Damien Hirst - roen je 1965.

u Bristolu - engleski kipar , engleski umjetnik,poduzetnik i kolekcionar -radi instalacije, studirao od 1986- 1989 na Goldsmith's college u Londonu - najistaknutiji je lan grupe poznate pod nazivom mladi britanski autori Mladi britanski umjetnici, - takoer se spominju kao Britart - je naziv za skupinu likovnih umjetnika koji su poeli izlagati zajedno u Londonu, 1988 - Uz Hirsta toj skupini pripadaju izmeu ostalih i : Henry Bond, Sam Taylor Wood, Tracey Emin i mnogi drugi - Hirst je meunarodno poznat autor, a prema navodima Sunday Timesa iz svibnja 2010. najbogatiji je britanski umjetnik, njegovo bogatstvo procjenjuje se na 215 milijuna funti. -Vie od 20 godina gotovo sve to Damien Hirst radi ili izjavljuje pobuuje pozornost medija. Uvelike je za to zasluna umjetnikova provokativnost, prisutna kako u njegovim javnim nastupima, tako i u umjetnikom djelovanju. Ipak, pozornost ne podrazumijeva i potovanje. Tako je za velik broj ljudi Damien Hirst tek milijuna koji zna kako iskoristiti medije i povodljivost konzumenata umjetnosti. Njegovu loem glasu doprinosi i industrijaliziranost njegova umjetnikog stvaranja, za to su zasluni brojni pomodnici, zaposlenici njegova golemog studija. - u rujnu 2008. u dobi od 43 godine napravio je neoekivan potez za ivudeg umjetnika tako to je cjelokupnu izlobu Beautiful inside my head forever, prodao na dvodnevnoj aukciji 200 radova direktno preko Sotheby'sa i zaobiao je svoje dugogodinje galerije, a ostvarena je dobit od 198 milijuna dolara, tj. Oko 140 milijuna eura tom je prilikom izjavio kako su muzeji neto za pokojne umjetnike i mjesta koja ga zastrauju. -Damien Hirst poeo je jo kao student slikarstva, u 80-tim godinama za sebe i svoje prijatelje organizirati i postavljati izlobe; tada jo u naputenim skladitima i tvornikim halama. Njegove provokativne ideje vrlo brzo su privukle panju tako da je ved 1995. godine, kada mu je bilo 30 godina, dobio jednu od najvanijih britanskih umjetnikih nagrada Turnerovu nagradu. Njegovo ime postalo je ne samo poznato ved i simbolom jedne nove generacije umjetnika, takozvanih Young British Artists. - centralna tema njegovih djela je smrt -Hirsta zaokupljaju etiri teme: smrt, sud, pakao i raj, - Postao je poznat po nizu radova u kojima su mrtve ivotinje poput morskog psa, ovce i krave ) ouvane u formaldehidu - daleko od stada, 1994. - piggy ? 3.

-najpoznatije djelo britanske umjetnosti u 90.ima i simbol britanske umjetnosti u svijetu u svijetu upravo je Hirstovo djelo pod naslovom: Nemogudnost ivudeg da si predstavi smrt. - djelo je nastalo 1991. Godine. Sastoji se od morskog psa u 5% otopini formaldehida koji je izloen u staklenoj vitrini, dimenzija 213 x 640 x 213. - djelo je prvo naruio Charles Saatchi, a 2004. Prodao ga je Stevenu Cohenu za neobjavljeni iznos, iako se pretpostavlja da je djelo prodano za 8 milijuna dolara, postoje naznake kako je djelo prodano i za vedi iznos, za 12 milijuna eura. -Rad je financiran od strane Charlesa Saatchija, koji je 91. ponudio platiti iznos koji je Hirstu potreban za stvaranje bilo kojeg umjetnikog djela. - morski pas Hirsta je kotao 6000 funti, a ukupni troak rada iznosio je 50 000 -sam morski pas je uhvaden u Australiji od strane ribara koji je bio naruen za to, a na pitanje zato ba morski pas Hirst je odgovorio kako eli neto dovoljno veliko da vas pojede. - objanjenje ovog djela dao je New York Times 2007. Godine: u skladu sa n aslovom djela morski pas predstavlja istodobno i ivot i smrt, utjelovljeni na nain koji nije nije shvatljiv dok ga se ne vidi. Morski pas koji je zapravo tih i miran u spremniku, predstavlja uroenu elju za za ivotom, ali istodobno demonski nalikuje na smrt. - u ovome su djelu Hirstova morbidnost i sklonost filozofiji fino zapakirani u minimalistikom ruhu. - kako je morski pas u poetku bio slabo ouvan, poeo je raspadati se a okolna tekudina postala je tamna. To je dovelo do toga da su ga 2006. zamijenili sa enkom morskog psa koja je bila uhvadena u Australiji na istom lokalitetu. pitanje koje je Hirstu bilo upudeno nakon zamjene glasilo je: znai li zamjena morskog psa da se djelo jo uvijek moe smatrati umjetnikim djelom: Hirst je odgovorio: to je velika dilema, Umjetnici i konzervatori imaju razliita miljenja o tome to je vano: originalna umjetnika djela ili prvobitna namjera. Dolazim iz konceptualne umjetnost pa smatram da bi to trebala biti namjera. kontroverze: U govoru na Kraljevskoj akademiji 2004, likovni kritiar Robert Hughes koristiti ovo djelo kao primjer kako je meunarodna trite umjetnina u to vrijeme bilo nepristojno. Brojni drugi kritaari smatrali su kako se ovo djelo ne moe smatrati umjetnikim jer ga je mogao svatko drugi napraviti: Hirst je jednostavno odgovorio: Ali nisu, zar ne? 5. 1000 godina To umjetniko djelo sastojalo se od velikog staklenoga kaveza u kojemu su se nalazili ivi ivcati crvi i muhe koji su se hranili kravljom glavom u poodmaklom stadiju truljenja. Crvi su se izlijegali unutar prozirne kutije, pretvarali se u muhe, hranili se na kravljoj glavi, razmnoavali se i ponavljali ciklus. U kutiji se takoer nalazila i elektrina zamka koja je ubijala mnogobrojne muhe. Odvratan prizor oduevio je Saatchija i od toga trenutka povijest moderne umjetnosti vie nije bila ista. Ustolien je novi, kontroverzan, slavljen i estoko osporavan bog suvremene umjetnosti kojemu, evo, 4. travnja muzej Tate Modern u Londonu otvara svoja vrata. Saatchi je na spomenutoj izlobi zapoeo suradnju s Damienom Hirstom, a umjetniku je dao

odrijeene ruke i ponudio financirati sve to Hirst moe proizvesti. Rezultat je predstavljen na prvoj izlobi Young British Artists u galeriji Saatchi. Hirstov prvi rad financiran Saatchijevim novcem naslovljen je The Physical Impossibility of Death in the Mind of Someone Living, a bio je to veliki mrtav morski pas uronjen u formaldehid te izloen u staklenoj vitrini.

4. za ljubav boju - skulptura izaena 2007. - londonskoj publici prvi puta izloena je u galeriji Tate Modern 2012. Godine na velikoj retrospektivi Damiena Hirsta , optoena dijamantima i s ugraenim pravim ljudskim zubim - izrada je stajala 14 milijuna funti - prodana je za 50 milijuna funti nepoznatom konzorciju - ljudska lubanja koja se koristi kao podloga za rad, kupljena je u jednoj trgovini u Islingtonu. Kupljena lubanja pripadala je ovjeku iz Europe koji je ivio izmeu 1720. I 1810. - rad i naslov ovog djela navodno je inspiriran pitanjem Hirstove majke: Za ljubav Boju, to de sljedede napraviti? 5. Ljekarna posljednje djelo u nizu instalacija koje se bave medicinom, unosi skulpturalni dijalog sa ivotom i smrdu u otmjen restoran u Londonu 1998. Godine. Djelo ljekarna kao svoju temu uzima aktualnu vjeru u lijekove. Ormaridi s estetski profinjenim izlocima lijekova proputaju svjetlost koja pada na stolove ukraene tabletama i pilulama. Golem model DNK krasi blagovaonicu, a detalji podsjedaju na higijenu operacijske dvorane. Hirst ovdje izraava svoje zanimanje za prirodu bolesti i smrti na pozornici drutvenog ivota Londona. Ljekarna je istodobno umjetniko suoavanje s drutvenim prostorom i marketinka strategija dostoj na Andyja Warhola. Uspjeh ljekarne otkriva odreenu utjehu koju dobivamo od druenja sa smrdu. nakon svae sa vlasnikom restorana Hirst je prodao svoj umjetniki rad iz restorana pri emu je zaradio vie od 11 milijuna funti.

Osim instalacija, Damien Hirst bavio se i snimanjem video filmova kao i ureenjem prostora. U londonskoj etvrti Notting Hill, sudjelovao je ne samo novano u ureenju restorana Pharmacy ved i unutranjim ureenjem. Staklena vitrina puna tableta i raznih pilula, izloena je ovih dana i na izlobi u spomenutoj Galeriji - ORMAR ZA LIJEKOVE . Hirstovo djelo Lullaby Spring, ogroman ormar za lijekove u kojemu se nalazi 6136 arenih pilula, prodan je katarskom emiru za 10 milijuna funti. U emu je

to? To je pitanje na koje gotovo nema odgovora ili odgovor nije jedinstven, iako je u ranim godinama svoga stvaralatva Hirst zahvaljujui Saatchiju brendirao svoj rad emu djelomino moe pripisati svoj kasniji uspjeh i veliku popularnost.

6. Lsd
Hirst osobno, prema vlastitom priznanju, naslikao moda samo pet tih tokastih slika, a ostale su napravili njegovi anonimni suradnici i namjetenici. Nije bitno tko crta toke, rekao je Hirst, bitno je tko ih potpisuje.