Professional Documents
Culture Documents
Vjesniku u srijedue u
travaju 1953, to je Ive Mihovilovié
kao »Spectators bio prenio iz
talijanskih novina, Koliko je to
vjerodostojno?
‘TUDMAN: Vjerodostojno je sasvim.
naj covjek kojega spominjem da mi
Je to kazao bio je, nazalost, danas
pokojnt inz. Frarjo Gaai.
START: On je bio taj kojemu je
bilo ponudeno.
TUDMAN: “Kojemu je bilo
ponudeno da ostane kao predstavnilk
NDH, a kako je on bio radicevac,
hhaesesovac, kr tome zapadno orijent
ran, odbio Je. Kasnije su sovjetski
predstavnict izravno, koliko ja znam, i
1 Berlinu iu Bratislavi, nudali to isto,
A.ako je to Pavelic izjavio, onda bi se
ovaj njegov navod mogao ‘odnosit na
nesto sto smo mi osjetili u partiza~
nnima. Kada Je sovjetska vojska dosla
u Madarsku, njihovi su oficiri -
tusprkes tome’sto su raspolagall svim
asim podacima, — konkretno
podacima | obayjestenjima X. zagre-
backog korpusa -{sam{ hijeliostvariti
Kontakte § NDH. Neposredne kon-
takte,
‘START: Svojedobno je bilo nel
predbacivanja da se Hrvatska ni
‘odmah 1941, masovno digla na us-
tanak?
‘TUDMAN: Jednim dijelom sam vee
‘odgovorio na to pitanje. Naime, hrvat-
ski narod ne samo da nije Zalio za
‘onom Jugoslavijom nego je 2elio iici
{z te tamnice naroda, 1 hllo je svoju
dreavu. U prvom trenutku nije znao
20Sto ta uspostavjena NDH znact. 1
jasno da u Hrvatsko) nije bilo takvib
uvjeta za ustanak 1941. kao u Srbii,
Jere Sri gba ves iegubta Je
inastiju, je svoju drzava, tu
prosirenu Siu, po ajfhoni ahvaca-
iima. Stvorena Je NDH, koja je za
njih znacila neste neprihvatijivo.
Osita toga, u Hrvatsko) nije bilo ni
takvih uvjeta kao u Sloveniji, jer je
Slovenija bila podijeljena lzmedu
Malije 1 Njemacke | prema tome
Diolosit ugrazena. Naprotw, na hvat-
skom je tu proglasena draava, {to u
‘maksimalnim povijesnim granicama,
4 to je mogao ustati protiv te i takve
[Niu postojecim prifkama. Treba se
ppodsjeiti: postofl pakt Hitler-Staljin, 1
{one samo kao tobove taktickt potez
nego je po vjerovanjur mnogih mark-
sista, i u Jugoslavij i drugdje w Bu-
Topi. to prirodni pakt izmeda Sovjet
Skog Saveza | Njemacke, izmedu Hit-
Terai Staljina, (znaci buduenost Eu
rope i svijeta
‘Jasno da u takvim okolnostima na
hrvatskom tlu nije bilo nikakevih
uvjeta za ustanak. Isto se biva? Kad
dolazi do napada Hitlera na Soyjetski
Saves 22. lipnja, odigrava se w Tirvat-
ko} dogada) Kojijemeni dobro poznat
{ povijesna je Cinjenica. Vlado Janie,
radnik, rodén 1904, komunist | Hrvat
to je Covjek ko}! je znao napamet
Lengina, alli Radica, 1 koji je hrvatekt
razmisijao - on te noci Kada Hitler
napada Soyjetski Savez okuplja njih
cetrdesetak, cetrdeset 1 Jednoga ili
Keoliko th je vee toeno bilo, hrvatskih
marksista, odnosno komunista,
lanova Partie I skojevaca Hrvata,
fodvodi th u sumu da pocne borbu's
fasizmom, s NDH. Alt to se ne
proglasava danom ustanka, iako Je to
Rajmasovniji olporu_okviru
Sugoslavije, nego se proglasava Sxb.
“Znati, tako razmislja jedan covjek Kofi
je Komunist, all Hava, kojega zove
sisacki stozernik, ustaski, na
Tazgovor i kaze: »Gospodine Jantcu,
mi znamo da ste vi komunist, ali
‘znamo da ste Hrvat. Altako vi necete
nista raditi protiv hrvatske dreave,
rotivNDH, vamé se nece nista dogo-
itil’ Meduitim, on je, kao sto vidite,
otisao odmah te noc! u sumu odvevsi
Cetrdesetak sisackih komunista {
skojevaca Hrvata u partizane. A istog
dana odreava se sastanak Okruznog
komiteta Brod, Okruznog komiteta
Komunisticke partie Hrvatske u
Brod, koji drai pokojni Rade Koncar.
I dolaze mu na sastanale govorect:
sLoncion java da je Hitler napao, daje
Njemacka napala Sovjetski Savez!s
‘Rade Rontar reagira: To su imperijal-
{sticke smicalicel« Jos u to vrijeme
sve do tog trenutka, favnt neprijatel}
za komuniste sluabeno u okviru
Kominterne nisu bile osovinske sile,
Njemacka i Ilalija, nego zapadne
Imperialistcke sile.’$ obzirom na to
daije Rade Koncar tada bio na cela
Komunisticke partie Hrvatske, lako
{Je lavuet odgovor Kako nije bilo nikal
vih uvjeta da se u Hrvatskoj odmah
povede nekakav masovni ustanak, al
sprkos tome bilo je komunista
Hirvata koji su antifasistickt misill
Koji su svoju buducnost gradili na
sloniy NDE.
START: Obiéavate napominjati
dau Hrvatskoj,
poraza NOP-a kao u Srbiji?
TUDMAN: Jasno. Mi smo krajem
1941, ako se ne varam, tmali vee oko
dvanaest i pol tisuca partizana u
Hivatskoj, a u Srbiji, gaje je doslo do
masovnog ustanka na tu vijest da je
Hider zaratio, da je Nlemacka zaratila
‘sa Sovjetskim Savezom (pritom treba
imati na umu sto je za njih znacila
pravosiavna rmajka Rusijas, dize se
ustanak i pod vodstvom éetnika
Draze Mihailovica i komunista. Ubr2o
slijedi medusobni razdor 1 slom tog
ustanka vec u listopadu, { onih svega
nekoliko stotina partizana povuklo se
tz Srbjje. | Srbija je bila mima sve do
1944, kad je bila osvajana
skom vojskom iz Hrvatske i Bosne 1
Hercegovine. A uoci oslobadanja
Srbje, od devet korpusa Narodnoos-
lobodilacke vojske Jugosiavije, pet th
Je bilo u Hrvatskoj. Znaéi, Srbija je
‘slobodena s.partizanskora vojskom
iz zapadnog dijela Jugoslavije, sa
sovjetskom armijom, s bugarskom
vvojskom. Kada je Vrhovni stab usao u
Beograd j komunisti poceli ondje
uspostavijati viast, u Beogradu, pre
ma izjavi Dilasa i drugth, nije bilo
nijednog ¢lana Partije, a mi smo u
Zagrebu za sve vrijeme rata imall i
artijske organizacije 1 organizaclje
Narodne fronte, dake, pripremljenu
vlast u svakom pogledis
START: Kako objasniti ustaska
ratna zlodjela, njihova surovost?
TUDMAN: Nesumnjivo je da
uustase pocinlli zlocine, posebno zloci-
ne u okviru Hitlerovih nacistickih
planova 0 istrebljenju Zidova. J tom
‘smislu su jednostavno imorali shusats
kad su vec dobill viast. Njemacka je
znala da Pavelic nije imao nikakav
oslonac kada ga je dovela na viast, ion
Je morao slusati. Druga bi bila stvar
da je viast uspostavio Matec, koji je
imao oslonac. Shodno tome, ustade
su potinil zlocine u okyiru Hitlerova
naeistickog programa, ali i zbog toga
sto su se upravijali ekstremno
hivatsiim nacionalistickim progra-
mom. Zlocini koje su potinili ustase
na besprimjeran naéin u povijesti do
te mjere pretjerano su umnozeni,
samo da se hrvatski narod proglasi
subjektivnim krivcem za raspad
Jugoslavije, da ga se proglasi
genocidnim itd. Kod toga Se zabo-
ravljada su u isto vrijeme cetniel imali
{sti program, samo protuhrvatski,
koji je bio cak gori. Planovi ustasa 2a
resenje srpskog pitanja u NDH
svodili su se na to da treeinu Srba
treba iselit, trecinu likvidirati, a treci-
nu prevesti na katolicanstvo. Od ovog
posljednjeg vrio su brzo odustali i
stvoril Hrvatsku pravoslavnu erkevu.
U okviru cijelog tog svog programa
vrsili su zloéine, to teske zlocine Koji
se ne mogu nicim opravdati, a
‘moramo ih promatrati wokolnostima
drugog svjetskog rata. All, nasuprot
uh itakvih ustasiah alocina { planova,
eT
ry
on
=
raypostoje cetnick! program 1 cetni¢kt
zlocini. A cetnicki program Je bio jos
Gori sto se tice opseznosti, jer je di
rektno isao za ciscenjem takozvanih
srpskih zemalja - a to zna¢i od Srbije
do uspostave zajedni¢kih granica sa
Slovenijom - od svega nesrpskog
Stanovnistva.To znacl, i od musii
‘mana i od Katolika. To je bio program
velike Srbije i éetnici su, koji nisu
‘mali logor kao Jasenovac, gdje god su
‘moglt cinill zlocine, od Foce pa do
Knina,
U Hrvatskoj je, recimo, u Kninu
cetnicka divizija koja se ondjenalazila
potinila velike locine, Ustase su cinili
2locine iu Jasenoveu, a prema mojim
Spoznajama, mislim da brojka od
tridesetak tisuca zrtava odrazava
objektivnu sliku ukupnog jase:
novackog “lotina. Mi smo dali zadacu
da se formira komisija za utvrdivanje
9
u svim vodstvima, pa i u sadasnjem
Komunistickom vodstvu Srbjje i osta-
lim vodstvima Jugoslavije. Nazalost,
jedan dio hrvatskih judi, eak intel
‘ektualaca, ne shvaca zasio smo u
ssvedi sa svim tim mijenjali ime Tru
2rtava fasizma. Jer, toeno je da je bilo
artava fasizma, all Je isto tako tocno
da je hrvatski narod pretrpio Jos vece
artve od cetnika i komunizma. Onda
bismo podjednako morali imati i
takav trg, trg 2rtava komunizma
Umjesto da podignemo spomenik
svima, kao sto je to ucinio jedan
Franeo, pa omoguelo time normmalan
razvitaks demokracije u Spanjolsko.
Kod nas neki 2ele produbljivati ratm
mranju, clme opet pospjesuju suprot-
stavijanja protiv hrvatske slobode |
suverenost,
‘START: Gospodine predsjednive,
‘Viskreéete paznju na podatak da je
Sve politi¢ke stranke u Sloveniji donijele su
zakljuéak da pregovaraju s Nijemcima i
Talijanima u interesu slovenskog naroda,
nastojedi bioloski sacuvati slovenski narod.
Veoma je znakovito da se to presucivalo u
jugoslavenskoj historiografiji, a sve se to
odvijalo od 6. do 10. travnja 1941, znadi prije
negoli se nesto sli¢no dogodilo u Zagrebu. No,
srbijanska je politika od 1918. bila svikla da Cini
ustupke Slovencima i nije joj trebalo da
Slovence zbog toga proglaSava glavnim krivcima
za razbijanje Jugoslavije, pa se jednostavno
preslo preko toga.
{th ratnih zlocina, i ja vjerujem da
objektivno poimenieno prebrojavanje
nece prelaziti brojku od trideset
Usuca. Ja sam negdje napisao
trideset i pet tisuca, radi moguceg
kasnijeg usuglasavanja. Jasno da u
Jasenovcu nisu stradail samo Srbi
nego su ondje bili t Romi, Zidovi,
Hivatl | pripadnici drugih naroda. To
suuzasni alocini,allzasto ih je trebalo
cak pedeset puta umnoziti da bi se
stvorila nekakva predodzba o geno
cidnosti2!A, opet, zasto im je bila pot-
Tebna ta teorlja najbolje pokazuju i
dokazuju sadasn}i postupci, kada se
demokratska hrvatska viast poisto-
‘yjecuje s ustastvom i fasizmom. Ja
sam im jepo rekao da u novos de:
‘mokratsko) Hrvatskoj viasti ima vige
sudionika antifasisti¢ke borbe negolt
9
ukomandnom vrhu NDH bilo Stba?
‘TUDMAN: To su cinjenice,
START: Takoder navodite da ih
Je bilo u Saboru NDH?
TUDMAN: Zastupnik u Saboru,
mislim ¢ak da je bio i ministar, bio je
doktor Besarovic iz Sarajeva. A sto e
ce vojnika, treba npr. spomenuti
‘generala Dragoflova, zatim pukovnika
tilgenerala Aleksica. Biloih je, znaci,
cake na najvisim vojnim polozajima
‘START: U Glavnom stozeru?
TUDMAN: U Glavnom stozeru do-
mobranstva. Mo} pokojni prijatelj
Ivan -Sibl opisuje u_ svojim
Sjecanjima: jedan veoma znakovit
slucaj. kad su partizant u sjevernoj
Hrvatskoj zafobili tzv. DORA
pukovniju, sastavljenu od samih mo
biliziranih Srba. Rijeé je 0 radnoj
pukovnili. Skupili njih tr stotine, ih
Koliko vee, | govore im partizanski
Komesari, fo je 1943. ih 1944, govore
tum erpskien mladicima neka prstupe
partizanskom pokretu, neka se
kljuce u borbu protiv NDH itd
Odaaiv nikakav, jedva da th je deset
posto estalo u partizanima, drug su
Sevratiisvojim domovima....Aprema
vellkopsrskom prikazivanju, je I. svi
Srbi tu Hrvatsko) bili su poklani,
uunistent itd
START: Sto mislite o onom tzv.
pucu Vokie-Lorkovie 1944? Da li je
taj pokusaj, da je uspio, mogao iz-
mijeniti sudbinu NDE?
TUDMAN: 1944. vise ne.
START: Bilo je to potkraj
kolovoza 1944, kad je pukla fama o
navodnom puéu?
"TUDMAN: Medutim, takvi razgo-
vor! traju u NDH dulje vremena...
START: Od pocetka 19447
TUDMAN: Da. | pre
START: Posebno otkako je u po-
éetku 1944. domobranski
pukovaik Ivan Babié pobjegao
Zrakoplovom u Ttallju?
TUDMAN: Vidite, taj Babic je, ne
mam znate lt, bio potpukovaiic
Jugoslavensko} vojsei, Hrvat, uman
Covjek, 4on je jedan od oni koji su
suradivalls vodstvom 1SS-a u stvar-
anja sebjacke i gradanske zastite. Al,
nagalost, ta je hrvatska poiitika bila
nedorasia 1'sa strane HSS-a, i sa
Strane ustaskog pokreta, da se vine,
tako da je zaista jedinu pozitivau
tulogu na hivatskom tu odigrao part
zanski pokret pod vodstvom Tita
teopeeno govoreet, zatim Hebranga.
Tulje bio, da tako kazem, na visini
povijesne zadace jos jedino u tim
hrvatskim okvirima nadbiskup zagre
back! Stepinac, Kojt je bio prot
fasizma, protiv ustaske NDH, ali
protiv Komunizma, a bio je 2a hrvat
Sku drzavu
START: Sto se tice ranije spom-
enutog tzv. puéa vrlo Je zagonetna
‘loga Samog Pavelica, koji je od po-
eetka znao sto se zbiva, da bina
kraju svi Koji su bili upleteni posit
lose, aneki bili! smaknuti, Naslo se
na dara dosta judi lz HSS-a, dok
su ministri Voki¢ 1 Lorkovié
‘skoneali na nepoznat naéin te se ni
dandanas ne zna tocno gdje i kada.
Postoji pet verzija njihove smrti.
TUDMAN: U posljednje vrijeme
nisam vise imao nl potrebe nit! mo-
{guicnosti da razmatram taj sluca).no
to je svakako bio pokusaj da se od
‘onoga sto je postojalo u okviru NDI
‘astoji na ovaj ili onal nacin spasiti
hrvatska dréava od komunizma,
Odatle odlazak Kosutiéa na slobodal
teritori, no tada su komunisti vec
dovoljno jaki | imaju Hrvatsku u
Svojim rukama, te nisu Tudl da pre~
jovarayu s haesesovelma, a kamolis
Ustaskim pokretom. Ujedno, koma:
nist su toliko mudri da primaju u
Svojeredove domobranske ofcire, pai
najise. Nekt od nih postat ce kasnije
njihow general
‘START: Gospodine predsjedniée,
sto motete reel o sudbinama zar”
2
taobljenika, poscbno domaéih, o Blei-
burgu?
‘TUDMAN: Gledajte, tu ima pretje-
rivanjas ustaske i domobranske stra
ne. Govori se 0 sto tisuca zaroblienih,
dvjesta tisuea, tek iznimno se negdje
spominje trista, pai petsto tisuca. Po
‘mojim spoznajama, zarobljeno je oko
stotinu tisuca judi, tu, u sklopu
Blefburga. No, tabrojka podrazurni
va i one Koji su bili ivan podrucja
Bleiburga. Naime, jedna grupa od
trideset fisuca Ijudi uspjela se probit
iza Bleiburga, pa je onda predana kod
Viktringa po sporazumu jugoslav:
‘enskim vlastima eak poslie 15. svib-
na. Englezi su ih predali i oni su
odvedeni u Kotevski rog, gdje nisu
stradali samo Slovenei nego vjero-
jatno | desetak tisuca Hirvata,
START: Dopustite preciznije pi-
tanje: ovih 35.000 do 40.000, po
‘Vasim spoznajama, ne odnosi se na
{ude kofi su palima lieu mjesta kod
Bleiburga?
‘TUDMAN: Ne. Prije svega, tunema
tocnth podataka. Zna se da je kod
Bleiburga bilo pojedinacnih pogibija,
‘medutim oko Maribora su bili rovovi
Koji su postali masovne grobnice
zarobljenih kod Bleiburga i uopce na
tom podrucju. Od one mase od oko
stolinu tistica zarobljenth verojatno
{Je oko osamdeset tisuca bilo Hivata. 1
tu onda potinju stradanja pod ime-
nom kriznih puteva. Zna¢i, jednim
dijelom su zarobljeni stradall oko
Maribora, dakle w Sloveniji. Ovamo
spada | ona skupina koja je predana
od Viktringa i kojaje tzrucena viako-
vima, a dospjela jeu druga mjesta u
Sloveni}i, ukdjucujuei i Kocevje. No,
nisu svi od njih 35.000 pobijeni kod
Maribora | drugdje u Slovenijinego su
ponijesradaa en Koon
smrti, koje su se protezale diljem
Hirvatske 1 Jugoslavije, do Vojvodine.
do Makedonije, sve do rumunjske
granice.
Po mojo) prosudbi, na samim
Dojistima I na tim putevima stradalo
Je 35.000 do 40.000 Wjudi. Kada se
{Rovori o tome, moramo imati na umu
da se i na taj natin jecina bezobzima
komunisti¢ka revolucija obracuna-
vala sa svojim protivnicima, s onima
oft stajl a put te revo
da to nisu jedine 2rtve. Prife toga su
‘sto tako stradale cetnicke formacije
od Cine Gore do Srbije. Konacno, {
ono sakupljanje kestiju po Sutjesci
{govorio surovom obraéunu kornunis-
ticke vlasti s cetnicima... Cijell taj rat
Je blo uzasan, jer je bio 1 revolucion-
ami rat, i gradansid rat, 1 yerski rat.
Nosio je sve ove elemente, 5 jedne
strané je partizanski pokret nesto
sprecavao, ali je zato s druge strane
izazivao. Po mojim spoznajama,
hrvatski narod { srpski narod u clini
su stradali po priliet podjednako. Ri-
Jet je, ako ima razike, o raziomku, a
ne 0 postocima, Cini se cak da je u
cjelini vise stradao hrvatskt narod
negoli srpski, no svejedno se, eto,
sustavno susrecemo § teorijama 6
‘genocidnosti samo hrvatskog naroda,
START: Dosta ima onih kojima
teSko pada kad ih svrstavaju medu
‘kvislinge. Oni, naime, smatraju da
‘su kao redovno mobllizirani jedno-
stavno bili pripadnici hrvatske
vojske. To su, medu ostalima, i ont
koje spominjete u svojim Enjigama
kao unovacene ak pocetkom
1945, itd?
‘TUDMAN: | subjektivno i objek-
tvno partizanski je pokret priznavao
da je NDH bila uspostavijena kao
vlaat, da Je bila u okviru Hitlerova
novog europskog poretka kao drzava,
{ da je to fakticno stanje, Osim toga,
NDH je bila priznata u cjelins od
dvadesetak europskih drzava. Pa,
prema tome, partizanskt je pokret
priznavao domobranima da Su bili
mobilizirani, stovise, priznavao je
Ginove Keoje su njihovi ofleiri dobili
domobranskoj vojsci. Recimo, ako je
netko dosao kao bojaik, mt smo mit
priznavall cin majora. 1 sve tako do
pukovnika... Znati, priznavali smo
Cinove te i takve vojske. Ovo treba
povezati s onim na poceticu, da je ta
dreava sivorena u okviru Hitlerova
novog europskog poretka | da ju je
hrvatski narod u pocetlcu, a jedan dio
{ido kraja, smatrao svojoi drzavom,
Sta se tu subjektivno moglo uciniti?
Ne odazvati se mobilizaciji kraj pas-
tojece viasti- naravno, ondje gdje nisu
Dili partizani - i dospjett pred vojne
sudove?! To je cinjentea,
START: Odmah poslije rata imali
smo raznorazne komisije, koje su
proglasavale ratne zlocince, od op-
Ginskih, gradskih, pa navise. Neke
od tih Kvalifikaeija davane su zbog
ideoloskog predznaka pojedinaca’?
‘TUDMAN: Ne samo neke. Iskljuei-
‘vo je bio posrijedi ideoloski predznak.
START: Kakav je danasnji status
tih Ijudi s obzirom na demokratske
promjene w Hivatskoj? Ima th kojt
{rea da nisu saaluail kvalifikeciju
ata zloéinaca, onl bi se vratll,
all plase se?
‘TUDMAN: Pre svega, mi smo de-
molecu Hvatshoy ostvarit a
Potteanju duhomog fedinsta hrvat:
Tog naroda, raspoltcena prilama
‘udragom svetskom ratu, Ovo u cell
hi uzevsl. No, kazall smo da se 4
Hrvatsku mogu vratt svt osim oni
ko} au proglasent za ratne aotince,
bas zato da bismo sprijecill pols:
tovjecivanje hrvatske viastl 5
ustastwo, makar u pojedinaenim
slucalevima. All Kazall sino takoder
da takes pofetinch, alo th ima
tu, a mlishim da se radi o veoma
malom broja, mogu postal zaltjer
‘x obnovu tog postupkao proglasenj
Fatnimalocineem smnatraju dai je
hanesena nepravda. Poznato je,
naime, da je to proglasavanje ratnim
zlocincimia u pravnom smislu
ponekad zapravo bilo i ideoloski
obracun komunisti¢kog rezima sa
svojim protivnicima. Osobito u Hrvat
ko}, s onim sto fe bilo u uzem ideo
smislu u vei s NDH, a u Srbiji opet §
Nedicevim rezimom i ¢etnistvom,
(U sijedecem broju: koliki je bio
udio Srba, a koliki Hrvata u parti-
zanskoj vojscl u Hrvatskoj, kako se
radala federaina drzava Hrvatska i
zasto je ZAVNOH uéao u preambulu
Ustava, kako se poslije rata kriv-
otvorila hrvatska povijest i zasto se
velikosrpska politika toliko
okomljuje na sbrionsku Jugo-
slavijue)
‘Copyright by »Start« 1991,
23
insSTART
R T
INTERVEW
U drugome dijelu ekskluzivnoga intervjua Sto ga je dao naSem listu u povodu
pedesetogodisnjice pocetka drugog svjetskog rata na jugoslavenskom prostoru,
predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudman govori o udjelu Hrvata i Srba
u antifasisti¢koj borbi, tragediji meduratnih hrvatskih ljevigara, svome sluzbovanju
u Beogradu i prvim politi¢kim sukobima s vojno-politi¢kim establishmentom, te
hrvatskoj politici koja jest i srpskoj koja (jo8) nije izvukla zakljucke iz povijesti i
geopoliticke stvarnosti.
FRANJO TUDMAN
razgovor vodio: Aleksandar Vojinovié snimio: Alojz Borsié
START: Viste 1965. otvorili problem
ih Ertavai time natell jasenovackt
‘ir. Dalijesve pocelo wonom trenutku
Kada ste svoga pomoénika posiall w
Institut general-potpukovnika Kajica a
Republighi statistickl zavod, pa se on
vratio s podacima da Je 2a rata
Hrvatsko} poginulo, stradalo, 185.000
Huai?
"TUDMAN: Ne, to Je pocelo davno prije,
prosudbama 0 wzrocima sloma momar”
Fisticke Jugostavje 1 uopce Kearakteru
nayodnooslobodilacke, antifasisticke
Dorbe u Jugoslaviu gelint i w pojedinim
zemijata. Tako da Je to blo samo jedan
detaljutommomhrvanjusveikosrpskim,
lunitaristickim pogledima na poratni
Farnak a eta bo samo deta da oa
Sivan, sto se mene tie. potele davno
pilje, dokaz je rasprava ‘oko prikaza
harodinooslobadilackog rata u Hrvatsko}
2a Vojnu enciklopedij, Kofi je imao eitav
prethistorijat, Jer je napravijen u
Vojnatstoryskom institut,
‘Na osmovi nenanstvenih § povijesno
neutemeljenih. pretpostavkt poslo se
Jednostayno od toga da je citav hrvatski
‘arod bio ustaskitzato foboze kev. Ositn
‘toga, twrdilo se. da su u partizanskom
pokretuFirvatskebilisam! rb, da Hrvata
Luopee nije bilo, Susta je Istina, kao sto
sam vee spomentio, da je pod Glavnim
Stabom Hrvatske bilo pet partizanskih
orpucsa.adajeusveukupn partizansio}
‘jst Hvatske bilo dvijetreeine Hrvata t
{Wecina Srba. Reeumo,ne znam sadatocno
‘apamet, oko 33 pasto Seba, sto fe opet
Stazmjerno vise negoll sio if) jeu
pucanstvu. All ipak, y cjelint uzevsi
partizanska vojska u Tvatsko bila Je
hevatska. 1 u najvaznijim partizanskin
Ditkama, na Nerelvi § Suljese!, najvectm
‘rojem bull su Hrvali iz Dalmacije. Ja sam,
pokusao dat realnij pristup svermu tome
Pebog toga sam dosao ut Sukob Jos 1
‘Beograd, iako sam se tada problemima
porijesti bavio tek usput, uz Svoje veoma
edgovorne duziosti u Ministarstvu 1
Generalstabu,
‘START: Obleavate isticati anacaj
ZAVNOW-a... Sto je znacio ZAVNOH 22
buduénost Hrvatske, pa makar iu
rataim uvjetima?
‘TUDMAN: Ustanovljenje ZAVNOH-aje
‘oznacilo uspostavu hrvatske drzavnosti
ratnim oloririma, nasuprot NDA, koja je
bila stvorena u okviru fitlerova novoga
europskog. poretka 1 dijelila je, znaci,
Sudbinu Nemacke 1 Tale. Sve veeim
opredjelvanjem hrvatskog pucanstva 22
partizanski pokret bilisu postignutiuvjets
a se stvor! ta) partizanski, antifasisticks
Fevolucionarnl hrvatski sabot 1 dase
Gonesu odluke 0. stvaranju Federalne
Drzave Hrvatske. I to Je ono sto danas
pobornicl centralisti¢ke federacje il pak
Stvaranja velike Sroje il ne anaju, il ne
sshvacaju. Al, ima {Judi na hrvaiskom
{Uu, Kojt bog toga sto su njthovt roditel.
Dili na ova} th onaj nacin vezani za NDR,
a su, revimo, stradali oko Bleiburga,
‘smatraju da Je partizanija bla zaprave
borba protiv NDE. Partizania jezaista na
‘rvatskom tu bila borba protiv NDH, ali
Jezato partizanski pokret stvorio urjeteda
Se Hivatska nade na strant savezniciah
‘deniokratskih sila dok je Cinjentea da je
‘vodstvo NDH, Pavelic t Paveliceva vlada,
objavilo rat ne samo Soyjetskom Savezt
nego 1 SAD 1 Kanadi, Nasuprot takvo}
Cinjenici da se Paveliceva NDH nasla na
strani fasizma, pa su abog toga neki irvatt
USADDbilicak stavljantulogore, kao neki
Japanes, partizansi Je pokret Hrvatsiau
Dreveo na stranu saveznika, na strana
Aemokratskih sila. To je bry jedan.
‘A kao bro} dva, partizanski je pokret
fomoguclo a se Hrvatsko} vrate Istra,
Rijeka, Zadar I otocl, Kao bro) i, i
najvaznije: u_ okviru tog. partizanskog
pokreta ‘ivorena Je Federalna Drzava
Firvatsia tomoguceno jeda se ona kasnije
{gradi ber obrira na to sto socialistic
poretkom nisme bilizadovoljml.No,na lim
smo cenovama mogl doves do ovga St
{mamodanas, ina tim oanovama mesemo
‘astupati pred svietom. S time da je
Brvateka bila na strani saveznikal
Moremo, znaci, mirno cial jednog
Chhurehiila koji Je kazao: sTHo ima
Tirvatsku, a nema Sxbfuterjevatska
bia partizansha, Srbija cetaitka. Prema
tome, to Je nesto Sto Je poesia isina,
potijesna einjenica, to sto se hrvatski
hharod nasao raspolucen rezultat je
koinostt drugog s¥jetskog rata. Da vas
podsjetim jednim povjesnim prinjerom,
Kejt govori sam po sebi: narod! Dalekog
fsioks, kojt su Beli pod. Kolonialnio
Topstiom Britanie!Francuske,poce tnt
Str il zajedno s Japancima du BL se
‘sleboall toga kolonjainog gospodst, &
Onda au se kesnie digi prod taper
Stell slobodu, nebvisnast U Hivatslo se
{al proces odiijaolstavemeno s rata
Alogadayjima, Zato emo, kada smo etavil u
preambuity Ustava’da se Hrvatska
Etzavnostzasnvatna odhukama ZAVNOH-
S, {o ucinil bog povjeane cinjenice, da
tismo dokumentiral kako je Hivatska
rugom svjetskom ratu bla na. strani
Savezniia {demolratskh sila. Atko toe
‘idl spada u redove onih Koj se ne mogu
ppomifls bilo akon hrvatstvom, (osu tt
Kot grade sve teorje 0 genoctdnost 1 0
tee da bi vatsid narod rapravo treba
‘estas europske karte
START: Gaje ste 1 kako docekalt
svsetak rata?
"TUDMAN: U Beograda. Tamo samo
coisa. vj cinom major, a prj toga
am bio vrsilac duznost) komesara 3s
divi Rao taka sam dobio poiiek en
potpunkovnia, al sa preveden, ito sma
‘Dedokumentaci uvojnteinmajora, Otisad
Samia ZagrebackogX Korpusa i. seen
1945. preko Madarake | atigao u Beograd
3. vellace 1948, u os tadaant Vehovnt
Blab. A Kolko ou ta gospoda-dragovt
Vihomnom stabu rarurajeval pike
Hivateko} najbolje pokazuje njshova
"rimjedba: Vi ste se mogit odreati w
Sjeverno) Hrvatsko). jer imate slavonske
Planine!-To su bili cmogorsio-bosanski
Kadrovi kop su se za rata zaista borit po
planinama, ernogorskim { bosanslim. Ja
fim kazem: sDa, fa sam slavonske planine
gledao iz. daljine od kakvin.stotinjak,
Ayjesta,trista kilometara zracne linge.
bio sam svega tr! Hedna u njimas. Cijelo
‘ijeme zivjel smo medu narodom. Gdje?
(Oko zagrebacke oblast.
‘START: Sve ratne godine ate tako
proveli?
"TUDMAN: Zimi 1941, na 1942. bio
sam tr tledna u zemunict. To Je bila prva
partizanska grupa, {za ofenzive u poestia
1944. proveo sam tit dana u Sumi sa
svojom Jedintcom. Sve ostalo viijeme bil
‘smo tu, od Zapresica kroz Zagorje do
Podravine, do Virovitice, medu naredom.
U'Cazmi smo mjesecima stanovall
vilamna, na 60 kilometara od Zagreba mall
svo} aerodrom, svoju vast, vozill se
automobilima, jahali Konje... Jer, tj je
9
asi. Adogadae su stravine start
prim poraiin gedinama ean sto se il
PPatucaje ubojten tog Set pomaje
opesnpobltomantot Tuomi bes
tone dhavjena walomt igi deocge ta
feline, Gad Jud wagon gore
‘Pa znamo, mi sino pve Sol Zo
Shidakle the saucer Oanosno, net
‘Stave siabijenjem rata doso je do
oaredene nacionaine yodjele meds
Strats komenisting?
FUDMAN. Jedan dio hrvatski
omuntate bio Je tptene noms
Internacionaligucki'enacionaine
orgentran: No, drag edo! to milestn
ffl uhvatskonnkomnoristdkom porta
Bionwatsktorientrandsamog Folia
Zapravo tout doksaa eee Rate
Gi to vata opresiejen od ao
fetta, toe snokae eva pore
Exo atojeto, reso, Hebrang lay 0
Gin fatshog sola: pat sing lone
rapes poets traesdan gana sea
Sihes Reento Howatin, lige, Cesare
Cesarec, naSavéi se u ustaskom zatvoru s
éetrdesetoricom drugih hrvatskih marksista,
medu kojima je bilo i Srba, dijeli njihovu
tragiénu sudbinu. Oni grebu noktima u zid:
»Ovdje je bila grupa od 40 hrvatskih komunista,
koji su osudu strijeljanja doéekali uzdignute
glave, jer znaju da umiru za pravednu stvar, za
stvar radnog naroda. Zivjela sovjetska
Hrvatska!« Taj usklik nije usklik nekakvoj
sovjetskoj, staljinistickoj Hrvatskoj, sovjetskoj
guberniji... To je dokaz kako su ti hrvatski
komunisti mislili hrvatski i Zeljeli slobodu i
suverenost hrvatskog naroda.
‘narod osjetio da ono sto smo propovijedalt
Pobecavall Jest borba 2a. demokraclj
‘odricalt sma se kominizma 1 boril a
drzavu Hrvatsku, federainu drzava
Hivatsku, potpuno ravnopravnu. evima
You might also like