M. Pandi, Godina osnutka Zagrebake biskupije (godine 1094. ili 1090?), Arh. vjesn., god. 37 (1994) str.

161-170

Miljenko Pandi
Hrvatski dravni arhiv Maruliev trg 21 Zagreb

GODINA OSNUTKA ZAGREBAKE BISKUPIJE (GODINE 1094. ILI 1090?)

U D K 262.12(497.5 Zagreb)"l0" Struni lanak

U lanku autor raspravlja o datiranju osnutka Zagrebake biskupije interpretaci jom podataka iz poznate Felicijanove isprave iz 1134. godine, povelja iz XI. st. te podataka iz "Chronica Ungarorum". Autor zakljuuje da je ugarski kralj Ladislav osnovao Zagrebaku biskupiju najvjerojatnije upravo 1094. godine, kako su uvijek do sada isticali hrvatski crkveni i drugi povjesniari, a ne prije te godine, kako tvrde neki maarski povjesniari. Nedavno, 1992. g. izaao je u Budimpeti, u izdanju Maarske akademije znanosti, izvanredno paljivo pripremljeni zbornik najstarijih isprava (1000. do 1131. god.) koje se odnose na povijest Ugarske - a time jednim dijelom i na povijest srednjovjekovne Ugarske, Slovake, Transilvanije pa tako i Hrvatske - pod naslovom Diplomata Hunga riae antiquissima, s podnaslovom "Accedunt epistolae et acta ad historiam Hungariae pertinentia". Izdanje je pripremio maarski strunjak za srednjovjekovnu povijest i izvore akademik Gyrffy Gyrgy sa suradnicima. Koristei se i citirajui gotovu svu znaajniju stariju i noviju i maarsku, pa dijelom i hrvatsku relevantnu literaturu i izvore, raspravlja se u ovom opsenom svesku, meu ostalim i o osnutku Zagrebake biskupije, pa ga redaktor, spomenuti Gy. Gyrffy stavlja, oito prema ve ranijoj maarskoj tradiciji (s poetka ovoga stoljea) koju u potpunosti preuzima - u godine ".../ 1087-1090 /":

161

M . Pandi, Godina osnutka Zagrebake biskupije (godine 1094. ili 1090?), Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 161-170

"Ladislaus I rex episcopatum Zagrabiensem in honorem Sancti Stephani regis fundat et dott".
1

Spominje meu najvanijom starijom maarskom literaturom od povjesniara iz XVIII. st. Katonu, koji jedini od starijih maarskih povjesniara postavlja tezu daje Slavonija (izmeu Drave i Save) bila u vlasti kralja Ladislava prije 1091, kada prodire u Hrvatsku te daje on osnovao Zagrebaku biskupiju ve god. 1085:
2

"Ex historiographis veteribus K A T O N A ... mit ille, qui uberrime explicavit, qua ratione fiiltus episcopatum (se. Zagrabiensem, op. M.P.) a. 1085 fundatum esse dixerit".
3

Dalje u istoj biljeci, Gyrffy navodi ostale maarske i hrvatske povjesnike: Praya, Fejera, Ortvaya, Rakog, iia te Diplomatiki zbornik, koji svi navode godine osnutka Zagrebake biskupije u rasponu od 1091. do 1094, u svakom sluaju poslije g. 1091, t.j. nakon prodora kralja Ladislava u Hrvatsku. U nastavku iste biljeke, Gyrffy, pozivajui se na svoja ranija istraivanja i radove, proglaava ili falsificiranim ili pogreno shvae nim, sva ona vrela i isprave, na koje se u dokazivanju kasnijeg osnutka Zagrebake biskupije pozivaju hrvatski, ali i spomenuti maarski povjesniari:
4 5 6

"Sed fontes, qui fundationem (sc. episcopatus Zagrabiensis, op. M.P.) post expeditionem anni 1091. factam esse scribunt, v e l f a l s a t i sunt (ist. M.P.), vei saltem consulte studioque conceptifalsumque est etiam diploma episeopatus Quinqueecclesiensis, quod pro annis er. 1093. proferunt."
7 8

Da bi, s drage strane, potkrijepio i dalje opravdao proglaavanje tolikih isprava i to ba onih mjesta u tim ispravama koja govore o osnutku Zagrebake biskupije nakon provale kralja Ladislava g. 1091. u Hrvatsku, Gy. Gyrffy sada istie neoborivim "svjedoanstvo a u t e n t i n i h (ist. M.P.) isprava" koje je jo g. 1910, u svojem radu o datiranju osnutka Zagrebake biskupije, iznosio maarski medievalist Balint Hman:

Diplomata Hungri antiquissima, Maarska akademija znanosti, Budimpeta 1992, str. 261-263. Stephanus Katona, Histria eritica regum Hungri stirpis Arpadianae..., tom. II, Pestini 1779, str. 483^197. Diplomata, str. 261, bilj. 1. Diplomata, n. mj. Codex diplomaticus Regni Croatiae..., vol. I, Zagreb 1967, ur. M . Kostreni, obr. J. Stipii i M. amalovi. Usp. meu ostalima Gy. Gyrffy, Szlavnia kialakulsnak oklevlkritikai vizsglata - tude critique des chartes concernant la formation de la Sclavonie, Levltri Kzlemnyek, Budimpeta 1970, God. XLI, br. 2, str. 223-240. D. n. 98; usp. Diplomata, str. 288-290. Diplomata, str. 261, bilj. 1.

162

M . Pandi, Godina osnutka Zagrebake biskupije (godine 1094. ili 1090?), Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 161-170

"Hman, diplomatis authenticis in testimonium vocatis, episcopatum inter a. 1087 et 1090 fundatum esse p r o b a v i t (ist. M.P.) ....".
9

Hrvatsku, ali i maarsku literaturu iz toga vremena, krajem 19. i poetkom 20. st., relativno najpotpunije, uz odgovarajuu svestranu i detaljnu raspravu o pripadnosti Slavonije u X . i XI. st., kao i o prodoru kralja Ladislava I. u Hrvatsku 1091. te konano 0 moguim datumima osnutka Zagrebake biskupije, donosi F. ii u svojem poznatom Priruniku izvora hrvatske historije. To je u ovom opsenom Priruniku cijelo 23. poglavlje s naslovom: "Vojni pohod ugarskog kralja Ladislava u Hrvatsku (1091) i utemeljenje biskupije zagrebake (1094)" te s podnaslovima:
10

a) Vojni pohod kralja Ladislava u Hrvatsku (1091. do 1095); b) Pitanje sredovjene Slavonije i utemeljenje biskupije Zagrebake (1094). Cijela ova rasprava obuhvaa ukupno 80 stranica. Meutim, Gy. Gyrffy u svojem velikom Diplomatariju (ali i u dmgom citiranom radu), ne ulazi u raspravu sa iiem, nego citira samo 2 stranice iz njegova djela:
11

"ii vero eumque sequens Kostreni (CD. Croat. I. 202) in annum 1094 eam (sc. fundationem episeopatus Zagrabiensis, op. M.P.) posuit".
1 2 13

F. ii meutim, u svojem Priruniku na nekoliko mjesta odgovara na argumente B. Hmana o njegovoj radnji Godina osnutka Zagrebake biskupije. * Sama godina utemeljenja Zagrebake biskupije u ovoj tada veoma otroj raspravi izmeu maarskih i hrvatskih povjesniara, gotovo dolazi u dmgi plan dokazivanja, budui daje iiu bilo - u tadanjoj politikoj i nacionalnoj zaotrenosti odnosa s Maarskom i njenoj slubenoj 1 kulturnoj politici prema Hrvatskoj - najvanije dokazivati pripadnost Slavonije, kako se vidi i iz podnaslova iieve rasprave u Priruniku, a zatim i pitanje sklapanja dravnopravnih veza Kraljevine Hrvatske i Ugarske, uspon kue Arpadovia, kralja Ladislava I., a poslije Kolomana na hrvatsko prijestolje. Ta se pitanja i danas, kako vidimo, ivo raspravljaju u radovima maarskog medievaliste Gy. Gyrffyja.
1

Ovdje bismo se ipak vie ograniili na pitanje samog osnutka odnosno na pitanje godine osnutka Zagrebake biskupije, a samo posredno koliko se to reflektira i na pitanje pripadnosti Slavonije Kraljevstvu Hrvatske i Maarske, u to vrijeme.

Diplomata, n.mj. Enchiridion fontium histri croaticae, vol. I, Zagreb 1914. Prirunik, str. 289-369. Prirunik, 362-363. Diplomata, n.mj. B. Hman, A Zagrabi pspksg, alaptsi ve", Turul, sv. XXVIII, Budapest 1910; v. ii, Prirunik, str. 291 id. passim sve do str. 363.

1 0

11

12

13

14

163

M. Pandi, Godina osnutka Zagrebake biskupije (godine 1094. ili 1090?), Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 161-170

U tom smislu Gy. Gyrffy, u pogledu datiranja osnutka Zagrebake biskupije, istie posebno dva pitanja odnosno prisutnost i dataciju djelovanja dviju osoba, koje se spominju i u Felicijanovoj ispravi i u ispravi (takoer nedatiranoj) vojvode ugarskog Davida. Te su osobe vesprimski biskup Cosma i ugarski palatin Gyula: "Quod ad chronologiam spectat, m a x i m i m o m e n t i est (ist. M.P.) mndationi intermisse Cosmam episcopum Vesprimiensem et Julam palatinum comitem...".
15

Gy. Gyrffy naglaava vanost sljedeeg dokazivanja, pa nastavlja: "... qui autem p o s t a. 1090 (ist. M.P.) officiis suis iam non fungebantur..."
17 16

Meutim i maarski izdava velikog starijeg diplomatarija Fejr, zatim F. Raki i F. ii, u svojim radovima i u hrvatskom diplomatikom zborniku, kako smo vidjeli i u zapisu o osnutku Zagrebake biskupije u Felicijanovoj ispravi i u ispravi ugarskog vojvode Davida, obje isprave datiraju, zajedno s vesprimskim biskupom Cosmom i palatinom Gylom, u god. 1094, dok ju B. Hman, a potom danas i Gy. Gyrffy datiraju najkasnije u god. 1090! Ako pregledamo i stariji Fejrov diplomatiki zbornik, pa zatim Documenta F. Rakoga te najnoviji zbornik Gy. Gyrffyja, Diplomata Hungri antiquissima, nigdje ne nalazimo jo neke druge isprave gdje bi se vesprimski biskup Cosma i palatin Gyula spominjali. Osim to se palatin Gyula spominje znatno ranije, god. 1075, pa se oito radi o nekoj dmgoj osobi istog imena.
18 19

S dmge strane, uoavajui ovu tekou, Gy. Gyrffy naglaava, slijedei argumen taciju i navode B. Hmana, daje Petar bio palatin i 1095. a ne Gyula: "Petrus cornes palatinus erat etiam a. 1095, vide Szentptery: SS. R. Hung. (= Scriptores rerum hungaricarum, op. M.P.), I, 419, cf. Hman, Tuml 28 (1910) 104-105.'*
20

Gy. Gyrffy ovdje, dakle, navodi poznato mjesto iz Thuroczijeve Chronica Hungarorum. Naime, kada se 1095. kralj Ladislav u ram u ekoj smrtno razbolio, a prijesto lonasljednik Koloman nalazio se na studijama u Poljskoj, po Kolomana su poslali "upana Petra" ("comes Petrus" stoji u tekstu ove kronike). Spominje se dakle u ovoj kronici upan Petar ("comes Petrus"), ali ne palatin Petar!
21

15

Diplomata, n.mj. Diplomata, isto. Codex diplomaticus Hungri ecclesiasticus et civilis, Budae 1829. i dalje, ovdje posebno sv. I. F. Raki, Documenta periodum antiquam histri croaticae illustrantia, Zagreb 1877, str. 158-159. Diplomata, str. 218. Diplomata, isto. Usp. Schwandtner, Scriptores rerum hungaricarum, vol. I, Be 1746, str. 134.

16

17

18

19

2 0

21

164

M. Pandi, Godina osnutka Zagrebake biskupije (godine 1094. ili 1090?), Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 161-170

Da je tome tako te da se na ovo mjesto u kronici poziva B. Hman u spomenutoj radnji Godina osnutka Zagrebake biskupije, zapazio je ve 1914. i F. ii u svojem Priruniku: "Hman hoe (o.e. 19-20), da tada nije bio Gyula palatin, nego Petar koji se u ispravi somogyvarskoj spominje kao palatin (1091) - to je isprava o osnutku samostana sv. Egidija u Ugarskoj - te daje on identian s onim "cornes Petrus" koga kralj Ladislav alje 1095. u Poljsku po Kolomana. I opet h i p o t e z a (ist. M.P.), koja ne znai nita spram isprave."
22 23

S obzirom, naime, da ne postoji izvorima potvren popis svih palatina i biskupa u Ugarskoj krajem XI. st., nemogue je u potpunosti razrijeiti ovakva protuslovlja, nepotpunosti ili nedoreenosti s a u v a n i h i z v o r a ! Dmgi primjer sline analogije jest vesprimski biskup Kuzma ("Cosmas episeopus"). Spominje se primjerice ne samo u Felicijanovoj ispravi iz 1134, u nedatiranom zapisu o osnutku Zagrebake biskupije, nego isto tako, kao to smo ve spomenuli i u nedatiranoj ispravi ugarskog vojvode Davida, koju itav niz autora, maarskih povjesni ara, kako navodi i sam Gyrffy, datiraju u godinu 1094. ili 1095. Meutim, prema miljenju Gy. Gyrffyja, koje se potpuno podudara s onim B. Hmana iz navedene rasprave, ovu ispravu treba datirati u god. "/...1089-1090 /"; ovdje se u diplomatariju navode ove godine u zagradama, budui da je isprava nedatirana, pa godine nisu navedene u samoj ispravi, nego izdava zakljuuje da bi to trebale biti ba te godine:
24

"Hman (loc. cit.) p r o b a v i t diploma s i n e d u b i o (ist. M.P.) ante a. 1091 manasse, quia loco testium eius duorum, Gyulae comitis palatini et Cosmae episeopi Vesprimiensis, iam a. 1091-1092 Petrus cornes palatnus et Almarius episcopus Vesprimensis tneti e r a n t e t idem dixit 'donationem ducis David inter a. 1077 et 1091 factam esse'. ... Annus 1090 verisimiliter tantum terminus ante quem accipi potest."
25

Zaista, 1091. u ispravi o osnutku samostana sv. Egidija, ne spominju se niti biskup Cosma niti palatin Gyula, nego kao vesprimski biskup Almarije, a kao palatin, Petar. Meutim, iz toga jo ne proizlazi, kako bi i B. Hman i Gy. Gyrffy htjeli, da i 1094. moraju biti i vesprimski biskup Almarije i palatin Petar. Naime, nemamo sauvane datirane isprave iz 1094, pa niti iz 1095, a to su zadnje godine vladavine kralja Ladislava I., u kojima bi se spominjali kao vesprimski biskup Almarije, a kao palatin Petar! Takve nam se isprave jednostavno nisu sauvale i rasprava o tome ne moe se tako jednostavno prekinuti!

1 1

Diplomata, str. 266-268. Prirunik, str. 363, bilj. 1. Diplomata, str. 264. Diplomata, isto

23

2 4

2 5

165

M. Pandi, Godina osnutka Zagrebake biskupije (godine 1094. ili 1090?), Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 161-170

Takoer je i F. Raki jo 1888. zakljuio da je biskup Almarije bio vesprimskim biskupom izmeu 1091. i 1093: "...Nu u inih trih Ladislavovih listinah (Fejr I, 469 ...) god. 1091, 1092, 1093. vesprimskim se biskupom izrino pie 'Almarius, Althmarius'; s toga u ovom razdoblju (1091-93.) ne ima Kosmi mjesta na vesprimskoj stolici. I glede palatina Gjule, moe se iz Ladislavove listine god. 1091. izdane simekom samostanu sv. Egidija, zakljuak stvoriti".
26

Slino komentira i F. ii pokuaj B. Hmana da ovu ispravu vojvode Davida na svaki nain datira nekoliko godina ranije, t.j. kako i Gyrffy kae "Annus 1090 verisimiliter tantum terminus ante quem accipi potest". Evo kako F. ii reagira na hipotetino tumaenje i datiranje ove "Davidove" isprave, u razdoblje prije god. 1090: "Davidovu ispravu stavlja Hman (o.e. 16) po Erdlyju (Pannonhalmi rendtrtnete X . /1909/, 496), oko 1090., to je pusta h i p o t e z a (ist. M.P.) i tvrenje bez pozitivnog podatka, a isto tako hoe i L u k c s i c s (Sries episeoporum Vesprimensium, Budapest 1907, str. 5), da biskupovanje Kuzmino pada ve prije 1090'. to i opet ne znai nita, jer za sve to ne navodi d o k a z a (ist. F..).
27

Iz ovoga navoda F. iia, donekle je jasnija i kratka napomena nae suvremene povjesniarke umjetnosti L. Dobroni: "Svi navedeni podaci zajedno ne donose injenice po kojima bi se mogla odrediti godina osnutka Zagrebake biskupije .... Aa i Fabijan spominju se samo u toj ispravi, Kuzma je bio vesprimski biskup 1086-1091. godine. Palatin Jula spomenut je 1075. godine ... Prema tome, tona godina osnutka Zagrebake biskupije ostaje nepoznata."
2 8

Meutim, vidimo kako ii komentira ematizam vesprimskih biskupa, to gaje 1907. objavio Lukcsics. U ispravi vojvode Davida takoer nalazimo i nadbiskupa Fabijana i biskupa Cosmu i palatina Gyulu (ili "Julu"). Potrebno je ipak s Fejrom, Rakim i iiem ovu ispravu vojvode Davida datirati u god. 1094, pa su tada i osobe prisutne u Felicijanovoj ispravi u zapisu o osnutku Zagrebake biskupije takoer u istoj godini, t.j. 1094! Ipak, postoji jedan veoma vaan razlog zbog ega pojedini maarski povjesniari, kao primjerice ovdje navedeni B. Hman (jo 1910.) te 1992. Gy. Gyrffy, toliko inzistiraju da se ovi podaci i ove isprave moraju datirati svakako prije godine 1091.

2 6

F. Raki, K pitanju o proslavi osamstogodinjice osnutka zagrebake biskupije, Zagreb 1888, Katoliki list, br. 24, str. 189; usp. takoer M . Pandi, Uz 900. godinjicu osnutka Zagrebake biskupije (dokumenti i izvorne isprave), Numizmatike vijesti, god. 36, Zagreb 1994, str. 17 i d. F. ii, Prirunik, str. 363, bilj. 1. L. Dobroni, Biskupski i kaptolski Zagreb, 1991, str. 11.

2 7

2 8

166

M. Pandi, Godina osnutka Zagrebake biskupije (godine 1094. ili 1090?), Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 161-170

odnosno ranije u god. 1090. (ili eventualno i jo ranije). Razlog je prodor kralja Ladislava u Hrvatsku 1091. god.! Spomenuti maarski povjesniari izrijekom smatraju da je Slavonija, t.j. zemlja izmeu Drave i planine Gvozd, bila u posjedu maarskih vladara i prije prodora kralja Ladislava u Hrvatsku, dakle i prije g. 1091! Pomicanje datuma osnutka Zagrebake biskupije u vrijeme barem oko 1090. ili ranije, naglaava m pripa dnost Slavonije maarskim vladarima. To pokazuje i geografska karta, ucrtana na koricama s nutarnje strane velikog diplomatarija Gy. Gyrffyja, gdje su granice Ma arskog Kraljevstva za razdoblje ovog diplomatikog zbornika, tj. za razdoblje od 1000. do 1131. pomaknute sve do Velike i Male Kapele, koju smatraju neki maarski autori, pa i Gy. Gyrffy, granicom izmeu Maarske i Hrvatske u XI. st. Budui da hrvatski povjesniari takvu tezu nisu prihvatili, niti u vrijeme Rakog i iia, a niti u najnovije doba, kada primjerice N . Klai u svojim povijesnim izvorima izriito potvruje daje kralj Tomislav proirio Hrvatsko Kraljevstvo do Drave, to je oito da i jaki hrvatski vladari XI. st. Petar Kreimir IV. i kralj Zvonimir, koji je i roak Arpadovia, oenjen kraljicom Lijepom Jelenom, sestrom kralja Ladislava, nisu ostavili sjevernu Hrvatsku u vlasti maarskog kralja. Ipak, zbog odreenog pomanjkanja izravnih isprava, izvora za povijest Slavonije u XI. st., moemo pretpostaviti da su i maarski kraljevi nakon svetog kralja Stjepana I., imali odreenog utjecaja na zbivanja u Slavoniji, ma kako mi o tome malo znali. U jednoj ispravi kralja Stjepana I. spominje se pravo na ubiranje crkvene desetine i u zemlji "ultra Dravam" (preko Drave) dakle i u Slavoniji, ali se nita vie o tome ne kae u izvorima. Meutim, i na temelju ovako izoliranog podatka Gy. Gyrffy veoma dalekoseno zakljuuje, daje kroz cijelo to razdoblje Slavonija bila u posjedu maarskih vladara, daje crkvena jurisdikcija bila ve ranije u XI. st. pod Vesprimskom biskupijom, a ne samo donja Slavonija pod Peujskom biskupijom, kako bi se moglo na temelju drugih izvora zakljuiti:
29 30

"Comitatus autem Simigiensis etiam ultra Dravam, id est intra Dravum et Savum
31

extensus erat...". Meutim, u svojoj velikoj sintezi povijesti Maarske u srednjem vijeku, spomenuti B. Hman bio je poneto umjereniji te je pretpostavio da su na podruju Slavonije, prevlast imali "sad maarski a sad opet hrvatski vladari": "Die Slowenen (t.j. Slaveni, op. M.P.) aus dem Gebiet zwischen der Save und Drau - Kajkroaten (ovakav izraz za ime naroda Slavena u sjevernoj Hrvatskoj koristili su neki povjesniari sredinom ovog stoljea, pretpostavljajui da su ova slavenska plemena u tadanjoj Panonskoj ili Posavskoj Hrvatskoj, kako su je nazivali hrvatski povjesniari - bili u nekom odnosu ili meusobnoj povezanosti, nacionalno jo

2 9

Diplomata, Budimpeta 1992. N. Klai, Izvori za hrvatsku povijest do g. 1526, Zagreb 1972, str. 29. Diplomata, str. 262, bilj. 2.

3 0

31

167

M. Pandi, Godina osnutka Zagrebake biskupije (godine 1094. ili 1090?), Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 161-170

nedefinirano, izmeu hrvatskih i slovenskih plemena), wie man sie heute nennt (djelo je tiskano 1940. g., op. M.P.) - haben im X . bis XI. Jahrhundert sich zeitweise bald der ungarischen, bald der kroatischen Macht unterworfen und Steuern gezahlt. Im allgemeinen lebten sie jedoch u n a b h n g i g (ist. M.P.) ohne eine sie zusammenhaltende politische und kirchliche Organisation ..."
3 2

U tom smislu mogli bismo moda zakljuiti, da se osnutak Zagrebake biskupije moe datirati tek u razdoblje nakon smrti kralja Zvonimira (1089), pa i nakon smrti njegovog nasljednika, hrvatskog kralja Stjepana II. (1090). Moemo oekivati daje kralj Ladislav, koji se smatrao rodbinski povezanim s hrvatskom vladalakom kuom, a kako neki povjesnici misle, moda i ugovorno vezan s kraljem Zvonimirom, mogao pomiljati na osnutak Zagrebake biskupije moda i neposredno prije svojega prodora u Hrvatsko Kraljevstvo, dakle oko god. 1090. Valja upozoriti da je Zvonimir Dimitrije bio ranije ban ili vojvoda podmja izmeu Drave i Save. U vrijeme tog prodora, dakle oko 1091. ili oko 1092, mogao je takoer donijeti odluku o osnivanju Zagrebake biskupije. Meutim, m sada nastaju kronoloke tekoe, zbog vesprimskog biskupa Almarija koji se, kako smo vidjeli, zaista pojavljuje tih godina (1091-93) kao vesprimski biskup, a ne Cosma. Ostaje dakle da su Cosma i Gyula mogli biti vesprimskim biskupom odnosno palatinom ili 1090. ili 1094. U obje godine, nemamo naime zabiljeenog nijednog drugog dunosnika na tim poloajima, budui da nemamo sauvanih isprava iz tih godina. Stoga ipak ostaje kao vjerojatnija godina osnutka Zagrebake biskupije godina 1094, dakle poslije 1091, kada je Ladislav provalio ("irripuit") u Hrvatsko Kraljevstvo. Gy. Gyrffy dodue pretpostavlja daje taj pohod u Hrvatsku bio iskljuivo pohod preko Velike Kapele u, kako on naziva Primorsku Hrvatsku ("Croatia Maritima"), to je izraz iskljuivo osobna kovanica i pretpostavka Gy. Gyrffyja, koji jednako smatra falsificira nim podatak isprave kralja Andrije II. iz 1217. o prodoru kralja Ladislava u Hrvatsku "preko Drave", kao i sline podatke iz Salonitanske povijesti Tome Arhiakona Split skog. Gyrffyjeva je i zamisao daje to sve djelatnost vojvode i kralja Slavonije Kolomana, s poetka XIII. st., koji da je na zamolbu zagrebakog biskupa predloio papi sjedinjenje Zagrebake biskupije i Splitske metropolije, pa su stoga i takve podatke u svojim mkopisima i kod Arhiakona Tome i kod kralja Andrije izborili: "Hane falsam affirmationem historicam, legis tarnen vi roboratam (budui da je naime i papa Grgur IX. odobrio zahtjev Zagrebake biskupije da ne treba plaati crkvene desetine opatiji benediktinskoj u Pannonhalmi, "Montis Pannni", u Ugarskoj, op. M.P.), elerici causam arehiepiseopatus Spalatensis tutantes ulterius quoque exeoluerunt, postquam Colomanus rex et dux Sclavorum, Zagrabiae et Spalati residens, ab archiepiscopo (sic !) Zagrabiensi rogatus a. 1240 litteras papae Gregorio IX miserai postulaveratque Spalatensem ecclesiam unire Zagrabiensi

3 2

B. Hman, Geschichte des ungarischen Mittelalters, Berlin 1940, str. 341.

168

M. Pandi, Godina osnutka Zagrebake biskupije (godine 1094. ili 1090?), Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 161-170

ecclesiae (... Smiiklas, Codex diplomaticus, IV. 114)...". Tako se rasprava o osnutku Zagrebake biskupije na neki nain i nakon vie od dvjesto godina poslije povjesniara, zagrebakog kanonika B.A. Krelia, autora Povije sti zagrebake biskupije* i povjesnika Katona, i dalje nastavlja s novim razmiljanjima i hipotezama. U svakom sluaju i dalje ostaje meu hrvatskim i maarskim povjesnia rima donekle otvoreno pitanje tone godine osnutka Zagrebake biskupije, premda smatramo da je ipak vjerojatnija godina osnutka 1094. odnosno tonije <_> godine 1094.
4

Summary

THE YEAR OF FOUNDATION OF ZAGREB'S DIOCESE (IN 1094 OR IN 1090?)

Hungarian Academy of Science published "Diplomata Hungariae antiquissima" in Budapest 1992, a very carefully prepared book containing the oldest Hungarian medie val documents, which also relate to Croatian history (y. 1000 to 1131 a.c). It was edited by an academician, an expert in middle age Hungarian history, Gyrffy Gyrgy. Among these documents one is especially interesting for Croatian history. It is so called Felician diploma from 1134. In his commentary G. Gyrffy dates, according to the earler tradition in Hungarian historiography, on the basis of some B. Homan's works, proclaims as the only possible period for the foundation of the Zagreb's Diocese, that between y. 1086 to 1090 a.c, because after the 1090, some noted personalities like Hungarian Palatinus Petar and others, could not be mentioned in the Felician diploma. The author argues contrary, that Palatinus Petar, is not mentioned in the known text of "Chronica Hungarorum", because in this text there is only a mention of the "comes Petrus", and not of Palatinus Petrus. Also it seems to the author that Veszprem's bishop Almarius is mentioned in some documents between 1091-1093, but because of that, Veszprem's bishop Cosma who is mentioned in the Felician diploma, could be, at least, before 1091, or after 1093, that means most probably in 1094, as has been traditionally argued and cited by almost all Croatian church historians like Franjo Raki or others as e.g. very accurate Ferdo ii, who in his well known handbook on Croatian historical sources ("Prirunik izvora hrvatske historije", Zagreb 1914), proclaims Balint Homan's theory on the earlier date as a "hypothesis on another hypothesis on a hypothesis".

33

Diplomata, str. 262. B.A. Kreli, Historia Ecclesiae Zagrabiensis, Zagreb 1770.

3 4

169

M. Pandi, Godina osnutka Zagrebake biskupije (godine 1094. ili 1090?), Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 161-170

So, the author concludes that it is about an old dispute, maybe more about the territory of the nothern part of Croatia i.e. of Slavonia or just about the territory between rivers Drava and Sava, and which was from the beginning of Slav settlements, rather indpendant, and after Croatian king Tomislav rejected Hungarian army back across Dravariver,the Hungarian rulers only from time to time, maybe, were taking power over this predominant Slav territory, through the whole Middle Ages, and after, up to nowadays. That opinion was also emphesized in B. Homan's study on Hungary in the Middle Ages (Berlin 1940), also mentioned as a most probable reality. On the basis of other arguments the author supposes that the most probable date of the establishment of the Zagreb's Diocese took place in the year 1094.

170