Professional Documents
Culture Documents
JM Gere, , BJ Goodno, , Mechanics of f Materials, Cengage g g Learning, g, Seventh Edition, , 2009. *RC Hibbeler, Mechanics of Materials, Prentice Hall, Eight Edition, 2011.
www.mf.unze.ba
33
Napon i deformacija koji se javljaju u takama tijela koje su dovoljno daleko od podruja primjene tog optereenja bie isti kao napon i deformacija bilo kojeg optereenja koje ima istu, istu statiki ekvivalentnu, rezultantu i koji su primijenjeni u istoj oblasti.
www.mf.unze.ba
34
Aksijalno naprezanje* Izduenje aksijalno optereenog elementa I) konstantan popreni presjek i optereenje
F = A
= E
=L =
FL = EA
(2 1) (2.1)
www.mf.unze.ba
35
Aksijalno naprezanje Izduenje aksijalno optereenog elementa II) promjena parametara po segmentima Ukoliko je ipka podijeljena na nekoliko aksijalnih sila uzduno, uzduno ili se mijenja popreni presjek ili modul elastinosti, ukupno izduenje je jednako zbiru izduenja pojedinanih segmenata u kojima su ove veliine konstantne.
Fi Li = i Ai Ei
(2.2)
elina cijev
Al cijev
www.mf.unze.ba
36
Aksijalno naprezanje Izduenje aksijalno optereenog elementa III) proizvoljan popreni presjek i optereenje
F(x)
F(x)
F ( x) = A( x)
F ( x)dx d = A( x) E
=E
d = dx
OTPORNOST MATERIJALA I 11/12
F ( x)dx d A( x) E
(2.3)
www.mf.unze.ba
37
Aksijalno naprezanje Primjer 2.1: Element ABC na slici, duine L, sastavljen je od dva dijela iste duine (0.6 m), ali razliitih prenika, i izloen sili od P=110 kN. Dio AB ima prenik d1=100 mm, a segment BC d2=60 60 mm. Segment AB je uzuno izbuen do polovine duine (0.3 m). Dio je napravljen od plastike modula elastinosti E=4 MPa. a) Ukoliko je dozvoljeno sabijanje dijela 8mm, koliko je maksimalno dozvoljeni prenik rupe? b) Ako je maksimalni prenik rupe jednak d2/2, na kojoj udaljenosti od take C treba primijeniti silu P da se ipka ne skrati 8 mm. c) Ako je maksimalni prenik rupe jednak d2/2, a sila primijenjena na krajevima, koja je dozvoljena dubina rupe ako je skraenje ogranieno na 8 mm.
www.mf.unze.ba
38
Aksijalno naprezanje Primjer 2.2: Stub koji se koristi kao oslonac za opremu u laboratoriji je obraen uniformno kao na slici itavom duinom H. Svaki popreni presjek stuba je kvadrat, pri emu je vrh dimenzija bb, a baza 1.5b1.5b. Izvesti formulu za deformaciju d usljed sile P koja djeluje na vrh. Pri tome pretpostaviti da je ugao zakoenja mali i da teina stuba nema uticaj na defromaciju.
www.mf.unze.ba
39
Aksijalno naprezanje Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi Problem je statiki naodreen ako jednaine ravnotee nisu dovoljne da bi se odredile sile reakcije.
F = 0
FB FA P = 0
Dodatni uslov za odreivanje sile reakcije su: uslovi kompatibilnosti ili kinematski uslovi specificiraju ogranienja u pomjeranju koja se javljaju u osloncima ili bilo kojoj drugoj taki u elementu.
A = B = 0
www.mf.unze.ba
40
F = 0
FB FA P = 0
A = B = 0
www.mf.unze.ba
41
Aksijalno naprezanje Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi Princip superpozicije Princip superpozicije: rezultujui naponi ili pomjeranja u nekoj taki mogu se odrediti algebarskim sabiranjem napona ili pomjeranja koja su uzrokovana svakom komponentom pojedinano. Uslovi za primjenu uslova superpozicije: 1. Optereenje mora biti linearno u odnosu na napon ili pomjeranje koje treba odrediti 2. Optereenje ne smije znaajno promijeniti poetnu geometriju ili konfiguraciju elementa na koji djeluje
www.mf.unze.ba
42
Aksijalno naprezanje Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi Metod fleksibiulnosti ili metod sila (jednaina kopatibilnosti predstavljena principom superpozicije)
PLAC P = EA
B =
FB LCB EA
P B = 0 PLAC
OTPORNOST MATERIJALA I 11/12
LAC FB L = 0 FB = P L
43
www.mf.unze.ba
Aksijalno naprezanje Primjer 2.3: Dio ABCD s fiksiranim krajevima sastoji se od tri prizmatina segmenta, kao na slici. Krajnji segmenti imaju povrinu poprenog presjeka od A1=840 mm2 i duinu L1=200 mm. Srednji segment ima povrinu poprenog presjeka od A2=1260 1260 mm2 i duinu L2=250 mm. Optereenja su: PB=25.5 kN i PC=17.0 kN. a) Odrediti reakcije RA i RD u fiksiranim osloncima. b) Odrediti pritisnu aksijalnu silu FBC u srednjem segmentu.
www.mf.unze.ba
44
Aksijalno naprezanje Primjer 2.4: Kruta ipka AB duine L oslonjena je u taki A i ovjeana pomou dvije vertikalne ice u takama C i D. Obe ice imaju isti popreni presjek A, i izraene su od istog materijala modula elastinosti E. a) Odrediti napone C i D u icama usljed optereenja P koje djeluje u taki B. b) Nai pomjeranje take B. Podaci: i L=1700 1 00 mm, A=18 A 1 mm2, E=210GPa, 210G h=450 4 0 mm, c=500 00 mm, d=1250 12 0 mm, P=750 0 N.
www.mf.unze.ba
45
Aksijalno naprezanje Izduenje aksijalno optereenog elementa: utjecaj temperature Promjene temperature u elementu proizvode irenje ili skupljanje elementa, stvarajui tako tzv. termike deformacije i napone.
Defromacija:
T = T
(2.4)
Napon:
T = T E = (T ) E
(2.5)
Izduenje:
T = T L = ( T ) L
(2.6)
www.mf.unze.ba
46
Aksijalno naprezanje Primjer 2.5: Plastina ipka ACB sainjena od dva razliita puna dijela cilindrinog poprenog presjeka nalazi se izmeu dva kruta oslonca kao na slici. ipka je izloena poveanju temperature od 30C. a) Odrediti silu koja vlada u ipki, b) maksimalni napon u taki C, c) pomjeranje u taki C. Podaci: E=6 GPa, =10010-6 1/C.
www.mf.unze.ba
Aksijalno naprezanje Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi problemi Opti princip rjeavanja statiki neodreenih aksijalno optereenih elemenata
1. Postaviti j jednaine ravnotee (stati ( ke, , kinetike jedna j ine) ) 2. Postaviti jednaine kompatibilnosti (geometrijske, kinematike jednaine, jednaine konzistentne deformacije) 3 Postaviti 3. P t iti relacije l ij sila-deformacija il d f ij (konstitutivne (k tit ti relacije) l ij ) 4. Rijeiti sistem jednaine dobiven kroz korake 1-3
www.mf.unze.ba
48
www.mf.unze.ba
49
Aksijalno naprezanje Napon u kosom presjeku Pojam elementa napona izolovani segment nekog elementa s ucrtanim naponima koji djeluju na njegove povrine/stranice.
Element napona
www.mf.unze.ba
50
www.mf.unze.ba
51
N = P cos
V = P sin
N P = cos 2 A1 A
V P = sin cos A1 A
Pozitivan znak ako tangencijalni napon tei rotirati materijal suprotno kretanju kazaljke na satu. satu
52
www.mf.unze.ba
N P = cos 2 = x cos 2 A1 A
V P = sin cos = x sin cos A1 A
x
2
(1 + cos 2 )
(2.7) (2.8)
x
2
sin 2
www.mf.unze.ba
53
max = x min = 0
za za
= 0 ( = 0) = 90 ( = 0)
max =
x
2
za za
= 45 = 45
( =
x
2
min =
x
2
( =
x
2
www.mf.unze.ba
54
Aksijalno naprezanje Primjer 2.6: Plastina ipka, pravougaonog poprenog presjeka, je ugraena izmeu krutih oslonaca, ali bez poetnog napona. Kada se temperatura u ipki povea 40 C, u ravni pq se javi pritisni napon od 12 MPa. a) izraunati tangencijalni napon u ravni pq. b) nacrtaj element napona orijentisan prema ravni pq i pokai napone koji djeluju na sve povri elementa. Podaci: =10810-6 1/K, E=3 GPa, b=37.5 mm, h=75mm
www.mf.unze.ba
55
W = Pd 1 1
0
Izduenje ipke proizvodi deformaciju, ime se poveava energija ipke, tzv. energiju deformacije ili deformacioni rad.
U = W = Pd 1 1
0
(2.9)
www.mf.unze.ba
56
U = W = Pd 1 1 =
0
1 P 2
P2 L U= 2 EA EA 2 U= 2L
Nejednake ipke
Pi 2 Li U = U i = 2 Ai Ei i
U =
[ P( x) ]
dx
2 A( x) E
(2.13)
www.mf.unze.ba
57
Aksijalno naprezanje Primjer 2.7: Odrediti deformacioni rad prizmatine ipke koja je uvrena u svom gornjem dijelu, kao na slici, i to za sluajeve: a) usljed sopstvene teine, b) usljed sopstvene teine i djelovanja sile P.
www.mf.unze.ba
58
Aksijalno naprezanje Primjer 2.8: Odrediti okomito pomjeranje take B nosaa na slici. Uzeti da oba tapa imaju istu aksijalnu krutost EA.
www.mf.unze.ba
59