. (Boko Vidakovi je gospodin u izvetaju Udbe. prim. aut.) na vaem poslednjem sastanku, i reenje bratovog, kako i sestrinog pitanja, zavisi od ispunjavanja obaveza koje ste preuzeli na sebe. Ovakav moj odgovor kao da je malo zbunio Mercedesa i on je samo oborio pogled odgovarajui nekoliko puta - da. Muan razgovor prekinuo je neki slubenik, posle ega je jugoslovenski konzul, kako kae, odluio da pree na ozbiljan razgovor. - Postavio sam mu pitanje da li mu je poznato mesto boravka Veverice (Ante Pavel ia), zbog navodnog intervjua s dopisnikom agencije Ansa u Urugvaju, te pisanja nekih madridskih listova, da se Veverica nalazi u Urugvaju. STOJADINOVI je kazao da Paveli sigurno nije u Urugvaju, da on poznaje dopisnika Anse, i da je taj intervju sigurno jo ranije napravljen. NJemu je poznato da su Argentinci posle naeg zahteva za ekstradiciju upozorili Vevericu da se povue i zabranili mu svako politiko delovanje - kae se u izvetaju Udbe. - Iznosio je dalje kako se Veverica vrlo malo kree, slabo je obuen i ostareo, i da se vrlo malo pojavljuje meu ustakom emigracijom poto mu je to zabranjeno od Argentinaca (ovo zabranjivane pomenuo je i podvukao nekoliko puta), kao i zbog njegovog izgleda, kako se njegova emigracija ne bi demoralisala. Karlos kae da je tada pomislio na dve mogunosti: Ili hoe svesno da me obmane smatrajui da nemam pojma o delovanju ove emigracije (to nije odgovaralo njegovom dranju) ili prosto on nema pojma o delovanju Veverice i ustake emigracije i dri se na podacima iz 1950. godine". Jugoslovenski konzul zatim kae da je bio siguran da ga Stojadinovi alje na pogrean put, pa ga pita ta on misli o ustakoj propagandi ovde? Mercedes je izneo da ne ita tu tampu - pie konzul. Postavio sam mu pitanje kako gleda na Jelievu akciju u Nemakoj i njen odjek ovde u Argentini. On je prvo upitao o kom se Jeliu radi, pa se onda prisetio. Da nije to onaj koga su Englezi zarobili na nekom brodu? (dr Branko Jeli, ustaki voa u Nemakoj posle Drugog svetskog rata) Kada sam mu potvrdno odgovorio, rekao je da ne zna nita naroito o tome, ali da je Jeli demokratskijeg miljenja nego Veverica, ali da uopte uzevi maral moe da vlada dokle hoe u Jugoslaviji pored aktivnosti Veverice ovde i Jelia u Nemakoj. PLAN ZA BOSNU MILAN Stojadinovi i jugoslovenski konzul u Buenos Ajresu priali su o raznim temama, a kao jednu od najinteresantnijih Udbin obavetajac izdvaja - diskusiju o odnosima Srba, Hrvata i muslimana u BiH. Stojadinovia je najvie zanimalo ta bi bilo u Bosni u sluaju nekog plebiscita. Da li su za sadanju Bosnu ili Maekovu koncepciju razdvajanja na dve strane: Srba i Hrvata, i potpuno eliminisanje muslimana. Pitao je o ratu u BiH, i pokoljima, te ko je prednjaio u tom? Da li postoji i dalje ona mrnja koja je i ranije postojala u BiH? - Ja sam mu dao jedno ire obrazloenje, objasnivi da narod BiH od posleratnog ureenja ve vidi praktine koristi i velike mogunosti prosperiteta, i da nikome ne pada na pamet bilo kakvo cepanje, da su mrnje koje su stvorene ranijim reimima i u toku rata sada neprimetne i neznaajne, jer se o njima moe govoriti samo kao o pojedinanim sluajevima, pie komunistiki obavetajac u svom izvetaju, pa podvlai izdajniku ulogu etnika u toku rata, koja je doprinela raspirivanju nacionalne mrnje i dovela do fatalnih posledica, jer su se ovi ponaali kao i ustae, klali i palili nevin muslimanski ivalj.

Ja vama pomaem...
21. januar 2005.

...Ali vi meni nikako da pustite brata, poalio se Stojadinovi agentu Udbe. Plan da se obuzdaju aktivnosti ustake emigracije.
Piu: Veljko Lali i Ugljea Bali NA sastanke s Milanom Stojadinoviem, jugoslovenski konzul, koji sebe u svim izvetajima potpisuje kao Karlos, dolazi po jasnim uputstvima iz zemlje, koje kasnije s grupom obav etajaca i poverenika studira na sastancima Juga. Kako kae u izvetaju sa sastanka 3. decembra 1952. godine, koje "Novosti" premijereno objavljuju iz Stojadinovievog dosijea u arhivi Udbe, s bivim predsednikom vlade treba priati o sledeem: "Pitanje njegovog puta u Evropu i razlozi da se upozna sa aktuelnim dogaajima u zemlji, s akcentom na

ekonomsku situaciju izazvanu poslednjom suom. Upoznati ga sa novostima u vezi sa njegovom sestrom, primiti diskusiju u vezi sa bratom, ako je on pone na osnovi koja je jo ranije precizirana, i postaviti sledee zadatke po ustakoj emigraciji: da deluje u pravcu ukidanja ustakog "Radio asa" i prui proirene podatke o delovanju ustake vlade u Monte Videu, o emu je na poslednjem sastanku govorio. Po srpskoj emigraciji: da utie na emigrante koji vode list `Srpska zastava`, da ova pie vie protiv ustaa, a da se u pisanju protiv FNRJ ogranii na najnunije". - Poto sam mu doneo tri flae ljivovice on se naalio da jednu poalje Peronu, dodajui kako je ranije doao do nekih kolekcija cigareta koje je poklonio nekim argentinskim ministrima. Pokazana mu je jedna kutija nae Makedonije i on je zamolio da ponudi cigaretama slubenike u drugoj kancelariji - poinje svoj izvetaj Karlos. Po povratku iz kancelarije, Stojadinovi odmah postavlja oekivano pitanje: Da li ima ta novo u vezi s njegovim bratom?. KARLOS nastavlja pripremljenom metodom da mu je sestra dobila honorarno zaposlenje od Direkcije za informacije i da je to pitanje potpuno okonano, ali da je pitanje brata mnogo tee i da pre svega zavisi od njega. - Mercedes je preao na svoj poloaj, uporedivi se s raznim italijanskim emigrantima koji kao bivi funkcioneri vlasti dobijaju od Italije penzije, razne diplomatske funkcije u inostranstvu i sli no. Ovo je nadovezao na situaciju s emigracijom, rekavi kako bi s jednim taktinijim postupkom moglo mnogo emigranata da se privoli na povratak kui ili da se bar pasiviziraju u neprijateljskom radu protiv nas. Stojadinovi je predloio da uz jednu izjavu ministra Rankovia mogu da se poalju i pozivi za povratak na adrese emigranata s raznim obeanjima koje e regulisati njihova prava u Jugoslaviji, pitanje imovine, penzije i slino, to bi omoguilo vei kontakt emigranata s poslanstvom i pasiviziralo njihovu aktivnost u suprotnom taboru. Konzul pie kako je reagovao na sve ovo, rekavi da mi ne moemo jednako postupati s ratnim zloincima i sa ostalim emigrantima. Trenutak zategnutosti Udbin obavetajac koristi da pree na drugu zadatu temu. Stojadinoviu objaava probleme s velikom suom, pa odjednom pita direktno: Da li je tano da putuje u Evropu, poto se tako pria? Mercedes kao da je bio iznenaen ovakvim pitanjem, ali je brzo odgovorio da odlazi na krae zbog privatnih poslova i to prvo po Junoj Americi, a zatim u Evropu, zbog Ekonomista. Mercedes je rekao da putuje posle Nove godine i da misli da se zadri oko dva meseca. Konzula, naravno, najvie zanima da i da poseti Pariz, i svoje stare prijatelje. Stojadinovi ga prekida: Mislite da se sretnem s Cvetkoviem. - Pa s Cvetkoviem - odgovara Piljuga. - S princom Pavlom, Trivuncem i drugima. Stojadinovi oigledno nije nepripremljen na ovakva pitanja, princa Pavla naziva bitangom, odbijajui svaku mogunost da se s njima nae. Zatim, on skree temu i pita komunistikog obavetajca da li je itao poslednju Srpsku zastavu i lanak o Veverici (Ante Paveli)? KARLOS kae da je lanak dosta dobar, ali da Zastava svakim brojem pie sve vie protiv FNRJ, sluei se neistinitim priama o Titu, dok zapostavljaju napade na ustae. On pokazuje Stojadinoviu lanke koje su ranije tiklirali kao "problematine." - Rekao sam mu da mi oekujemo od njega uslugu tj. da on preko svojih prijatelja u Zastavi onemogui ovakvo napadanje na nas i orijentie list protiv ustaa - pie Udbi. - Mercedes je izneo da mu je veoma teko da utie na pisanje ovog lista, jer su ljudi vrlo udni i uvredljivi, prenevi sluaj biveg pukovnika Dimitrijevia koji se uvredio i naljutio to u jednom broju (poslednjem) nije tampan njegov feljton u celini, ve samo deo. Jugoslovenski konzul napokon Stojadinoviu daje prvi zadatak: zaustavljanje ustakog Radio asa. - Objanjeno mu je da treba da se zabrani emitovanje ustakog Radio asa preko stanice Splendid. Stojadinovi je rekao da moe da intervenie samo ako emisije deluju antisrpski, nata sam mu rekao da Zbor koji peva prilikom tih asova, sadri vie ustakih ratnih zloinaca, to takoe moe biti baza za intervenciju uzevi s njegovog(srpskog) ili naeg stanovita - zakljuuje jugoslovenski konzul u Buenos Ajresu. On se "upecao" na to "srpsko stanovite", kae sam konzul, razvivi itavu priu o ustakim pokoljima nad srpskim ivljem. Stojadinovi ipak omalovaava ustae, rekavi, kako prenosi obevetajac Udbe, "da naa vlada moe pored Veverice u Argentini mirno da vlada jo hiljadu godina". - Govorei da Argentinci zabranjuju ili nedozvoljavaju izlaenje listova politike emigracije protiv FNRJ (ili kako se M. doslovno izrazio: zapretili su im da ne smeju politiki da deluju) Mercedes je napomenuo da se to odnosi i na Srpsku zastavu - zakljuuje Udbin obevetajac, napominjui kako je odmah vratio razgovor na Zastavu". Da, mogu ja pomoi, ja i pomaem vama, ali vi meni nikako da pustite brata, bio je Stojadinoviev odgovor.

USTAKA MASKA MILAN Stojadinovi je na sastanku s jugoslovenskim konzulom 3. decembra 1952. ustvrdio da je ustaka vlada u Monte Videu samo "maska". - Svi oni zajedno s Vevericom ovde su u Buenos Airesu - kazao je Stojadinovi. - Ali, poto im je zabranjeno politiko delovanje piu i deluju preko Monte Videa. Nekoliko puta je ponovio da su oni sve vreme ovde, pravei grimasu licem, kao da je hteo da pokae kako se radi o jednoj igri da bi se zamaskiralo pravo stanje.

Srbi brane Stepinca


22. januar 2005

Emigrantska tampa je koristila svaku priliku u obraunu s komunistima da je jednom stala u odbranu Alojzija Stepinca koji je bio pred hapenjem.
PIU: VELJKO LALI I UGLJEA BALI SRPSKA emigrantska tampa koristila je svaku priliku da napadne komunistiku Jugoslaviju, zbog ega je jednom dolo do takvog paradoksa da su branili Stepinca kada je trebao da bude uhapen. Jugoslovenski konzul i bivi predsednik vlade i jedan od voa srpske emigracije Milan Stojadinovi na sastanku 29. januara 1953. godine upravo se dogovaraju kako da nau bar jednu zajedniku stvar - napad na Stepinca. - Mercedes se potpuno ogradio od pisanja Srpske zastave, prebacivi sve na urednika Filipovia, ali je u diskusiji o Vatikanu, uglavnom ostao na vatikanskim pozicijama. Sasluao je stvari o delovanju Stepinca, ali je i posle toga rekao da je to prestrog korak za nae vlasti. Objanjeno mu je da cela vatikanska kampanja nije imala loih posledica po nau zemlju, nabaen je i pozitivan stav zapadnj aka s novim amerikim zajmom neposredno posle naeg prekida odnosa s Vatikanom. Ovo je jedan od retkih zadataka koje je Milan Stojadinovi revnosno obavio. Na sledeem sastanku, itavih est meseci kasnije on je ponosno ukazao kako je "Srpska zastava" iz menila stav prema Stepincu, obrazlaui kako je ranije o njemu pozitivno pisala samo da napadne na Jugoslaviju. Osim toga Stojadinovi nije uradio nita, jer kako je sam rekao konzulu na njihovom prvom sastanku u 1953. godini, on vie nee da radi, dok mu se ne pusti brat. - Nee da sarauje dok mu je brat u zatvoru, a sem toga jo mu nije ni objanjeno kako nae vlasti gledaju na njega; pitanje dravljanstva, imovine, penzije, povratka... te da on na kraju ne eli da postane Titov agent. NI Stojadinovi, ni agent Udbe, ipak, nisu eleli da prekinu razgovor. Stojadinovi je posebno eleo da sazna sve o situaciji u zemlji. Ovu temu Mercedes je ba forsirao, pie Karlos u izvetaju Udbi: - Osetilo se da se spremio za takvu diskusiju s odreenim ciljem. Prvo, govorio je o tekoama u poljoprivredi i udio se kako ne moemo da se izvuemo, okrivljujui ideju zadrugarstva. Razvio je tezu o nedostatku line slobode, govorio je o zasluzi reima to je spasena vojnika ast nae zemlje i armije, da je postignuto nacionalno jedinstvo to je najvanije radi celine teritorije, ali da su puni zatvori i da nema dovoljno demokratije. Komunistiki agent je zategao situaciju, zbog ega je i Stojadinovi kazao da ni on nije demokrata, niti je za jednu demokratiju koja prelazi u anarhizam. Naveo je primer pucanja u bivoj jugoslovenskoj skuptini, pie Karlos, ali je ostao pri stavu da je na reim prestrog, da je nepomirljiv, to dovodi do nerazumevanja, stvara probleme, kao na primer s emigracijom koja bi s malo e lastinijom politikom mogla lako da se likvidira za svagda. - OVDE je doao na eljeno tlo. Naveo je kao primer mogunost da doe do saglasnosti sa Maekom, to bi uslovilo da njegove pristalice u zemlji zauzmu korektan stav prema reimu. Objanjeno mu je da do danas iza Maeka nema nikoga, da je to davna prolost i da mi nemamo nikakve potrebe za njegovom osobom to otklanja svaki na interes. On je objasnio da je sluajno uzeo primer Maeka, da je on lino takoe njegov protivnik, ali da bi jednim kompro misom sa starim politiarima vlada reila problem emigracije, kao i razna miljenja u inostranstvu o unutranjem nespokojstvu, nedemokratinosti i slino. Stojadinovi je zatim sasekao Udbinog agenta, direktnim pitanjem: Da li moe da doe do pomirenja s Petrom Karaoreviem. O tome nema govora, kazao je jugoslovenski konzul, naglasivi da ovakve teme uopte nisu pogodne za razgovor. Stojadinovi je mirno preao preko ovoga i nastavio kako uje da u Beogradu postoji jedna kafana (ini mu se Ruski car) gde se sastaje opozicija. Mercedes kae da ti ljudi ne vrede nita i da im se neto zvanino postavi uutkaju se od straha i vie nita ne preduzimaju - pie Karlos.

Stojadinovi pred komunistikog agenta otvoreno postavlja i pitanje svog povratk a u zemlju. - To je potezao kroz itav razgovor, kao i potrebu pomirljivosti s nae strane i kompromisa sa starim politiarima. Izgleda da on ipak sve to radi osmiljeno ili po savetu njegovih upravljaa da se ugura u na organizam - zakljuuje izvetaj s prvog sastanka s Milanom Stojadinoviem u 1953. godini jugoslovenski konzul u Buenos Ajresu.

NA LINIJI ZAPADA KAKO je slabilo poverenje u saradnju s Milanom Stojadinoviem Udba je poela da prikuplja informacije o njegovim saradnicima. Jedan od najzanimljivijih izvetaja je o novinaru Milana Mikainovuu, koji je bliski Stojadinoviev prijatelj i dopisnik Ekonomista u Bonu. Izvetaj Ludviga 28. 7. 1953: Novinar. Srbin. Emigrant, nalazi se u Bonu kao dopisnik lista Ekonomista. Mikainovi je za vre me rata radio za Nedia u urednitvu Novog vremena i kao dopisnik u Berlinu. U Nemaku je doao na nekoliko meseci kao dopisnik pomenutog lista, iji je glavni akcionar Milan Stojadinovi. Mikainovi se ovih dana vraa u Argentinu preko panije. Dopisnitvo je predao jednom nemakom novinaru. U Nemaku je, kako on pria, doao kao dopisnik ovog lista, ali istovremeno i da obavi izvesne poslove za Stojadinovia, koji uskoro treba da doe u Evropu. Stojadinovi, prema Mikainoviu, ivi dobro u Argentini i savetnik je tamonjeg vlade za finansijska pitanja. Ima svoju vilu i napravio je ve novac. Prema njemu Stojadinovi je najreprezentativnija linost jugoslovenske emigracije u koju zapad ima najvie poverenje. Stojadinovi takoe danas ne daje nikakve izjave protiv Tita i Jugoslavije i na taj se nain nalazi na liniji zapada, a istovremeno nee slinim izjavama da unitava svoje pozicije kod zapadnog kapitala koji danas radi i trguje u Jugoslviji, i istovremeno zahteva da se njegove investicije priznaju od sadanjih i buduih jugoslovenskih vlasti. Iz Mikainovievog prianja moe da se zakljui da predstojei Stojadinoviev dolazak u Evropu treba da bude ne samo trgovake, nego i politike prirode. Trgovaki utoliko to Stojadinovi sklapa trgovinske ugovore za argentinsku vladu i od toga ima procenat, politike, utoliko to Stojadinovi putuje kod Franka u paniju, gde treba da dobije odlikovanje. Zatim treba da otputuje za Rim, gde odranije ima svoje veze i poznanstva. Verovatno e biti primljen i od pape, a razgovarae i sa vladinim zvaninicima. Ako dananja vladina koalicija ostane u Nemakoj na vlasti Stojadinovi treba da doe i u Nemaku gde bi vodio razgovore s vladinim zvaninicima kao i sa nemakim kapitalistima, Krupom i drugima. Ovaj Stojadinoviev dolazak u Evropu treba da znai poetak Stojadinovievog politikog rada, i to ne na organizovanju emigracije i slino, ve istupanju pred zapadom u ime jugoslovenske emigracije.

Tajnu za - enu!
23. januar 2005.

Tajna policija je svoje poverenike ucenjivala i lanovima porodice. Izvesnom Ibru obeano "putanje supruge" ukoliko progovori.
SARADNJA Milana Stojadinovia i Udbe posle svakog sastanka sve se vie zaotravala. Tajna policija radila je po unapred pripremljenoj strategiji - davati nove zadatke i sve to uslovljavati putanjem brata iz zatvora. Stojadinovi je brzo shvatio igru i jugoslovenskom konzulu saoptio da "dok mu ne puste brata nee da sarauje". Na sastanku "sektora E" 23. 2. 1953. godine, kako se vidi u jednom dokumentu u dosijeu Milana Stojadinovia, u arhivi Udbe, koji "Novosti" ekskluzivno objavljuju, zato se predlae centrali u Beogradu "da prosledi nove instrukcije u radu s Mercedesom". - Drue Vito, u vezi s Mercedesom mi ne bismo poduzimali momentalno nikakve mere dok ne p rimimo vae primedbe na poslednji sastanak, o emu smo javili ifrovanim pismom od 2. februara. Ovo zato to e verovatno doi do izmene s obzirom na novije momente s pomenutog sastanka. On je, kako smo javili, to se detaljnije vidi iz priloene zabeleke (zauzeo ovoga puta potpuno otvoren stav - dok mu se ne pusti brat nee da sarauje. Takoe je ovog puta aludirao dosta otvoreno na povratak u zemlju sa odreenom pozicijom. Osim ovoga, nije nam potpuno jasan drugi deo vae take pod 1 u operativnom pismu poslednje

pote, gde govorite o Mercedesu: "Takvo je stanje danas, no to ne znai da se pitanja njegovog ekonomskog opskrbljivanja po povratku u zemlju, kao i pitanje dravljanstva ne bi moglo reiti na jedan zadovoljavajui nain". Da li ovo razumeti kao dozvolu za povratak u zemlju kada god on eli jer e on u razgovoru sigurno traiti preciznije objanjenje. U OVOM dokumentu Udba alje detaljan izvetaj o svim vanijim kontaktima u Argentini. Za Ibra (ifrovani naziv) obavetajci iz Buenos Ajresa predlau da mu se odmah pusti ena jer su ocenili "da od njega moe da bude korsiti, poto je odmah pokazao na delu volju za rad bez ikakvog ustezanja". - Mi njemu porodicu, on nama informacije o slovenakoj emigraciji - kae se veoma jasno u izvetaju Udbe. - Da bi nam ostvario obeano pristupio je drutvu "Slovencev". U slovenakom sektoru imamo najtee stanje s agenturom i s mogunostima za proirenje, posebno posle iskustva s Trigom s kojim se zakasnilo s traenjem ene iz zemlje, zbog ega je ovaj saradnik potpuno otpao iz mree. Na kraju podvlaim, da je za na sluaj Ibre, vezano u prvom redu to je on u slovenakom sektoru, pored Erazma s kojim je veza neredovna, jedini saradnik. to se tie Elvire, Udba kae da postoje dobri uslovi da se krene napred. "Mislimo da je to vie pitanje vremena i podesnog momenta, a manje njegovog opiranja, iako on redovno iznosi kako ne bi hteo da bude agent, ve da uistinu mrzi Vevericu (Ante Paveli)", kae se u pregledu saradnike mree u centrali komunistike policije u Argentini. - Neke stvari nam kae napola, neke uskrati otvoreno, ali ipak u celini mi smo dosta saznali od njega - kau agenti Udbe o kontaktu s dr Benzom, bivim konzulom u Berlinu, koji je po dolasku u Argentinu pokuao da preuzme vodeu ulogu od Pavelia. - ini nam se da je i prema Veverici odluniji nego ranije. Zbog svega toga mi bismo predloili da se nastavi sa postojeom linijom: korienje u informativnom pogledu i priprema za javni istup protiv Veverice. Kad o tome govorimo ne vidimo mogunost da se oko njega okupi neka grupa, ak ni njemu to ne bi odgovaralo u sadanjem momentu. On bi sam hteo da raskrinkava Vevericu i to na jednom vrlo irokom planu: prva emigracija, stara Jugoslavija, NDH i nova emigracija. S toga bi saekali sa svakom drugom namerom i nastavili kako smo poeli. Malo je neugodno delovala poseta porodici njegove ene i jako ga uplaila, a on se pobojavao vlasti naih domaina, kao i "koljaa". To sve je izneo nekako kroz zube, ali sigurno je da je strah tu. KAKVE sve probleme tajna policija ima u dalekoj Argentini najbolje se vidi iz sluaja Estebana: "U poslednje vreme Esteban je na dva sastanka traio da se razmotre mogunosti da se vrati kui. Uzeo je za argumentaciju da slabo ivi, nastojei na ovoj bazi (po naem miljenju da izvue veu nagradu). Mi ga nismo ubeivali u potrebu da ostane, nego smo rekli da e se ta stvar razmotriti. On je, inae, iznosio to nama skoro na svakom sastanku kakva su njemu obeanja bila data u Austriji, kad je primao saradnju, te da je samo pola od toga ostvareno da bi on odlino iveo". - Posle nekoliko sastanaka postavio je sasvim drugo pitanje, da li bi se moglo srediti da njegova majka doe kod njega za stalno. Opravdavao je da i drugi dolaze, te da njen dolazak nee izazvati pozornost. Ka ko se vidi u poslednje relativno kratko vreme Esteban je postavio dve suprotne stvari: da se povue u zemlju, i da mu se dovede majka ovde. Nae je miljenje da on ne bi iao u zemlju, i da na ovaj nain eli samo da ucenjuje radi poveanja nagrade, te bi mu mi odgovorili da se slaemo da treba da ga vratimo u zemlju. I konano jedan kontakt po srpskoj emigraciji: Francisko. - S njegovim sluajem mi nismo naisto. On pie redovno izvetaje, ali su oni dosta nejasni i zbrkani da mi jo do danas nemamo jasnu sliku koliko tu ima ozbiljnosti i istine. Osim toga njegove informacije suprotne su informacijama koje mi posedujemo. Tekoa je ta to mi za sada jo ne moemo da proverimo njegove informacije jer na ovom sektoru stojimo vrlo slabo s agenturom... Osim s Milanom Stojadinoviem, koji je nesumnjivi lider srpske emigracije, ali kako kau u izvetaju Udbe - "on odbija svaki rad po srpskoj emigraciji". NARODNE RUKOTVORINE ZA rad na terenu agentima Udbe jedna od najpotrebnijih stvari su - narodne rukotvorine.

- Za kontakte s raznim emigrantima dobro bi nam dole i neke fotokopije kompromitujuih materijala iz rata, NDH, o izvesnim stavovima ustake vlade (prema muslimanima ili po drugim pitanjima) te molimo da nam ih aljete - kae se takoe u preseku tajne policije u Argentini. - Napominjemo da bi nam mnogo vie odgovarale kopije originalnih materijala, nego prepisi, jer ubedljivije deluju.

Trst nije na
24. januar 2005

Na zamerku agenta da se oko transke krize opredelio na nau tetu, Stojadinovi je kazao da ovaj grad sa veinskim italijanskim stanovnitvom ipak pripada Italiji.
Piu: Veljko LALI i Ugljea BALI POSLEDNJI sastanak s Milanom Stojadinoviem Udba je imala 2. decembra 1953. godine. Nezadovoljan to mu jo nisu pustili brata, Stojadinovi je otvoreno zapretio da od njega ka Jugoslaviji mogu da duvaju topli i hladni vetrovi. Odgovorio sam mu da je njemu poznato da su nas ve mnogo duvali razni i topli i hladni vetrovi, ali da je to bez rezultata - pie jugoslovenski konzul u izvetaju Udbi, koji Novosti ekskluzivno objavljuju iz dosijea Milana Stojadinovia. - Pa neka duvaju kakvi hoe jer ih se ne bojimo... Obavetajac je ponovo rekao Stojadinoviu da mu nee pustiti brata, dok on ne pokae neke rezultate, a onda je, kako kae, nastala tako muna situacija da je taman mislio da prekine sastanak, kada ga je Mercedes pitao ta novo ima u zemlji. - ta vi, zapravo, traite od mene - prekinuo je konzulovo izlaganje Stojadinovi. Krenuli su stavku po stavku: Stojadinovi je kazao da je sve uradio za trgovinski ugovor, dalje je istakao kako je po pitanju promene stava Zastave prema Stepincu ispunio obeanje s dva lanka koja je on sam napisao. Odgovorio sam mu da nije problem s pisanjem Zastave samo prema Stepincu, nego uopte, da ak ima uvreda na raun predsednika republike, a posebno s poslednjim brojem i njegovim intervjuom o Trstu. Razvio sam mu tezu da se mi ne bojimo takvog pisanja, da to ne moe da omete razvoj FNRJ, ali da je govorei o emigrantskim listovima, Zastava imala najreakcionarniji stav. Da je on jedini pisao u tampi da se Trst preda Italiji, da mi to sve skupa ne moemo da ocenimo kao pozitivnu promenu. STOJADINOVI je poeo da se brani oko Trsta. Izneo je da su u Zastavi neovlaeno skratili njegovu izjavu u pomenutom italijanskom listu, da je on, istina, miljenja da za Jugoslaviju Trst nije od ivotnog pitanja, i da on, poto ima veinu Italijana, i treba njima da pripadne. On kae da u poslednje vreme nije pregledao materijale pre tampanja i doputa da su se n eke stvari potkrale - pie Karlos. Mercedes je ranije branio da piu protiv predsednika republike, ali oni esto i njemu naine neeljene stvari, kao u poslednjem broju. Ispriao je kako ga je posetio urednik Filipovi i obavestio da bi o njemu objavili zabeleku u "Zastavi" o njegovoj izjavi italijanskim novinama, poseti srpskog odbora iz Buenos Ajresa i takoe neto o njegovoj eni. M. je pristao, ali su oni svoju posetu njemu nazvali audijencijom, kao da je on kralj, i na kraju objavili jedan lanak o nj egovoj supruzi, u kojem je desetak puta nazivaju visoka goa, zbog ega se ona strano naljutila. Pisanje u "Zastavi" M. naziva magareom uslugom. Stojadinovi je zatim predloio Udbinom obavetajcu da osnuju jedno zajedniko trgovako preduzee, koje bi gurao kod domaina. Rekao sam da emo razmotriti ovu sugestiju - nastavlja konzul. Zamolio je da javim u zemlju da on nije promenio stav, da je ostao na istom miljenju i da e uiniti sve to moe, a da oni u zemlji takoe produe s onim to su zapoeli. Konzul je osetio trenutak za ofanzivu: ponovo je traio zaustavljanje ustake propagande. IZNEO sam mu da su ustae upravo dobile nova dva asa meseno na Ekscelzioru. Branio se da je u poslednje vreme bio prezauzet, a i da nema motiva za intervenciju. Objasnio sam mu da se ne radi samo o motivima, (On trai u asovima vreanje srpstva) nego o njegovim vezama preko kojih treba onemoguiti dalje rad tim asovima. A ako se radi o motivima onda i toga ima dosta. Ustae, na primer, u svim glasilima upotrebljavaju srbo-komunizam, zatim da je Veverica(Ante Paveli) obeao da e da napie knjigu o tobonjem pokrtavanju Srba koja treba uskoro da izae. Priznao je da takvi momenti mogu da se iskoriste. Razgovor je nastavljen o srpskoj emigraciji, gde je Stojadinovi rekao da su to sve penzioneri (oficiri) i da kada bi se prema njima uzeo jedan iri kurs da bi se oni svi do jednog vratili u zemlju. Govorei o tome izneo je da bi i on eleo da dobije pravo na formalno odobrenje za povratak kui, iako on nikada ne bi iao nazad jer nema nikakvih ambicija za politiki ivot. O Petru Karaoreviu ispriao je da se u poslednje vreme strano iskompromitovao s raznim skandalima i enom, te kada je Zastava u istom broju objavila o njemu i Mercedesu neke stvari, da s u nekolicina

emigranata doli kod njega da interveniu da zabrani pisanje o Petru u istom listu gde piu o njemu. Stojadinovi je agenta Udbe pozvao da vidi njegove slike i ponovio hvalospeve o jedinstvu zemlje zata najvee zasluge ima na maral, da je istomiljenik sadanje politike koju vodi Jugoslavija i da zato nema razloga ni da se ustruava od nas. Kae, poaljite mi koga hoete da razgovara sa mnom, ja u sa svima da razgovaram. Na kraju smo ponovili ugovoreno, a on zamolio da u zemlji nastave kako su zapoeli obeavajui kako e on uiniti sve to moe. Kae, ako mi pustite brata budite uvereni da emo mi to znati da cenimo... O ANDRIU PRIVATNO NA sastanku 30. jula 1953. Milan Stojadinovi se najvie interesovao za Ivu Andria, njegovog biv eg zamenika na mestu ministra inostranih poslova. - im je doao izvadio je koverat i predao mi ga pohvalivi se kako je on ove policijske stvari nauio od Koroeca, koji je bio specijalista za konspiraciju. Da je u pismu naveo tri stvari koje e intereso vati Bosanca (Boko Vidakovi, direktor SID-a) i da jo samo nije zavrio obavezu oko ustakog radio sata. Interesovao se o Rusima, pitao ta znai NKVD, priao dosta i zabavno o svom sukobu s Aleksandrom, Pavlom, o svom zetu i njegovoj trgovini, i posebno o Ivi Andriu. Uredniku Srpske zastave rekao je da vie ne smeju da piu protiv marala, jer je on sada predsednik republike, to su, kako im je rekao, mogli dok je bio predsednik vlade.

Razlaz posle Tita


25. januar 2005

U Buenos Ajresu daleke 1954. Stojadinovi i Paveli postigli dogovor o samostalnosti Srbije i Hrvatske posle ruenja Titove Jugoslavije.
PIU: Veljko LALI I Ugljea BALI KADA je rimski "Tempo" 11. avgusta 1954. godine objavio vest o politikom sporazumu biveg predsednika jugoslovenske vlade dr Milana Stojadinovia i poglavnika ustake NDH dr Ante Pavelia, bila je to najvea posleratna senzacija kako za hrvatsku i srpsku emigraciju, tako i za komunistike vlasti u zemlji i agente Udbe, koji su nekoliko godina sa Stojadinoviem saraivali protiv Pavelia. "Iz Buenos Ajresa stigla je vest o izmirenju dvojice ljutih neprijatelja pre i posle Drugog svetskog rata. U prisustvu najbliih saradnika, bivi lideri obavezali su se da priznaju budue samoopredeljenje hrvatskog i srpskog naroda kada bude sruena Titova Jugoslavija, te e zajedniki da rade na stvaranju nezavisne drave Srbije i nezavisne drave Hrvatske...", pisala je italijanska tampa. Mesec dana kasnije svaku nevericu rasprio je tekst u argentinskom "Hogaru: "Prava balkansk a bomba eksplodirala je u srcu argentinske prestonice. Neupueni u balkanske prilike ne mogu na pravi nain da ocene znaaj ovog dogaaja bez znanja o stepenu netrpeljivosti meu narodima na balkanskim prostorima, a prvo mesto u tom rasponu mrnje zauzimaj u Srbi i Hrvati..." Pojanjavajui razvoj hrvatsko -srpskih odnosa od naseljavanja na ovim podrujima, pa sve do 1941. godine, i uz objavljivanje ak pet fotografija dvojice glavnih aktera sporazuma, "Hogar" pie: "Ma koliko to izgledalo neverovatno, izmeu ova dva do krvi zavaena naroda na pomolu je mir i saradnja. Dr Milan Stojadinovi, koji u Argentini ivi od 1948. izjasnio se za miran i prijateljski razlaz te uspostavljanje nezavisnih drava Srbije i Hrvatske. Tako bi se uinio kraj meusobnoj borbi koja je stajala ivota hiljade i hiljade ljudi, ena i dece na obema stranama za vreme Drugog svetskog rata..." LIST konstatuje i da se "ni u kom sluaju ne radi o mlaenju prazne slame meu emigracijom, to potvruje i evidentno pojaano delovanje Titovih slubi u Argentini". Zbliavanju poglavnika u egzilu i biveg predsednika jugoslovenske vlade i prvom "otopljenju", prema zvaninoj istoriji, doprineo je hrvatski emigrant i publicista Josip Subai koji je u oktobru 1953. pokreno asopis "Izbor". U onoj nezvaninoj, koju "Novosti" posle toliko godina pronalaze u dosijeu Milana Stojadinovia u arhivi Udbe, jasno se vidi da je Stojadinovi uao u aranman s Paveliem - ne zbog "njihovog prijateljstva", ve jer mu Udba ni posle dve godine "rada protiv Pavelia" iz zatvora u Srbiji nije pustila brata Dragomira. "Od mene mogu da duvaju topli i hladni vetrovi", zapretio je Stojadinovi na poslednjem sastanku s jugoslovenskim konzulom 1953. godine. Karlos je ostao vrsto na svojoj poziciji - "prvo informacije, pa onda putanje iz zatvora", pa je bivi predsednik odluio da do brata stigne na drugi nain. Komunistima je po drugi put objavio rat. Pavelieva izjava u novoosnovanom "Izboru" o "moguem sporazumu sa Srbijom na temelju hrvatskih povijesnih granica", samo mu je otvorila vrata. Ve u sledeem broju "Izbor" objavljuje razgovor sa Stojadinoviem. U uvodnom delu teksta hrvatski emigranstki list ga predstavlja kao "velikog i simpatinog

Srbina", pri emu se u Stojadinovievoj kui u Buenos Ajresu "ispija naa hrvatska i srpska ljivovica". - Ono to ja traim za srpski narod ne mogu, a da ne priznam i hrvatskom narodu. To stanovite zastupao je i moj veliki uitelj Nikola Pai jo za vreme Prvog svetskog rata, kada se prvi put povela re o stvaranju zajednike drave Srbije i Hrvatske. Uostalom, ideja o stvaranju Jugoslavije nije ponikla kod nas u Srbiji ve je dola kao import iz vaih hrvatskih krajeva. Bila je greka to onda nije Hrvatima dato ono to im, po mom miljenju, sada treba dati - kazao je Milan Stojadinovi. EVENTUALNI sporazum je jedini nain da se konano stane na kraj meusobnom unitavanju, nastavlja Stojadinovi: "Jer Srbi i Hrvati su stotinama godina iveli u posebnim dravama i uvek u najboljem prijateljstvu te sam siguran da emo opet biti upueni jedni na druge i pomagati se u obrani zajednikih interesa". Analitiari meu srpskom i hrvatskom emigracijom odmah su procenili da je samo pitanje vremena kada e dvojica "bivih" da se nau za pregovarakim stolom. Stojadinovi je to ve z nao. U pojedinim emigrantskim listovima, koje je sponzorisao, pojavljivali su se naslovi: "Svie na Drini" ili "Mir na granicama Srbije i Hrvatske". Krajem 1954. godine Paveli, ponovo daje intervju "Izboru". Na sva usta hvali "politiku mudrost dr Stojadinovia" i najavljuje potpisivanje "povijesnog sporazuma" uz konstataciju kako je "i kod naroda u Srbiji te kod njegovih potenih sinova u tuini sazrelo miljenje da je Jugoslavija, posebno ona prva, bila nesrea za oba naroda". I dok su se Paveli i Stojadinovi meusobno astili komlimentima, ispijali "hrvatsku i srpsku ljivovicu", porodino se poseivali i jedan drugog nazivali "najveim sinom" hrvatskog, odnosno srpskog naroda, njihovu emigrantsku sabrau sve je vie kopkalo pitanje: ta, zapravo, stoji iza ovog politikog "izliva nenosti" meu dojueranjim smrtnim neprijateljima. I naroito - kako su "reili" pitanje budueg razgranienja meu dvema dravama... SPORAZUM U DEPU POTPISIVANJE sporazuma trebalo je da se obavi u Stojadinovievoj kui u Buenos Ajresu. Da bi izgledalo to sveanije i zvaninije, Stojadinovi je predloio Paveliu da pozove ostatke svoje vlade bive NDH, a on vienije Srbe. Ustaki lider nije eleo zvaninu formu, to je veoma naljutilo Stojadinovia, koji je dva dana pred potpisivanje umalo odustao. Umeala se njegova supruga Augusta, ukorivi ga da "nema smisla da to radi svom prijatelju poglavniku". Mada nevoljno, Stojadinovi se predomislio te je ugovorenog dana u njegovu kuu stigao Paveli u pratnji Josipa Subaia. Posle veere povukli su se u jednu sobu gde su jedan as i po razgovarali u etiri oka. Niko tano ne zna o emu se prialo i da li su uopte stavljeni potpisi na dva primerka teksta sporazuma koji je Stojadinovi drao u depu sakoa.

Nama Sarajevo - vama...


26. januar 2005.

...Banjaluka, koja je dodue srpska, ali za ljubav mira uinili bismo taj ustupak, govorio je Stojadinovi. Dubrovnik srpski, hrvatski ili samostalan...
Piu: Veljko LALI i Ugljea BALI PREMA sporazumu dvojice "lidera" u emigraciji Hrvatska bi ostala u okviru avnojevskih granica, a Bosnu bi podelila sa Srbijom granicom koja bi ila rekama Bosnom i Neretvom. "Nama Sarajevo, vama Banjaluka, koja je, dodue, srpska, ali za ljubav mira uinili bismo taj ustupak, a kao protivuslugu traiemo Dubrovnik", govorio je Stojadinovi. Mada se to veto prikrivalo, detalji sporazuma Paveli - Stojadinovi procureli su u javnost posle jedne emigrantske sedeljke kod izvesne gospoe Matrovi u Buenos Ajresu. Ovom prijemu prisustvovao je i hrvatski svetenik publicista uro Balokovi, koji je kasnije napisao: "Jedne veeri okupili smo se u salonu gospoe Matrovi, kada se pojavio i dr Stojadinovi. Doao je raspoloen, a domaici je doneo veliki buket cvea. Kada smo se upoznali, odmah me je upitao: "No, oe, ta se pria meu Hrvatima? ta radi moj prijatelj Paveli?" U oputenoj i ljivovicom podgrejanoj atmosferi Stojadinovi je prvi put nagovestio osnovne odrednice sporazuma sa Paveliem, naglasivi da prva taka glasi: "Vostvo Srpske radikalne stranke, koja je najjaa srpska stranka, priznaje pravo Hrvatima na sopstvenu dravu." Kada se povela re o najvanijem pitanju buduim granicama, Stojadinovi je objasnio da e "definitivne granice odrediti srpska Narodna skuptina, odnosno hrvatski Sabor". - GOSPODINE predsednie - primetio je Balokovi - kao to vam je poznato, ne postoji ni hrvatski Sabor ni srpska Narodna skuptina. Titove republike parlamente ne priznajemo ni mi, a ni vi. Ako bi dolo do

raspada Titovog reima, moralo bi odmah da se uredi privremeno razgranienje kako bi se izbegli tragini nesporazumi iz 1941. godine? Stojadinovi je odgovorio: "Paveli i ja smo mislili o tome. U Hrvatskoj bi se ta granica `pokrivala` s granicama sadanje Republike Hrvatske. Bosnu emo podeliti po pola, i to tako da granica ide rekama Bosnom i Neretvom. Zatim: nama Sarajevo a vama Banjaluka. Dodue, zapadna Bosna je u veini Srpska, ali mi emo uiniti taj ustupak u interesu mira. Zato emo od Hrvata traiti protivuslugu - da nam vrate Dubrovnik"!. Balokovi je zaprepateno zaustio: - Ali, gospodine predsednie, pa vi znate da je Dubrovnik hrvatski. - Nai kau da je srpski - nastavio je mirno Stojadinovi. - Bilo kako bilo, nama Srbima treba jedan irok izlaz na more i jedan grad zapadnoevropske kulture. Inae e Srbija zauvek ostati mala kontinentalna provincijska zemlja. Srbi koji bi ostali u Hrvatskoj neka se zovu pravoslavnim Hrvatima, ili neka ostanu, ako hoe, Srbi. U jednoj pravoj demokratiji to, uostalom, i nije problem. Formiraemo komisiju koja e na jedan ljudski i miran nain sprovesti razmenu stanovnitva i dobara. Seljaci iz Hrvatske koji hoe u Srbiju dobie kue i imanja otprilike u istoj vrednosti, i obratno. Za radnike i inovnike seoba nije nikakav problem. Govorei o sporazumu s "prijateljem Paveliem" Stojadinovi je ocenio da e posle "skorog pada Titovog reima", svetske sile odrediti privremene granice. Stojadinovieve ocene bile su zbog svega ovoga kao bomba, posebno meu hrvatskom emigracijom. Pripadnici HSS-a nisu hteli ni da uju o nekakvom sporazumu sa Srbima i estoko su se okomili na Pavelia, nazivajui ga izdajnikom: "Ranije je prodao Dalmaciju, a sada trguje i Bosnom", grmela je brojna emigracija. Istovremeno, u Pavelievom "Hrvatskom domobranu" taj sporazum su veliali kao "plod politike mudrosti poglavnika". Zanimljivo je da se srpska emigracija, u najveem broju okupljena u SAD, nije mnogo obazirala na Stojadinovieve politike kombinacije. Samo u jednom srpskom listu u ikagu Stojadinovieva politika aktivnost prokomentarisana je kao "zabava dokonog penzionera". Da bi stvar isterao do kraja, Balokovi je zatraio od Pavelia da se konano izjasni o sporazumu. Paveli nije bio voljan da razgovara o tome, ali nije poricao da je sporazum sa Stojadinoviem p ostignut. O Stojadinoviu je rekao: "To je jedan poten i pametan srpski politiar koji je shvatio da se sa Hrvatima moe razgovarati ako im se prizna pravo na dravu." O TOME kako zamilja podelu Bosne takoe nije eleo detaljnije da pria. Samo je rekao : "Ako Srbi i Hrvati ele da se sporazumeju, ni jedni ni drugi ne bi smeli da insistiraju da celokupna BiH pripadne samo njima." Dubrovnik je bio jedina sporna taka "sporazuma Paveli - Stojadinovi". Dok je Stojadinovi govorio o Dubrovniku kao injenici budunosti, Paveli je tolerantno najavio mogunost slobodne odluke (plebiscita), pa ak i samostalni Dubrovnik. Tek 1960. godine, nekoliko meseci posle Pavelieve smrti u Madridu, Stojadinovia je u Buenos Ajresu posetio stari poznanik Branko Peelj, predratni sekretar voe HSS-a Vlatka Maeka. Peelja je, naravno, interesovalo da li je uopte bio potpisan "Sporazum Paveli - Stojadinovi" o mirnom razlazu Srba i Hrvata i osnivanju njihovih samostalnih drava. - Istina je - odgovorio je Stojadinovi. - Ja sam s Paveliem bio u najboljim politikim i prijateljskim odnosima. Nae su se porodice meusobno poseivale. Na Pavelia sam gledao kao na najsposobnijeg hrvatskog politiara i zato sam smatrao umesnim da se sa njim sporazumem. - Na kakvoj osnovi je bio nainjen va sporazum? - Na vrlo jednostavnoj. Miran razlaz Srba i Hrvata. Svi hrvatski krajevi da se pripoje Hrvatskoj, a svi srpski Srbiji. Kad ve ne moemo da budemo lanovi jedne dravne zajednice, zato da ne budemo dobre komije - rekao je dr Milan Stojadinovi. - Nego, pria se - nastavio je Peelj - da bi granica izmeu Srbije i Hrvatske trebala da bude na Drini? Stojadinovi je planuo: - Ko vam je to rekao. To su gluposti. O tome nema ni govora. Mi o granicama nismo detaljno razgovarli, ve samo o principu. - Znai - bio je uporan Peelj - vi BiH smatrate srpskom zemljom? - Sluajte, Peelju, ja sam uenik Nikole Paia i boriu se za ujedinjenje svih srpskih zemalja i krajeva... Valjda ne mislite da sam ja manje dobar Srbin od Paia. REVOLUCIJA KO zna ta bi dalje bilo sa "sporazumom Stojadinovi - Paveli" da nedugo nakon potpisivanja, u Argentini nije buknula revolucija koja je oduvala generala Perona, Pavelievog prijatelja i pouzdanog zatitnika. Poglavnik je naprasno zaboravio na "povijesni sporazum" jer je imao prea posla: da spase glavu od Udbe koja mu je ve bila za vratom. Nekoliko meseci kasnije uspeo je da pobegne u paniju kod generala Franka, gde je umro u Madridu 1959. godine. Dr Milan Stojadinovi umro je u svojoj kui u Buenos Ajresu 1961.

Veza preko brata


27. januar 2005

Kada je Stojadinovi prekinuo kontakte sa tajnom slubom, Udba angauje njegovog brata Dragomira i alje ga u Argentinu da urazumi Milana.
Piu: Veljko Lali i Ugljea Bali POTPISIVANJEM sporazuma s Paveliem, Milan Stojadinovi uspeo je ono to nije u dve godine rada protiv Pavelia - Udba je pustila iz zatvora njegovog brata Radomira. U prostorijama slube za kontrolu stranaca 7. novembra 1955. godine Udba sada pravi plan rada s Dragomirom Stojadinoviem: - Na prvom sastanku traio sam od Stojadinovia da iznese na kojim pitanjima nam moe pruiti usluge koje je ponudio prilikom razgovora s dravnim sekretarom SUP -a. On je uglavnom rekao: Da po dolasku u Argentinu utie na brata Milana kako bi s e ovaj povukao iz politikog ivota i prekinuo neprijateljsko delovanje protiv nas. Da svojim prisustvom uini da nam Milan pomogne kod trgovakih poslova s Argentinom ukoliko Milan i sada ima dobre pozicije kod argentinske vlade. Da kroz Srpsku zastavu napada na Cvetkovia i Pavla po materijalima koji bi mu se pruili. Dragomir je izneo kako bi on svoje usluge smatrao rehabilitacijom, da on eli da ostane u vezi sa svojom zemljom, da mu ena i sin koji se nalaze u Argentini dobiju nae dravljanstvo, da ovde ima rodbinu (sestre) i da se nada da e nekad opet da se vrati. Obavetajac mu nije nita direktno odgovorio, osim da stvar s uticajem na Milana u vezi njegovog neprijateljskog delovanja za nas nije bitna i vie je korisna za njega samog nego za nas, poto je on svojom saradnjom s ustaama upropastio svoj dobar glas kod Srba u emigraciji. ISPRIAO sam mu neke detalje iz Milanovog delovanja u Argentini, kao davanju izjava u vezi s Trstom, sastanku s Paveliem, razgovoru s delegacijom Izbora - pie Udbin agent, pa kae da je Milan je sve ove akcije vodio po zadatku. - Izjavu o Trstu dao je po nalagu Italijana, a saradnju s ustaama poeo je na zahtev argentinske policije na antikomunistikoj bazi. Ovo mu pominjem da bi imao u vidu da je Milan vezan za argentinsku policiju, zbog njegovog dranja po dolasku tamo. Milan je postao aktivniji prema neprijateljskom delovanju prema nama ba u vreme kada je tretirano njegovo otputanje iz zatvora, pa se ne moemo pohvaliti da je mnogo doprineo njegovom izlasku iz zatvora. Naprotiv, ako bi njegov izlazak zavisio od Milanovog dranja onda on nikada ne bi bio slobodan. Dragomir je izgledao prilino iznenaen podacima o saradnji Milana s ustaama, prenosi policajac, rekavi da ako i dalje ustraje na takvom stavu da e mu pljunuti u lice. Na sastanku 11. novembra 1955. Dragomir predlae komunistikoj policiji: Da nagovori Milana da prekine s novanim pomaganjem Srpske zastave kako bi prestala s izlaenjem, jer smatra da srpskom emigracijom po svom sastavu i ciljevima u Argentini nije potreban list. Da u Milanovom listu Ekonomist pie o naoj privredi u tom smislu da mu se da veza u poslanstvu od kojeg bi primao materijal za objavljivanje. Da zajedno s Milanom objavi podatke o tajnom sporazumu Hitler - Pavle pri emu je Pavle dobio obeanja od Hitlera da e biti kralj Jugoslavije za pristupanje u Trojni pakt. Agent tajne policije predloio mu je da se ne eksponira na poetku, te da za nekoliko meseci napie jedan pregled situacije kod srpske emigracije. Imao sam utisak u prvom momentu da se neka, i sigurno da mu nije bilo drago to se radi o srpskoj emigraciji, pie agent: Meutim: prihvatio je. DVE godine kasnije 26. maja 1957. komunistika tajna policija konano razgovara s Dragomirom Stojadinoviem u Buenos Ajresu: - Poto smo malo priali o najnovijim politikim dogaajima i ta Milan kae za nae odnose s Rusima i zapadom, ja sam ga upitao da li mu je moda Milan priao da je video naeg ambasadora na prijemu kod Egipana. On mi je odgovorio da mu je Milan o tome vrlo malo priao i to otprilike da je video naeg ambasadora, upotrebivi doslovno ovaj izraz - da je kod njega ostavio vrlo prijatan utisak i izgleda mu vrlo iv i okretan ovek vrlo koristan i praktian u diplomatiji. Dakle, nije mi rekao da je Milan pokuao da se upozna preko novinara s ambasadorom. Kada sam mu ja to

kazao on je odmah odgovorio da to Milan nikako nije mogao da uini, jer koliko je njemu poznato Milan ume da oceni da to nije bio momenat za upoznavanje; s druge strane, ako bi tako neto eleo zar mu jednostavniji put nisu - nai kontakti. I tree najmanje bi se posluio jednim novinarom kao posrednikom. On misli da je re o novinaru iz Ekonomista koji je svojevremeno posetio ambasadora na svoju ruku, jer poto popije koju au viskija moe i ovakvu glupost da napravi. O sluaju Pavelia nita nije mogao da doda onome to je ranije rekao: da se o Paveliu nita kod Milana ne pria, a pogotovu sada kada mu niko ne dolazi u kuu, osim jednog generala. Za Milana kae da se potpuno posvetio listu i nad njime se na svoj nain iivljava. Kada sam ga upitao kada e da izae sledei broj Zastave odmah je reagovao reima Milana Stojadinovia - da nema vie nikakvog smisla da se mlati prazna slama. TA KAE LEKA POTO ih je Milan Stojadinovi napustio, Udba je prikupljala podatke o njegovom radu na raznim stranama. U jednom izvetaju od 10. januara 1995. kae se: Stanoje Vasili bivi peadijski kapetan iz apca. Radio za ameriku slubu, a onda stigao u Buenos Ajres. S njim sam ovde doao u vezu preko ustae Mile Ravlice, mog kolskog druga. Matijas javlja u izvetaju o izvesnoim Vasiliu, koji je blizak prijatelj Stojadinovievog zeta Radonjia da je Stojadinovi potpisao sporazum s Paveliem najverovatnije pod italijanskim pritiskom, i to u vreme italijanske krize. On to pretpostavlja i zbog toga to je Stojadinoviu glavni kompanjon u listu Ekonomist neki Italijan. Od tog sporazuma, kae Vasili nema nita, da su Srbi u veini ogoreni, a da je Stojadinovi primio masu protestnih pisama od Srba iz raznih krajeva sveta. Vasiljevi mi je dalje priao kako je poznavao neke etnike koji su radili na prebacivanju u Jugoslaviju diverzanata i etnika, meu njima i Sinia Odakovi Pazarac, Sreko Ani, ije je pravo ime Engl, takoe je poznavao nekog majora Tenoka iz amerike obavetajne slube. Ispriao mi je da je doao brat Milana Stojadinovia. Kae da je priao o tekoama u Jugoslaviji, kako vlada vrsta ruka, takoe kae da je pre odlaska bio pozvan od druga Rankovia koji je s njim govorio. Na pitanje ta mu je Rankovi govorio kae da ne zna, ali da pretpostavlja da mu je govorio kako treba da se dri kad doe ovako.

Adut grofa ana


28. januar 2005

Italijani su, u vreme okuapcije, nameravali da vrate Stojadinovia iz internacije i postave ga na Nedievo mesto. Kako je Gaetano ano pripremao Stojadinovievu posetu Rimu.
PIU: Veljko Lali i Ugljea Blai MILAN Stojadinovi prekinuo je saradnju s Udbom i potpisao sporazum s Paveliem po nareenju Italijana, kae se u izvetajima tajne policije, koje Novosti pronalaze u dosijeu Milana Stojadinovia. U arhivu Udbe nalazi se i materijal Gespoa i tajne policije predratne Jugoslavije, gde se, takoe, na dosta mesta vide izuzetni odnosi biveg predsednika vlade i zvaninog Rima. Stojadinovi, na kraju, to sam kae u svojim memoarima, obrazlaui zbliavanje s Italijom, kao svoj najvei politiki uspeh: jer je od stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Italija je postala smrtni neprijatelj Beograda. - Francuska nije htela ni da uje da se italijanska vlada okrivi za atentat u Marselju i Pariz mi je poruio da se izmirimo s Italijom - otkriva Stojadinovi u svojim memoarima. Sporazum koji je s grofom Gaetanom anom potpisao 25. marta 1937. godine Stojadinovi je ocenio kao najznaajniji. - Jugoslavija je uklonila jednog opasnog neprijatelja sa zapadne granice. Italijanske pretenzije na Dalmaciju definitivno su otklonjene. Obustavljena je svaka ustaka delatnost na italijanskoj teritoriji... - objasnio je Stojadinovi. Jedna stvar za njega lino ovde je bila jo vanija - stvoreno je prijateljstvo izmeu njega i grofa ana. - Mi obojica uivamo glas da volimo ene - rekao je ano Stojadinoviu prilikom prvog susreta u Beogradu, gledajui u dve lepe i duboko dekoltovane ene. - Izgleda da je tako - odgovorio je Stojadinovi. GROF ano u svom Dnevniku 5. decembra 1937. godine zapisuje: "Pripreme za Stojadinovievu posetu su zavrene. Izai u na stanicu s Dueom. elim da se ovom oveku,

koji se pokazao kao iskren prijatelj, ukae izuzetan doek. Na prvom mestu jer smatram da je Beogradski pakt jedan od temelja nae politike. Zatim zbog line simpatije prema Stojadinoviu. Snaan, sran, s gromkim osmehom i vrtsim stiskom ruke, to je ovek koji uliva poverenje. Od politiara koje sam dosad sreo na svojim evropskim putovanjima, on me najvie interesuje. Francuzi i Englezi gutaju gorke pilule zbog ove posete. Na osnovu jednog uhvaenog telefonskog razgovora, ispostavilo se da britanska ambasada puta vesti kako se spremamo da iskoristimo Stojadinovievu slabost prema lepim enama. Ovo je delimino tano. Due se smejao kada sam mu rekao da sam pored zvaninih prijema, spremio i nekoliko balova s najlepim enama rimskog drutva..." Grof ano je zato bio veoma razoaran padom Milana Stojadinovia. U svom "Dnevniku" otvoreno pie da je Berlin od tog trenutka traio od Italije da ima varijantu za okupaciju Hrvatske. Svoje odnose sa Stojadinoviem ano, ipak, nije prekidao: prvo su komunicirali preko Stojadinovievog brata Dragomira, a kasnije i supruge Avguste. Posle okupacije Jugoslavije, gde je veliku ulogu odigrao rezervni plan okupacije Hrvatske, u dokumentima Gestapoa pojavljuje se dokument: ano namerava da vrati Stojadinovia s Mauricijusa i postavi ga za predsednika vlade. Ovu informaciju nemakoj policiji prosledio je Dimitrije LJoti 25. jula 1942. godine, zabrinut za svog prijatelja Milana Nedia. Gestapo prima ne desetine izvetaja s ovog puta, da bi kanano nakon njegov povratak u Beograd od agenta 139, inae bliskog prijatelja porodice Stojadinovi traio da sazna sve pojedinosti s njenog putovanja. Gospoa Avgusta, supruga biveg predsednika vlade Milana Stojadinovia otputovala je 16. jula 1942. godine u pratnji svojih obeju kerki u Italiju, pie Gestapou Avgustin prijatelj od poverenja: "Najpre se zadrala u Venciji, a potom je preko Lago Maore otputovala za Rim, gde se zadrala ukupno tri dana. U Rimu se nije videla sa grofom anom niti s nekom od vodeih linosti italijanske po litike, ali je nailazila na neobino srdanu predusretljivost kod svih italijanskih kako zvaninih, tako i privatnih linosti." TAKO je s najveim oduevljenjem priala o ljubaznosti koju su joj Italijani ukazivali kao supruzi dr Milana Stojadinovia, govorei joj da je dr Stojadinovi najvei politiar Jugoslavije. Iz daljeg izlaganja ge Stojadinovi vidi se da u Italiji uopte ne znaju za Srbe kao nacionalni i geografski pojam ve da sve posmatraju kao nerazbijene delove ije se aveti jo plae. Tvrdi da svi italijanski krugovi nepodeljeno mrze Nemce, da je anglosaksonska struja veoma jaka, da se Engleza plae, da je gro kapitala u Italiji investirala Amerika, da je niz banaka u glavnim ulicama Rima s amerikim kapitalom, i da u italijanskom privrednom ivotu osea silan zastoj zbog prestanka trgovakih odnosa sa Sjedinjenim Dravama. S druge strane, gospoa Stojadinovi potvruje da od revolucije u Italiji ili nekih bliih znakova nema nita, da su to samo produkti anglosaksonske propagande i pustih fa ntazija. Istovremeno kae da narod u Italiji vrlo trezveno i objektivno misli, da svi neogranieno veruju Musoliniju, jer je zemlja pod njim dobila neuveni privredni prosperitet i socijalnu pravdu. Italijani su joj rekli da su oni spremni na sve u pogledu ishoda rata. Ako osovina pobedi, u ta sve manje veruju, za njih e biti rava situacija utoliko to nita nee dobiti naroito. U sluaju pobede Anglosaksonaca Italijani misle da bi samo bio smenjen Musolini i vrhovni faistiki forum, a da bi ceo italijanski narod bio poteen represalija jer bi se u tom sluaju naao na elu kralj Vitore Emanuele, a naroito prestolonaslednik Umberto koji je poznat kao veliki i konstantan protivnik Muslinija. Ovo su uverenja svih prosenih Italijana, pa i mnogih vodeih linosti. Gospoa Stojadinovi kae da je uspela da se vidi s nemakim poslanikom u Rimu, ali ne kae s kojim. Moj je utisak da su Milan Aimovi i Dragi Stojadinovi odredili Augustu da treba da odrava veze s italijanskim diplomatsko-politikim krugovima na koje oni raunaju... VELIKI POTEZ GROF ano veoma se interesovao zato je smenjen Milan Stojadinovi. Pavle mu je jednom rekao zbog velikih pronevera, ali grof ano u to nije poverovao, i u svom Dnevniku 20. novembra 1940. zapisuje: Ponovni razgovor s Hitlerom. Namerava da pozove namesnika Pavla u Berlin i da mu predloi `veliki potez`. Voljan je da pomogne Pavlu pri dolasku na presto, ija je supruga ambiciozna. Ovo mi se ini teko: Pavle je suvie malo Srbin.

ef vlade proteran
29. januar 2005.

Kako je Milan Stojadinovi sa leenja u Sarajevu tajno prebaen do Soluna, a potom predat Englezima.

Piu: Veljko Lali i Ugljea Bali PO dolasku u Beograd, nemaka tajna policija trudila se da objasni hapenje i interniranje predsednika vlade i najmonije linosti u predratnoj Jugoslaviji Milana Stojadinovia. Izvetaje o predaji Stojadinovia Englezima, koje "Novosti" pronalaze u dosijeu Milana Stojadinovia u arhivu Udbe, nemakoj tajnoj policiji pisali su svi naelnici Uprave grada Beograda. "Prema usmenom nareenju nemakih vojnih vlasti, a po pitanju Milana Stojadinovia, ast mi je podneti sledei izvetaj: Od upravnika grada Beograda, gospodina Drinia, bio sam odreen za obezbeenje i uvanje dr Milana Stojadinovia na Ilidi kod Sarajeva. Gledao sam da Stojadinovi ostane izolovan i da mu se sva pota cenzurie, pa da o svim zapaanjima izvetavam gospodina Drinia ili gospodina Mila Jovanovia, efa odeljenja opte policije. Za vreme slubovanja na Ilidi dva puta je dolazila supruga dr Stojadinovia i ostajala po nekoliko dana(odobrenja je dobijala u Beogradu). Dok sam ja bio na Ilidi, sa dr Stojadinoviem etao sam jedan sat pre podne i po jedan sat po podne, a odlazili smo i u vojnu bolnicu u Sarajevu, gde je Stojadinovi leio zube. Telefonski iz Beograda, 15. marta, naredio mi je bivi upravnik Drini da e doi u nedelju 16. marta iz Beograda automobilima i da e preduzeti sve za Stojadinovia. 16. marta 1941. u podne doao je u Sarajevo tadanji naelnik agenata gospodin Miodrag ohadi, s dva automobila i agentima, i preneo mi naredbu da se ide za Veles", Miodrag Lazi, inovnik Sedmog kvarta UGB. GESTAPO je uzeo izvetaje i od svih ostalih agenata, a najdetaljnije od efa agenata Miodraga ohadia: "Ne seam se datuma, bilo je oko polovine marta. Bio je petak, pozvao me upravnik grada gospodin Drini i rekao mi da idem za Sarajevo da otpratim gospodina Stojadinovia do grke granice. Zamolio sam upravnika da me ne upuuje jer lino poznajem Stojadinovia, ali on nije hteo ni da uje. Sutradan, pozvao me upravnik i rekao da svoju sliku predam Dragom Jovanoviu, tadanjem efu odeljenja opte policije. Kada su Jovanovi i Milovanovi doli, doneli su formulare za pasoe. Ja sam popunio formular za sebe, a njih dvojica za ostale. Tada sam video da na put pored mene idu Miodrag Lazi, inovnik, koji je u to vreme bio ef slube bezbednosti kod dr Stojadinovia u Sarajevu, Borivoje urakovi, podnadzornik policijskih agenata, Sotir Pitaevi i ore Grahovac, agenti, kao i dva ofera agenata - Slobodan Malivukovi i Petar, ijeg prezimena sada ne mogu da se setim. Jovanovi mi je rekao da doem po podne za paso, a Milovanovi da e me saekati u Skoplju, odnosno na putu do Skoplja ka Velesu. Istog dana, upravnik mi je dao jedno pismo i ek na slobodnu zonu Jugoslavije u Solunu od 50.000 drahmi, da je predam dr Stojadinoviu i kaem mu da je to za njegov troak. Zatim je rekao da se ide ovim putem: Sarajevo, Uice, aak, Raka, Kosovska Mitrovica, Pritina, selo Lipljane, gde e biti prenoite, dalje - Skoplje, Veles, evelija, grka granica. U ponedeljak ujutru ja sam ekao Lazia, ali je on doao tek docnije, gotovo oko sedam sati. Lazi je iao u prednjim kolima s dr Stojadinoviem, urakoviem, a ja sam bio u drugim kolima s Pitaeviem i Grahovcem. Tako smo putovali odreenim putem sve do Kosovske Mitrovice, kada je nama u drugim kolima nestalo benzina. Izgubili smo prvi auto, jer smo u mraku zalutali i otili ka Gnjilanu, pa smo tek oko ponoi stigli u Lipljane - andarmerijsku stanicu. Odavde smo krenuli oko osam sati, i kada smo stigli u Skoplje i proli kroz isto na izlazu, mislim kod troarine ili bolnice, gospodin Gojko Milovanovi mahao je rukom i mi smo stali i uzeli ga u naa kola i produili put. U KOLIMA mi je Milovanovi pokazao paso dr Stojadinovia koji je bio viziran za Grku. Tako smo preko evelije preli granicu. Nakon izvesnog vremena stigla su dva grka automobila s dva policijska oficira. Jedan je bio major, mali suv plavi, a drugi pun, crnoman jasti i imao je naoare. U prvim kolima sam bio ja, grki policajac s naoarima i jedan andarm na boku, a u drugim Stojadinovi, Milovanovi i taj grki major u civilu. U Solun smo stigli po mraku i stali pred jednu kuu za koju mislim da se nalazi u bli zini keja. Tu smo svi izali, i Grci kako nisu govorili nijedan drugi jezik, zamolili su me da kaem dr Stojadinoviu da e tu da se odmori. Kada smo uli u kuu, tu nas je saekala jedna gospoica i jedna devojica i s nama je ostao taj crni policajac, ali sada bez naoara. Tu smo dobili aj i konjak, a zatim smo veerali. Kako smo bili svi umorni to smo razgovarali gde emo da noimo i dogovorili se u `Mediteran palasu`, jer je tako dr Stojadinovi hteo. Oko 23 asa doao je grki major i rekao mi da se spremim. Tada sam video jo neke osobe pored njega, moda petoricu, estoricu. Izvestio sam Milovanovia da moemo da krenemo, kao i dr Milana Stojadinovia, jer sam mislio da idemo u hotel. Kad smo izali na ulicu, Grci su imali jo jedan auto, Milovanovi i ja, na izriit zahtev Stojadinovia, seli smo s njim u kola. Ona kola ispred nas, u kojima su bili Grci ila su, a mi za njima. Tada sam video da smo mi na keju i Grci su osvetljavali lampama jedan amac. Doli su do automobila, pozvali dr Stojadinovia i za njim sili u amac, zatim preneli njegove stvari. Mi smo se oprostili od ovih Grka i seli u jedan auto s grkim policajcem, pa je uao jo jedan stariji gospodin. Grki policajac nas je pitao u koji emo hotel. U kolima sam sluao razgovor onog sta rijeg gospodina s Grkom koji je sedeo na boku. Razgovor je bio na grkom, a kako je ovaj stariji gospodin govorio grki razvlaei, to sam ga pitao ko je on. Rekao mi je da je engleski konzul iz Soluna!"

NA KRF KOD RODBINE U IZVETAJU efa agenata Miodraga ohadia zabeleeno je da je Stojadinovi napisao telegram svojoj porodici, koji je on predao komesaru u eveliji. Telegram nikad nije stigao do Stojadinovieve porodice, a kakav su odnos imali prema bivem predsedniku vlade vidi se i iz reenice ohadia kako Stojadinovi nije imao pojma kuda ide: - Za vreme dok smo bili u kui onog Grka na veeri Stojadinovi je rekao da bi iao na Krf kod svoje rodbine. "SVOJEVOLJNO" U ZATVOR DOK je Stojadinovi prebacivan s jedne britanske lae - od Soluna do Atine, zatim preko Sredozemnog mora i Aleksandrije kroz Suecki kanal do Adena i odatle Indijskim okeanom do ostrva Mauricijus, gde je stigao 14. aprila 1941. vlasti su u Beogradu proirile vesti kako je - Stojadinovi "svojevoljno" otiao u inostranstvo.

ef srpske masonerije
31. januar 2005.

Nemaka obavetajna sluba je utrdila da je Stojadinovi bio jedan od elnika srpske masonerije. Tajni agent jevrejske i engleske tajne slube.
Piu: Veljko LALI i Ugljea BALI GESTAPO, verovatno, nikad ne bi ni otkrio "izdaju" Milana Stojadinovia da nije ubijen brat Svetislava Rajia, biveg bana Dunavske banovine. Jedan srpski agent tada je provalio u njegov stan i sasvim sluajno pronaao dobro skrivenu naredbu o proganjanju nacional -socijalista u Jugoslaviji. - Stojadinovi je u januaru 1938. bio u dravnoj poseti Rajhu, gde je bio primljen sa svim poastima. Nekoliko nedelja kasnije pisao je banu Dunavske banovine i preko svog ministra unutranjih poslova Koroeca izdao naredbu o proganjanju nacional -socijalista - kae se u izvetaju Gestapu iz Velikog Bekereka 9. 2. 1942. godine, ba kada su Nemci zavravali pregovore oko putanja Stojadinovia iz engleskog zarobljenitva s Mauricijusa. "U akciji istrebljenja, oko hiljadu folksdojera baeno je u zatvor. Oni su tueni i kinjeni. Bilo je i nekoliko mrtvih. Osim toga `Volks` grupa tada je platila vie od tri miliona dinara. Na narednim parlamentarnim izborima dr Stojadinovi, `veliki prijatelj nemakog naroda`, kandidovao je u apatinskom srezu njegovog intimnog poverenika Ota Gavrilovia Fiera, kako bi nemako stanovnitvo i duevno slomio i ponizio", pie dalje u dokumentu, koji "Novosti" ekskluzivno pronalaze u dosijeu Milana Stojadinovia, u arhivu Udbe. Stojadinovieva naredba "da se najenerginije primene nastroe zakonske mere kako bi se i najmanji pokret nacional-socijalista unitio", i to po povratku iz Berlina, gde se Hitleru sveano zakleo da e da "titi nemaku manjinu", potpuno je razjario Nemce. Gestapo je ubrzo pronaao i nareenje ministra unutranjih poslova: "OD prisajedinjenja Austrije nemakom Rajhu ojaala je nacional -socijalistika propaganda i agitacija u krajevima gde ivi nemaka manjina. Ta propaganda u poslednje vreme prema sadrini, taktici i obimu postaje opasna po nae nacionalne interese i prevazilazi granice zakonitosti i dozvoljenog. Da bi se nai nacionalni interesi zatitili i stalo na put ovoj nedozvoljenoj i tetnoj propagandi i agitaciji preporuujem vam da izdate uputstva i nareenja za najstroe zakonske mere". Koliko je sve okiralo Nemce, dokazuje poseta dravnog savetnika Turnera, koji se uputio u Vojvodinu samo kako bi video "originale ovih dokumenata". I Dragia Cvetkovi opet je video ansu da "ocinkari" Stojadinovia, valjda prestravljen mogunou da se ovaj vrati na vlast. Cvetkovi je traio sastanak s nemakim ministrom spoljnih poslova, kako bi mu otkrio jednu "veliku tajnu", tj. da je "Milan Stojadinovi s grofom anom planirao jedan italijansko-jugoslovenski savez protiv Nemake". Gestapo konano dobija svedoenje Pavla Bunjevia "da je Stojadinovi bio visoki funkcioner masonerije". - Bunjevi kae da je sa dr Hazanom (efom masona u Niu koji je bio i rukovodilac Intelixens servisa) saraivao i dr Milan Stojadinovi. Bunjevi pretpostavlja da je i Stojadinovi radio za englesku obavetajnu slubu - kae se u dokumentu Gestapa. Na kraju, Nemci tvrde da je "Stojadinovi bio jevrejski ovek i engleski pijun". U jednom nepotpisanom dokumentu u arhivi Gestapa, stoji kako je "Stojadinovi samo privodno bio pristalica totalitarizma i drava u kojima je postojao ovakav reim, a stvarno je pravio trgovake i finansijske poslove preko Jevreja, kao predstavnika zapadnog kapitalizma, poto je i on sam hteo da vlada Jugoslavijom preko velikih kapitala, iji bi vlasnik bio".

- NAJVRE veze dr Milana Stojadinovi bile su s Jevrejima - pie u dokumentu Gestapa. - S poloaja naelnika ministarstva finansija poeo je da hvata prve veze s Jevrejima, pomou kojih je kasnije doveden za direktora "Londonske banke" u Beogradu. Ta banka je bila samo prividno u rukama Jevreja, a, u stvari, veoma znaajno sedite engleske tajne slube za Podunavlje i Balkan. Za vreme lanstva u upravi ove banke, dr Stojadinovi se upoznao s dva najtalentovanija agenta engleskog Intelixens servisa Julijusom Hanauom i Dobrivojem Stooviem. S ovom dvojicom engleskih agenata on je vezan mnogim poslovnim i politikim tajnama. Julijus Hanau kasnije se silno se obogatio bavei se raznim poslovima i postao je ef engleske obavetajne slube u Jugoslaviji, a dr Stojadinovi je Stoovia uveo u politiku i postavio ga, ak, za ministra u svojoj vladi. Kada je postao ministar finansija, prva briga mu je bila da prisvoji kartele benzina, piritusa i kvasca. Tu poinje zavoenje velikih zatitnih carina za one industrije koje su organizovane u ovim kartelima i skakanje cena ovim artiklima, kvascu od 6 na 32 dinara po kilogramu, benzinu, petroleumu i nafti od 0,50 i 0,80 na 8,10, pa i 12 dinara po kilogramu. Od tada datira njegova veza s Jevrejinom Vokerom iz "Standard oil kompanija" i Jevrejinom Arturom Mariem i ostalim Jevrejima iz "el grupe". Oni su dr Stojadinovia u dva maha vodili u Ameriku, gde je stupio u vezu s amerikim rotarijancima. Da je kojom nesreom bila data puna vlast dr Stojadinoviu on bi je odmah iskoristio za svoje ciljeve, za sticanje to veeg materijalnog bogatstva i pravljenje to veih poslova i finansijskih transakcija. NJegov program je: vladanje narodom pomou ogromnog kapitala koji bi bili privatno vlasnitvo svog idejnog voe. PAIEVO PISMO U ARHIVI Gestapa nalazi se i jedan dokument koji pokazuje Stojadinovieve veze s Radetom Paiem (sinom Nikole Paia), kojeg nemaka tajna policija naziva "najveim korupcionaem i jednom od najtamnijih figura preanjeg beogradskog Sitija, spremnog za svaku podvalu, pa i otvorenu prevaru". U obilnoj dokumentaciji nalazi se i original Paievog pisma: "G. M. Stojadinoviu, predsedniku vlade i ministru inostranih dela Potovani g. predsednie, Potvrujem Vam ovim da ja od Vas nemam vie nikakva potraivanja. Prema tome ja Vam izjavljujem da mi nita ne dugujete niti da od Vas ma to potraujem. 24. 11. 1937, Va, Rade Pai."

Pljunuo u lice Hitleru


01. februar 2005

Taman to su zavravali pregovore oko povratka Milana Stojadinovia u Beograd, Nemci otkrili dokument o proganjanju nacional-socijalista u Vojvodini.
Piu: Veljko Lali i Ugljea Bali Posle ustanka u Srbiji Nemci su na sve naine pokuavali da pronau linost koja bi umirila nastalu situaciju. Izbor je pao na - Milana Stojadinovia, pre rata najmoniju srpsku politiku figuru, koji se u to vreme nalazio u engleskog zarobljenitvu, na ostrvu Mauricijus. Koliko su bili ozbiljni da ga vrate u Srbiju najbolje se vidi u dokumentu od 4. januara 1942. u Gestapovoj arhivi, koju Novosti prve pronalaze u Stojadinovievom dosijeu u Udbi: -Nemci vode pregovore s Englezima za putanje na slobodu dr Milana Stojadinovia. Kao kompezaciju Nemci bi pustili pet engleskih generala. Neto kasnije stie i uputstvo iz Nemake: -U Italiji je prilikom bekstva uhvaen bivi engleski poslanik Kembel. Berlin je predloio Londonu da Kembela zamene Stojadinoviem. Stvar se nalazi na dobrom putu. Povratak Stojadinovia u Beograd bi predstavljao politiki dogaaj prvog reda. Poznati prijatelj Nemaca bi politiki centar glavnog grada duboko preobrazio i svojim autoritetom dao nov peat javnom ivotu Srbije. Ljotiev pokret nema mnogo simpatija za Stojadinovia. Kroz srpsku dravnu propagandu treba obavezati beogradske listove da poklone panju i priznanje periodu srpske politike za vreme Stojadinovia.

To priznanje Stojadinovi je, kako sam kae u svojim memoarima, zasluio izuzetnim odnosom s Geringom, koji je na svadbeno putovanje doao u Dalmaciju. Kada je Stojadinovi uzvratio posetu, u Geringovoj kancelariji ugledao je njegov portret sa samo jednim odlijem na uniformi - ordenom Prvog stepena jugoslovenskog Belog orla. -Inenaeni ste - rekao mu je Gernig. - Beli orao je najlepi orden koji sam dobio. Zato sam eleo da me s njim slikaju. Nemojte misliti da sam tu sliku jue obesio na zid povodom Vaeg dolaska... Centralna taka Stojadinovieve poste Berlinu, ipak, bio je prijem kod Adolfa Hitlera 17. januara 1938. godine. -Srbi i Nemci nisu bili u prolom svetskom ratu ogoreni neprijatelji, nego asni protivnici - rekao je Stojadinovi prenosei podrave kneza Pavla. -Nemaka je - odgovori Hitler. - ula 1914. u rat, a ni sama nije znala zato. Ustvari, izmeu Nemake i balkanskih zemalja nema nikakvih spornih pitanja. Rat je doao kao neka luda fatalnost, ali je ipak doneo Nemakoj izvesne koristi, oslobodio je od Harsburke zavisnosti. Nakon to su se zajedno dogovorili da ako treba i zajedno spree povratak Hasburgovaca, Stojadinovi je Hitleru preneo poruku iz Londona od embrlena i Idna: Engleska je spremna da udovolji njegove kolonijalne zahteve, samo uz garancije da e u Evropi biti mira u narednih 20, pa ak i samo deset godina. Hitler je biranim reima poruio Stojadinoviu: Englezi su hrabar narod, kazao je mistino: ali ne vole da ratuju. Oni vie vole da se bore do poslednjeg Francuza... Od Jugoslavije, ipak, nije traio politiki pakt. Umeao se Gernig i obavestio srpskog predsednika vlade kako e Nemaka uskoro verovatno postati neposredni sused Jugoslavije. -Za mene je veliko zadovoljstvo ovo to sam uo o nemakoj politici prema Austriji i Maarskoj - nije imao kud Stojadinovi. - Ni u ranijoj prolosti, pre svetskog rata, nije bilo nesuglasica izmeu Nemake i Srbije. Nemaka je bila prva koja je ukazala pomo u carinskom ratu, nemaki vojnici su 1915. uzimali u zatitu lokalno stanovnitvo. Pitanje reparacije uvek se reavlo sporazumno. Ako je i bilo neke disonance, to je bilo samo onda kada je jugoslovenska vlada gledala na Nemaku kroz tue naoare. Jugoslavija je sada skinula te naoare i sve stvari posmatra realno, svojim sopstvenim oima. Stojadinovieva aluzija na tue naoare Hitleru se oigledno jako dopala i na samom kraju on je rekao: Kao to je Jugoslavija skinula tue naoare u svojim odnosima s Nemakom, tako isto je i Nemaka sada skinula beke naoare. Za Nemaku period probe je bio svetski rat. Za Jugoslaviju smrt kralja Aleksandra. Obe probe su sreno prebroenje. Voa Treeg rajha sveano je obeao Stojadinoviu nepovredivost granica i zakljuio: Uostalom, za Jugoslaviju je, u odnosu na Nemaku, najbolja zatita: dobro tretiranje nemake manjine, koja je lojalna prema jugoslovenskoj dravi. Dokument koji e Nemci pronai u Velikom Bekereku 9. februara 1942. godine, taman kada su zavravali pregovore s Englezima oko putanja Milana Stojadinovia, mora da je potpuno razbesneo Hitlera. Gospodine Bane primio sam va izvetaj pov. br. 78 i tim povodom ast mi je ponoviti moju usmenu preporuku, a naime da se prema Nemcima, jugoslovenskim podanicima , koji bi irili nacional-socijalistiku propagandu u naoj dravi postupi najenerginije i primene nastroije zakonske mere kako bi se i najmanji pokret jo u poetku suzbio i unitio. Ista ovakva nareenja data su i Upravi grada Beograda, ukoliko se tie Paneva, a takoe i pres birou ukoliko se tie pisanja listova koji izlaze na nemakom jeziku. Primite gospodine bane uverenja o mom odlinom potovanju, predsednik ministarskog saveta i ministar inostranih poslova dr M.Stojadinovi. Nemci su bili u oku. Desetak agenata sjurilo se u malo mesto u Vojvodini, jer niko nije mogao da poveruje da je Stojadinovi tako pljunuo u lice nemakom Rajhu. I to posle obeanja Hitleru... ENGLESKI SAVET Gering je Milana Stojadinovia prilikom posete Berlinu odveo na operu. Izmeu inova Stoajdinovi je naleteo na svog dobrog prijatelja Nevila Hendersona, poslednjeg britanskog ambasadora u Berlinu, pred Drugi svetski rat. -On je bio oduevljen mojim prisustvom u Berlinu, jer je video da radim po njegovom savetu - sam pie Stojadinovi u svojim memoarima, prenosei i savet engleskog diplomate: Uvek imajte u vaoj spoljnoj politici jednu stvar u vidu: Engleska je daleko, Nemaka je blizu... ZLATNA KNjIGA Na izlobi nemakih zanata i arhitekture Milan Stojadinovi se po drugi put sreo s Hitlerom. Pred ulazak u zgradu upisivali su se u zlatnu knjigu uglednih gostiju. Stojadinovi se prvi upisao i pokazujui Hitleru rekao: Ja poinjem odozdo ukoso nagore...Kau grafolozi da to znai optimizam. Hitler ga je presekao pogledom, a STojadinovi je ubrzo i shvatio zato - Hitlerov potpis iao je odozgo nadole. Znak pesimizma.

Hapsi celu ariju!


01. februar 2005.

Ovacije Stojadinoviu ozlojedile Dragiu Cvetkovia koji je zbog toga smenio efa policije Bogdana Bankovia.
Piu: Veljko Lali i Ugljea Bali MILAN Stojadinovi nameravao je nakon pada svoje vlade da se povue u miran ivot i da se odmori od etvorogodinjeg rada, pie u izvetaju komunistikoj policiji 7. septembra 1945. godine njegov brat Dragomir Stojadinovi. Na dvadesetak strana, uhapeni Dragomir, bivi glavni urednik dnevnog lista Vreme, objanjava sve politike igre u Jugoslaviji uoi Drugog svetskog rata. Za sudbinu brata on najvie okrivljuje Stojadinovievog naslednika Dragiu Cvetkovia. - Malo po malo stvarao se jaz izmeu nove vlade i Stojadinovia dok on najzad nije zauzeo otvoreno opozicioni stav. U januaru 1940. Stojadinovi je sa svojim politikim prijateljima, meu kojima je bilo vie od stotinu narodnih poslanika i 20 senatora, obrazovao politiku stranku pod imenom Srpska radikalna stranka - poinje Dragomir: - Ovo je Cvetkovia nerviralo pa je na sve naine pokuao da omete rad Stojadinovia i njegove grupe. Policijski agenti stalno su se muvali i ulazili u prostorije stranke, tobo kao pristalice, a stvarno da motre ta se radi. Drugi agenti su legitimisali ljude na ulazu pokuavajui da ih zastrae. Polovinom marta 1940. odrana je zajednika veera kod Zanatskog doma, na kojoj je prisustvovalo oko 300 politikih prijatelja Milana Stojadinovia, meu kojima veliki broj najuglednijih privrednika u zemlji i iz Beograda. Na ulazu je bilo nekoliko policijskih agenata, pod izgovorom bezbednosti moga brata, a stvarno da belee imena prisutnih. Svakako da je i u sali za veerom bilo vie pijuna. Tokom veeri palo je vie zdravica odnosno politikih govora. Stojadinoviu su prireene ovacije. OVAJ sluaj razbesneo je Cvetkovia zbog ega je smenjen tadanji ef Opte policije UGB Bogdan Bankovi. Tako mi je on priao: - Dragia je bio strano ljut i zahtevao je da rasturim skup i pohapsim uesnike. Ja sam odgovorio da ne mogu da pohapsim celu ariju... Nekolicinu prireivaa ove veeri pozvala je policija na odgovornost zbog neprijavljivanja zbora, kasnije, 1. aprila 1940, Cvetkovi je odrao opiran govor u Skuptini i Senatu i tvrdio kako Stojadinovi nije imao razumevanja za reenje hrvatskog pitanja i kako je hteo da faizira zemlju. Stojadinovi je poslao Politici odgovor, ali nisu smeli da ga objave, pa smo tampali letak. U od govoru Stojadinovi je objavio jedan telegram u kome mu Cvetkovi, tada na leenju u vajcarskoj, kratko pred pad Stojadinovia, estita sjajnu pobedu na izborima i eli dugu i srenu vladu. Zatim je citirao Dragiin govor u Negotinu pred decembarske izbore u kome je ovaj novopeeni prijatelj Hrvata nazvao izdajnikom svakog ko bude glasao za Maeka. Dalje se pominje da je ba Dragia Cvetkovi bio taj koji je ispoljio faistike tendencije, on je bio taj koji je svojoj radnikoj organizaciji Jugoras zaveo plave uniforme, plave koulje i faistiki pozdrav. Na kraju, pomenuta je knjiga profesora Dvornikovia pod navodima Karakterologija Jugoslavije, gde je uz fotografiju i tri karikature Dragie Cvetkovia ovaj politiar obeleen vrlo nepovoljnim karakte rnim osobinama. Razume se da je ovo jo vie ogorilo Cvetkovia, koji je odluio da internira Stojadinovia. Za to mu je, ipak, bio potreban kneev pristanak, i da bi to postigao, posluio se jednim trikom. U PROSTORIJE Srpske radikalne stranke pri pretresu 17. aprila 1940. podmetnuta su dva plakata sa po 70 letaka kratke sadrine. Pretres je bio u dva sata po podne kada u redakciji nije bilo nikoga osim jednog studenta. Bilo je est policijskih agenata pod vostvom Svetozara Vujkovia(kasnije ef logora na Banjici). Za svedoke su uzeti neki prolaznici - lekar i kuepazitelj. Prilikom pretresa student je naroito motrio da neko od agenata neto ne podmete, i tako je spazio jednog agenta kada je iz kaputa izvadio paket i stavio ga iza ormana. Ovaj gest je primetio i lekar. Drugi paket je stavljen u jednu otvorenu fioku od pisaeg stola, ali nije primeeno ko ga je i kada stavio, verovatno isti agent i to za vreme dok se student objanjavao oko tobo pronaenog paketa iz ormana. Ova stvar je izvedena vrlo neveto, agent je bio vrlo nespretan poto je uhaven na delu. Zatim, vrlo je naivno verovati da bi se tako vani leci drali skriveni iza ormana, gde ih momak moe opaziti prilikom ienja, a isto tako da se drugi paket dri u otvorenoj fioci kada je u stol u bilo i zakljuanih fioka s znatno nevanijim stvarima. Student je zato odbio da potpie zapisnik tvrdei da su leci podmentuti i da je to svojim oima video. Lekar je u zapisnik uneo ogradu da je paket s lecima video na stolu kad ih je jedan od agenata stavio ali da ne moe da svedoi da li su naeni u prostorijama ili uneti spolja. Jedino je kuepazitelj potpisao zapisnik bez ograde onako kako su ga policajci sastavili. Interesantno je da je pretres vodio Vujkovi, ef komunistikog odseka UGB, a ne neko drugi.

Na vest o pretresu i pronaenim lecima sakupio se vei broj pristalica, tako da su sve prostorije, pa i hodnici, bili puni. Neto pre sedam uvee dola su dva policajca i povela mog brata u njegovu vilu radi pretresa. U isto vreme smo i nas nekolicina obaveteni da nas eka policija i da doemo kuama. Kod Stojadinovia je pretres trajao do pola jedan uvee, a uestvovalo je oko 50 agenata. Rezultat, kao i kod svih nas, bio je negativan, to je i zapisniki konstatovano. SUTRADAN, 18. aprila, uprava grada saoptila je mom bratu da ne naputa stan. Tada sam se i ja zatekao kod njega i od onda, evo, gotovo pet i po godina nismo se vie videli. Pri povratku zatekao sam u stanu poziv UGB da se 19. aprila u podne javim odeljenju opte policije. Tada sam se prvi put upoznao sa sadrinom letka, pod naslovom Brao Srbi i potpisom "jedan patriota", a neimenovani pisac je upozoravao javnost na opasnost u koju srlja Jugoslavija. Na jednom mestu se veli Vladu Cvetkovi-Maek podrava knez Pavle roen u inostranstvu, a koji nema ni kapi Karaoreve krvi. Sve mi je odmah bilo jasno. Ceo letak bio je napisan zbog tih nekoliko rei, u kojima se jasno pravila aluzija na verziju da knez Pavle nije sin kneza Arsena. Letak tobo izdat i rasturan od Milana Stojadinovia trebalo je kod kneza da raspiri jo veu mrnju i da ga navede na krupne odluke. Verovatno da se tu nije radilo samo o interniranju, ve i o neem mnogo vanijem. U tome je Dragia uspeo, knez je bio pogoen u najosetiljiviju taku. KOMPROMITUJUI MATERIJAL DVA dana posle Stojadinovia interniran je i njegov ministar unutranjih poslova Milan Aimovi. Nakon dva meseca, kako je pisao Dragomir Stojadinovi: - Pred njegovim stanom zaustavila su se kola. Pred njega je stao neki Aca, ije sam prezime zaboravio, a koji je bio ef line bezbednosti kneza Pavla. Aimovi je shvatio da se radi o vanoj stvari, kada je Aca stigao. Aca mu je traio materijal koji kompromituje predsednika vlade Stojadinovia.

Krah Kraljevine
02. februar 2005.

General Simovi bezuspeno posle 27. marta pokuao da u Beograd vrati biveg predsednika vlade Milana Stojadinovia. Kraljevina je prestala da postoji kada je Stojadinovi stigao na Mauricijus.
Piu: Veljko Lali i Ugljea Bali SUDBINA Milana Stojadinovia zapeaena je kada je u redakciji njegovog lista Vreme pronaen letak u kojem se kae da knez Pavle uopte nije Karaorevi. Bio je to uvod u proterivanje Milana Stojadinovia i njegovo izruenje Englezima, uoi Drugog svetskog rata. - Knez je esto nazivan kopile, ali ja u to nisam verovao dok mi jedan stariji francuski novinar nije ispriao o razvodu braka kneza Arsena i kneginje Demidov - pie iz zatvora novoj komunistikoj policiji brat Milana Stojadinovia Dragomir. Novinar mu je kazao da je Arsen tada izjavio da se razvodi od svoje ene i da dete roeno u tom braku ne priznaje za svoje. - Najvie me ipak frapirao jedan razgovor kneza Pavla i mog brata 1836. godine - nastavlja Dragomir. Milan je polazio za Pariz u zvaninu posetu, i pitao je kneza da li ima ta da porui svom ocu. Knez Pavle, obino miran i staloen, ovog puta je prasnuo: ta vam pada napamet. Da posetite tog matorog izlapelog bonvivana. Molim vas da to ne inite. Mada smo sve ovo znali, nikada nam na pamet nije palo da ovu linu nesreu kneevu koristimo protiv njega. Dragii Cvetkoviu to nije smetalo. On je hteo Stojadinovia to dalje od vlasti. Bivi predsedni vlade uhapen je i interniran na Rudnik, u vilu beogradskog rentijera Mihailovia. U zvaninom saoptenju reeno je da je prilikom pretresa njegovog stana i politike kancelarije 16. i 17. aprila pronaen kompromitujui materijal zbog ega mu je odreeno mesto prinudnog boravka. - ZANIMLJIVO je da se u saoptenju navodi 16. april, iako tog dana nije bilo nikakvog pretres a - pie u ispovesti Udbi Dragimir. - To je uraeno zbog jo jedne greke policije, jer je 16. aprila zakupila vilu na Rudniku za jednog uglednog stranca, pa tek sutradan krenula da podmee i pronalazi kompromitujui materijal za Milana Stojadinovia. Bivi predsednik vlade na Rudniku je proveo svega 15 dana. Vila se pokazala nepodesnom, jer je bila kraj samog druma, pa su dolazile povorke seljaka da vide Stojadinovia. Pronaeno je bolje mesto: usamljena vila akademskog slikara Milana Milovanovia, izmeu sela Ribaevine i Karana, blizu Uica. - Cvetkovi je sve vreme hteo da smakne moga brata, a o tome je razgovarao i s jednim hemiarom traei otrov - nastavlja Dragomir. - Posle nekoliko meseci kod Stojadinovia se pojavila teka zubna bolest pijoreja i paradentoza, tj. klaenje i ispadanje zdravih zuba. Tako je u Karan upuen beogradski zubni lekar

dr nur, koji je konstatovao bolest i Upravi grada podneo izvetaj u kome je rekao da je kliniko leenje neophodno. Kod dr nura uskoro se pojavio jedan agent UGB i zahtevao da ga povue i napie drugi u kome e rei da Stojadinoviu nije potrebno nikakvo leenje. - Ako ne izvrite ovo nareenje - rekao mu je agent - biete uhapeni i niko nee znati gde ste odvedeni i ta se s vama desilo. Lekar je ostao na visini svoga poziva i odgovorio: - Ja ne mogu da piem neistine i da radim protiv svoje lekarske savesti. Odgovaram za tanost nalaza, a vi inite to hoete. I tako je Stojadinovi prebaen na vojnu zubnu kliniku u Sarajevu, pa zatim u banjski pavi ljon Hercegovinu, na Ilidi, zajedno s celom pratnjom. - Stojadinovi je pod straom sprovoen u Sarajevo, a lekar je radio u prisustvu jednog agenta - objanjava Dragomir: - U februaru 1941. Cvetkovi je definitivno odluio da rei problem Milana Stojadinovia. Kod Avguste (supruge Milana Stojadinovia) doao je Cvetkoviev prijatelj Dragi Jevremovi, bivi narodni poslanik, i poruio joj da bi najbolje bilo da Stojadinovi ode negde u inostranstvo, u neku neutralnu zemlju. MOJA snaja se nije sloila, rekavi da bi svi pomislili da njen mu bei iz zemlje. Jevremovi je zato zamolio da bar ne odvraa Milana, ako ve nee da ga nagovara. Ona je najzad pristala i pitala ga koje su to neutralne zmelje. Jevremovi je odgovorio: Pa, recimo, Grka. Ali Grk a nije neutralna, ona je u ratu s Italijom, nije prijatno biti bombardovan. Neutralnih zemalja malo je ostalo, vajcarska... vajcarska ne dolazi u ozbir, to mi je Dragia izriito kazao, odgovorio je Jevremovi: Jedino Grka...ili Egipat... Stojadinovi je kategoriki odbio. U inostranstvo nee nigde, pa ak ni u vajcarsku. Dr Jevremovi je bio izuzetno razoaran, ali se posle tri dana vratio i saoptio da Stojadinovi mora da ide u Grku. Bivi predsednik vlade pozivao se na Ustav po kojem niko ne moe biti proteran iz svoje zemlje. Nita nije pomoglo. U utorak, 18. marta, u 14 asova preao je granicu... S runom tanom, zimskim odelom i kljuevima od kofera koji su ve bili u Beogradu krenuo je Stojadinovi na put od 10.000 kilometara. U tropske kr ajeve. 27. marta najmonija politika linost Kraljevine Jugoslavije bio je na brodu koji ga je vodio na Mauricijus. NJegovu enu Avgustu sutradan je pozvao general Simovi i rekao joj doslovce, zapisuje Milan Stojadinovi u svojim memoarima: - Veoma nam je ao to se gospodin Stojadinovi sada ne nalazi u zemlji. On bi nam bio veoma potreban... Moda e uspeti da se vrati. Molio sam britanskog poslanika da preko svoje vlade izdejstvuje da se gospodin Stojadinovi smesta vrati natrag. Oekujem njegov odgovor pa u vam se javiti. Istog dana popodne general Simovi se ponovo javio Avgusti: - Va suprug se nalazi na putu za Mauricijus, na brodu koji je napustio Aden, poslednje pristanite. Uveravaju me da e Stojadinovi odmah biti vraen, im prispe na udaljeno ostrvo. Milan Stojadinovi je na Mauricijus stigao polovinom aprila 1941. godine. Kraljevina Jugoslavija prestala je da postoji. NEMCI ZNALI VEST da je Stojadinovi predat Englezima brzo se proula. Prvi je objavio engleski radio s neskrivenim oduevljenjem. Nemaka tampa i radio preutali su ceo sluaj. - Svakog dana u 13 asova javljala su se preko berlinskog radija dva amerika novinara i davali svako po pet minuta vesti njujorkog Broudkasting korporejn. Te su emisije bile vrlo interesantne jer su Nemci Amerikancima za njihove emisije na engleskom jeziku davali stvari koje se nisu mogle videti ni u jednom nemakom listu. Tako sam 19. marta uo sledeu vest amerikog spikera: Na dananjoj konferenmciji za tampu, predstavnik Nirhentrasea rekao je da je nemako ministarstvo spoljnih poslova obaveteno od svog poslanstva u Beogradu da je Stojadinovi otputovao u inostranstvo, ali da cilj i okolnosti ovog puta nisu poznati. Meni je odavno bilo jasno da su Nemci znali za odluku kneza Pavla i Cvetkovia. To je bilo dogovoreno na tajnom sastanku Hitlera i kneza Pavla u februaru 1941, kada su se dogovorili da Pavle preuzme presto. (KRAJ)

You might also like