Zajedniki praktini vodi

Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije

namijenjen osobama ukljuenim u izradu pravnih propisa u institucijama Evropske zajednice

Europe Direct je servis koji vam pomae u nalaenju odgovora na vaa pitanja o Evropskoj uniji Novi besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11

Brojne druge informacije o Evropskoj uniji se mogu nai na Internetu. Dostupne su preko servera Evropa (http://europa.eu.int). Podaci za katalogiziranje se nalaze na kraju ove publikacije. Luksemburg: Ured za slubene publikacije Evropskih zajednica, 2003 ISBN 92-894-4063-5 @ Evropske zajednice, 2003 Reprodukcija dozvoljena, pod uslovom da se navede izvor. tampano u Belgiji

Prevoditelj: Said Hrelja Lingvistika redaktura i prijevod izmjena iz 2009: Vanda Mandi, Sektor za prevoenje iz podruja evropskih integracija, DEI Pravna redaktura: Amela Alihodi, pomonik direktora, Sektor za usklaivanje pravnog sistema BiH sa acquis-om, DEI Priredio: Sektor za prevoenje iz podruja evropskih integracija, DEI Direkcija za evropske integracije zahvaljuje Amerikoj agenciji za meunarodni razvoj (USAID) na ustupljenom prijevodu Zajednikog praktinog vodia koji je pripremljen u okviru Projekta razvoja sektora pravosua

Sadraj

Predgovor Opi principi (Smjernice 1 do 6) Dijelovi propisa (Smjernice 7 do 15) Zatvoreno i otvoreno pozivanje na propis (Smjernice 16 i 17) Izmjene i dopune (Smjernice 18 i 19) Zavrne odredbe, opozivi i aneksi (Smjernice 20, 21 i 22) Aneks Obrasci standardnih propisa Popis dokumenata na koje se ovaj Vodi poziva Abecedni indeks Izmjene Zajednikog praktinog vodia za izradu pravnih propisa Evropske zajednice, april 2009.

3 5 15 32 39 46 53 62 64 71

Predgovor
U cilju boljeg razumijevanja i ispravne provedbe pravnih propisa Evropske zajednice (EZ), neophodno je osigurati da su propisi jasno napisani. Propisi koje usvajaju institucije Evropske zajednice se moraju pisati na jasan i dosljedan nain u skladu sa jedinstvenim principima prezentacije i izrade propisa, kako bi se graanima i privrednim subjektima omoguio uvid u njihova prava i obaveze, kako bi se sudovima omoguila njihova provedba, te kako bi se dravama lanicama, u sluaju potrebe, omoguilo da ispravno i blagovremeno prenesu te propise u svoje zakonodavstvo. Potreba za bolje napisanim zakonima kroz izradu jasnijih i jednostavnijih propisa prilagoenih principima valjane izrade propisa prepoznata je na najviem politikom nivou ve 1992. godine prilikom odravanja sjednice Evropskog vijea u Edinburgu. Vijee i Komisija su poduzeli mjere kako bi odgovorili na navedenu potrebu.1 Ovo opredjeljenje je potvreno u Deklaraciji br. 39 koja govori o kvalitetu izrade propisa Evropske zajednice, i koja je priloena Zavrnom aktu Ugovora iz Amsterdama. Kao rezultat donoenja ove deklaracije, tri institucije koje su ukljuene u postupke usvajanja propisa Evropske zajednice, tj. Evropski parlament, Vijee i Komisija, usvojile su zajednike smjernice namijenjene unaprjeenju kvaliteta izrade propisa Evropske zajednice u okviru Meuinstitucionalnog sporazuma od 22. decembra 1998. godine.2 Ovaj Vodi su pripremile tri pravne slube u skladu sa gore pomenutim Sporazumom sa ciljem da se proiri sadraj i da se pojasne implikacije ovih smjernica, tako to e svaka smjernica biti pojedinano obrazloena uz odgovarajue primjere. Vodi je namijenjen svim osobama koje su ukljuene u izradu standardnih propisa Evropske zajednice. Osim toga, ovaj Vodi treba posluiti kao inspiracija za bilo koji propis koji institucije donose u okviru sporazuma Evropske zajednice, ili u okviru onih poglavlja Ugovora o Evropskoj uniji koja se tiu zajednike vanjske i sigurnosne politike, te policijske i pravosudne saradnje u krivinim stvarima. Zajedniki praktini vodi treba koristiti uporedo sa drugim instrumentima posebne namjene, kao to su Prirunik presedana Vijea Evropske unije 3, Prirunik o izradi propisa Evropske komisije4, Meuinstitucionalni stilski vodi koji je objavio Ured za slubene publikacije Evropske zajednice5, ili zbirka uzoraka pravnih akata LegisWrite6. Osim toga, uvijek je korisno, a veoma esto i neophodno, konsultovati relevantne odredbe sporazuma, kao i kljune osnovne propise u odreenoj oblasti. Osoblju gore pomenute tri institucije je sugerirano da koriste ovaj Vodi, te da svojim komentarima doprinesu njegovom unaprjeenju. Komentari se mogu poslati u bilo koje vrijeme Meuinstitucionalnoj grupi za kvalitet izrade propisa 7 koja je zaduena za auriranje ovog Vodia.
1

Vijee: Rezolucija od 8. juna 1993. godine o kvalitetu izrade pravnih propisa Evropske unije ( Sl.gl. C 166, 17.6.1993., str. 1). 2 Meuinstitucionalni sporazum od 22. decembra 1998. godine o zajednikim smjernicama za kvalitet izrade propisa Evropske zajednice ( Sl.gl. C 73, 17.3.1999., str. 1). 3 Auriran posljednji put u julu 2002. godine. 4 Auriran posljednji put 1997. godine. 5 http://publications.eu.int/code/en/en-0003000.htm 6 Modeli koje je Komisija izradila 1999. godine. 7 Komentari se trebaju slati putem elektronske pote na adresu Grupe za pravnu redakturu pri Evropskoj komisiji (juristes-reviseurs@cec.eu.int), koja e ih zatim uputiti na pravu adresu.

Pomenute tri pravne slube se nadaju da e ovaj Vodi pomoi svim osobama koje su na bilo koji nain ukljuene u izradu pravnih propisa u svojim matinim institucijama. Samo na taj nain, svi oni e biti u mogunosti da daju svoj doprinos ostvarivanju zajednikog cilja, tj. upoznavanju graana Evrope sa pravnim propisima u kojima se jasno navode ciljevi Evropske unije, te instrumenti koje Unija koristi u postizanju tog cilja. Za Pravnu slubu Evropskog parlamenta G.GARZN CLARIANA Pravnik Za Pravnu slubu Evropske komisije J-L. DEWOST Generalni direktor Brisel, 16. marta 2000. Za Pravnu slubu Vijea J-C. PIRIS Pravnik

Opi principi
(Smjernice 1 do 6)

1.

PRAVNI PROPISI EVROPSKE JEDNOSTAVNO I PRECIZNO.

ZAJEDNICE

SE

PIU

JASNO,

1.1. Terminologija koritena u pravnim propisima mora biti: jasna, lako razumljiva i nedvosmislena; jednostavna, koncizna, bez nepotrebnih elemenata; precizna, tako da ne ostavlja prostora za dilemu kod itaoca. 1.2. Ovaj princip logikog rasuivanja takoe odraava ope pravne principe kao to su: jednakost svih graana pred zakonom, u smislu da zakon treba biti pristupaan i razumljiv svima; pravna sigurnost, koja se ogleda u tome da je mogue predvidjeti kako e se zakon primijeniti. 1.2.1. Ovaj princip je posebno vaan u pogledu pravnih propisa Evropske zajednice koji se moraju uklopiti u sistem koji je ne samo kompleksne prirode, nego je takoe i multikulturalan i viejezian (vidi Smjernicu 5). 1.2.2. Cilj primjene ovog principa je dvojak: prvo, da pravni propisi Evropske zajednice budu razumljiviji; i drugo, da se izbjegnu sporovi koji nastaju kao rezultat loe napisanog pravnog propisa. 1.3. Sudovi Evropske zajednice mogu restriktivno tumaiti odredbe koje nisu dovoljno jasne. Ukoliko se to desi, rezultat e biti upravo suprotan onom koji se elio postii ukljuivanjem nepotpuno razjanjenih pitanja sa namjerom da se problemi nastali prilikom pregovora o odreenoj odredbi razrijee (vidi Predmet C-6/98 ARD protiv Pro Sieben [1999] ECR I-7599). 1.4. Oigledno je da moe doi do toga da se principi jednostavnosti i preciznosti nau u koliziji. Jednostavnost se esto postie nautrb preciznosti, a vrijedi i obratno. U praksi, mora se postii ravnotea tako da je odredba precizna u najveoj moguoj mjeri, dok u isto vrijeme ne postaje preteka za razumijevanje. Ova ravnotea moe varirati zavisno od adresata na koje se odredba odnosi (vidi Smjernicu 3). Primjer teksta u kojem nije postignuta gore pomenuta ravnotea: Uvodi se obavezni sistem obiljeavanja [proizvoda] koji je obavezan u svim dravama lanicama od 1. januara 2000. Meutim, ovaj obavezni sistem ne iskljuuje mogunost da drava lanica odlui primijeniti ovaj sistem prema svom izboru [u zavisnosti od proizvoda] koji se prodaje u toj dravi lanici. 1.4.1. Autor treba pokuati svesti svoju namjeru u jednostavne okvire kako bi mogao izraziti materiju pravnog propisa na jednostavan nain. Koliko god je to mogue, trebalo bi koristiti jezik koji se koristi u svakodnevnici. U sluaju potrebe, jasnoa izraza treba prevagnuti nad lakoom izraavanja. Na primjer, upotrebu sinonima i razliitih izraza koji imaju isto znaenje treba izbjegavati. 1.4.2. Izrada pravnih propisa u skladu sa gramatikim pravilima i pravilima interpunkcije omoguuje pravilno razumijevanje teksta na jeziku na kojem je propis napisan, kao i lake prevoenje propisa na druge jezike (vidi Smjernicu 5). 6

2.

IZRADA PRAVNIH PROPISA EVROPSKE ZAJEDNICE SE PRILAGOAVA VRSTI PRAVNOG PROPISA, I POGOTOVO TOME DA LI JE PRAVNI PROPIS (UREDBA, DIREKTIVA, ODLUKA, PREPORUKA ILI DRUGI PROPIS) OBAVEZUJUE PRIRODE Razliiti pravni propisi slijede standardne naine prezentacije i standardne formule (vidi Smjernicu 15). Ovi naini prezentacije i formule su detaljno obrazloeni u Priruniku za izradu propisa Evropske komisije, u Priruniku presedana Vijea Evropske unije, te u zbirci uzoraka LegisWrite. Stil koji se koristi u pravnom propisu treba biti prilagoen vrsti propisa.

2.1.

2.2.

2.2.1. S obzirom da se uredbe neposredno primjenjuju i da su u cijelosti obavezujue, njihove odredbe trebaju biti napisane tako da adresati nemaju nikakvih dilema u pogledu svojih prava i obaveza proisteklih iz uredbe. Stoga, trebalo bi izbjegavati pozivanje na dravne organe vlasti koji imaju ulogu posrednika, osim u sluajevima kada propis predvia komplementarno djelovanje drava lanica. Primjer: Svako preduzee vodi registar... 2.2.2. Direktive se upuuju dravama lanicama (osim odreenih izuzetaka, pogotovo onih sadranih u Ugovoru o osnivanju Evropske zajednice o atomskoj energiji Euratom). Primjer: Drave lanice osiguravaju da svako preduzee vodi registar... Osim toga, direktive trebaju biti manje detaljno napisane kako bi se dravama lanicama omoguila dovoljna diskrecija u njihovoj provedbi. Ukoliko su sadrinske odredbe suvie detaljne i ne ostavljaju prostora za diskreciju, u tom sluaju prikladnije je kao pravno sredstvo koristiti uredbu, a ne direktivu. 2.2.3. Prilikom pisanja odluka treba se voditi rauna o adresatima na koje se one odnose, ali u isto vrijeme moraju se ispotovati formalna pravila prezentacije pravnih propisa koji imaju opu primjenu. Primjer: [Drava lanica] moe primiti finansijsku pomo od Evropske zajednice zbog izbijanja epidemije afrike svinjske kuge koja je potvrena... 2.2.4. U tekstu preporuka mora se voditi rauna o injenici da njihove odredbe nisu obavezujue. Primjer: 7

Preporuuje se da drave lanice... 2.3. Nain na koji je pravni propis napisan treba takoe biti prilagoen tome da li je propis obavezujue prirode ili ne.

2.3.1. Izbor glagola i glagolskog vremena varira u razliitim vrstama pravnih propisa, i na razliitim jezicima, kao i izmeu uvodnih izjava i sadrinskih odredbi pravnih propisa (vidi Smjernice 10 i 12). 2.3.2. U sadrinskim odredbama obavezujuih propisa, u francuskom jeziku se koristi sadanje vrijeme, dok se u engleskom jeziku uglavnom koristi pomoni glagol shall. Upotrebu budueg vremena u oba jezika treba to je mogue vie izbjegavati. 2.3.3. Za razliku od gore navedenog, u neobavezujuim propisima (kao to su preporuke ili rezolucije) (vidi Smjernicu 7), ne smije se koristiti zapovjedni nain, kao ni strukture ili oblik koji suvie nalikuje onom koji se koristi u obavezujuim propisima. 3. IZRADA PRAVNIH PROPISA SE PRILAGOAVA OSOBAMA KOJIMA SU OVI PROPISI NAMJENJENI SA CILJEM DA IM SE OMOGUI DA, BEZ IKAKVIH NEDOUMICA, PREPOZNAJU SVOJA PRAVA I OBAVEZE, KAO I OSOBAMA KOJE SU ODGOVORNE ZA PRIMJENU PROPISA. Postoje razliite kategorije adresata pravnih propisa: od ire javnosti do strunjaka u odreenim oblastima. Svaka kategorija ima pravo oekivati da se u pravnom propisu koristi jezik koji moe razumjeti. injenica da su razliite kategorije osoba, kojima su namijenjeni pravni propisi, uzete u obzir prilikom izrade propisa rezultira razlikama u obrazloenju i sadrinskim odredbama tih propisa. Lakoa preuzimanja odreenog pravnog propisa takoe zavisi od toga da li je kriterij naveden u prethodnom stavu ispunjen. Pored adresata, propisi podrazumijevaju postupanje dravnih organa vlasti na razliitim nivoima, npr. dravnih slubenika, znanstvenika i sudija. Ovo je potrebno uzeti u obzir pri upotrebi jezika u propisu: tekst propisa moe sadrati tehnike zahtjeve za iju provedbu su odgovorni specijalizirani djelatnici iz te oblasti. Primjer ciljane izrade propisa: lan 3. Centar za analizu krivotvorina i baza podataka o krivotvorenim novanicama 1. Centar za analizu krivotvorina i baza podataka o krivotvorenim novanicama Evropskog sistema centralnih banaka (ESCB) se uspostavlja i djeluje pod pokroviteljstvom Evropske centralne banke (ECB). Centar za analizu krivotvorina je uspostavljen sa namjerom da se tehnika analiza i prikupljanje podataka vezanih za krivotvorenje eura, izdatih od strane Evropske centralne banke i centralnih banaka drava lanica Evropske unije, obavljaju na jednom mjestu. Svi vani 8

3.1.

3.2.

3.3. 3.4.

tehniki i statistiki podaci u vezi sa krivotvorenjem eura se pohranjuju u centralnu bazu podataka o krivotvorenim novanicama. 2. ... 3. Ovisno o zakonskim ogranienjima, centralne banke drava lanica Evropske unije dostavljaju na uvid Centru za analizu krivotvorina originale novih vrsta krivotvorenih eura koji se nalaze u njihovom posjedu u svrhu provoenja tehnike istrage i organiziranja centralne klasifikacije. Preliminarnu procjenu da li odreena krivotvorina pripada ve klasificiranoj vrsti ili novoj kategoriji obavljaju centralne banke drava lanica Evropske unije. 4. ODREDBE PRAVNIH PROPISA SU KONCIZNE, I NJIHOV SADRAJ TREBA BITI TO JE MOGUE VIE HOMOGEN. TREBALO BI IZBJEGAVATI PREDUGAKE LANOVE I REENICE, BESPOTREBNO ZAMRENE IZRAZE I PREKOMJERNU UPOTREBU SKRAENICA. Dobar stil izrade propisa se odlikuje konciznim izlaganjem kljunih ideja sadranih u tekstu. Ilustrativne reenice, zamiljene tako da tekst uine jasnijim za itaoca, mogu dovesti do problema u tumaenju. Tekst treba biti interno dosljedan.

4.1.

4.2.

4.2.1. Opseg pravnog propisa se mora potovati u cijelom tekstu propisa. Prava i obaveze ne smiju izlaziti iz onog okvira koji je jasno predvien odreenim pravnim propisom niti se smiju proiriti na druge oblasti. 4.2.2. Prava i obaveze moraju biti suvisli, i svaka kontradikcija se mora izbjei. 4.2.3. Tekst koji je u sutini privremen ne smije sadrati odredbe trajne prirode. 4.2.4. Osnovni pravni propis ne smije sadrati detaljne odredbe koje se mogu navesti u provedbenoj mjeri. 4.3. Pravni propisi takoe trebaju biti usaglaeni sa ostalim propisima Evropske zajednice.

4.3.1. Posebno je vano izbjei preklapanje i kontradikcije u odnosu na druge pravne propise u datoj oblasti. 4.3.2. Izraavanje sumnji u pogledu primjenjivosti ostalih pravnih propisa takoe treba izbjegavati (vidi Smjernicu 21). 4.4. Reenice trebaju izraavati samo jednu misao, dok se u lanu grupie vie misli koje se mogu zaokruiti u jednu loginu cjelinu. Tekst mora biti podijeljen na manje dijelove koji se mogu lako povezati (vidi Tabelu u Smjernici 15) postupnim logikim razumijevanjem, s obzirom da je i oku i umu itaoca tee ralaniti zbijeni blok teksta. Meutim, potivanje ovog principa ne smije rezultirati bespotrebnim i neprirodnim prekidanjem reenica. Svaki lan treba sadrati jednu odredbu ili pravilo. Struktura lana treba biti to jednostavnija. 9

4.5.

4.5.1. Nije potrebno u svrhu tumaenja, niti je poeljno u interesu jasnoe, da samo jedan lan pokriva sve aspekte pravila koja su predviena odreenim pravnim propisom. Puno je bolje kada taj aspekt pokriva nekoliko lanova grupisanih u jedan odjeljak (vidi Smjernicu 15). 4.5.2. Struktura lanova ne treba biti previe kompleksna, pogotovo u poetnoj fazi izrade pravnog propisa. Nacrti i prijedlozi pravnih propisa su predmet diskusija i pregovora koji se odvijaju u toku cjelokupne procedure usvajanja datog propisa, to u veini sluajeva dovodi do dodatne dorade i izmjena. Naknadne izmjene i dopune, koje su veoma esto brojne, takoe je teko unijeti ako su lanovi ve preoptereeni materijom. Primjer teksta koji nije usklaen sa gore navedenim principima: 4. Drave lanice mogu poduzeti mjere za odstupanje od stava (2) u vezi sa odreenom uslugom informacijskog drutva ako su ispunjeni slijedei uslovi: (a) mjere su: (i) potrebne iz slijedeih razloga: javna politika, pogotovo: sprjeavanje, istraga, otkrivanje i procesuiranje krivinih djela, ukljuujui i zatitu maloljetnih osoba; borba protiv poticanja na mrnju na osnovu rase, spola, religije ili nacionalnosti, te borba protiv naruavanja ljudskog dostojanstva pojedinca; zatita javnog zdravlja; javna sigurnost, ukljuujui zatitu dravne sigurnosti i odbrane; zatita potroaa, ukljuujui i ulagae;

(ii)

poduzete protiv odreene usluge informacijskog drutva koja ugroava ostvarenje ciljeva pomenutih u taki i), ili koja u sebi nosi rizik od ugroavanja ovih ciljeva; proporcionalne gore navedenim ciljevima.

(iii)

(b) prije poduzimanja navedenih mjera i ne dovodei u pitanje sudski postupak, ukljuujui prethodni postupak i radnje obavljene u okviru krivine istrage, drava lanica mora: zatraiti od drave lanice navedene u stavu (1) da poduzme mjere koje ta drava lanica nije poduzela ili su one bile neodgovarajue; obavijestiti Komisiju i dravu lanicu pomenutu u stavu (1) o svojoj namjeri da poduzme te mjere. 10

4.6.

Ponekad je lake napisati komplicirane reenice nego uloiti trud i sintetizirati reenicu u cilju postizanja jasnoe. Meutim, ulaganje ovog truda je neophodno kako bi se dolo do teksta kojeg je lako razumjeti i prevesti na drugi jezik. Uestalost koritenja skraenica zavisi od potencijalnih adresata. Potrebno je da su ove osobe upoznate sa skraenicom, ili da je skraenica jasno definirana prilikom prvog pominjanja (na primjer: Evropska centralna banka, u daljem tekstu ECB). U CIJELOM PROCESU KOJI PRETHODI NJIHOVOM USVAJANJU, NACRTI PRAVNIH PROPISA RABE TERMINOLOGIJU I REENINE STRUKTURE KOJE ODGOVARAJU VIEJEZINOJ PRIRODI PRAVNIH PROPISA EVROPSKE ZAJEDNICE. KONCEPTE ILI TERMINOLOGIJU, KOJI SU SPECIFINI ZA ODREENI PRAVNI SISTEM, TREBALO BI KORISTITI UZ DUNI OPREZ Osoba koja pie odreeni pravni propis ope primjene u Evropskoj zajednici mora u svakom trenutku biti svjesna injenice da tekst mora zadovoljiti kriterije Uredbe Vijea br. 1 kojom se zahtijeva koritenje svih slubenih jezika u pravnim propisima. To podrazumijeva uzimanje u obzir dodatnih kriterija pored onih koji se moraju ispotovati prilikom izrade teksta pravnog propisa na nacionalnom nivou. Prvo, originalni tekst mora biti izrazito jednostavan, jasan i direktan budui da bilo kakva prekompliciranost ili dvosmislenost, iako moda neznatna, moe dovesti do nepreciznosti, priblinog ili ak pogrenog prevoda na jedan ili vie jezika koji se koriste u Evropskoj zajednici. Primjer loe napisanog pravnog propisa: Trine cijene [proizvoda x] su tvornike cijene, ne raunajui dravne poreze i izdatke: a) b) za svjee proizvode koji se pakiraju u blokove; uveane za iznos od [EUR X] kako bi se uraunali i trokovi potrebnog prevoza.

4.7.

5.

5.1.

5.2.

Preferirani nain izrade pravnog propisa: Trine cijene [proizvoda x] su tvornike cijene svjeih proizvoda pakiranih u blokove, ne raunajui dravne poreze i izdatke. Ove cijene se uveavaju za iznos od [EUR X] kako bi se uraunali i trokovi potrebnog prevoza. 5.2.1. Trebalo bi izbjegavati nepotpune reenice ili kratice. Nije uope ekonomino koristiti ih za prenoenje poruke koja je toliko kompleksna da zahtijeva naknadno pojanjenje. Primjer loe napisanog pravnog propisa: Ako proizvodi ne zadovoljavaju zahtjeve iz lana 5., drave lanice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi ograniile ili zabranile stavljanje u 11

promet tih proizvoda, te osigurale njihovo povlaenje sa trita, to e biti predmetom izricanja kazni u sluaju da drava lanica odlui postupiti drugaije. Preferirani nain izrade pravnog propisa: Ako proizvodi ne zadovoljavaju zahtjeve iz lana 5., drave lanice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi ograniile ili zabranile stavljanje u promet tih proizvoda, te osigurale njihovo povlaenje sa trita. Drave lanice odluuju o kaznama koje se primjenjuju u sluaju nepotivanja gore navedenih ogranienja, zabrana, kao i naloga da se proizvodi povuku sa trita. 5.2.2. Takoe, trebalo bi izbjegavati prekomplicirane reenice koje se sastoje od nekoliko zavisnih, ili umetnutih reenica. Primjer loe napisanog pravnog propisa: Sve potpisnice sporazuma moraju imati pristup rezultatima rada, s tim da istraivaki instituti imaju mogunost da rezerviraju pravo na koritenje rezultata za naredne istraivake projekte. Preferirani nain izrade pravnog propisa: Sve potpisnice sporazuma moraju imati pristup rezultatima rada. Meutim, istraivaki instituti mogu rezervirati pravo na koritenje rezultata za naredne istraivake projekte. 5.2.3. Gramatika veza izmeu razliitih dijelova reenice mora biti jasna. Na primjer, ne smije biti dileme da li se objekat odnosi na glagol u glavnoj ili u zavisnoj reenici. Primjer loe napisanog pravnog propisa: ... kako bi razumjeli i bili u mogunosti da pravilno primjene ove odredbe... 5.2.4. Takoe, trebalo bi izbjegavati argon, pojedine nejasne rijei i latinske izraze u onom znaenju koje se razlikuje od njihovog opeprihvaenog pravnog znaenja. Na primjer: na francuskom jeziku: une approche proactive, en synergie avec; na engleskom jeziku: proactive, intergrated resource management system (integrisani sistem upravljanja resursima), quasi-abolition of central ex-ante visa controls (kvazi-ukidanje sredinjeg ex-ante viznog reima); in fine u znaenju u zakljuku, a contrario u znaenju naprotiv.

12

5.3.

Drugo, upotreba izraza i fraza pogotovo, ali ne iskljuivo, pravne prirode koji su suvie specifini za jezik ili pravni sistem autora, poveava rizik od pojave problema prilikom prevoenja. Moraju se posebno imati u vidu dvije stvari:

5.3.1. Odreeni izrazi na jednom jeziku i pogotovo uobiajeni izrazi kao to je sans prjudice na francuskom jeziku nemaju ekvivalente na drugim jezicima Evropske zajednice. Iz tog razloga, ovi izrazi se na tim jezicima mogu prevesti jedino upotrebom priblinih izraza, to neminovno dovodi do semantikih razlika izmeu verzija na razliitim jezicima. Stoga, trebalo bi to je mogue vie izbjegavati izraze koji su suvie specifini za odreeni jezik. 5.3.2. to se tie pravne terminologije, trebalo bi izbjegavati terminologiju koja je suvie specifina za odreeni pravni sistem koji se primjenjuje u dravi lanici. Primjer: Koncept faute koji je dobro poznat u pravnom sistemu Francuske nema direktnog ekvivalenta u drugim pravnim sistemima (pogotovo u pravnim sistemima Engleske i Njemake); u zavisnosti od konteksta trebalo bi koristiti termine kao to su illgalit, manquement (u vezi sa obavezom) itd. koji se mogu lako prevesti na druge jezike (nezakonitost, povreda itd.). 5.4. Namjera je da se obezbijedi, koliko je to mogue, i uzimajui u obzir specifinu prirodu pravnih propisa Evropske zajednice i koritene terminologije, da osobe zaduene za primjenu ili tumaenje propisa u svakoj dravi lanici (dunosnici, sudije, pravnici, itd.) prihvate propis kao tekst koji odgovara odreenom stilu izrade pravnih propisa, a ne kao prevod u negativnom smislu te rijei. Tekstovi prenatrpani tuicama, doslovnim prevodima ili argonom, koje je teko razumjeti, predmet su velikog broja kritika upuenih na raun pravnih propisa Evropske zajednice. Kao rezultat toga, pravni propisi se smatraju suvie otuenim od osoba kojima su namijenjeni. Konano, potrebno je navesti dva posebno praktina komentara u pogledu veze izmeu izvornog teksta i njegovog prijevoda.

5.5.

5.5.1. Prvo, autor mora omoguiti prevodiocima da odmah prepoznaju izvore koritene u izvornom tekstu. Ukoliko je odlomak u izvornom tekstu preuzet iz ve postojeeg teksta (Sporazum, direktiva, uredba, itd.), to mora biti jasno iz teksta ili, u sluaju potrebe, posebno naznaeno odgovarajuim elektronskim putem (vidi Smjernicu 6). Postoji rizik da e svi skriveni citati koji se ne pozivaju na izvor biti slobodno prevedeni na jedan ili vie jezika iako je autor imao jasnu namjeru da koristi izvorni tekst ve postojee odredbe. 5.5.2. Drugo, autor mora uvidjeti da opaske prevodilaca, ili openito govorei, svih odjela koji obavljaju jeziku provjeru teksta, mogu biti izuzetno korisne. Takve provjere omoguavaju da se otkriju greke ili nejasnoe u izvornom tekstu, ak i nakon duge pripreme propisa, i ak a moda i pogotovo kada je izrada propisa predmet brojnih diskusija u kojima uestvuje vie ljudi. Problemi ustanovljeni u okviru ove provjere se zatim mogu predoiti autoru. U mnogim sluajevima, najbolje rjeenje je promijeniti izvornik, a ne prevod. 13

6. TERMINOLOGIJA KOJA SE KORISTI U PRAVNIM PROPISIMA MORA BITI INTERNO DOSLJEDNA, TE USKLAENA SA PROPISIMA KOJI SU VE NA SNAZI, POGOTOVO SA ONIMA U ISTOJ OBLASTI. IDENTINI KONCEPTI SE IZRAAVAJU UPOTREBOM ISTE TERMINOLOGIJE UZ TO JE MOGUE MANJA ODSTUPANJA OD NJIHOVOG ZNAENJA U SVAKODNEVNICI, PRAVNOM ILI STRUNOM JEZIKU. 6.1. Tekst pravnog propisa mora biti dosljedan kako bi se omoguilo njegovo lake razumijevanje i tumaenje. Mogue je napraviti razliku izmeu formalne dosljednosti koja se tie samo pitanja terminologije, te sadrajne dosljednosti, u irem smislu, koja se tie loginosti pravnog propisa kao cjeline.

Formalna dosljednost 6.2. Dosljednost terminologije podrazumijeva da se isti izrazi koriste za izraavanje istih pojmova, te da se identini izrazi ne smiju koristiti za izraavanje razliitih pojmova. Namjera je da se uklone dvosmislenost, kontradikcija ili bilo kakve dileme u pogledu znaenja odreenog izraza. Stoga, odreeni izraz se dosljedno koristi za izraavanje istog pojma, dok se za izraavanje razliitog pojma mora izabrati drugi izraz.

6.2.1. Ovaj princip se ne odnosi samo na odredbe pojedinanog propisa, ukljuujui i anekse, nego takoe i na odredbe srodnih propisa, pogotovo provedbenih propisa i svih ostalih propisa u istoj oblasti. Openito, terminologija mora biti usklaena sa vaeim pravnim propisima. 6.2.2. Rijei se moraju koristiti u njihovom svakodnevnom znaenju. Ukoliko rije u svakodnevnom i strunom jeziku ima znaenje koje se razlikuje od znaenja u pravnom jeziku, reenica se mora formulirati tako da se izbjegne eventualna dvosmislenost. 6.2.3. U interesu postizanja preciznosti i izbjegavanja problema u tumaenju, pojedini izrazi se mogu definirati (vidi Smjernicu 14). Sadrajna dosljednost 6.3. 6.4. Dosljednost terminologije se takoe mora provjeriti u pogledu sadraja pravnog propisa. U pravnom propisu ne smije biti nikakvih internih kontradikcija. Definicije se moraju potovati u cijelom pravnom propisu. Definirani izrazi se moraju koristiti jednoobrazno, a njihov sadraj se ne smije razlikovati od date definicije.

14

Dijelovi propisa
(Smjernice 7 do 15)

15

7. SVI PRAVNI PROPISI EVROPSKE ZAJEDNICE OPE PRIMJENE SLIJEDE STANDARDNU STRUKTURU (NASLOV PREAMBULA SADRINSKE ODREDBE ANEKSI, U SLUAJU POTREBE). 7.1. Naslov sadri sve informacije o materiji koju ureuje pravni propis, i na temelju kojih se propis identificira. Nakon naslova slijede odreeni tehniki podaci (pozivanje na izvornu jeziku verziju, vanost propisa u kontekstu Evropskog ekonomskog prostora, serijski broj) koji se unose, u sluaju potrebe, izmeu naslova i preambule. Preambula je dio propisa koji oznaava sve to se nalazi izmeu naslova i sadrinskih odredbi propisa, tj. navodi, uvodne izjave, te standardizirane forme koje im prethode i koje ih slijede. Sadrinske odredbe su zakonodavni dio propisa. Sadrinske odredbe se sastoje od lanova koji se mogu grupisati u naslove , poglavlja i odjeljke (vidi tabelu u Smjernici 15), a mogu ih nadopunjavati i aneksi. Za detaljnije pojanjenje odreenog dijela standardne strukture, vidi smjernicu koja se odnosi na tano odreeni dio strukture. Za modele standardnih propisa, vidi uzorke u prilogu iz zbirke LegisWrite. 8. NASLOV PRAVNOG PROPISA PRUA TO JE MOGUE SAETIJU I POTPUNIJU INDIKACIJU O PREDMETU PROPISA KOJA NE OSTAVLJA PROSTORA ZA DILEMU KOD ITAOCA U POGLEDU SADRAJA SADRINSKIH ODREDBI. PUNOM NASLOVU PROPISA SE MOE DODATI I KRATKI NASLOV, U SLUAJU POTREBE 8.1. Naslov, tj. formula odabrana da u naslovu prui odreene indikacije o glavnom predmetu propisa, mora omoguiti da se odredi ta jeste (ili ta nije) predmet datog propisa. Naslov mora sadrati to je mogue jasnije indikacije o sadraju pravnog propisa. Autori ne bi trebali optereivati naslov sa bespotrebnim informacijama, ve trebaju koristiti kljune rijei koje su svojstvene razliitim oblastima pravnih propisa Evropske zajednice (u tom kontekstu, korisno je konsultovati analitiku strukturu Registra pravnih propisa Evropske zajednice koji su na snazi). Stoga, autori trebaju razmotriti koje se to informacije moraju navesti u naslovu kako bi italac kojeg se propis neposredno tie (na primjer: ne svaki poljoprivredni proizvoa, ali svaki proizvoa jabuka) bio ponukan da proita propis koji nosi taj naslov. Uzmimo, na primjer, sljedei naslov: Uredba... kojom se ponovo uvode antidampinke carine na uvoz konih tani porijeklom iz Narodne Republike Kine namijenjenih za izvoz u Evropsku zajednicu preko sljedeih preduzea: Gainth Industrial Ltd., Macia Company Ltd., Yen Sheng Factory Ltd., Dongguan All Be Rights Leathern Products Co. Ltd. i Panyu Simone Handbag Ltd, i kojom se vri izmjena i dopuna Uredbe Vijea (EZ) br. 1567/97 u cilju primjene pojedinanih carina odreenih za dva izvoznika pomenutim preduzeima koji su zapoeli sa proizvodnjom konih tani.

7.2.

7.3.

8.2.

16

Ovaj naslov se mijenja i glasi: Uredba... kojom se ponovo uvode antidampinke carine na uvoz konih tani porijeklom iz Narodne Republike Kine namijenjenih za izvoz u Evropsku zajednicu preko odreenih izvozno orijentiranih proizvoaa, i kojom se vri izmjena i dopuna Uredbe (EZ) br. 1567/97. 8.3. 8.4. Naslov pravnog propisa se mora razlikovati od naslova drugih propisa koji su na snazi (vidi taku 8.4.). Pravni propisi o izmjenama i dopunama ranijih propisa su poseban sluaj. Naslov se smatra nepotpunim ukoliko u njemu nisu pomenuti svi propisi koji su bili predmetom izmjena i dopuna, po brojevima. Bez toga, nemogue je pronai sve izmjene i dopune datog propisa. Ako je namjena datog pravnog propisa samo da izmijeni drugi propis, navodi se naslov ili broj propisa koji je predmet izmjene i dopune, ili njegov broj i svrha koja se eli postii izmjenom i dopunom. Nasuprot tome, ako se datim pravnim propisom donose samostalne odredbe koje predstavljaju samo dopunu drugog propisa, u tom sluaju se navodi samo broj tog propisa. Jo jedan primjer koji treba napomenuti se tie naslova provedbenih propisa u kojim se osnovni propis pominje po broju i naslovu u sluaju opih odredbi, te po broju i oblasti u sluaju posebnih odredbi. Kod pojedinanih pravnih propisa, nakon naslova slijedi pozivanje na izvorni jezik na kojem je propis napisan, u sluaju potrebe.

8.5.

8.6.

Kratki naslov
8.7. Kratki naslov pravnog propisa je manje koristan u pravu Evropske zajednice gdje su pravni propisi identificirani kombinacijom brojeva i slova (na primjer: 1999/123/EZ) nego u sistemima koji nemaju takav sistem brojanog oznaavanja. Meutim, u pojedinim sluajevima kratki naslov se koristi u praksi (na primjer: Uredba (EEZ) br. 4064/89 = Uredba o udruivanju) i autor treba razmotriti prilikom izrade pravnog propisa da li bi takav naslov mogao biti koristan. Sljedea pravila se odnose na upotrebu kratkog naslova: unosi se prilikom donoenja pravnog propisa pod pretpostavkom da e biti svrsishodan u svjetlu vanosti propisa; ne preporuuje se u sluajevima kada se u jednoj oblasti primjenjuje vie srodnih propisa, i kada moe izazvati nejasnoe; ne zamjenjuje upotrebu punog naslova kada se pravni propis pominje po prvi put u kasnijem propisu; njegova upotreba nije obavezna (upotreba slova i brojeva moe, zavisno od okolnosti, biti prikladniji i sigurniji nain pozivanja na odreeni propis); ukoliko se koristi, to je jedini nain skraivanja naslova datog pravnog propisa koji je doputen u praksi.

8.8.

Saetak:
17

8.9.

Puni naslov pravnog propisa sadri sljedee elemente: (1) indikaciju o vrsti pravnog propisa; (2) skraenicu tijela Evropske zajednice na koje se propis odnosi, broj propisa, i godinu; (3) ime institucije ili institucija koje donose propis; (4) datum usvajanja; (5) saete informacije o predmetu propisa.

9.

SVRHA CITATA JE DA IZLOE ZAKONSKI OSNOV ZA DONOENJE PRAVNOG PROPISA, KAO I GLAVNE KORAKE PODUZETE U POSTUPKU KOJI JE PRETHODIO USVAJANJU PROPISA. U citatima koji se nalaze na poetku preambule navodi se sljedee: zakonski osnov za donoenje propisa, tj. odredba kojom se daju ovlasti za donoenje datog propisa; prijedlozi, preporuke, inicijative, nacrti, zahtjevi, miljenja koja se moraju pribaviti1, i u sluaju potrebe, postupak koji se primjenjuje (pogotovo kada se radi o suodluivanju i saradnji); odreena miljenja i ostale neobavezne proceduralne mjere, pogotovo traenje miljenja Evropskog parlamenta u sluajevima kada konsultacije nisu obavezne.

9.1.

Osigurati da su citirane stavke uistinu citati, i da ih ne treba pominjati u drugom dijelu pravnog propisa (vidi take 9.13 i 9.14).

Predstavljanje
9.2. Citati su uglavnom standardizirani (na engleskom jeziku, citati najee zapoinju rijeima Having regard to (Uzimajui u obzir).

Zakonski osnov
9.3. Prvi citat je ope pozivanje na Ugovor koji predstavlja osnov za mjere koje se poduzimaju datim propisom. Citat se pie na sljedei nain: Uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske zajednice... ili ... Evropska zajednica za atomsku energiju (Euratom)... ili ... Ugovor o Evropskoj uniji. Ukoliko se citat poziva na vie ugovora, treba ih navesti po sljedeem redoslijedu: Evropska zajednica, Euratom.
1

Za miljenja usklaena sa postupkom odbora, vidi taku 10.17.1.

18

9.4.

Ukoliko odreena odredba Ugovora predstavlja neposredni zakonski osnov za donoenje pravnog propisa, opem citatu se dodaju rijei i posebno, nakon kojih slijedi pominjanje lana koji sadri pomenutu odredbu2. Primjer: Uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske zajednice, i posebno lan 37. ovog Ugovora,

9.5.

Nasuprot tome, ukoliko se neposredni zakonski osnov za donoenje pravnog propisa nalazi u sekundarnom zakonodavstvu3, dati propis se citira u drugom citatu, uz relevantni lan kojem prethode rijei i posebno. Primjer: Uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske zajednice, Uzimajui u obzir Uredbu Vijea (EEZ) br. 1766/92 od 30. juna 1992. godine o zajednikoj organizaciji trita itarica (*), i posebno lan 13. (5) ove Uredbe,

9.6.

Zakonski osnov treba jasno odvojiti od odredbi koje ureuju svrhu, uslove i sadrajne aspekte odluka koje se donose. Odredbe koje se odnose iskljuivo na postupak (na primjer: lanovi 251. i 300. Ugovora o Evropskoj zajednici) ne smatraju se zakonskim osnovom. Na primjer, u uredbi kojom se uspostavlja zajednika organizacija poljoprivrednog trita mora se navesti lan 37. Ugovora o EZ-u, koji daje ovlasti Vijeu da, ukoliko se postigne kvalifikovana veina glasova, djeluje u skladu sa prijedlogom Komisije, nakon konsultovanja sa Evropskim parlamentom, a ne lan 33. koji definira ciljeve zajednike poljoprivredne politike, ili lan 34. u kojem se navode principi na kojima se zasnivaju zajednike organizacije.

9.7.

Posebnim sluajevima se smatraju meunarodni sporazumi sklopljeni u skladu sa postupkom koji je obrazloen u lanu 300. Ugovora o Evropskoj zajednici, te propisi usvojeni u skladu sa relevantnim odredbama etvrte glave Ugovora o EZ. Primjer: Uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske zajednice, i posebno lan 37., zajedno sa lanom 300. (2) i prvom takom lana 300. (3) ovog Ugovora,

9.8.

U sluajevima kada propis u nizu lanova predvia svrhu buduih odluka, a u odvojenom lanu navodi instituciju ovlatenu za donoenje ovih odluka, citira se samo onaj lan u kojem se pominje institucija ovlatena za donoenje odluka.

U sluaju kada se pravni propis zasniva na odredbi Akta o pristupanju, koristi se sljedea formula: Uzimajui u obzir Akt o pristupanju ..., i posebno lan ... ovog Akta ili i posebno lan ... Protokola ... ovog Akta. 3 Citat odredbe sekundarnog zakonodavstva izgleda ovako: u citatu se navodi puni naslov, nakon ega slijedi upuivanje na informacije u fusnoti; u fusnoti se navode informacije iz Slubenog glasnika (serija, broj, datum i stranica), i u sluaju potrebe, daje se indikacija o posljednjim izmjenama i dopunama (broj propisa, te informacije iz Slubenog glasnika).

19

9.9.

Na slian nain, u sluajevima kada propis predvia u okviru jednog lana dva stava: jedan stav koji se odnosi na svrhu mjera koje se poduzimaju, i drugi stav kojim se daju ovlasti za djelovanje, citira se samo pomenuti drugi stav, a ne cijeli lan.4 Na primjer, prilikom usvajanja detaljnih pravila koja ureuju tarifne kvote za mlijeko i mlijene proizvode, citira se lan 29. (1) Uredbe Vijea (EZ) br. 1255/1999.

Procesni propisi
9.10. Nakon citata pripremnih propisa, i posebno prijedloga Komisija i bilo kakvih izmjena i dopuna ovih prijedloga, miljenja koje dostavlja Evropski parlament, Revizijski sud, Ekonomski i socijalni odbor i Odbor regija obavezno slijedi fusnota u kojoj se pominje Slubeni glasnik u kojem je miljenje objavljeno (na primjer: Sl.gl. L EZ 128, 9.6.1975., str. 11). Ukoliko dato miljenje jo uvijek nije objavljeno, treba navesti datum kada je miljenje dostavljeno. Primjer: (...) Miljenje dostavljeno 10. aprila 1992. godine (jo uvijek nije objavljeno u Slubenom glasniku). 9.11. Citat koji se odnosi na postupak suodluivanja se pie na slijedei nain: Djelujui u skladu sa postupkom predvienim u lanu 251. Ugovora, nakon ega slijedi fusnota u kojoj se pojanjavaju sve faze ovog postupka. U sluajevima kada je postupak usuglaavanja uspjean, uvodna izjava glasi: Djelujui u skladu sa postupkom predvienim u lanu 251. Ugovora, u svjetlu zajednikog teksta koji je Odbor za usaglaavanje odobrio dana [...], 9.12. Proceduralni citat se treba koristiti za odreene propise usvojene u skladu sa zakonskim osnovom koji se odnosi na postupak donoenja predvien u drugom lanu Ugovora. Na primjer, lan 110. (3) (zakonski osnov) se odnosi na postupak koji predvia lan 107. (6). Prilikom pozivanja na ovaj lan, treba postupiti na isti nain kao i sa lanom 251.

Pozivanje koje ne predstavlja citate

9.13. Prilikom izrade citata, potrebno je voditi rauna da se citati odnose na zakonski osnov, ili na postupak. Ukoliko je pozivanje na sadraj odredbi, osim ako se odnosi na zakonski osnov, potrebno radi ispravnog razumijevanja sadrinskih odredbi ili u cilju provjere njihove zakonitosti, to se navodi u uvodnim izjavama. Pozivanje koje je ope prirode, i koje slui davanju uvodnih informacija, moe biti dijelom memoranduma u kojem se dodatno pojanjavaju odredbe Ugovora. Ope institucionalne odredbe Ugovora o EZ (na primjer: lanovi 205. i 249.), koje se takoe odnose na dati propis, se ne smiju pominjati u citatima.

9.14.

U sluaju kada stav u odvojenim takama sadri dvije odredbe kojima se daju ovlasti, na primjer: jednom odredbom se daju ovlasti Vijeu, a drugom Komisiji, treba citirati odgovarajuu taku.

20

NB: Pozivanje na odreene prethodne korake (miljenja tehnikih tijela, neobavezne konsultacije) se obino navodi na kraju citata uz upotrebu sljedeih formula: Uzimajui u obzir miljenje..., Nakon konsultiranja.... Primjeri takvog pozivanja na kraju citata: - u odluci Vijea kojom se usvaja istraivaki program: Uzimajui u obzir miljenje Odbora za znanstvena i tehnika istraivanja, - u internom sporazumu, ili odluci predstavnika vlada drava lanica koji se sastaju u okviru Vijea: Nakon konsultiranja Komisije, ili U skladu sa dogovorom postignutim sa Komisijom, - u propisima Komisije usvojenim u skladu sa postupkom savjetodavnog odbora: Nakon konsultiranja Savjetodavnog odbora za [ime odbora],5 10. SVRHA UVODNIH IZJAVA JE DA KONCIZNO IZLOE RAZLOGE ZA DONOENJE GLAVNIH ODREDBI SADRINSKOG DIJELA PROPISA, BEZ NJIHOVOG PONAVLJANJA ILI PARAFRAZIRANJA. UVODNE IZJAVE NE SADRE NORMATIVNE ODREDBE NITI POLITIKE IZJAVE. Uvodne izjave su dio pravnog propisa koji sadri obrazloenje razloga za donoenje propisa (u daljem tekstu: obrazloenje razloga), i nalaze se izmeu citata i sadrinskih odredbi. Obrazloenje razloga zapoinje rijeima S obzirom na i dalje se nastavlja sa brojano oznaenim takama (vidi Smjernicu 11) koje se sastoje od jedne ili vie potpunih reenica. U obrazloenju se koristi jezik koji nije obavezujui, i koji se mora razlikovati od jezika koritenog u sadrinskim odredbama. Uredbe, direktive i odluke moraju sadrati razloge za njihovo donoenje. Namjera je da se omogui bilo kojoj zainteresiranoj osobi da odredi okolnosti u kojima je ovlatena institucija iskoristila svoje ovlasti u pogledu datog propisa (vidi predmet 24/62 Njemaka protiv Komisije [1963], ECR6 63), kako bi se omoguilo stranama u sporu da brane svoje interese, kao i pravosuu Evropske zajednice da iskoristi svoje ovlasti za provedbu revizije. Ukoliko je potrebno prisjetiti se istorijskog konteksta u kojem je pravni propis doneen, injenice se navode hronolokim redom. Pojedine odredbe propisa se obrazlau onim redom kojim su navedene u propisu. U idealnim okolnostima, obrazloenje razloga sadri sljedee: - koncizno iznoenje relevantnih injenica i zakonskih odredbi; i
5

10.1.

10.2.

10.3.

Nasuprot tome, pozivanje na konsultacije obavljene sa Upravnim odborom ili Regulatornim odborom navodi se u finalnoj uvodnoj izjavi (vidi taku 10.17). 6 European Court Reports (ECR) Zbornik sudske prakse

21

- zakljuak da je stoga potrebno ili korisno usvojiti mjere koje se navode u sadrinskim odredbama. 10.4. Preciznija indikacija o sadraju obrazloenja razloga za donoenje pravnog propisa Evropske zajednice se ne moe dati jer je jednostavno nemogue izvesti jedinstvenu formulu za obrazloenje opih i pojedinanih propisa koji pokrivaju razliite oblasti, ili su usvojeni pod razliitim okolnostima.

Meutim, osnovna pravila koja se odnose na obrazloenje razloga se ipak mogu odrediti
10.5. U uvodnim izjavama treba koncizno navesti razloge za donoenje glavnih odredbi sadrinskog dijela propisa. Shodno tome:

10.5.1. Uvodne izjave trebaju uistinu predstavljati obrazloenje razloga za donoenje propisa: u njima se ne navodi zakonski osnov (koji se mora navesti u citatima), niti se u njima ponavlja odlomak u odredbi koji je ve citiran kao zakonski osnov, i kojim se instituciji daju ovlasti za djelovanje. Osim toga, uvodne izjave u kojima se navodi samo svrha pravnog propisa, ili u kojima se ponavljaju ili ak parafraziraju odredbe propisa, bez navoenja razloga za njihovo donoenje, su suvine i besmislene. 10.5.2. Uvodne izjave u kojima se navodi da je potrebno poduzeti odreene mjere, bez navoenja razloga za njihovo poduzimanje, ne smiju biti dijelom pravnog propisa. 10.5.3. Obrazloenje razloga se ne bi trebalo sastojati, u cijelosti ili djelimino, samo od pozivanja na razloge navedene u drugom pravnom propisu (vidi Predmet 230/78 Eridania protiv Ministarstva poljoprivrede i umarstva [1979] ECR 2749 i Predmet 73/74 Papiers Peints de Belgique protiv Komisije [1975] ECR 1514). 10.5.4. Uvodne izjave moraju biti usko povezane sa sadrinskim odredbama, i njihov redoslijed mora odgovarati to je mogue vie redoslijedu odredbi koje obrazlau. 10.6. Naravno, nije potrebno obrazlagati svaku pojedinanu odredbu propisa. Meutim, u sluajevima opoziva propisa ili brisanja odredbe uvijek se mora dati obrazloenje (vidi takoe taku 10.14). Uvodne izjave koje ne slue u svrhu davanja razloga za donoenje sadrinskih odredbi se trebaju izostaviti iz propisa, osim u sljedeim sluajevima: - u odnosu na lan 308. Ugovora o EZ u kojem se koristi sljedei tekst: Ugovor ne predvia, za usvajanje [ove Odluke], bilo kakve ovlasti osim onih predvienih lanom 308. - kada postoji mogunost izbora izmeu razliitih zakonskih osnova, na primjer: izmeu lanova 37. i 94. ili 95.; izmeu lanova 95. i 175.; izmeu lanova 26.,37. i 133. Ugovora o EZ; u ovim sluajevima, potrebno je navesti razloge za odabir zakonskog osnova. 22

10.7.

10.8.

U sluajevima kada odreeni zakonski osnov ukazuje na pravni propis bez navoenja vrste propisa (Vijee usvaja potrebne mjere...), i kada iz sadraja mjere koja se poduzima nije jasno koji propis Evropske zajednice treba primijeniti, potrebno je navesti razloge odabira datog propisa. Ukoliko u datom sluaju, na primjer, nije mogue izdati zakon donoenjem uredbe koja se neposredno primjenjuje, potrebno je dati pojanjenje o tome zato je bolje donijeti samo direktivu koja se mora prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Autor takoe mora imati na umu instrukcije iz Protokola priloenog Ugovoru o EZ o primjeni principa supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Stepen obaveze da se navedu razlozi zavisi od prirode datog propisa ili odredbe
(a) Propisi koji imaju opu primjenu 10.9. Kod osnovnih pravnih propisa, u obrazloenju razloga treba teiti ka pojanjenju ope filozofije propisa, a ne ka obrazlaganju svake pojedinane odredbe. Meutim, obrazloenje se daje za nekolicinu pojedinanih odredbi zbog njihove vanosti, ili zbog toga to izlaze iz okvira ope filozofije propisa.

10.10. U provedbenim propisima, obrazloenje koje se daje je prirodno odreenije iako treba nastojati da se uvijek bude koncizan. 10.11. Ipak, obrazloenje koje se daje za takve propise ne treba ponavljati, i jo manje ocjenjivati, injenice na osnovu kojih se donosi dati propis. Pogotovo bi nepraktino bilo detaljno obrazloenje razloga (ukljuujui kalkulacije) za donoenje propisa kojima se odreuju npr. carina na uvoz ili povrat sredstava u poljoprivrednoj djelatnosti, i sasvim je dovoljno navesti kriterije i metode koritene u kalkulaciji ukazivanjem na opu situaciju koja je dovela do usvajanja propisa s jedne strane, te isticanjem opih ciljeva koji se nastoje postii s druge strane (vidi Predmet 16/65 Schwartze protiv Einfuhr-und Vorratsstelle fr Getreide und Futtermittel [1965] ECR 877). (b) Pojedinani propisi 10.12. Razlozi za donoenje pojedinanih propisa se trebaju preciznije odrediti, posebno ako se njima odbija podneseni zahtjev. 10.13. Ovo vrijedi, na primjer, za odluke o natjeaju u kojima se moraju opisati komplicirane pravne i injenine situacije. S obzirom da se u odluci mora zadrati jasnoa, treba takoe nastojati da se bude koncizan. (c) Posebne odredbe 10.14. Posebnu panju potrebno je posvetiti obrazloenju razloga za donoenje pojedinih odredbi kao to su: izuzea; odredbe koje odstupaju od opih pravila; odredbe koje su izuzeci u odnosu na opi princip, kao to su odredbe sa retroaktivnom primjenom; odredbe koje mogu biti tetne po odreene zainteresirane strane; i odredbe koje predviaju stupanje na snagu propisa danom objavljivanja. 23

(d) Obrazloenje razloga za supsidijarnost i proporcionalnost propisa 10.15. Za ova dva principa, potrebno je obezbijediti posebno obrazloenje razloga za donoenje propisa. 10.15.1. Institucije, prilikom koritenja svojih zakonodavnih ovlasti, potuju princip supsidijarnosti, s tim da u dodatnom memorandumu navode konkretne mjere koje poduzimaju kako bi ispotovale ovaj princip. Institucije navode ove mjere i u uvodnim izjavama, samo u konciznijem obliku. Tekst uvodne izjave o supsidijarnosti varira u zavisnosti od sluaja, ali u biti slijedi strukturu izloenu u taki 10.15.3. Meutim, vano je zapamtiti razliku koja se pominje u lanu 5. Ugovora o EZ izmeu oblasti u kojima Evropska zajednica ima iskljuive ovlasti i onih oblasti gdje su ovlasti zajednike.7 U oblastima u kojima Evropska zajednica ima iskljuive ovlasti, sve to se zahtijeva u stavu (3) lana 5. Ugovora je potivanje principa proporcionalnosti. Stoga, uvodna izjava posebno sadri sljedee elemente: U skladu sa principom proporcionalnosti, potrebno je i korisno u svrhu ostvarivanja osnovnog cilja [navesti opi cilj] odrediti pravila [pozvati se na posebne mjere koje ureuje dati propis]. Ovaj [naziv propisa] ne izlazi iz okvira onoga to je potrebno da bi se ispunili zacrtani ciljevi, u skladu sa stavom (3) lana 5. Ugovora. 10.15.4. U sluajevima kada Evropska zajednica nema iskljuive ovlasti, uvodna izjava sadri pozivanje na supsidijarnost stricto sensu i proporcionalnost, kao to se moe vidjeti iz sljedeeg primjera: S obzirom da se ciljevi aktivnosti koja se poduzima [navesti ciljeve] ne mogu ostvariti u dovoljnoj mjeri djelovanjem drava lanica [navesti razloge], te shodno tome i imajui u vidu [navesti opseg ili efekte aktivnosti] da se ciljevi mogu bolje ostvariti na nivou Zajednice, Evropska zajednica moe usvojiti mjere, u skladu sa principom supsidijarnosti kako je navedeno u lanu 5. Ugovora. U skladu sa principom proporcionalnosti, ovaj [naziv propisa] ne izlazi iz okvira onoga to je potrebno da bi se ispunili pomenuti ciljevi.

10.15.2.

10.15.3.

Uvodna izjava o komitologiji

10.16. U osnovnim propisima koji ukljuuju postupke odbora u primjeni provedbenih ovlasti Komisije, standardna uvodna izjava se poziva na Odluku Vijea 1999/468/EC.8

Pozivanje na konsultacije
10.17. Odluka Vijea 1999/468/EZ predvia postupke za primjenu provedbenih ovlasti koje su dodijeljene Komisiji. Konsultacije koje su predviene tom Odlukom se pominju u preambulama propisa koje Komisija usvaja u primjeni pomenutih ovlasti.
7

Vidi, u ovom kontekstu, popis zakonodavnih kriterija koji se nalazi u prilogu Opih smjernica za zakonodavnu politiku koje je Komisija usvojila 18. januara 1996. godine (SEC(1995) 2255/7) 8 SG L 184, 17.7.1999., str. 23

24

10.17.1.

Konsultacije upravnog odbora (lan 4. Odluke) ili regulatornog odbora (lan 5. Odluke) redovno proizvode pravno dejstvo koje varira u zavisnosti od odredbi osnovnog propisa. injenica da je odbor konsultiran se ne pominje u citatu, ve u zadnjoj uvodnoj izjavi. (u vezi s konsultacijama savjetodavnog odbora, vidi taku 9.14.) Shodno gore navedenom, koriste se razliite formule.

10.17.2.

Unoenje uvodnih izjava finansijske prirode u pravne propise

10.18. Evropski parlament, Vijee i Komisija su, 6. maja 1999. godine, usvojili Meuinstitucionalni sporazum o budetskoj disciplini i unaprjeenju budetske procedure9 koji zamjenjuje, od istog datuma, Deklaraciju Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije od 6. marta 1995. godine o unoenju odredbi finansijske prirode u pravne propise.10 U taki 33. Sporazuma navodi se da propisi koji se odnose na viegodinje programe usvojene u skladu sa postupkom suodluivanja moraju sadrati odredbu u kojoj zakonodavac propisuje finansijski okvir za cjelokupni period trajanja programa. Tu odredbu prati i sljedea standardizirana uvodna izjava: Ovim propisom se uspostavlja finansijski okvir za cjelokupni period trajanja programa, koji predstavlja glavni osnov za djelovanje nadlenog budetskog organa u smislu take 33. Meuinstitucionalnog sporazuma od 6. maja 1999. godine izmeu Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o budetskoj disciplini i unaprjeenju budetskih procedura. 10.19. Prema taki 34. Meuinstitucionalnog sporazuma, propisi koji se odnose na viegodinje programe koji ne podlijeu postupku suodluivanja ne sadre iznos koji se smatra potrebnim. Stoga, prijedlozi Komisije ne sadre finansijske odredbe za propise, osim onih pomenutih u taki 10.18. Ukoliko Vijee eli ukljuiti finansijske odredbe, to e se protumaiti kao volja zakonodavca i nee uticati na nadlenosti nadlenog budetskog organa, kako je predvieno Ugovorom. Ovu odredbu treba pomenuti u svim propisima koji imaju finansijsku dimenziju.11 10.19.1. Shodno tome, ovi propisi sadre sljedeu uvodnu izjavu: Finansijski referentni iznos, u smislu take 34. Meuinstitucionalnog sporazuma od 6. maja 1999. godine izmeu Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o budetskoj disciplini i unaprjeenju budetskih procedura, se unosi u ovaj [propis] za cjelokupni period trajanja programa, i ne utie ni na koji nain na ovlasti nadlenog budetskog organa predviene Ugovorom. 10.19.2. Ukoliko je u Evropskom parlamentu postignut dogovor o finansijskom referentnom iznosu u okviru postupka usaglaavanja koju predvia Zajednika deklaracija od 4. marta 1975. godine 12, ovaj referentni iznos se tumai u smislu take 10.18.

SG C 172, 18.6.1999., str. 1 SG C 102, 4.4.1996., str. 4 11 Odgovarajua odreba u sklopu sadrinskih odredbi glasi: Finansijski referentni iznos za provedbu [programa] za period ... iznosi ... . Godinja izdvajanja odobrava nadleni budetski organ u okviru zadatih finansijskih ogranienja. 12 Sl.gl. C 89, 22.4.1975., str. 1
10

25

10.19.3.

U tom sluaju, koristi se dole navedena uvodna izjava umjesto one navedene u taki 10.18, dok sadrinske odredbe ostaju iste: Evropski parlament i Vijee su, u skladu sa postupkom usaglaavanja koju predvia Zajednika deklaracija od 4. maja 1975..., postigli sporazum o iznosu koji e u cjelokupnom periodu trajanja programa predstavljati glavni osnov u smislu take 33. Meuinstitucionalnog sporazuma od 6. maja 1999. godine izmeu Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o budetskoj disciplini i unaprjeenju budetskih procedura. Iz gore navedenog je jasno da ima prostora za odreeni stepen standardiziranja u obrazloenju razloga za donoenje propisa. Odgovarajue formule e se unijeti u LegisWrite koje, uz manju doradu, mogu posluiti kao uzorci.

11. 11.1.

SVAKA UVODNA IZJAVA SE OZNAAVA BROJEM. Ovu praksu opravdava oigledna namjera da se postigne jasnoa pravnog propisa i da se omogui lake pozivanje na odreeni dio propisa u periodu prije, kao i poslije, usvajanja teksta. Iz istih razloga, ova praksa se univerzalno primjenjuje, to podrazumijeva da se ne odnosi samo na pravne propise koji imaju opu primjenu, nego takoe i na izradu svih propisa u okviru institucija u kojima se slijedi zadati okvir (naslov, preambula, sadrinske odredbe). Uvodne izjave se navode na sljedei nain: S obzirom na sljedee: (1) [Zapoeti sa velikim slovom]... (2) [Zapoeti sa velikim slovom]...,

11.2.

11.3.

11.4. 12.

Ukoliko propis sadri samo jednu uvodnu izjavu, ona se ne oznaava brojem. SADRINSKE ODREDBE OBAVEZUJUIH PROPISA NE SADRE ODREDBE KOJE NISU NORMATIVNE PRIRODE, KAO TO SU NAMJERE ILI POLITIKE DEKLARACIJE, NITI ODREDBE KOJIM SE PONAVLJAJU ILI PARAFRAZIRAJU PASUSI ILI LANOVI UGOVORA, KAO NI ODREDBE KOJIM SE PONAVLJAJU ZAKONSKE ODREDBE KOJE SU VE NA SNAZI. PRAVNI PROPISI NE SADRE ODREDBE KOJIM SE NAVODI SADRAJ DRUGIH LANOVA, ILI ODREDBE KOJIM SE PONAVLJA NASLOV PROPISA

Odredbe neobavezujue prirode u obavezujuim pravnim propisima

12.1. Pravni propisi trebaju biti nedvosmisleni. Obavezujuim propisima se propisuju pravila, ukljuujui i odredbe kojim se navode informacije (na primjer: opseg, definicije) potrebne za razumijevanje propisa i njegovu ispravnu primjenu. Sve ostalo 26

je suvino: elje, namjere i deklaracije ne spadaju u sadrinske odredbe obavezujueg propisa. Izmeu termina poeljno i obavezujue postoji oigledna kontradikcija. Ovdje navodimo primjer teksta odredbe neobavezujue prirode iz direktive, kojeg treba izbjegavati: Kako bi ohrabrili upotrebu ekoloki ispravnih proizvoda, Komisija i ostale institucije Evropske zajednice, kao i ostali javni organi na nacionalnom nivou, trebaju, ne dovodei u pitanje zakon Evropske zajednice, predstavljati primjer za ostale prilikom odreivanja kriterija za proizvode. Ovom odredbom se jasno izraava elja koja ne predstavlja nikakvu obavezu za adresate na koje se odnosi. Stoga, ovoj odredbi nije mjesto u obavezujuem propisu, nego u saopenju ili preporuci koji se prilau uz dati propis.

Odredbe kojim se ponavljaju ili parafraziraju pasusi ili lanovi ugovora ili drugih pravnih propisa
12.2. Ovo je besmislena i opasna praksa. Uzmimo primjer propisa zasnovanog na lanu 40. Ugovora o EZ, koji je ve pomenut na odgovarajui nain u citatima. Besmisleno je unositi stav koji ponavlja odredbu lana 39. (1), a koja predvia sljedee: Sloboda kretanja je osigurana za sve radnike na teritoriji Evropske zajednice. Autor mora navesti na koji nain planira provesti ovu odredbu u praksi, umjesto da je ponavlja. Osim toga, takvo ponavljanje je opasno jer bilo kakvo odstupanje od originalnog teksta moe stvoriti utisak da je planiran drugaiji rezultat, i ak dovesti do stvaranja odreenih pretpostavki u tom pravcu.

Odredbe kojim se samo navodi sadraj drugih lanova

12.3. Takve odredbe obino sadre sljedei tekst: S namjerom uspostave takvog sistema, Vijee usvaja mjere predviene lanovima 3., 4. i 5. Ovim se nita ne dodaje tekstu pravnog propisa jer sami pomenuti lanovi sadre sve potrebne informacije u vezi sa njihovom provedbom. Osim toga, takva struktura stvara dilemu u pogledu pravog zakonskog osnova za buduu provedbenu mjeru: da li je to lan koji se poziva na mjere, ili lan koji sadri mjere i na koji se drugi lan poziva?

Odredbe kojim se ponavlja naslov pravnog propisa

12.4. ak i kada nije mogue izbjei upotrebu rijei koje ine dio naslova pravnog propisa (na primjer, u lanu koji definira predmet i opseg propisa), mora postojati dodatna vrijednost u smislu detaljnije definicije parametara teksta. U protivnom, takve odredbe nemaju normativni karakter i mogu ak dovesti do stvaranja dileme u pogledu prava i obaveza predvienih datim propisom. U SLUAJU POTREBE, NA POETKU SADRINSKIH ODREDBI SE UNOSI LAN U SVRHU DEFINIRANJA PREDMETA I OPSEGA PRAVNOG PROPISA 27

13.

13.1.

Predmet pravnog propisa je materija koju propis obrauje, dok se opseg odnosi na kategorije injeninih ili zakonskih situacija, te osobe na koje se dati propis primjenjuje. Prvi lan, u kojem se definira predmet i opseg propisa, je uobiajen kod meunarodnih sporazuma, a esto se upotrebljava i u pravnim propisima Evropske zajednice. O tome da li je ova praksa korisna ili ne, treba odluiti u zavisnosti od pojedinanog sluaja. Gore pomenuti prvi lan zasigurno nije koristan ako se njime samo parafrazira naslov. Nasuprot tome, ovim lanom se itaocu mogu pruiti informacije koje nisu obuhvaene u naslovu radi njegove kratkoe, a koje mu omoguuju da odmah utvrdi da li se pravni propis odnosi na njega ili ne. Upravo iz ovog razloga, treba voditi rauna da se italac ne navede na pogrean zakljuak. Na primjer, ako se ovim lanom navodi da se propis primjenjuje na vozila koja dostiu maksimalnu brzinu od 25 km/s ili vie, dati propis sigurno moe sadrati odreene odredbe koje se odnose na vozila koja, na primjer, imaju maksimalnu brzinu od 50 km/s, jer se ta vozila u svakom sluaju uklapaju u definirani opseg. Nasuprot tome, ne smije biti nikakvih odredbi koje se odnose na vozila sa maksimalnom brzinom od, na primjer, 20 km/s, jer proizvoa ili vlasnik takvog vozila, nakon itanja lana o opsegu propisa, moe odluiti da ne ita ostatak sadrinskih odredbi.

13.2.

13.3.

13.4.

Ponekad je razlika izmeu opsega i definicije nejasna. U sljedeem primjeru, u definiciji se takoe navodi i opseg pravnog propisa: lan 1. U smislu ove Direktive, vozilo znai svako motorno vozilo predvieno za upotrebu na putu, sa ili bez karoserije, koje ima najmanje etiri toka i ija maksimalna predviena brzina iznosi preko 25 kilometara na sat, zajedno sa prikolicom, osim vozila koja se kreu na inama, maina koje se koriste u poljoprivredi i umarstvu, te vozila koja se koriste za obavljanje javnih radova. Ovaj lan je mogao glasiti: lan 1. Ova Direktiva se primjenjuje na svako motorno vozilo koje se koristi [ostatak nepromijenjen], s tim da bi se reenica zavrila sljedeim rijeima: u daljem tekstu: vozilo. Obino se preferira ovo rjeenje jer omoguuje da se opseg navede na jasniji i neposredniji nain.

14.

U SLUAJU KADA TERMINI KOJI SE KORISTE U PRAVNOM PROPISU NISU NEDVOSMISLENI, TREBA IH DEFINIRATI ZAJEDNO U JEDNOM LANU NA POETKU PROPISA. DEFINICIJE NE SADRE ZASEBNE NORMATIVNE ODREDBE. Sva terminologija koritena u pravnom propisu treba imati znaenje koje ima u svakodnevnom ili strunom jeziku. Meutim, u svrhu postizanja jasnoe pravnog propisa, ponekad je potrebno da se u samom propisu definiraju koriteni termini. To je, izmeu ostalog, sluaj kada jedan termin ima vie znaenja ali se mora razumjeti samo u jednom od tih znaenja, ili kada se, u smislu propisa, znaenje odreenog termina treba ograniiti ili proiriti u odnosu na njegovo normalno znaenje. Definicija ne smije biti oprena uobiajenom znaenju termina. Definirani termin se u cijelom tekstu propisa koristi u navedenom znaenju. 28

14.1.

14.2. 14.2.1.

U drugoj reenici naslova ove smjernice opisuje se uobiajena greka u izradi pravnih propisa. Primjer loe napisanog propisa: (d) prigovor znai svaka informacija ili izvjetaj koji predaje... bilo koja osoba u interesu bezbjednosti broda... osim ako drava lanica smatra da je izvjetaj ili prigovor oigledno neosnovan; identitet osobe koja je podnijela izvjetaj ili prigovor se ne smije otkriti kapetanu ili vlasniku ovog broda.

14.2.2. 14.3.

Podvueni dio reenice ne predstavlja definiciju, ve zasebno pravilo. Pravilo se mora navesti u normativnim odredbama propisa. U naem primjeru, autor je mogao ukljuiti gore navedenu odredbu na odgovarajuem mjestu u jednom od drugih lanova (...Ukoliko drava lanica primi prigovor koji ne smatra oigledno neosnovanim..., drava lanica...), s tim da se dodaje druga taka koja zapoinje rijeima Identitet osobe.... Kriterij koji predvia da zasebna pravila ne smiju biti dijelom definicije nije samo stvar logike discipline. Ukoliko se takvi elementi ukljue u definiciju, postoji opasnost, s obzirom da se svi normativni elementi ne nalaze na jednom mjestu, da italac prilikom tumaenja previdi neke od njih. KOLIKO GOD JE TO MOGUE, SADRINSKE ODREDBE SLIJEDE STANDARNU STRUKTURU (PREDMET I OPSEG DEFINICIJE PRAVA I OBAVEZE ODREDBE O PROVEDBENIM OVLATENJIMA PROCESNE ODREDBE PRIRODE PROVEDBENE MJERE PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE). SADRINSKE ODREDBE SE SASTOJE OD LANOVA, I ZAVISNO OD NJIHOVE DUINE I SLOENOSTI, OD GLAVA, POGLAVLJA I ODJELJAKA. U SLUAJU KADA SE U OKVIRU LANA NAVODI POPIS, SVAKU STAVKU NA POPISU TREBA OZNAITI BROJEM ILI SLOVOM, A NE ALINEJOM.

14.4.

15.

15.1.

Sljedee tekstualne komponente standardne strukture sadrinskih odredbi su usklaene sa relativno strogim pravilima prezentacije: (1) (2) (3) (4) predmet i opseg (Smjernica 13); definicije (Smjernica 14); odredbe o provedbenim ovlatenjima. Odredbe koje se odnose na postupke odbora slijede pravila prezentacije prema uzorcima u zbirci LegisWrite; provedbene mjere. Odredbe koje se tiu detaljnih pravila i vremenskih rokova za preuzimanje direktive od strane drave lanice slijede ve prihvaeni format (vidi LegisWrite). Ostale odredbe, na primjer, one koje se tiu kazni predvienih na nacionalnom nivou, ili pravnih lijekova, takoe imaju standardnu formu; 29

(5)

prijelazne i zavrne odredbe. Ove odredbe pokrivaju: svaki opoziv ranijih propisa (vidi Smjernicu 21). Ukoliko se datum opoziva ne poklapa sa datumom stupanja na snagu propisa koji se usvaja, taj datum se treba jasno navesti; pravila za prelazak sa starog sistema na novi. Jezik koji se koristi, i prevashodno, pomenuti datumi ne smiju ostaviti nikakvu dilemu u pogledu perioda u kojem se stara pravila, djelimino ili u cijelosti, nastavljaju primjenjivati nakon to novi sistem stupi na snagu; odredbe kojim se vre izmjene i dopune ranijih propisa (vidi Smjernicu 18); period u kojem se pravni propis nastavlja primjenjivati (vidi Smjernicu 20).

15.2.

Ostali elementi prava i obaveze, te procesne odredbe predstavljaju stvarni normativni dio propisa, i njihova struktura zavisi od cilja koji se eli postii datim propisom, kao i od nivoa sloenosti sistema koji se predvia. U sluaju kada se u okviru lana nalazi popis stavki, potrebno je voditi rauna i osigurati da je svaka stavka na popisu usklaena i direktno povezana sa uvodnim rijeima. U tu svrhu, nastoji se izbjei ubacivanje zasebnih reenica ili taaka u popis. Primjer loe napisanog propisa: Nadleni organi provode kontrole kako bi osigurali sljedee: - usklaenost izmeu kupnje i isporuka; Nadleni organi obavljaju inspekciju u skladu sa koeficijentima Evropske zajednice u oblastima gdje se ovi koeficijenti primjenjuju. U svim ostalim sluajevima, inspekcijski organi se oslanjaju na koeficijente koji su opeprihvaeni u datoj industriji: - pravilnu konanu upotrebu sirovina; - usklaenost sa odredbama Evropske zajednice. Preferirani tekst propisa: Nadleni organi provode kontrole kako bi osigurali usklaenost izmeu kupnje i isporuka. Nadleni organi obavljaju inspekciju u skladu sa koeficijentima Evropske zajednice u oblastima gdje se ovi koeficijenti primjenjuju. U svim ostalim sluajevima, inspekcijski organi se oslanjaju na koeficijente koji su opeprihvaeni u datoj industriji. Pomenute kontrole imaju takoe za cilj osigurati pravilnu upotrebu sirovina, kao i usklaenost sa odredbama Evropske zajednice. 30

15.3.

15.4.

Strukturalna podjela sadrinskih odredbi pravnog propisa je izloena u tabeli u nastavku teksta. Propisi jednostavne strukture sadre lanove i sastavne dijelove lanova. Propisi obimnijeg sadraja imaju poglavlja koja se, u sluaju potrebe, dalje dijele na odjeljke. Samo u sluajevima kada je tekst pravnog propisa izuzetno sloen, poglavlja se mogu grupisati u glave koje se, ponovno u sluaju potrebe, mogu dalje grupisati u dijelove. Oznaka I. Unutranja podjela propisa - DIO Simbol Metod pozivanja Komentari Ove podjele mogu imati nazive Koristi se u dugim i naglaeno strukturiranim tekstovima

DIO PRVI, DIO DRUGI GLAVA I, II POGLAVLJE I, II (ili 1, 2) Odjeljak A., B.

(u) DIJELU PRVOM, DIJELU DRUGOM) (u) GLAVI I, II (u) POGLAVLJU I, II (ili 1, 2) (u) Odjeljku A., B.

- GLAVA - POGLAVLJE - Odjeljak II. Osnovna jedinica - lan ili - Taka

Jedini lan ili lan 1., 2.

(u) jedinom lanu (u) lanu 1., 2.

I, II (ili A., B.)

(u) taki I, II, (A., B.)

Osnovne jedinice mogu imati nazive Kontinuirano oznaavanje brojevima (ak i kada postoji unutranja podjela propisa) Koristi se u pojedinim preporukama, uredbama, deklaracijama i izjavama Ove podjele nemaju naziv Nezavisni dio lana Zavisni dio lana Sastavni dio brojano oznaenog stava Obino slijedi nakon uvodne reenice Nakon koje slijedi taka.

III. Unutranja podjela lana - Stav (oznaen brojem) - Stav (brojano neoznaen) - Podstav - Taka - Alineja - Reenica

(1), (2)

(u) stavu (1), (2) (u) prvom stavu (u) prvom podstavu

a), b) -

(u) taki a), b) (u) prvoj alineji (u) prvoj reenici

31

Zatvoreno i otvoreno pozivanje na propis

(Smjernice 16 i 17)

32

16.

POZIVANJE NA DRUGE PROPISE TREBA SVESTI NA MINIMUM. PRILIKOM POZIVANJA NAVODI SE PRECIZNO PROPIS ILI ODREDBA NA KOJU SE POZIVA. KRUNO POZIVANJE (POZIVANJE NA PROPIS ILI LAN KOJI I SAM UPUUJE NA PRVOBITNU ODREDBU) I SERIJSKO POZIVANJE (POZIVANJE NA ODREDBU KOJA I SAMA UPUUJE NA DRUGU ODREDBU) TAKOE TREBA IZBJEGAVATI.

Zatvoreno i otvoreno pozivanje

16.1. Zatvoreno pozivanje vri se pozivanjem na drugu odredbu u okviru istog pravnog propisa. Otvoreno pozivanje vri se pozivanjem na drugi propis, bilo u okviru zakonodavstva Evropske zajednice, ili iz drugog izvora. 16.1.1. Primjer zatvorenog pozivanja: Rizik ove pripreme po okolinu se ocjenjuje u okviru jedne ili vie sljedeih procedura: (a) konvencionalnim metodom opisanim u Aneksu 3... 16.1.2. Primjer otvorenog pozivanja: (b) odreivanjem rizinih elemenata ove pripreme po okolinu koji su potrebni za odgovarajuu klasifikaciju u skladu sa kriterijima predvienim u Aneksu 6 Direktive 67/548/EEZ. 16.2. 16.3. Zatvoreno i otvoreno pozivanje mora biti dovoljno jasno kako bi se omoguilo itaocu da konsultira propis na koji se poziva. Otvoreno pozivanje zahtijeva dodatnu panju. Posebno, propis na koji se poziva treba biti dovoljno jasan i dostupan javnosti.

Princip
16.4. Pozivanje na druge propise vri se samo u sljedeim sluajevima: 16.5. ako se time pojednostavljuje tekst, tj. izbjegava ponavljanje sadraja odredbe na koju se poziva; ako razumljivost odredbe nije naruena; i ako je propis na koji se poziva objavljen, ili je u dovoljnoj mjeri dostupan javnosti.

Umjerenost u pozivanju na propise je takoe poeljna zbog principa transparentnosti. Trebalo bi biti mogue itati i razumjeti pravni propis bez konsultiranja drugih propisa. Meutim, itljivost teksta ne bi trebala dovesti do reprodukcije odredbi primarnog zakona u sekundarnom zakonodavstvu (vidi taku 12.2.). Prije donoenja odluke o tome da li je prikladno pozvati se na odreeni pravni propis, korisno je razmotriti posljedice bilo kakvih naknadnih izmjena i dopuna propisa na koji se poziva.

16.6.

Razumljivost
33

16.7.

Prilikom pozivanja treba nastojati da se kljuni element odredbe na koju se poziva moe razumjeti i bez konsultiranja te odredbe. Primjer: Umjesto: lan 15. se primjenjuje na izvoz u zemlje..., koristiti: Kontrolni postupak predvien lanom 15. se primjenjuje na izvoz u zemlje... .

Jasnoa
16.8. 16.8.1. 16.8.2. Potrebno je navesti injenine elemente, ili pravne posljedice, odredbi na koje se propis poziva. Pozivanje kojim se u zagradi samo citira druga odredba se mora izbjegavati. Isto vai i za pozivanje koje se vri sa namjerom uporedne primjene (koritenjem rijei kao to su mutatis mutandis). Preferira se da svrha pozivanja bude naznaena, i da se u protivnom uope ne poziva na propis. Posljedice pozivanja koje zapoinje rijeima ne dovodei u pitanje su esto nejasne. Izmeu ostalog, moe doi do kontradikcije izmeu propisa kojim se poziva, i propisa na koji se poziva. Takvo pozivanje se openito moe izbjei boljim definiranjem opsega propisa. Osim toga, nepotrebno je koristiti ovu formulu za odredbe vieg stepena koje se svakako primjenjuju. Primjer: Umjesto: Ne dovodei u pitanje Direktivu 91/414/EEZ, lanovi o klasifikaciji, pakovanju, oznaavanju i obrascima sa sigurnosnim podacima ove Direktive se primjenjuju na proizvode za zatitu biljaka, koristiti: lanovi ove Direktive o ... se primjenjuju na proizvode za zatitu biljaka.

16.9.

Citiranje propisa na koji se poziva

16.10. Prilikom pozivanja na propis u drugom propisu, mora se navesti naziv propisa bilo u cijelosti uz navoenje izvora publikacije, ili u kraoj formi posebno ako se poziva na naziv, ili ako je drugi propis ve citiran. 16.10.1. U sluaju kada se naziv propisa poziva na naziv drugog propisa: naziv institucije se ne ponavlja ukoliko oba propisa donosi ista institucija; izostavlja se datum, osim ako se ne poziva na jo neobjavljeni propis koji nema slubeni broj ili broj publikacije; ne pominje se slubeni list u kojem je propis objavljen; i ne pominju se izmjene i dopune. 34

Propis na koji se poziva se moe citirati, ali ne u punom nazivu, ve u kraoj formi uz saeti opis predmeta propisa. 16.10.2. Kod citata vai pravilo da se treba navesti puni naziv. U sluaju direktiva ili odluka koje se trebaju prijaviti, a koje su objavljene, broj publikacije se ubacuje. Nakon punog naziva slijedi arapski broj u zagradi koji upuuje na fusnotu u kojoj se navodi slubeni list u kojem je propis objavljen. Takve fusnote se ne primjenjuju u sluaju ugovora kojim se uspostavljaju Zajednice i ostalih dobro poznatih ugovora (na primjer: ugovora o pristupanju, Konvencija iz Lomea). Ukoliko je citirani pravni propis (uredba, direktiva, odluka) bio predmetom izmjena i dopuna, u fusnoti se navode sljedee rijei: [Propis] u skladu sa izmjenama i dopunama...; ukoliko je bilo vie izmjena i dopuna, [Propis] u skladu sa posljednjim izmjenama i dopunama.... Pozivanje na posljednje izmjene i dopune omoguuje itaocu uvid u sve ranije izmjene i dopune koje nisu citirane. Prilikom citiranja izmjena i dopuna navodi se broj i skraenica relevantne Zajednice; institucija koja donosi propis se navodi samo u sluaju kada se ne radi o istoj instituciji koja je usvojila izmijenjeni i dopunjeni propis; datum i indikacija o predmetu propisa se uvijek izostavljaju. Pozivanje na slubeni list se navodi u zagradi. Primjer: ( ) Sl.gl. L ...,..., str. ... Uredbe u skladu sa [posljednjim] izmjenama i dopunama izvrenim Uredbom (EZ) br. .../1999 (Sl.gl.L ..., ...,str. ...). 16.10.3. Kada se propisi citiraju po prvi put u uvodnim izjavama, navodi se njihov puni naziv osim kada to nije neophodno za ispravno razumijevanje teksta. U tom sluaju dovoljno ih je oznaiti brojem. Pravilo za citiranje izmjena i dopuna se navodi u taki 16.10.2. Primjer: Prvo pozivanje: Uredba Komisije (EZ) br. 3223/94 od 2. decembra 1994. godine o detaljnim pravilima za primjenu uvoznih aranmana za voe i povre () ______________________ (Sl.gl.L 337, 24.12.1994., str. 66 Uredbe u skladu sa posljednjim izmjenama i dopunama izvrenim Uredbom (EZ) br. 1498/98 (Sl.gl L ..., ..., str. ...). Naknadno pozivanje: Uredba (EZ) br. 3223/94. 16.10.4. Pozivanje na druge propise u sadrinskim odredbama se mora ograniiti samo na pozivanje koje je apsolutno neophodno. itaocu se treba omoguiti da u cijelosti razumije sadrinske odredbe, i bez konsultiranja drugih propisa. Potencijalni problemi koji nastaju kao rezultat izmjene i dopune, ili opoziva propisa na koji se poziva, se takoe moraju izbjei.13

13

Ukoliko se u citiranom propisu vre izmjene i dopune, pozivanje se odnosi na izmijenjeni i dopunjeni propis. Ako je propis zamijenjen drugim propisom, pozivanje se odnosi na drugi propis. Ukoliko je propis opozvan, a nije zamijenjen drugim propisom, nastala praznina se popunjava tumaenjem propisa. U sluaju kada su propisi

35

16.10.5.

Pominjanje svih pravnih propisa na koje se propis naknadno poziva u uvodnim izjavama smatra se dobrom zakonodavnom praksom. Ovi propisi se citiraju uz navoenje Slubenog glasnika u kojem su objavljeni i (posljednjih) izmjena i dopuna. Kao rezultat toga, lanovi se mogu pozivati na ove propise navoenjem njihovih brojeva. Citati u sadrinskim odredbama obino predstavljaju dinamino pozivanje (vidi take 16.13 i 16.16), dok se izmjene i dopune ne navode.

16.10.6.

Statino pozivanje
16.11. Statino pozivanje se odnosi na odreeni tekst u formi u kojoj se on nalazi odreenog datuma, navodei naziv propisa i izvor, te izmjene i dopune u sluaju potrebe. Primjeri: lanovi XX uredbe ... (*) u skladu sa izmjenama i dopunama iz Uredbe ... (**) . 1. U smislu budetskih i sopstvenih resursa... Evropski sistem integrisanih ekonomskih rauna koji je na snazi u smislu znaenja lana 1. (1) Direktive 89/130/EEZ, Euratoma i srodnih pravnih propisa, posebno Uredbi (EEZ, Euratom) br. 1552/89 i (EEZ, Euratom) br. 1553/89, te Odluka br. 94/728/EZ, Euratom i 94/729/EZ predstavlja drugo izdanje Evropskog sistema rauna, dok Odluka 94/728/EZ, Euratom ostaje na snazi. 2. U svrhu izvjetaja drava lanica Komisiji u skladu sa postupkom u sluaju prekomjernog deficita koju predvia Uredba br. 3605/93, Evropski sistem integrisanih ekonomskih rauna predstavlja drugo izdanje Evropskog sistema rauna do izvjetaja od 1. septembra 1999. godine. 16.12. U sluaju kada je izvrena izmjena i dopuna ili opoziv odredbe na koju se poziva, odredba kojom se poziva na pomenutu odredbu takoe mora pretrpiti izmjene. 16.13. U sadrinskim odredbama propisa Evropske zajednice statino pozivanje predstavlja izuzetak, a ne pravilo. Nasuprot tome, pozivanje na propise izvan Evropske zajednice je u principu statine prirode.

Dinamino pozivanje
16.14. Pozivanje se smatra dinaminim ukoliko se citirana odredba uvijek smatra odredbom sa izmjenama i dopunama. 16.15. Pozivanje u sadrinskim odredbama propisa Evropske zajednice je obino dinamine prirode. 16.16. Ipak, dinamino pozivanje moe dovesti do toga da pravni propis postane neodreen, u smislu da sadraj odredbe kojom se poziva nije unaprijed odreen, ve varira u zavisnosti od bilo kakvih naknadnih izmjena i dopuna odredbe na koju se poziva.
preinaeni ili kodificirani i kada su u tom procesu izmijenjeni brojevi lanova, ove promjene se moraju navesti u korelacijskoj tabeli priloenoj uz kodificirani ili preinaeni tekst.

36

Prilagoavanje pozivanja na propis

16.17. Pozivanje na propis treba prilagoditi u sljedeim sluajevima: kada je odredba na koju se poziva izbrisana ili zamijenjena novim tekstom; u sluaju statinog pozivanja, kada je izvrena izmjena i dopuna odredbe na koju se poziva; kada izmjena i dopuna odredbe na koju se poziva uzrokuje neeljene posljedice po odredbu kojom se poziva na pomenuti propis.

16.18. U svrhu opeg usklaivanja dovoljna je jednostavna korelacijska reenica. 16.18.1. U pojedinim sluajevima, potrebno je navesti korelacijsku tabelu u aneksu propisa. Primjer: Pozivanje na opozvane direktive smatra se pozivanjem na ovu Direktivu i tumai se u skladu sa korelacijskom tabelom navedenom u Aneksu IX. 16.18.2. Uspostava korelacije u tekstualnoj formi sa novom odredbom se ne preporuuje. Primjer: U sljedeim odredbama, rijei posljednja taka lana 2. (4) i lana 3. (1) Uredbe (EEZ) br. 441/69 mijenjaju se rijeima lan 4. (7) i lan 5. (3) Uredbe (EEZ) br. 565/80: - Uredba (EEZ) br. 776/78, druga alineja lana 2., - Uredba (EEZ) br. 109/80, druga alineja lana 1.

Kruno pozivanje
16.19. Kruno pozivanje vri se pozivanjem na drugu odredbu koja i sama upuuje na originalnu odredbu. Takvo pozivanje treba izbjegavati.

Serijsko pozivanje
16.20. Serijsko pozivanje vri se pozivanjem na drugu odredbu koja i sama upuuje na treu odredbu, i tako dalje. Takvo pozivanje treba izbjegavati u svrhu lakeg razumijevanja pravnih propisa Evropske zajednice. 17. POZIVANJE U SADRINSKIM ODREDBAMA OBAVEZUJUEG PROPISA NA NEOBAVEZUJUI PROPIS NE INI PROPIS NA KOJI SE POZIVA OBAVEZUJUIM. UKOLIKO AUTORI IMAJU NAMJERU DA SADRAJ NEOBAVEZUJUEG PROPISA UINE DJELOMINO ILI U CIJELOSTI OBAVEZUJUIM, TREBA NASTOJATI DA SE TERMINOLOGIJA KOJA SE KORISTI U PROPISU NAVEDE U SKLOPU OBAVEZUJUEG PROPISA.

37

17.1.

Prva reenica je samo injenina izjava. Na primjer, ako je odluka usvojena kao rezultat rezolucije, odluka predstavlja zakonodavni akt dok rezolucija ostaje politiki akt koji nije zakonski obavezujui. Druga reenica se odnosi, posebno, na tehnike standarde koje tijela za standardizaciju, ili srodne institucije. esto je suvie dugaak neobavezujui propis u cijelosti. Ovo vai za, na laboratorijskih testova. U takvim sluajevima, samo se navodi poziva. Primjer: Postotak katrana, nikotina i ugljen monoksida koji se navodi u lanovima 3. (1), (2) i (3), i koji mora biti utisnut na kutiji cigareta, mjeri se u skladu sa ISO metodom 4387 za katran, 10315 za nikotin, i 8454 za ugljen monoksid. Vjerodostojnost informacija na kutiji cigareta provjerava se u skladu sa ISO standardom 8243. Ovdje se jasno vidi iz konteksta da je namjera da se standard na koji se poziva uini obaveznim. obino pripremaju opirno ponavljati primjer, provedbu propis na koji se

17.2.

17.3.

Postoji mogunost da se pozivanje na verziju odredbe koja je na snazi u vrijeme usvajanja propisa zamrzne, navoenjem broja i datuma (ili godine) propisa na koji se poziva, ili upotrebom formule kao to je u verziji od ... (vidi takoe take 16.11 do 16.16 o statinom i dinaminom pozivanju). Ipak, ukoliko se eli zadrati kontrola nad tekstom neobavezujueg propisa, potrebno ga je ponoviti. Ukoliko se neobavezujui propis ne navodi u cjelini, korisno je zadrati strukturu sa odreenim takama ili pasusima koji e se ostaviti neispunjenim, uz pojanjenje u fusnoti u sluaju potrebe. Na isti nain, ukoliko se dodaju take ili aneksi koji nisu navedeni u reproduciranom propisu, oni se oznaavaju sa 1a, 1b itd. Ukoliko se taka ili aneks dodaje prije take ili aneksa 1, oznaava se kao taka 0 ili aneks 0. Primjer: 3a. ODOBRENJE TIPA EEZ-a1

17.4.

Potvrda koja je usklaena sa onom opisanom u Aneksu X se prilae uz potvrdu o odobrenju tipa EEZ-a. ... 4. SIMBOL KORIGIRANOG APSORPCIJSKOG KOEFICIJENTA [4.1.] [4.2.] [4.3.]

Tekst aneksa nalikuje tekstu Uredbe br. 24 Ekonomske komisije za Evropu UN-a; Posebno, u sluaju kada stavka iz Uredbe br. 24 nema odgovarajuu ekvivalentnu stavku u ovoj Direktivi, njen broj se navodi u zagradi kao indikacija.

38

4.4.

Svakom vozilu koje odgovara tipu vozila odobrenom ovom Direktivom, dodaje se na vidljivom i pristupanom mjestu...

Izmjene i dopune
(Smjernice 18 i 19)

39

40

18.

SVAKA IZMJENA I DOPUNA PROPISA SE JASNO IZRAAVA. IZMJENE I DOPUNE SU IZRAENE U OBLIKU TEKSTA KOJI SE DODAJE PROPISU KOJI SE MIJENJA. PREFERIRA SE MIJENJANJE CJELOKUPNIH ODREDBI (LANOVA ILI SASTAVNIH DIJELOVA LANOVA) U ODNOSU NA UBACIVANJE ILI BRISANJE POJEDINANIH REENICA ILI RIJEI. IZMJENE I DOPUNE POSTOJEEG PROPISA NE SADRE SAMOSTALNE SADRAJNE ODREDBE KOJE VE NISU DIJELOM PROPISA KOJI SE MIJENJA.

Princip formalne izmjene i dopune pravnog propisa

18.1. Djelimina izmjena i dopuna propisa se obino vri formalnom izmjenom i dopunom, tj. tekstualnim amandmanom u datom propisu.14 Tekst izmjene i dopune se stoga mora ubaciti u tekst koji se mijenja. Primjer: lan 1. Uredba (EZ) br. .../... se mijenja i glasi: 1. lan 13. (1) se zamjenjuje sljedeim tekstom: 1. Statistike informacije koje su potrebne sistemu Intrastat ... 2. lan 23 se mijenja i glasi: a) U stavu 1, take f) i g) se briu; b) Stav 2. se zamjenjuje sljedeim tekstom: 2. Drave lanice mogu propisati da ... c) Ubacuje se stav 2a. koji glasi: 2a. U sluaju lica koja pruaju statistike informacije... d) Dodaje se stav 4. koji glasi: 4. Komisija osigurava objavljivanje u Slubenom glasniku .... 18.2. lanovi, stavovi ili take se ne smiju ponovno numerisati zbog potencijalnog problema pozivanja na njih u drugim propisima. Isto tako, prazan prostor koji nastaje brisanjem lanova ili drugih brojano oznaenih dijelova teksta ne treba se popunjavati drugim odredbama, osim u sluaju kada je sadraj identian ranije izbrisanom tekstu. Radi jasnoe i imajui u vidu probleme prevoenja propisa na sve slubene jezike, preporuuje se da se izmjene i dopune ne vre dodavanjem ili brisanjem odreenih dijelova teksta, osim datuma ili brojeva.

18.3.

Samostalne sadrajne odredbe nisu dozvoljene

18.4. Izmjene i dopune ne smiju sadrati nove sadrajne odredbe koje su samostalne u odnosu na propis koji se mijenja. S obzirom da je jedina pravna posljedica koja nastaje usvajanjem novog pravnog propisa zapravo izmjena i dopuna ranijeg propisa, njegovo

14

Odstupanja predstavljaju izuzetak od ovog pravila (vidi taku 18.14.)

41

dejstvo se zavrava stupanjem propisa na snagu. Ostaje samo raniji, sada izmijenjeni i dopunjeni, propis koji e i dalje regulirati cijelu materiju. 18.5. Ovaj pristup znaajno olakava kodifikaciju zakonskih tekstova, s obzirom da prisustvo samostalnih odredbi u okviru izmjena i dopuna dovodi do zamrene pravne situacije.

Ne dozvoljava se mijenjanje izmjena i dopuna

18.6. S obzirom da izmjene i dopune ne smiju sadravati nikakve samostalne odredbe, izmjene i dopune se ne smiju mijenjati. Izmjene i dopune se uvijek moraju odnositi na osnovni propis. Primjer: Odluka Vijea 1999/424/ZVSP od 28. juna 1999. kojom se mijenja Odluka 1999/357/ZVSP o provedbi Zajednikog stava 1999/318/ZVSP u vezi sa dodatnim restriktivnim mjerama protiv Savezne Republike Jugoslavije16 je odluka kojom se mijenja Odluka (1999/357/ZVSP)17, koja i sama vri izmjenu i dopunu druge odluke (1999/319/ZVSP).18 U naslovu Odluke 1999/424/ZVSP trebalo se ukazati na to da je Odlukom 1999/357/ZVSP izvrena izmjena i dopuna Odluke 1999/319/ZVSP. Problemi takoe nastaju u pogledu sadrinskih odredbi Odluke 1999/424/ZVSP. Bilo bi prikladnije direktno izvriti izmjenu i dopunu Odluke 1999/319/ZVSP.

Priroda izmjena i dopuna

18.7. Openito, poeljno je da izmjene i dopune pripadaju istoj vrsti pravnih propisa kao i propis koji se mijenja. Pogotovo se ne preporuuje da se direktivom vri izmjena i dopuna uredbe. Meutim, pojedine odredbe primarnog zakonodavstva ostavljaju pitanje izbora vrste propisa samim institucijama, tako to im se daju ovlasti za donoenje mjera ili eksplicitnim pominjanjem nekoliko moguih vrsta propisa. Primjer: Direktiva Vijea 80/217/EEZ kojom se uvode mjere Zajednice za kontrolu klasine svinjske kuge19 je izmijenjena i dopunjena Uredbom Vijea (EEZ) br. 3768/85 kojom se pojedini poljoprivredni propisi prilagoavaju, u svjetlu prikljuenja panije i Portugala Evropskoj uniji, u pogledu postupka glasanja u okviru odbora.20 lan 2. ( 3) Ugovora o pristupanju panije i Portugala predvia da institucije Zajednica mogu donijeti, u periodu prije pristupanja,
16 17

18.7.1.

Sl.gl. L 163, 29.6.1999., str. 86 SL L 140, 3.6.1999., str. 1 18 Sl.gl. L 123, 13.5.1999., str. 3 19 Direktiva Vijea 80/217/EEZ od 22. januara 1980. kojom se uvode mjere Zajednice za kontrolu klasine svinjske kuge (Sl.gl. L 47, 21.2.1980., str. 11) 20 Uredba vijea (EEZ) br. 3768/85 od 20. decembra 1985. kojom se pojedini poljoprivredni propisi prilagoavaju, u svjetlu prikljuenja panije i Portugala Evropskoj uniji, u pogledu postupka glasanja u okviru odbora (Sl.gl. L 362, 31.12.1985., str. 8).

42

mjere pomenute u lanu 396. Ugovora o pristupanju, te da ove mjere stupaju na snagu u skladu sa Ugovorom o pristupanju i danom njegovog stupanja na snagu. 18.7.2. Osim toga, u propisu koji se mijenja mogue je predvidjeti da se njegova izmjena i dopuna izvri propisom druge vrste.

Izmjena i dopuna aneksa

18.8. Imajui u vidu gore navedeno, izmjena i dopuna aneksa koji sadre dijelove tehnike prirode se obino vri u aneksu propisa kojim se mijenja postojei akt. Od ovog pravila se moe odstupiti samo kada se radi o izmjeni i dopuni od manjeg znaaja. Primjer: Aneksi II, IV i VI Uredbe (EZ) br. ... se mijenjaju u skladu sa Aneksom ove Uredbe. U ovom sluaju, izmjene i dopune u aneksu moraju ukljuiti uvodne izjave kojima se jasno odreuje opseg ovih izmjena i dopuna: Aneksi II, IV i VI se mijenjaju i glase: 1. U Aneksu II, taka 2.2.5. se zamjenjuje sljedeim: 2.2.5. ... Jednostavna izmjena se oznaava na sljedei nain u sadrinskim odredbama propisa: c) U naslovu Aneksa I, rijei Opasni proizvodi se zamjenjuju rijeima Proizvodi sa popisa 1.

Auriranje pozivanja na propis

18.9. Ukoliko se mijenja odredba koja je pomenuta u pozivanju na propis, posljedice koje nastaju po odredbu kojom se poziva na propis se moraju uzeti u obzir. Ako je namjera takva da se izmjena i dopuna odnosi i na odredbu kojom se poziva na propis, u sluaju dinaminog pozivanja nije potrebno uiniti nita, ali u sluaju statinog pozivanja potrebno je dodati odgovarajui amandman.

Naslov izmjena i dopuna

18.10. U naslovu izmjena i dopuna mora se pomenuti broj propisa koji se mijenja, te navesti naslov ovog propisa ili tano odrediti u kojem dijelu se vri njegova izmjena i dopuna. Primjer: Propis koji se mijenja: Uredba Vijea (EZ) br. ... od ... o unaprjeenju efikasnosti poljoprivrednih struktura. 43

Propis kojim se vri izmjena i dopuna: Uredba Vijea (EZ) br. ... od ... kojom se mijenja Uredba (EZ) br. ... o unaprjeenju efikasnosti poljoprivrednih struktura. 18.11. Ukoliko izmjene i dopune usvaja druga institucija, a ne institucija koja je usvojila osnovni propis, u naslovu se mora navesti ime prvopomenute institucije. Primjer: Uredba Komisije ... kojom se mijenja Aneks Uredbe Vijea ... u vezi sa ...

Izrada izmjena i dopuna

18.12. Izmjene i dopune su u obliku teksta koji je umetnut u propis koji se mijenja. Izmjene i dopune se moraju uklopiti u osnovni tekst. Posebno je bitno zadrati strukturu i terminologiju koritenu u osnovnom tekstu. 18.12.1. Zamjena cjelokupnih jedinica teksta (lana ili sastavnog dijela lana) se preferira u odnosu na ubacivanje ili brisanje reenica, ili jednog ili vie termina (ali vidi takoe taku 18.3.). U sluaju viestrukih izmjena i dopuna treba koristiti uvodnu formulu. Primjer: Uredba ... se mijenja i glasi: ... 18.12.3. U sluaju kada se vri izmjena i dopuna nekoliko odredbi istog propisa, sve izmjene i dopune se grupiu u jedan lan koji se sastoji od uvodne reenice i taaka koje slijede numeriki red lanova koji se mijenjaju. Primjer: Uredba (EZ) br. ... se mijenja i glasi: 1) lan 3. se mijenja i glasi: (a) Stav 1. se zamjenjuje sljedeim: 1. ...; (b) Dodaje se novi stav 5.: 5. ... 2) Ubacuje se i sljedei lan 7a.: lan 7a ...

18.12.2.

44

18.12.4.

Ukoliko se jednim propisom vri izmjena i dopuna nekoliko pravnih propisa, izmjene i dopune svakog pojedinanog propisa se navode u odvojenim lanovima. Razliite vrste izmjena i dopuna (zamjena, ubacivanje, dodavanje, brisanje) se vre na normativan nain upotrebom standardnih formula (vidi Prirunik presedana Vijea Evropske unije, Prirunik o izradi pravnih propisa Evropske komisije i LegisWrite). Primjer: lan X Uredbe ... se zamjenjuje sljedeim: ... Ubacuje se sljedei lan Xa: ... U lanu Y. dodaje se sljedei stav: ... U lanu Z. stav 3. se brie. ali ne: Naslov ... se moe zamijeniti naslovom ....

18.12.5.

18.12.6.

U cilju izbjegavanja upotrebe samostalnih sadrinskih odredbi, preferira se da se izmjene i dopune koje se odnose na datume, vremenske rokove, izuzetke, odstupanja, produetak roka i privremenu primjenu propisa ubace u propis koji se mijenja.

Sadrajne izmjene i dopune

18.13. Kao to je reeno u taki 18.1., izmjena i dopuna pravnog propisa se obino po pravilu vri formalnom izmjenom i dopunom propisa. 18.14. Meutim, mogue je da radi hitnosti, praktinih razloga ili zbog jednostavnosti, autor eli unijeti u propis odredbe koje zapravo predstavljaju sadrajne izmjene i dopune drugog propisa. Takve sadrajne izmjene i dopune se mogu odnositi na opseg drugog propisa, odstupanja od obaveza, izuzetke od perioda primjene propisa, itd. Primjer: Odstupajui od lana ... Uredbe (EZ) br. ..., molbe se mogu podnijeti nakon ... 18.14.1. Openito, i pogotovo radi transparentnosti, sadrajne izmjene i dopune ove vrste treba izbjegavati. U takvim sluajevima drugi propis ostaje nepromijenjen, a derogacija se vri na takav nain da stari tekst, koji ostaje na snazi, postoji uporedo sa novim tekstom, ime se deaktiviraju neke od njegovih odredbi, mijenja ili proiruje njegov opseg. S obzirom da sadrajne izmjene i dopune imaju veoma ogranien opseg, prihvatljivo je ne vriti tekstualnu izmjenu i dopunu datog propisa. Meutim, ukoliko su amandmani vani mora se usvojiti odvojen propis kojim se vre izmjene i dopune. 45

18.14.2.

19.

U PRAVNOM PROPISU KOJI NIJE PRVOBITNO ZAMILJEN KAO PROPIS KOJIM SE VRI IZMJENA I DOPUNA DRUGOG PROPISA, MOGU SE NA SAMOM KRAJU NAVESTI IZMJENE I DOPUNE DRUGIH PROPISA KOJE NASTAJU KAO POSLJEDICA PROMJENA KOJE OVAJ PROPIS UVODI. U SLUAJU KADA SU NAKNADNE IZMJENE I DOPUNE SADRAJNE PRIRODE POTREBNO JE DONIJETI ODVOJENI PROPIS KOJIM SE VRI IZMJENA I DOPUNA.

19.1. Pravni propis koji sadri samostalne odredbe moe promijeniti zakonski kontekst odreene oblasti u tolikoj mjeri da dovede do neophodnosti izmjene i dopune ostalih popisa koji ureuju ostala pitanja u okviru iste oblasti. Ukoliko su izmjene i dopune od sekundarne vanosti u odnosu na glavni opseg pravnog propisa, takvo pozicioniranje ovih razliitih elemenata nije predmet zabrane koja se navodi u Smjernici 18 o unoenju samostalnih sadrajnih odredbi u izmjene i dopune. 19.2. U svakom sluaju, izmjena i dopuna se vri tekstualnim putem u skladu sa pravilima obrazloenim u Smjernici 18. 19.3. Kako bi bila to oiglednija, izmjena i dopuna propisa se mora spomenuti u naslovu propisa. Primjer: Direktiva Vijea 92/96/EEZ od 10. novembra 1992. godine o usklaivanju zakona i drugih propisa u vezi sa direktnim ivotnim osiguranjem, i kojom se vri izmjena i dopuna direktiva 79/267/EEZ i 90/619/EEZ (trea direktiva o ivotnom osiguranju). 19.4. Ukoliko vei stepen prisutnosti izmjena i dopuna utie na to da se teite propisa pomjeri u pravcu kategorije propisa kojim se vri izmjena i dopuna, potrebno ga je podijeliti u dva odvojena propisa iz razloga navedenih u takama 18.4 i 18.5.

46

Zavrne odredbe, opozivi i aneksi

(Smjernice 20, 21 i 22)

47

20.

ODREDBE KOJIM SE ODREUJU DATUMI, VREMENSKI ROKOVI, IZUZECI, ODSTUPANJA I PRODUETAK VAENJA, PRIVREMENE ODREDBE (POSEBNO ONE KOJE SE ODNOSE NA UTICAJ PROPISA NA POSTOJEU SITUACIJU) I ZAVRNE ODREDBE (STUPANJE NA SNAGU, ROK ZA PRENOENJE I PRIVREMENA PRIMJENA PROPISA) SE PIU PRECIZNO. U ODREDBAMA O VREMENSKIM ROKOVIMA ZA PRENOENJE I PRIMJENU PROPISA NAVODI SE DATUM IZRAEN U DANIMA, MJESECIMA I GODINAMA. U SLUAJU DIREKTIVA, OVI ROKOVI SE IZRAAVAJU NA TAKAV NAIN DA GARANTUJU ODGOVARAJUI PERIOD ZA PRENOENJE PROPISA.

20.1. U pravnim propisima, u zavisnosti od eljenog efekta, pravi se razlika izmeu datuma stupanja na snagu, datuma od kojeg odredbe stiu zakonsku snagu, i datuma primjene.

Stupanje na snagu propisa

20.2. Propisi ope primjene stupaju na snagu onog datuma koji je naznaen u propisu, ili ako ovaj datum nije naznaen, dvadesetog dana od dana njihovog objavljivanja. 20.2.1. 20.2.2. U principu, zakon mora omoguiti adresatima dovoljno vremena da se prilagode. Mora se napraviti razlika izmeu stupanja na snagu propisa i njegove primjene, dva pojma koji se ne moraju poklapati. Datum primjene se moe odrediti poslije ili, ako je retroaktivna primjena opravdana na odgovarajui nain, prije stupanja na snagu propisa.

(a) Datum stupanja na snagu

20.3. Stupanje na snagu propisa se mora predvidjeti za tano odreeni datum, ili za datum koji je odreen pozivanjem na datum objave propisa. 20.3.1. 20.3.2. 20.3.3. 20.3.4. 20.3.5. Ovaj datum ne moe biti u prolosti. Ovaj datum ne smije biti odreen pozivanjem na datum koji odreuje drugi propis. Stupanje na snagu propisa koji predstavlja zakonski osnov za drugi propis ne moe biti uslovljeno stupanjem na snagu drugog propisa. Nijedan propis ne moe stupiti na snagu prije datuma odreenog za stupanje na snagu propisa na kojem se zasniva. Stupanje na snagu propisa ne moe biti uslovljeno ispunjavanjem uslova o kojem javnost nema nikakvih saznanja.

(b) Smjernice za odreivanje datuma stupanja na snagu

48

20.4.

Moe se dogoditi da postoje praktini razlozi i razlozi hitnosti koji opravdavaju stupanje propisa na snagu prije dvadesetog dana od njegovog objavljivanja. To je obino sluaj sa uredbama, i u tim sluajevima se primjenjuju sljedea pravila. U sluaju stupanja propisa na snagu treeg dana od dana objavljivanja moraju postojati razlozi koji ukazuju na hitnost. U svakom pojedinanom sluaju potrebno je provjeriti da li postoji stvarna hitnost. Stupanje na snagu danom objavljivanja mora predstavljati izuzetak, i mora se opravdati neizbjenom potrebom da se izbjegne npr. pravni vakuum, ili da se sprijee pekulacije koja je tijesno povezana sa prirodom propisa (vidi taku 20.6.). U posebnoj uvodnoj izjavi mora se dati odgovarajue obrazloenje za hitnost, osim kada je uobiajena praksa ve dobro poznata zainteresiranim krugovima (na primjer, u sluaju uredbi koje odreuju carinu na uvoz i povrat sredstava od izvoza).

20.4.1.

20.4.2.

20.5. Datumom objavljivanja propisa smatra se datum kada je Slubeni glasnik u kojem je propis objavljen dostupan na svim jezicima u Uredu za publikacije.

(c) Hitne mjere

20.6. Dnevne ili sedmine uredbe kojim Komisija fiksno odreuje porez na uvoz (i/ili dodatne poreze u odreenim poljoprivrednim sektorima) i povrat sredstava koji vrijedi za trgovinu sa treim zemljama, moraju se donositi u najkraem moguem vremenskom okviru prije njihove primjene, posebno u cilju izbjegavanja bilo kakvih pekulacija. 20.7. Stoga, dogovoreno je da ove periodine uredbe stupaju na snagu danom objavljivanja ili narednog radnog dana.

(d) Retroaktivna primjena uredbi

20.8. U izuzetnim sluajevima, i zavisno od kriterija koji proistiu iz principa pravne sigurnosti, uredba moe imati retroaktivni uinak. U tom sluaju, u zadnjem lanu propisa dodaju se rijei: Uredba se primjenjuje od ... 20.9. U cilju davanja retroaktivnog uinka odredbama, esto se i u ostalim lanovima, pored zadnjeg lana, koriste termini kao to su: u periodu od ... do ... (u sluaju npr. uredbe o tarifnim kvotama) ili sa zakonskom snagom od ...

(e) Odgoena primjena uredbi

20.10. Ponekad se pravi razlika izmeu stupanja na snagu uredbe i primjene aranmana koji se uvode ovom uredbom, a koja se odgaa. Ova praksa se primjenjuje npr. u sluaju uredbi kojim se uspostavljaju organizacije zajednikog trita. Svrha pomenutog razgranienja je da se omogui novim tijelima predvienim u uredbi (na primjer, upravnim odborima) da budu uspostavljeni odmah, i da se omogui Komisiji da usvoji provedbene mjere o kojima pomenuta nova tijela moraju biti konsultovana. 20.11. Ukoliko je potrebno odgoditi primjenu dijela propisa do datuma nakon njegovog stupanja na snagu, u uredbi se moraju jasno navesti relevantne odredbe. 49

Primjer: lan ... Ova Uredba stupa na snagu (...-tog dana od dana njenog objavljivanja u Slubenom glasniku Evropske unije). Uredba [ili lan N.] se primjenjuje od ... Formulacije, kao to je ona koja se navodi u daljem tekstu, koje onemoguavaju da se odredi datum od kojeg se odredba primjenjuje moraju se izbjegavati. Ovaj lan ima zakonsku snagu: (a) nakon postizanja sporazuma izmeu kompenzacijskih tijela koja su osnovale ili odobrile drave lanice u vezi sa njihovim funkcijama, obavezama i procedurama za nadoknadu sredstava; (b) od datuma kojeg odreuje Komisija nakon to u tijesnoj saradnji sa dravama lanicama ocijeni da je takav sporazum zakljuen; i primjenjuje se u cijelom periodu trajanja ovog sporazuma.

Datum od kojeg odreene direktive i odluke stiu zakonsku snagu

20.12. Direktive i odluke su obavezujue samo za one kojima su namijenjene. Koncept stupanja na snagu zamjenjuje koncept sticanja zakonske snage u sluaju direktiva i odluka koje se donose u postupku suodluivanja, te u sluaju direktiva namijenjenih svim dravama lanicama. 20.13. Meutim, ostale direktive i odluke se upuuju adresatima i one stiu zakonsku snagu tek po upuivanju takve obavijesti. Isto vai i za direktive i odluke koje se pominju u drugom stavu lana 163. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice za atomsku energiju. 20.14. Odluke sui generis Zajednica obino ne sadre nikakve odredbe u kojim se navodi kada stiu zakonsku snagu, i moe se openito smatrati da ove odluke stiu zakonsku snagu danom njihovog donoenja. 20.15. Odluke zajednikih tijela uspostavljenih u okviru sporazuma (i, u izuzetnim sluajevima, odluke sui generis Zajednica) sadre odredbe o njihovom stupanju na snagu, i u sluaju potrebe, odredbe o retroaktivnoj ili odgoenoj primjeni.

Provedba direktiva
20.16. Mora se napraviti razlika izmeu datuma stupanja na snagu ili sticanja zakonske snage s jedne strane, i datuma primjene propisa s druge strane (vidi taku 20.3.), u svim sluajevima kada je adresatima potrebno vrijeme kako bi ispunili svoje obaveze. Ovo posebno vai za direktive. Odredbe o provedbi se propisuju u lanu koji prethodi lanu o stupanju na snagu, ili prema potrebi, o adresatima. Primjer: 50

Drave lanice [poduzimaju neophodne mjere] [donose neophodne zakone i druge propise] kako bi postupile u skladu sa ovom Direktivom najkasnije do ... 20.17. Posebno, u sluaju direktiva kreiranih tako da bi se osigurala sloboda kretanja roba, ljudi i usluga, i kako bi se sprijeilo stvaranje novih prepreka zbog razliite primjene odredbi u dravama lanicama do isteka perioda predvienog za preuzimanje propisa, potrebno je navesti datum od kojeg se moraju primjenjivati odredbe na dravnom nivou. Primjer: Drave lanice dune su donijeti i objaviti mjere. koje su potrebne kako bi se uskladile sa ovom Direktivom. Drave lanice o tome odmah obavjetavaju Komisiju. Drave lanice poinju primjenjivati ove mjere od ...

Provedba neobavezujuih propisa

20.18. Propisi koji nemaju obavezujuu snagu, kao to su recimo preporuke EZ-a ili Euratoma nemaju naznaen datum njihovog stupanja na snagu ili primjene; od adresata se moe zahtijevati da im se do odreenog datuma da zakonsko dejstvo.

Poetak perioda vaenja propisa

20.19. Ako nije drugaije izriito navedeno, period vaenja propisa poinje u 00:00 sati naznaenog datuma.21 Izrazi koji se najee koriste za oznaavanje poetka perioda vaenja su: od ... [do] ... sa zakonskog snagom od ... stie zakonsku snagu dana ... stie zakonsku snagu od ... stupa na snagu ...

Indikacija o isteku perioda vaenja propisa

20.20. U zavrnim odredbama se takoe moe navesti kada propis prestaje da se primjenjuje, ili da vai. Osim ukoliko nije jasno navedeno drugaije, ovaj period istie u pono navedenog datuma. Izrazi koji se najee koriste za oznaavanje isteka ovog perioda su:
21

do ... primjenjuje se do stupanja na snagu ..., ili ... to god uslijedi ranije najkasnije ... od ... [do] ... istie ... prestaje se primjenjivati ... 51

Vidi Uredbu (EEZ, Euratom) br. 1182/71 Vijea od 3. juna 1971. kojom se odreuju pravila koja se primjenjuju na periode, datume i vremenske rokove (Sl.gl. L 124, 8.6.1971., str. 1)

21.

ZASTARJELI PROPISI I ODREDBE SU PREDMET IZRIITOG OPOZIVA. DONOENJEM NOVOG PROPISA TREBA IZRIITO OPOZVATISVAKI PROPIS ILI ODREDBU KOJI SE SMATRAJU NEPRIMJENJIVIM ILI SUVINIM U SVJETLU NOVOG PROPISA. Ukoliko prilikom donoenja propisa autor smatra da se raniji propisi ili odredbe ne trebaju dalje primjenjivati, tj. da su zastarjeli, naelo pravne sigurnosti zahtijeva da se oni izriito opozovu novim propisom. Propis se moe smatrati zastarjelim ne samo zato to je direktno nespojiv sa novim pravilima, nego takoe npr. uslijed proirenja opsega pravila. Suprotno tome, nije neophodno opozvati dati propis ukoliko je period primjene koji se navodi u propisu istekao. Izriiti opoziv odredbi ranijih propisa podrazumijeva da nijedna druga odredba nije predmet opoziva. Stoga, postoji manji stepen rizika od sluajnog opoziva. TEHNIKI ASPEKTI PROPISA SE NAVODE U ANEKSIMA NA KOJE SE POJEDINANO POZIVA U SADRINSKIM ODREDBAMA PROPISA, I KOJI NE PREDSTAVLJAJU BILO KAKVO NOVO PRAVO ILI OBAVEZU KOJA NIJE PREDVIENA U SADRINSKIM ODREDBAMA. ANEKSI SE PIU U SKLADU SA STANDARDIZIRANIM FORMATOM.

21.1.

21.2.

22.

A.
22.1.

Aneksi u strogom smislu i nesamostalni pravni instrumenti koji se prilau

Aneksi u strogom smislu se koriste kao sredstvo za navoenje odredbi ili dijelova odredbi odvojeno od teksta sadrinskih odredbi, posebno zbog njihove tehnike prirode. Neki od primjera ukljuuju sljedee: pravila koja primjenjuju carinski slubenici, doktori ili veterinari (kao to su tehnike hemijske analize, metodi uzimanja uzoraka, i obrasci koji se koriste), popisi proizvoda, tabele sa brojkama, planovi, crtei, itd. U sluajevima kada postoje praktine prepreke za unoenje tehnikih pravila ili podataka u sadrinske odredbe, preporuena praksa je da se ova pravila ili podaci navode u aneksu. U odgovarajuem dijelu sadrinskih odredbi uvijek mora postojati jasno pozivanje na vezu izmeu tih odredbi i aneksa (koristei reenice kao to su kao to je navedeno u Aneksu I). Takav aneks je po svojoj prirodi sastavni dio propisa, i shodno tome nije potrebno to i navoditi u odredbi kojom se poziva na aneks. Rije ANEKS se mora navesti na poetku aneksa, i veoma esto nema potrebe da se dodaje bilo kakav drugi naslov. Ukoliko ima vie aneksa, treba ih oznaiti rimskim brojevima (I, II, III, itd.). Iako ne postoje tano odreena pravila koja propisuju njihovu prezentaciju, aneksi ipak moraju imati jedinstvenu strukturu i biti podijeljeni na takav nain da je njihov sadraj to jasniji bez obzira na njegovu tehniku prirodu. Moe se koristiti bilo koji odgovarajui sistem brojanog oznaavanja ili dalje podjele. 52

22.2.

22.3. 22.4.

22.5.

B.
22.6.

Pravni propisi koji se prilau uz druge propise ili koji predstavljaju njihove sastavne dijelove
Nasuprot tome, uz propis se mogu priloiti ( ne pripojiti) drugi pravni propisi koji mu prethode, a koje ovaj propis openito odobrava. Primjeri propisa koji se mogu prezentirati na ovaj nain su propisi podreenih tijela i meunarodni sporazumi. Takvi priloeni propisi, posebno meunarodni sporazumi, mogu i sami imati anekse. Takvim propisima ne prethodi rije ANEKS.

22.6.1. 22.6.2.

53

Aneks
Obrasci standardnih propisa
1. Uredba 2. Direktiva 3. Odluka (u smislu lana 249. Ugovora o EZ) 4. Odluka (sui generis) 5. Preporuka

54

55

1. UREDBA UREDBA EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od [...] o [...] EVROPSKI PARLAMENT I VIJEE EVROPSKE UNIJE uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske zajednice, a posebno njegov lan [...], uzimajui u obzir prijedlog Komisije1, uzimajui u obzir miljenje Ekonomskog i socijalnog odbora2, uzimajui u obzir miljenje Odbora regija3, djelujui u skladu sa postupkom predvienim u lanu 251. ovog Ugovora4, s obzirom na sljedee:
(1) [Veliko slovo ]. (2) [Veliko slovo ],

DONOSE OVU UREDBU: lan 1. [...] lan ... Ova Uredba stupa na snagu [... dana] od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Evropske unije. Ova Uredba je obavezujua u cjelini i neposredno se primjenjuje u svim dravama lanicama. Sainjeno u Briselu, [...] Za Evropski parlament Predsjednik
1 2

Za Vijee Predsjednik

Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl. C [...], [...], str. [...] 3 Sl.gl. C [...], [...], str. [...] 4 Sl.gl. C [...], [...], str. [...]

56

[...]

[...]

57

2. DIREKTIVA DIREKTIVA EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od [...] o [...] EVROPSKI PARLAMENT I VIJEE EVROPSKE UNIJE uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske zajednice, a posebno njegov lan [...], uzimajui u obzir prijedlog Komisije1, uzimajui u obzir miljenje Ekonomskog i socijalnog odbora2, uzimajui u obzir miljenje Odbora regija3, djelujui u skladu sa postupkom predvienim u lanu 251. ovog Ugovora4, s obzirom na sljedee:
(1) [Veliko slovo ]. (2) [Veliko slovo ],

DONOSE OVU DIREKTIVU: lan 1. [...] lan [...] Drave lanice su dune donijeti zakone i druge propise potrebne za usklaivanje s ovom Direktivom najkasnije do [...]. One o tome odmah obavjetavaju Komisiju. Kada drave lanice budu donosile ove odredbe, te odredbe e sadravati pozivanje na ovu Direktivu ili e se uz njih navesti takva pozivanja prilikom njihovog slubenog objavljivanja. Naine tog pozivanja odreuju drave lanice. lan [...]

1 2 3 4

Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl. C [...], [...], str. [...]

58

Ova Direktiva stupa na snagu [... dana] od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Evropske unije. lan [...] Ova Direktiva je upuena dravama lanicama. Sainjeno u Briselu, [...] Za Evropski parlament Predsjednik [...] Za Vijee Predsjednik [...]

59

3. ODLUKA (u smislu lana 249. Ugovora o EZ) ODLUKA EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od [...] o [...] EVROPSKI PARLAMENT I VIJEE EVROPSKE UNIJE uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske zajednice, a posebno njegov lan [...], uzimajui u obzir prijedlog Komisije1, uzimajui u obzir miljenje Ekonomskog i socijalnog odbora2, uzimajui u obzir miljenje Odbora regija3, djelujui u skladu sa postupkom predvienim u lanu 251. ovog Ugovora4, s obzirom na sljedee:
(1) [Veliko slovo ]. (2) [Veliko slovo ],

DONOSE OVU ODLUKU: lan 1 [...] lan [...] Ova Odluka stupa na snagu [... dana] od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Evropske unije. lan [...] Ova Odluka je upuena dravama lanicama. Sainjeno u Briselu, [...] Za Evropski parlament
1 2

Za Vijee

Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl. C [...], [...], str. [...] 3 Sl.gl. C [...], [...], str. [...] 4 Sl.gl.. C [...], [...], str. [...]

60

Predsjednik [...]

Predsjednik [...]

61

4. ODLUKA (SUI GENERIS) ODLUKA EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od [...] o [...] EVROPSKI PARLAMENT I VIJEE EVROPSKE UNIJE uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske zajednice, a posebno njegov lan [...], uzimajui u obzir prijedlog Komisije1, uzimajui u obzir miljenje Ekonomskog i socijalnog odbora2, uzimajui u obzir miljenje Odbora regija3, djelujui u skladu sa postupkom predvienim u lanu 251. ovog Ugovora4, budui da: s obzirom na sljedee:
(1) [Veliko slovo ]. (2) [Veliko slovo ],

ODLUILI SU: lan 1 [...] lan [...] [...] Sainjeno u Briselu, [...] Za Evropski parlament Predsjednik [...]
1 2 3 4

Za Vijee Predsjednik [...]

Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl. C [...], [...], str. [...]

62

5. PREPORUKA PREPORUKA EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od [...] o [...] EVROPSKI PARLAMENT I VIJEE EVROPSKE UNIJE uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske zajednice, a posebno njegov lan [...], uzimajui u obzir prijedlog Komisije1, uzimajui u obzir miljenje Ekonomskog i socijalnog odbora2, uzimajui u obzir miljenje Odbora regija3, djelujui u skladu sa postupkom predvienim u lanu 251. ovog Ugovora4, s obzirom na sljedee:
(1) [Veliko slovo ]. (2) [Veliko slovo ],

PREPORUUJU: [...] Sainjeno u Briselu, [...] Za Evropski parlament Predsjednik [...] Za Vijee Predsjednik [...]

1 2 3 4

Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl. C [...], [...], str. [...] Sl.gl.. C [...], [...], str. [...]

63

Popis dokumenata na koje se poziva ovaj Vodi

Tekstovi Zajednika deklaracija Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o uspostavi postupka usklaivanja izmeu Evropskog parlamenta i Vijea (Sl.gl. C 89, 22.4.1975., str. 1) Rezolucija Vijea od 8. juna 1993. o kvalitetu izrade propisa Zajednice (Sl.gl. C 166, 17.6.1993., str. 1) Ope smjernice za zakonodavnu politiku, dokument SEC (1995) 2255/7 od 1. januara 1996. Deklaracija 39 o kvalitetu izrade propisa Zajednica koja je priloena Zavrnom aktu Ugovora iz Amsterdama Meuinstitucionalni sporazum od 22. decembra 1998. o zajednikim smjernicama za kvalitet izrade propisa Zajednice (Sl.gl. C 73, 17.3.1999., str. 1) Meuinstitucionalni sporazum od 6. maja 1999. izmeu Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o budetskoj disciplini i unaprjeenju budetskih procedura (Sl.gl. C 172, 18.6.1999., str. 1) Prirunici Prirunik presedana za propise donoene u okviru Vijea Evropske unije Izrada pravnih propisa Prirunik Komisije Meuinstitucionalni stilski vodi koji je objavio Ured za slubene publikacije Evropskih zajednica Zakonodavni akti Uredba br. 1 kojom se odreuju jezici koje koristi Evropska ekonomska zajednica (Sl.gl. 17, 6.10.1958., str. 385/58) Uredba Vijea (EEZ, Euratom) br. 1182-71 od 3. juna 1971. o utvrivanju koja se primjenjuju za periode, datume i vremenska ogranienja (Sl.gl. L 124, 8.6.1971., str. 1) Odluka Vijea 1999/468/EZ od 28. juna 1999. o utvrivanju postupaka za provedbu izvrnih ovlasti povjerenih Komisiji (Sl.gl. L 184, 17.7.1999., str. 23) Presude Suda EZ Predmet 24/62 Njemaka protiv Komisije [1963] ECR 63 Predmet 73/74 Groupement des fabricants de papiers peints de Belgique i ostali protiv Komisije [1975] ECR 1491 64

Predmet 230/78 Eridania-Zuccherifici nazionali i Societa Italiana per lindustria degli Zuccheri protiv ministra poljoprivrede i umarstva, ministra industrije, trgovine i zanatstva, i Zuccherifici Meridionali [1979] ECR 2749 Predmet C-6/98 Arbeitsgemeinschaft Deutscher Rundfunkanstalten (ARD) protiv Pro Sieben Media [1999] ECR I-7599

65

Abecedni indeks
Adresati 3, 20.16 Alineja 15.4 (tabela) Aneksi 6.2.1, 7.3, 17.4, 18.8, 22 Brisanje vidi Izmjena i dopuna Broj administrativni 7.1 broj publikacije 16.10.1-2 slubeni serijski broj 8.4, 8.9(2), 16.10.1 Broj publikacije 16.10.1-2 Brojano oznaavanje aneksi 22.4 lanovi 15.4 (tabela) ponovno oznaavanje brojevima 18.2 ubacivanje 17.4 uvodne izjave 11 Citati (u preambuli) dio propisa 7.2 izrada 9.2., 16.10.2 ope opaske 9.1 pozivanje koje treba izbjegavati 9.13-14 procesni propisi 9.10-12 zakonski osnov 9.3-9 Citiranje propisa vidi Pozivanje lan 4.4-5, 7.3, 15.4, 18.2, 18.13.1, 18.12.3-4 Dan objavljivanja 20.3-5 Datumi 15.1.4-5, 16.10.1, 17.3, 20.2-5, 20.17-20 Datum sticanja zakonske snage 20.1, 20.12-16, 20.18 Definicije 6.4, 13.4, 14, 15.1(2) Dio 15.4 (tabela) Direktive 66

citiranje 16.10.2 datum sticanja zakonske snage 20.12-13 izrada 2.2.2 obavijest 20.13 obrazloenje razloga 10.2, 10.8 prenoenje 15.1(4) provedba 20.16-17 stupanje na snagu 20.12 Dosljednost formalna 6.1-2 sadrajna 6.1, 6.3-4 Homogenost 4.2-3 Ilustrativne reenice 4.1 Institucija 8.9(3), 16.10.1-2, 18.11 Izmjena 16.10.4 (fusnota 13) Izmjena i dopuna aneksi 18.8 formalna 18.1 izrada 18.12 naslov propisa kojim se vri izmjena i dopuna 8.4., 18.10-11, 19.3 ponovno oznaavanje brojevima 18.2 sadrajna 18.13-14 samostalne odredbe 18.4-6, 18.12.6, 19.1 tekstualna 18.1, 18.14.2, 19.2 ubacivanje i brisanje 10.6, 18.3, 18.12.1, 18.12.5 vrsta propisa kojim se vri izmjena i dopuna 18.7 Izrada direktive 2.2.2 odluke 2.2.3 preporuke 2.2.4 upotreba glagola 2.3.1-3 uredbe 2.2.1 Jasnoa 1.3, 1.4.1, 4.5.1, 5.2, 14.1, 16.8-9, 18.3 Jezici izrazi koje treba izbjegavati 5.1-3 izvorni jezik 7.1, 8.6 slubeni 5.1, 18.3 viejezinost 5 67

Kazne 15.1(4) Kodifikacija 16.10.4 (fusnota 13) Komitologija 10.16, 15.1(3) Konsultacija vidi Uvodne izjave Korelacijska tabela 16.18.1 Meunarodni sporazumi 9.7, 13.2, 22.6 Miljenja 9.1, 9.10 Mjere hitne 20.6-7 provedbene 15.1(4) Naslov aneks 22.4 citat u citatima 16.10.2 citat u naslovu 16.10.1 dio propisa 7.1, 7.3, 15.4 (tabela) identifikaciona karakteristika 8.1-3 izmjene i dopune 8.4, 18.10-11, 19.3 kratki naslov 8.7-8 provedbeni propisi 8.5 sadraj 8.9 Neposredna primjena 2.2.1, 10.8 Obavijest 20.13 Odluke adresati 2.2.3 datum sticanja zakonske snage 20.12-15 izrada 2.2.3 obavijest 20.13 obrazloenje razloga za donoenje propisa 10.2, 10.13 sui generis 20.14-15 Odredbe finansijske 10.18-19 izrada 4.1-6 koje zahtijevaju posebno obrazloenje razloga 10.6, 10.14 koje treba izbjegavati 12 prelazne 20 68

samostalne 8.4, 18.4-6 zavrne 20 Odjeljak 4.5.1, 7.3, 15.4 (tabela) Opoziv 10.6, 15.1(5), 16.10.4, 21.1-2 Opseg 4.2.1, 13.1-4, 15.1(1), 16.9, 18.14, 21.1 Ovlasti iskljuive 10.15.2-3 neiskljuive 10.15.4 provedbene 10.16-17, 15.1(3) zakonodavne 10.15.1 Podstav 15,3, 15.4 (tabela) Poglavlje 7.3, 15.4 (tabela) Pomirenje (lan 251. Ugovora o EZ-u) 9.11 Pomirenje (Zajednika deklaracija od 4. marta 1975.) 10.19.2-3 Ponavljanje dijelova teksta 12.2, 12.4 Pozivanje auriranje 18.9 citiranje propisa 16.10 - u naslovu 16.10.1 - u citatima 16.10.2 - u uvodnim izjavama 16.10.3, 16.10.5 - u sadrinskim odredbama 16.10.4, 16.10.6, 16.13, 16.15 dinamino 16.14-16, 18.9 koje treba izbjegavati 16.8-9 kruno pozivanje 16.19 serijsko pozivanje 16.20 korelacijska tabela 16.18 ope opaske 16.4-9 otvoreno 16.1-3 statino 16.11-13, 18.9 usklaivanje 16.17-18 zatvoreno 16.1-2 Preambula 7.2 Predmet 13.1, 15.1(1) Preporuke 2.2.4, 2.3.3, 20.18 Prevod 5.3-5, 18.3 69

Prijedlozi 9.10 Primjena 20.1, 20.2.2, 20.16 Propisi neobavezujui 2.3, 17.1-4, 20.18 obavezujui 2.3, 12.1, 17.1-4 periodini 20.6-7 procesni propisi vidi Citate (u preambuli) provedbeni 6.2.1, 8.5, 10.10 zastarjeli 21.1 Proporcionalnost 10.15.3-4 Reenica 4.4, 5.2.1-4, 15.2, 15.4 (tabela), 18.12.1 Retroaktivno dejstvo 10.14 (obrazloenje razloga) 20.2.2, 20.8-9, 20.15 Rezolucije 2.3.3, 17.1 Sadrinske odredbe 7.3, 12, 15 (vidi Pozivanje) Sankcije vidi Kazne Saradnja 9.1 Skraenice 4.7, 8.8 Skriveni citati 5.5.1 Slubeni serijski broj 8.4, 8.9(2), 16.10.1 Sporazumi citiranje 16.10.2 zakonski osnov 9.3-4 Struktura lanovi 4.5 reenice 4.4 sadrinske odredbe 15 tabela 15.4 Stupanje na snagu 10.14, 20.1-5, 20.10-12, 20.15-16 Suodluivanje (propisi usvojeni postupkom suodluivanja) 9.1, 9.11, 10.18-19, 20.12 Supsidijarnost 10.15.1-2, 10.15.4 popis zakonodavnih kriterija 10.15.2 (fusnota 7) 70

Taka 10.1, 15.4 (tabela) Terminologija 5.3-4 dosljednost 6.2 odabir 5.3-4 Ubacivanje 18.3, 18.12.1 Uredbe izrada 2.2.1 hitne mjere 20.6-7 obrazloenje razloga 10.2 odgoena primjena 20.10-11 retroaktivna primjena 20.8-9 stupanje na snagu 20.4 Uvodna reenica 15.4 (tabela) Uvodne izjave brojano oznaavanje 11.1-4 lan 308. Ugovora o EZ-u kao zakonski osnov 10.7 finansijske 10.18-19 izrada 2.3.1-2, 10.3, 10.5.4, 11.3, 16.10.3, 16.10.5 koje treba izbjegavati 10.5.1-3, 10.7 komitologija 10.16 konsultacije 9.14, 10.17 odabir zakonskog osnova 10.7 odabir vrste pravnog propisa 10.8 odredbe koje zahtijevaju posebno obrazloenje razloga 10.6, 10.14 ope opaske 10.1-2, 10.11 propisi koji imaju opu primjenu 10.9-11 proporcionalnost 10.15, 10.15.3 provedbeni propisi 10.10-11 redoslijed 10.5.4 supsidijarnost 10.15, 10.15.4 Vanost u okviru Evropskog ekonomskog prostora (EEP) 7.1 Vaenje istek 20.20 poetak 20.19 Zakonski osnov 9.1, 9.3-9, 9.12-13, 10.5.1, 10.7-8, 12.3, 20.3.3 Zamjena 18.12.1, 18.12.5 Zastarjeli propisi vidi Propisi 71

argon 5.2.4, 5.4

72

Evropske zajednice Zajedniki praktini vodi Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije namijenjen osobama ukljuenim u izradu propisa u okviru institucija Evropske zajednice Luksemburg: Ured za slubene publikacije Evropskih zajednica 2003 91 str. 17,6 x 25 cm ISBN 92-894-4063-5

73

IZMJENE ZAJEDNIKOG PRAKTINOG VODIA ZA IZRADU PRAVNIH PROPISA EVROPSKE ZAJEDNICE, APRIL 2009
2 Strana 2 3 3 3 17 20

Izmjena Adresa servera Evropa: http://europa.eu Fusnota 3 treba da glasi: '(3) Auriran posljednji put u oktobru 2008.' Fusnota 5 treba da glasi: '(5) http://publications.europa.eu/code/en/en-000100.htm' Fusnota 7 treba da glasi: '(7) Komentari se trebaju slati putem elektronske pote na adresu Grupe za pravnu redakturu pri Evropskoj komisiji (juristesreviseurs@ec.europa.eu) , koja e ih zatim uputiti na pravu adresu.' Pod takom 8.1., prva reenica treba da glasi: Naslov, tj. formula odabrana da u naslovu prui odreene indikacije o glavnom predmetu propisa, mora omoguiti da se odredi na koga se dati propis odnosi (ili ne odnosi). Fusnota 3 treba da glasi: ' (3) Citat odredbe sekundarnog zakonodavstva izgleda ovako: u citatu se navodi puni naslov, nakon ega slijedi upuivanje na informacije u fusnoti; u fusnoti se navode informacije iz Slubenog glasnika (serija, broj, datum i stranica).'

21

Pod takom 9.10., prva reenica treba da glasi: 9.10. Nakon citata pripremnih propisa, i miljenja koje dostavlja Evropski parlament, Revizijski sud, Ekonomski i socijalni odbor i Odbor regija obavezno slijedi fusnota u kojoj se pominje slubeni glasnik u kojem je miljenje objavljeno (na primjer: Sl.gl. C 128, 9.6.1975., str. 11).

21

Taka 9.11 treba da glasi: 9.11. Citat koji se odnosi na postupak suodluivanja pie se na slijedei nain: Djelujui u skladu sa postupkom predvienim u lanu 251. Ugovora, nakon ega slijedi fusnota u kojoj se pojanjavaju sve faze ovog postupka. U sluajevima kada je postupak usuglaavanja uspjean, uvodna izjava glasi: Djelujui u skladu sa postupkom predvienim u lanu 251. Ugovora, u svjetlu zajednikog teksta koji je Odbor za usaglaavanje odobrio dana [...],

23

Taka 10.5.1. treba da glasi: '10.5.1. Uvodne izjave trebaju uistinu predstavljati obrazloenje razloga za donoenje propisa: u njima se ne navodi zakonski osnov (koji se mora navesti u citatima), niti se u njima ponavlja odlomak u odredbi koji je ve citiran kao zakonski osnov, i kojim se instituciji daju ovlasti za djelovanje. Osim toga, uvodne 74

izjave u kojima se navodi samo predmet pravnog propisa, ili u kojima se ponavljaju ili ak parafraziraju odredbe propisa, bez navoenja razloga za njihovo donoenje, su suvine i besmislene. 26 i 27 Tekst u takama 10.18 do 10.19.3 treba zamijeniti tekstom u Aneksu I (kako bi se ukljuilo pozivanje na noviji Meuinstitucionalni sporazum od 17. maja 2006. izmeu Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o budetskoj disciplini i dobrom finansijskom upravljanju (Sl.gl. C 139,14.6.2006, str. 1). Tekst u takama 16.10 do 16.10.6 treba zamijeniti tekstom iz Aneksa II (odluka da se ne poziva na posljednju izmjenu i dopunu u fusnotama). Pod takom 18.1, primjer treba da glasi: lan 1. Uredba (EZ) br. .../... se mijenja i glasi: 1. lan 13. (1) se zamjenjuje sljedeim tekstom: 1. Statistike informacije koje su potrebne sistemu Intrastat ... 2. lan 23 se mijenja i glasi: a) U stavu 1, take f) i g) se briu; b) Stav 2. se zamjenjuje sljedeim tekstom: 2. Drave lanice mogu propisati da ... c) Ubacuje se stav 2a. koji glasi: 2a. U sluaju lica koja pruaju statistike informacije... d) Dodaje se stav 4. koji glasi: 4. Komisija osigurava objavljivanje u Slubenom glasniku .... 56 do 64 65 U pet uzoraka, nakon citata "Uzimajui u obzir prijedlog Komisije" fusnotu '(1)' treba izbrisati. U Popisu dokumenata na koje se poziva ovaj Vodi, treba navesti sljedee Tekstove: 'Zajednika deklaracija Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o uspostavi postupka usklaivanja izmeu Evropskog parlamenta i Vijea (Sl.gl. C 89, 22.4.1975., str. 1) Rezolucija Vijea od 8. juna 1993. o kvalitetu izrade propisa Zajednice (Sl.gl. C 166, 17.6.1993., str. 1) Ope smjernice za zakonodavnu politiku, dokument SEC (1995) 2255/7 od 1. januara 1996. Deklaracija 39 o kvalitetu izrade propisa Zajednica koja je priloena Zavrnom aktu Ugovora iz Amsterdama Meuinstitucionalni sporazum od 22. decembra 1998. o zajednikim smjernicama za kvalitet izrade propisa Zajednice (Sl.gl. C 73, 17.3.1999., str. 1) Meuinstitucionalni sporazum od 17. maja 1999. izmeu Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o budetskoj disciplini i dobrom finansijskom upravljanju (Sl.gl. C 139, 14.6.1999., str. 1)

36, 37 i 38. 42

75

ANEKS I Novi tekst pod takama 10.18 do 10.19.3 Unoenje uvodnih izjava finansijske prirode u pravne propise 10.18. Evropski parlament, Vijee i Komisija su, 17. maja 2006., usvojili Meuinstitucionalni sporazum o budetskoj disciplini i dobrom finansijskom upravljanju9 koji zamjenjuje, od 1. Januara 2007. Meuinstitucionalni sporazum od 6. maja 1999. o budetskoj disciplini i unaprjeenju budetske procedure 9. U taki 37. Sporazuma navodi se da propisi koji se odnose na viegodinje programe usvojene u skladu sa postupkom suodluivanja moraju sadrati odredbu u kojoj zakonodavac propisuje finansijski okvir za program. Tu odredbu prati i sljedea standardizirana uvodna izjava: Ovim propisom se uspostavlja finansijski okvir za viegodinji program, koji predstavlja glavni osnov za djelovanje nadlenog budetskog organa tokom godinjeg budetskog postupka u smislu take 37. Meuinstitucionalnog sporazuma od 17. maja 2006. izmeu Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o budetskoj disciplini i dobrom finansijskom upravljanju. 10.19. Prema taki 38. Meuinstitucionalnog sporazuma od 17. maja 2006., propisi koji se odnose na viegodinje programe koji ne podlijeu postupku suodluivanja ne sadre iznos koji se smatra potrebnim. Stoga, prijedlozi Komisije ne sadre finansijske odredbe za propise, osim onih pomenutih u taki 10.18. Ukoliko Vijee eli ukljuiti finansijske odredbe, to e se protumaiti kao volja zakonodavca i nee uticati na nadlenosti nadlenog budetskog organa, kako je predvieno Ugovorom o EZ. Ovu odredbu treba pomenuti u svim propisima koji imaju finansijsku dimenziju.11 10.19.1. Shodno tome, ovi propisi sadre sljedeu uvodnu izjavu: Finansijski referentni iznos za viegodinji program, u smislu take 38. Meuinstitucionalnog sporazuma od 17. maja 2006. godine izmeu Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o budetskoj disciplini i dobrom finansijskom upravljanju, unosi se u ovaj [propis] i ne utie ni na koji nain na ovlasti nadlenog budetskog organa predviene Ugovorom o EZ. 10.19.2. Ukoliko je u Evropskom parlamentu postignut dogovor o finansijskom referentnom iznosu u okviru postupka usaglaavanja kojeg predvia Zajednika deklaracija od 4. marta 1975. godine12, ovaj referentni iznos se tumai u smislu take 10.18. U tom sluaju, koristi se dole navedena uvodna izjava umjesto one navedene u taki 10.18, dok sadrinske odredbe ostaju iste:

10.19.3.

9 9

Sl. gl. C 139, 14.6.2006., str. 1 Sl.gl. C 172, 18.6.1999., str. 1 11 Odgovarajua odredba u sklopu sadrinskih odredbi glasi: Finansijski referentni iznos za provedbu [programa] za period ... iznosi ... . Godinja izdvajanja odobrava nadleni budetski organ u okviru zadatih finansijskih ogranienja. 12 Sl.gl. C 89, 22.4.1975., str. 1

76

Evropski parlament i Vijee su, u skladu sa postupkom usaglaavanja kojeg predvia Zajednika deklaracija od 4. maja 1975..., postigli sporazum o iznosu koji predstavlja glavni osnov za viegodinji program u smislu take 37. Meuinstitucionalnog sporazuma od 17. maja 2006. godine izmeu Evropskog parlamenta, Vijea i Komisije o budetskoj disciplini i dobrom finansijskom upravljanju. ANEX II Novi tekst pod takama 16.10 do 16.10.6 Citiranje propisa na koji se poziva 16.10. Prilikom pozivanja na propis u drugom propisu, mora se navesti naziv propisa bilo u cijelosti uz navoenje izvora publikacije, ili u kraoj formi posebno ako se poziva na naziv, ili ako je drugi propis ve citiran. 16.10.1. U sluaju kada se naziv propisa poziva na naziv drugog propisa: naziv institucije se ne ponavlja ukoliko oba propisa donosi ista institucija; izostavlja se datum, osim ako se ne poziva na jo neobjavljeni propis koji nema slubeni broj ili broj publikacije; ne pominje se slubeni glasnik u kojem je propis objavljen;

Propis na koji se poziva se moe citirati, ali ne u punom nazivu, ve u kraoj formi uz saeti opis predmeta propisa. 16.10.2. Kod citata vai pravilo da se treba navesti puni naziv. U sluaju direktiva ili odluka koje se trebaju prijaviti, a koje su objavljene, broj publikacije se ubacuje. Nakon punog naziva slijedi arapski broj u zagradi koji upuuje na fusnotu u kojoj se navodi slubeni glasnik u kojem je propis objavljen. Takve fusnote se ne primjenjuju u sluaju ugovora kojim se uspostavljaju Zajednice i ostalih dobro poznatih ugovora (na primjer: Ugovora o pristupanju, Konvencija iz Lomea). Kada se propisi citiraju po prvi put u uvodnim izjavama, navodi se njihov puni naziv osim kada to nije neophodno za ispravno razumijevanje teksta. U tom sluaju dovoljno ih je oznaiti brojem. Primjer: Prvo pozivanje: Uredba Komisije (EZ) br. 3223/94 od 2. decembra 1994. godine o detaljnim pravilima za primjenu uvoznih aranmana za voe i povre () ______________________ (Sl.gl.L 337, 24.12.1994., str. 66 Naknadno pozivanje: Uredba (EZ) br. 3223/94. 16.10.4. Pozivanje na druge propise u sadrinskim odredbama se mora ograniiti samo na pozivanje koje je apsolutno neophodno. itaocu se treba omoguiti da u 77

16.10.3.

cijelosti razumije sadrinske odredbe, i bez konsultiranja drugih propisa. Potencijalni problemi koji nastaju kao rezultat izmjene i dopune, ili opoziva propisa na koji se poziva, se takoe moraju izbjei.13 16.10.5. Pominjanje svih pravnih propisa na koje se propis naknadno poziva u uvodnim izjavama smatra se dobrom zakonodavnom praksom. Ovi propisi se citiraju uz navoenje slubenog glasnika u kojem su objavljeni i, kao rezultat toga, lanovi se mogu pozivati na ove propise navoenjem njihovih brojeva. Citati u sadrinskim odredbama obino predstavljaju dinamino pozivanje (vidi take 16.13 do 16.16).

16.10.6.

13

Ukoliko se u citiranom propisu vre izmjene i dopune, pozivanje se odnosi na izmijenjeni i dopunjeni propis. Ako je propis zamijenjen drugim propisom, pozivanje se odnosi na drugi propis. Ukoliko je propis opozvan, a nije zamijenjen drugim propisom, nastala praznina se popunjava tumaenjem propisa. U sluaju kada su propisi preinaeni ili kodificirani i kada su u tom procesu izmijenjeni brojevi lanova, ove promjene se moraju navesti u korelacijskoj tabeli priloenoj uz kodificirani ili preinaeni tekst.

78