Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 37/1 (2011.

Rukopis primljen 28. IX. 2011. Prihvaen za tisak 30. XI. 2011.

UDK 811.163.42373.612.4 Izvorni znanstveni lanak

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb lhudecek@ihjj.hr klewis@ihjj.hr mmihalj@ihjj.hr

Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku

U radu se na temelju prikupljenoga korpusa pleonazama daju razliiti formalni, sintaktiki i semantiki kriteriji podjele pleonazama te se pleonazmi dijele na nepotrebne i potrebne. Pleonazmi se analiziraju s deskriptivnoga i normativnoga stajalita.

1. Uvod
Grka rije pleonasms znai suviak, preobilje. Pojam pleonazma nastao je u antikoj retorici u kojoj je obuhvaao niz stilskih figura. Pleonazam se odreuje kao zalihost izraajnih sredstava koja se upotrebljavaju za prijenos leksikoga ili gramatikoga znaenja iskaza. On se ostvaruje i u dijelu reenice i u iremu kontekstu te se moe ostvarivati i kao izosemija (bliskost znaenja) cijelih reenica koje udvajaju odreeno ope znaenje ( 1990: 379). U Simeonovu se rjeniku navode razliite definicije pleonazama te se oni odreuju kao dodatak rijei koja je na tome mjestu suvina; uporaba suvinih rijei; skupljanje rijei s istim znaenjem; nepotrebno gomilanje izraza koji su meusobno slini po smislu, ili su identini; preobilje rijei u reenici koje su suvine s gledita iskazivanja misli; mnogorjeje, suvine rijei u govoru koje ne obogauju njegov smisao i sadraj (Simeon 1969 /II/: 62). Pleonazam nastaje razvijanjem i irenjem iskaza tako da se postojeim rijeima i izrazima dodaju istoznanice ili bliskoznanice. Sintaktika veza meu sastavnicama pleonastinoga izriaja posve je pravilna, problemi se mogu pojaviti na semantikoj razini. Da bismo tonije odredili znaenje naziva pleonazam,
41

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

potrebno ga je razgraniiti od nadreenih i bliskoznanih naziva te drugih naziva koji pripadaju istomu semantikom polju. Najopenitiji pojam povezan s pleonazmom pojam je zalihosti ili redundancije. Zalihost se odreuje kao viak obavijesti u komunikaciji koji omoguuje izbjegavanje nesporazuma. Poruka je zalihosna ako i samo ako sadrava elemente koji nita ne pridonose obavijesti koja je ve sadrana u ostatku poruke (Lehmann 2005: 3). Odreena je koliina zalihosti u jeziku potrebna jer osigurava pravilno prenoenje obavijesti i u sluaju buke u komunikacijskome kanalu. Pleonazam i tautologija vrste su zalihosti jer u njima dolazi do ponavljanja obavijesti. I pleonazam i tautologija promatraju se i kao jezini problem i kao stilske figure. I pleonazam i tautologija vieznani su nazivi jer oznauju jezinu pojavu i, procesom metonimizacije, izriaj koji je nastao tom jezinom pojavom. Tautologija je odnos koji se temelji na sinonimiji, tj. u istome se izriaju pojavljuju sinonimi, npr. lijep i krasan, gnusan i odvratan, glup i blesav. Poseban je sluaj kad se dvaput ponovi isti izraz (npr. lijep i lijep, ide i ide). Pleonazam se katkad odreuje kao pojam nadreen tautologiji, a katkad samo kao pojava u kojoj je znaenje jednoga sastavnog elementa ukljueno u znaenje drugoga sastavnog elementa (npr. izii van). Dakle, prema nekim je autorima pleonazam nadreen (hiperonim) tautologiji1, dok drugi pleonazam i tautologiju smatraju istorednima i neistoznanima, tj. supodreenicama ili kohiponimima2. Tu je rije o tzv. ljestvinoj vieznanosti jer isti naziv ima i ire i ue znaenje, tj. jedno je znaenje podskup drugoga znaenja (Hudeek Mihaljevi 2010: 71). Izraz E1 + E2 + E3 ... En pleonastian je ako i samo ako sadrava znaenjsku sastavnicu F koja je sadrana u znaenju vie od jednoga Ei (Lehmann 2005: 4). Razlika je izmeu tautologije i pleonazma u uemu smislu3 to to je u pleonazmu jedan lan sinoniman s itavim izrazom, dok je u tautologiji svaki lan sinoniman s itavim izrazom. U tautologiji su svi elementi jednako izostavljivi, pa je odnos meu lanovima simetrian. Ako kaemo lijep i krasan, moemo bez gubitka znaenja rei samo lijep ili samo krasan. U pleonazmu u uemu smislu samo je jedan element izostavljiv (onaj koji je sastavni element drugoga elementa). Odnos je meu lanovima pleonazma u uemu smislu asimetrian, moe se izostaviti jedan element, ali se ne moe izostaviti drugi element.
1 S pojmom pleonazma blisko je povezan pojam tautologije koja se katkad smatra podvrstom pleonazma ( 1990: 379). 2 R. Simeon razlike i slinosti izmeu tautologije i pleonazma opisuje ovako: Za razliku od tautologije koja opisuje isti pojam drugim izrazom (npr. Ja se bojim i strah me je ljuto), pleonazam dodaje suvinu rije kojoj je pojam sadran u drugoj rijei: Ali sjede do dva starca stara. Ban gospou oima pogleda. Dakle, i pleonazam i tautologija razliitim rijeima ponavljaju isti pojam. (Simeon 1969 /II/: 62) 3 U ovome radu pleonazam u uemu smislu oznauje pleonazam koji je zajedno s tautologijom podreen pleonazmu u iremu smislu.

42

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Analiziramo li taj izostavljivi element, on moe biti: znak (snienje 30 %) gramatiki morfem (Bad Blue Boysi, optimalniji, keksi) tvorbeni element (skuhan, nadograditi) rije (sii dolje) sintagma (mobing na radnome mjestu).

Problemu pleonazama moe se pristupiti normativno i deskriptivno. U ovome radu nastojat emo kombinirati oba pristupa. Razlikuju se neosvijeteni i stilski pleonazam. Neosvijeteni je pleonazam stilska pogrjeka i standardnojezini problem, a stilski je pleonazam osvijeten, namjeran i svrstava se u stilske figure. Pleonazmi se nalaze u imenima i u frazemima. Stoga u kategoriju pleonazama koji nisu sporni s normativnoga stajalita pripadaju stilski (namjerni pleonazmi), onomastiki pleonazmi i frazeoloki pleonazmi. Ti pleonazmi ne podlijeu normativnoj prosudbi. U kategoriju normativno neupitnih pleonazama ulaze i pleonazmi koje norma upravo zahtijeva, npr. s obzirom na to da, bez obzira na to to, upozoriti na to da, a ne obzirom da, bez obzira to, upozoriti da.4 Po svojoj prirodi pleonazam moe biti: 1) obvezatan uvjetovan jezinim sustavom ili normom, 2) fakultativan, stilski uvjetovan ekspresivnim ciljevima iskazivanja. Obvezatni pleonazam est je u gramatici prirodnih jezika, npr. u sustavima sronosti (udvajanje gramatikih znaenja imenice u rijeima ovis nima o njoj, npr. u plava haljina dvostruka je obavijest o enskome rodu, nominativu i jednini), u nekim konstrukcijama glagolskoga upravljanja (udvajanje prostornih znaenja glagolskih prefikasa u prijedlozima, npr. spustiti se s drveta) ili dvostrukoga nijekanja, npr. nikada nije bio i sl. ( 1990: 379). Pleonazmi mogu nastati kako bi se pojaalo temeljno znaenje, kako bi se znaenje posebno naglasilo (emfatiki pleonazmi) ili kako bi se osiguralo da je znaenje pravilno shvaeno. Stoga su i neobvezatni pleonazmi katkad potrebni u standardnome jeziku kako bi se smanjila buka u komunikacijskome kanalu s obzirom na to da pridonose zalihosti ili kako bi se posebno naglasio koji element, npr. ja pjevam umjesto pjevam. Za potrebe ovoga rada prikupili smo korpus pleonazama, usustavili ga i razradili kriterije podjele pleonazama. Pleonazmi su prikupljani iz svih jezinih savjetnika, ali i iz publicistikih tekstova, studentskih zadaa, tekstova koje smo dobivali za lekturu, rjenikih obradba itd.
4 Stoga se katkad smatra da je gramatika kategorija pleonastina ako je ostvarena s vie afikasa, rijei i sl. (Matthews 2007: 306)

43

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

1.1. Pleonazam kao stilska figura

Ivo kari u knjizi Temeljci suvremenoga govornitva spominje pleonazme kao jednu od figura rijei: Suvina uporaba rijei kojoj je znaenje ve sadrano u drugoj zove se pleonazam i obino je stilska pogreka (npr. u vremenskom razdoblju, najoptimalniji, nuno potrebno i sl.). Ali kad se to hotimino uini da bi se pojaao izraz, onda je figura. Primjeri: Vidio sam to svojim vlastitim oima. Ubio ga je namrtvo. Ustani na noge! (kari 2003: 138). Bernardina Petrovi pleonazme uvrtava meu figure rijei koje se temelje na ponavljanju i definira ih kao suvinu uporabu rijei kojoj je znaenje sadrano u drugoj rijei (Petrovi 2005: 50). Stilski pleonazam Kreimir Bagi naziva i pleonazmom u uemu smislu (Bagi 2010: 7). To je pleonazam koji stvara osvijeteni govorei subjekt. Eks presivan je, funkcionalno obiljeava iskaz, kadto ga i suptilno dopunjuje. U elementarnome obliku nalazimo ga u usmenoj poeziji u kojoj je njegova estetska uloga svediva na naglaavanje reenoga, uporabu formulainih poetizama ili na versifikacijsko usklaivanje stihova. Nalazimo ga i u razgovornim formulama kojima se izrie bliskost, npr. Sjedni si malo, popij si neto. O pleonazmu kao o stilskoj figuri pie Milivoj Solar te kae da se taj naziv koji je prvotno oznaivao naziv pogrjeke u retorici koja se sastojala od gomilanja rijei istoga znaenja (tautologiju) poeo rabiti u smislu pjesnike figure jer u pjesnitvu gomilanje rijei koje su u obinome govoru istoznane moe izazvati poseban dojam zato to dobivaju dodatna znaenja i ne djeluju suvino. Npr.: I biti slab i nemoan, i sam, bez igdje ikoga, // I umoran i oajan... Tin Ujevi: Svakidanja jadikovka (Solar 2006: 218).

1.2. Frazeoloki pleonazam

Stilskomu je pleonazmu blizak frazeoloki pleonazam. Taj se pleonazam katkad smatra i podvrstom stilskoga pleonazma. U njemu se gomilaju istovrs ne rijei kako bi se jae istaknulo njihovo znaenje. On takoer nije jezina pogrjeka. Pojedine pleonastine sveze toliko su ustaljene da se ni ne doivljavaju kao dvije rijei (npr. na sliku i priliku; tuga i alost; jad i emer; ast i potenje; strah i trepet; bez kraja i konca; navedeno prema Simeon 1969 /II/: 62). Semantika podudarnost meu lanovima frazeolokoga para rijei esto se ostvaruje s pomou sinonima te se tako dobivaju pleonastine konstrukcije u kojima lanovi frazeolokoga para ... imaju posve isto denotatsko znaenje, a meusobno se mogu razlikovati samo po ekspresivnoj i/ili stilskoj kono44

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

taciji: povuci-potegni ... nema (nije) ni kraja ni konca... huka i buka... kao to je (kako je) red i obiaj... bruka i sramota... vratiti milo za drago... (Melvinger 1983/1984: 31). Frazeoloki su pleonazmi i znati znanje, ne asiti ni asa, udom se uditi, tj. pleonazmi u kojima glagol ima dopunu semantiki sadranu u sebi (u reenici unutranji objekt ili prilonu oznaku; usp. Markovi 2009: 235).

1.3. Onomastiki pleonazam

U toponimiji dolazi do pleonazama koji nastaju kao posljedica dvojezinosti u pojedinim sredinama prevoenjem stranoga (aloglotskoga) elementa domaim (idioglotskim) (Brozovi Ronevi 1998: 13). Dunja Brozovi Ronevi navodi primjere Punta Ertec (rt rt) i Luka vala (uvala uvala), a Petar imunovi biljei Vala od Luke (luka od luke) i Ponta od Arca (rt od rta) (imunovi 2005: 149). Takve primjere Brozovi Ronevi naziva onomastikim pleonazmom ili onomastikom tautologijom, a imunovi hibridnim pleonazmima. Domagoj Vidovi (2010: 355) biljei dvorjeni obiteljski nadimak Sori Gluho, navodi da Sori Gluho znai gluhi gluac i objanjava da nositelj nadimka oito nije znao da je nadimak Sori motiviran apelativom sordo gluac. Takav pleonazam autor naziva antroponimijskim pleonazmom. Onomastiki pleonazmi pleonazmi su sa stajalita opega jezika. Pitanje je mogu li se smatrati pleonazmima s onomastikoga stajalita jer slue jednoznanomu oznaivanju pojedinoga zemljopisnog referenta ili osobe. Tako su na Brau postojali i jednorjeni obiteljski nadimak Sori i dvorjeni obiteljski nadimak Sori Gluho koje su nosili pripadnici istoga roda (Eterovi).

1.4. Pleonazmi i jezina norma

U standardnome jeziku, osobito u njegovim viim stilovima5, uporabu nenamjernih pleonazama treba izbjegavati. Stoga se o pleonazmima esto govori u jezinim savjetnicima. U savjetniku Govorimo hrvatski (1997: 433) nalazi se poglavlje o pleonazmima u kojemu se o njima govori kao o leksiko-semantikoj i stilskoj znaajki koja se esto pojavljuje i u pisanome i u govorenome jeziku i koju puristi uglavnom negativno ocjenjuju. U tome se lanku spominju primjeri: vremensko razdoblje, sii dolje, mala kuica, vratiti se natrag, pope5 Viim se stilovima hrvatskoga standardnog jezika smatraju stilovi u kojima se norma stroe potuje. To su znanstveni i administrativni funkcionalni stil te obavijesni podstil publicistikoga funkcionalnog stila.

45

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

ti se gore, vremenski period, potencijalna mogunost, usluni servis, najminimalniji, najmaksimalniji. U istome se savjetniku nalaze savjeti posveeni pleonastinim konstrukcijama: mrtvaki lijes, administrativna kancelarija, no meutim, ak tovie, cirka, oko, priblino, jedno + brojevni prilog (desetak, dvadesetak itd.). I na stranici jezinih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (savjetnik.ihjj.hr) nalazi se opi lanak o pleonazmima te obradba prototipnih vie rjenih pleonazama: oko desetak, cirka desetak, cirka oko desetak, priblino desetak, esto puta, popeti se gore, sii dolje, no meutim, kako i na koji nain, ak tovie, ak dapae i jednorjenih pleonazama: najoptimalniji, najminimalniji, najmaksimalniji. Josip Sili i Ivo Pranjkovi (2005: 379380) piui o administrativno-poslovnome stilu pleonazme nazivaju jednom od najveih bolesti administrativno-poslovnoga stila i primjeuju da su upravo tipini za taj stil te donose primjere: kako i na koji nain, no meutim, na vrijeme od dvije godine, u sastavu od pet lanova, oko desetak, zajedniki suivot, djelokrug rada, neophodno potreban, pod najoptimalnijim uvjetima, djeji kinderbet, hemendeks s jajima, biti nazoan/prisutan na, tijekom prole godine. Navode da su tipini za administrativni stil sljedei pleonazmi: u podruju znanosti (znanost je podruje), u oblasti zdravstva (zdravstvo je oblast), u domeni poljoprivrede (poljoprivreda je domena), u sferi privreivanja (privreivanje je sfera), u procesu stjecanja neovisnosti (stjecanje je proces) i u stanju rezignacije (rezignacija je stanje). Takvi su i izrazi pomou, posredstvom, preko i putem u izraavanju instrumentala sredstva, npr.: To moete rijeiti pomou raunala (umjesto: To moete rijeiti raunalom), Ljudi e biti obavijeteni putem javnih medija (umjesto: Ljudi e biti obavijeteni javnim medijima) i sl. U radu Funkcionalni stilovi i sintaksa I. Pranjkovi zastupa drukije gledite te govorei o razliitim tipovima nominalizacije (uz napomenu da je svojstvena apstraktnim funkcionalnim stilovima, a osobito administrativnomu), upozorava na irenje pojedinih imenskih konstrukcija novim imenskim (pleonastikim) elementima, kojima je funkcija da preciziraju ili istaknu sadraj poruke (Pranjkovi 1996: 521) te navodi primjere u oblasti politike, na podruju Dalmacije, u domeni zakonodavstva, u sektoru turistike privrede, u sferi informiranja, na polju meunarodne suradnje. Za takve konstrukcije Pranjkovi kae da nisu neto to treba izbjegavati i/ili smatrati pogrenim u svim funkcionalnim stilovima. Naprotiv, oni su u funkcionalnim stilovima apstraktnijega tipa posve obina i vrlo esta pojava, a pogrenim treba smatrati samo pretjerivanje u njihovoj uporabi ili uporabu u funkcionalnom stilu kojemu oni nisu svojstveni (Pranjkovi 1996: 522).
46

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

2. Analiza korpusa pleonazama

Pleonazme moemo podijeliti prema formalnim (broj rijei, promjenjivost sastavnih elemenata), jezinim (jezina razina, jezik podrijetla sastavnih elemenata), gramatikim (gramatiki ustroj) i semantikim kriterijima. Ti se kriteriji prepleu te se isti pleonazam s obzirom na razliite kriterije podjele moe analizirati na razliite naine. Prema broju rijei pleonazme moemo podijeliti na jednorjene, dvorjene i vierjene.
jednorjeni pleonazmi dvorjeni pleonazmi vierjeni pleonazmi najoptimalniji, sveukupno, nadozidati, visokofrekventan ena vozaica, mala kuica, ak tovie, vielani iri donijeti sa sobom, mobing na radnome mjestu, kako i na koji nain, zbog toga jer

Vierjeni pleonazmi mogu biti i dvostruki, npr. ja osobno mislim > mislim. Dvostruki pleonazmi pojavljuju se i u reenici: To smo pretoili u dokument koji se naziva Kodeks poslovnoga ponaanja. Prema promjenjivosti sastavnih elemenata pleonazme moemo podijeliti na pleonazme koji imaju nepromjenjive lanove i pleonazme koji imaju promjenjive lanove, tj. one koji imaju stalnu formulu u kojoj se jedan lan moe oznaiti s x:
formula x boje xlik oblik ena xica mjesec x grad x pod nazivom x, naziva x; pod imenom x, imena x svi mogui x primjer plave boje krukolik oblik ena vozaica mjesec rujan grad Varadin pod imenom Vjesnik svi mogui naini

47

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

ili gramatikom kategorijom:

formula zamjenica + glagol redni broj godina zaredom oko brojevni prilog glagol + imenica koja ima isti korijen kao glagol ili njoj sinonimna imenica prethodno/ve + glagolski pridjev pojava + glagolska imenica (G) proces + glagolska imenica (G) stanje + imenica (G) primjer ja mislim etvrta godina zaredom oko desetak sanjati san6, planirati plan, ivjeti ivot, darovati poklon prethodno/ve naveden pojava stvaranja krvnih ugruaka proces stvaranja stanje ope nestaice

Pleonazmi se susreu na svim jezinim razinama. Moemo ih podijeliti na:

grafiki pleonazam morfoloki pleonazam tvorbeni pleonazam sintaktiki pleonazam pleonastini oblik pleonastina rije pleonastina sveza pleonastini niz pleonastina reenica tekstni pleonazam snieno 30 %, u razdoblju 5. lipnja 27. srpnja, takozvani demokrati Bad Blue Boysi, McDonaldsov, keksi, skripte najmaksimalniji, ispljunuti, nadopuniti, skoncentrirati se, obadvojica razina vodostaja, XML jezik, povlaiti se unatrag divan, krasan; samonikla i uzgojena biljka Ono to nas zanima problem je zatite okolia.; uje li me ili me ne uje? U formalnom smislu, Vijee je dugo bilo najutjecajnija institucija Zajednice. Institucija, koja je dugo jedina imala iskljuivu zakonodavnu funkciju u EU-u.

To su primjeri unutranjega ili tautolokoga objekta. U tu skupinu pripadaju pleonazmi koji se sastoje od glagola i imenice koja se ve iz same glagolske radnje moe razumjeti: trati trku, sanjati san, pjevati pjesmu itd. Ako se meutim uz imenicu nalazi i pridjev, konstrukcija nije pleonastina: trati drugu trku, sanjati ruan san, pjevati veselu pjesmu. O unutranjemu objektu vie vidi u Birti Matas 2009. U skladu sa svime navedenim u ovome radu smatramo da bi prikladniji naziv bio pleonastini objekt nego tautoloki objekt jer se odnos ne temelji na sinonimiji te je izostavljivi element samo imenica, a ne i glagol.
6

48

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Katkad se o tome je li rije o pleonazmu moe odluiti samo ako se u obzir uzmu okolnosti ili kontekst u kojemu se iskaz ostvaruje. U tom bismo sluaju mogli govoriti o kontekstnome ili situacijskome pleonazmu.

2.1. Grafiki pleonazmi

Grafikim pleonazmima smatramo sluajeve kad je ista pojava oznaena i rijeju i nekim grafikim (pravopisnim) znakom. Do tih pleonazama dolazi zbog toga to poiljatelj poruke nije siguran da e samo grafiki znak biti dovoljan da se pravilno shvati poruka. Smatramo da su ovi grafiki pleonazmi potrebni jer se u jezikoslovlju uobiajilo takvo dvostruko oznaivanje:
nastavak/sufiks/zavretak -lac predmetak/prefiks napogrjeno je * pridjev fiziki u znaenju koji se odnosi na fiziku Oznaka - ispred teksta oznauje da je rije o zavretku, sufiksu ili nastavku. Oznaka - iza teksta oznauje da je rije o predmetku ili prefiksu. Zvjezdica oznauje da je rije o pogrjenome obliku. Jednostruki navodnici uvode znaenje.

Ovi grafiki pleonazmi nisu potrebni u standardnome jeziku:

u razdoblju 5. lipnja 27. srpnja od 5. lipnja 27. srpnja snienje 30 % takozvani demokrati 5. lipnja 27. srpnja jest razdoblje. Crtica znai od do. Znakom minus udvaja se poruka o snienju i alje pogrjena obavijest. Takozvani oznauje da je rije o prenesenome znaenju rijei koja slijedi, pa preneseno znaenje nije potrebno oznaivati i navodnicima.

Grafiki je (u standardnome jeziku nepotreban) pleonazam i zarez ili toka sa zarezom na kraju retka u okomitome nabrajanju.
49

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

2.2. Morfoloki pleonazmi

Morfoloki pleonazmi u pravilu nastaju kad se preuzima koja rije u mnoinskome obliku, a dalje se s njom postupa kao da je u jedninskome. Primjeri su takvih pleonazama mnoina imenica keks i skripta (keksi i skripte) jer je keks posuenica iz engleskoga prema cakes (u jednini cake), a skripta posuenica iz latinskoga prema scripta (u jednini scriptum). Mnoina imenice keks ne dovodi se u pitanje u normativnim prirunicima, ali se u njima esto proskribira uporaba mnoine skripte s objanjenjem da je skripta mnoinski oblik. Smatramo da je rije o potpunoj usvojenici koja u hrvatskome jeziku funkcionira kao imenica enskoga roda skripta i koja ima nominativ mnoine skripte, tj. da je u hrvatski prihvaena kao imenica e-sklonidbe te da je posve neutralizirana injenica da je iz latinskoga preuzet mnoinski oblik, kao to je u hrvatski prihvaena i imenica keks kao imenica mukoga roda u jednini koja ima mnoinu. Morfoloki su pleonazmi esti i u sklanjanju imena koja sadravaju rije u mnoini (npr. pleonazam je Bad Blue Boysi jer je imenica boys u mnoini) ili posvojni pridjev (npr. pleonazam je McDonaldsovi restorani jer McDonalds znai McDonaldov).

2.3. Tvorbeni pleonazmi

Tvorbeni pleonazmi, tj. pleonastine rijei, nuno su tvorenice u kojima je isto znaenje sadrano u tvorbenome formantu i korijenu rijei ili u domaemu i stranome tvorbenom formantu. Primjer su pleonastinih rijei optimalniji, najoptimalniji, minimalniji, najminimalniji, bitniji, najbitniji, ispljunuti, ispruiti, isprofilirati, visokofrekventan. Jednorjeni se pleonazmi mogu podijeliti u nekoliko temeljnih skupina. U naemu su korpusu potvreni glagolski, pridjevni, imenini i priloni tvorbeni pleonazmi:
glagolski prefigirani glagoli istoznani s neprefigiranim glagolom neki nesvreni glagoli izvedeni sufiksacijom od svrenih prefigiranih glagola dvostruko prefigirani glagoli ispljunuti, ispruiti proirivati, ispranjavati, ugrijavati nadozidati, nadopuniti, nadopisati, nadoliti

50

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

svreni (izvedeni prefiksacijom) i/ili nesvreni glagoli (izvedeni sufiksacijom) izvedeni od dvovidnih glagola pridjevni komparativi i superlativi pridjeva koji izriu potpunu koliinu kakva svojstva glagolski pridjevi s neutralizacijom svrenosti/nesvrenosti pridjevne polusloenice sa sinonimnim sastavnicama imenini glagolske imenice izvedene od pleonastinih glagola priloni prilozi izvedeni od pleonastinih pridjeva

poruati, ruavati, iskopirati, svezati, vezivati najoptimalniji, najmaksimalniji, bezizgledniji skuhan, speen, ispeen financijsko-novani, gospodarsko-ekonomski, obrazovno-edukacijski obadvojica, obadvoje, obadvije proirivanje, nadozidavanje, ruavanje najoptimalnije, najmaksimalnije, bezizglednije, sveukupno

2.3.1. Glagoli 2.3.1.1. Prefigirani glagoli istoznani s neprefigiranim glagolom Prefigirani su glagoli istoznani s neprefigiranima, npr. glagoli ispljunuti i pljunuti, ispruiti i pruiti. Oni nisu potpuni sinonimi, nego prefigirani glagol pokriva samo jedno znaenje neprefigiranoga glagola, npr.7:
spljunuti naglo i snano izbaciti to kroz usta [~ krv] pljnuti 1. naglo i snano izbaciti to kroz usta [~ krv];2.izbaciti pljuvaku iz usta [~ na plonik]

7 Svi primjeri rjenike obradbe natuknica preuzeti su iz kolskoga rjenika hrvatskoga jezika koji su izradili suradnici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (u tisku). U obradbi su osjenana ista znaenja.

51

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

spruiti staviti u ravan poloaj [~ ruke; ~ vrat] spruiti se <povr.> lei itavom duljinom tijela u vodoravan poloaj [~ se na krevetu]

priti 1.staviti u ravan poloaj [~ ruke; ~ vrat];2.dati to izravno iz ruke [~ tanjure] 3.pren.dati ili omoguiti komu to [~ djeci udoban ivot; ~ obitelji ljubav i panju] 4.kao nepunoznani glagol pojavljuje se uz imenice i moe se zamijeniti punoznanim glagolom najee izrazno povezanim s odgovarajuom imenicom ~ pomo v. pomoi; ~ ruku v. rukovati se priti se 1.razviti se u duinu, zauzeti neki prostor [Naselje se pruilo od ume do mora.]; 2.lei itavom duinom tijela u vodoravan poloaj [~ se na krevetu]

Prefigirani glagol kao da se specijalizirao za izraavanje samo jednoga od znaenja koja ima neprefigirani glagol iz kojega je izveden. Takvi glagoli nisu normativno upitni. 2.3.1.2. Neki nesvreni glagoli izvedeni sufiksacijom od svrenih prefigiranih glagola Toj skupini pripadaju glagoli koji imaju zajedniki vidski parnjak, npr. od iriti prefiksacijom se izvodi parnjak proiriti, a od njega sufiksacijom njegov vidski parnjak proirivati. Pritom proiriti u odnosu na iriti ima sueno znaenjsko polje, a proirivati znaenjsko polje koje se podudara sa znaenjskim poljem svojega pravog parnjaka proiriti, ali i uz znaenja u kojima odgovara svojemu parnjaku iriti. Tako su iriti i proirivati sinonimni u nekim znaenjima (iriti ima i neka znaenja koja glagol proirivati nema). Sva znaenja koja ima glagol proirivati ima i glagol iriti, pa se namee pitanje normativnoga statusa izvedenoga glagola proiriti. Naime, prefiks pro- u svrenome glagolu proiriti oznauje samo svrenost (Hudeek Mihaljevi Vukojevi 1999: 209) te se izvoenjem nesvrenoga glagola od svrenoga proiriti dobiva glagol ija su znaenja nuno neka od znaenja glagola iriti. I u ovome je sluaju rije o odreenoj specijalizaciji znaenja te iako je u odnosu iriti/proirivati
52

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

mogue raspravljati o tome je li glagol proirivati tvorbeni pleonazam, estoa uporabe takvih glagola i njihova brojnost upuuju na to da ih ne treba smatrati normativno pogrjenima, a injenica da proirivati ne pokriva svoj svreni parnjak proiriti u svim njegovim znaenjima (nego da u dvama znaenjima proiriti ima samo vidski parnjak iriti) upuuje na to da je i tu rije o specijalizaciji znaenja glagola proirivati. Odnos glagola proiriti, iriti i proirivati:
proriti 1.poveati irinu ega, uiniti to irim 2.uiniti podruje djelovanja irim ili veim 3.nastojati da se to zna 4.uiniti da to postane prihvaeno u to iremu krugu ljudi 5.razmaknuti to u irinu proriti se <povr.> 1.postati irim, razviti se u irinu 2.zauzeti vei prostor ili se razviti u prostoru 3.razviti se u prostoru riti 1.poveavati irinu ega, initi to irim 2. initi podruje djelovanja irim ili veim 3.nastojati da se to dozna 4.initi da to postane prihvaeno u to iremu krugu ljudi 5.razmicati to u irinu riti se <povr.> 1.postajati irim, razviti se u irinu 2.zauzeti vei prostor ili se razviti u prostoru 3.razvijati se u prostoru proirvati 1.poveavati irinu ega, initi to irim 2.initi podruje djelovanja irim ili veim proirvati se <povr.> 1.postajati irim, razviti se u irinu 2.zauzeti vei prostor ili se razviti u prostoru

Ipak, veinu nesvrenih glagola izvedenih sufiksacijom od svrenih prefigiranih glagola ne bi trebalo upotrebljavati u viim stilovima hrvatskoga standardnog jezika, npr. umjesto glagola ispranjavati, ugrijavati svakako bi bolje bilo upotrijebiti glagole prazniti i grijati. 2.3.1.3. Dvostruko prefigirani glagoli Tvorbeni su pleonazmi i dvostruko prefigirani glagoli, npr.: nadopisati, nadograditi, nadoplatiti, nadolijevati, nadopuniti, pridodati (i naravno, njihovi vidski parnjaci te od njih izvedene imenice, npr. glagolske imenice te imenice nadoplata, nadopuna).
53

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Prefiks do- koji se dodaje osnovi pisati, graditi i platiti ve oznauje dodavanje onomu to je napisano ili sagraeno. Prefiks na- koji se dodaje ve prefigiranomu glagolu dopisati, dograditi i doplatiti to znaenje udvaja te je rije o tvorbenim pleonazmima. Te pleonazme meutim normativni prirunici ne proskribiraju, a rjenici im u pravilu pridruuju isto znaenje kao glagolima s prefiksom do- i povezuju ih kao sinonimne.8 Moe se raspravljati o tome jesu li ti glagoli doista sinonimni pa rei da npr. glagol nadozidati znai dodati ve dozidanomu. U tom sluaju takvi glagoli ne bi, barem u jednome od svojih znaenja, bili pleonastini, ali pregledavanjem korpusa zakljuili smo da se oni u pravilu upotrebljavaju u istome znaenju kao jednostruko prefigirani glagoli. 2.3.1.4. Svreni (izvedeni prefiksacijom) i/ili nesvreni glagoli (izvedeni sufiksacijom) izvedeni od dvovidnih glagola Tvorbeni su pleonazmi i svreni i nesvreni glagoli izvedeni od dvovidnih glagola, npr.: ruavati, poruati, veeravati, poveerati, iskopirati, skoncentrirati se, zablokirati. U standardnome jeziku dvovidni glagoli ne bi trebali imati vidskih parnjaka (oni su sami sebi vidskim parnjacima), tj. njihovi parnjaci, i kad postoje, ne pripadaju standardu. Kao primjer toga pravila u normativnim se prirunicima navode uglavnom parnjaci koncentrirati se skoncentrirati se ili razminirati razminiravati. Mnogi drugi svreni glagoli izvedeni prefigiranjem ili dodavanjem imperfektivnoga sufiksa dvovidnim glagolima nikad nisu bili predmetom iscrpnijega prouavanja. Sili i Pranjkovi u svojoj gramatici napominju da dvovidni glagoli katkad dobivaju prefiksalne morfeme koji glagole ine svrenima: poveerati, poruati itd. ili nesvrenima: ruavati, razminiravati itd. (Sili Pranjkovi 2005: 49). Smatramo da ti glagoli pripadaju razgovornomu stilu hrvatskoga jezika, ali ne pripadaju standardnomu jeziku. Bilo bi logino da se svreni parnjaci dvovidnih glagola izvedeni prefiksalnom tvorbom normativno diskvalificiraju, kao to se redovito ini u nekim parovima, npr.: koncentrirati se skoncentrirati se, a diskvalificiraju se i parnjaci izvedeni sufiksalnom tvorbom, npr. razminirati razminiravati. S normativnoga gledita prefigirani parnjaci imaju smisla samo tamo gdje je glagol na -irati nesvren, pa se prefiksalnom tvorbom izvodi njegov svreni parnjak, npr.: provocirati isprovocirati, recitirati izrecitirati, nervirati iznervirati, ivcirati iivcirati, kritizirati iskritizirati. Neki su glagoli izvedeni prefiksacijom ili sufiksacijom dvovidnoga glagola toliko esti u uporabi da ih ipak ne bi trebalo normativno proskribirati, npr. glagoli svezati i vezivati izvedeni od dvovidnoga glagola vezati.
8

Kao sinonimi povezuju se u Rjeniku hrvatskoga jezika urednika Jure onje.

54

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

2.3.2. Pridjevi 2.3.2.1. Komparativni i superlativni pleonazmi Komparativni i superlativni pleonazmi najee su izvedeni od strane osnove, npr.: optimalniji, najoptimalniji, minimalniji, najminimalniji, maksimalniji, najmaksimalniji. Pleonastini su jer se osnovom izrie najvea koliina kakva svojstva te ti pridjevi i u pozitivu imaju superlativno znaenje, npr. optimalan najbolji mogui. Veina jezinih prirunika i savjetnika smatra da ih ne treba upotrebljavati ni u komparativu ni u superlativu. Od domae osnove izveden je komparativ bitniji i superlativ najbitniji koji su takoer upitni jer pridjev bitan oznauje da je to najvanije (da se odnosi na samu bit). Meutim, pridjev bitan u uporabi je znaenjski izjednaen s pridjevom vaan te smatramo da ga se, bez obzira na znaenje njegove tvorbene osnove, moe stupnjevati kao i pridjev vaan. Pleonastinim se moe smatrati i cijeli niz pridjeva kojima se izrie potpuna mjera kakva svojstva. Ipak smatramo da bi normativno pravilo temeljem kojega se izbjegava uporaba komparativa i superlativa izvedenih od pridjeva kojima se izrie najvea mjera kojega svojstva (savren, besprijekoran, bezizlazan...) trebalo relativizirati i razlikovati izvanjezinu od jezine logike. Naime, takvi se pridjevi esto ne upotrebljavaju u znaenju koje proizlazi iz znaenja njihovih tvorbenih sastavnica, npr. bezizlazan ne znai uvijek iz kojega nema izlaza, nego i iz kojega se izlaz teko moe nai. Neki su superlativi pleonastini samo u odreenome kontekstu, npr. sveze ustrojstva superlativ + od svih (npr. najpametniji od svih, najbolji od svih) pleo nastine su jer superlativ ukljuuje znaenje dopune od svih. 2.3.2.2. Glagolski pridjevi s neutralizacijom svrenosti/nesvrenosti U glagolskim pridjevima kuhan i peen neutralizira se svrenost/nesvrenost. Ako kaemo da je meso kuhano, zapravo kaemo da je skuhano, tj. ne kaemo da smo ga kuhali, nego da smo proces kuhanja doveli do kraja, da smo meso skuhali, tj. da je meso skuhano. Isto je i s glagolskim pridjevom peen. Stoga su pridjevi skuhan, speen i ispeen pleonastini. 2.3.2.3. Pridjevne polusloenice sa sinonimnim sastavnicama Pleonastine su pridjevne polusloenice sa sinonimnim sastavnicama od kojih je jedna u pravilu stranoga podrijetla, npr.: financijsko-novani, gospodarsko-ekonomski, obrazovno-edukacijski.
55

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

2.3.3. Imenice 2.3.3.1. Obadvojica, obadvije Pleonastine su rijei i imenice obadvojica i obadvije te ih u viim stilovima hrvatskoga standardnog jezika treba zamijeniti s obojica, obje. 2.3.3.2. Glagolske imenice izvedene od pleonastinih glagola Pleonastine su rijei i glagolske imenice izvedene od nesvrenih pleonastinih glagola (te sve to je reeno za glagol vrijedi i za imenicu), npr.: proirivanje, nadoplaivanje, nadograivanje, nadopisivanje. 2.3.4. Prilozi Pleonastine su rijei i prilozi izvedeni od pleonastinih pridjeva, npr.: najoptimalnije, najminimalnije, najsavrenije, najbesprjekornije, bezizglednije, speeno, skuhano, sveukupno. Prilog sveukupno obino se upotrebljava u raunovodstvu kako bi se oznaio zbroj rezultata u stavkama ukupno. S obzirom na to da ima opravdanja za uporabu te rijei u raunovodstvu, tu nije rije o pleonazmu. I pridjev sveukupan oznauje rezultat dobiven zbrajanjem vie zbrojeva. Izvan toga konteksta rijei sveukupan i sveukupno ne treba upotrebljavati jer su pleonastine.

2.4. Sintaktiki pleonazmi

2.4.1. Pleonastine sveze Dvorjeni pleonazmi najea su skupina pleonazama u naemu korpusu. Moemo ih podijeliti s obzirom na njihov sintaktiki ustroj. U sljedeoj je tablici prikazan najei sintaktiki ustroj dvorjenih pleonazama.
imenica + imenica imenica + imenica (G) pridjev + imenica ena vozaica, mjesec rujan nivo (razina) vodostaja, mjesto odredita, godine starosti mala kuica, izgledna prilika, odgovarajui ekvivalent, vremensko razdoblje, itav niz, vrnjaki buling, uzajamna suradnja, vielani iri

56

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

zamjenica + glagol glagol + prilog glagol + imenica prilog + prilog prilog + glagol prilog + glagolski pridjev trpni prilog + pridjev prilog + prilog (u veznikome izrazu)

ja mislim sii dolje zarobiti robljem, pjevati pjesmu, misliti misao, pokloniti poklon/dar, letjeti zrakom, reflektirati odraz nikad prije, nikad dosad meusobno spojiti, katkad moi, naknadno uslijediti, javno objaviti prethodno narezan, ve spomenut, naprijed/gore naveden potencijalno mogue, nuno potrebno, ve postojee mjesne reenice onamo gdje, ondje gdje, tamo gdje, ovdje gdje onda kad onako kako stoga jer, zato jer, zato ... jer onda ako

vremenske reenice nainske reenice prilog + veznik (u veznikome izrazu) uzrone reenice dopusne reenice

Neke su sveze pleonastine samo u odreenim gramatikim okolnostima, npr. u reenicama Osjeam psihiku bol, Osjeam tjelesni bol sveze psihiku bol i tjelesni bol nisu pleonastine. Odrednica psihiku/tjelesni nuna je kad je potrebno naglasiti je li rije o bolu ili boli (ako se potuje standardnojezina norma, imenica mukoga roda oznauje tjelesnu, a imenica enskoga roda psihiku patnju). Meutim, u sintagmama pokazivanje tjelesnoga bola, pokazivanje psihike boli pleonazam je tjelesnoga bola i psihike boli jer se iz genitivnih nastavaka tih dviju imenica moe iitati da je u prvome sluaju rije o imenici mukoga, a u drugome o imenici enskoga roda. Vierjeni se pleonazmi najee pojavljuju stoga to je jedna od sastavnica ve vierjena, npr. trei (po redu), (zbog toga) jer, mobing (na radnome mjestu), klasificirati (u skupine). To je posebno sluaj kod povratnih glagola, npr. popeti se (gore).
57

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Postoji i cijela skupina prefigiranih glagola koji zahtijevaju prijedlonu dopunu s prijedlogom istovjetnim prefiksu, npr.: naskoiti na stol, podbaciti pod krevet, nabaciti na sebe, potpuzati pod ormar, podvui se pod stube, izii iz kue. Iako se tu znaenje udvaja, ti glagoli nisu normativno upitni. Rije je o obvezatnim pleonazmima istoizraznoga prefiksa i prijedloga u obvezatnoj dopuni koji su uvjetovani gramatikim sustavom hrvatskoga jezika. 2.4.2. Vezniki pleonazmi Pleonazmi su esti u veznikim izrazima, dvorjenim (spomenutim u tablici) i vierjenim. Meu vierjene pleonazme pripadaju i neki sloeni veznici koji sadravaju imenice mjesto, vrijeme, namjera, nain itd., to jest obino imenicu od koje se odnosni pridjev nalazi u nazivu vrste reenice.9 Uzet emo za primjer samo manji broj sloenih veznika iz spomenute skupine:
vrsta reenice vremenska imenica vrijeme sloeni veznici itavo (to/ono) vrijeme dok, iz (tog/onog/ istog/tog istog) vremena dok, sve (ono/to) vrijeme dok, u (onim/tim/istim/onim istim/ tim istim) vremenima kad, u (to/ono/isto/to isto/ono isto) vrijeme dok, u (to/ono/isto/to isto/ono isto) vrijeme kad, u vrijeme nakon to, u vrijeme prije nego to, za (to/ono/isto/ to isto/ono isto) vrijeme dok na nain da, na taj/takav nain da, na taj nain to s (tom) posljedicom da s namjerom da, u namjeri da, bez namjere da na mjestu gdje u sluaju ako, u sluaju kad, u situaciji kad

nainska posljedina namjerna mjesna pogodbena

nain posljedica namjera mjesto sluaj, situacija

9 Takve sloene veznike, tj. eksplicitna vezna sredstva, npr. s namjerom da, sa svrhom da, s ciljem da, koja se upotrebljavaju umjesto veznika da ili kako Sili i Pranjkovi smatraju tipinima za administrativno-poslovni stil te navode primjere: To ine s namjerom da pomognu ljudima (umjesto: To ine da pomognu ljudima, odnosno: To ine kako bi pomogli ljudima), pod uvjetom da umjesto veznika ako: O tome se moe donositi zakljuak pod uvjetom da je veina nazona (umjesto: O tome se moe donositi zakljuak ako je veina nazona), na nain kako umjesto veznika kako ili determinatora onako i veznika kako: Radit ete na nain kako smo se dogovorili (umjesto: Radit ete (onako) kako smo se dogovorili) i sl. (Sili Pranjkovi 2005: 379).

58

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Tamo gdje u sloenome vezniku postoji kakav modifikator, pojaiva ili odreiva (intenzifikator ili determinator), dakle kad sloeni veznik daje drukiju (potpuniju, precizniju) obavijest od samoga veznika, njegova je uporaba u standardnome jeziku opravdana. Meutim, upitan je normativni status sloenih veznika poput na mjestu gdje, u vrijeme kad, na nain kako, s namjerom da, iz razloga to itd. Rije je o pojavi koja se moe tumaiti kao pleonazam, ali i kao sloeni veznik koji je u funkciji osobitoga isticanja i preciziranja. Reenicu Nai emo se na mjestu gdje smo se dogovorili, moemo interpretirati ili kao mjesnu reenicu u kojoj mjesnu sureenicu uvodi skupina na mjestu gdje ili kao atributnu reenicu s atributnom sureenicom gdje smo se dogovorili koja odreuje imenicu mjesto. Prva odgovara na pitanje Gdje emo se nai?, a druga na pitanje Na kojemu emo se mjestu nai? U prvome bismo sluaju lake branili tezu da je rije o pleonazmu, u drugome tee. Teoretski je na pitanje o pleonastinosti tih skupina lako odgovoriti: u prilonim reenicama takve su skupine pleonastine, u atributnima to nisu. Odrediti pak za svaki pojedinani sluaj je li rije o atributnoj ili prilonoj reenici mnogo je tee. One su meutim samo u prilonim reenicama veznike skupine; u atributnim reenicama veza je imenice (npr. mjesto) i veznika (npr. gdje) sluajna, taj veznik uvodi atributnu reenicu, dakle reenicu koja je u funkciji atributa te imenice. U reenici Posjetitelji su pojurili naglavce gdje su i uli, upravo nedostaje skupina na mjesto gdje: Posjetitelji su pojurili naglavce na mjesto gdje su i uli. Tako je i skupina u vrijeme kad nuna u reenici: Tijekom klinikih ispitivanja nuspojave su uglavnom primijeene u vrijeme kad su pacijenti primali lijek ili ubrzo nakon toga. To su atributne reenice u kojima nije rije o veznikim skupinama na mjesto gdje i u vrijeme kad, nego su kad i gdje veznici koji uvode atributne sureenice koje su u funkciji atributa imenicama mjesto i vrijeme koje pripadaju prilonoj oznaci mjesta, odnosno vremena. S druge strane, u nainskoj reenici Uini to na nain kako sam ti pokazao, skupina na nain kako pleonastina je te bi ta reenica trebala glasiti: Uini to kako sam ti pokazao. Drugim rijeima, spomenute veznike skupine prilonih reenica pleonastine su. U odreenim kontekstima (u atributnim reenicama) te skupine nisu pleonastine. Iako u tome sluaju o sloenome vezniku moemo govoriti samo ako reenice poput Nai emo se na onome mjestu gdje smo se dogovorili, razumijevamo kao mjesne, a injenica da se gdje moe zamijeniti neupitnim atributnim veznikom na kojem upuuje na to da je prije rije o reenici s udvojenim reeninim dijelovima, tj. da uz atribut onome ima i atributnu sureenicu (Hudeek Mihaljevi 2008: 196).
59

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

esta je uporaba, osobito u administrativnim tekstovima, skupine osim ako. Nije meutim uvijek rije o pleonazmu. O njemu moemo govoriti u sljedeim primjerima u kojima emo lako dokazati da je rije o pleonazmu injenicom da se znaenje reenice ne mijenja izostavimo li osim: Ljudi ne postoje osim ako nisu kraljevi. > Ljudi ne postoje ako nisu kraljevi. U nekim reenicama ipak ta skupina nije pleonastina, npr.: Navijam za Brazil, osim ako zaigra loe. U toj je reenici skupina osim ako sloeni veznik (Hudeek Vukojevi 2007: 296). Je li veznika skupina osim ako pleonastina, ovisi o sintaktikome ustroju reenice u kojoj se pojavljuje, tj. kao to je vidljivo i iz danih primjera ona je pleonastina u reenicama u kojima se pojavljuje dvostruka negacija, a nije pleonastina u reenicama u kojima se dvostruka negacija ne pojavljuje. 2.4.3. Pleonastini niz U pleonastini niz mogu biti povezani sinonimi s pomou zareza te veznika i ili ili: Jako sam se bojao, plaio, Stalno me pitaju zato i zbog ega, bezalkoholna pia i napitci, nadzor i kontrola. Katkad se pleonazam odraava u injenici da je nosiva rije odreena odrednicama koje obuhvaaju itavo semanti ko polje nosive rijei, npr. Na odluku se moete aliti pismenim i usmenim putem, Tratinica je samonikla i uzgojena biljka, Mogu uiniti da nastane kakva neugodna psihika ili fizika pojava, Strijelci gaaju u pokretne ili nepokretne mete, Stan se iznajmljuje branim parovima s djecom ili bez djece. Takav pleonastini niz ukljuuje binarni antonimni par (pismeni usmeni, samonikla biljka uzgojena biljka, psihika pojava fizika pojava, pokretna meta nepokretna meta). Iako su te reenice zapravo istoznane reenicama Na odluku se moete aliti, Tratinica je biljka, Mogu uiniti da nastane kakva neugodna pojava, Strijelci gaaju u mete, zbog potreba isticanja i objanjavanja takve reenice mogu biti potrebne (netko npr. moe misliti da je tratinica samo samonikla biljka, da se mogue aliti samo pismeno, da je neugodna pojava samo fizika, da strijelci gaaju samo u nepokretne mete te da se stan iznajmljuje samo branim parovima bez djece). Ipak, takve konstrukcije treba izbjegavati u rjenikim definicijama i u svim kontekstima u kojima nisu nune. Pleonastini je niz i: kategorija odreenosti i neodreenosti (jer kategorija odreenosti ukljuuje i neodreenost), kategorija brojivosti ili nebrojivosti (jer brojivost ukljuuje i nebrojivost). est je pleonazam sa sastavnicom dva ili vie, npr. mjeavina dviju ili vie tvari.
60

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

2.4.4. Pleonastine reenice Katkad o ponavljanju obavijesti moemo govoriti samo na razini reenice. Tipini su sluajevi:
reenice u kojima se skupina na koju se to primjenjuje navodi s pomou prijedloga kod Kod bolesnika s kroninim stridorom bolesnik polako razvija kompenzacijske mehanizme, umjesto: Bolesnik s kroninim stridorom polako razvija kompenzacijske mehanizme. U istraivanjima kod ljudi poznato je da je kod transplantiranih osoba broj malignih bolesti i za vie od sedam puta premauje obinu populaciju, umjesto: Istraivanjima se pokazuje da je broj malignih bolesti u transplantiranih osoba i za vie od sedam puta vei nego u prosjenoj populaciji. u pogodbenim reenicama uvedenim s pomou skupine ako je rije o Ako je rije o zrnu graka, kikirikiju ili zrnu graha, to je est sluaj u male djece, oni esto navlae vodu te im se poveava volumen, to stanje dodatno pogorava, umjesto: Zrno graka, kikiriki ili zrno graha navlae vodu te im se poveava obujam, a to esto pogorava stanje ako ih mala djeca progutaju. Ono to ja mislim rei to je da e se kriza na tritu osjeati i cijelo idue tromjeseje, umjesto: elim rei da e se kriza na tritu osjeati i cijelo idue tromjeseje. Ono to elimo istaknuti to je da svi trebamo uloiti daljnje napore za prevladavanje negativnih trinih pokazatelja, umjesto: Istiemo kako se svi trebamo potruditi da bismo prebrodili negativne trine pokazatelje. Prvo na to vas elim upozoriti to je da se zapitate niste li to zaboravili napisati o dosadanjem poslovnom iskustvu, umjesto: elim vas upozoriti na to da se zapitate niste li to zaboravili napisati o dosadanjem poslovnom iskustvu.

u reenicama s usporednim dijelovima (objekt objekt objektna reenica): Ono to elim rei je to da...; Ono to elimo istaknuti to je da...; Ono to mislim je da... reenice s usporednim dijelovima: objekt objektna reenica (elim upozoriti na to da; Ono to elim rei je da...)

61

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Nisu samo ... ti koji...

Nisu samo menaderi ti koji bi trebali biti odgovorni za loe poslovne rezultate umjesto Za loe poslovne rezultate nisu odgovorni samo menaderi. Kabelski kanal moe, ali i ne mora biti dio konstrukcije zgrade. Reci mi vrijedi li to ili ne vrijedi, Pitam te hoe li doi ili ne e, Pitam te je li lijepa ili nije, Pitam te je li lijepa ili runa, Treba utvrditi je li rezultat djeljiv s 5 ili nije, Svia li ti se haljina ili ti se ne svia?, Podatci nisu vjerodostojni, pogrjeni su.

Moe, ali ne mora10 pleonazam utemeljen na predikatnoj antonimiji

U najveemu je dijelu navedenih primjera rije o sintaktikim pleonazmima, tj. o nepotrebnome udvajanju istovrsnih ili usporedivih (npr. objekt objektna sureenica) dijelova. O udvajanju obavijesti u reenici rije je i kad se u istoj reenici upotrebljava i kratica npr. i kratica itd.: Pasmine su pasa npr.: jazavar, njemaki ovar, hrvatski ovar, kotski terijer itd. jer kratica npr. znai da e se navesti samo nekoliko, ali ne svi primjeri. Reenice su katkad pleonastine zbog antonimnih sastavnica, npr. pleonastina je reenica strukture uvijek kad ... nikad: Uvijek kad su birale dame, nikad nisam bio izabran. Neke su reenine konstrukcije zapravo pleonastine, ali uvjetovane nejezinim razlozima, npr. izricanjem empatije. Tako je u reenici Dao sam mu svoju ker, nepotreban element svoju, on nita ne doprinosi znaenju jer ga u izricanju neotuive posvojnosti (u kojoj je posjedovano npr. dio tijela ili osoba povezana s posjedovateljem rodbinskim, prijateljskim ili osjeajnim vezama) nije potrebno izraziti, npr.: Boli me ruka, Boli ga glava, Dala mu je srce, Ostavila ga je ena, Ne dam na oca. Meutim, u izricanju relacijske posvojnosti uporaba posvojne ili povratno-posvojne zamjenice ima ulogu naglaavanja bliskosti i pripadnosti. est je reenini pleonazam ustroja: do x, ukljuujui i x, npr.: U toj sam tvrtki radio do 2009., ukljuujui i 2009.; Proitaj tekst do 23. stranice, ukljuujui i 23. Objanjenja ukljuujui i 2009., ukljuujui i 23. nepotrebna su jer se podrazumijeva da je godina, stranica itd. koja slijedi iza do ukljuena.
10 Takve su reenice este u administrativnome stilu jer poiljatelj poruke eli biti posve siguran da e poruka biti ispravno shvaena.

62

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Obvezatni je reenini pleonazam u hrvatskome jeziku dvostruka negacija (npr. Nikad nisam pomiljao na to da u uspjeti.). Kao i ve spomenuti obvezatni pleonazam povezan s glagolskom rekcijom (istovjetnost glagolskoga prefiksa i prijedloga dopuni) on je uvjetovan gramatikim sustavom hrvatskoga jezika koji ponitava logiku injenicu da bi negacija negiranoga trebala biti jednaka nenegiranomu izrazu. Svakako je najei postupak kojim se ostvaruje reenini pleonazam nepotrebno ponavljanje, npr.: Najvei broj zastupnika koje jedna drava moe imati je 96 zastupnika. Bili su svjesni opasnosti i realnosti trenutka u kojemu njihovi graani u tom trenutku nisu bili spremni prihvatiti nadnacionalni model integracije. Neodreena zamjenica netko, neto, nekakav itd., dakle neodreena zamjenica s prefiksom ne-, koja je u nekim sintaktikim uvjetima zamjenjiva s neodreenom zamjenicom bez toga prefiksa pleonastina je u takvim (tj. upitnim i dopusnim) sintaktikim uvjetima, npr. u reenici Je li me netko traio? ona je pleonastina (trebalo bi: Je li me tko traio?, a nije pleonastina u reenici Doi e netko.)

2.5. Tekstni pleonazmi

Neki se pleonazmi ostvaruju u cjelinama veim od reenice. Katkad tek iri kontekst moe odgovoriti na pitanje je li rije o pleonazmu ili samo nespretnome izraavanju, kao npr. u primjeru koji slijedi, u kojemu tekstni konektor zato uvodi jedan uzrok, a veznik jer drugi te stoga zato ... jer nije pleonastino: U svom prvom obraanju Parlamentu barunica Ashton nije slijedila miljenje Parlamenta. Zato su u svibnju 2010. godine zastupnici pet veinskih stranakih klubova odbili njezin nacrt ustroja i financiranja Slube jer nije uzela u obzir njihove primjedbe o transparentnijem ustroju i proraunu Slube. Zato ... jer moe biti i pleonazam, kao u primjeru: Zato vjerojatno nije znatnije do izraaja dola politika pripadnost kandidata jer se radilo i o vrlo vanom razdoblju za budunost Unije. Ponavljanje u primjeru koji slijedi oito je namjerno i slui izazivanju jaega dojma, tj. usmjeravanju itateljeve pozornosti na bitno: U formalnom smislu Vijee je dugo bilo najutjecajnija institucija Zajednice. Institucija, koja je dugo jedina imala iskljuivu zakonodavnu funkciju u EU-u i u kojoj su sjedili ugledni i utjecajni politiari nacionalnih drava lanica...
63

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

2.6. Kontekstni (situacijski) pleonazmi

Katkad na to je li izraz pleonastian moe utjecati kontekst ili situacija u kojoj se ostvaruje, npr. Otvori vrata! moe biti pleonazam ako tko stoji pred vratima i kuca na njih, a ne mora ako je u prostoriji u kojoj su vrata i prozor i ako se eli naglasiti da otvoriti treba vrata, a ne prozor. Kontekstni su pleonazmi, tj. pleonazmi koji to, ovisno o kontekstu, mogu i ne moraju biti: ponovni povratak, ponovni povrat, opet ponoviti (te tri sveze nisu pleonastine pod uvjetom da je ponovnomu povratku i ponovnomu povratu ve prethodio povratak ili povrat), zajedno s (nije pleonastino u kontekstu zajedno s ... protiv), istinite injenice, potpuno unitenje (nije pleonastino pod uvjetom da se u istome kontekstu podrazumijevaju ili spominju i neistinite injenice, djelomino ili nepotpuno unitenje), naknadne dopune (nije pleonazam ako su prije naknadnih dopuna napravljene npr. redovite dopune) itd. U reenici Lijek katkad moe prouzroiti nuspojave, katkad moe je pleonazam i u standardnome bi jeziku ta reenica trebala glasiti: Lijek moe prouzroiti nuspojave. Mogue je zamisliti reenicu u kojoj se katkad moi ne moe svesti samo na sastavnicu moi, npr. na pitanje Moe li mi uvati djecu?, odgovor Katkad mogu znai da onaj tko ga daje djecu ne moe uvati uvijek. Takoer, iako se skupina zajedno s smatra prototipnim pleonazmom (u reenicama kao Doi u zajedno s Markom > Doi u s Markom), u nekim kontekstima ta skupina nije pogrjena, npr. u reenici Hrvatski odbojkai igrat e u treoj skupini zajedno s Maarskom, Finskom i Grkom, ona je potrebna jer to znai da e Maarska, Finska, Grka i Hrvatska igrati u istoj skupini, a reenica Hrvatski odbojkai igrat e u treoj skupini s Maarskom, Finskom i Grkom znai da e hrvatski odbojkai igrati utakmice protiv odbojkaa tih triju zemalja. Mnoge su sveze pleonastine tek u odreenome kontekstu. I kad je rije o svezi malo novoroene, moemo razlikovati sluaj pleonastinosti (svako je novoroene malo), od sluaja nepleonastinosti (novoroene s malom poroajnom teinom). Pleonastina je sveza bez dodanih konzervansa koja se esto nalazi na prehrambenim proizvodima i trebala bi glasiti bez konzervansa. Potencijalno je pleonastina sveza bez dodatnih konzervansa, tj. ona je i pleonastina i pogrjena ako se njome eli kazati da u prehrambenome proizvodu nema konzervansa (a upravo to proizvoai ele rei), a ne bi bila pleonastina u kontekstu u kojemu bi se podrazumijevalo da proizvod sadrava neke konzervanse (pa su oni na njemu deklarirani), ali se eli istaknuti da ne sadrava nikakve druge (osim navedenih) konzervansa.
64

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

3. Semantika podjela pleonazama

Analiziramo li pleonazme s obzirom na znaenje sastavnih elemenata pleonastinih konstrukcija, razlikujemo nekoliko sluajeva:
sastavnice su pleonastine konstrukcije istoznane ili bliskoznane meu sastavnicama postoji odnos hiperonim hiponim ak tovie, no meutim, stoga jer, zato jer, sveti otac papa ena vozaica, mjesec rujan, grad Varadin, tvrtka pod nazivom Nokia, knjiga naslova Zameo ih vjetar, asopis pod imenom The Red Barrel oker boja, be boja kilogram teine, metar duljine, sat vremena, godina dana, mjesec dana sii dolje, vremensko razdoblje, ui unutra, unaprijed planirati, besplatni poklon, rezervirati unaprijed, sastavni dijelovi, letjeti kroz zrak, uplja cijev, krajnji rezultat, stara poslovica, par blizanaca, istinite injenice, jednake polovice, pisana dokumentacija, struna ekspertiza, isplakati suze, pjeana dina, cijena kotanja, osobno miljenje, osobni prijatelj (moda u suprotnosti prema obiteljski prijatelj), trati trku, plakati pla, misliti misao pismeni ili usmeni ispit

meu sastavnicama postoji odnos hiponim hiperonim meu sastavnicama je odnos mjerna jedinica veliina koja se mjeri jedan je element sastavnica znaenja drugoga elementa

sastavnice su antonimi

Ako su sastavnice pleonastine konstrukcije istoznane ili bliskoznane, moemo upotrijebiti jedan ili drugi element, npr. Oekivala sam da e svi doi, no meutim dola su samo petorica. > Oekivala sam da e svi doi, no dola su samo petorica ili Oekivala sam da e svi doi, meutim dola su samo petorica.
65

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Ako su sastavnice pleonastinih konstrukcija u hijerarhijskome odnosu, treba upotrijebiti samo hiponim, npr. Ona je najbolja ena vozaica koju poznajem. > Ona je najbolja vozaica koju poznajem. Najee je kod pleonastinih konstrukcija jedan element sastavnica znaenja drugoga elementa. Tu najee elementi ne pripadaju istoj vrsti rijei, npr. esto je rije o glagolima ija je dopuna sastavnica njihova znaenja. Toj skupini pleonazama pripadaju: letjeti zrakom, planirati plan11, dignuti gore, spustiti dolje, sii dolje, popeti se gore, odgoditi za poslije, piti to tekue, prepustiti/dati komu drugom itd. U tom sluaju treba upotrijebiti samo onaj element koji u svojemu znaenju ukljuuje i znaenje drugoga elementa: letjeti, planirati, dignuti, spustiti, sii, popeti se, odgoditi, piti, prepustiti/dati komu. U ovoj su skupini esti pleonazmi u kojima je isto znaenje izraeno tvorbenim elementom i posebnom rijeju, npr. mala kuica sufiks -ica deminutivni je sufiks koji znai da je rije o emu malome, ena vozaica sufiks -ica sufiks je s pomou kojega se tvore enski mocijski parnjaci i oznauje da je rije o eni.

3.1. Egzotizmi s objasnidbenom sastavnicom

Posebna su vrsta pleonazama egzotizmi s objasnidbenom sastavnicom, npr.: australska koala, egipatski faraon, vika gajeta falkua, ukrajinska grivna, portugalski fado, junoamerika ljama, indijski sari, kotski kilt, brazilska kapuera, grka drahma, maarska forinta. Pleonazmi nisu: ameriki dolar (jer postoje kanadski i australski dolar) ili kuvajtski dinar (jer postoje iraki, alirski, bahreinski, jordanski, srpski, libijski i tuniski dinar). Egzotizmi se katkad pojavljuju i s hiperonimskom sastavnicom: juha minestrone. Objasnidbena sastavnica moe biti potrebna ako pretpostavimo da je primatelju poruke potrebno dodatno objanjenje, ali je najee ipak rije o nepotrebnome pleonazmu.

4. Podjela pleonazama prema podrijetlu sastavnih elemenata

Prema podrijetlu sastavnih elemenata moemo razlikovati ove sluajeve:

11

Ovoj skupini pripadaju svi glagoli s unutranjim objektom.

66

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

strani + domai element (bez obzira na poredak sastavnica)

mobing na radnome mjestu, vodei lider, zidni mural, najoptimalniji, pola litre gratis na dar, mogue opcije, potencijalno mogue, druga alternativa, softverski program, struna ekspertiza, neeljene nuspojave, pisana dokumentacija, klasificirati u skupine, buket cvijea, uobiajena rutina, e-mail poruka ak tovie, osnovni temelji dispenser-automat12, duopack pakiranje, 2pack pakiranje, Punta Ertec13

domai + domai element strani + strani element

Iznimno su esti sluajevi u kojima se pleonastina konstrukcija sastoji od domaega i stranoga elementa. Uzrok je takve pleonastinosti elja govornika da osigura da poruka bude pravilno primljena. Govornik nije siguran da je element stranoga jezika dovoljno poznat da prenese poruku, pa osjea potrebu da ga dodatno objasni. Takav postupak nije primjeren standardnomu jeziku. Mobing ve u sebi ukljuuje sastavnicu na radnome mjestu pa treba rei zlostavljanje na radnome mjestu (ili, ako se eli upotrijebiti strana rije, samo mobing), vodei lider je voa ili samo lider (koji je uvijek vodei), mural je uvijek zidni, pa taj element treba izostaviti. Nerijetko nastaju i pleonazmi koji se sastoje od strane pokrate i domae rijei istoznane s jednim elementom razvezane strane pokrate:
pokrata + rije istoznana s jednim elementom pokrate GMO organizam HIV virus ISBN broj LCD zaslon PIN broj RAM memorija ROM memorija XML jezik
12 13

razvezano genetically modified organism organizam human immunodeficiency virus virus international standard book number broj liquid crystal display zaslon personal identification number broj random access memory memorija read only memory memorija Extensible Markup Language jezik

Dispenser je automat za toenje pia. Ovoj skupini esto pripadaju i onomastiki pleonazmi, vidi poglavlje 1.3. Onomastiki pleonazmi.

67

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Ovomu se nizu esto dodaje i primjer SMS poruka. Pokrata SMS znai short message service (usluga [slanja] kratke poruke) pa bi SMS poruka bila poruka poslana s pomou usluge [slanja] kratkih poruka, dakle ne bi bila pleonastina. Ipak, metonimijskim pomakom u hrvatskome je jeziku pokrata SMS dobila znaenje poruke (npr. u reenici Poalji mi SMS, Javi joj se SMS-om), pa je opravdano smatrati da je SMS poruka takoer pleonastian izraz. Isti je odnos izmeu MMS-a (multimedia messaging service, tj. usluga [slanja] multimedijskih poruka) i MMS poruke.

5. Potrebni pleonazmi
Neka se vierjena strana imena mogu sklanjati bez ikakvih problema. To su uglavnom imena gradova i drava (New Jersey, Santa Barbara, San Francisco, West Point, New York, New Mexico, Rhode Island), a neka, npr. imena nekih ustanova, asopisa i sl., dovode do nedoumica koje se mogu rijeiti pleonazmom:
primjer Odrao je predavanje na Department of Education. Predavao je na University of Yamaguchi. Bio je lan Mathematical Society of Japan. Mnoge e tekstove itatelj nai u njihovim Email Newsletters. U Virus Encyclopedia postoje oznake odnosi li se pojam o virusu na Apple/Macintosh, 32-bitne sustave Windowsa ili Unix/Linux. potreban pleonazam Odrao je predavanje na odsjeku Department of Education. Predavao je na sveuilitu University of Yamaguchi. Bio je lan drutva Mathematical Society of Japan. Mnoge e tekstove itatelj nai u njihovim biltenima Email Newsletters. U enciklopediji Virus Encyclopedia postoje oznake odnosi li se pojam o virusu na Apple/Macintosh, 32-bitne sustave Windowsa ili Unix/Linux.

Za takav pleonazam moemo rei da je potreban jer se njime rjeavaju morfoloki problemi.
68

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Nelagoda prouzroena time to nije jasno kako koje ime treba sklanjati dobar je razlog za pleonazam, npr. sigurno se ne e pogrijeiti ako se ime Ericsson Nikola Tesla sklanja tako da se umetne rije tvrtka i ta se rije sklanja, npr.: dolazim iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla; radim u tvrtki Ericsson Nikola Tesla. I injenica da u standardnome jeziku ne treba sklanjati latinska imena moe zbunjivati, pa se i ta nelagoda moe premostiti pleonazmom, npr.: Sluao sam kantatu Carmina burana.

Zakljuak
Pleonazmi se openito smatraju nepoeljnima u standardnome jeziku, osobito u njegovim viim stilovima. U ovome se radu uz svaku skupinu pleonazama, a esto i uz pojedinane primjere, daje ocjena normativne prihvatljivosti, pa je ovdje ne emo ponavljati. Pokazali smo da tvrdnju da su pleonazmi u standardnome jeziku nepotrebni treba relativizirati te pleonazam normativno ocijeniti s obzirom na niz parametara. Standardnomu su jeziku posve neupitno potrebni obvezatni pleonazmi, dakle oni koji su posljedica njegova gramatikoga sustava (npr. dvostruka negacija i prefigirani glagoli s prijedlonim dopunama u kojima je prijedlog istovjetan prefiksu). Standardnomu su jeziku potrebni i pleonazmi s fokusatorima koji pojaavaju njihovo znaenje, npr. bez ikakvih promjena, bez nekih problema, sam vrh, bez ijednoga pitanja. Standardnomu su jeziku potrebni i izrazi poput 2009. godina. Iako oni jesu pleonastini jer je jasno da je 2009. godina, toliko su uobiajeni da ih se ne smatra normativno upitnima. Postoji ak i lektorsko pravilo da se, ako reenica zapoinje brojem koji oznauje godinu, ispred njega dodaje rije godina kako reenica ne bi poinjala brojem. Iako je pojava pleonazama u jeziku u hrvatskome jezikoslovlju davno zabiljeena14, pleonazmima su se hrvatski jezikoslovci bavili uglavnom samo sporadino. U mnogim se radovima oni spominju15, ali nema sustavne monografije posveene tomu problemu. Pleonazmi su se dijelili na razliite naine, npr. na
14 Jo 1931. godine Tomo Mareti u Gramatici i stilistici hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika govori o pleonazmima i razlikuje ove tipove: ponavljanje iste oznake (odredbe) drugim rijeima (tautologija), epitet koji ne proiruje predodbu o pojavi (npr. tamni mrak) i sl.; sveza dviju sinonimnih rijei za isti pojam (npr. u njih nema ni snage ni moi; ... strano i uasno); sveza sinonimnih rijei koje se ne osjeaju kao dvije rijei nego kao jedna rije; svaka rije suvina za smisao ili rije bez znaenja; npr. zamjeniki oblik si u uzvinim reenicama (npr. blago li si meni, teko si ga meni). 15 Usp. npr. radove T. Gazdi-Aleri (2009.), B. Tafre (2007.), J. Silia i I. Pranjkovia (2005.), B. Petrovi (2005.) i I. Pranjkovia (1996.).

69

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

perifrazu, perisologiju, ditologiju, tautologiju, parapleromu, analepsu16, a podjele su najee raene za stilsku analizu. U ovome radu krenuli smo od prikupljenoga korpusa te nastojali pleonazme razvrstati na praktino primjenjive naine. Pri tome smo u prvome redu imali u vidu hrvatski standardni jezik te nam je cilj bio prepoznati pleonastine izraze i odluiti jesu li oni u standardnome jeziku potrebni ili ga samo optereuju. Stoga smo najprije odvojili kategorije stilskih, frazeolokih i onomastikih pleonazama, a ostale kategorije podvrgnuli normativnoj prosudbi. Budui da ovdje govorimo i o potrebnim pleonazmima te da pleonazam moe biti i samo jedna rije, smatramo da je potrebno preoblikovati neke uobiajene definicije pleonazma koje pleonazme odreuju kao nepotrebno gomilanje rijei, dodatak rijei koja je na tome mjestu suvina; uporabu suvinih rijei; skupljanje rijei s istim znaenjem; nepotrebno gomilanje izraza koji su meusobno slini po smislu. Uzevi u obzir sve navedeno u ovome radu, pleonazme bismo u najiremu smislu mogli odrediti kao udvajanje ili ponavljanje obavijesti.

Literatura:
Bagi, Kreimir 2010. Od vika glava (ne) boli. Vijenac, 423, Zagreb, 7. Birti, Matea; Ivana Matas Ivankovi 2009. Akuzativne dopune uz neprijelazne glagole: to su unutranji objekti?. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 35, Zagreb, 119. Brozovi Ronevi, Dunja 1998. Romansko-hrvatski dodiri u toponimiji Istre i kvarnerskih otoka. Folia onomastica Croatica, 7, Zagreb, 121. Duli, Mihovil (prir.) 1997. Govorimo hrvatski. Jezini savjeti. Zagreb: Hrvatski radio Naklada Naprijed. Gazdi-Aleri, Tamara 2009. Stilska obiljeja politikoga govora. Doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet. http://savjetnik.ihjj.hr/ Hudeek, Lana; Milica Mihaljevi; Luka Vukojevi (izvr. ur.) 1999. Hrvatski jezini savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Pergamena kolske novine. Hudeek, Lana; Luka Vukojevi 2007. Podrijetlo, ustrojstvo, funkcija i normativni status sloenih veznika i veznikih skupina. Sintaktike kategorije, Zbornik radova znanstvenoga skupa s meunarodnim sudjelovanjem Hrvatski sintaktiki dani, Osijek, 283334.
16 Podrobnije o njihovim odnosima i definicijama u djelima M. Solara (2006.), L. Zime (1988.), D. ivkovia (1985.) i R. Simeona (1969.).

70

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Hudeek, Lana; Milica Mihaljevi 2008. Veznika sinonimija i antonimija u hrvatskoj leksikografiji. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 34, Zagreb, 167199. Hudeek, Lana; Milica Mihaljevi 22010. Hrvatski terminoloki prirunik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Lehmann, Christian 2005. Pleonasm and hypercharacterization; http://www. christianlehmann.eu/publ/Hypercharacterization.pdf (pristupljeno 14. listopada 2010.) Mareti, Tomo 1931. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika. Zagreb: Jugoslavensko nakladno d. d. Obnova. Markovi, Ivan 2009. Rezultativni sekundarni predikat u hrvatskome. Suvremena lingvistika, 68, Zagreb, 221246. Matthews, Peter H. 22007. The Concise Oxford Dictionary of Linguistics. Oxford: Oxford University Press. Melvinger, Jasna 1983./1984. Frazeoloki parovi rijei. Jezik, 31, 4, Zagreb, 107114. Petrovi, Bernardina 2005. Sinonimija i sinoniminost u hrvatskome jeziku. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada. Pranjkovi, Ivo 1996. Funkcionalni stilovi i sintaksa. Suvremena lingvistika, 41/42, Zagreb, 519527. Sili, Josip; Ivo Pranjkovi 2005. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uilita. Zagreb: kolska knjiga. Simeon, Rikard 1969. Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva, II. svezak. Zagreb: Matica hrvatska. Solar, Milivoj 2006. Rjenik knjievnoga nazivlja. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga. imunovi, Petar 2005. Toponimija istonojadranskoga prostora. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga. kari, Ivo 2003. Temeljci suvremenoga govornitva. Zagreb: kolska knjiga. onje, Jure (ur.) 2000. Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea kolska knjiga. Tafra, Branka 2007. Pregrt jezinih zrnaca. Nova mehanizacija umarstva, 28, Zagreb, 6062. Vidovi, Domagoj 2010. Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau. Ras prave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 36, 2, Zagreb, 345367. Zima, Luka 1988. Figure u naem narodnom pjesnitvu. Zagreb: Globus. ivkovi, Dragia (ur.) 1985. Renik knjievnih termina. Beograd: Nolit. , (. .) 1990. . : .
71

Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172

Pleonasms in the Croatian standard language

Abstract The authors have gathered a large corpus of pleonasms from language ma nuals, journals, dictionaries, students papers and texts they have received for language editing. They were divided into different categories on the basis of syntactic (word, syntagm, sentence, text), semantic (hyperonym hyponym, synonymy, anthonymy, inclusion) and formal criteria (number of words). They have been analyzed from a descriptive and normative point of view and the cases of necessary pleonasms (stylistic, phraseological, onomastic, required by grammar, required by situation or context etc.) have been discussed.
Kljune rijei: pleonazam, tautologija, norma, hrvatski standardni jezik Key words: pleonasm, tautology, language standard, Croatian standard language

72