1.

Elektrina struja
1.1. to su elektrini naboji i kako oni meudjeluju?
Kada napuhanim balonom protrljamo kosu i zatim polako odmiemo balon od kose, naa ga kosa slijedi. Tada kaemo da se naa kosa naelektrizirala. to to znai? To znai da su kosa i balon postali elektriki nabijeni tj. da pokazuju elektrina svojstva. Dalje se postavlja pitanje odakle balonu i kosi elektrina svojstva? Da bismo odgovorili na to pitanja prisjetimo se grae atoma. Graa atoma Atomi se razliitim vezama spajaju u molekule i tvore svijet oko nas. Njihova graa je temelj za razumijevanje elektrinih svojstava. Atomi se sastoje od elementarnih estica: 1. protoni elektriki pozitivne elementarne estice smjetene u jezgru atoma 2. neutroni elektriki neutralne elementarne estice, takoer, smjetene u jezgru atoma 3. elektroni elektriki negativne elementarne estice koje u tzv. elektronskom omotau krue oko jezgre. Elektrini naboj je svojstvo elementarnih estica utvreno eksperimentima. Svaki atom ima jednaki broj protona i elektrona (taj se broj naziva atomski broj, Z i on je redni broj atoma u periodnom sustavu elemenata) pa zato kaemo da je elektriki neutralan. Sada kada smo ponovili grau tvari moemo odgovoriti na pitanje odakle balonu i kosi elektrina svojstva. Trljanjem smo odvojili elektrone koji krue na veim udaljenostima od jezgara atoma koji grade kosu te su oni preli na balon. Time je balon postao elektriki negativan (jer ima viak negativnih estica, elektrona), a naa kosa elektriki pozitivna (jer ima manjak negativnog nabojaprimjetimo da se koliina pozitivnog naboja tj. protona nije promjenila). Jo nam je preostalo objasniti zato elektrizirana kosa slijedi balon. Za to je potrebno nauiti kako nabijena tijela meudjeluju. Openito se u fizici meudjelovanje dvaju tijela iskazuje silom. U sluaju elektriziranih tijela tj. tijela sa elektrinim nabojem to je elektrina sila, Fe. Elektrina sila ima slijedea svojstva: privlana je za raznoimene naboje, to znai da se pozitivno i negativno nabijena tijela privlae odbojna je za istoimene naboje, to znai da se dva pozitivno nabijena

tijela, kao i dva negativno nabijena tijela, odbijaju njezino se djelovanje smanjuje kako udaljenost tijela raste, a poveava kako se udaljenost smanjuje.

Konano dobivamo odgovor zato elektrizirana kosa slijedi balon. Kosa i balon nose raznoimene naboje, to je posljedica trljanja, pa je sila meu njima privlana. Djelovanje elektrine sile moe se opisati jo jednom veliinom, a to je elektrino polje. Ono je svojstvo prostora oko nabijene estice tj. podruja djelovanja elektrine sile. Primjer 1. Na slikama su prikazane objeene kuglice razliitih elektrinih svojstava. Skicirajte i objasnite djelovanje elektrine sile. a), b), c), d)-slike runo i rjeenje runo. Najmanja koliina naboja je upravo naboj jednog elektrona e -, odnosno jednog protona e+ (ponovimo da su naboji iste koliine, ali suprotnog predznaka). Tu koliinu nazivamo nazivamo elementarni (osnovni) naboj. Koliinu naboja oznaavamo slovom Q, a mjerna jedinica naboja tijela je kulon, oznaka C. Ta je jedinica nazvana po francuskom fiziaru Charlesu Augustinu de Coulombu koji je prouavao meudjelovanje nabijenih tijela.

1.2. to je elektrina struja?

Na primjeru kose i balona vidjeli smo da se elektriziranje tijela svodi na oduzimanje i dodavanja elektrona. Negativno nabijeno tijelo ima viak elektrona, a pozitivno nabijeno tijelo ima manjak elektrona. Promotrimo kako meudjeluju negativno nabijena kuglica i neutralna kuglica. Negativno nabijena kuglica oko sebe stvara elektrino polje. To elektrino polje e djelovati na elektrone (negativni naboj) u neutralnoj kuglici tako da e ih odbiti na to je mogue veu udaljenost od negativnog naboja na nabijenoj kuglici (vidi sliku 1- runo). Kaemo da se naboji rasporeuju tako da istoimeni naboji budu na najveoj moguoj udaljenosti. Iz do sada opisanih primjera zakljuujemo: Elektroni su pokretni nosioci naboja. Promotrimo sada primjer suprotno nabijenih kuglica, no ovaj put ih spojimo icom (vidi sliku 2). Da bi razumjeli to se dogaa u opisanoj situaciji moramo nauiti to je elektrina potencijalna energija. To je energija elektrino nabijenog tijela te stoga ovisi o koliini i predznaku naboja tog tijela. Kuglice sa slike 2 nabijene su raznoimenim nabojima pa e se i njihove elektrine potencijalne energije razlikovati. Kada kuglice spojimo icom, njome viak elektrona prijee s jedne kuglice na drugu kako bi se njihove elektrine potencijalne energije

izjednaile1. Drugim rjeima icom je potekla struja. Struja e tei icom sve dok se naboji na kuglicama ne izjednae ili neutraliziraju. Sada moemo definirati elektrinu struju: Elektrina struja je usmjereno gibanje naboja (u naem sluaju elektrona).

1.3. Elektrini napon

U prolom smo odjeljku nauili to je elektrina potencijalna energija, ali nita nismo rekli odakle ona dolazi. Sjetimo se opet primjera sa poetka elektriziranja kose i balona trljanjem. Trljanjem obavljamo rad kojim razdvajamo elektrine naboje. Ve smo nauili da tijela s razliitim koliinama naboja imaju razliite elektrine potencijalne energije. Izmeu takva dva tijela postoji elektrini napon. Napon moemo definirati i pomou rada (energije) uloenog u razdvajanje naboja: Napon je obavljeni rad (uloena energija) po jedininom naboju. Ili izraeno formulom:
U= W Q ,

gdje je U oznaka za napon, W znamo iz 7. razreda i to je obavljeni rad, a Q, kao to smo ranije nauili, koliina naboja. Sve to smo do sada nauili moemo saeti u slijedei zakljuak: Kada se izmeu dva tijela pojavi napon, vodiem koji ih spaja potei e elektrina struja. Jedinica za napona je volt, V, u ast talijanskom fiziaru Alessandru Volti koji je otkrio da se kemijskim putem moe dobiti napon. Za mjerenje napona koristi se ureaj koji nazivamo voltmetar. Primjer 2. Za elektriziranje dvaju tijela izvren je rad od 15 J pri emu je stvorena razlika naboja od 5 C. Koliki je napon meu njima? Rjeenje: Zadano je: W = 15 J Q=5C
1 Priroda i njezini zakoni uvijek nastoje izjednaiti veliine koje opisuju neki sustav. Npr. Vjetar nastaje zbog razlike tlakova zraka na razliitim mjestima

U=? W 15 J U= = =3 V Q 5 C

Napon emo izraunati po formuli koju smo nauili u ovom odjeljku, a kao to vidimo svi potrebni podaci su nam zadani. Rezultat dobivamo direktnim uvrtavanjem.

Primjer 3. Koliki je rad potrebno uloiti da bismo elektrizirali dva tijela izmeu kojih je napon 10V, a razlika naboja 3 C. Rjeenje Zadano je: U = 10V Q=3C W=?
U=
UQ =W

W Q

W =UQ

Koristimo formulu za napon (U), no nama je potreban uloeni rad (W). Formulu a napon pomnoimo sa Q pa dobivamo formulu za rad (W) Sada moemo uvrstiti zadane podatke i izraunati traeni uloeni rad.

W = 10 V 3 C = 30 J

Primjer 4. Napon izmeu dvije lektrizirane kugle je 7 V, a za postizanje tog napona uloeno je 21 J. Kolika je razlika naboja tih dviju kugli? Rjeenje: Zadano je: U=7V W = 21 J Q=?

W U= Q
UQ =W

Koristimo formulu kao iz prethodna dva primjera, no sad nam je potrebna koliina naboja. Kako bi iz ove formule izrazili Q, pomnoimo je najprije s Q Sada vidimo da nam uz Q stoji U, pa da bi izrazili samo Q podjelimo dobivenu formulu s U

Q=

W U

21 J Q= =3C 7 V

Uvrtavanjem slijedi traena koliina naboja.

1.4. Strujni krug

Za spajanje najjednostavnijeg strujnog kruga potrebni su nam slijedei elementi: 1. Izvor elektrine struje to su ureaju koji nam odravaju elektrini napon, odnosno osiguravaju neprestano razdvajanje naboja. Budui da su na izvoru naboji stalno razdvijeni on ima pozitivan (+) i negativan (-) pol. Spajanjem polova izvora vodiem e potei struja. Dogovorom je odreeno da je smjer struje od pozitivnog prema negativnom polu izvora. Primjer izvora su baterije, akumulatori i sl. 2. Troilo to su svi ureaji koji koriste elektrinu energiju i pretvaraju je u neki drugi oblik. Troila jsu npr. aruljica, tednjak, grijalica i sl. 3. Spojne ice one nam slue kako bismo povezali elemente strujnog kruga 4. Prekida kojim moemo odluivati hoe li aruljica svjetliti ili ne. Na slici 3 moemo vidjeti simbole za grafiko prikazivanje dijelova strujnog kruga, a na slici 4 dva primjera strujnog kruga, sa otvorenim i zatvorenim prekidaem. U strujnom krugu razlikujemo napon izvora i napon na krajevima troila (pad napona). Napon izvora je energija po jedininom naboju koja se iz izvora prenosi strujnim krugom tj. energija koju izvor daje elektronima koju troilo pretvara u druge oblike energije. to znai da su baterije od 1.5 V? To znai da takav izvor naboju od 1 C u strujnome krugu moe predati 1.5 J energije. Napon na krajevima troila (pad napona) je elektrina energija po jedininom naboju koja proe troilom. Formula za napon koju smo nauili u odjeljku 1.3. i dalje vrijedi. Neka vas ne zbuni to smo tada govorili o radu (W) uloenom u stvaranje napona. Rad je oblik energije, dakle ono to je vano zapamtiti da je napon uvijek energija po jedininom naboju:

U=
Primjer 5.

W E = Q Q

Koliki je napon izvora koji naboju od 3 C preda 36 J energije? Rjeenje: Zadano je: Q=3C E = 36 J U=?

E U= Q U= 36 J =12 V 3 C

Koristimo formulu za napon i budui da su nam sve potrebne veliine zadane, direktnim uvrtavanjem u formulu slijedi rjeenje.

Primjer 6 aruljom na depnoj svjetiljci prolazi naboj od 2 C. U depnu svjetiljku stavljena je baterija od 4.5 V Kolika se koliina elektrine energije pretvori u druge oblike energije (svjetlosnu, toplinsku znamo da se svjetiljka zagrije, i dr.)? Zadano je Q=2C U = 4.5 V E = ?

U=
UQ = E

E Q

E =UQ

E = 4.5 V 2 C = 9 J

Kako bismo mogli izrunati kolika se koliina elektrine energije pretvorila u druge oblike enegrije, formulu za napon pomnoimo sa Q. Dobili smo izraz za energiju u koji uvrtavamo zadane vrijednosti i dobivamo rezultat.

Napon u strujnom krugu

Troila se u strujnom krugu mogu spajati serijski i paralelno to je prikazano na slici 5. Pogledajmo kako se raspodjeljuje napon u strujnom krugu ovisno o nainu spajanja troila.

Serijski spoj troila Na slikama 6 a) , b), c) prikazan je jedan strujni krug sa tri troila spojena u seriju. Simbolima voltmetra oznaena su mjesta na kojima se mjeri napon. Slika 6a)-runo Slika 6b) Slika 6c)

ispod nje : U1 + U2 = U

Ispod nje: U1 + U2 + U3 = U

Ispod nje: U1 + U2 = U

Zbroj napona na krajevima aruljica u sva tri sluaja jednak je naponu izvora. Ovaj je rezultat jedan oblik zakona ouvanja energije o kojemu smo uili u 7. razredu. Koliko energije izvor moe dati troilima putem elektrona, toliko ona mogu pretvarati u druge oblike energije. Energija ne moe nastati niti nestati. Paralelni spoj troila Slika 7 prikazuje paralelan spoj troila u strujnom krugu. Slika 7 runo U1 = U2 = U Naponi na krajevima paralelno spojenih troila jednaki su naponu izvora. Primjer 7 Za strujni krug na slici odredite napona na troilu 2.

Elektrina struja u strujnom krugu

Nauili smo opisno definirati struju kao usmjereno gibanje naboja (u sluaju strujnog kruga to su elektroni). Sada emo nauiti kako struju moemo izraunati i mjeriti te kako se ona rasporeuje u strujnom krugu ovisno o nainu spajanja troila. Jakost struje oznaavamo sa I i dana je formulom:
I= Q t

Dakle struja je veliina koja opisuje kolika koliina naboja Q prijee presjekom vodia u vremenu t. Mjerna jedinica za elektrinu struju (jakost struje) je amper, A

prema francuskom fiziaru Andr Marie Ampreu. Mjerni ureaj za mjerenja struje je ampermetar. Simbol za ampermetar je slika 8 tu ubaciti.

Primjer 8 Vodiem u 5 s proe koliina naboja od 15 C. Kolika je jakost struje u tom vodiu? Rjeenje: Zadano je: Q = 15 C t=5s I=?
I=

Sve su veliine izraene u osnovnim jedinicama pa ne moramo nita pretvarati.

Q t

I=

15 C =3 A 5 s

Koristimo formulu za jakost struje i vidimo da moemo direktno uvrstiti zadane veliine u formulu.

Primjer 9 Tijekom 4 minute u vodiu se uspostavlja struja od 5 A. Koliki je naboj proao kroz presjek vodia? Rjeenje Zadano je: t = 4 min = 4 60 s = 240 s I=5A Q=?
Q t

Vrijeme je izraeno u minutama, a osnovan jedinica SI sustava za vrijem je sekunda. Da bismo pretvorili minute u sekunde zadano vrijeme mnoimo sa 60 sekundi Koristimo formulu za jakost struje, no ovaj put elimo izraunati koliinu naboja Q. Zato ovu formulu mnoimo sa vremenom t. U dobovenu formulu za Q uvrtavamo zadanu struju i vrijeme u sekundama.

I=

It =Q

Q = 5 A 240 s = 1200 C

Serijski spoj troila Na slikama 9 a), b), c) prikazani su strujni krugovi sa serijskim spojevima troila u kojima se struja mjeri na razliitim mjestima. Pogledajmo kako se rasporeuje struja u ovakvom strujnom krugu.

a)Slike -runo ispod slike I1 = I 2 = I 3 Slika 9

b)Slika-runo ispod slike I1 = I 2 = I 3 = I 4

c)Slika runo Ispod slike: I1 = I 2

Vidimo da je u serijskom spoju troila struja u cijelom strujnom krugu jednaka. Tu nas moe zbuniti naziv troilo, jer ako je struja jednaka i prije i nakon to je prola kroz troilo, to onda troilo troi? Kada smo govorili o elektrinom naponu rekli smo da troilo pretvara elektrinu energiju u neke druge oblike energije, dakle troila su pretvarai. Sjetimo se da je struja zaparavo tok naboja, tj. elektrona, a elektroni ne mogu nastati ni nestati tj. potroiti se. To je takoer jedan od temeljnih zakona ouvanja, zakon ouvanja elektrinog naboja. Paralelni spoj troila Paralelni spoj troila prikazan je na slici 10-runo.

Vidimo da se struja drugaije rasporeuje u sluaju paralelnog spoja troila. Toka B predstavlja mjesto grananja struja koje nazivamo vor. Za svaki vor u strujnom krugu vrijedi jednostavno pravilo: Zbroj struja koje ulaze u vor jednak je zbroju struja koje iz njega izlaze. Na slici 10 vidimo da u vor B ulazi samo struja I pa je ona jednaka zbroju struja I 1 i I2 koje iz njega izlaze: I = I1 + I2 Primjer 10 Za strujni krug prikazan na donjoj slici izraunajte nepoznate struje I2, I3, i I4. Slika-runo Rjeenje vorovi u strujnom krugu: Slika 10.1. Ispod slike 10.1. Na slici primjeujemo dva mjesta grananja struja, to su vor B i vor C. Promotrimo najprije vor B: U njega ulazi struja I = 4 A, a izlaze dvije struje: I1 = 1.5 A i nepoznata struja

I = I1 + I2 I I1 = I 2 I 2 = I I 1 I2 = 4 A 1.5 A I2 = 2.5 A I1 = I 3 Slika 10.2.- runo

I2. Znamo da je ukupna struja koja ulazi u vor jednaka ukupnoj struji koja iz njega izlazi. Izrazimo nepoznatu struju tako da struju I1 prebacimo na lijevu stranu i uvrstimo zadane struje .

Struje I1 i I3 su jednake jer se struja I1 nigdje ne grana. U vor C ulaze struje I2 i I3, vidjeli smo da je I1 = I3. Nepoznata je struja koja izlazi iz tog vora I4 Opet primjenjujemo pravilo za grananje struja i uvrtavamo poznate vrijednosti

I4= I2 + I3 = I2 + I1 I4 = 2.5 A +1.5 A I4 = 4 A

Rad i snaga elektrine struje O radu elektrine struje govorili smo u odjeljcima 1.3. i 1.4. kada smo govorili o radu potrebnom za razdvajanje naboja, odnosno energiji koju izvor napona prenosi na elektrone. Sada emo pomou formula koje smo nauili u ta dva odjeljka izvesti formulu za rad elektrine struje. Napon smo definirali kao rad potreban za razdvajanje naboja:

U=
Mnoenjem s Q dobivamo:

W E = Q Q
UQ =W

Rad smo nauili oznaavati sa W pa emo ga nadalje oznaavati tako, no treba imati na pameti da je rad promjene energije (prenesena energija E). Oznake fizikalnih veliina su proizvoljne dok se god razumije to predstavljaju. Prisjetimo se sada formule za jakost struje:
I= Q t

Mnoenjem izraza za struju s t slijedi:

It =Q

Sada ovaj izraz za koliinu naboja uvrtavamo u gore dobiveni izraz za rad elektrine struje:
It =Q

UQ =W

Konano slijedi formula za rad elektrine struje izraena pomou napona, struje i vremena:
W =UIt

To je rad koji moe obaviti elektrina struja I u strujnom krugu napona U za vrijeme t, odnosno maksimalna energija koju troilo ima na raspolaganju za pretvorbu u neki drugi oblik. Kada bi troila (elektrini ureaji) bili idealni (bez gubitaka energije) cijeli rad elektrine struje pretvorio bi se u neki drugi oblik energije. No u stvarnosti svi elektrini ureaji rade uz gubitke kroz neke druge oblike energije (koji su nam u tom trenutku nekorisni) kao npr. kroz toplinsku energiju (svi se elektrini ureaju dok rade zagrijavaju). Kao to smo nauili u 7. razredu jedinica za rad i energiju je dul (J). to je snaga nauili smo takoer u 7. razredu. Snaga, P, je rad obavljen u jedinici vremena, ili matematiki zapisano u obliku formule:
P= W t

Ako na mjesto W uvrstimo izraz za rad elektrine struje koji smo ranije izveli dobivamo:

P=

W U It = = UI t t

Osnovna jedinica za snagu je vat, W, u ast kotskom izumitelju Jamesu Wattu. esto se koristi i krupnija jedinica kilovat (kW) Primjer 11 do 14 - runo

Otpor u strujnome krugu Postojanje elektrinog otpora moemo uoiti ako sastavimo dva strujna kruga sa istim naponom izvora, a razliitim troilima. Struje koje prolaze kroz troila su razliite. Ta se razlika pripisuje postojanju elektrinog otpora. to je elektrini otpor? Za razumjevanje elektrinog otpora opet moramo promotriti struju kao usmjereno gibanje elektrona. Elektroni putuju kroz ice strujnoga kruga, no u ici se ne nalaze samo elektroni koji vode ine struju. ica se sastoji od atoma koji ju izgrauju (npr. bakrena ica). Isto tako materijali od kojih se ice rade nisu uvijek savrenog sastava pa se u njima javljaju neistoe (kao to npr. u rii ponekad naemo kameni, tako se u vodiu (ici) od bakra ponekad moe nai atom nekog dugog elementa). Sve to predstavlja "guvu" kroz koju se elektroni moraju probiti, odnosno njihovo gibanje kroz vodie nije nesmetano. Oni se pri tome sudaraju sa atomima, odnosno vodi se opire prolasku struje i to je razlog postojanja elektrinog otpora. On se razlikuje od materijala do materijala, a ovisi i o obliku vodia ( debljini i duini). Elektrini otpor oznaavamo sa R i iskazujemo slijedeom formulom:
R= U I

Mjerna jedinica za otpor je om, , nazvana po njemakom fiziaru Georgu Ohmu. Sada vidimo zato su struje kroz razliita troila uz isti napon iz naeg primjera sa poetka bile razliite. Zato to razliita troila imaju razliite otpore. Elektrini se otpor oituje kao zagrijavanje vodia kroz koji tee struja. Zagrijavanje smo spominjali kad smo govorili o radu elektrine struje; ve tada smo spomenuli da elektrini ureaju nisu idealni i da zato dolazi do gubitka energije. Sada znamo da su ti gubitci posljedica elektrinog otpora. Iako elektrini otpor smanjuje efikasnost ureaja, neki ureaji rade na principu velikog otpora. Npr. Pegla pegla mora biti vrua, a to postiemo ugradnjom vodia sa velikim elektrinim otporom. Ohmov zakon Elektrina struja razmjerna je naponu na krajevima vodia, a obrnuto je razmjerna njegovom otporu:
I= U R

Vidimo da su Ohmov zakon i gornji izraz za otpor zapravo iste formule, samo je izraena druga veliina.

Primjer 15 Grijaem tednjaka tee struja od 4 A, a spojen je na napon od 220 V. Koliki je otpor grijaa? Primjer 16 Struja od 50 mA moe ubiti ovjeka ako proe blizu njegovog srca. Ako je otpor ljudskog tijela 2000 , koji bi napon mogao biti pogubni za elektriara koji u svakoj ruci dri po jedan kraj vodia kojim tee struja? Rjeenja-runo. U strujni se krug mogu kao troila spajati otpornici. Simbol za otpornik u strujnom krugu je (umetnuti sliku 11-runo). Kao i troila, i otpornici se mogu spajati serijski i paralelno (slika 12a) i b)). Serijsko spajanje otpornika Odredimo sada ukupan otpor Ru, serijski spojenih otpornika koristei Ohmov zakon (Slika 13-runo) Zatvorenim strujnim krugom kroz sve otpornike tee ista struja I. Ukupan napon U jednak je zbroju vrijednosti napona na svim otpornicima: U = U 1 + U 2 + U3 Iz Ohmovog zakona slijedi:
I= U R

U=IR

I Ru = I R 1 + I R2 +I R3 Struja je stalna pa gornju jednadbu moemo podijeliti s I pa dobivamo: R u = R 1 + R2 + R 3 Ukupan zbroj serijski spojenih otpornika jednak je zbroju pojedinanih otpornika koji ine seriju. Ako su otpornici u serijskom spoju jednakog iznosa, onda vrijedi: Ru = n R

Paralelno spojeni otpornici Na slici 14 prikazan je strujni krug sa paralelno spojenim otpornicima. Analizirajmo ga pomou Ohmovog zakona i pravilu o grananju struja. Slika 14 runo. Elektrina struja prije grananja u voru B je I. Ona je jednaka zbroju struja nakon grananja: I = I 1 + I 2 + I3 Od prije nam je poznato da je napon na krajevima paralelnih grana jednak. Primjenimo sada Ohmov zakon:
I= U U U U = R R1 R2 R 3

Jednadbu skratimo s U pa dobivamo:

1 1 1 1 = R R 1 R2 R 3

Reciprona vrijednost ukupnog otpora paralelno spojenih otpornika jednaka je zbroju recipronih vrijednosti svakog otpora u paralelnom spoju. Ako su otpornici u paralelnom spoju jednakog iznosa, onda vrijedi:

1 1 =n Ru R1
Problem 17 Koliki je ukupni otpor 4 aruljice spojenih u seriju ako je a) otpor svake 5 i b) ako dvije aruljice imaju otpor 2 ,, a druge dvije 3,. Problem 18 Tri otpornika, otpora 2 ,, 5 , i 7 , spojeni su paralelno. Koliki je ukupni otpor tog paralelnog spoja. Rjeenja - runo

1.5. Uinci elektrine struje

Svjetlosni i toplinski uinci elektrine struje Kroz priu o strujnom krugu i elektrinom otporu ve smo naveli dva uinka elektrine struje: svjetlosni i toplinskin tj. nauili smo da se elektrina energija koju prenose elektroni pretvara u toplinsku i svjetslosnu energiju. Dok su upaljene arulje su jako vrue. Objasnimo to. U aruljama sa arnom niti (klasina arulja u kuanstvima) svjetlost nastaje uslijed zagrijavanja metala (arne niti) do vrlo visokih temepratura. Dalje se namee pitanje zato se tj. kako se arna nit grije? Odgovor ve znamo zbog elektrinog otpora, ali pojasnimo malo vezu elektrinog otpora i zagrijavanja. Elektroni se gibaju arnom niti i pri tome imaju kinetiku energiju (kao i sva tijela koja se gibaju). Znamo da gibanje elektrona nije nesmetano te da se oni sudaraju sa atomima tvari kroz koju prolaze. U sudarima elektroni predaju dio svoje kinetike energije atomima i time poveavaju unutarnju energiju cijelog vodia (arne niti). Porast unutarnje enerije oituje se porastom temeprature vodia. Kemijski uinak elektrine struje Elektrina struja u kemiji se koristi za razlaganje molekula na ione (atomi koji imaju viak ili manjak elektrona pa stoga imaju elektrini naboj). Taj se postupak naziva elektroliza. Taj se postupak koristi u industriji za dobivanje aluminija, bakra, magnezija i drugih metala. Magnetski uinci elektrine struje Objasnimo najprije djelovanje magneta. Svatko od nas bar je jednom drao magnet u rukama. Prema tome, svi smo iskusili da magnet ima privlano djelovanje na eljezo (kao i na nikal, kobalt i elik). To privlano djelovanje nazivamo magnetska sila. Ako ste drali dva magneta jedan blizu drugoga primjetili ste da se u nekim poloajima privlae, a u drugima odbijaju. To je posljedica postojanja magnetskih polova na kojima je magnetska sila najvea. Razlikujemo sjeverni i juni magnetski pol pri emu se istoimeni polovi odbijaju, a raznoimeni privlae. Uoavamo slino ponaanje kao i kod elektrine sile i naboja. Nadalje, sjetimo se da oko elektrinog naboja postoji elektrino polje. Isto tako oko magneta se stvara magnetsko polje, odnosno podruje na kojem djeluje magneska sila.

Smjer djelovanja magnetske sile pokazuju nam magnetske silnice koje moemo vidjeti na donjoj slici. eljezna piljevina prosuta je po podlozi, a kada se na sredinu stavi magnet ona se formira u smjeru magneske sile.

Na gornjoj slici opaamo i kompase. Sjetimo se iz geografije da i Zemlja ima magnetske polove te da se oko Zemlje nalazi magnesko polje (slika dolje). Zato se magnetska igla kompasa uvijek postavlja u smjeru sjever jug to nam omoguuje orjentaciju.

Vezu izmeu magnetskog polja i elektrine struje prvi je opazio Hans Oersted. On je zakljuio da se oko vodia kojim tee struja stvara magnetsko polje. Ta se pobuda magnestkih svojstava oko vodia kojim tee struja naziva magnetska inukcija, a oznaava sa B. Mjerna jedinica za magnetsku indukciju je tesla, T, u ast naem velikom fiziaru Nikoli Tesli. Smjer struje u vodiu odreuje djelovanje magneskog polja. Slika dolje prikazuje tzv. Pravilo desne ruke: ako palac desne ruke usmjerimo u smjeru kojim tee struja (s lijeva na desno), onda ostali prsti pokazuju smjer magnetskog polja, a ako struja tee u suprotnom smjeru (s desna na lijevo) i palac usmjerimo tako, ostali prsti e pokazivati suprotan smjer od onog na slici. .) Iznos ili jakost magnetskog polja odreuje jakost struje koja ga stvra to je jaa struja koja tee vodiem to je jae magnetsko polje oko njega. Promotrimo sada sluaj kada vodi kojim tee

struja smotamo u zavojnicu kao na donjoj slici. Zavojnica se tada ponaa kao magnet iji su polovi na njezinom vrhu i dnu (N, S). Umetanjem komada eljeza u zavojnicu poveava se njezino magnetsko djelovanje . Tako dobivamo elektromagnete koji se koriste npr. kao elektromagnetske dizalice. To su dizalice kojima se podiu teki eljezni kontejneri u lukama. Kada dizalica podie predmet ukljui se struja i zavojnica sa eljeznom jezgrom postaje jaki magnet koji privlai kontejner. Kada dizalica prebaci teret na eljeno mjesto struja se iskljuuje, eljezna jezgra gubi magnetska svojstva i kontejner se odvaja od dizalice. Elektromagneti se koriste i za stabilizianje brzih vlakova koji ne dodiruju tranice nego lebde iznad njih. Nauili smo da elektrina struja stvara magnetsko polje i to nazivamo magnetska indukcija. Zapitajmo se moe li magnetsko polje stvoriti struju? Odgovor je da! Ako zavojnicom ne tee struja, a u njezino sredite umetnemo magnet, nee se dogoditi nita, no ako magnet primiemo i odmiemo od zavojnice, njome e potei struja. Primicanje i odmicanje magneta stvara promjenjivo magnetsko polje, pa zakljuujemo da promjenjivo magnetsko polje inducira elektrinu struju.Tu pojavu nazivamo elektromagnetska indukcija. Princip elektromagnetske indukcije koriste elektromotori, transformatori (trafostanica, punjai za napajanje mobitela ili prijenosnih raunala) i elektrini generatori.

1.6. Elektrina vodljivost

Do sada smo govorili o vodiima i o protjecanju elektrine struje, ali nismo objasnili zato neke tvari vode elektrinu struju, a druge (kao npr. Plastika, drvo...) ne vode. Vodljivost je svojstvo materijala i ono ovisi o kemiskim vezama u njemu. Prema tome provode li elektrinu struju ili ne, tvari se svrstavaju u tri skupine: 1) Vodii Nosioci naboja, tj. oni ije usmjerno gibanje daje struju kod vodia su slobodni elektroni. Atomi metala i drugih vodia povezani su kemijskim vezama koje omoguuju postojanje slobodnih elektroma, koji se ukljuivanjem na izvor napona poinju gibati usmjereno. Primjeri vodia su metali, grafit, vodene otopine soli, kiselina i luina. 2) Poluvodii To su kristali poput silicija ili germanija. Mehanizam kojim oni vode struju sastoji se u postojanju dviju vrsta nosioca naboja- elektrona i upljina (kod vodia su to samo elektroni). Poluvodiki elementi kao to su diode i tranzistori sastavni su

djelovi raunala. 3) Izolatori Primjeri izolatora su plastika, drvo, guma, ulje, staklo, keramika, suhi papir, drvo, destilirana voda. To su tvari koje uope ne vode elektrinu struju jer njihove kemisjeke veze ne doputaju postojanje slobodnih elektrona. Suvremena istraivanja u fizici vodia usmjerena su na tzv. supravodljivost tj. vodljivost bez elektrinog otpora. Za sada je supravodljivost opaena samo na vrlo niskim temperaturama, a njezino otkrivanje na sobnoj temperaturi izazvalo bi novu industrijsku revoluciju.

Ponovimo to smo nauili o elektrinoj struji

Pregled nauenih fizikalnih veliina: Fizikalna veliina Elektrini naboj Elektrini napon Elektrina struja Snaga elektrine struje Elektrini otpor Saetak: Nabijena tijela meudjeluju elektrinom silom Raznoimeni naboji se privlae, a istoimeni odbijaju Elektrini napon je energija, odnosno obavljeni rad po jedininom naboju:
U= W Q

Oznaka Q U I P R

Mjerna jedinica Kulon, C Volt, V Amper, A Vat, W Om,

Zbroj napona na krajevima serijski spojenih troila jednak je naponu izvora Naponi na krajevima paralelno spojenih troila jednaki su naponu izvora Struja je usmjereno gibanje naboja odnosno veliina koja opisuje kolika koliina naboja Q prijee presjekom vodia u vremenu t:
I= Q t

Zbroj struja koje ulaze u vor (mjesto granjanja) jednak je zbroju struja koje iz njega izlaze Rad elektrine struje je rad koji moe obaviti elektrina struja I u strujnom krugu napona U za vrijeme t, odnosno maksimalna energija koju troilo ima na raspolaganju za pretvorbu u neki drugi oblik:
W =UIt

Snaga je rad obavljen u jedinici vremena:

P= W t

Elektrini otpor je posljedica sudaranja elektrona sa atomina vodia, a oituje se kao gubitak elektrine energije kroz toplinu

Izraz za elektrini otpor je: R= I

Ohmov zakon: Elektrina struja razmjerna je naponu na krajevima vodia, a obrnuto je razmjerna njegovom otporu
I= U R

Ukupan zbroj serijski spojenih otpornika jednak je zbroju pojedinanih otpornika koji ine seriju: Ru = R 1 + R2 + R3 Reciprona vrijednost ukupnog otpora paralelno spojenih otpornika jednaka je zbroju recipronih vrijednosti svakog otpora u paralelnom spoju:
1 1 1 1 = R R 1 R2 R 3

Uinci elektrine struje su svjetlosni, toplinski, kemijski i magnetski prema elektrinoj vodljivosti tvari dijelimo na vodie, poluvodie i izolatore

Zadaci za ponavljanje (vjebu) rjeenja runo

1. Ako dva suprotna naboja stavimo na udaljenost od 2m, a potom na udaljenost od 4 m kakva je sila meu njima u kojem je sluaju ona veeg iznosa? Obrazloite svoj odgovor Rjeenje Skice- runo Naboji su raznoimeni pa je sila meu njima privlana. F1 > F2 Djelovanje sile opadasa udaljenou naboja pa je sila F1 vea od sile F2 jer je udaljenost naboja manja.

2. Ako atomu natrija oduzmemo jedan elektron, koliki e biti naboj tako nastalog iona natrija? Ako atomu klora dodamo jedan elektron koliki je naboj njegovog iona? Rjeenje Svi atomi su neutralni jer imajuju jednak broj pozitivnih protona u jezgri i negativnih elektrona u omotau. Ako natriju oduzmemo jedan elektron, on e imati manjak negativnog naboja tj. ion natrija imat e pozitivni naboj. Ako kloru dodamo jedan elektron onn e imati viak negativnog naboja i njegov e ion biti negativno nabijen. 3. Na trljanje plastinog tapa krpicom uloeno je 50 J. Kao rezultat trljanja tap je nabijen nabojem od -5 C. Koliki je naboj krpice? Koliki je napon izmeu krpice i tapa? 4. Kroz arulju prikljuenu na gradsku mreu prolazi naboj od 50 C. Koliko je elektrine energije na raspolaganju arulji za pretvorbu druge oblike? 5. U kuhinj se pee kola, gori svjetlo i radi hladnjak. Kroz arlju tee struja od 0.5 A, kroz hladnjak 2 A, a kroz penicu 10 A. Izraunajte otpore tih troila. 6. Za strujni krug na slici (runo) odredite napone izmeu toaka A i B. 7. Za strujni krug na slici (runo) odredite nepoznate struje. 8. Pomou voltmetra i ampermetra moemo odrediti nepoznati otpor na donjoj slici. Koji zakon pri tome koristimo? Koliki je iznos nepoznatog otpora? 9. Koliki rad moe obaviti struja jakosti 5 A, koja pola minute prolazi vodiem koji je spojen na izvor napona od 20 V?

10. arulja na stolnoj svjetiljci ima oznaku 60 W. Ako je prikljuena na gradsku mreu, kolika struja njome prolazi? 11. Kolika je snaga arulje u gradskoj mrei ako je njezin otpor 80 ? 12. Otpor elektrine grijalice iznosi 44 . Kada je ukljuena u gradsku mreu kroz nju prolazi struja od 5 A. Kolika je snaga grijalice? Koliko emo platiti 4 h grijanja takvom grijalicom ako je cijena 1 kWh 92 lipe. 13. Kroz grija glaala ukljuenog u gradsku mreu u 2 minute proe naboj od 240 C. Kolika je jakost struje kroz glaalo, a koliki otpor grijaa? 14. Glavnim elektrinim vodom (icom) u kuanstvu tee struja od 30 A. Nauili smo da vodii nisu idealni i da se dio energije gubi (na zagrijavanje vodia) . Ako se izgubi 1.4 W snage, koliki je otpor ice? 15. Koliki otpor (otpornik) treba staviti u paralelni spoj s otporom od 12 da bismo dobili ukupni otpor od 4 ? 16. Odredite struju koja tee strujnim krugom na slici. 17. Odredite struju kroz svaki otpornik i ukupnu struju koju daje izvor na donjoj slici.