Anatomija

Anatomija
Anatomija je bioloka disciplina koja se bavi strukturom i organizacijom organizama. U uem smislu naziv se odnosi na znanost o grai ovjejeg tijela (anthropotomia), ali u irem smislu on obuhvaa i znanosti o sustavu tijela ivotinja (zootomia) i biljaka (pythotomia). S medicinskog stajalita, anatomija se sastoji od preciznih znanja o formi, poziciji, veliini i odnosu razliitih struktura u zdravom tijelu ovjeka. Gr. anatomia (rezati, secirati, otvoriti) naziv je koji se opravdano odrao jo od 5. stoljea pr. Kr. jer upravo ukazuje na glavni nain istraivanja ljudskog tijela. Ljudsko tijelo je toliko komplicirano da samo mali broj profesionalnih anatoma, nakon godina strpljivog promatranja, postanu specijalisti svih njegovih detalja. Veina ih se specijalizira samo za posebne dijelove zadravajui samo dobro 'radno' znanje o ostalom.

Grane anatomije
Najstarija i najbolje upoznata grana anatomije, sustavna anatomija, istrauje pojedinane organske sustave, bez obzira na lokacije organa koji mu pripadaju.

Anatomski crte ljudskih miia iz Encyclopdie

Zadaa je topografske ili opisne anatomije prikazati pojedine dijelove tijela kao cjelinu (regiju) opisujui paralelno vie organskih sustava sa svim njihovim meusobnim odnosima. Dio topografske anatomije koji slui potrebama kirurgije naziva se kirurka anatomija. Plastina ili povrinska anatomija se bavi vanjskim oblikom tijela i njegovim mijenama, izostavljajui unutarnje organe. Predmet njezine pozornosti su posebno skeletni sustav zglobova i miini sustav, njihova funkcija, izgled u pokretu i utjecaj na opi oblik tijela. Komparativna anatomija usporeuje grau tijela razliitih ivotinjskih vrsta u gradaciji od najjednostavnijih do sloenih oblika. Upotpunjena paleontologijom poredbena je anatomija rasvijetlila povijesni razvitak i srodnost svih vrsta na Zemlji ukljuujui i ovjeka. Ako je ograniena na jednu vrstu govorimo o specijalnoj anatomiji. S utilitaristikog motrita je prouavanje ovjeka najvanije podruje specijalne anatomije. ire podruje od anatomije je morfologija koja istrauje uzorke po kojima nastaju i zakone po kojima se na potmostvo prenose tjelesni oblici.

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Anatomija Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4108352 Doprinositelji: Andrej alov, Chomsky2093, E.coli, Lada.Lijovic, Luka Krstulovi, Roberta F., Sombrero, Tycho Brahe, Vedran12, 3 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Encyclopdie_de_Diderot,_plate_1-143.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Encyclopdie_de_Diderot,_plate_1-143.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Brian Boru, DieBuche, Lennert B, Yann, 2 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/