You are on page 1of 186

IZLIJEITE SE I OD NAJTEIH BOLESTI!

"Zahvalna sam Davidu Hamiltonu to je napisao ovu nadahnjujuu knjigu." Louise L. Hay

Biblioteka NOVI VIDICI Knjiga 17 Urednici: Vladimir Jakoli, prof. i Nada Jakoli, prof. Dr. David R. Hamilton KAKO UMOM IZLIJEITI TIJELO ITP KORPION, Babonieva 44,10000 Zagreb telVfaks: 01/4635-341,01/4635-342 e-adresa: itpskorpion@zg.htnet.hr. www.skorpion.hr www.kupiknjigu.com Za nakladnika: Ratko Ostoji Lektorica: Nada Jakoli Korektorica: Iva Jakoli Osnutak naslovnice: Vladimir Jakoli Raunalna izvedba naslovnice i slog: Zdeslav Ostoji Tisak: eljeznika tiskara d.o.o., Zagreb CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 717482. ISBN 978-953-289-027-3 Izdano u listopadu 2009.

Dr. David R. Hamilton KAKO UMOM IZLIJEITI TIJELO S engleskoga preveo Neboja Buanovac, prof. Naslov izvornika: How Your Mind Can Heal Your Body by David R. Hamilton, Ph.D. HOW YOUR MIND CAN HEAL YOUR BODY Copyright 2008 by David Hamilton Originally published in 2008 by Hay House, UK Ttine into Hay House broadcasting at www.hayhouseradio.com Copyright za hrvatsko izdanje: Itp korpion, Zagreb, 2009. godine Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati, spremiti u neki sistem niti prenijeti u bilo kojem obliku ili bilo kojim sredstvom - elektronikim, mehanikim, fotokopiranjem, snimanjem, skeniranjem ili nekim drugim - osim kratkih navoda, u prikazima knjige ili lancima, a bez prije dobivene pismene dozvole izdavaa.

Za Ryana, Jakea i Ellie. Donijeli ste golemu radost u nau obitelj. Iznimna postignua ostvarivali su samo oni, koji su se usudili vjerovati da u njima postoji neto to je jae od okolnosti koje ih okruuju. Bruce Barton

Sadraj Zahvale Uvod PRVI DIO: UM MOE IZLIJEITI TIJELO 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Uvod 10. 11. 12. 13. 14. 15. Rak Srce Regeneracija Bol, kronini umor i ME Virusi, alergije i autoimune bolesti Gubitak teine Mo pozitivnog razmiljanja Mo vjerovanja Lijekovi djeluju zato to vjerujemo u njih Mo plastinosti Um moe izlijeiti tijelo Mo vizualizacije Biti ili ne biti pod stresom Kako vizualizirati Mo afirmacija

DRUGI DIO: ISTINITE PRIE

TREI DIO: ZAKLJUAK

16.

Mo Ijubavi

Dodatak I: Lijeenje kvantnim poljem (LKP) Dodatak II: Vizualizacije Aids 190, Akne 188, Alergije 191, Aritmija 193, Artritis 193. Ateroskleroza 195, Atletsko stopalo 195, Autoimune bolesti 196, Bijes 191, Bol 226, Bradavice 238, Bronhitis 198, Celulit 203, Cistitis 208, Cistina fibroza 207, Depresija 209, Dijabetes 209, Emfizem 211, Endometrioza 211, Enteritis (Gastroenteritis) 212, Epilepsija 213, Gonoreja 214, Gripa 213, Grlo 235, Gubitak teine 239, H1V 218, Hemoroidi 215, Hepatitis 216, Hipertenzija 218, Imunosni sustav 218, Infekcija 219, Infekcije glistama 240, Infekcije protozoom 229, Ishias 229, Kandida 202, Klamidija 204, Krvni pritisak 198, Lupus 221, ME 222, Malarija 221, Meningitis 223, Miteseri 232, Modani udar 233, Multipla skleroza 224, Nesanica 220, Nisko samopotovanje 221, Opekotine 199, Ospice 222, Oiljci 229. Palpitacije 226, Parkinsonova bolest 227, Peludna groznica 215, Peptiki ir 228, Posjekotine 206, Povreda lene modine 231, Prehlade (i gripa) 205, Pretilost 224, Problemi sa spavanjem 231, Proljev 211, Rak 199, Reumatoidni artritis 229, Rupture miia 224, Sifilis 235, Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) 220, Sindrom kroninog umora 205, Sinusitis 230, Slomljene kosti 198, Srana bolest 215, Starenje 190, Stres 232, Tjeskoba 192, Toksini 235, Tuberkuloza 236, Upala grla 231, Upala plua 228, Varikozne vene 237, Virusi 237, Vodene kozice 203, ir 237, ljezde 214 Dodatak III: DNK vizualizacije 241 Literatura 245 Zahvale Prije svega, elio bih zahvaliti svojoj partnerici Elizabeth Caproni na stalnoj ljubavi i poticanju. Njezinom zaslugom, poeo sam vjerovati u sebe, i tek sam iz tog gledita dobio mogunost pisati i govoriti na razini na kojoj to inim. Otkad pamtim, moji mama i tala poticali su me da inim to elim i da vjerujem da mogu sve. Mami i tati: Evo, inim to! Hvala vam. Dugujem veliku zahvalnost svim ljudima, koji su podijelili svoje osobne prie u ovoj knjizi i onima koji su podijelili prie koje nisu ule u konanu verziju. Vjerujem da druge ljude nadahnjuje prianje naih pria. Onima od vas, koji su podijelili svoje prie, bilo da su ule u zavrnu verziju ili ne: nadahnuli ste mnoge ljude da shvate kako imaju sposobnost izlijeiti sami sebe. Rijei ne mogu izraziti vanost toga dara.

Htio bih zahvaliti Kevinu Dohertyju na sjajnom ureivanju ove knjige, i Lizzie Hutchins na strunom vodstvu. Budui da je ovo moja trea knjiga u tvrtki Hay House, htio bih zahvaliti cjelokupnom osoblju Hay House UK., nekadanjem i sadanjem, na toplini i na tomu to su mi pomogli da se osjeam dijelom obitelji Hay House. Htio bih zahvaliti i svojem pnjatelju Kevinu Waiteu na tome to je proitao (dvaput) prvu verziju ove knjige, to je dao neke vane sugestije i stvorio neke sjajne vizualizacije - sve to pomoglo mi je da dovrim knjigu. Htio bih zahvaliti i svojem prijatelju Bryceu Redfordu na poticaju, nadahnuu i motivaciji. Za neke vanije teme iz ove knjige traio sam pojanjenje od strunjaka s tih podruja. Htio bih zbog toga osobito zahvaliti Barbari Andersen, Fabriziju Benedettiju, Lyn Freeman i Stephanie Wai-Shan Louie, kao i na tomu to su mi slali vane informacije o istraivanjima ili me usmjeravali prema vanim radovima za koje nisam znao. Veliki dio radnog vremena dok piem knjige provodim u kafiima, pa neke od njih u kojima najee boravim ak zovem svojim uredima. Zato bih, na kraju, ali ne i najmanje vano, htio zahvaliti osoblju iz Starbucksa i Caffe Nera u Windsoru, V. Britanija, to su mi stvorili savrenu atmosferu za pisanje.

Uvod Ova knjiga govori o tome kako izlijeiti tijelo pomou uma. Nakon to sam napisao svoju prvu knjigu, Vana je misao, koja je opisivala vezu izmeu uma i tijela (i uma i svijeta), ljudi su me poeli ispitivati kako to upotrijebiti da izlijee sami sebe. Tijekom predavanja, zatekao sam se kako objanjavam metode, a na radionicama sam poeo poduavati ljude o tome. Na jednoj radionici, jedna me gospoa upitala planiram li pisati o tome. Ovu knjigu poeo sam pisati sljedeeg dana. Ona vam daje praktine alate kojima se moete sluiti pri izljeenju niza bolesti. Prije desetak godina, bilo bi tono rei, da nije postojalo mnogo medicinskih dokaza da um moe izlijeiti tijelo, iako je mnogo toga ukazivalo na to. No, istraivanja, koja se sada objavljuju svaki drugi tjedan, sve jae ukazuju na to da su nae prethodne pretpostavke i vjerovanja - da um ne moe izlijeiti tijelo - jednostavno pogrene. Od 2006. godine vizualizacija je pokazala pozitivne rezultate u rehabilitaciji nakon modanog udara i ozljeda kraljenice, kao i u poboljanju kretanja oboljelih od Parkinsonove bolesti. Pacijenti u svojim umovima zamiljaju kako se normalno kreu, i im to uine, ruka ili noga iju kretnju zamiljaju stimuliraju se na mikroskopskoj razini, kao i podruje mozga koje

upravlja tom rukom ili nogom. S vremenom kretanje se poboljava. U sluajevima modanog udara neka oteena podruja mozga poinju se regenerirati. Placebo efekt nam je godinama pokazivao da mo vjerovanja moe utjecati na tijek cijelog niza bolesti, ukljuujui astmu, peludnu groznicu, zaraze, bol, Parkinsonovu bolest, depresiju, srani zastoj, anginu, razinu kolesterola, krvni pritisak, artritis, sindrom kroninog umora, sportske rezultate, gubitak teine, ireve na elucu i nesanicu, pa ak i da moe utjecati na razinehormona imunosnogsustava i rasta. Novija istraivanja pokazala su da se, kad osoba uzme placebo i vjeruje da je to pravi lijek, u njezinom mozgu poinju dogaati promjene utemeljene na tom vjerovanju. Sada zasigurno znamo da misli, emocije i vjerovanja nisu samo subjektivne ideje u umu, nego uzrokuju stvarne kemijske i fizike promjene u mozgu i cijelom tijelu. U ovoj sam knjizi napravio neke velike iskorake, sugerirajui da se gotovo sve bolesti mogu izlijeiti ili barem ublaiti, i to pomou uma. Svjestan sam da je to hrabra izjava, ali smatram da, kad su u pitanju zdravlje, pa i ljudski ivoti, ne moemo uvijek ekati da znanost uini svoje i da se. moda i deset godina kasnije, objave istraivanja koja dokazuju, da je ono to mnogi dre istinitim - da um moe izlijeiti tijelo - zaista tono za neke specifine bolesti. Ljudi esto nemaju toliko vremena. Bila bi vea pogreka kad bih napisao da um ne moe izlijeiti tijelo, barem dok znanost ne otkrije da tomu nije tako. Jedva smo zagrebali povrinu u otkrivanju stvarnih ljudskih potencijala. Einstein je rekao: Jo ne znamo niti jednu tisuinku jednog posto onoga to nam je priroda otkrila." Vjerujem, da moramo razmotriti stvarnu mogunost, kako u ono to jo nismo dokazali spada i sposobnost uma da izlijei tijelo od gotovo svih bolesti. Neki bi mogli rei da dajem ljudima lanu nadu, ali mislim da je to prilino negativan stav. Pjesnik John Lydgate napisao je: Neke ljude moete zadovoljiti sve vrijeme, a sve ljude neko vrijeme, ali ne moete zadovoljiti sve ljude sve vrijeme. Ja bih radije ljudima dao nadu i gledao kako to pretvaraju u zdravlje, nego da se suzdrim od toga da ih nadahnem mogunostima izljeenja, zbog rizika da neki ipak nee ostvariti rezultate. Sjeam se kako sam, kao znanstvenik u farmaceutskoj industriji, uivao gledajui biljke u uredu koji sam dijelio s 20 drugih ljudi. Tamo je bilo najmanje 30 razliitih biljaka, koje su pridonosile u stvaranju ugodne atmosfere. Mnoge od tih biljaka bile su malene i stajale su na prozorskim daskama, zbog ega su bile prvo to biste ugledali kad biste ujutro uli u ured. Bio je to lijep prizor.

Jednoga dana, nakon to sam u tom uredu proveo vie od godinu dana, netko je sluajno oborio jednu biljku s daske koja mu je gotovo pala na nogu. To se nije dogodilo, ali situacija je procijenjena kao zamalo izbjegnuta opasnost". Sljedeeg dana cijeli je odjel dobio poruku, da se od toga dana vie ne doputa da biljke stoje na prozorskim daskama, kako ne bi pale i nekoga povrijedile. Do kraja mojeg radnog staa u tom uredu, biljke vie nisu stajale tamo. Nije bilo potrebe da se zabrani postavljanje malenih biljaka na prozorske daske - bila bi dovoljna poruka upozorenja na oprez. Mislim da se povremeno previe usredotoujemo na negativne stvari i, osobito kad je rije o ciljevima, ne stremimo dovoljno visoko, u strahu od razoaranja. S ovom knjigom ja sam ciljao visoko. Vjerujem, da e veina ljudi u njoj pronai neto to e im biti od pomoi, ali znam da ne mogu udovoljiti svima. Ako i ne ostvarite rezultate, molim vas da shvatite da je moja iskrena elja da vam pomognem i da zaista vjerujem kako svi u sebi imamo zalihe neiskoritenih potencijala. Ja sam uvijek bio tip osobe koji je motivirao druge. Tijekom odrastanja, uvijek sam pomagao ljudima da idu prema svojim ciljevima i vjeruju u sebe. Tijekom svojih dvadesetih postao sam atletski trener. Uglavnom smo postizali dobre, a esto i sjajne rezultate. No, povremeno bi mi neki ljudi (promatrai) uputili kritiku da dajem ljudima lane nade, da bih im trebao rei da umanje oekivanja ili da budu realni". No, to je realno? To je neije miljenje, a ne injenica. No, uvijek sam shvaao polazita kritiara, iako se nisam slagao s njima. Osjeao sam bol vidjevi tugu mladog troskokaa, koji nije skoio onoliko koliko je htio tijekom finala britanske nacionalne juniorske atletske lige 1999. godine, osobito nakon to sam u njega usadio vjerovanje da moe osvojiti zlatnu medalju. No, smatram da su mu, bez tog vjerovanja, izgledi da osvoji zlato bili ravni nuli. S vjerovanjem, zaista ju je mogao osvojiti. Zapravo, s jednim od svojih skokova, koji je naalost proglaen prestupom, zato to je milimetrom nonog prsta prekoraio liniju, osvojio bi inae zlatnu medalju s prednou od 30 cm u odnosu na drugoplasiranog. No, rastuilo me to to sam vidio da je teko razoaran zbog toga to nije postigao rezultate kakve je prieljkivao. Bez vjerovanja, siguran sam da ne bi dospio ni u finale, a kamoli postao skaka kakav je bio. Isto vrijedi i za primjenu uma u iscjeljivanju tijela. Vjerujem da su nam, ako ciljamo visoko, pa ak i najvie, s nadom da se moemo izlijeiti u potpunosti, mogue i velike stvari. Ako i ne pokuamo, nikada neemo saznati to je bilo mogue. Mark Twain je napisao: Plei kao da te nitko ne gleda, voli kao da nikada nisi bio povrijeen, pjevaj kao da te nitko ne slua, ivi kao da ivi u raju na Zemlji.

Osim toga, koritenje uma u iscjeljivanju nije novost. Ljudi su se tisuama godina sluili umovima u iscjeljivanju. Primjerice, vedska uenja starija od 3000 godina spominju upotrebu uma u iscjeljivanju kroz meditaciju. I tako sam, s obzirom na moje vjerovanje da um moe utjecati na gotovo sve bolesti, na kraju knjige ukljuio abecedni popis bolesti i stanja i sugerirao jednu ili vie vizualizacija pomou kojih je te bolesti mogue izlijeiti ili barem pozitivno utjecati na njih. Istraivanje moi uma tijekom proteklih 26 godina (svoju prvu knjigu o toj temi. Magina mo uma Waltera M. Germaina, proitao sam kad mi je bilo 12 godina) pokazalo mi je, da ljudi intuitivno znaju kako izlijeiti sami sebe. Znamo da se moramo smiriti i rijeiti se stresa. Znamo i to da moramo razviti pozitivan stav. No, moramo znati i pravilna naela praktine vizualizacije. Kao potvrdu toga, prikupio sam nekoliko pria ljudi iz cijelog svijeta koji su se izlijeili od tekih bolesti poput raka i dijabetesa, kao i od ne toliko ozbiljnih bolesti poput peludne groznice i boli. itajui te prie, zapanjio sam se otkrivi jednu upeatljivu slinost - ljudi su se sluili istim naelima, koja su intuitivno poznavali, a ista ta naela bila su ona kojima sam ja poduavao druge i koja sam i ja intuitivno poznavao. Prvi dio knjige otkriva ta naela, a u drugom dijelu moete ih vidjeti na djelu. Knjiga se sastoji od tri dijela. Prvi dio ocrtava istraivanja iz podruja znanosti odnosa uma i tijela, koje se brzo razvija. Ukljuio sam i dokaze za mo pozitivnog razmiljanja i placebo efekta, najnovija istraivanja o tome kako nae misli i osjeaji uzrokuju mikro-promjene u mozgu, kao i posljednja istraivanja o koritenju uma u iscjeljivanju tijela. Drugi dio ove knjige sadri prie ljudi o iscjeljivanju. Ti ljubazni ljudi podijelili su svoja iskustva o tome kako su se posluili umom da se izlijee od raznih bolesti. Opisivali su slike kojima su se sluili i to koliko su esto vizualizirali. Nadaju se da e njihova osobna iskustva nadahnuti druge ljude da povjeruju kako se i oni mogu izlijeiti, i pruiti im neke praktine informacije o tome kako to uiniti. Trei dio ove knjige najkrai je. ali moda i najsnaniji, i govori o moi ljubavi. Uvijek sam vjerovao da Ijubav iscjeljuje. Knjiga ima i tri dodatka. Prvi je tehnika lijeenja koju zovem Lijeenje kvantnim poljem (LKP), drugi je popis bolesti i vizualizacija za njihovo izljeenje, a trei se sastoji od dvije DNK vizualizacije. Kroz cijelu knjigu, preporuam vam da biste, ukoliko se odluite sluiti vizualizacijom, trebali nastaviti tretmanom koji trenutno primate. elim rei da bi se vizualizacije trebale koristiti uz taj tretman. Moje polazite je sljedee: dok se lijeimo, moramo razmiljati, dakle

imat emo nekakve misli. Ova knjiga daje vam smjer za te misli i sugerira teme o kojima biste mogli razmiljati da biste se bre oporavili. Nadam se da ete uivati u knjizi i izvui neto pozitivno iz nje. Srdaan pozdrav. David Hamilton Studeni 2008.

PRVI DIO UM MOE IZLIJEITI TIJELO

1 Mo pozitivnog razmiljanja Pesimist vidi potekoe u svakoj prilici. Optimist vidi priliku u svakoj potekoi. Winston Churchill Optimisti ive dulje od pesimista! To je zakljuak 30-godinjeg istraivanja u kojem je sudjelovalo 447 osoba, a koje su proveli znanstvenici s klinike Mayo. Otkrili su, da optimisti imaju otprilike 50 posto nii rizik od rane smrti od pesimista, i napisali sljedee: um i tijelo su povezani, a stav utjee na konani ishod - smrt." Zapanjujua statistika! Otkriveno je, da optimisti imaju manje fizikih i emocionalnih zdravstvenih problema, manje boli i viu energiju, kao i da se openito osjeaju mirnije, sretnije i spokojnije od pesimista. Istraivanje iz 2004. godine, objavljeno u asopisu Archiues of General Psychiatry otkrilo je slinu stvar. Zakljuak je bio da postoji.... zatitni odnos izmeu... optimizma i ope smrtnosti u starijoj dobi. Optimizam vas titi od bolesti. Znanstvenici su istraivali odgovore 999 Nizozemaca i Nizozemki u dobi od 65 do 85 godina na niz tvrdnji, ukljuujui i sljedee: esto mi se ini da je ivot pun obeanja, Jo imam pozitivna oekivanja od svoje budunosti", Postoje mnogi trenuci sree u mojem ivotu", Vie ne stvaram planove za budunost",

esto se smijem od sree", Jo imam mnogo ciljeva kojima teim", i Veinu vremena sam dobre volje." Rezultati su bili zapanjujui. Oni koji su pokazivali visoke razine optimizma, i koji su odgovarali potvrdno na prvo pitanje, imali su 45 posto nii rizik od smrti od bilo kojeg uzroka i 77 posto nii rizik od smrti od sranih bolesti nego oni koji su iskazali visoke razine pesimizma. U drugom istraivanju prouavane su autobiografije 180 katolikih asnih sestara koje su napisane kad su one tek ule u samostan. Autobiografije su prouene 60 godina kasnije. Otkriveno je da su sestre, koje su pisale pozitivnije kad su ule u samostan, ivjele mnogo dulje od sestara iji su tekstovi bili negativniji. Jedan od razloga zbog kojih je pozitivan stav tako vaan jest da on pojaava nae imunosne sustave, a time i nau sposobnost za borbu protiv bolesti. U istraivanju iz 2006. godine provedenom na sveuilitu Carnegie Mellon, znanstvenici su prouavali uinke virusa prehlade i gripe na ljude razliitih stavova. Intervjuirana su stotinu devedeset i tri zdrava volontera, kako bi se utvrdile razine pozitivnih ili negativnih osjeaja koje imaju u ivotu. Zatim su putem kapljica za nos izloeni dvama virusima. Pokazalo se da su pozitivno usmjereni ljudi mnogo otporniji na viruse od negativno usmjerenih. Dok ivimo, nai stavovi utjeu na to kako reagiramo na viruse, bakterije i druge patogene organizme. Pozitivan, optimistian pogled na svijet najbolji je za nae zdravlje i dugovjenost. I nae rjeavanje ivotnih situacija ovisi o naem stavu prema njima. Pozitivan stav pomae nam da se nosimo s izazovima, pa ak ih i sagledamo kao prilike, to na kraju krajeva koristi naem zdravlju. Istraivanje koje je provelo Sveuilite u Chicagu ispitivalo je stavove i zdravlje 200 direktora iz podruja telekomunikacija, koji su suoeni s korporativnim smanjenjem radne snage. Otkriveno je, da su direktori koji su to smanjenje vidjeli kao priliku za rast, zdraviji od onih koji su ga smatrali prijetnjom. Od onih s pozitivnim stavom, samo manje od treine razboljelo se tijekom ili nedugo nakon smanjenja radne snage. No, od onih s negativnim stavom, razboljelo se vie od 90 posto. Drugim rijeima, pozitivno ili negativno gledanje na isti dogaaj ima razliiti utjecaj na zdravlje. Neki od najbolje prouenih uinaka stava dokazuju da on snano utjee na srce. Jedno takvo istraivanje u kojem je sudjelovalo 586 osoba, a koje su proveli znanstvenici sa Sveuilita John Hopkins, otkrilo je da je pozitivan stav najbolja prevencija bolesti srca.

Godine 2003., znanstvenici iz Medicinskog centra Sveuilita Duke, nakon to su ispitali 866 sranih bolesnika, otkrili su da su pacijenti koji su osjeali pozitivnije emocije (npr. sreu, radost i optimizam) imali 20 posto vie izgleda da ostanu ivi jo 11 godina nakon onih koji su reagirali negativnije. U istraivanju iz 2007. godine, znanstvenici s Harvarda ispitivali su uinke emocionalne vitalnosti, koja je definirana kao osjeaj pozitivne energije, sposobnost reguliranja emocija i ponaanja i osjeaj ivotnog angamana." Istraivanje je ukljuivalo 6265 volontera i otkrilo da oni s visokim razinama emocionalne vitalnosti imaju 19 posto manje anse za razvoj koronarnih sranih bolesti od onih s niim razinama. Tvrdi brak, tvrdo srce Gornji naslov uzet je iz znanstvenog rada koji je razmatrao istraivanje znanstvenika sa Sveuilita Utah iz 2006. godine, koje je otkrilo da su stavovi branih parova duboko utjecali na njihovo zdravlje srca. Znanstvenici su snimali 150 branih parova, koji su raspravljali o branim temama i kategorizirali ih prema njihovom meusobnom odnosu. Otkrili su da su parovi koji su najvie podravali jedni druge imali zdravija srca, dok su parovi koji su iskazivali najvee uzajamno neprijateljstvo imali najtea otvrdnjavanja arterija. Tvrdi brak, tvrdo srce! Podravanje druge osobe mnogo je bolje za zdravlje od osjeanja bijesa i gorine te stalnog kritiziranja. U nekim istraivanjima neprijateljstvo je definirano kao izbjegavanje pitanja i razdraenost i izravno ili neizravno izazivanje osobe koja postavlja pitanje. Druga istraivanja definirala su ga kao cinian stav i nedostatak povjerenja u druge ljude. Neka istraivanja, pak, definiraju neprijateljstvo kao agresivnost i izazivanje. U jednoj 25-godinjoj studiji koja se koristila tim vrstama definicija kao kriterijima za utvrivanje razina neprijateljstva, ljudi koji su imali najvie razine neprijateljstva pet su puta ee obolijevali od koronarnih sranih bolesti od onih koji su imali najnie razine neprijateljstva i najvie povjerenja prema ljudima, te iskazivali prihvaanje i blagost. Veza izmeu stava i zdravlja srca tako je pouzdana, da je 30-godinja studija objavljena 2003. godine u asopisu Journal of the American Medical Association zakljuila kako je ... neprijateljstvo jedan od najpouzdanijih pokazatelja rizika od koronarne srane bolesti. Znanstvenici mogu tono izraunati koliki je rizik neke osobe od srane bolesti ako ispitaju njezinu prehranu i stil ivota - kakvu hranu jedu, koliko vjebaju, pue li ili piju mnogo

alkohola. Ljudi s mnogo masti i kolesterola u prehrani, koji se ne bave tjelovjebom i koji pue i piju mnogo alkohola, obino su najvie izloeni riziku. No, znanstvenici jednako precizno mogu izraunati i rizik utemeljen na stavu - imaju li ljudi pozitivan ili negativan stav i koliko su neprijateljski nastrojeni prema drugima. Dobra je vijest sljedea: kao to moete promijeniti prehranu i stil ivota, moete promijeniti i svoj stav. Sve ovisi o vama. Naravno, okolnosti u ivotu mogu biti tako teke da neizbjeno otvrdnemo do odreene mjere, ali ipak imamo izbora, bez obzira na sve. Duboko me nadahnula pria o Viktoru Franklu, koji je preivio nacistiki koncentracijski logor u Auschwitzu. U svojoj uspjenici prodanoj u 9 milijuna primjeraka, oujekoua potraga za smislom, napisao je: Mi, koji smo ivjeli u koncentracijskim logorima, prisjeamo se ljudi koji su hodali kroz barake tjeei druge i dajui im posljednje krike kruha. Moda ih je bilo malo, ali oni su dovoljan dokaz da ovjeku moete oduzeti sve, osim jedne stvari, posljednje ljudske slobode da izabere svoj stav u bilo kakvim okolnostima, da izabere svoj vlastiti put. Franklove rijei poruka su nade koja kae da na stav ovisi o nama, bez obzira na sve ostalo. Ukoliko potraimo duboko u sebi, uvijek moemo donijeti najbolji izbor iz najmekeg srca, koji e pomoi drugima da pronau utjehu i sreu. inei to, i sami emo postati zdraviji. Zadovoljstvo Studija na 22 461 osobi koju su proveli znanstvenici sa Sveuilita Kuopio u Finskoj otkrila je da ljudi koji su najzadovoljniji svojim ivotima ive dulje. Definirali su ivotno zadovoljstvo kao interes za ivotom, sreu i openito lakou ivljenja". Svoje su rezultate objavili 2000. godine u asopisu American Journal of Epidemiology - a otkrili i to da ljudi koji su najmanje zadovoljni svojim ivotima imaju tri puta vee izglede za smrt od bolesti od onih koji su najzadovoljniji. Na nae zdravlje i sreu ne utjee toliko ono to nam se dogaa u ivotu, nego kako mi doivljavamo ono to nam se dogaa. Ako ivite u lijepoj kui, ali vidite nekoga s jo ljepom kuom, jeste li nezadovoljni zato to vaa kua nije toliko dobra, ili vie razmiljate o stvarima koje volite u vezi svoje kue i ljudi s kojima je dijelite? Kau da je trava uvijek zelenija u susjedovom dvoritu, ali ako uoite svoju vlastitu travu i ne obraate toliko pozornosti drugim travama, bit ete sretniji i zdraviji u ivotu. Najvanije je ono na to se ui fokusirate. Vaan je ua stav. aliti se ili ne Koliko se esto alite? U svojoj nadahnjujuoj knjizi Suijet bez pritubi. Will Bowen potie nas da prihvatimo izazov i 21 dan izbjegavamo jadanje. To znai da se suzdrimo od albi,

kritiziranja ili nepravednog prosuivanja. Potie nas da nosimo purpurnu narukvicu i da je premjestimo na drugo zapee svaki puta kad se poalimo. Ta vjeba otvara oi. Veina ljudi u poetku mora premjetati narukvicu vie od 20 puta na dan. To je sjajan nain da osvijestite svoje ponaanje. No, nakon nekog vremena, ljudi s lakoom mogu provesti i po etiri do pet dana bez ijedne pritube. To je velika razlika, a ako pitate mene, i veliki doprinos zdravlju. Jadanje zbog raznih stvari i kritiziranje ljudi postalo je nain ivota tolikima od nas, da vie i ne primjeujemo koliko to esto inimo. To je navika. Rijetko se alimo na stvarno stanje stvari, ve samo na ono kako nam stvari izgledaju. Ista stvar moe za nekog drugoga imati posve drugaije znaenje. Primjerice, recimo da vam nije stigla poiljka koju ste oekivali. alite se da vam je to unitilo cijeli dan i pomaknulo dnevni raspored. Pod stresom ste, to stvara bezbroj negativnih uinaka u vaem tijelu. Netko drugi kome kasni poiljka moda e zakljuiti da moe napraviti neto drugo i (iz osobnog iskustva) otkriti da je zapravo dobro da je poiljka kasnila. Je li kanjenje dobra ili loa stvar? To ovisi o vama. No, vaa odluka utjee na vae zdravlje. Prituivanje utjee i na ljude oko nas. Rijetko to primjeujemo, ali mi smo poput glazbenih vilica. Kad udarite vilicu, i druge stvari u blizini vibriraju s njom. To se dogaa i kad se stalno alimo na druge ljude - pokreemo i njihove pritube. Iznenada, i oni su nadahnuti da otkriju to ne valja u njihovom ivotu i svijetu. Prituivanje postaje bakterija koju nosimo uokolo sa sobom, i irimo zarazu na veinu ljudi s kojima se susreemo. Nae misli i stavovi nadahnjuju nae akcije, a nae akcije stvaraju na svijet. Dakle, nae misli i akcije stvaraju na svijet. Kakav svijet birate? Evo stava koji je Will Bowen iznio u svojoj knjizi: ako se prestanemo aliti, moemo se posvetiti stvaranju boljeg svijeta, i istovremeno inimo neto pozitivno za svoje fiziko zdravlje. Umjesto jadanja pokuajte se usredotoiti na ono na emu ste zahvalni. Zahvalnost stvara zahvalnost. to se vie usredotoite na stvari na kojima ste zahvalni, uoit ete i iskusiti vie stvari na kojima moete biti zahvalni. A to je dobro i za vae srce. Novac kupuje sreu kada ga troite na druge To je bio naslov lanka koji je 20. oujka 2008. godine objavilo Sveuilite Britanska Kolumbija iz Kanade. On opisuje istraivanje, koje pokazuje kako su ljudi koji daju novac sretniji od onih koji ga u cijelosti troe na sebe. Istraivanje su proveli znanstvenici sa Sveuilita Britanska Kolumbija, a objavljeno je 2008. godine u asopisu Science. Rezultati pokazuju, da su ljudi koji dio svojeg novca troe

prosocijalno", to jest, na darove za druge ili na dobrotvorne organizacije, a ne samo na sebe, sretniji od onih drugih. U istraivanju je sudjelovalo 632 ljudi od kojih se trailo da ocijene svoju opu razinu sree, a zatim prikau svoje mjesene prihode i trokove (ukljuujui raune, darove za druge, darove za sebe i donacije dobrotvornim organizacijama). Autori su izvijestili sljedee: Bez obzira na to koliko pojedina osoba zarauje, oni koji su troili novac na druge bili su sretniji od onih koji nisu." Najsretniji su bili oni koji su davali novac. To je suprotno miljenju veine ljudi - da moramo uvati sav svoj novac za sebe .za svaki sluaj" i da emo biti sretniji to ga vie nagomilamo. No, ne moramo davati velike iznose. Da bi testirali tu teoriju, znanstvenici su dali 46-orici dobrovoljaca po 5 ili 20 dolara i zatraili od njih da ih potroe do 17 sati istoga dana. Od polovice su traili da potroe novac na sebe, a od druge polovice da ga potroe na druge. Ljudi koji su potroili novac na druge rekli su da se osjeaju sretnije krajem dana od onih koji su novac potroili na sebe. Znanstvenici su rekli: Ti rezultati sugeriraju da vrlo male promjene u navikama troenja - samo 5 dolara dnevno mogu biti dovoljne da se toga dana osjeamo sretnijima. Zato ne biste odluili pokloniti neto danas, kome god elite, na koji god nain elite? Mnoga druga istraivanja otkrila su da, iako su nai prihodi i iznosi koje moemo slobodno troiti vii od prihoda naih djedova i baka otprije 50 godina, mi ipak nismo sretniji od njih. Zapravo, neka su istraivanja otkrila da su ljudi danas manje sretni nego prije 50 godina. Istraivanje iz Britanske Kolumbije pokazalo je da razina prihoda nije toliko vana kao ono to inimo sa svojim prihodom. Malena plaa s kojom postupamo velikoduno vodi do vee sree od milijuna dolara koje troimo na sebe. Novac nije problem. Moete biti bogati i sretni i siromani i sretni. Srea lei u onome to inite s onim to imate. Sve ovisi o vama! U jednom aspektu istraivanja, znanstvenici su mjerili razinu sree 16 zaposlenika iz tvrtke u Bostonu nakon to su dobili bonuse u visini od 3000 do 8000 dolara. Istraivai su otkrili da srea ne ovisi o visini bonusa, nego o onome to su primatelji uinili s bonusom. Zaposlenici koji su potroili vie novaca na darove za druge i na dobrotvorne organizacije bili su sretniji od onih koji su sav novac potroili na sebe.

Pozitivan stav o starenju Stav utjee i na nau brzinu starenja. Zapravo, pozitivni ljudi ive dulje! To je zakljuak istraivanja koje su proveli znanstvenici sa Sveuilita Yale, prouavajui odgovore 660 ljudi

na niz pitanja o stavu, poput ovih: Kako starite, sve ste manje korisni. Slaete li se ili ne?" Oni koji se nisu slagali s takvim tvrdnjama, i time iskazali najpozitivnije stavove o starenju, ivjeli su oko sedam i pol godina dulje od onih koji su se slagali i iskazali najnegativnije stavove o starenju. Kao to stav utjee na srce, znanstvenici s Yalea zakljuili su i da stav vie utjee na duljinu ivota od krvnog pritiska, razina kolesterola, puenja, tjelesne teine i tjelovjebe. Istraivanje Sveuilita u Teksasu iz 2006. koje je ispitivalo 2564 meksika Amerikanca u dobi iznad 65 godina otkrilo je da pozitivne emocije smanjuju krvni pritisak. Godine 2004., znanstvenici sa Sveuilita u Teksasu otkrili su i da je krhkost povezana sa stavom. Istraivali su 1558 starijih osoba iz meksiko-amerike zajednice ispitujui razinu krhkosti kostiju, a pritom su mjerili gubitak teine, iscrpljenost, brzinu hodanja i snagu zahvata. S vremenom, otkrili su da ljudi s najpozitivnijim stavom imaju najmanje krhke kosti. Poput studije o zadovoljstvu o kojoj sam ve pisao, istraivanje zadovoljstva iz 2006. godine otkrilo je da ljudi iznad 80 godina ive dulje ako su zadovoljni svojim ivotima. U lanku objavljenom u Journal of Gerontology, znanstvenici sa Sveuilita Jyvaskyla iz Finske ispitali su 320 volontera koji su ispunili upitnik ivotno zadovoljstvo". Otkrili su da su oni najzadovoljniji izloeni upola manjem riziku od smrti u sljedeih deset godina od onih koji su najmanje zadovoljni. U osnovi, ako imate pozitivan stav i odravate aktivnost uma i tijela, ostat ete zdraviji dulje vrijeme, a kad se razbolite, bre ete se oporaviti. I vae mentalne i fizike sposobnosti zadrat ete dulje. To je zakljuak velikog dijela istraivanja koja trenutno ispituju odnos izmeu stava i procesa starenja. Ne moramo starjeti onako brzo kao to mislimo. Mnogi ljudi dre se ideje da mozak i tijelo propadaju tijekom godina i time objanjavaju zato zaboravljaju neke stvari, zato ne mogu jasno razmiljati i zato su ukoeni kad ustanu. U redu, mozak i tijelo se mijenjaju, ali mi moemo utjecati na brzinu tih promjena.

Kako razviti mlai mozak Novije istraivanje znanstvenika iz Posit Science Corporation, tvrtke koja se specijalizirala za uvjebavanje mozga, pokazala je da je mentalno slabljenje povezano sa starou, mogue preokrenuti. Nekoritenje mozga je glavni uzrok mentalnog i fizikog slabljenja. Upotrijebite ga ili ga izgubite, izreka je koju moemo primijeniti u ovom sluaju. Ako prestanete koristiti neki mii, on atrofira i slabi. Ako ga upotrebljavate, postaje sve snaniji. ak i ako izgubite mii zbog nekoritenja, reim vjebe vratit e dio ili veinu njegove funkcije. Isto vrijedi i za

mentalne funkcije. Ako upotrebljavamo svoj mozak, ak i kad smo stariji, on funkcionira bolje. Znanstvenici su za istraivanje osmislili program vjebanja koji je poboljavao neuralnu plastinost - sposobnost mozga da raste. Kao to ete vidjeti kasnije, mozak nije nepromjenjivi komad materije, kao to se nekada vjerovalo, nego neto to se stalno mijenja uslijed naih iskustava. U lanku objavljenom u Proceedings of rhe Nacional Academy of Sciences, USA, znanstvenici su izvijestili, da se pamenje starijih osoba ako su zadovoljni svojim ivotima. U lanku objavljenom u Journal of Gerontology, znanstvenici sa Sveuilita Jyvaskyla iz Finske ispitali su 320 volontera koji su ispunili upitnik ivotno zadovoljstvo. Otkrili su da su oni najzadovoljniji izloeni upola manjem riziku od smrti u sljedeih deset godina od onih koji su najmanje zadovoljni. U osnovi, ako imate pozitivan stav i odravate aktivnost uma i tijela, ostat ete zdraviji dulje vrijeme, a kad se razbolite, bre ete se oporaviti. I vae mentalne i fizike sposobnosti zadrat ete dulje. To je zakljuak velikog dijela istraivanja koja trenutno ispituju odnos izmeu stava i procesa starenja. Ne moramo starjeti onako brzo kao to mislimo. Mnogi ljudi dre se ideje da mozak i tijelo propadaju tijekom godina i time objanjavaju zato zaboravljaju neke stvari, zato ne mogu jasno razmiljati i zato su ukoeni kad ustanu. U redu, mozak i tijelo se mijenjaju, ali mi moemo utjecati na brzinu tih promjena.

Kako razviti mlai mozak Novije istraivanje znanstvenika iz Posit Science Corporation, tvrtke koja se specijalizirala za uvjebavanje mozga, pokazala je da je mentalno slabljenje povezano sa starou, mogue preokrenuti. Nekoritenje mozga je glavni uzrok mentalnog i fizikog slabljenja. Upotrijebite ga ili ga izgubite, izreka je koju moemo primijeniti u ovom sluaju. Ako prestanete koristiti neki mii, on atrofira i slabi. Ako ga upotrebljavate, postaje sve snaniji. ak i ako izgubite mii zbog nekoritenja, reim vjebe vratit e dio ili veinu njegove funkcije. Isto vrijedi i za mentalne funkcije. Ako upotrebljavamo svoj mozak, ak i kad smo stariji, on funkcionira bolje. Znanstvenici su za istraivanje osmislili program vjebanja koji je poboljavao neuralnu plastinost - sposobnost mozga da raste. Kao to ete vidjeti kasnije, mozak nije nepromjenjivi komad materije, kao to se nekada vjerovalo, nego neto to se stalno mijenja uslijed naih iskustava.

U lanku objavljenom u Proceedings of the National Academy of Sciences, USA, znanstvenici su izvijestili, da se pamenje starijih osoba znaajno poboljalo nakon treninga. Istraivanje je ukljuivalo volontere u dobi od 60 do 87 godina, koji su sudjelovali u programu vjebanja pamenja u trajanju od osam do deset tjedana. Program se sastojao od sluanja zvukova jedan sat dnevno, pet dana tjedno. Po zavretku programa njihovo se pamenje toliko poboljalo, da su imali rezultate poput osoba u dobi od 40 do 60 godina, a ne onih u dobi od 60 do 87 godina. Dakle, njihove mentalne sposobnosti poboljale su se za oko 20 godina! Znanstvenici s Harvarda proveli su zanimljiv eksperiment 1989. godine. Uzeli su volontere starije od 70 godina u odmonte i zamolili ih da se tjedan dana ponaaju kao da je 1959. godina. Okruenje u centru bilo je ureeno u stilu 1959. Putala se glazba iz 1959.. bili su tamo magazini iz 1959., volonteri su nosili odjeu iz 1950-ih, a na TV-u su se prikazivale snimljene emisije iz 1950-ih. Volonteri su morali i razgovarati jedni s drugima kao da je 1959.. raspravljajui o temama i zbivanjima iz tog vremena. U poetku, znanstvenici su obavili niz fiziolokih mjerenja, ukljuujui visinu, duinu prstiju, snagu, mentalnu kogniciju i vid. Nakon deset dana u centru, opet su izmjerili te funkcije, i otkrili da su se volonteri fizioloki pomladili nekoliko godina samo time to su se ponaali kao da su mladi. Povisili su se, prsti su im se izduili, poboljale su im se mentalne funkcije i vid. Neki volonteri su se mentalno i fizioloki pomladili za 25 godina. To pokazuje da je zaista vano kako upotrebljavamo svoj mozak i koliko ga esto upotrebljavamo. Dok smo mlai, stalno smo angairani u mentalnim aktivnostima. Tijekom odrasle dobi, sve se manje sluimo svojim mozgovima. U ranim fazama svojih profesionalnih ivota jo smo vrlo aktivni, ali s vremenom postajemo sve manje fiziki aktivni. No, to ne mora biti tako. Samo moramo pronai druge aktivnosti. Mnogi ljudi koji su zdravi doivjeli devedesete godine bili su mentalno aktivni do svojih posljednjih dana. Novija istraivanja na podruju neuroznanosti otkrila su da je uenje novog jezika jedan od najboljih naina da uvjebavamo svoj mozak u odrasloj dobi. Ne moramo ga govoriti teno, pa ak ni posjetiti zemlju iji jezik uimo (iako emo moda biti motivirani za to kad ga nauimo malo bolje), samo moramo upotrebljavati svoje mozgove u uenju jezika. Istraivanja su pokazala da to smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti. Jedno drugo istraivanje objavljeno u Journal of the American Medical Association otkrilo je sljedee: U prosjeku, osoba koja ima redovitu kognitivnu aktivnost ima 47 posto manje anse za razvoj Alzheimerove bolesti od osobe s neredovitom aktivnou."

Mnogi odrasli toliko su uvjereni da mozak mora znaajno propasti s godinama, da ulaze u spiralu koja pojaava to vjerovanje - poput negativnog placebo efekta - i koja mijenja njihovo ponaanje. Poinju se ponaati poput starijih osoba, umjesto da ostanu mladi u srcu. No, dio tog stava dolazi od promatranja ponaanja ljudi iz okoline. Neki nai prijatelji i kolege moda se ponaaju kao da su stariji, ali drugi ljudi iste dobi ponaaju se kao da su mlai. Nae ponaanje trebalo bi odraavati kako se zaista osjeamo, ne kako mislimo da bismo se trebali osjeati. Toliko smo povjerovali u starenje, da se nae miljenje o tome kako bismo se morali ponaati u starosti utisnulo duboko u nau psihu. Meutim, neki autori istiu da je starenje kulturalno. Starimo brzinom kojom vjerujemo da bismo trebali starjeti, zbog pogrenih pretpostavki o starenju, predrasudama i priama o starcima. U audio programu aroban um, arobno tijelo, dr. Deepak Chopra rekao je: Jedna od stvari koje postaju vrlo jasne u vezi procesa starenja jest da je ono to smatramo normalnim starenjem moda preuranjena kognitivna konstrukcija... Mi, kao vrsta, konstruiramo odreenu stvarnost o starenju." Zanimljiva studija objavljena u asopisu Journal of Personality and Social Psychology dokazala je to. U njoj su sudjelovali ljudi kojima je zadan popis rijei od kojih su trebali sastaviti reenice. No, zapravo su postojala dva popisa. Neki ljudi imali su nekoliko rijei vika na svojim popisima: star, sijed", ,,bora, bingo" i usamljen" - rijei koje su povezane sa starou. Eksperiment je nazvan eksperimentom podeavanja", jer su ljudi usklaeni prema odreenim rijeima. Nakon to bi pojedina osoba zavrila sa svojom seansom, morala je izai iz prostorije i proi niz hodnik da bi stigla do ulaza. Jedan od znanstvenika sjedio je izvan sobe za testiranje i neprimjetno mjerio koliko je svakoj osobi potrebno vremena da niz hodnik stigne do oznake postavljene na pod. Ljudima koji su imali normalni niz rijei trebalo je u prosjeku 7,30 sekundi da stignu do oznake. Ljudi kojima su bile zadane rijeimi star, sijed, bora, bingo i usamljen trebalo je 8,28 sekundi - 13,4 posto dulje. Oni su koraali sporije, poput starije osobe, a poblie ispitivanje vjerojatno bi otkrilo pogrbljena ramena. Neki su ljudi moda i trljali mjesta na tijelu koja su ih zaboljela tijekom rjeavanja testa. Jedna od stvari, koje ova studija pokazuje, jest da se odreeni dio starenja odvija u umu. Zato djelujte onako kako se osjeate, ne onako kako mislite da biste trebali. Komiar Billy Connolly jednom me nasmijao do suza. Rekao je da zna da stari kad je uhvatio sebe da tijekom ustajanja sa stolice isputa zvuk Ooooh. To ponekad inimo iz navike ili zato to drugi to ine. Nesvjesno kopiramo njihove akcije i ponaamo se onako kako mislimo

da bismo trebali. Uoio sam kako to radi jedan moj neak kojemu su bile etiri godine, a nekoliko odraslih osoba ustalo je sa stolice prije njega. Morao sam mu dati pozitivnu povratnu informaciju da je stvarno u formi (mnogo boljoj od starih ljudi") zato to moe skoiti sa svojeg stolca bez ikakve buke. Nije to uinio nikada vie. U drugom eksperimentu prilagoavanja, koji su proveli znanstvenici s Dravnog sveuilita Sjeverna Carolina, a koje je objavljeno 2004. godine u asopisu Psychology and Aging, od 153 osobe zatraeno je da testiraju svoje pamenje nakon to su im zadane odreene rijei. Nekima su zadane rijei zbunjen, gunalo, slabaan i senilan, a drugima rijei sposoban, aktivan, dostojanstven i istaknut. Kad su zatim testirali pamenje, starije osobe kojima su zadane rijei vezane uz starost prole su mnogo gore od onih kojima su ponuene pozitivnije rijei. Znanstvenici su pisali: ... kad se prema starijim ljudima ponaaju kao da su kompetentni, produktivni lanovi drutva, oni tako i djeluju. Nisu vani samo nai stavovi i nain na koji postupamo prema sebi - vaan je i nain na koji postupamo prema drugima. Ako se prema nekome odnosite kao prema staroj, slabanoj osobi, i ako ga nervirate obraajui mu se kao da je dijete, to moe s vremenom utjecati na njegov duh i navesti ga da povjeruje kako prema njemu postupate u skladu s njegovim ponaanjem. Po mojem miljenju, kad bi ljudi vjerovali da bi jo u svojim devedesetima trebali biti u formi i aktivni, i kad bismo se mi u mlaoj dobi ponaali prema starijim ljudima kao prema uvarima mudrosti, ivotnog iskustva i pria iz ivota, u drutvu bi bilo mnogo vie mentalno i fiziki aktivnih ljudi u osamdesetim i devedesetim godinama ivota nego to ih ima sada. To ovisi o nama. Sve je u stavu, kau. Ja vjerujem u to. Ako nauimo gledati pozitivnu stranu stvari, ivjet emo dulje, zdravije i sretnije ivote. Dobar nain da to uinimo jest da prestanemo jadikovati i ponemo osjeati zahvalnost. U sljedeem poglavlju, vidjet emo kako naa vjerovanja mogu biti tako snana da utjeu na nau sposobnost iscjeljivanja bolesti.

2 Mo vjerovanja Otkrit ete da vanjske okolnosti ivota neke osobe uvijek odraavaju njihova unutarnja vjerovanja. James Allen

to bi bilo kad bi znanstvenici otkrili novi lijek, koji moe izlijeiti veinu poznatih bolesti ili barem ublaiti njihove simptome samo jednom pilulom!? Ne bi li to dospjelo na naslovnice diljem svijeta i postalo najprodavaniji lijek svih vremena? Takva stvar ve postoji. Da vam je predstavim: placebo! Placebo je lani lijek koji izgleda kao pravi. Koristi se u medicinskim testiranjima kao kontrolna varijabla za prave lijekove. Budui da je kontrolna varijabla, ne bi trebao lijeiti ljude - ali lijei ih, jer pacijenti vjeruju da je lijek pravi. Ustvari lijei ih njihov um. Placebo efekt razvio se od smetnje u klinikim farmaceutskim istraivanjima do biolokog fenomena, koji je i sam vrijedan znanstvenih istraivanja. To su rijei Fabrizia Benedettija, profesora neuroznanosti na Medicinskoj koli Sveuilita u Torinu, svjetskog autoriteta za placebo efekt i lana Grupe za izuavanje placeba inicijative um/mozak/ponaanje na Sveuilitu Harvard. S razvojem tehnologije za predoavanje slike mozga, dolo je do porasta interesa za placebo efekt. Istraivanja sada pokazuju da se, kada vjerujemo da uzimamo lijek, ali zapravo uzimamo placebo, mozak rasvijetli kao da stvarno uzimamo lijek, i zatim proizvodi svoje vlastite kemikalije. To je nedavno dokazano kod Parkinsonove bolesti. Simptomi te bolesti nastaju zbog smanjene proizvodnje tvari zvane dopamin u jednom dijelu mozga. To utjee na kretanje. Istraivanja su meutim pokazala, da se pacijenti koji dobiju placebo, ali im kau da je to lijek protiv Parkinsonove bolesti, kreu bolje. Skeniranja mozga ak su pokazala da je mozak time aktiviran u podrujima koja kontroliraju kretnje i da se proizvodi dopamin. Poboljanje kretanja nije samo psiholoka stvar. To je posljedica isputanja dopamina u mozak. Kemikalije u mozgu Proizvodnja kemikalija u mozgu, kada osoba uzme placebo, prvi je puta dokazana 1978., kada su znanstvenici s Kalifomijskog sveuilita u San Franciscu dokazali da se placebo analgezija (smanjenje boli kod pacijenta kao posljedica uzimanja placeba) dogaa zato to mozak proizvodi svoje vlastite prirodne analgetike (lijekove protiv boli). Otkriveno je da su to opijati, poput morfina, ali to je prirodna verzija morfina koju proizvodi tijelo i koje se zove endogeni opijat. Modernija istraivanja pokazuju, da se isto dogaa kad se placebo uzme za bilo koju bolest - mozak stvara prirodni lijek koji je namijenjen za borbu protiv te bolesti. U mozgu i tijelu postoje tisue prirodnih tvari. Rijeima Dawsona Churcha, pisca knjige Genij u naim genima,

Svatko od nas ima kljueve ljekarne koja sadri zapanjujui niz ljekovitih sastojaka: naeg vlastitog mozga... Nai mozgovi sami generiraju lijekove nalik onima koje nam prepisuju lijenici. U znanstvenom lanku objavljenom 2005. godine u asopisu Journal of Neuroscience, Fabrizio Benedetti napisao je: ...placebo efekt promatran zajedno s raznim tretmanima vjerojatnije e pratiti rezultate aktivnih tretmana s kojima je spojen u eksperimentu. Drugim rijeima, ako osoba dobije lijek za tretiranje bolesti, a zatim taj lijek bude potajno zamijenjen placebom, kemikalije koje e se proizvesti bit e prirodne verzije lijeka koji je koriten u poetku. Ako je to bio analgetik, mozak proizvodi prirodne analgetike. Isto tako, istraivanja depresije sugeriraju da mozak proizvodi prirodne antidepresive. Skeniranja mozga pokazala su, primjerice, da uzimanje placeba umjesto antidepresiva fluoxetina (Prozac) utjee na veinu onih podruja mozga na koja utjee i pravi lijek. Mozak uvijek proizvodi svoje vlastite lijekove. To je primjer da je um jai od materije na molekularnoj razini. Placebo efekt vie se ne moe odbaciti kao proizvod ljudske mate - sve je u umu. Kad vjerujete u neto, kemikalije se stvaraju u vaem mozgu i snano djeluju, tako da izazivaju upravo ono za to vi vjerujete da bi se trebalo dogoditi. Kemikalije se proizvode zbog stanja uma. Kao to vjerujete esto se citira da placebo efekt djeluje u 35 posto sluajeva. No, to je vrlo iroka generalizacija. Zapravo jako varira, ovisno o bolesti, naravi medicinskog testiranja, pa ak i osobnosti lijenika koji daje lijek - i naravno, elji pacijenta da ozdravi i njegovoj vjeri u ozdravljenje. Uinak je varirao od 10 posto do ak 100 posto u nekim istraivanjima. Vie brojke indiciraju da sposobnost iscjeljivanja lei u nama. U nekim istraivanjima placeba, ta je sposobnost prouena bolje nego u nekim drugima. Veliki dio istraivanja placeba usredotoen je na bol. U jednom kanadskom istraivanju koje je mjerilo bol na toplinu, vie od 70 posto ljudi osjetilo je olakanje od boli nakon to su uzeli placebo. Skeniranja mozga uz pomo MRI pokazala su smanjenje aktivnosti u regijama mozga koje reagiraju na bol. Placebo efekt vrlo je est i obino dolazi u visokom postotku kod lijekova za srce. Mnogi znanstvenici vjeruju da je tome uzrok snana veza mozga i srca. Godine 2007., farmaceutska tvrtka izvijestila je o rezultatima testiranja novog lijeka za srani zastoj. Testovi su pokazali

da lijek poboljava zdravlje kod 66 posto pacijenata, to je vrlo dobro. No, placebo je poboljao zdravlje kod 51 posto pacijenata. Godine 1988. testiran je lijek aciklovir za lijeenje sindroma kroninog umora. Testiranje su proveli znanstvenici s Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti u SAD-u. 46 posto ljudi pokazalo je poboljanje nakon uzimanja lijeka, a 42 posto nakon uzimanja placeba. Jedna ena u tridesetim godinama patila je od tekog oblika ovog sindroma, nije imala energije, nije mogla raditi i provodila je veinu vremena kod kue. Kod nje je dolo do znaajnog oporavka nakon uzimanja placeba. Takvi rezultati ne znae da bolest nije stvarna, kao to neki ljudi vjeruju, nego znae da mi imamo sposobnost razviti stanje uma koje moe izlijeiti bolest. Godine 1997. provedeno je istraivanje lijekova za tretiranje benignog poveanja lijezde prostate. Kod vie od polovice ljudi obuhvaenih istraivanjem dolo je do znaajnog smanjenja simptoma nakon primanja placeba. Istraivanja su ak pokazala da ista tvar moe biti i placebo i nocebo (nocebo efekt suprotan je placebo efektu - pacijent razvija negativne simptome). U istraivanju objavljenom 1969. u asopisu Psychosomatic Medicine, 40 astmatiara dobilo je inhalator s placebom (vodenom parom), ali reeno im je da sadri alergene koji uzrokuju bronho-konstrikciju (suenje zranih puteva). Devetnaest ispitanika (48 posto) pretrpjelo je znaajno suenje zranih putova, a ak 12 od njih dobilo je pravi napad astme. Kad su im dali drugi inhalator i rekli im da e on ublaiti njihove simptome, to se i dogodilo, iako je inhalator sadravao placebo. Jednoj osobi u istraivanju reeno je da inhalator sadri polen. Ona je dobila i peludnu groznicu i suenje zranih puteva. U drugom eksperimentu, reeno joj je da inhalator sadri samo alergene, ali ne i polen. Tada je dobila samo simptome astme. U treem eksperimentu, opet joj je reeno da inhalator sadri polen, i opet je dobila peludnu groznicu i astmu. Placebo koji poboljava rezultate Istraivanje placeba iz 2007. godine opisuje eksperiment, koji je simulirao atletsko natjecanje na kojem su sudjelovali amaterski sportai koji su redovno dobivali morfin tijekom treninga (za potrebe istraivanja). No, na dan natjecanja, morfin je potajno zamijenjen placebom. Kad su izali na natjecanje, rezultati sportaa bili su na istoj razini kao to bi bili da su zaista uzeli morfin. Drugim rijeima, sportai jednako dobro mogu trati prirodno kao to tre kad uzimaju lijekove za poboljavanje rezultata. Tijelo prirodno proizvodi vlastite lijekove, iako to nisu lijekovi u smislu anabolikih steroida, nego prirodne tvari koje nam pomau da postiemo visoke rezultate.

Istraivanje koje je 2007. godine provedeno na Sveuilitu Harvard ak je otkrilo da ljudi koji vjebaju na istoj razini kvalitete razliito napreduju, ovisno o tome vjeruju li da je vjeba dobra ili ne. U istraivanju su sudjelovale 84 hotelske spremaice, koje svakodnevno na poslu vjebaju i vie nego to je preporueno od strane organizacije US Surgeon General. Meutim, ene to nisu znale, a veina se nije smatrala fiziki aktivnima. Kad su ih znanstvenici s Harvarda ispitali, pokazalo se da 56 ena uope ne vjeruje da se bave bilo kakvim oblikom tjelovjebe. Zato su podijelili ene u dvije skupine. U jednoj skupini, znanstvenici su sa enama proli kroz sve njihove dnevne aktivnosti, od noenja teke opreme, preko usisavanja i mijenjanja posteljina, pa do opeg ienja, i objasnili im koliko kalorija troe na svaku od tih aktivnosti. Zatim su enama rekli da vjebaju vie no to preporuuje organizacija Surgeon General. Drugoj skupini nisu rekli nita. Nakon mjesec dana, znanstvenici su proveli fizika mjerenja na enama. Skupina koja je znala da dovoljno vjeba izgubila je na teini, a smanjio se i omjer struka prema bokovima, indeks tjelesne mase i postotak masti u tijelu. Pored toga, krvni pritisak smanjio se za 10 posto. Um je mona stvar! Stvari u koje vjerujete utjeu ak i na va akademski uspjeh. Istraivanje iz 2006. godine objavljeno u urnalu Science ispitivalo je rezultate u matematici 220 studentica koje su proitale jedno od dva razliita lana istraivanja. Polovica je proitala jedno istraivanje, a druga polovica drugo. U jednom istraivanju pisalo je, da su znanstvenici na Y kromosomu (koji imaju samo mukarci) otkrili gene koji mukarcima daju prednost od 5 posto nad enama na podruju matematike. Drugo lano istraivanje tvrdilo je, da mukarci imaju prednost od 5 posto samo zato to uitelji usauju djevojkama i mladiima spolne stereotipe u ranoj dobi. Kad su studentice testirane, grupa koja je vjerovala da je razlika posljedica stereotipa i da su jednako dobre matematiarke kao i mukarci ostvarila je mnogo bolje uspjehe od grupe koja je mislila da mukarci imaju genetsku prednost. Mo pozitivne konzultacije Placebo efekt esto se smatra smetnjom u medicinskim testiranjima. Zato ga neke tvrtke pokuavaju ukloniti, u pokuaju dobivanja preciznije slike o uinku lijeka. No, stvari ne idu uvijek prema planu. U tipinom testiranju, pacijenti dobivaju ili lijek ili placebo. Oni kojima se stanje pobolja od placeba zovu se ljudima koji reagiraju na placebo i uklanjaju se iz testiranja. Zatim poinje

novo testiranje u kojem nema poznatih ispitanika koji reagiraju na placebo. No, neka istraivanja pokazala su da e, ukoliko 35 posto ispitanika pokae poboljanje u prvom testiranju, u drugom testiranju, iz kojeg su uklonjeni oni koji reagiraju na placebo, novih 35 posto ispitanika reagirati na placebo. To je prava zagonetka za mnoge tvrtke koje vre testiranja. No, razlog za takve rezultate lei u jedinom imbeniku koji se nije promijenio izmeu dvije studije - u lijenicima! Oni i dalje govore iste stvari i komuniciraju s istim entuzijazmom kao i u prolom testiranju. Stvari koje govore, nain na koji ih govore, njihov entuzijazam prema tretmanu i njihov odnos s ljudima koji primaju tretman imbenici su koji jako utjeu na rezultate. Primjerice, u istraivanju iz 1954. godine, pacijentima s krvavim irevima davane su injekcije vode, ali im je reeno da e ih injekcije izlijeiti, ili da im daju eksperimentalne injekcije iji uinak jo nije poznat. Od pacijenata kojima je reeno da e ih injekcije izlijeiti, 70 posto pokazalo je znaajno poboljanje, ali od grupe kojoj je reeno, da je to eksperimentalna injekcija, stanje se poboljalo samo kod 25 posto pacijenata. U drugom istraivanju, Fabrizio Benedetti testirao je uinke skrivenog placeba na bol u ruci. Kad je placebo potajno stavljen u infuziju, razina boli nije se promijenila. No, kad je injekcija s placebom dana tako da je pacijenti vide, i kad im je reeno: Dat u vam analgetik. Bol e vam se smanjiti za nekoliko minuta. Budite mimi i opisujte razinu svoje boli tijekom sljedeih minuta, bol se smanjila. U istraivanju iz 1978. koje je ukljuivalo dentalne injekcije, pacijentima je dana ili pretjerano pozitivna poruka o placebo tableti koju su primali prije injekcije u usta, pri emu su zubari opisivali lijek kao sjajan, ili pak premalo pozitivna poruka, pri emu su zubari govorili da lijek moe i ne mora funkcionirati. Pacijenti koji su dobili pretjerano pozitivnu poruku osjetili su mnogo manju bol kad su dobili injekciju i bili su manje tjeskobni i uplaeni od pacijenata koji su dobili premalo pozitivnu poruku. U radu objavljenom 1987. u asopisu British Medical Journal pod naslovom Konzultacije ope prakse: ima li smisla biti pozitivan?, 200 pacijenata dobilo je pozitivnu ili negativnu konzultaciju (za manje bolesti). Kod pozitivnih konzultacija, pacijentima je reeno to nije u redu, kao i to da e im biti bolje za nekoliko dana. Kod negativnih konzultacija, lijenik je rekao pacijentima da nije siguran to nije u redu. Dva tjedna kasnije, kod 53 posto svih pacijenata stanje se poboljalo, ali 64 posto onih koji su dobili pozitivne konzultacije izvijestilo je da se osjeaju bolje, u odnosu na samo 39 posto onih koji su dobili negativne konzultacije. Mo pozitivne konzultacije pokazala se gotovo dvostruko boljom od moi negativne konzultacije.

Lijenicima problem moe predstavljati pitanje koliko entuzijazma trebaju iskazati u prenoenju poruke. S jedne strane, znaju da je ono to govore vano, ali s druge strane, moraju biti odgovorni s iznoenjem istine o tome to lijek moe uiniti, kao i o njegovim ogranienjima. No, oito je da je vano i ono to govore, kao i nain na koji to govore. Novija istraivanja jasno pokazuju da empatija, toplina i autoritet, kao i entuzijazam i povjerenje, daju eljeni uinak. Potrebno je provesti jo istraivanja koja e lijenicima pruiti vie spoznaje o tome to smiju rei a to ne, kao i o najuinkovitijem nainu za prenoenje poruke. No, o vama ovisi u to vjerujete. Mo lei u vama. Mo optimizma Iako ti rezultati ukazuju na mo lijenikove osobnosti, osobnost pacijenta takoer utjee na nain na koji prima poruku, a time i na nain na koji placebo utjee na njega. Izmeu 2005. i 2007. godine, znanstvenici sa Sveuilita Toledo u Ohiju usporedili su reakcije optimista i pesimista na placebo. Tijekom niza eksperimenata, dali su optimistima i pesimistima tabletu (placebo) i rekli, da e im od nje biti zlo. Pesimisti su reagirali jae i osjeali se gore od optimista. Zatim su znanstvenici optimistima i pesimistima dali placebo tretman za spavanje i rekli, da e od njega bolje spavati. Ovoga puta, optimisti su reagirali jae i spavali bolje od pesimista. Optimisti e vjerojatnije profitirati od neega od ega bi im trebalo biti bolje, dok e pesimisti vjerojatnije reagirati na neto od ega bi im trebalo biti gore. Klju izljeenja lei u nama. Uvjetovanje - pojaavanje moi placeba Mo placeba moemo pojaati. To se zove uvjetovanje. U tipinom eksperimentu uvjetovanja, znanstvenici su nekoliko dana davali pacijentu pravi lijek, a zatim ga potajno zamijenili placebom. Naravno, pacijent nita ne sluti, pa kad dobije lijek (zapravo placebo), oekuje jednaku razinu olakanja koju je osjeao tijekom proteklih nekoliko dana kad bi dobio pravi lijek. To se i dogaa. Na taj nain, pacijent je uvjetovan da vjeruje kako e svaka injekcija ili tableta djelovati, kao to su Pavlovljevi psi bili uvjetovani da sline kad bi zauli zvonce. Istraivanja sugeriraju, da je uinak jai to se uvjetovanje dulje provodi - to dublje um prodre u sustave tijela, to je placebo moniji. U nekim eksperimentima uvjetovanja, placebo uinak pojaan je na 100 posto. U jednom eksperimentu, znanstvenici su davali volonterima pia s raznim okusima koja su sadravala kemikaliju zvanu ciklosporin A, koja potiskuje imunosni sustav. Svaki puta kad

bi volonteri popili pie, imunosni sustav bi im oslabio. Nakon nekoliko dana, znanstvenici su zamijenili pie drugim koje nije sadravalo ciklosporin A, ali volonterima je i dalje slabio imunosni sustav. Kad bi prvoga dana znanstvenici dali pacijentima pie i rekli im, da e im oslabiti imunosni sustav, ono nije imalo tako snaan uinak. Placebo efekt bio bi slabiji. Slino tome, u jednom eksperimentu koji je proveo Benedetti, volonterima je dan placebo i reeno im je da je to lijek koji e smanjiti bol. Bol im se zaista smanjila. No, kad su znanstvenici rekli volonterima, da e placebo poveati razinu hormona rasta, nije imao uinka. Da bi promijenili razine hormona rasta, znanstvenici su morali pojaati mo placeba. Uvjetovali su subjekte pomou tvari zvane sumatriptan, za koju se zna da povisuje razine hormona rasta. Nakon nekoliko dana uzimanja sumatriptana, to je rezultiralo poveanjem razina hormona rasta, pacijenti su potajno primali placebo umjesto lijeka. No, razine hormona rasta i dalje su rasle. Prvoga dana placebo nije djelovao, no, pomou uvjetovanja, um je povezao uzimanje sumatriptana s promjenom razina hormona, iako subjekti nisu bili svjesni promjena. Mozak sadri bilijune neuralnih sklopova povezanih sa svakim dijelom tijela. Mi uvjetujemo svoje neuralne sklopove da stalno ispaljuju impulse, tako da se, kad uzmemo pilulu ili dobijemo injekciju, iako je to placebo, aktiviraju isti sklopovi kao kad smo uzeli lijek, zato to nae nesvjesno povezuje pilulu ili injekciju s imunosnim ili hormonalnim promjenama, kao to su pokazala posljednja dva istraivanja. Kad bismo pokuali svjesno utjecati na svoj imunosni sustav ili razine hormona rasta (ne znajui kako da to uinimo), ne bismo imali mnogo uspjeha. Uvjetovanje pojaava mo placeba ili mo uma. Omoguava nam da mijenjamo sustave u tijelu, koje inae ne bismo mogli mijenjati. Pokazuje da imamo znatnu mo da izlijeimo sami sebe pomou svojeg uma. Samo moramo iskoristiti tu mo. Kasnije u ovoj knjizi vidjet emo, da sustave tijela moemo promijeniti na drugi nain, i time pojaati mo uma ponavljanjem vizualizacije procesa izljeenja. Lijekovi djeluju zato to vjerujemo u njih. Ne vjeruj ni u to od onoga to uje. I samo u pola onoga to vidi. Benjamin Franklin

Neki lijekovi nikada ne stignu na trite zato to testovi pokazuju da nisu nita bolji od placeba. U nekim sluajevima njihova uinkovitost je niska, ali u nekima je visoka. No. sluajno je i uinkovitost placeba takoer visoka. Stoga se lijek, koji bi mogao biti vrlo dobar, proglaava neuinkovitim. No, u takvim sluajevima posve se zanemaruje mo placeba - mo umova ljudi koji primaju lijekove tijekom testiranja. To je esto sluaj s antidepresivima. Neki od najprodavanijih svjetskih antidepresiva smatrani su neuinkovitima zato to su nova istraivanja pokazala da vei dio svojih rezultata duguju placebo efektu. U meta-analizi (saetku mnogih istraivanja) koja je 2008. godine provedena na fluoksetinu (prozac), venlafaksinu (effexor), nefazodonu (serzone) i paroksetinu (seroxat), a koja obuhvaa 35 klinikih testiranja i 5133 pacijenta, pokazalo se da je placebo efekt odgovoran za 81 posto uinka tih lijekova. Jedina znaajna razlika izmeu lijeka i placeba pronaena je kod teko depresivnih pacijenata. S tako visokom razinom placebo efekta, nemogue je dokazati da lijekovi zaista djeluju. Vjerojatno djeluju, ali istraivanja pokazuju, da mi imamo mnogo veu sposobnost iscjeljivanja samih sebe no to obino mislimo. injenica da su milijuni ljudi diljem svijeta imali koristi od jednog ili vie ovih lijekova pokazuje nam golemu mo ljudskog uma. Mogue je da je jedan od naina na koji placebo kod antidepresiva djeluje na ljude taj to im daje nadu. Zato i obian placebo moe obaviti isti posao. Pacijent osjea olakanje zbog spoznaje da mu neto moe pomoi, a to pozitivno oekivanje dovoljno jc da suzbije dio depresivnih osjeaja, osobito kad se lijek uzima svakodnevno. Na neki nain, to je kao da ovjek svakodnevno dobiva pozitivna oekivanja i nadu. No, nada dolazi iznutra. Ona je neto to imamo u sebi, a to je u skladu s naim vjerovanjima. Zato mo izljeenja ne lei samo u nadi, nego i u naoj sposobnosti nadanja. Nau nadu ili vjeru moemo poloiti u bilo to ili bilo koga i to nas moe izlijeiti. No, klju za ovladavanje moima naeg uma jest razumijevanje injenice, da je vano ono na to smo usredotoeni, ono to mislimo i vjerujemo. A to dolazi iz nae nutrine. Mi cijelo vrijeme nesvjesno polaemo nadu ili vjeru u neto to za nas ima odreeno znaenje. Ali ponavljam, vano je da je upravo znaenje koje pridajemo tim stvarima ono to uzrokuje izljeenje, a ne stvari same po sebi. Mo lei u svakome od nas. Uinak znaenja U svojoj odlinoj knjizi Znaenje, lijek i placebo efekt, profesor antropologije Daniel Moerman, jo jedan lan harvardske Grupe za prouavanje placeba, naziva mnoge placebo

efekte reakcijama na znaenje". Naziva ih tako zato to pacijente lijei znaenje koje pridaju tretmanu. Drugim rijeima, veliki dio iscjeljiteljske moi lei u naem doivljaju lijeka ili tretmana. U svojoj knjizi, profesor Moerman pie: Reakcije na znaenje slijede iz interakcije s kontekstom u kojem se odvija izljeenje - s ,,moima lasera tijekom operacije, ili s crvenom bojom pilule koja sadri stimulativni lijek. Ponekad, zavoj na porezanom prstu djeluje bolje ako na sebi ima sliku Snoopyja. Ne postoji medicinski razlog zbog kojeg bi lik iz stripa na flasteru bre izlijeio posjekotinu kod djeteta, ali to se dogaa. Lik iz stripa ima neko znaenje za dijete, a djetetove misli ubrzavaju zarastanje rane. Kad bismo osobu lijeili golemim strojem koji izbacuje munje, on bi vjerojatno djelovao bolje od tablete, iako je i jedno i drugo tek placebo. Ne lijei niti stroj niti tableta, nego na doivljaj njih. Zato e placebo djelovati bolje ako mirii na medicinu, ako ima ime koje zvui znanstveno, ili ako je bolan ili invazivan. U knjizi Placebo i nocebo: kulturalna konstrukcija vjerovanja, C. G. Helman pie: Lijenikov ured, bolniki odjel, sveti oltar ili kua tradicionalnog iscjelitelja mogu se usporediti s kazalitem u kojem postoji scena, rekviziti, kostimi i scenarij. Taj scenarij, izvuen iz same kulture... kazuje ljudima kako se treba ponaati, kako doivjeti tu situaciju i to oekivati od nje. Pomae ako su iscjelitelj i mo njegove metode lijeenja potvreni. Veliki dio moi izljeenja na kraju krajeva lei u nama, u naoj sposobnosti izbora naina na koji gledamo na stvari i znaenja koje im pridajemo. Boje su u nama Nae misli o boji tableta utjeu na njihove rezultate. Znanstvenici sa Sveuilita Cincinnati testirali su plave i ruiaste stimulanse i sedative na 57 studenata. Oba lijeka bila su zapravo placebo, iako studenti to nisu znali. Otkriveno je da su plavi sedativi" uinkoviti u 66 posto sluajeva, dok su ruiasti bili uinkoviti u samo 26 posto sluajeva. Pokazalo se da je plava boja 2,5 puta bolja od ruiaste za stvaranje osjeaja oputenosti. Openito, plava jest smirujua boja. No, kad bi plava imala drugo znaenje u drugoj kulturi, oekivali bismo razliite rezultate. Zaista, to se i dogaa. Daniel Moerman opisuje neka zanimljiva istraivanja u knjizi Smisao, lijek i placebo efekt". On citira dva talijanska istraivanja koja su ispitivala plave placebo tablete za spavanje. Djelovale su dobro na ene, ali ne i na mukarce. Kod mukaraca, plavi placebo djelovao je kao stimulans. Moerman objanjava da je plavo boja ogrtaa Djevice Marije, pa je u Italiji ona

povezana s mirom, barem za ene. No, mo tog simbola potisnuta je u drugi plan kod veine mukaraca. Plavo je boja talijanske nogometne reprezentacije, a nogomet je vrlo vaan u Italiji, osobito za mukarce. Imao sam sree da se naem u Italiji tijekom Svjetskog prvenstva 2006. godine (koje je Italija osvojila), pa mogu svjedoiti o tome. Tijekom nekih utakmica Italije bio sam u Lucci, gradu u Toscani. Svaka pobjeda bila je popraena slavljem u kojem je sudjelovao veliki dio grada. Tamonji mukarci mahali su svojim plavim nogometnim zastavama vozei se uokolo na motociklima, trubei i pjevajui. Moerman istie da plava, umjesto da bude smirujua boja, vjerojatno za njih predstavlja uspjeh, mono kretanje, snagu i eleganciju na terenu, i openito snano uzbuenje." To vrijedi barem za mukarce, pa stoga plave tablete za spavanje ne djeluju jednako dobro na Talijane kao na Talijanke - stvar je u znaenju koje ta boja ima za njih. Vano je gdje ivite Na naa vjerovanja utjee naa kultura, stoga placebo efekt varira ovisno o mjestu na kojem ivimo. U amerikom istraivanju tretmana migrene, 33,6 posto pacijenata koji su primili placebo injekcije osjetilo je poboljanje, kao i 22,3 posto pacijenata koji su primili placebo tablete. Placebo injekcije u SAD-u bile su 1,5 puta bolje od placebo tableta. U Europi, situacija je drukija. U testiranju koje je provedeno tamo, 27,1 posto pacijenata koji su uzeli tablete osjetili su poboljanje, kao i 25.1 posto pacijenata koji su primili injekcije. U Europi, tablete djeluju bolje na migrenu od injekcija. Moerman istie da je dobivanje pikaa" mnogo ee u SAD-u, pa ljudi vie vjeruju u to. stoga placebo injekcija tamo bolje djeluje. No, u V. Britaniji, mi gutamo tablete, pa placebo tableta bolje djeluje ovdje. Ovaj kulturalni uinak uobiajen je i kod drugih lijekova. Testiranje tagameta, obavljeno u Francuskoj, otkrilo je da je uinkovit u 76 posto sluajeva. Placebo je djelovao u 59 posto sluajeva. No, u Brazilu, lijek je bio uinkovit u 60 posto sluajeva, a placebo samo u 10 posto. Zaudo, placebo je u Francuskoj djelovao jednako dobro kao i pravi lijek u Brazilu, to je demonstracija moi naeg uma da utjee na to, djeluje li lijek ili ne. Na dobro ili na zlo - sve je u glavi Tagamet je bio najbolji lijek za tretiranje ireva na elucu, barem dok se 1980-ih nije pojavio zantac. Vei broj istraivanja pokazao je, da je tagamet uinkovit u 70 - 75 posto sluajeva. No, kad se pojavio zantac, koji je reklamiran kao mnogo bolji, miljenje pacijenata (i

lijenika) o tagametu bilo je poljuljano. To vie nije bio najbolji lijek. Sljedei niz istraivanja tagameta otkrio je da je uinkovit u samo 64 posto sluajeva. Je li se promijenila kemijska formula tagameta? Je li se u razdoblju izmeu dva testiranja radikalno promijenila biokemija ljudi? Ne. Sve to se promijenilo bilo je njihovo vjerovanje o tagametu. Zanimljivo, zantac je preuzeo ulogu glavnog lijeka protiv ira, i bio je uinkovit u oko 75 posto sluajeva, to je vrlo blizu poetnoj uinkovitosti tagameta. Otkriveno je da nai umovi utjeu i na aspirin. Istraivanje iz 1981. godine u kojem je sudjelovalo 835 ena, a koje je provedeno na Sveuilitu Keele u V. Britaniji, otkrilo je da ime nekog brenda na tableti jako utjee na uinkovitost aspirina. U istraivanju su koritene dvije vrste tableta aspirina - jedne obiljeene dobro poznatim imenom brenda, i druge, oznaene kao analgetik. Koritene su i dvije vrste placebo tableta, oznaene na isti nain - ili dobro poznatim imenom brenda, ili kao analgetik. ene su podijeljene u etiri skupine, tako da su primale samo jednu vrstu tableta. Rezultati su, zaudo, pokazali da su tablete aspirina s imenom brenda djelovale bolje od onih bez imena, iako se radilo o istom lijeku. Placebo s imenom brenda smanjivao je bol mnogo bolje od onog bez imena brenda, iako se radilo o istom placebu. I aspirin i tablete placeba djelovali su bolje ako su imali na sebi ime brenda. Zapanjujue je i to to tablete aspirina bez imena brenda nisu bile mnogo bolje od placeba s imenom brenda. Osobno sam vidio kako se to dogaa s tabletama paracetamola. ini se da tablete s imenom brenda (panadol u V. Britaniji), koje su oblikovane i dizajnirane drukije od jeftinijih obinih tableta za masovno trite koje se prodaju u supermarketima, djeluju bolje. Kad sam od nekih ljudi zatraio miljenje o tome, pokazalo se da im je vjeru u panadol davao zvuk imena, brend, cijena, izgled i pakiranje tableta. Rekli su da tablete za masovno trite djeluju jeftino i slabije, i zbog te percepcije, te su tablete (prema mojoj malenoj analizi) i bile manje uinkovite, iako se radilo o istom lijeku. Farmaceutske tvrtke esto lijekovima biraju imena koja pojaavaju doivljaj njihovog uinka. U radu objavljenom 2006. godine u asopisu Aduances in Psychiatric Treatment. psihijatar Aaron K. Vallance sugerirao je da je ime viagra" pojaalo djelovanje lijeka. Ime zvui poput rijei ,,vigor i Niagara, to stvara doivljaj ivotnosti i moi. Nema sumnje da ime utjee na uinak. Da se lijek zove mlitavko", sumnjam da bi tako djelovao! Herbert Benson, profesor medicine s Harvarda i pisac uspjenice Bezvremeno iscjeljivanje, izuavao je lijekove za anginu, koji su bili dobro znani i uinkoviti tijekom 1940-ih i 1950-ih, i koji su pomagali 70- 90 posto ljudi koji su ih uzimali. Kad su kasnije testirani u kvalitetnijim

testiranjima, otkriveno je da su mnogo manje uinkoviti. Od tada pa nadalje vie nisu djelovali tako dobro, iako prije jesu. Benson je sugerirao da se to dogodilo zato to lijenici koji su ih prepisivali vie nisu vjerovali u njih snano kao prije, pa vie nisu bili toliko entuzijastini tijekom prepisivanja. U knjizi Znaenje, lijek i placebo efekt", Daniel Moerman osvre se na te rezultate, piui: Skeptici mogu izlijeiti 30 posto do 40 posto svojih pacijenata pojedinim lijekom, dok entuzijasti mogu izlijeiti 70 posto do 90 posto svojih pacijenata istim lijekom. Ponekad se izmeu dva lijeka za istu bolest jave malene razlike. Postoje razlike u testiranjima. Lijekovi su vrlo snani. Kao znanstvenik u farmaceutskoj industriji, nekad sam ih izuavao. Jo se uzbudim istraujui kemijski nain na koji lijek stupa u interakciju s tjelesnim sustavima. Osmiljavanje i razvoj lijekova mukotrpan je i visoko struan proces koji zahtijeva iznimne vjetine u manipulaciji kemijskom strukturom molekula. No, epruvete ne sadre ljudsku svijest. Kad osoba unese u sebe lijek, misli te osobe o tom lijeku postaju najvanija stvar. Osoba e vjerovati da lijek djeluje, ili nee. No, njezino vjerovanje utjecat e na uinak lijeka. Volio bih da se taj imbenik vie uzima u obzir u medicini. Mnogi lijenici ga uzimaju u obzir, ali ne poduava se univerzalno u medicinskim kolama kao neto to bi se trebalo aktivno koristiti u lijeenju. U mnogim kolama, vei naglasak stavlja se na etika pitanja upotrebe placeba nego na sposobnost placeba da lijei ljude. Neki obiteljski lijenici i lijenici u bolnicama prepisuju placebo kad ne vide medicinske razloge za pritube neke osobe. Kada osoba dobije placebo, simptomi se esto povlae. Placebo lijei. To je injenica! No, prava snaga dolazi iz nas. Placebo je simbol na koji usmjeravamo svoju nadu i vjeru u poboljanje. Misli su nae. Morate uzeti sve svoje placeboe Za neke bolesti, etiri tablete djeluju bolje od dvije. Mnoga istraivanja pokazala su da su etiri placeba bolja od dva. Godine 1999., znanstvenici sa Sveuilita u Amsterdamu saeli su rezultate 79 istraivanja lijekova protiv ira u kojima je sudjelovalo 3325 pacijenata. Prikupili su podatke za sva istraivanja u kojima su pacijenti uzimali placebo etiri puta dnevno (1821 pacijent) i otkrili da je ir izlijeen kod 44,2 posto pacijenata nakon etiri tjedna. Skupili su i podatke o istraivanjima u kojima su pacijenti uzimali placebo dvaput na dan (1504 pacijenta) i stopa izljeenja bila je samo 36,2 posto nakon etiri tjedna. Studija je definitivno dokazala da su etiri placeba bolja od dva.

Istraivanja su pokazala da lijekovi ne djeluju jednako dobro ako pacijent ne uzme punu kuru lijekova koje je lijenik prepisao. To je zdravorazumski zakljuak. Svoje lijekove trebali biste uzimati u propisano vrijeme, i uvijek do kraja tretmana. No, istraivanja su pokazala da ni placebo ne djeluje jednako dobro ako se ne drite propisane kure. U istraivanju koje se odnosilo na lijek klofibrat za smanjivanje kolesterola, 1103 mukaraca dobilo je lijek, a 2789 placebo. Stopa preivljavanja zabiljeena je pet godina kasnije. Kod mukaraca koji su primali lijek, iznosila je 80 posto, a kod onih koji su primali placebo 79,1 posto. Poblie istraujui te podatke, istraivai su otkrili da je stopa preivljavanja ovisila o tome jesu li se ljudi pridravali rasporeda uzimanja lijekova ili ne. Dobri pacijenti bili su oni koji su uzimali 80 posto svojih lijekova. Nakon pet godina uzimanja lijeka, 85 posto dobrih pacijenata bilo je ivo, ali samo 75,4 posto loih pacijenata. To je zdravorazumski rezultat i oekivan je. Meutim, kada pogledamo mukarce koji su primali placebo, 84,9 posto dobrih pacijenata bilo je ivo nakon pet godina, i samo 71,7 posto loih pacijenata. Iako su primali placebo, na njih je znaajno utjecala injenica da nisu uzimali lijekove kada su trebali. To im je bila smrtna presuda. Ista stvar dokazana je i za antibiotike. Istraivanje objavljeno u asopisu Journal of Pediatrics 1983. izvijestilo je, da su ljudi koji su popili punu kuru tableta rjee patili od groznice ili zaraza od onih koji nisu, bez obzira na to jesu li tablete pravi lijekovi ili placebo. Od dobrih pacijenata, 82 posto nisu imali zaraze niti groznice, dok je to vrijedilo za samo 47 posto loih pacijenata. U placebo skupini, 68 posto dobrih pacijenata nije iskazalo simptome, ali tako je iskazalo samo 36 posto loih pacijenata. Zaraze i groznice vratile bi se dvostruko ee kod ljudi koji nisu uzimali sve placebo lijekove nego kod onih koji jesu. Ponekad okolnosti utjeu na nas - ulijenimo se i mislimo da emo biti dobro sada kad se bolest ublaila - pa ne zavrimo s uzimanjem kure lijekova. No, ponekad nam na um padnu misli o onome to smo trebali uiniti. Te misli dovode do povratka bolesti. Lane operacije Istraivanja su pokazala da nas, kod nekih bolesti, sama spoznaja da smo bili operirani moe izlijeiti, iako nismo bili stvarno operirani, nego samo vjerujemo u to. U jednoj studiji, na grupi pacijentica izvrena je interna ligacija arterija dojke radi lijeenja angine pectoris, u kojoj su arterije skrenute kako bi pritok krvi bio preusmjeren u srce. Na drugoj grupi obavljena je lana operacija. ene su bile operirane, ali arterije im nisu bile podvezane.

Nakon operacije u kojoj su arterije zaista podvezane, 67 posto pacijentica reklo je da se osjea mnogo bolje - osjeale su mnogo manju bol, zahtijevale su manje lijekova i mogle su vjebati dulje bez napada angine pectoris. No, zaudo, ak 83 posto pacijentica na kojima je obavljena lana operacija iskusilo je istu razinu poboljanja. Bilo je to relativno malo istraivanje - 21 pacijentica stvarno je operirano, a 12 ih je podvrgnuto lanoj operaciji - ali uinak je bio jasan. Za veinu ljudi, spoznaja da su operirani bila je barem jednako uinkovita kao i prava operacija. Napokon, nakon ovog i jo nekih istraivanja, ta vrsta operativnog zahvata prestala se primjenjivati. Do tada je obavljena na preko 1000 osoba. Razlog prestanka? Neki kirurzi nisu vjerovali da koristi. No, te su operacije imale golemi pozitivan uinak na njihove pacijente - u mnogim sluajevima, jednostavno zato to su oni vjerovali u to. Ve i obino gledanje oiljka nakon operacije aktivira placebo efekt. U lanoj operaciji artritisa, kirurzi su napravili samo rez na koljenu, ali pacijentima se vratio vei dio sposobnosti kretanja, i mogli su hodati bez boli u jednakoj mjeri kao i ljudi koji su stvarno operirani. Istraivanja su pokazala da ete, kod nekih bolesti, bez obzira na to je li operacija bila prava ili ne, ako vjerujete da jest (a zato ne bi?), i ako ste optimistini u vezi toga, imati jednaku korist kao da ste stvarno operirani. I opet ponavljam, mo lei u vama. Stvar je u onome to vi znate Mo vaih misli o operaciji ili injekciji tako je snana, da lijekovi najbolje djeluju kada znate da ih dobivate. Ako je lijek prikriven, ili ako spavate dok ga dobivate (pa ne znate za to), ne djeluje jednako dobro kao kada znate da ste ga primili. Jedna studija pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti otkrila je, da oni esto ne dobivaju puni uinak lijekova za druge bolesti (npr. visoki krvni pritisak) zato to se ne sjeaju da su uzeli lijek. U eksperimentu iz 1994. godine u kojem je upotrijebljen snaan analgetik za bol od raka (naproxen), lijek je djelovao mnogo bolje na pacijentima koji su bili obavijeteni o eksperimentu. Pacijenti su dobili lijek koji je potajno zamijenjen placebom od sljedeeg dana, ili su dobili placebo koji je zamijenjen a lijek. Klju eksperimenta bio je u tome da je polovici reeno da bi se to moglo dogoditi, a polovici nije. Istraivanje je pokazalo da je naproxen djelovao bolje od placeba. No, i naproxen i placebo djelovali su znaajno bolje za pacijente koji su znali to se dogaa. Informiranost je pojaavala snagu lijeka i snagu placeba. Zaudo, u skupini koja je znala za eksperiment placebo je djelovao ak i bolje od lijeka koji su uzimali pacijenti koji nisu znali za eksperiment.

Drugim rijeima, koliko god nevjerojatno zvualo, placebo djeluje bolje od lijeka za neke bolesti ako ga dobivate otvoreno, dok lijek dobivate potajno. Benedettijevim rijeima: Postojanje placebo efekta sugerira da moramo proiriti svoje koncepte o granicama... ljudskih mogunosti. Ljudska svijest ima sposobnost navesti loi lijek da djeluje mnogo bolje, inertnu tvar da djeluje kao snaan lijek, i lanu operaciju da djeluje kao prava. Um zaista moe izlijeiti tijelo. U sljedeem poglavlju saznat emo kako se na mozak mijenja dok razmiljamo: daljnji dokaz da misli mogu lijeiti.

4 Mo plastinosti Misliti znai uvjebavati kemiju mozga. Deepak Chopra Va mozak raste dok itate ove rijei. Znanstvenici zovu taj fenomen neuralna plastinost. Sve to vidite, ujete, dodirujete, kuate i miriete mijenja va mozak, a svaka misao stvara mikroskopske promjene u njegovoj strukturi. Na neki nain, misli ostavljaju fizike tragove u mozgu kao to mi ostavljamo korake u snijegu. Dok razmiljate, milijuni modanih stanica (neurona) poseu i povezuju se jedni s drugima, oblikujui tvar mozga kao to umjetnik oblikuje glinu. Veze izmeu modanih stanica nazivaju se neuralne veze. Razmiljajte o mozgu kao o divovskoj 3D mapi koja sadri gradove s mreama cesta koje ih povezuju. Na mapi se stalno pojavljuju nove ceste dok se neki gradovi ire. Na slian nain, va mozak sadri mape, i one se takoer ire. Primjerice, ako ste upotrebljavali svoju desnu ruku nekoliko sati ne sluei se lijevom, mapa za desnu ruku irit e se zato to se stvorilo nekoliko novih cesta (neuralnih veza). Na taj nain, dok prolazimo kroz ivot, mape naih mozgova stalno se ire i skupljaju. Uzmite, primjerice, dobro poznatu studiju glazbenika iz simfonijskog orkestra. U lanku objavljenom u asopisu Neurolmage 2002. godine, znanstvenici iz Centra za istraivanje pomou magnetske rezonancije i analize slika sa Sveuilita u Liverpoolu pokazali su, da su godine bavljenja glazbom kod tih ljudi proirile polje mozga poznato kao Brocino podruje,

koje je povezano s jezikom i glazbenim sposobnostima. Kad su usporedili to podruje mozga s ljudima koji nisu bili glazbenici, utvrdili su da je ono kod glazbenika mnogo vee. Slino tome, istraivanja slijepih ljudi koji su uili Brailleovo pismo otkrila su, da se. tijekom vjebe, ire mape mozga koje upravljaju vrhovima njihovih kaiprsta. Da proirimo analogiju mape. mogli biste zamisliti pojedine neurone kao stabla. Neuroni imaju ogranke, a oni seu i povezuju se s ograncima drugih neurona. Dakle, svaki grad sadri stabla, a ne kue, a ceste su ogranci koji povezuju stabla. Misli mijenjaju mozak Kao to sam rekao, va mozak ne mijenjaju samo fizika iskustva koja se obrauju kroz vaih pet osjeta. Oblikuju ga i vae misli. Primjerice, znanstveno istraivanje provedeno na matematiarima koje je 2007 godine, objavljeno u asopisu American Journal of Neuroradiology, pokazalo je da je podruje mozga koje kontrolira matematiko razmiljanje najvee kod onih koji se najdulje bave matematikom. Sa svakom godinom provedenom u bavljenju matematikom - razmiljanju, apstrahiranju i analiziranju na matematiki nain - nove su grane do- davane .matematikoj mapi". Novije istraivanje londonskih vozaa taksija dolo je do istih zakljuaka. Mape mozga irile su se tijekom godina uenja i pamenja ruta. Uenje je vie od procesa u kojemu va mozak obrauje ono to vidi, uje, dodiruje, kua i mirie - ono ukljuuje i sve to vi mislite o tome to vidite, ujete, dodirujete, kuate i miriete. Te misli mijenjaju va mozak. Dakle, uenje mijenja mozak. Zaista, istraivanje iz 2006. godine objavljeno u asopisu Journal of Neuroscience otkrilo je, da se mapa mozga mijenja kad studenti ue za svoje ispite. Znanstvenici sa Sveuilita Regensburg iz Njemake pratili su 38 studenata medicine dok su ovi uili za ispite, i otkrili da su im podruja mozga koja se odnose na pamenje i apstraktne informacije ojaala. I tako, i naa iskustva i nae razmiljanje mijenjaju mozak. Mozak nije statiki komad organske materije koji tijelu isporuuje genetski programirane upute, kao to mnogi vjeruju. On je mrea neurona i veza koja se stalno mijenja. A mi smo uzrok promjena. Dr. Norman Doidge, pisac knjige Mozak koji mijenja sebe, pisao je: Ideja da je mozak poput miia, koji raste vjebom, nije samo metafora. Poput miia, mozak jaa dok ga koristimo. Dok razvijamo nove veze u bilo kojem podruju mozga, njihova gustoa razdvaja neurone na isti nain na koji bi se susjedna stabla, na kojima rastu tisue novih grana, poela gurati jedno

od drugoga dok je prostor izmeu njih sve gue popunjen. Na taj nain, mozak postaje gui kad ponavljamo istu misao, razmiljamo o istim idejama ili sanjamo iste snove. Nije iznenaenje da i meditacija mijenja mozak. Istraivanje meditanata koji se slue budistikom meditacijom ,,uvida provedeno je u Opoj bolnici Massachusetts godine 2005. Pokazalo se da meditacija poveava debljinu prefrontalnog korteksa mozga - podruje koje kontrolira koncentraciju, slobodnu volju i suut. Stoga, kad vizualizirate izljeenje svojeg tijela, to emo nauiti u kasnijem dijeluknjige, prvo to sedogaa jest da mijenjate mikroskopsku strukturu mozga. Vizualizacija nije samo subjektivna stvar, inertna mjeavina mentalnih slika, iji je cilj samo da se osjeate bolje - to je proces koji dovodi do stvarnih kemijskih i strukturalnih promjena u mozgu. Pomou vizualizacije, um gotovo trenutno mijenja materiju. Upotrijebite ga ili ga izgubite - leopard moe mijenjati svoje toke. Kad biste neprekidno stezali svoju desnu aku tijekom nekoliko dana, mapa mozga za vau desnu aku proirila bi se, jer bi se u mozgu stvorile mnoge nove neuralne veze. No, kad biste prestali s time i poeli stezati lijevu aku, mapa za desnu aku smanjila bi se jer vie ne biste upotrebljavali desnu aku, a umjesto nje narasla bi mapa za lijevu aku. Kao to je istakao Norman Doidge, mozak je poput miia. to ga vie upotrebljavate, to je deblji. Ako ga prestanete koristiti, on atrofira i smanjuje se. Svaki puta kad promijenite nain razmiljanja, mnoge veze koje korespondiraju na stari nain gube se, a veze koje korespondiraju na novi nain razmiljanja poinju jaati. Recimo da se uvijek jadate. Time ste izgradili mape u mozgu koje procesuiraju vae negativne misli i emocije. No, nakon to proitate ovu knjigu, odluite da ete drukije gledati na stvari. Shvaate da vae misli utjeu na vae tijelo. Odluite razmiljati pozitivno i prakticirati zahvalnost. Sad vam se stvaraju nove mape koje procesuiraju va novi nain razmiljanja. Mape utemeljene na jadanju poinju se smanjivati. U zapanjujue kratkom vremenskom razdoblju (mnoga istraivanja pokazala su da je rije o razdoblju od oko 21 dana - zato Will Bowen preporua da pokuamo provesti 21 dan bez jadanja) vaa nova pozitivna mapa zahvalnosti vea je od one zasnovane na jadanju. Na neurolokoj razini, pozitivno razmiljanje i zahvalnost postaju navika. Ti novi naini sad su vam ve urezani u mozak i zaista postajete nova osoba. Ne treba misliti da mi ili nai voljeni ne moemo promijeniti svoje navike. Sve to moramo uiniti jest da se potrudimo promijeniti svoje umove. Nai mozgovi reagiraju na promjene i, s vremenom, dok se razvijaju nove mape, vie se neemo morati tako jako truditi. Novo ponaanje je urezano i postaje navika.

Proraivanje razgovorom Vie nema sumnje da psihoterapija moe rezultirati zamjetnim promjenama u mozgu. To su rijei dobitnika Nobelove nagrade Erica Kandela. Odnose se na sve brojnije dokaze da terapije razgovorom uzrokuju neuroplastine promjene u mozgu (drugim rijeima, mape u mozgu mijenjaju se). U prisutnosti dobrog terapeuta, ili prijatelja, razgovor o naim problemima mijenja nam mozak. Studije razgovornih terapija provedene pomou MRI-a pokazale su da se neuroni u prefrontalnom korteksu aktiviraju, te da se aktivnost u podruju koje procesuira bolne emocije smanjuje. Razgovorne terapije pomau nam da neko sjeanje promotrimo iz nove perspektive, tako da vie ne osjeamo bol kad razmiljamo o neemu to nam je nekada izazivalo emocionalnu uznemirenost. Biolokom terminologijom, energija se preusmjerava u prednji dio mozga iz podruja koja pohranjuju emocionalnu bol. Milijuni novih neuralnih veza raaju se u prednjem dijelu mozga, dok se veze povezane s traumom poinju povlaiti, budui da dobivaju manje energije. Emocionalni intenzitet traume, kroninog stresa, pa ak i depresije toliki je da esto dolazi do odreenih neurolokih oteenja. No, regenerativna mo mozga tako je snana da novija istraivanja pokazuju kako je ak i takvu tetu mogue popraviti. Traume iz djetinjstva povezane su s veim brojem bolesti povezanih sa stresom u odrasloj dobi. To moe prouzroiti plimni val stresnih hormona koji ubijaju stanice u podruju mozga koje pohranjuje sjeanja (hipokampus) i doslovno rastapaju to podruje. Neki znanstvenici to smatraju mehanizmom zatite. Neuralni sklopovi doslovno su spaljeni kako se ne bismo sjeali traume, a time je i ponovno proivljavali. Meutim, novije studije pokazale su da se neuroni u hipokampusu mogu regenerirati. Fenomen je poznat kao neurogeneza. Ne samo da moemo doslovno prestrojiti veze u svojem mozgu, moemo ih ak i regenerirati. Prije samo deset godina znanost nije prihvaala takve ideje, no sada znamo da su one injenica. Osim toga, to je mnogo lake uiniti nego to mislite, i dogaa se mnogo ee.

Neurogeneza U istraivanjima odraslih mieva koji ive u obogaenim okruenjima - s kotaem za tranje, u drutvu drugih mieva, s igrakama itd. - otkriveno je da se zapremina njihovih hipokampa (mnoina od hipokampus) poveala za 15 posto u usporedbi s mievima koji ne ive u takvim okruenjima. Dogodila se neurogeneza. Isto vrijedi i za ljude.

Godine 1998., znanstvenici iz Salk laboratorija u La Jolli, Kalifornija, prvi su puta otkrili matine stanice neurona u ljudskom hipokampusu, to je dokaz neurogeneze. Neuroni su bili u procesu stvaranja. Sada znamo da aktivno ivljenje sfizikom, mentalnom i drutvenom stimulacijom moe regenerirati oteenja mozga. Istraivanja su ak pokazala da se neurogeneza dogaa i kada vjebamo ili stjeemo nova iskustva, osjeamo uzbuenje, entuzijazam, fascinaciju, strahopotovanje, uenje ili duhovna stanja. Mnoga od tih stanja povezana su sa snanim pozitivnim emocijama. Tako misli i emocije mogu prouzroiti neurogenezu, a vjerojatno je i da proraivanje razgovorom takoer izaziva neurogenezu. Istraivanja su pokazala da se neurogeneza odvija sve do starosti, do naih posljednjih trenutaka. Znanstvenici iz laboratorija Salk nedavno su smrtno bolesnim volonterima ubrizgali posebnu kemikaliju koja omoguuje da se novoformirani neuroni vide pod mikroskopom. Otkrili su da se neurogeneza dogaala u hipokampima volontera sve do njihovih posljednjih dana, bez obzira na to koliko su bili stari. Istraivanja su se proirila i na druga podruja mozga, a neurogeneza je do sada otkrivena u podrujima koja obrauju miris (olfaktorni vor), emocije (septum), kretanje (striatum) i u lenoj modini. To sugerira, da imamo mnogo vei potencijal za regeneraciju no to je medicina mogla i zamisliti. Ljudsko tijelo je pokretno udo koje ima nevjerojatnu sposobnost izljeenja i regeneracije, a na to utjee na um. Misli i emocije mogu uzrokovati neurogenezu. Istraivanja su pokazala da uenje novih stvari u odrasloj dobi moe poveati mapu mozga i vjerojatno uzrokovati neurogenezu. Kao to sam istaknuo u prvom poglavlju, uenje novog jezika sjajan je nain, jer nas potie na koritenje raznih podruja u mozgu. Sugerirano je da bi cjepivo za Alzheimera, kad bi postojalo, bilo uenje novog jezika u odrasloj dobi. I uenje sviranja glazbenog instrumenta mijenja mozak. ak i igranje igara na ploi, rjeavanje krialjki ili sudoku zagonetki ili pohaanje teaja na koledu djeluju pozitivno na odrasli mozak, ma koliko vam bilo godina. Odlino je i uenje novih plesova, zato to ukljuuje i tjelovjebu i um. Meutim, obino ponavljanje plesova i kretnji, koje ve godinama znamo, nije dovoljno dobro jer ne moramo razmiljati o novim stvarima. Koriste nam nova iskustva. Da bismo maksimalizirali pozitivan uinak na mozak, moramo stalno uiti. Dakle, ma koliko bili stari, ukoliko u ivotu uspijemo sauvati znatielju za nove stvari i vjebati um i tijelo, moemo se mentalno pomladiti.

5 Iako je svijet pun patnje, puno ljudi svladava patnju. Helen Keller U sklopu procesa promjene mozga, misli stvaraju kemikalije u mozgu. Mnoge su poznate kao neurotransmiteri. Moda ste uli za serotonin i dopamin, dva dobro poznata neurotransmitera. Kada razmiljamo, neurotransmiteri se isputaju iz ogranaka jednog neurona i prelaze na vrh ogranka drugoga. To stvara strujni udar koji se naziva ispaljivanje" neurona. Kada nekoliko puta ponovimo misao, stimulira se dodatna kemikalija (protein), koja dolazi do sredita neurona (nukleusa), gdje pronalazi DNK. Ona zatim aktivira nekoliko gena DNK, koji navode tvari (proteine) da stvaraju nove ogranke (veze) izmeu neurona. Na takav nain, ponavljanje misli stvara nove veze izmeu neurona. Na takav nain mozak se mijenja pomou naih misli i iskustava. Proces je brz. Geni se aktiviraju za nekoliko minuta, a jedan neuron moe dobiti tisue novih ogranaka u vrlo kratkom vremenu. Jedna znaajna stvar koju ovdje valja uoiti jest da je gene za nekoliko minuta aktiviralo stanje uma. To je primjer snage uma nad materijom, koja se brzo manifestira na razini genetike i igra kljunu ulogu u mnogim takozvanim udesnim izljeenjima. Druga vrsta kemikalije, poznata kao neuropeptid, takoer se stvara u mozgu. Postoje mnoge razne vrste i one odraavaju razna stanja uma, emocija i stavova. One komuniciraju s neuronima tako to se privruju na dijelove povrine neurona zvane receptori. Receptori su u osnovi prihvatni odjeli. Zamislite nekoliko svemirskih brodova kako pristaju na svemirsku postaju. Svemirska postaja imala bi nekoliko prihvatnih odjela, raznih veliina i oblika, prilagoenih raznim svemirskim brodovima. Povrina neurona slina je tome. Neuroni sadre tisue receptora koji omoguuju neuropeptidima raznih veliina i oblika i raznih elektromagnetskih (vibracijskih) svojstava da pristanu na njih. O tome moete razmiljati i kao o djejoj igraki za uenje. Sjeate se igrake koja izgleda kao areni stol s rupama raznih oblika? Obino ima krune, trokutaste, kvadratne i zvjezdolike rupe. Na neuronu te rupe bile bi receptori raznih oblika i veliina. Dijete ima i krug, trokut, kvadrat i zvijezdu koji prolaze kroz odgovarajue rupe. U mozgu ti bi predmeti bili razni neuropeptidi. Svaki neuropeptid imao bi svoj vlastiti specifini receptor. No, za razliku od djeje igrake, neuroni zapravo mijenjaju svoje receptore. Ako se odreeni neuropeptid stvara uvijek ponovno u odreenom dijelu mozga, tada neuroni u tom podruju

razvijaju dodatne receptore koji im se prilagouju. Primjerice, kad bi se endorfin (neuropeptid) stvarao uvijek iznova, neuroni bi razvili dodatne receptore endorfina. Ako su poeli sa recimo stotinu receptora, moda bi ih sada razvili tisuu. Ako se proizvodnja endorfina smanji, neuroni bi postupno izgubili te receptore. Na taj nain, kao to um utjee na broj veza izmeu stanica mozga i aktivacijskih gena. on takoer mijenja i njihovu povrinu. Na taj nain funkcionira ovisnost i tolerancija na razne tvari. Ako netko stalno uzima neku tvar - recimo heroin - neuroni razvijaju vie receptora za heroin. Ubrzo, kad mozak razvije tisue takvih receptora, osoba treba sve vie droge da bi postigla isti uinak. Mnogi neuropeptidi ne ekaju u mozgu. Mnogi se oslobaaju u krvotok i putuju tijelom, gdje obavljaju vane uloge. Na taj nain, u snanoj vezi izmeu uma i tijela, nae misli i emocije stvaraju neuropeptide i utjeu na tijelo. Mnogi se neuropeptidi ak stvaraju u tijelu i mogu doi do mozga. Primjerice, neke stanice imunosnog sustava stvaraju neuropeptide. Na laj nain, tijelo utjee na um. Um utjee na tijelo - tijelo utjee na um! Proces je dvosmjeran. Neuropeptidi igraju vanu ulogu u jetri, bubrezima, guterai, tankom i debelom crijevu, reproduktivnim organima i koi. Utjeu i na eer u krvi, krvni pritisak, brzinu rada srca, disanje, temperaturu tijela, endokrini sustav, imunosni sustav, spolni nagon, pa ak i apetit. Na taj nain um utjee na sve te organe i sustave. Ne samo da na um utjee na na mozak - on utjee i na nae tijelo na staninoj razini. Kako um utjee na tijelo U svojoj odlinoj knjizi Razuijte suoj mozak, dr. Joe Dispenza opisuje promjene koje u stanicama tijela izaziva promjena razmiljanja. Koristei se primjerom nestrpljive osobe koja postaje strpljiva, on opisuje vjerojatan utjecaj na stanice u tijelu. Kao to neuroni evoluiraju svoje receptore, stanice u naim organima i po tijelu ine istu stvar. U primjeru dr. Dispenze, neuropeptidi povezani s nestrpljenjem u poetku preplave stanice u organu. Stanice zatim razvijaju vie receptora za taj neuropeptid. Kad osoba postane strpljivija, tijek neuropeptida nestrpljivosti se smanjuje, a tijek neuropeptida strpljivosti raste. Stanice tada smanjuju broj receptora nestrpljivosti jer ih ne trebaju, a umjesto njih razvijaju vie receptora strpljivosti. Na taj nain, mijenjajui umove, mijenjamo svoja tijela na staninoj razini. O tijeku neuropeptida razmiljajte kao o tekuoj boji, a o krvotoku kao o rijeci. Kako mijenjamo nae miljenje, mijenjamo boju koju isputamo u rijeku. Nizvodno, stijene poprimaju boju naih misli. U ovoj analogiji, razmiljajte o stijenama kao o stanicama, iako vie slie spuvastim gromadama nego stijenama. Dok aljemo razne boje niz rijeku, stanice

se prilagodavaju promjeni okoline evoluirajui vie ili manje receptora te boje. Promijenite boju svojih misli i promijenit ete svoje tijelo na staninoj razini! I tako, dok nestrpljivost mijenjamo u strpljivost, napetost u oputenost, ili dok prelazimo s jedne misli na drugu - od pomisli na hranu na pomisao o drvetu, primjerice - mijenjamo veze izmeu neurona, stvaramo kemikalije u mozgu i utjeemo na stanice i sustave diljem tijela. Neki znanstvenici vjeruju da misli slue samo da poveaju ili smanje stres i da je veza izmeu uma i tijela jedina veza izmeu kemikalija stresa i stanica. Shvaam kako su doli do tog zakljuka, ali ne slaem se. Um i mozak nisu tako crno-bijeli. Nae misli nisu crne i bijele stres ili bez stresa, ukljueno ili iskljueno. Izmeu toga postoje mnoge nijanse boja. Moemo proizvesti beskrajan broj raznih misli i emocija. Um i tijelo stvaraju tisue kemikalija, a mnoge stalno krue naim tijelom. Dok prelazimo iz jednog raspoloenja u drugo, ak i kad je rije o suptilnoj promjeni, mijenjamo ton koji proizvodimo iz mjeavine boja koje odraavaju nae razmiljanje. Ako ste skloni glazbi, moete zamisliti da vae misli stvaraju glazbene tonove. U primjeru sa strpljenjem i nestrpljenjem, vrlo je malo vjerojatno da je ukljuen samo jedan peptid. Jednostavnosti radi, ja sam opisao uinak samo jednog neuropeptida. Svako raspoloenje stvara niz boja (ili glazbenih tonova). Suptilna promjena perspektive dovodi do suptilne promjene u tonu, a ona dovodi do suptilne promjene u stanicama tijela. U cijelom tijelu, stanice pleu na melodiju uma. Stoga, kad razmiljamo o izljeenju od bolesti, u tome postoji vie toga od smanjenja kemikalija stresa koje komuniciraju sa stanicama diljem tijela. Niz neuropeptida koji korespondiraju s naim mislima izai e iz mozga i kretati se tijelom, bojei ga u razne nijanse ili svirajui razne melodije. Suelje uma i DNK Kao to um utjee na gene DNK u neuronima, utjee i na gene DNK u stanicama u cijelom tijelu. Kad neuropeptidi dolaze na svoje receptore, poruke se isporuuju u stanice. One dolaze do DNK, i geni se ukljuuju ili iskljuuju, ili se malo posvijetle ili potamne. DNK sadri 25 000 gena. O genima razmiljajte kao o aruljama (ja razmiljam o njima kao o aruljicama na boinom drvcu, jer istovremeno se pali mnogo gena). Kad se gen upali, stvara se protein. Taj protein moe biti neto to sudjeluje u gradnji, primjerice u gradnji novih stanica tkiva, kostiju, tetive, krvi ili imunosnog sustava, ili moe biti enzim koji e pomoi da se neto promijeni u neto drugo. Primjerice, pepsin enzima pomae u pretvaranju hrane koju jedemo u manje jedinice koje tijelo moe upotrijebiti. Ono to se proizvodi ak moe biti i

hormon koji e isporuiti poruku drugoj stanici. Kad se geni upale, proizvode sve to je potrebno tijelu. Kad je rije o lijeenju, ukljuuju se geni i stvaraju proteini koji se koriste u izgradnji novih stanica, koe, tetiva, krvi ili kostiju. Geni stvaraju i proteine povezane s imunosnom reakcijom i, ako je tijelo porezano, stvaraju se proteini koji pomau krvi da se zgrua oko rane. Neki geni stvaraju proteine koji utjeu na sve druge relevantne sustave u tijelu, tako da cijeli organizam (vae tijelo) kree u smjeru izljeenja. Recimo da je neka osoba razdraljiva i neprijateljski nastrojena. Njezin mozak stvorio bi odgovarajue neuropeptide i oni bi tekli kroz tijelo, pronalazei stanice u organima i tkivima s kojima mogu komunicirati, one koji su iste boje ili zvuka kao i receptor. Zacjeljivanje rana vrlo je osjetljivo na nae mentalno ili emocionalno stanje. Poznato je da ljutnja i stres usporavaju zacjeljivanje. Neuropeptidi razdraljivosti i neprijateljstva komunicirali bi sa stanicama i isporuili poruke u DNK. Geni bi se tada aktivirali i stvarali bi se proteini. Neki geni koji su vani za proces lijeenja samo bi se djelomino aktivirali (a ponekad ne bi uope) - poput prekidaa za zatamnjivanje svjetla koji je samo djelomino ukljuen. Drugi geni bi se deaktivirali - prekida bi bio iskljuen (primjerice, hormoni rasta koji su vani u izljeenju. Tako bi razdraljivost i neprijateljstvo znaili da se proteini, potrebni za izljeenje, ne proizvode u tolikim koliinama kao to bi se proizvodili u smirenom stanju. Zaista, da se nadoveemo na jednu od tema iz prvog poglavlja - znanstvenici s Dravnog sveuilita Ohio dokazali su da neprijateljski osjeaji znaajno utjeu na stopu iscjeljivanja. Istraivanje, objavljeno 2005. godine u asopisu Archiues of General Psychiatry, u kojem su sudjelovala 42 brana para, pokazalo je da osobe s najneprijateljskijim stavom zacjeljuju brzinom koja je samo 60 posto od brzine zacjeljivanja osoba s najmanje neprijateljskim stavom. U drugoj studiji iz 2005. godine, otkriveno je da stres smanjuje razine hormona rasta oko rana. Hormoni rasta (proteini) stvaraju se kad su neki geni ukljueni - oni pomau izljeenju. Znanstvenici su otkrili da mentalni i emocionalni stres smanjuje razine hormona rasta oko rana. Zato rane zacjeljuju dulje kad smo pod stresom. Promatrajui gene koji sudjeluju u tome, znanstvenici su otkrili da je vie od 100 gena smanjilo aktivnost tijekom stresa, to znai da se. ako se posluimo analogijom arulja, sjaj otprilike 100 arulja smanjio, dok se sjaj 70 arulja pojaao. Znanstvenici su primijetili da 100 smanjenih i 70 pojaanih gena okree genetsku ravnoteu u smjeru umiranja stanica umjesto raanja i rasta stranica - a u podruju oko rana potrebno je raanje i rast stanica.

Ukoliko osjeate smirenost umjesto stresa, to je moda posljedica vaeg pozitivnog stava, ili moda vaeg povjerenja u lijeniki tim i vjere da e sve biti u redu, drugi geni bit e pojaani i smanjeni, to e ubrzati izljeenje. Vie hormona rasta stvaralo bi se na mjestu povrede, i oni bi ubrzali proces izljeenja. U jo jednom istraivanju Dravnog sveuilita Ohio, objavljenom 2004. godine u asopisu Psychoneuroendocrinology, znanstvenici su dokazali da drutvena potpora, koja dovodi do stanja smirenosti, ubrzava zacjeljivanje rana. Dakle, u cijelom tijelu geni reagiraju na na um. U knjizi Genij u naim genima, Dawson Church napisao je: Sada polako shvaamo da naa svijest utjee na nau genetsku ekspresiju, iz trenutka u trenutak." Kada vizualiziramo kako nae tijelo zacjeljuje, kao to emo saznati kasnije u ovoj knjizi, nae misli utjeu na nae gene, pomaui regeneraciju oteenog ili oboljelog dijela tijela. Kao to sam rekao, iako se gornji primjeri odnose na stres ili nedostatak stresa, razne misli stvaraju razne tonove. One nisu rasporeene samo na skali izmeu stresa i nedostatka stresa. Neuropeptidi koje stvaraju razni tonovi naeg razmiljanja utjeu na velik broj gena. U posljednjem primjeru, 170 gena bilo je zahvaeno procesom. Znanstvenici su nekada mislili da vrijedi pravilo jedan gen. jedna funkcija - da je jedan gen zaduen za jednu stvar. No, sada znamo da na svaku funkciju utjee mjeavina gena. Kad je rije o genima, znamo da stvari nisu crno - bijele. Tu bismo prije mogli govoriti o nizu tonova. Da je svaki gen jedna boja ili zvuk, razna stanja uma stvarala bi beskrajni niz nijansi. To je podruje istraivanja koje e zacijelo procvjetati" u sljedeih nekoliko godina. Pobijedite vlastite gene Na um ima takvu mo nad naim genima, da ne moramo ivjeti u strahu od srane bolesti ili raka, ako imamo te bolesti u svojoj obitelji. Promjena u stavu i stilu ivota moe nadjaati mnoge loe" gene koje smo moda naslijedili. Recimo da je neka osoba roena u obitelji s povijeu srane bolesti, s genima koji ine njezin rizik od obolijevanja viim od prosjeka. To ne znai da e se ona automatski razboljeti. Promjena u stavu i/ili ivotnom stilu utjecat e na brojne gene u mozgu i u tijelu. To moe dovesti do iskljuivanja ,,loih gena. Na temelju istraivanja koje smo opisali u prvom poglavlju, moemo rei da razvoj pozitivnog stava, optimizam, smanjenje agresivnosti i aljenja, bolje prihvaanje ivota i drugih ljudi, fokusiranje na stvari na kojima moemo biti zahvalni, dijeljenje, pa i razvoj toplog stava prema drugim ljudima moe povoljno utjecati na zdravlje.

ivotni stil utjee i na nae gene. Zdrava prehrana, smanjenje toksina i stimulansa i dovoljno tjelovjebe utjecat e pozitivno. Takav stil ivota znai da postoje veliki izgledi da e geni za sranu bolest ili rak ostati neaktivirani. ivot je va, pa je va i izbor. Stav, prehrana i stil ivota prenose se kroz obitelj kao i genetika. Dobro je to to imamo izbor u vezi naeg stava, prehrane i stila ivota. Ako osoba s genima za sranu bolest prihvati istu prehranu i stil ivota kao i lanovi obitelji koji su ve oboljeli od te bolesti, njihovi e se geni vjerojatno aktivirati jednako kao to se to dogodilo i njihovim srodnicima. Takva osoba jednako e vjerojatno razviti sranu bolest. No, u mnogim sluajevima, to se dogaa uglavnom zbog njihove prehrane i stila ivota, a ne zbog njihove genetike. Genetika u veini sluajeva igra mnogo manju ulogu no to smo nekada vjerovali. Naravno, postoje i neke iznimke. Neki ljudi s genima srane bolesti i loom prehranom i ivotnim stilom nikada ne obole na srce, a neki ljudi bez tih gena, sa sjajnom prehranom i ivotnim stilom obole - no. mogunost nadvladavanja naih gena zaista postoji. Ako u obitelji imate povijest sranih bolesti ili raka, prouite svoj stav, odnos prema ljudima, svoje osjeaje, svoju prehranu, razine vjebe, kao i to koliko puite i konzumirate alkohola, pa nainite nune pozitivne promjene. Posavjetujte se s lijenikom i potraite savjete o zdravlju. Suelje uma i matinih stanica injenica da um utjee na gene sugerira da um utjee na rast matinih stanica, zato to matine stanice imaju DNK. Matine stanice su stanice koje se pretvaraju u sve vrste stanica poput cvijea bez glave. Imaju samo peteljke, pa im mogu izrasti razliite glave. Na takav nain, matina stanica moe postati kotana stanica, stanica imunosnog sustava, kona stanica, srana stanica, krvna stanica, pa ak i neuron. Kad se geni aktiviraju, matine stanice pretvaraju se u stanice koje trebaju postati. Moda ste upoznati s etikim debatama o koritenju matinih stanica embrija za tretiranje nekih bolesti. Kad se transplantiraju u, recimo, jetru, matine stanice embrija postaju stanice jetre. Ako se transplantiraju u srce, iste matine stanice postaju stanice srca. Na taj nain, transplantacija matinih stanica moe potaknuti rast oteenog tkiva u bilo kojem dijelu tijela. Odavno je poznato da matine stanice iz kotane sri mogu postati stanice imunosnog sustava, koji nam pomae u borbi protiv zaraze. U prijanjem dijelu knjige pisao sam o neurogenezi. Postoje dokazi da i matine stanice koje postaju neuroni poinju svoj ivot u kotanoj sri. Novija istraivanja pokazala su da, kad rana na koi zacijeli, matine stanice putuju iz kotane sri i pretvaraju se u stanice koe. Postoje i dokazi da matine stanice putuju iz kotane sri i pretvaraju se u srane stanice, regenerirajui oteeni mii srca.

Kao to znamo, neurogenezu ubrzavaju nova iskustva, snana emocionalna stanja, duhovna iskustva i tjelovjeba. Zato je logino pretpostaviti da u tim situacijama um utjee na matine stanice. Poznato je i da stres moe ometati neurogenezu. Stres usporava i proces zacjeljivanja, to sugerira da moda iskljuuje gene na DNK matinih stanica koji su potrebni da se stanica pretvori u vrstu stanice potrebnu za izljeenje. Zato je vrlo vjerojatno da um moe potaknuti pretvaranje matinih stanica u nove stanice, ili moe ometati taj proces. Zaista, u istraivanjima srca, otkriveno je da visoke razine stresa sniavaju razine endotelijalnih progenitorskih stanica (vrste matinih stanica) koje trebaju postati srane stanice. Budui da stres utjee na matine stanice, vrlo je vjerojatno da i mnoge nijanse naih misli, emocija i stavova mogu uiniti isto to. Ukoliko osoba vizualizira iscjeljivanje oteenog dijela tijela, vjerujem da e tako sigurno utjecati na pretvaranje matinih stanica u vrste stanica potrebne za izljeenje. Na tom polju nije bilo mnogo istraivanja, ali sve vie znanstvenika vjeruje da su neka naizgled udesna ozdravljenja i spontane remisije (kad se osoba oporavi preko noi) od ozbiljnih bolesti zapravo rezultat kretanja matinih stanica iz kotane sri i njihovog pretvaranja u stanice koje regeneriraju oteeno podruje. U svojoj odlinoj knjizi Psihobiologija ekspresije gena, nagraivani znanstvenik Ernest L. Rossi pie: Mnoga takozvana uda izljeenja putem duhovnih praksi i terapeutske hipnoze vjerojatno se dogaaju... putem ekspresije gena u matinim stanicama u mozgu i tijelu. Jo ne znamo tono kako matine stanice utjeu na izljeenje rana. One sadre DNK, kao i normalne stanice. U kontekstu lijeenja vizualizacijom, vjerojatno je, kao to implicira Rossi, da neuropeptidi isporuuju poruke do DNK u matinim stanicama i stvaraju proteine koji kazuju matinim stanicama u koje vrste stanica bi se trebali pretvoriti. Um doista ima nevjerojatnu sposobnost da izlijei tijelo. U sljedeem poglavlju, saznat emo poneto o novim znanstvenim dokazima da vizualizacija izravno utjee na podruja tijela koja vizualiziramo.

6 Vizualizacija je sanjarenje sa svrhom Bo Bennett

Ako vizualizirate neki dio svojeg tijela, taj e dio to i osjetiti, dok drugi dijelovi nee. U znanstvenom radu iz 1996. godine objavljenom u asopisu Psychological Science, znanstvenici sa Sveuilita Connecticut izvijestili su o sljedeem otkriu: kad su dobrovoljci, koji su se za potrebe eksperimenta izloili izazivanju boli, oekivali da bol u jednom prstu bude manja, ona je zaista i bila manja u tom prstu, ali ne i u ostalima. U studiji je sudjelovalo 56 dobrovoljaca kojima je na kaiprst jedne ruke utrljana placebo krema za koju su vjerovali da je analgetik, dok im na kaiprst druge ruke ta krema nije utrljana. Bol je tada inducirana u oba prsta, ali dobrovoljci su je osjetili samo u prstu na koji nije bila utrljana krema. Bol je bila mnogo slabija na prstu premazanom kremom, iako je krema bila placebo. Fabrizio Benedetti kasnije je izvijestio o istoj vrsti efekta. Inducirao je areu bol u akama i stopalima 173 dobrovoljca ubrizgavi im kapsaicin (kemikalija od koje su ili papriice ljute). Prije injekcija, nekim dobrovoljcima na aku ili stopalo utrljana je placebo krema, za koju su vjerovali da je anestetik. Jednoj grupi krema je utrljana na lijevu aku, a drugoj na desnu aku i lijevo stopalo. Druge dvije grupe nisu dobile nikakvu kremu - bile su to kontrolne grupe. Istraivanje objavljeno 1999. godine u asopisu Journal of Neuroscience dovelo je do zakljuka, da su ljudi osjetili mnogo manju bol na podrujima na kojima je primijenjena placebo krema. Primjerice, ako je bila utrljana na lijevu ruku, tamo je bilo mnogo manje boli, ali razine boli ostale su visoke u drugoj ruci i u oba stopala. Kod grupa koje nisu dobile placebo kremu, nije bilo smanjenja boli. Ublaavanje boli dogodilo se samo kad su dobrovoljci to oekivali. Kad nas neto boli i kad dobijemo placebo, ali vjerujemo da je to analgetik, naa svijest o tome gdje je bol lociran i nae oekivanje da e bol nestati dovodi do toga da bol nestane upravo tamo gdje je usmjerena naa pozornost, i nigdje drugdje. U svojem istraivanju, Benedetti je dokazao da su endogeni opijati (o kojima smo pisali u drugom poglavlju) isputani samo u podruju mozga koje odgovara dijelu tijela u kojem se oekuje ublaavanje boli (gdje su usredotoene misli dobrovoljaca). Napisao je: endogeni opijati ne djeluju kroz ivani sustav, nego iskljuivo na one neuralne sklopove koji povezuju specifina oekivanja sa specifinim placebo reakcijama". Drugim rijeima, kemikalije se isputaju u specifinim lokacijama mozga, tako da se dogaa ono to oekujemo da e se dogoditi. ini se da je naa svijest sila koja upravlja time, sila koja kazuje koje kemikalije valja ispustiti i gdje. Dakle, kad neka osoba oekuje ublaavanje boli u bilo kojem podruju tijela, neuralni sklopovi u mozgu aktiviraju se za taj specifini dio, i tamo se isputaju endogeni opijati.

Opijati nee preplaviti cijeli mozak, ve samo one dijelove koji kontroliraju podruja na koja je usredotoena pozornost neke osobe. Ista stvar vjerojatno bi se dogodila kad bi osoba imala dvije razliite bolesti i kad bi za jednu od njih dobila placebo, vjerujui da je rije o lijeku. U drugom poglavlju saznali smo za istraivanje u kojem su ispitanici dobili inhalator za koji su vjerovali da sadri alergene i polen i razvili su simptome astme, kao i simptome peludne groznice. Zatim su dobili inhalator za koji im je reeno da sadri samo alergene. Ovoga puta razvili su samo simptome astme. U treem eksperimentu, reeno im je da inhalator sadri alergene i polen, i opet su dobili simptome astme i peludne groznice. Njihova svjesnost o tome to bi se trebalo dogoditi usmjeravala je isputanje kemikalija, pa se to i dogodilo. Ukoliko je osoba s astmom i peludnom groznicom dobila placebo za astmu, ali je vjerovala da je to lijek, njezini simptomi astme bi nestali, ali simptomi peludne groznice bi ostali. Suprotno tome. ako im je reeno da je placebo namijenjen peludnoj groznici, ti simptomi bi nestali, a simptomi astme bi se zadrali. Kao i kod eksperimenata s boli, naa svijest o tome to nije u redu s nama i to bi se trebalo dogoditi kada dobijemo lijek ini se da je sila koja upravlja i instruira tijelo i mozak koje kemikalije bi trebalo ispustiti, koje gene bi trebalo aktivirati i deaktivirati, gdje bi kemikalije trebale potei i, na kraju krajeva, to bi se trebalo dogoditi. Zamislite kad bismo vjerovali da moramo samo poeljeti da bolest nestane! Zanimljiva pomisao. Mozak je povezan s tijelom Svaki dio vaeg tijela prikljuen je na mozak. ivci povezuju mozak s koom, miiima, tetivama i unutarnjim organima. To je razlog zbog kojega, kada netko dodime dio vaeg tijela, osjeate to, a ako je organ oteen, osjeate bol. No, kao to se dodir registrira u mozgu, samo razmiljanje o dijelu vaeg tijela dovodi do istog rezultata. Na taj nain moemo poveati temperaturu nae ruke ako zamislimo da je toplija, i zato dio boli odlazi ako nam neto odvue pozornost. Iako je to nekada bilo podruje mistike, koje su znanstvenici odbacivali kao neto ime se bave arlatani i alternativni tipovi", sada se mnogo istraivanja usredotoilo na to. Istraivanja s podruja neuroznanosti dokazala su da se, ako razmiljamo o pokretanju nekog dijela tijela, stimulira podruje mozga koje upravlja tim dijelom. Primjerice, razmiljanje o pokretanju ruke aktivira mapu ruke u mozgu. U lanku objavljenom u Journal of Neurophysiology 2003. godine, znanstvenici s Karolinka Institute u Stockholmu (gdje dobitnici Nobelove nagrade iz fiziologije i medicine dre svoja

nobelovska predavanja) dokazali su da se, kada zamiljamo kako pomiemo svoje prste na rukama ili nogama ili jezik, primjerice, aktivira podruje naeg mozga koje upravlja tim dijelovima. Vjerojatno je da e se mozak aktivirati u podruju koje upravlja onim dijelom tijela na koji se usredotoujemo. Graenje miia pomou uma Ako stalno razmiljate o bilo kojem dijelu svojeg tijela, to ima jo jai uinak. U prolom poglavlju saznali smo da je ponavljanje pokreta poveavalo modanu mapu ili debljinu podruja u mozgu. Kada ponavljamo misao o pokretu, dogaa se ista stvar. U istraivanju provedenom 1994. godine na Medicinskoj koli Harvard, dobrovoljci su stalno svirali na klaviru istu kombinaciju nota s pet prstiju. Kombinacija se svirala u ovom redoslijedu: palac, kaiprst, srednji prst, prstenjak, mali prst, prstenjak, srednji prst, kaiprst, palac. inili su to dva sata na dan tijekom pet uzastopnih dana. Druga grupa samo je zamiljala kako svira te note u istom vremenskom razdoblju, a zamiljali su i da uju te note. Nakon pet dana, zabiljeene su modane mape lanova tih grupa. Mapa prstiju kod dobrovoljaca koji su svirali note razvila se. kao to je i bilo oekivano, ali i mape dobrovoljaca koji su samo zamiljali kako sviraju te note takoer su se razvile - zaudo, u jednakoj mjeri. Nije aktiviran samo mozak. Budui da ivci povezuju mozak s miiima, miii jaaju ako zamiljamo kako ih koristimo. Istraivanje koje su 2004. godine proveli znanstvenici na Odjelu za biomedicinski inenjering na Istraivakom institutu Lerner u Clevelandu mjerilo je poveanje snage kroz zamiljenu tjelovjebu. Sudjelovalo je trideset dobrovoljaca. Neki su vjebali prstom fiziki, ali neki su samo zamiljali da vjebaju. U svakoj seansi, dobrovoljci su radili po 15 kontrakcija, pravih ili zamiljenih, nakon ega bi uslijedilo razdoblje od 20 sekundi odmora. Svaka seansa trajala je 15 minuta i odvijala se po 5 dana tjedno tijekom 12 tjedana. Nakon 12 tjedana, znanstvenici su testirali snagu malih prstiju dobrovoljaca. Kao to je i oekivano, grupa koja je radila pravu tjelovjebu ojaala je - snaga njihovog miia poveala se za 53 posto. No, to je nevjerojatno, grupa koja se bavila mentalnom vjebom poveala je snagu za 35 posto, iako nije ni podigla prst. Poznajem mladog sportaa, sprintera zvanog Thomas, koji je morao ii na operaciju ramena, i reeno mu je da cijelu sezonu nee moi trenirati. Budui da nije htio izgubiti snagu u miiima, u svojem je umu odlazio u teretanu, podiui utege kao da je zaista tamo. Ne samo da se oporavio od povrede mnogo bre no to je oekivao, nego se i vratio na treninge gotovo

jednako brz i snaan kao to je bio i prije operacije. Njegovo je poboljanje bilo brzo. U kratkom roku, izabran je u reprezentaciju svoje zemlje (kotske). Novija istraivanja ak su pokazala da e, ukoliko zamislimo kako podiemo teke utege, mozak i miii biti stimulirani vie nego ako zamiljamo kako podiemo lake utege. U izvjeu znanstvenika sa Sveuilita u Lyonu iz 2007. godine, 30 dobrovoljaca dizalo je ili zamiljalo kako diu buice razliite teine. Znanstvenici su otkrili da je aktivacija miia odgovarala teini koju su dobrovoljci zamiljali da diu. Primjerice, kad bi zamiljali dizanje tekih utega, njihovi su miii bili aktivirani vie nego ako su zamiljali dizanje lakih utega. Sportai ve dugo znaju da vizualizacija utjee na miie. Zamiljanje samih sebe kako ostvaruju vrhunske rezultate esto dijeli prvake od sportaa koji ne ulaze u povijest. No, sada imamo znanstvenu potvrdu da vizualizacija stimulira mozak, i da on zatim stimulira miie. To je injenica! Ja sam se nekada bavio skokom u dalj i mnogi su mi se izrugivali zato to sam provodio mnogo vremena zamiljajui kako skaem. No, djelovalo je, jer sam nakon samo dva mjeseca formalnog treninga stigao do finala u skoku u dalj na prvenstvu kotske 1996. godine, natjecanju visoke razine koje privlai britanske kandidate za Olimpijske igre u nastojanju da tamo postignu olimpijski standard. Sada znamo koliko vizualizacija moe biti korisna. esto se pitam koliko bih postigao da sam nastavio trenirati na toj razini, ali zapravo me vie zanimao trener- ski posao, pa sam sljedee sezone postao trener za skok u dalj. Ako zamiljate kako skaete daleko ili kako trite brzo, vai miii bit e stimulirani da se razvijaju tako da to moete uiniti. No, ako postavite ljestvicu vie. da se tako izrazim, i ako zamislite da skaete ili trite svjetski rekord, vai e se miii razvijati u tom smjeru. U srpnju 2008. BBC je prikazao jednosatni dokumentarac s Colinom Jacksonom, bivim svjetskim rekorderom u utrci na 110 metara s preponama. Genetika analiza Colinove krvi provedena na Sveuilitu u Glasgowu pokazala je da su njegove genetike prednosti malene, ali analiza njegovih miinih vlakana pokazala je da je postigao iznimno visoku razinu super brzog trzanja miia. Colin ne bi postigao takvu razinu tih vlakana samo na temelju genetike. Vjerojatno je da je njegova odluka da bude najbolji odigrala znaajnu ulogu u razvoju njegovih miia. Ako sporta stalno zamilja kako tri svjetski rekord, kako se kree potrebnom brzinom, njegovi e miii dobiti drukiju stimulaciju i rasti e drukije nego ako zamilja da tri brzinom koja mu je dovoljna za nastup na prvenstvu. Vano je na to se usredotoimo.

Suelja mozak - raunalo Jedno od podruja koje je evoluiralo iz rezultata istraivanja da zamiljanje kretnje rukom aktivira dio u mozgu zaduen za kretanje jest prostetika. Istraivanje se slui sueljima mozak - raunalo koja biljee stimulaciju neurona uzrokovanu zamiljenim kretnjama. Zatim tu stimulaciju pretvaraju u raunalni signal koji ruci prenosi uputu da se pokrene. U pionirskom istraivanju objavljenom u asopisu Nature u 2006. godine, tetraplegiar s malenim ipom umetnutim u mozak mogao je svojim umom pokretati raunalni kursor na zaslonu, pa ak i otvarati e-mail. Takoer je igrao i raunalnu igru, kontrolirao robotsku ruku i mijenjao kanal i glasnou na TV-u dok je istovremeno razgovarao. U istraivakom radu pod naslovom Hod mislima, koji su 2006. godine objavili znanstvenici s Tehnolokog sveuilita u Grazu, paralizirani ljudi mogli su hodati niz virtualnu ulicu u simulatoru virtualne stvarnosti. Zrcalni neuroni Istraivanja su pokazala, da ve i samo gledanje kako netko drugi vjeba utjee na na mozak i miie. Godine 2001., znanstvenici sa Sveuilita Parma u Italiji, koji su objavili rad u asopisu European Journal of Neuroscience, skenirali su mozgove dobrovoljaca dok su oni samo gledali ljude kako pokreu ake, usta ili stopala. Zaudo, podruje njihovih mozgova koje je kontroliralo kretnje ruku, usta i stopala bilo je aktivirano kao da su oni ti koji se kreu. Nadalje, u fascinantnom radu iz 2006. godine pod naslovom Bend it like Beckham: embodying the motor skills of famous athletes (Ba kao Beckham: usvajanje motorikih vjetina slavnih sportaa) znanstvenici u Centru za kliniku i kognitivnu neuroznanost na Sveuilitu u Walesu otkrili su da ak ni ne moramo promatrati ljude kako se kreu. Samo moramo vidjeti fotografiju nekoga poznatog po nekoj vjetini i na mozak i miii bit e stimulirani. Primjerice, gledanje fotografije slavnog nogometaa aktivira dijelove mozga koji upravljaju miiima noge i stopala. Koliko god to nevjerojatno zvualo, promatranje sjajnog sportaa u akciji poboljava vau izvedbu u toj disciplini. Promatranje Tigera Woodsa kako igra ini vas boljim igraem golfa. I promatranje nekoga tko nije tako struan takoer vam poboljava sposobnost, ali ne u tolikoj mjeri. Ako elite neto nauiti, korisno je druiti se s ljudima koji su majstori u tome. Zato djeluje modeliranje" u smislu neurolingvistikog programiranja (NLP-a). U NLP-u potiu nas da uimo od strunjaka. Istraivanja na planu neuroznanosti pokazuju da na mozak i tijelo bivaju stimulirani kao i mozak i tijelo strunjaka.

Kao to vizualizacija rada naih miia poboljava nau snagu, isto se dogaa i kada promatramo miie na djelu. U eksperimentu slinom onome koji sam opisao u ranijem dijelu ovog poglavlja, znanstvenici su proveli eksperiment u kojem su dobrovoljci promatrali druge dobrovoljce kako svijaju male prste, umjesto da sami zamiljaju kako ih svijaju. U grupi koja je podvrgnuta vjebanju, snaga miia malog prsta desne ruke (one koja je koritena) poveala se za 50 posto, ali zaudo, u grupi koja je samo promatrala trening, snaga miia u desnoj ruci poveala se za 32 posto. Zanimljiva popratna pojava eksperimenta jest da se poveala i snaga malog prsta na lijevoj ruci u obje grupe. U grupi koja je zaista vjebala, snaga malenog prsta na lijevoj ruci poveala se za 33 posto, a u grupi koja je promatrala za 30 posto. Stvarno fiziko vjebanje malog prsta, zamiljanje vjebanja i promatranje vjebanja aktiviralo je neurone u dijelu mozga koji je kontrolirao miie malog prsta. To moemo i poopiti - ukoliko vam je oteeno pokretanje bilo kojeg dijela tijela, samo promatranje ljudi kako se kreu (bez zavisti ili negativnih misli povezanih s vlastitim stanjem) poboljat e vau sposobnost kretanja. Zaista, u pionirskoj studiji rehabilitacije nakon modanog udara, objavljenoj u asopisu Neurolmage, znanstvenici sa Sveuiline bolnice Schleswig-Holstein u Njemakoj prouavali su osam pacijenata pogoenih modanim udarom tijekom etiri tjedana. Oni su promatrali zdrave ljude kako obavljaju rutinske akcije, primjerice pijenje kave ili jedenje jabuke. Pacijenti su tijekom tog razdoblja primali i normalnu rehabilitaciju. Nakon ta etiri tjedna, pacijenti koji su gledali akcije napredovali su mnogo vie od pacijenata koji to nisu inili. to je najudnije, MRI slike mozga prikazale su da se njihove oteene modane mape regeneriraju. Mozak zrcali ono na to obraamo pozornost. Primjerice, ako je netko tuan i ako vi obratite pozornost na njega, va mozak zrcalit e tugu na njegovom licu. Ako provodite dovoljno vremena s tom osobom, veliki su izgledi da ete i vi postati tuni. Slino tomu, ako provodite vrijeme sa sretnim ljudima, va mozak odraava njihove izraze lica i akcije i vae raspoloenje vjerojatno e se popraviti. Neuroni u mozgu koje stimulira ono to vidimo nazvani su zrcalni neuroni. Oni nam pomau da uimo nove stvari promatrajui druge ljude kako ih ine. Primjerice, u istraivanju iz 2004. godine, znanstvenici s Odjela za neuroznanost Sveuilita u Parmi skenirali su mozgove dobrovoljaca koji nikada nisu svirali gitaru dok promatraju druge ljude kako sviraju gitaru. Slike su pokazale da su se njihovi zrcalni neuroni aktivirali kao da i oni sami sviraju.

Novija istraivanja pokazala su da je mo nae svijesti i naeg mozga takva da ve i samo sluanje reenica koje opisuju kretanje aktivira na mozak kao da se i sami kreemo. Znanstvenici s Odjela za neuroznanost sa Sveuilita u Parmi dokazali su da se, dok su dobrovoljci sluali ljude kako govore o kretanju ruku, podruje mozga koje kontrolira njihove kretnje ruku takoer aktiviralo. Dok su sluali razgovor o kretanju stopala, podruje u mozgu koje odgovara pokretima stopala takoer se aktiviralo. Zanimljivo je da su istraivanja pokazala kako se, dok sluamo kako drugi ljudi govore, aktiviraju i miii naeg jezika, osobito ako osoba govori razgovijetno. Stoga, ako imate oteenja koja vam utjeu na kretanje i sluate nekoga tko opisuje savrene kretnje, vaa sposobnost kretanja poveala bi se, a vaa modana mapa za potrebne miie proirila bi se. Isto tako, u sportu, ako biste sluali dobrog tenisaa kako opisuje sjajan servis koji je izveo, i vaa sposobnost serviranja popravila bi se. Ja sam jednom demonstrirao taj efekt u prostoriji punoj sudionika radionice. Demonstraciju sam uzeo iz sjajne knjige zvane Neurospeak Roberta Mastersa. Tijekom otprilike pet minuta, samo sam priao o pokretanju desne ruke i rotiranju desnog ramena. Kad sam zavrio s govorom, zamolio sam sve sudionike da istegnu ruke i ramena. Na iznenaenje svih u grupi, desne ruke i desna ramena bili su im mnogo oputeniji i fleksibilniji od lijevih ruku i ramena. Napomena sportskim trenerima: ono to govorite zaista je vano! Da to elaboriramo - ako ste bolesni, sluanje ljudi koji govore o savrenom zdravlju pomae vam na putu prema zdravlju, osobito ako spomenu kako je tijelo sjajno i kako ima udesne sposobnosti rege- neracije. Posljednja stvar koja nam je potrebna kad smo bolesni jest da ljudi oko nas stalno potvruju koliko smo bolesni. Mozak je nevjerojatno osjetljiv na stvari kojih smo svjesni. Pomislite na neki pokret i mozak e biti stimuliran kao da izvodite taj pokret. Promatrajte neku kretnju, ili samo sluajte o njoj, i dogodit e se isto. ak i samo promatranje dijela neijeg tijela pojaava osjetljivost tog dijela na vaem tijelu. Zaista, istraivanja na Sveuilitu u Walesu dokazala su da promatranje neije ake ili vrata poveava osjetljivost nae vlastite ake ili vrata. Zato se trgnemo kad vidimo kako se netko povrijedio. Ako gledamo kako netko pada na gleanj, moemo osjetiti iznenadni trzaj na glenju. Zato moemo osjeati suut s osobom koja trpi bol i dobiti fantomsku bol i simptome bolesti kad nam voljena osoba pati. Neki ljudi ak proivljavaju trudove kad njihove partnerice raaju. Svijest o tome da naa voljena osoba pati fokusira nau nesvjesnu pozornost na taj dio naeg tijela i aktiviraju se neuroni u mozgu, to nam izaziva odreenu bol. No, injenica da moemo stvoriti bol i neugodu u svojim

tijelima na takav nain pokazuje nam da se boli i neugode moemo i rijeiti. Svaki lijenik rei e vam da mnoge bolesti imaju korijen u umu, zato ih um moe i izlijeiti. ini se da mozak ne zna razliku izmeu stvarnog i zamiljenog, to je sjajno ako elimo vizualizirati sebe kako se oporavljamo od bolesti. Mozak registrira da se stvarno oporavljamo i vjerojatno je da se, kao u istraivanjima placeba opisanim na poetku ovog poglavlja, prave kemikalije oslobaaju na pravim mjestima, kao i da se aktiviraju i deaktiviraju odgovarajui geni, tako da na kraju postajemo ono to zamiljamo. Voene fantazije Godine 2004., lijenici u bolnici Tai Po u Hong Kongu sluili su se oputanjem voene fantazije" u tretmanu pacijenata s boleu kronine pulmonarne opstrukcije. Oputanje pomou vodene fantazije jest oputanje tijekom kojega osoba slua snimku glasa koji ih vodi kroz niz oputajuih prizora. U istraivanju je sudjelovalo dvadeset i est pacijenata. Trinaest njih imalo je po est seansi voene fantazije, dok se preostalih trinaest samo odmaralo tijekom toga. Na kraju istraivanja, kod grupe koja je podvrgnuta voenoj fantaziji zabiljeeno je poveanje zasienosti kisikom u krvi. Istraivanje iz 2006. godine provedeno na koli za medicinske sestre na Sveuilitu Purdue u Indiani otkrilo je da vodene fantazije koriste starijim enama s osteoartritisom. Od 28 ena ukljuenih u istraivanje, polovina je podvrgnuta voenim fantazijama tijekom 12 tjedana, a polovina nije. Krajem tog razdoblja, enama koje su podvrgnute voenim fantazijama znaajno se popravila kvaliteta ivota u usporedbi s onima koje nisu bile podvrgnute tome. Istraivanje provedeno 2008. godine u bolnici William Beaumont u Royal Oaku, Michigan pratilo je upotrebu vodene fantazije u tretmanu meustaninog cistitisa. Petnaest ena podvrgnuto je voenim fantazijama 25 minuta na dan tijekom osam tjedana. Slike su se fokusirale na iscjeljivanje mjehura, oputanje miia donjeg dijela zdjelice i smirivanje ivaca pogoenih boleu. Petnaest ena iz kontrolne grupe odmaralo se za to vrijeme. Rezultati su pokazali da su se kod ena podvrgnutih voenoj fantaziji znaajno smanjili simptomi i bol u usporedbi s onima koje nisu bile podvrgnute. Istraivanje iz 2008. godine objavljeno u asopisu Journal for the Society of Integrative Oncology otkrilo je da voene fantazije smanjuju rizik od povratka raka dojke. Istraivanje je ukljuivalo 34 ene koje su sudjelovale u osmotjednom programu vizualiziranja. Otkriveno je da se enama snizio stres i poboljala kvaliteta ivota i da se popravio ritam kortizola, to je pokazatelj vjerojatnosti povratka raka.

Voena fantazija utjee ak i na zacjeljivanje rana. To je dokazano u istraivanju koje je 2007. godine izvreno na koli za medicinske sestre Sveuilita jugoistone Louisiane, u kojem su sudjelovala 24 pacijenta podvrgnuta operaciji uklanjanja unih kamenaca. Pacijenti koji su se sluili vodenom fantazijom ne samo da su iskusili smanjenje razina tjeskobe i hormona stresa, nego su imali i mnogo nie razine eritcme kod rane od operacije. Eritema je crvenilo oko rane koje je obino povezano s infekcijom ili upalom. Zakljuak je da voene fantazije ubrzavaju zacjeljivanje naih rana. Voene fantazije koritene su i u tretmanu boli od fibromialgije. U lanku objavljenom 2002. godine u asopisu Journal of Psychiatric Research, znanstvenici s Norvekog znanstvenog i tehnolokog sveuilita usporedili su ugodne fantazije" (u kojima se pacijentima pozornost odvraala od boli ugodnim slikama) i fantazije s pozornou" (gdje se vizualizira aktivno djelovanje unutarnjih sustava kontrole boli"). U istraivanju je sudjelovalo pedeset i pet ena. Razina boli kod njih praena je svakodnevno tijekom etiri tjedna. Razina boli u grupi podvrgnutoj ugodnim fantazijama bila je znaajno smanjena, to nije bio sluaj u grupi podvrgnutoj fantazijama s pozornou. I ja sam doao do slinih opaanja. Nekim ljudima teko je aktivno vizualizirati smanjenje boli. Takvo razmiljanje moe im izazvati stres, koji samo intenzivira bol. Vana je vrsta vizualizacije koja se koristi. Neke vizualizacije mogu biti stresne, osobito kad je rije o boli. Ako vam je neka vizualizacija stresna, stanite! Pomou ugodnih fantazija, stresne svakodnevne slike postupno se zamjenjuju ugodnima, koje smanjuju stres i ublaavaju bol. Naa sposobnost vizualizacije utjee i na na uspjeh u lijeenju samih sebe. U istraivanju iz 2006. godine objavljenom u asopisu Alternative Therapies in Health and Medicine, znanstvenici s Odjela za promociju zdravlja i ljudsko ponaanje Sveuilita u Kyotu mjerili su razine hormona stresa (kortizola u pljuvaki) i raspoloenje kod 148 osoba koje su podvrgnute dvjema seansama voene fantazije. Prvo, istraivanje je otkrilo da su razine kortizola u pljuvaki mnogo nie nakon prve i druge seanse. Znanstvenici su doli do sljedeeg zakljuka: Neugodne informacije, uzrok mentalnog stresa, zamijenjene su ugodnim slikama, i ta zamjena utjee na razine kortizola u pljuvaki kod osobe. Drugo, mjerenjem ivopisnosti fantazije kod pojedinih osoba, otkri-veno je da su ljudi s najboljom sposobnou vizualizacije imali najvee smanjenje u razinama pljuvanog kortizola.

Meutim, ne brinite ako niste dobri u vizualizaciji. Dio vaeg mozga koji sudjeluje u tome irit e se s vjebom i vaa sposobnost e porasti, kao da napredujete u sportu. ak i ako je vaa sposobnost u poetku niska, ipak ete utjecati pozitivno. I misli i rijei stimuliraju mozak.

Mentalne slike Nekoliko novijih istraivanja pokazalo je da pacijenti pogoeni moda-nim udarom i ljudi s oteenim lenim modinama mogu vratiti dio sposobnosti kretanja ukoliko zamiljaju sebe kako se kreu. Isto tako, ljudi oboljeli od Parkinsonove bolesti mogli su se kretati lake i preciznije. U istraivanju koje su 2007. godine proveli znanstvenici s Odjela fizike medicine i rehabilitacije s Medicinskog koleda Sveuilita Cincinnati, vizualizacija (znanstvenici je zovu mentalne slike") se koristila u estotjednom istraivanju s ciljem pomaganja pacijentima pogoenim modanim udarom da vrate dio sposobnosti kretanja. Sudjelovala su trideset i dva kronina pacijenta, od kojih je polovina podvrgnuta vizualizacijama, kao i fizikalnoj terapiji. Druga polovina podvrgnuta je samo fizikalnoj terapiji. Nakon est tjedana, pacijenti, koji su vizualizirali, mogli su se kretati mnogo bolje od onih koji nisu. U standardnim testovima, njihovo oteenje ruke" znatno se smanjilo, a .funkcija ruke znaajno se poboljala. Kada pacijenti koji se lijee od modanog udara zamiljaju kako pokreu ruke, njihov mozak stimulira se u podruju koje kontrolira miie ruku. Ako je to podruje oteeno udarom, modane mape poinju se regenerirati. Veina istraivanja upotrebe vizualizacije u oporavku od modanog udara dokazala su da su vizualizacije najuinkovitije kad se koriste zajedno s fizikalnim terapijama. Vizualizacija ne mora biti zamjena za lijekove ili terapiju, nego neto to radimo uz to. Bez obzira na to koje lijekove ili terapiju dobivamo za bolest. moramo razmiljati o neemu. Ponekad mislimo da e terapija djelovati, ponekad mislimo da nee. Vizualizacija usmjerava nae razmiljanje na pozitivan, konstruktivan nain. Ta sposobnost mozga za regeneraciju vana je za sve vrste ozljeda koje zahtijevaju regeneraciju da bi se vratila sposobnost kretanja. U istraivanju objavljenom 2007. godine u asopisu Experimental Brain Research, znanstvenici su poduavali vizualizaciju medu pacijentima koji su pretrpjeli oteenje lene modine. Deset tetra/paraplegiara dobilo je upute da zamisle kako pokreu jezik i stopala, i njihova sposobnost pokretanja tih organa poveala se.

Istraivanje objavljeno 2007. godine u asopisu Neurorehabilitation and Neural Repair pokazalo je da vizualizacija moe pomoi pacijentima koji boluju od Parkinsonove bolesti. U istraivanju su sudjelovala dvadeset i tri pacijenta - 11 ih je dobivalo jednosatne seanse fizikalne terapije dvaput na tjedan tijekom 12 tjedana, a ostali su pored tih seansi dobivali i vizualizaciju. Nakon 12 tjedana, testovi su otkrili, da su pacijenti koji su dobivali i vizualizaciju napredovali mnogo vie od onih koji nisu. Vizualizacija je uspjeno koritena i pri pomaganju oboljelima od astme da lake diu. U istraivanju provedenom na Aljasci na 70 pacijenata oboljelih od astme, pacijenti su vizualizirali smanjivanje bronho-spazma i upale (to se zove bioloki ciljana fantazija), ili su bili educirani o upravljanju astmom. Nakon est tjedana sa po dvije dvosatne seanse tjedno, i vizualizacija i obrazovanje znatno su poboljali simptome astme, ali vea poboljanja zabiljeena su kod pacijenata koji su vizualizirali. Najzanimljivije obiljeje ovog istraivanja jest injenica da se ono, za razliku od drugih, nije usredotoilo na kretnje, na to se usredotoila veina novijih istraivanja vizualizacije. Periferni ivani sustav opisuje veze izmeu mozga i miia u tijelu. Kad se usredotoimo na kretanje miia, aktiviramo podruje mozga koje upravlja njima. Istraivanje astme bavilo se vezom izmeu plua - unutarnjeg organa - i mozga, koji su nesvjesnim procesom povezani autonomnim ivanim sustavom. Putem autonomnog ivanog sustava, mozak je povezan s oima, parotidnom lijezdom, lijezdama slinovnicama, pluima, srcem, jetrima, slezenom, elucem, guteraom, crijevima, bubrezima, mjehurom, koom i reproduktivnim organima. Mi nesvjesno odravamo te sustave. No, dok sadraj naeg svjesnog uma polako prodire u na nesvjesni um, nae svjesne misli postupno utjeu na autonomni ivani sustav. Uz istraivanja placeba, istraivanje astme dokazuje da mozak ne aktivira samo fokusiranje na kretnje miia. Fokusiranje na druge dijelove tijela, pa ak i sama svjesnost o tim dijelovima, aktivira mozak. Sve stanice u tijelu proete su ivanim vlaknima koja ih povezuju s mozgom. Kad obratimo pozornost na bilo koji dio mozga - mii, organ ili stanicu stimuliramo podruje mozga koje je povezano s tim dijelom. Na taj nain, stimuliramo i taj dio. Stoga, kroz periferni i autonomni ivani sustav, um moe utjecati na svaki dio tijela. Periferni i autonomni ivani sustavi nesumnjivo sudjeluju u izljeenju. ali vjerojatno je i da su vii centri ivanog sustava ukljueni u neke oporavke. Ti vii centri povezuju nae specifine misli, namjere, mentalne slike, nade i elje s individualnim procesima u tijelu. Veina placebo efekata ukljuuje autonomni ivani sustav, ali uvjeren sam da mnogi ukljuuju i te vie centre. Tako naa vjerovanja (svjesna i nesvjesna) mogu utjecati na

specifine dijelove i sustave tijela na razne naine. Ono to oekujemo da e se dogoditi moe zaista utjecati na ono to se dogaa. U istraivanju placeba, osoba koja se izlijei dok uzima placebo ne vizualizira aktivno svoje izljeenje. No, njezina pozornost, svjesna ili nesvjesna, usmjerena je na dijelove tijela koji su povrijeeni ili je bole, bilo da se radi o miiima koji su povezani s mozgom putem perifernog ivanog sustava, ili unutarnjim organima, koji su povezani s mozgom putem autonomnog ivanog sustava. Kad osoba primi placebo, misli o zdravlju, nadi ili olakanju zamjenjuju misli o bolesti. Razne misli stoga mentalno opisuju bolest, a podruja na tijelu oito su stimulirana drukije nego dok osoba misli da je bolesna. Mo je u nama Dakle, znamo da stav jako utjee na zdravlje. Pozitivan stav moe nas zatititi od bolesti, osobito bolesti srca, i moe nam pomoi da ivimo dulje. Istraivanja placeba pokazuju da je prilikom njegova uzimanja zapravo vano ono to mislimo. Izljeenje poinje u nama. Um moe pokrenuti inertni lijek na djelovanje ili zakoiti dobar lijek. Saznali smo i da nae misli ak mijenjaju strukturu naih mozgova i alju kemikalije iz mozga kroz tijelo, gdje komuniciraju sa stanicama, pa ak i s DNK. Znamo i to da se, kad se usredotoimo na neki dio naeg tijela, podruje mozga koje upravlja tim dijelom aktivira, kao i taj dio tijela. Preko te veze, kad vizualiziramo izljeenje, ono se i dogaa. Prije no to krenemo na upute za najbolje naine vizualizacije, u sljedeem poglavlju raspravljat emo o stresu i njegovoj ulozi u razvoju bolesti. Kod svake bolesti vano je da radimo na smanjivanju stresa u svojim ivotima, jer stres negativno utjee na gotovo svaku bolest.

7 Biti ili ne biti pod stresom Ne boravite u prolosti, ne sanjajte o budunosti, usredotoite um na sadanji trenutak. Buddha Smatram da je vrlo vano posvetiti cijelo poglavlje ove knjige stresu, zato to on tako negativno utjee na tijelo.

Stres je povezan s velikim brojem bolesti. Primjerice, dugotrajni stres povezan je s tjeskobom i depresijom, problemima sa spavanjem, povienim tlakom, sranim bolestima, modanim udarom, rakom, irevima, prehladama i gripom, reumatoidnim artritisom, pretilou, pa ak i s brzinom starenja. On takoer potiskuje imunosni sustav i smanjuje nau sposobnost borbe protiv infekcija. Bio je to zakljuak metaanalize, koja je 2004. godine nainjena na 293 znanstvena istraivanja koja su ispitivala vezu izmeu stresa i imunosnog sustava. Definitivno je dokazano da stres oslabljuje imunosni sustav. Stoga, ako smanjimo stres u svojim ivotima, moemo vie uivati u zdravlju. Istraivanja su pokazala i to da se bre oporavljamo od bolesti ukoliko smanjimo stres. Istraivanje koje su 2003. godine proveli znanstvenici sa Sveuilita Auckland istrailo je nain na koji stres utjee na brzinu izljeenja. U istraivanju je sudjelovalo 36 pacijenata koji su podvrgnuti operaciji. Znanstvenici su uzeli uzorke tekuine iz rane nakon operacije i otkrili da je kemijski sastav tekuine razliit, ovisno o tome je li se osoba prije operacije osjeala smireno, ili je bila pod stresom. Tekuina pacijenata pod stresom sadravala je manje tvari nunih za zacjeljivanje rane. Stres ak utjee i na djelovanje lijekova. Znanstvenici s Instituta za AIDS s UCLA-e, u istraivanju objavljenom 2001. godine u asopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, izvijestili su da stres ne samo da omoguava HIV-u da se bre iri u zaraenim osobama, nego i da spreava antiretroviralne lijekove da obave svoj posao kako valja. Znanstvenici su mjerili viralnu koliinu i broj stanica CD4 kod 13 HIV-pozitivnih mukaraca, koji nikada prije nisu uzimali kombinaciju antiretroviralnih lijekova. Mjerili su i njihov krvni pritisak, vlagu na koi i brzinu rada srca tijekom odmaranja. Pacijentima je zatim dana snana kura antiretroviralnih lijekova. Tijekom sljedeih 3 do 11 mjeseci, viralna koliina i broj stanica CD4 mjereni su i usporeeni s rezultatima prije uzimanja lijekova. Rezultati su bili dramatini. to je pacijent bio pod viom razinom stresa, slabije je reagirao na antiretroviralne lijekove. Prosjeno smanjenje u viralnoj koliini bilo je vee od 40 puta kod mukaraca pod slabim stresom, ali manje od 10 puta kod mukaraca pod jakim stresom. Lijekovi su djelovali etiri puta bolje na smirene pacijente nego na pacijente pod najjaim stresom. Autori zakljuuju: Naa otkria sugeriraju da ivani sustav ima izravan uinak na replikaciju virusa. U drugom radu objavljenom 2003. godine u asopisu Biological Psychiatry, isti znanstvenici opisali su rezultate 18-mjesenog istraivanja u kojem su sudjelovala 54 HlV-pozitivna mukarca. Mjerili su stresnu osobnost svakoga od njih, nain na koji reagiraju na stresne dogaaje, i otkrili da stidljivi ljudi s jakim reakcijama na stres imaju vee koliine virusa.

Umjesto da se koliina virusa smanji, to bi trebala biti posljedica primjene lijekova, istraivanje je pokazalo da se virus razmnoavao od 10 do 100 puta bre kod stidljivih ljudi pod jakim stresom nego kod drugih pacijenata. Suoeni sa stresnom situacijom, neki ljudi govore drugima kako se osjeaju, izraavaju svoje emocije i izazove s kojima se susreu. To im zaista pomae u noenju s problemima, jer znai da imaju s nekim razgovarati, a iskren razgovor slui kao ispuni ventil za emocije. Podijeljeni problem je prepolovljen problem, kako kau. Ve smo prije saznali da razgovor o problemu moe utjecati na strukturu mozga. No, drugi ljudi potiskuju svoje osjeaje i ne govore nikome o tome, jer se boje da e ljudi pomisliti kako nisu dovoljno dobri, ili zato to se boje reakcija i osude drugih. Veliki broj istraivanja pronaao je vezu izmeu potisnutih negativnih emocija i bolesti. U svojoj prvoj knjizi. Vana je misao, opisao sam nekoliko istraivanja koja pokazuju vezu s rakom. Jedno istraivanje pokazalo je da su tumori najei kod ljudi s osobnou neverbalnog tipa C. Te su osobe opisane kao kooperativne, nesigurne osobe koje potiskuju negativne emocije. Ti su rezultati vrlo slini istraivanjima HlV-a, koje je pokazalo da stidljivi ljudi s reakcijama na jaki stres imaju vee koliine virusa. Stidljivost je esto povezana s potiskivanjem negativnih emocija. Ta istraivanja govore nam da svoje probleme moramo dijeliti s ljudima. Pohranjivanje briga i emocionalne boli u nama ne ini nam dobro. Na kraju krajeva, moe imati razoran uinak po nae zdravlje. Rast potisnutih negativnih emocija je poput balona koji se napuhuje u psihi. to je balon vei, simptomi bolesti jae se izraavaju u tijelu. Moramo pronai ispuni ventil pomou kojeg emo redovno isputati malo zraka iz naih balona stresa. Izbacite to iz sebe Neka istraivanja pokazala su da obino zapisivanje osjeaja moe ispustiti zrak iz balona. Tijekom 1980-ih, psiholog s Teksakog sveuilita James Pennebaker traio je od polovice studenata s jednog od svojih predmeta da etiri dana uzastopno piu po 15 minuta o svojim najdubljim mislima i osjeajima povezanim s traumatinim dogaajima iz ivota. Druga polovica studenata trebala je pisati samo o svakodnevnim stvarima. Krajem godine, dvije su grupe usporeene, i otkriveno je da su studenti koji su pisali o svojim ivotnim iskustvima zdraviji. U slinom istraivanju objavljenom 1995. godine u asopisu Journal of Consulting and Clinical Psychology, studenti medicine pisali su etiri dana o svojim traumatinim iskustvima,

ili o svakodnevnim stvarima. Petoga dana dobili su cjepivo protiv hepatitisa B. Kad su uzeti uzorci krvi nakon etiri i est mjeseci, grupa koja je pisala o traumatskim iskustvima imala je mnogo viu razinu antitijela protiv hepatitisa B nego grupa koja je pisala o svakodnevnim stvarima. Istraivanje iz 2004. godine objavljeno u asopisu Psychosomatic Medicine pokazalo je da pisanje o emocionalnim temama poboljava zdravlje pacijenata oboljelih od HlV-a. U istraivanju je sudjelovalo 37 pacijenata, od kojih je polovica pisala 30 minuta dnevno, etiri uzastopna dana. Oni koji su pisali o emocionalnim iskustvima imali su znaajno nie koliine virusa i vii broj CD4 stanica. U radu objavljenom 2007. godine u asopisu Brain, Behauior and Immunity, znanstvenici s Dravnog sveuilita Ohio dokazali su da seanse emocionalne potpore, iji je cilj smanjenje stresa, popravljaju zdravlje pacijenata oboljelih od raka. U istraivanju je sudjelovalo 227 pacijentica oboljelih od raka dojke. Otprilike polovica je pohaala seanse. Krajem jednogodinjeg istraivanja, ene koje su dolazile na seanse bile su zdravije od onih koje nisu dolazile, sudei po testovima srca, jetre, bubrega, imunosnog sustava, pa ak i emocionalnog zdravlja. Kao to je sluaj s prijanjim istraivanjima spomenutim u ovom poglavlju, i ta su etiri istraivanja pokazala da razgovor o naim brigama i stresovima poboljava nae zdravlje. Kada podijelimo svoje osjeaje s drugom osobom, to i njoj daje priliku da nam pomogne, to je duboka elja pripadnika nae vrste - potreba za time da budemo potrebni. Ne samo da sebi inimo uslugu izraavajui svoje osjeaje, nego inimo uslugu i drugima. Opustite se Osim razgovora s ljudima, dobro poznati protuotrov za stres je meditacija. Ukoliko se prakticira redovito, meditacija moe dramatino utjecati na razine stresa. Redovna meditacija smiruje um i olakava suoavanje sa ivotnim izazovima. To je bila jedna od prvih stvari koje sam uoio kad sam poeo uiti meditaciju - stvari koje su mi tada smetale i izazivale mi stres vie nisu imale jednaki utjecaj. Budui da se veina tehnika meditacije fokusira na disanje, kroz praksu meditacije uspio sam inducirati oputeno stanje u kriznim situacijama s nekoliko svjesnih udisaja, diui s namjerom. Kad bih se susreo s izazovom koji mi je nekada stvarao stres, udahnuo bih i posvetio mu punu pozornost. Tada bih udahnuo jo nekoliko puta. To bi promijenilo moje osjeaje u vezi onoga to se dogaa. Vie nisam reagirao. Umjesto toga, ja sam birao to u rei i uiniti. Osjeao sam da imam mnogo veu kontrolu nad situacijom.

To je moje osobno iskustvo, ali i iskustvo koje dijele milijuni ljudi koji svakodnevno meditiraju. Ako elite meditirati, a ne znate kako, predlaem vam da se upiete na dobar teaj, ili proitate knjigu o tome, ili jednostavno sjedite nekoliko minuta i posvetite pozornost disanju. Oslukujte zvuk disanja i osjetite kako vam dah prolazi kroz nosnice. To je vrlo jednostavna, ali vrlo uinkovita tehnika meditacije. Mo meditacije tako je dobro poznata, da se sada uestalo koristi u klinikoj praksi u tretmanu raznih bolesti u kojima je stres oteavajui imbenik. Mnoga istraivanja meditacije odnose se na redukciju stresa kroz usredotoeni um (RSUU), tehniku utemeljenu na budistikoj tehnici mirnog sjedenja i obraanja pozornosti na disanje i svaku misao koja se pojavi. Kad se misli pojave, putamo ih da se rastope. RSUU obino ukljuuju i blage seanse joge. Istraivanje iz 2007. godine prouavalo je uinke RSUU programa na zdravlje pacijenata u ranim fazama raka dojke i prostate. Sudjelovalo je 49 pacijentica s rakom dojke i deset pacijenata s rakom prostate. Znanstvenici su mjerili njihovo raspoloenje, simptome stresa, razine kortizola (hormona stresa), broj imunosnih stanica, krvni pritisak i brzinu rada srca, i to prije istraivanja, nakon 6 mjeseci i opet nakon 12 mjeseci. Otkrili su znatno poboljanje u simptomima stresa, smanjenje krvnog pritiska, smanjene razine kortizola i poveanje broja imunosnih stanica. Istraivanje iz 2007. godine provedeno na Odjelu za hitnu medicinu Sveuilita Thomas Jefferson pokazalo je da se RSUU moe upotrijebiti za kontrolu razine glukoze kod pacijenata oboljelih od dijabetes melitusa tipa II. Nakon vjebanja RSUU-a, pacijenti su imali nie razine glikosilatidnog hemoglobina (HbAlc) (0,48 posto nie od prosjeka), kao i nii krvni pritisak, manje tjeskobe, depresije i psiholokog stresa od pacijenata koji nisu koristili RSUU. Meditacija je provjerena i na zdravim osobama. Istraivanje iz 2007. godine koje su objavili znanstvenici iz Medicinskog centra Sveuilita Duke ukljuivalo je 200 zdravih, odraslih osoba koje su nauile jednostavnu tehniku meditacije utemeljenu na mantri tijekom etiri kratke, jednosatne seanse, a zatim su to prakticirale 15-20 minuta, dvaput na dan. Istraivanje je pokazalo da je dolo do znaajnog poboljanja raspoloenja, kao i smanjenja stresa i tjeskobe. Znanstvenici su otkrili i to da ee prakticiranje dovodi do boljih ishoda. Bolje je meditirati vie nego manje. Utjecajno istraivanje provedeno 2008. godine na Harvardu dokazalo je da meditacija utjee na nas na genetskoj razini, i djelomice objasnilo njezin snaan utjecaj na zdravlje. Dvadeset dobrovoljaca priueno je raznim tehnikama reakcija na relaksaciju tijekom osam tjedana (reakcija na relaksaciju je fizioloka reakcija na tehnike poput meditacije, joge, repetitivne

molitve, tai-chija, qi gonga, vjebi disanja i voene fantazije). Genetska analiza krvi dobrovoljaca otkrila je da se nakon treninga promijenila ekspresija 1561 gena (ukljueni su ili iskljueni). Specifino, ekspresija 874 gena pojaala se, dok se ekspresija 687 gena smanjila. Dogodilo se to nakon samo osam tjedana. Kod osoba koje su tehnike prakticirale dulje, otkriven je utjecaj na 2209 gena. Mnogi geni na koje su tehnike utjecale povezani su s reakcijama tijela na oksidativni stres. To je stres koji je rezultat mentalnih i emocionalnih pritisaka. On ima negativni uinak kod mnogih bolesti. To, dakle, znai da tehnike relaksacije mogu imati pozitivan uinak na mnoge bolesti. Jasno je da nam meditacija koristi i nakon vrlo kratkog prakticiranja. Gornje studije pokazuju zdravstvenu korist ak i na genetskoj razini, ali ona ima gotovo trenutno djelovanje na nae mentalno stanje. Godine 2002. pozvan sam na Svjetsko duhovno sveuilite Brahma Kumaris na tjedan dana meditiranja u planinama Rajasthana u Indiji. Svakoga dana meditirali smo 45 minuta oko 6 ujutro, nakon ega bismo pola sata etali u tiini. Nakon doruka, uzvanici su pohaali nekoliko teajeva. Nakon kraeg slobodnog vremena poslijepodne, slijedila bi jo jedna meditacija od 45 minuta, i jo jedna naveer, nakon veere. Kad sam se vratio kui, uoio sam da mi um nikada nije bio toliko miran. Primijetio sam da mi glavom ne zuje razne misli. Bio je to ponekad udan, ali dobar osjeaj praznine u umu. Osjeao sam se sjajno na fizikoj, mentalnoj, emocionalnoj i duhovnoj razini. Bio sam motiviran za neke promjene u stilu ivota koje su vrlo lako postale trajne. To smireno stanje uma ostalo je u meni oko mjesec dana, prije no to sam se postupno vratio svakodnevnim mislima, iako su promjene u stilu ivota ostale trajne. Stres nam se moe prikrasti i potajno. Radio sam u korporativnom okruenju gdje sam morao obavljati neke stvari. No, jesam li zaista morao? Bi li svijet propao da nisam to uinio? Ponekad moramo zastati usred posla i zapitati se to je vanije, posao ili zdravlje. Vrijedi li na posao naeg ivota? Ponekad nas tek strah za zdravlje uzrokovan nekom posljedicom stresa natjera da sjednemo i obratimo pozornost na to. Iznenada shvatimo da moemo birati kako emo se nositi sa situacijom. Mnogi ljudi promijenili su svoje ivotne prioritete nakon to ih je pogodio srani ili modani udar. Nakon toga doli su do drugog zakljuka: Nita nije vanije od mojeg zdravlja. Noenje sa stresom vjetina je koja se moe nauiti. Vjetina je u tome da promijenimo prioritete koji su nam u fokusu. Kao to smo vidjeli u ovom poglavlju, pomae ako podijelimo brige s ljudima, a pomae i meditacija, kao i pozitivan stav.

Trebali bismo shvatiti da stres ne uzrokuju dogaaji u naim ivotima, nego na stav prema tim dogaajima. Razumijevanje da stres proizlazi iz nae percepcije situacije daje nam sposobnost da kontroliramo stvari. One se ponekad jednostavno dogode, ali o nama ovisi kako e to utjecati na nas. Kao to imamo sposobnost izlijeiti sami sebe, imamo i sposobnost da stvari u ivotu sagledamo drukije, da promijenimo prioritete. inei to, smanjujemo stres. A vizualizacija djeluje najbolje ako smo pod manjim stresom. Tada moemo zaista poeti s izljeenjem ukoliko znamo kako vizualizirati i kako to primijeniti na specifine uvjete. To e nam pokazati sljedee poglavlje.

8 Kako vizualizirati Mata je sve. Ona je pregled ivotnih atrakcija koje dolaze. Albert Einstein TS"ao to smo saznali do sada, um stalno utjee na tijelo. Vizualizacija IX je moan nain na koji je to mogue postii. Njome umu dajemo smjer i svrhu. Ovo poglavlje sadri neke smjernice za uinkovito koritenje vizualizacije, tako da ete moi osmisliti vizualizaciju za svaku bolest ili stanje. U estom poglavlju opisao sam rezultate nekih istraivanja koja su se sluila vizualizacijom. Veina istraivanja do sada je bila usmjerena na kretanje miia (nakon modanog udara, povrede lene modine, kod Parkinsonove bolesti i kod protetike). To kretanje ukljuuje periferni ivani sustav. No, mnogi oporavci do kojih je dolo zahvaljujui placebo efektu ukljuuju autonomni ivani sustav, kao i vie centre, to sugerira da posveivanje pozornosti bilo kojem dijelu tijela stimulira taj dio na specifian nain, ovisno o tome to oekujemo ili prieljkujemo da se dogodi, a stimulira i dio mozga koji upravlja njime. Klju za koritenje vizualizacije u izljeenju jest da zamislimo kako se proces lijeenja odvija u tijelu. Fokusiranje pozornosti na bolesni dio tijela aktivira to podruje, kao i dio mozga koji upravlja njime. Vjerujem da se, u skladu s onim to zamiljate, mijenjaju modane mape i da se u mozgu i u tijelu isputaju kemikalije. Geni se ukljuuju i iskljuuju, a matine stanice dobivaju upute o tome koja vrsta stanica trebaju postati.

To je lagano uiniti ako zamislite sami sebe u svojem tijelu kao majunu osobu - ja je zovem Mini-ja (taj naziv je skovala moja prijateljica June i neke ene na jednoj od mojih radionica). Kao Mini-ja (ili Mini-vi), igrate ulogu u procesu lijeenja. Primjerice, ako ste se posjekli, moete zamisliti da Mini-vi" spaja dvije strane rane. Moete se posluiti imaginarnim uetom ili maginim koncem i dovui dvije strane posjekotine jednu prema drugoj tako savreno da ne ostane niti traga od rane. Dok to inite, stanice oko posjekotine bit e stimulirane, kao i podruje mozga koje upravlja posjeenom povrinom. to vie pozornosti usredotoite tamo. to e se vie mijenjati modana mapa tog podruja. Kao to smo saznali kroz studiju s klavirom" i druga istraivanja, ini se da mozak ne zna razliku izmeu stvarnog i zamiljenog. Neuroodailjai i neuropeptidi bi zalijevali to podruje mozga, a geni bi se ukljuivali i iskljuivali na tom dijelu. Neuropeptidi bi bili isputeni u krvotok. Ukljuivali bi se i iskljuivali i geni u tijelu, i posebno geni na mjestu posjekotine. Aktivirali bi se osobito geni hormona rasta koji bi ubrzali proces zacjeljivanja. Geni u matinim stanicama takoer bi se aktivirali, tako da bi se matine stanice pretvorile u nove stanice koe. Geni za stres smanjili bi svoju aktivnost, ako ne osjeate stres ili napetost tijekom vizualizacije (u kasnijem dijelu poglavlja objasnit u vam kako da to postignete). Zahvaljujui vaoj vizualizaciji, ozdravljenje e se ubrzati. A budui da ste zamislili kako se rana zatvara tako savreno, i to e imati efekta. Vjerojatno je da e rana zacijeliti mnogo bolje nego da niste to zamiljali. Isto tako, kada se bojimo da e rana ostaviti oiljak, utjeemo na to da proces ozdravljenja skrene u smjeru nae imaginacije. Tono kretanje kemikalija i gena koje sam upravo opisao jo nije detaljno znanstveno istraeno, niti su hipoteze o tome postavljene u znanstvenom radu (koliko ja znam). No, vjerujem da je to samo pitanje vremena. Ljudi su stoljeima ostvarivali sjajne rezultate pomou vizualizacija. Tek u posljednjih desetak godina znanost je krenula u smjeru istraivanja moi veze izmeu uma i tijela - no ta veza postoji oduvijek. Znanost sada tek grebe po povrini u istraivanju nekih udesnih izljeenja. U strogo znanstvenom smislu, moda sam i u krivu. No, to nije toliko vano. Najvanije je da na um nekako djeluje na nae ozdravljenje. Vizualizacija nam pomae da svoje umove upotrijebimo na vrlo pozitivan nain i daje nam osjeaj kontrole u naim ivotima. Ljudi se preesto osjeaju bespomono kad im dijagnosticiraju neku bolest. Meutim, moda je dovoljan samo osjeaj moi i utjecaja to mogu koristiti svoj um na tako izravan nain. Moda su zato bila mogua sva izljeenja opisana u priama u kasnijem dijelu knjige.

Na kraju krajeva, nije vaan nain - koje kemikalije se kreu kamo, koji se geni ukljuuju i iskljuuju itd. Spoznaje o tome samo nam pomau da izgradimo vjeru, i to je razlog zbog kojeg sam sve to opisao. No, moda i sam osjeaj nade, koji raste dok svakodnevno vizualiziramo pokree planine u tijelu, kao to igra golemu ulogu u placebo efektu. Bit najveeg dijela ove knjige jest ljudima, koji se ele posluiti svojim umom, pruiti neto na to se mogu usredotoiti kad su bolesni. Ovo poglavlje govori o najboljim nainima vizualizacije. Iscjeljujui prizori Vizualizacije ove vrste ja zovem iscjeljujui prizori". One su poput filmskih prizora, ali vi ste glavni lik u prizoru (Mini-ja), koji sudjeluje u procesu samoizljeenja. To vam pomae da steknete osjeaj moi nad boleu. U primjeru iscjeljivanja posjekotine, zamislili ste sebe kako aktivno privlaite dvije strane posjekotine. Da biste to uinili, trebalo vam je odreeno anatomsko poznavanje posjekotine da ima dvije strane i da se te strane spajaju tijekom lijeenja. Neke osnovne informacije mogu vam pomoi i kod teih bolesti. Primjerice, znanje o tome da je tumor izraslina daje vam neto na osnovi ega moete izgraditi prizor lijeenja. Moete ga zamisliti kao komad leda koji se topi, kao to bi se led topio. Moete dopustiti da se to dogodi postupno u vaem umu, tijekom nekoliko dana ili tjedana, tako da se on prilikom svake vizualizacije smanji, ili ga moete zamisliti kako nestaje svaki puta kad ga vizualizirate. Ako uzimate lijekove ili primate zraenje, moete zamisliti agense kemoterapije ili radijacije kao malene vrue metke koji rastapaju tumor. Klju je u tome da je vaa pozornost usredotoena na odreeno podruje, i da je aktivirano i to podruje i dio mozga koji upravlja njime. Kemijske promjene dogaaju se u mozgu, u tijelu i na mjestu na koje se usredotoi va um. Imajte na umu da vam je za to potrebno minimalno poznavanje anatomije. Ako dobro poznajete anatomiju, i to moete iskoristiti. Vee znanje ne znai i bolji uinak. Kako ja vidim stvari u ovom trenutku, najvie ovisi o vaem vjerovanju (poput placeba). Ako posjedujete znanstvenu spoznaju o tome da se neto mora dogoditi kako bi dolo do ozdravljenja, zamislile upravo to. Vjerojatno nije vano ako to ne znate. Svatko moe upotrijebiti ovu metodu u lijeenju, ne samo visokoobrazovani ljudi. Primjerice, zamiljanje tumora kako se topi vjerojatno bi imalo isti uinak kao i zamiljanje kako se geni rasta u tumoru iskljuuju i kako imunosne stanice prepoznaju stanice tumora i

jedu ih. Konstruirajte svoj prizor" s elementima koji odgovaraju vaem osobnom znanju i razumijevanju. Ponekad viak znanja koji ne koristimo moe imati i negativan uinak. To se ne dogaa samo po sebi, ali ako vjerujete da biste trebali neto zamiljati, ali to ne inite, tada vae vjerovanje utjee na izljeenje. To je isto kao da ne uzimate sva placeba, kao to sam opisao u treem poglavlju. Primijetio sam da je u nekim sluajevima dovoljno koritenje simbolinih slika. Primjerice, prehlade ili gripe bre ete se rijeiti ako zamislite mjehurie u velikoj peini - mjehurii su u ovom sluaju simboli bolesti. Svaki puta kada Mini-ja probui mjehur, to simbolizira slabljenje bolesti. Na kraju, probuit ete sve mjehure u peini, a to je simbol nestanka bolesti. Moda bi ta vrsta vizualizacije - simbolina vizualizacija - djelovala za bilo to. Zamiljanje kako buite mjehurie raka, govorei u sebi Goni se, raku! kako biste postigli snaniji efekt, moe uiniti uda. I ovdje je moda vaan osjeaj moi nad rakom, ili moda va nesvjesni um, koji posjeduje znanje o bolesti, aktivira autonomni ivani sustav na pravilan nain, tako da utjee na sustave raka u tijelu. Na kraju krajeva, nije vano kako se to dogaa. injenica da djeluje jedino je vana bolesnicima. Jedna od stvari koje obino inimo kad se razbolimo jest fokus na bolest. Pomou vizualizacije, dobivamo osjeaj moi ili nade i uputamo se u mentalni pokuaj da uinimo neto u vezi bolesti. Jedna od sjajnih stvari u vezi vizualizacije jest da se tijekom odreenih vremenskih razdoblja um fokusira na pozitivan ishod. Dok su nam misli uronjene u prizor, ne posveujemo pozornost patnji niti mislima o tome kako neemo ozdraviti. Samo na kratko vrijeme, vjerujemo u ono to vidimo. Mislim, moete vidjeti bolest kako nestaje, zar ne? Ponekad vam je dovoljno samo nekoliko trenutaka vjere dnevno, ili zamjena beznaa nadom. Ne kae li i Biblija da biste s vjerom veliine zrna goruice mogli pokretati planine? Kako konstruirati prizor Najvanije je odluiti to elite. Nakon toga moete odluiti kako doi do toga s pozicije na kojoj se nalazite sada. Primjerice, odluka da ne elite imati rak prethodi konstrukciji prizora, koji e vas odvesti od stanja u kojem imate rak do stanja u kojem ga nemate. To vam se moe initi oiglednim, ali vrlo esto se jeftino prodajemo. Ciljamo male stvari umjesto da ciljamo ono to zaista elimo. Bilo bi lijepo rijeiti se ove boli" nije isto to i rijeiti se bolesti koja izaziva bol. Ako se elite rijeiti neega, neka vam to bude cilj. U jednom od gornjih primjera zamislili smo da je tumor nainjen od leda. Zatim smo otopili led, tako da je tumor nestao. Ako imate infekciju plua ili bubrega, cilj vam je rijeiti se toga.

Kao Mini-ja", mogli biste zamisliti infekciju kao crni mljeveni papar raspren po organu. Zatim biste se mogli posluiti imaginarnim usisavaem i posisati papar, tako da vam pluno krilo ili bubreg ostanu isti i ponu normalno funkcionirati. Kao to sam istaknuo, nije vano ako ne posjedujete znanje o anatomiji. No, odreeno znanje moe pomoi, jer daje nam osjeaj da znamo to radimo, a to nam osnauje osjeaj moi. U dananje vrijeme nije teko pronai informacije. Javne knjinice sadre knjige sa slikama dijelova tijela. Informacije o bilo kojoj bolesti moete dobiti na intemetu. Siguran sam i da bi vam va lijenik rado detaljno opisao vau bolest, i da bi bio zainteresiran za va pozitivan mentalni pristup. No, ako vam je tako drae, pomoi e vam i prizor koji simbolizira izljeenje. U kasnijem dijelu knjige opisat u lijeenje kvantnim poljem, monu simboliku vizualizaciju. Kada odluite koje slike elite upotrijebiti, krenite i stvorite priu koja ukljuuje Mini-ja koji vam pomae da prijeete iz bolesti u zdravlje. Primjerice, ako imate artritis u zglobu, moete zamisliti dvije kosti koje se u poetku bolno struu, bez tekuine koja ih dijeli. Va cilj je zglob podmazan tekuinom, tako da se kosti ne struu. U vaem prizoru, moete zamisliti ,,Mini-ja kako prilazi zglobu, a zatim na njega istiskuje mnogo tekuine za podmazivanje. Zglob je sada savreno podmazan. Zatim moete zamisliti kako se podmazani zglob kree slobodno i s lakoom. Naravno, mogli biste zamisliti i drukiji prizor. Na jednoj radionici koju sam vodio, moj prijatelj Kevin predloio je zamiljanje kopaa koji dolaze na zglob. Oni posjeduju poseban alat za rezanje, pomou kojega reu viak kosti koji strue i stvaraju prostor. Kopai zatim podiu konstrukciju koja titi prostor, tako da se kosti vie ne struu. Tada dolazi jo jedan kopa s vedrom punim tekuine za podmazivanje (to moete biti i vi), koju zatim ulijeva u procjep. Nakon toga, konstrukcija se uklanja, i dvije kosti udobno su smjetene u tekuini. Ne postoji jedna ispravna" vizualizacija. Vano je to funkcionira za vas. Ako zamiljate izljeenje nekog dijela tijela popravljanjem oteenih stanica, moete zamisliti stanice kako god elite. Neki ljudi mogu zamisliti zdrave stanice kao iste mjehurie s tokicama u sredini - poput abljih jajaaca. Drugi ih mogu vidjeti kao ruiaste loptice od elea. Trei ih mogu zamisliti kao gumene cigle na zidu ili sirova jaja razbijena na tavi. Netko moe vidjeti oteenu stanicu ili organ smeuranima ili tamnima, poput groice ili suhe ljive. Zatim moe zamisliti kako ih isti krpom ili etkom i kako se vraaju u zdrav oblik, sa zdravom bojom i teksturom. Nakon toga, moe prijei na sljedeu stanicu i uiniti isto, sve dok sve oteene stanice ne budu zdrave. Netko, pak, moe zamisliti kako njeguje malu suhu ljivu dok ova ne ozdravi. Moe zamisliti kako se brine o njoj, kako joj daje aroban lijek i kako joj

se vraa snaga i boja. Na nesvjesnoj razini, davanje arobnog lijeka stanicama vjerojatno e simbolizirati dobivanje odgovarajuih hranjivih tvari koje su im potrebne da ozdrave. To e vjerojatno stimulirati odgovarajua podruja u mozgu na takav nain da e zaista primiti hranjive tvari. Kako biste bili sigurni da u vaim prizorima nema stresa i kako se ne biste bojali svoje bolesti, dobro je da povremeno ubacite malo zabave u svoje prizore. Primjerice, u prvom gore opisanom prizoru s artritisom, kad istisnete ulje za podmazivanje iz limenke, zamislite kako ono cvili dok trca. Ako elite, moete i pretjerati sa zvukom. Mogli biste i zamisliti pojedine atome ulja kao malene loptice s nasmijeenim licima. Gledajte kako viu Jupiiiiii!" dok klize niz cijev limenke s uljem, kao da se sjajno zabavljaju. Malo humora ili vedrine u vaim prizorima esto e izazvati osmijeh i na vaem licu. Budui da je to vaa imaginacija, moete zamisliti togod elite. Moete se posluiti magijom da pretvorite jednu stvar u drugu. to vas spreava da upotrijebite arobni tapi? Za va nesvjesni um i va mozak, sve to se dogodilo jest da ste iz bolesti preli u zdravlje. Kako ete to uiniti u svojem prizoru ovisi iskljuivo o vama. Moete zamisliti da je tekuina za podmazivanje trajna, tako da se nikada ne potroi. Tako zglob vie nee biti artritian. Moda je moete zamisliti kao .tekuinu gimnastiarskog zgloba" ili tekuinu majstora joge. Svoj osjeaj moi moete pojaati ukoliko uinite prizor stvarnijim. To vam moe pomoi ako smatrate da niste dobri u vizualizacijama. Da biste to uinili, samo ukljuite vie svojih osjeta. Uoite kako izgleda vaa okolina. Uoite kakva je tekstura tla i stvari koje drite u ruci. Primjerice, ako istite stanice, uoite kakav je osjeaj tkanine i tekuine na vaim akama, kakav je osjeaj kada rukama trljate neto. Ako stiete limenku s tekuinom za podmazivanje, uoite kakav je to osjeaj, kakav je osjeaj usisavati papar (infekciju) iz organa. Osjetite usisavanje i ujte zvuk usisavaa. Kada ste zadovoljni sa svojim prizorom, moete ga upotrebljavati kada god elite. Moete ga i razvijati s vremenom, ili ga potpuno promijeniti ako smatrate da moe biti i bolji. Svaki puta kad ga razvijete ili ga promijenite, uinite ga boljim. Ponekad ak moete imati osjeaj da se vaa bolest popravlja, pa ete stoga osjetiti potrebu da prilagodite prizor. Koliko esto bih trebao vizualizirati? inite to redovito. Maleni eki moe razbiti golemu gromadu ako je redovito udara. Isto tako, ako elite postati olimpijski prvak u nekom sportu, neete to postii ako jednom odete u teretanu. No, ako odlazite svakodnevno, mogli biste. Sjeate se istraivanja o razvoju snage prsta pomou vizualizacija? Bila je potrebna ista razina mentalnog i fizikog rada.

Ako vam lijenik prepie neki lijek, vjerojatno e na boici ili paketiu pisati da ga uzimate triput dnevno. Upotrijebite taj recept i za vizualizaciju. Uzimajte svoj mentalni lijek triput dnevno. Vizualizirajte ujutro, poslijepodne i naveer. Moete to initi i ee, ako elite. Uvjeren sam da ponavljajua vizualizacija djeluje jednako kao i uvjetovanje u placebo efektu, koji sam opisao u drugom poglavlju. No, za razliku od uvjetovanja, sustave u tijelu moemo mijenjati namjerno. Zato sluajte kako vam vlastito tijelo kazuje koliko esto trebate vizualizirati. I duljina svake seanse vizualizacije moe varirati. Deset minuta po seansi dovoljno je da detaljno proradite prizor, a to iznosi ukupno 30 minuta dnevno. Naravno, moete to initi i dulje ako elite. Ponekad se moemo potpuno unijeti u vizualizaciju. Moete to initi i u kraim seansama. Ako inite to samo nekoliko minuta, trebali biste odraditi nekoliko seansi vie. Ako vam je to zamorno zbog bolesti, nemojte se zato uzbuivati. Ponite s jednom jednominutnom seansom na dan. Zatim prijeite na dvije, a nakon toga radite onoliko koliko moete. Neke dodatne napomene i savjeti Evo nekih napomena i savjeta koji vam mogu biti od koristi. Ne morate primijeniti sve. To su samo smjernice i putokazi - pomoi e vam ako imate potekoa. Nacrtajte ili naslikajte svoje prizore Ako imate potekoa s vizualizacijom, pokuajte nacrtati ili naslikati svoj prizor. Dok crtate ili slikate, ipak aktivirate to podruje svojeg tijela, kao i podruje mozga koje njime upravlja, ba kao da vizualizirate. Ako niste dobri u slikanju, pronaite neke slike iz medicinske knjige ili na internetu, pa izradite svoj prizor na taj nain. Zatim gledajte svoju tvorevinu barem triput dnevno, zamiljajui da se to dogaa u vaem tijelu. Ako ste vjeti s raunalima i ako imate vremena, stvorite animirani prizor izljeenja. Budite strpljivi Nemojte se uplaiti ako ne ozdravite za dan ili dva. Ponekad to traje danima, tjednima ili mjesecima. Za ozdravljenje od nekih bolesti potrebno je godinu dana, pa i vie, ovisno o tome koliko je rekonstrukcije potrebno i o tome vjerujete li zaista da je to mogue ili ne. Budite strpljivi s tim procesom. Nemojte se obeshrabriti i misliti da ne djeluje zato to niste 100 posto zdravi sat vremena nakon vizualizacije.

Popravite svoj ivotni stil Pokuajte nainiti neke pozitivne promjene u ivotnom stilu koje e pogodovati vaem oporavku. Prouite svoju prehranu, navike i stil ivota. Hranite li se zdravo? Budite iskreni prema sebi. Pijete li mnogo alkohola, drogirate li se ili puite? Kakav stav imate? Bavite li se tjelovjebom? Zatraite miljenje svojeg lijenika o tjelovjebi i vjebajte unutar preporuenih granica. Ponekad malene promjene u prehrani, stavu i ivotnom stilu mogu imati dramatian uinak na vae zdravlje. Upitajte tijelo to mu je potrebno Iako je nekim ljudima to moda smijeno, moete upitati svoje stanice, organe ili tijelo to mu je potrebno. Najprije se opustite. U oputenom stanju komunicirat ete sa svojim nesvjesnim umom, poput hipnotera- peuta, pa ete moi dobiti vie informacija o vrsti promjene koju biste trebali nainiti u ivotu. Moda ete imati osjeaj da vodite zamiljeni razgovor, ali ako ujete kakvu mudrost koja vam zvui smisleno, vjerujte joj. Primjerice, oboljeli organ moe vam rei da su mu potrebne hranjive tvari iz neke specifine hrane, ili da biste trebali smanjiti konzumaciju neke hrane jer sadri tvari koje tete vaem organizmu. Moda ete saznati da biste trebali prestati s puenjem, uzimanjem droga ili pijenjem alkohola. Mogli biste osjetiti kako vam stanice govore da zamolite svoj mozak da poalje neke tvari. Uinite to - zamolite mozak da ih proizvede i poaljite ih tamo gdje su potrebne. Moda ete dobiti informaciju o vrsti vizualizacije koja vam je potrebna. Moda postoji neki specifian prizor koji morate odigrati. Otpleite pobjedniki ples To je neto to ja ponekad inim u vizualizacijama, a to unosi osjeaj vedrine u razdoblje koje moe biti stresno. To je samo smijeni ples kojim slavim uspjeh koji se dogodio u prizoru. Vidio sam to u jednoj epizodi amerike bolnike serije Staisti, kad jedan od glavnih likova slavi pobjedu. Smijao sam se. Recimo da usisavam neke bakterije i uoim da sam ih ve mnogo usisao. U tom asu, otplesat u pobjedniki ples u ast mojeg uspjeha. Ponekad u taj ples otplesati i fiziki, a zatim se vratiti u svoj prizor, tamo gdje sam stao (moda e vam biti manje neugodno da to inite kada u blizini nema nikoga), ili ples otpleem na kraju.

Ples moete otplesati pod tuem, u kupaonici, u spavaoj sobi, ili gdje god elite. Ja esto vizualiziram pnlikom etnji. Veliki dio knjiga napisao sam u kafiima u Windsoru u V. Britaniji, gdje ivim. Za etnju do kafia potrebno mi je 25 minuta. Osim to vizualiziram izljeenje, vizualiziram i stvari za koje elim da mi se dogode u ivotu. No, kakva god bila narav moje vizualizacije, gotovo uvijek na kraju otpleem pobjedniki ples. Naravno, malo pripazite na svoj ples ako hodate pokraj prometne ceste. Ja u takvim prilikama pleem prstima. Meutim, na pola puta moram proi kroz pothodnik koji vodi ispod ceste. Dug je oko 25 metara, pa pleem dok prolazim kroz njega. U 6.50 ujutro, kad prolazim onuda, tamo obino nema nikoga, pa se mogu stvarno razbacati. Uvijek se smijeim nakon toga. Jedne veeri poeo sam plesati neke korake koje sam vidio u filmu Groznica subotnje veeri i bio sam posve udubljen u ples kad sam doao do kraja pothodnika i podigao pogled - i ugledao red zidara koji su me promatrali. Bilo je to boino doba, i vjerojatno su cijele noi gradili stambeni blok. Stali su s dorukom i zurili u mene. Tada sam donio jednu od onih trenutnih odluka koje kasnije poalite. Budui da mi je desna ruka bila uperena u zrak, kao u slavnoj plesnoj rutini Johna Travolte, privukao sam ruku uhu i rekao ,,Halo, kao da razgovaram na mobitel. Vjerojatno su pomislili da sam lud. A tada, srea je htjela da mobitel stvarno zazvoni upravo kad sam prolazio pokraj njih. Samo sam spustio glavu i koraao najbre to sam mogao, sve dok im nisam izaao iz vidokruga. No, nasmijao sam se toj situaciji. Nakon nekog vremena. Dio prave moi pobjednikog plesa lei u injenici da tjeskobu, stres, brigu ili frustraciju ne moete doivjeti istovremeno s doivljajem humora. Ili je jedno, ili drugo. Zabava vaeg plesa nadomjeta brigu neke teke ivotne situacije. S vremenom, kad god se sjetite te situacije, umjesto brige, osjetit ete kako se smijeite, jer ste poeli povezivati situaciju s plesom - a to je sjajan nain ublaavanja stresa! Drugi naini na koje djeluje vizualizacija Vizualizacija djeluje na vie razina od razine obinog biolokog uinka. Osim to daju vaem tijelu upute o onome to elite da uini, prizori polako ulaze u va nesvjesni um. Kada misao ue u va nesvjesni um, ona utjee na vae ponaanje. Primjerice, ako vam crvena boja ue u nesvjesni um, a da je ne primijetite, kad vam nakon toga pokau boje i zatrae od vas da izaberete jednu od njih, vjerojatno biste izabrali crvenu, a ne biste ni znali zato. Isto tako, kad biste crvenu boju zamiljali nekoliko puta na dan, poeli biste ee uoavati crvene stvari, a mogli biste, naizgled sluajno i ne shvaajui to inite, krenuti

nekim drugim putem ili voziti drugom rutom koji e vas dovesti do mjesta na kojem ima vie crvenila. Zato, kad vizualiziramo izljeenje, esto mijenjamo svoje ponaanje, a da toga i nismo svjesni. Poinjemo se ponaati na zdraviji nain nego inae. Ponekad se naemo u drutvu raznih ljudi koji s nama podijele upravo onu spoznaju ili informaciju koju smo morali uti. Ponekad se zaelimo neke specifine hrane koja vjerojatno sadri hranjive tvari potrebne za nae ozdravljenje. Ponekad se zateknemo kako mijenjamo proizvode kojima se sluimo u kui. Moda neki od tih proizvoda koji smo zamijenili sadri alergen koji je negativno utjecao na nas. Moda ete ak otkriti da se ivotne okolnosti mijenjaju bez vaeg izravnog utjecaja. Nije neobino da ljudi dobiju otkaz ba u pravo vrijeme. To ih u tom trenutku moe uznemiriti, ali se pokae da je upravo to bio tonik potreban za njihovo ozdravljenje. Primijetio sam da ljudi koji ozdrave od neke bolesti svoje izljeenje uglavnom pripiu nekom lijeku, promjeni prehrane ili nekim drugim okolnostima. Skeptici se slue tim argumentom da bi dokazali kako vizualizacija ne djeluje. Kau da je problem oito rijeio lijek, prehrana ili promjena u osobnom ivotu koja je smanjila stres. Naravno, to i jest istina. No, obino ne vide da je elja osobe da ozdravi nadahnula nune promjene. Sve poinje u nama. Uzimanje lijekova, promjena prehrane i ivotnog stila i naa elja za oporavkom zajedno funkcioniraju besprijekorno. Rjeenje rijetko kada lei u samo jednoj od tih stvari - do rezultata obino dovodi njihova kombinacija. Na kraju, vi ozdravite. Je li zaista vano kako ste to uinili? Zato nikada ne govorim ljudima da odustanu od lijekova. Uzimajte svoje lijekove i vizualizirajte, i istovremeno poboljajte svoju prehranu i svoj stav i usvojite zdraviji stil ivota.

9 Mo afirmacija ovjek na kraju povjeruje u ono to si ponavlja dovoljno esto, bila to istina ili la. Robert Collier

Afirmacije se mogu upotrijebiti neovisno o vizualizacijama ili zajedno s njima. Afirmacija je izjava o nekoj injenici, ili o neemu za to elite da postane injenica, koju ponavljate iznova i iznova. Postoje tri stvari koje valja zapamtiti u vezi afirmacija: 1. 2. 3. Ponavljanje Ponavljanje Ponavljanje

Kad neto ponavljamo iznova i iznova, stvaramo neuralne veze u svojem mozgu. to vie to izgovaramo, stvaramo vie veza, i one postaju sve jae. Kao to smo ve saznali, isto takve veze stvaramo kad zamiljamo kao da neto ve inimo. Rezultati istraivanja zrcalnih neurona kazuju nam da isto vrijedi i za govor. Primjerice, prianje o vaoj ruci aktivira podruje u mozgu zadueno za tu ruku. Zato e ponavljanje izjave o istinitosti neega stvoriti neuralne veze, kao da nam se to zaista dogaa i da samo utvrujemo tu injenicu. Primjerice, recimo da drite sendvi, gledate ga i osjeate u svojim rukama. Neuroni u vaem mozgu ispaljivali bi signale u podrujima koja obrauju senzome podatke iz vaih prstiju, kao i vae misli i stavove prema sendviu. Kad ne biste drali sendvi u rukama, nego bi samo zamiljali kako izgleda i kakav je osjeaj kad ga drite na koi, isti neuroni ispaljivali bi u vaem mozgu signale jednakim intenzitetom kao da zaista drite sendvi. Kad biste u obje situacije izgovorili Ja volim sendvie, va mozak bi ispaljivao signale u istim podrujima, bez obzira na to drali vi sendvi ili ne. Mnogi ljudi koji su bolesni dulje vrijeme potvruju svoje stanje izjavama poput Ovo je grozno", Nikada neu ozdraviti i Osjeam se umorno". Iako su te izjave tone refleksije njihovih osjeaja, one pojaavaju takvo stanje na biolokoj razini jer se stimuliraju neuroni u pojedinim regijama, isputaju se kemikalije, a geni se iskljuuju i ukljuuju. Na taj nain, stanice povezane s boleu potiu se da stvaraju proteine i druge tvari koje odravaju bolesno stanje. Naravno, moda je teko izrei, pa ak i pomisliti, neto razliito od onoga kako se osjeate, a kada patite, posljednje to vam je potrebno jest da vas netko gnjavi da morate biti pozitivniji. Jedna moja prijateljica koja se susretala s tekim izazovima u svojem ivotu jednom me nasmijala rekavi: Ako mi jo netko kae da razmiljam pozitivno, udarit u ga. No, kada budete spremni - a sada moda jo niste, zbog problema koje vam stvara bolest - promjena stava pomoi e vam. Kad bolesna osoba promijeni svoj stav i svoj jezik i potvruje iznova i iznova: Oporavljam se", Sve mi je bolje, ili dobro poznatu izreku Svakoga dana u svakom pogledu sve vie napredujem, ili ak, za poetak, Odluio sam potpuno se oporaviti, tada

e se stvoriti odgo-varajue neuralne veze, i otpustit ese neuropeptidi, koji e komunicirati sa stanicama i DNK kako bi doveli do izljeenja. Svjesnost o bolesti i o pogoenim sustavima tijela aktivirat e prave neurone koji ciljaju prave sustave u tijelu. Olakanje zbog spoznaje da se oporavljate dovest e i do toga da se smanji koliina hormona stresa, to e takoer ubrzati ozdravljenje.

Komentirajte Afirmacije moete upotrijebiti i u svojim vizualizacijama za ozdravljenje. Ponekad vam moe pomoi verbalni komentar o onome to se dogaa. Primjerice, kada tijekom vizualizacije ozdravljenja u kojoj, recimo, usisavate bakterije pomou zamiljenog usisavaa, pomislite Sve tetne bakterije nestaju iz mojeg tijela, to je zapravo komentar o onome to se dogaa, odgovarajui neuroni u vaem mozgu ispalit e signale kao da baktenje zaista nestaju, a to se, naravno, i dogaa. Afirmacije privlae dodatnu pozornost na ono to vizualizirate, pomaui vam da se usredotoite na taj dio svojeg tijela, a time i da stimulirate modane stanice i pokrenete proces izljeenja. Mogu biti korisne ako vam prizor u umu nije jasno vidljiv. Jo jedan primjer - dok zelenim laserom spaljujete stranice raka, moete rei Stanice raka gore na kostima, ali kosti ostaju netaknute. Evo jo jednog primjera - recimo da vizualizirate sebe kako ulijevate neku arobnu tekuinu za podmazivanje u artritine zglobove. Dok podiete posudu s tekuinom i gumenu cijev pomou koje ete je uliti u zglob, moete rei: Ova tekuina je arobna, 100 posto uinkovita, trajna tekuina za podmazivanje." Dok ulijevate tekuinu u zglob, recite sebi: Tekuina ulazi u zglob. Zglob sada izgleda posve slobodan. Dok zamiljate kako se zglob pomie, recite sebi: Zglob se sada kree lagano i slobodno. Na taj nain, cijelo vrijeme komentirate svoj prizor izljeenja. Moete komentirati koliko elite, ali i ne morate. Komentiranje je korisno ako ne moete jasno vizualizirati, jer e neuroni u vaem mozgu ipak biti pobueni, vidjeli vi sliku ili ne. Primjerice, ako si ne moete zamisliti sliku unutar arterije, sama svijest o rijeima unutar arterije" pobudit e neurone u mozgu kao da zaista gledate u arteriju. Koliko esto bih trebao izgovarati afirmacije? Ne raunajui komentare, razni ljudi izgovaraju afirmacije s raznom uestalou, no ja sam otkrio da su promjene bre to ee i sa to veim uitkom izgovaram afirmacije. Ponavljanje

neega deset puta ujutro i naveer svakoga dana dobar je poetak, ali afirmaciju moete izgovoriti svaki puta kad vam to padne na pamet. Primjerice, afirmacija Oporavljam se moe biti neto to ete izgovarati kad god to poelite, i 20 do 30 puta dnevno. Ne morate strukturiran svoje afirmacije, ali pomae ako to uinite. Deset puta ujutro i deset puta naveer jest nekakva struktura. To moete initi sve dok je potrebno, to jest, sve dok se ono to ste eljeli promijeniti ne promijeni. Ako elite, moete afirmirati i ee od toga. Moda ste toliko odluni da ete zatrpati svoj um s 50 ili vie afirmativnih izjava dnevno. Godine 1994. otiao sam lijeniku, jer sam pronaao kvrgu na jednom testisu. Jako sam se uplaio. On mi je dogovorio prijem kod specijalista za nekoliko dana, zbog ega sam se uplaio jo vie. Sjeam se da sam uao u automobil i plakao. Zatim sam se naljutio zato to sam dopustio da neki aspekti mojeg ivota budu drukiji no to sam htio. Odluio sam nainiti neke vane promjene nakon to rijeim taj problem, a apsolutno i totalno sam ga namjeravao rijeiti. Tijekom sljedeih nekoliko dana izgovarao sam afirmaciju Nema ga! nekoliko stotina puta dnevno. Radio sam i pokret rukom nalik rezanju, to je bio simbol za rezanje kvrge. Bez obzira na to to sam radio u tom trenutku, ako bi mi se javila ikakva sumnja, zastao bih i izgovorio afirmaciju, te nainio pokret rukom nekoliko puta, sve dok sumnja ne bi nestala. Tada sam bio na svojoj drugoj godini doktorskog studija i radio za farmaceutsku tvrtku koja mi je financirala studij. Sjeam se da sam tih dana unitio nekoliko delikatnih ekspenmenata, jer sumnja mi se javljala uvijek kad bih bio u vanoj fazi nekog eksperimenta koja je ukljuivala prilino skupe kemijske sastojke. No, zdravlje mi je bilo vanije od toga. Bio mi je to zapravo snaan simbol prioriteta koji sam si postavio - da mi je zdravlje vanije od posla. Kad me specijalist pregledao nekoliko dana kasnije, kvrga je zaista nestala. Moda je to bio tumor, moda i nije. Osobno, nije mi vano. Vano mi je samo to da je nestao. Svoje afirmacije uglavnom izgovaram s uvjerenjem. Zaista tako mislim. Ako se nalazim na mjestu gdje ih ne mogu izgovoriti na glas, izgovaram ih jasno i glasno u svojem umu. Ako se nalazim kod kue, koraam po sobi i izgovaram ih glasno i s uvjerenjem. Kako stvoriti afirmaciju Kako odluiti to ete rei? Afirmacije su izjave o injenicama - o onome to elite da bude injenica - pa ih napiite kao pozitivne izjave. Evo popisa nekih pozitivnih izjava o izljeenju: Oporavljam se.

Sve mi je bolje i bolje. Osjeam se bolje. Stanje mi se poboljava. Stanice raka izgaraju. Tumor se otapa/nestaje. Nestao je. Sada se mogu kretati slobodno i lako. Moj krvni pritisak vraa se u normalu. Moje srce postaje sve zdravije i zdravije. Moje disanje postaje sve lake. I uinite ih zaista pozitivnima. Primjerice: Oporavljam se brzo pozitivnije je od Moja prehlada nestaje. Umor se otapa pozitivnije je od Moj rak postaje sve laki. Oporavljam se je pozitivnije od Ne osjeam se vie tako loe. Zapamtite, afirmacije mogu biti korisne ukoliko se koriste s vizualizacijama ili bez njih. Te strategije moemo vidjeti na djelu u sljedeem dijelu knjige, koji je zbirka istinitih pria ljudi koji opisuju svoje putovanje prema ozdravljenju i ulogu koju je njihov um igrao u tome.

DRUGI DIO ISTINITE PRIE Uvod Sljedee poglavlje sadri neke istinite prie o ljudima diljem svijeta koji su se sluili vizualizacijama na svojem putovanju prema ozdravljenju. Kao to ete vidjeti, mnogi su se sluili vizualizacijama uz druge oblike tretmana. Nisu ih upotrebljavali umjesto, nego uz lijekove i terapije. Uoio sam znakovite slinosti meu svim priama koje sam skupio. To su prie ljudi koji se nikada nisu sreli, ali svi su upotrijebili sline strategije u izljeenju. Svaka osoba stvorila je

prizor ozdravljenja, koji sam opisao u osmom poglavlju, a koji ukljuuje neku vrstu zamiljenog uklanjanja nezdravih stanica ili bolesti iz tijela. Nema mnogo knjiga koje govore ljudima kako to uiniti. Ja osobno vjerujem da mnogi ljudi intuitivno znaju to initi. To se dogodilo i meni, kad sam si stvarao prizore ozdravljenja. Tome nas nitko ne poduava, ali ini se da znamo to initi. Niti jedna od tih pria nije medicinski potvrena. Prihvatio sam ih u duhu u kojem su mi poslane. Ljudi su bili dovoljno ljubazni da mi alju svoje prie u nadi da e njihova iskustva nadahnuti druge da izlijee sebe i, to je najvanije, da vjeruju da to mogu. Postoji ansa da bi se neki ljudi iz tih pria ionako izlijeili. No, rei da to vrijedi za sve njih znailo bi negirati moan i obino podcijenjen ljudski um. Kao to sam ve napisao u ovoj knjizi, postoje mnogi imbenici koji utjeu na ozdravljenje. Um je jedan od njih. Nadam se da ete, kroz itanje ove knjige i ovog poglavlja, poeti upotrebljavati svoje umove na pozitivniji nain. U poglavljima koja slijede, grupirao sam prie prema bolestima: rak, srani problemi, bol, kronini umor i ME*, virusi, alergije i autoimunosne bolesti. Ukljuio sam i prie povezane s gubitkom teine i fizikom regeneracijom.
* ME (mijalgini encefalomijelitis) ili SKU (sindrom kroninog umora)

10 Rak Irisina pria Smanjujem se i sjedam na svoje rame. Tamo se nalazi zamiljeni tobogan koji me moe odvesti u bilo koji dio tijela. Kliem se kako bih stigla do podruja u koje elim doi. Unaprijed odluujem da u tamo stvoriti ugodno mjesto na kojem mogu sjediti, tj. travu/sag i mekani naslonja. To je mjesto gdje sunce uvijek sja igdje se osjeate mirno i spokojno. (Ta trava/tepih i naslonja bit e tamo uvijek kad radim tu vizualizaciju). Volim raditi sa zvukom i slikama, jer to pojaava zabavu. Dok radim s kristalima uvijek sa sobom uzimam svoj visak, jer on djeluje kao magnet za stanice raka. Moete promatrati kako izvlai stanice iz zahvaenog podruja. Sjajno je to promatrati, jer stvarno moete osjetiti kako ste uhvatili te pobunjene stanice i izbacili ih iz sebe kroz none prste pomou tobogana. U redu, idemo.

Kad sjednem na svoje rame, razgovaram sa sobom i kaem si: ,,U redu, Iris, ovo je vrijeme zabave. Spustimo se i pogledajmo to pobunjene stanice namjeravaju. Skliznem dolje i pritom se sluim zvukom, poput djeteta. Pronalazim svoj naslonja, sjednem, gledam stanice i razgovaram s njima. Znate koliko vas sve volim i volim razgovarati s vama svakoga dana, ali znate da ne moete ostati ovdje. Morate otii. Vizualiziram kako mi stanice odgovaraju: Volimo i mi tebe i razumijemo. Uzbude se i pitaju me: Jesi li ponijela sa sobom svoj visak? Da, jesam, kaem ja, pa ga vadim iz depa i podiem ga. Poinje se vrtjeti. ujem kako se stanice smiju dok lete na visak kao na magnet. Provjeravam cijelo to podruje mojeg tijela da bih se uvjerila da je isto, ali uvijek pronaem nekoliko stanica koje se skrivaju. Zovem ih: Vidim vas. Propustit ete zabavu sputanja niz tobogan ako ne pourite. One jure i smiju se, pridruujui se drugim stanicama na visku. I dalje ih vrtim, a one viu: Jesi Ii otvorila slavine na nonim prstima? Saginjem se, otvaram pet slavina i kaem: Jeste li spremne?" Vodim ih do vrha noge, otpuhnem ih s viska i mogu ih uti kako oduevljeno vrite dok se sputaju niz tobogan u mojoj nozi. Dok lete kroz moje none prste u Majku Zemlju, viu: Volimo te, Iris. Ja im viknem: I ja vas. To je djelovalo zato to Iris ima vedar, pozitivan stav i u njezinom prizoru prisutan je snaan element humora. To bi umanjilo stres koji je inae mogla osjeati s obzirom na svoju bolest. U svojem je prizoru stvorila i ugodno mjesto na kojem e se uvijek osjeati mirno. U svojem prizoru, Iris je vidjela uklanjanje stanica raka. Njezin prizor odigrao je priu: stanica raka vie nema. Njezina svijest o lokaciji stanica raka stimulirala je ta podruja, kao i dio mozga koji upravlja njima. injenica da joj je prizor bio tako jasan da je mogla zaista postii osjeaj da stanice raka odlaze pojaala je snagu tog prizora i ubrzala rezultate. Takoer, uoite da je Iris postupala prema stanicama raka s ljubavlju i da ih je vidjela kako sretno naputaju njezino tijelo. Neki ljudi radije postupaju tako, umjesto da se poslue silom. Ljubav je moan osjeaj i moe imati snaan uinak na tijek bolesti. Meutim, na kraju emo postii iste rezultate, sve dok prizor prikazuje kako stanice raka nestaju.

Petulina pria Prije vie od deset godina dijagnosticiran mi je inoperabilan rak dojke. Dali su mi 15 posto ansi za preivljavanje. Rak se proirio ina moj limfni sustav i u vrat. Primala sam kemoterapiju i radioterapiju koji su trebali smanjiti tumore, a zatim je ono to ostane u mojoj dojci trebalo odstraniti kirurkim zahvatom. Dok sam ila na tretmane, vizualizirala sam zeca kojeg sam nazvala isto zdravlje kako skae u moje tijelo i jede sve stanice raka. Stanice raka bile su hrana za tog zeca i on ih je volio jesti. Nisu mu mogle nauditi, jer one su mu bile hrana. Izgledao je jako zdravo i imao sjajno krzno. Kad bi se najeo, iskoio bi iz mog tijela i odjurio u umu, gdje bi izbacio sve tetne proizvode. Na tom je mjestu s vremenom izraslo prekrasno drvo. Svi koji bi vidjeli to drvo, ili sjeli pod njega, osjetili bi mir i blagostanje. Ono se zvalo drvo izljeenja Radila sam tu vizualizaciju barem dva ili tri puta dnevno, i svaki puta kad bih ila na tretman. Na kraju tretmana, lijenici su bili zapanjeni mojom reakcijom. Rak je nestao i nije mi trebala operacija. U drugoj vizualizaciji, vidjela sam stanice raka kao balone koje sam buila dva ili tri puta dnevno. Prazne ljuske zatim bi bile isprane kroz moje tijelo, i izale bi kao otpad u zemlju, gdje bi se zatim pretvarale u pozitivnu energiju na dobrobit svih. U treoj vizualizaciji, stajala sam pod tuem iste, ljekovite vode. Voda je ulazila u mene kroz tjeme i tekla niz moje tijelo, ispirui sve stanice raka. Zatim je izlazila iz mojih stopala kao crna, gusta tekuina, koja se postupno mijenjala u smeu, rjeu tekuinu, a zatim u istu vodu, kad bi stanice raka bile uklonjene. Ta voda odlazila je u zemlju kroz odvod i mijenjala se u pozitivnu energiju. Zatim bih vizualizirala isto bijelo ljekovito svjetlo koje ispunjava prostore u mojem tijelu gdje su se nalazile stanice raka. Osim toga, svake noi prije no to idem spavati, govorim sebi: Imam udesno tijelo koje sjaji savrenim zdravljem, i Svaka iva stanica u mojem tijelu je cijela, normalna i savrena. Takoer, vizualiziram svoje tijelo puno ruiaste ljekovite svjetlosti, koja je boja Ijubavi i harmonije. Pored toga, pjevam Om svojoj lijevoj dojci, i na odreenoj noti osjetim kako tkivo vibrira. Sigurna sam da mi je sve to pomoglo, jer jo sam iva i zdrava 11 godina kasnije. Lijenici i sestre jo se ude injenici da sam tako zdrava. To je djelovalo zato to... Petulin prizor opisivao je prijelaz iz stanja u kojem rak postoji u stanje u kojem ne postoji. Uoite kreativan nain na koji je to inila u prvoj vizualizaciji. Upotreba zeca isto zdravlje! stvorila je vedar prizor koji smanjuje stres povezan s boleu, a ini ga i zanimljivijim, zbog ega je lake zadrati fokus. Ime isto zdravlje takoer simbolizira

nain na koji je zamiljala samu sebe, kao i injenica da je zec oito bio zdrav, sa sjajnim krznom. Svia mi se i dio s recikliranjem stanica raka. To odraava spoznaju da u svemu postoji pozitivna strana i elju da stvari ispadnu najbolje za sve. Znamo i da pozitivan stav pomae zdravlju. Uoite i to da se sluila vizualizacijom uz kemoterapiju. Ne morate birati izmeu jednog i drugog. Posveivanje pozornosti lokaciji na kojoj se nalazi rak stimuliralo je tu lokaciju i podruje mozga koje upravlja njome, mijenjajui modanu mapu i izazivajui brojne kemijske promjene. Geni u mozgu, u tijelu i na lokacijama zahvaenim rakom aktivirali su se, a geni u matinim stanicama poticali bi rast zdravih, novih stanica. Ponavljanje vizualizacije takoer je igralo kljunu ulogu. Vizualizirala je barem dva ili tri puta na dan. Upotreba balona bila je dobra simbolika vizualizacija i predstavljala je pucanje mjehura raka u njezinom tijelu. U njezinom nesvjesnom umu, rak je bivao eliminiran. To je stimuliralo odgovarajua podruja tijela i mozga, pa se to na kraju i dogodilo. Vizualizacija s tuem bila je takoer mona simbolina vizualizacija jer je, kao i druge dvije, opisivala kretanje iz stanja u kojem rak postoji u stanje u kojem ne postoji. Kako je napredovala s tom vizualizacijom i kako je voda postajala sve svjetlija, sve dok se nije oistila, njezin mozak dobivao je snanu nesvjesnu poruku da je rak nestao. Vie razine njezinog ivanog sustava djelovale su da to pretvore u stvarnost. Upotreba tri razliite vizualizacije bila je vrlo dobra, jer ponekad nam isti prizor dosadi. Mnogi ljudi odustanu zbog toga - ne mogu se natjerati da stalno iznova zamiljaju isti prizor. No, kad mijenjamo prizore, ostaju nam zanimljivi. Na kraju, i afirmacije su imale veliki utjecaj. Usredotoile su njezinu pozornost na ono na to se eljela usredotoiti i, kao to je sluaj s vizualizacijama, stimulirale su njezin mozak i tijelo na nain koji potie ozdravljenje. Cathiena pria Prije deset godina dijagnosticiran mi je non-Hodgkinsov limfom. Imala sam vrlo velike tumore u abdomenu i preponama. Bila sam predviena za kemoterapiju, ali rekli su mi da ekam pet tjedana da vidimo kako e se moja bolest razvijati. Vjerovali su da je rije o tipu koji raste sporo, ali budui da su tumori bili zaista veliki, smatrali su da bi rak mogao mutirati u agresivniji oblik.

Tijekom ekanja, mnogo sam itala i ila sam triput tjedno na refleksologiju. Krenula sam i sama na teaj za refleksologa i znala da to pomae. Moj refleksolog priao mi je o stvarnim opasnostima od kemoterapije - to mi nisu rekli. Da skratim dugu priu, odluila sam da ne idem na konvencionalno lijeenje. Umjesto toga, oslanjala sam se na organsku dijetu i sokove od povra, duge etnje u prirodi i mnogo smijeha s prijateljima. Odustala sam od nastavnikog posla. No, sluila sam se i vizualizacijama pomou kojih sam se fokusirala na oslobaanje stanica od raka. Prije svega, rekla sam sebi da mi moje tijelo nije neprijatelj, ali da su neke stanice nekako izgubile put. Nacrtala sam sliku koja je predstavljala moje stanice raka kao sive mjehure bez mnogo oblika ili vrstine. Zatim sam nacrtala moje T-stanice kao malene pirane imale su vrlo fokusi rane, ali prijateljske oi i vrlo otre zube. Niti jedan sivi mjehur nije imao anse! Vizualizirala sam kako grizu stanice raka krupnim ugrizima i usisavaju ih u svoje trbuie... oito su uivale u hrani... ak sam ih ula kako govore Njam, njam, njam dok jedu. U poetku, morala sam se truditi da prolazim kroz tu vizualizaciju nekoliko puta dnevno, ali vrlo brzo ona je postala dio svakog mojeg budnog trenutka. Bilo je to kao da imam maleni TV zaslon u kutu svojeg uma, koji stalno prikazuje isti crti. esto bih mu se smijala. Sluila sam se i afirmacijama, koje su bile raznolike. U samom poetku, dok sam jo osjeala tjeskobu zbog dijagnoze i mogunosti umiranja, smislila sam jednu, varijaciju one Svakoga dana u svakom pogledu napredujem. Moja je bila: Moj imunosni sustav je vrlo snaan i svakoga dana moje stanice postaju istije i zdravije, moj imunosni sustav je vrlo snaan. Ponavljanje mi se inilo nekako nunim da se poruka utisne u moj mozak. Djelovalo je, jer svaki puta kad bih se probudila tijekom noi s napadom panike, moja afirmacija proradila bi i vratila bih se u san, nakon to bi se nakratko fokusirala na nju. Sljedee noi opet bih se probudila i, ovoga puta, im bih otvorila oi, zaula bih rijei u umu i zaspala odmah, uvjerena da moje tijelo radi za mene ak i u snu. Nakon nekog vremena, jedva bih otvorila oko, kad bih ula kako mi se glava puni afirmacijom: kaseta je takorei svirala, a da je ja nisam morala ukljuiti! Nakon to sam to shvatila, nikada se vie nisam probudila nou. Tijekom dana, igrala sam se afirmacijama: uzela bih ogledalo i pravila se da priam s nekim, rekavi ogledalu: Moj imunosni sustav je vrlo jak, zna! Najee bih se nasmijala na pomisao da netko naie dok vodim tako lud razgovor s ogledalom. Sluila sam se afirmacijama i da se pozabavim odreenim emocionalnim pitanjima koja su se nalazila u korijenu mojeg raka. Jedna vrlo jednostavna afirmacija koju je sugerirala Louisa

Hay, Volim i odobravam samu sebe, sve je u redu" u poetku se pokazala nemoguom. Nisam se mogla pogledati i rei: Volim i odobravam samu sebe, a da pritom ne zaplaem ili ne padnem u histerini smijeh... Ipak, zahvaljujui Louisi Hay, smatrala sam da e afirmacije razrijeiti rak kao posljedicu neke duboke traume, dugogodinje ogorenosti itd... i uspjelo je. Dala sam sve od sebe i s afirmacijom ,,S ljubavlju opratam i otputam svu prolost. Jo se i danas sluim tom afirmacijom i osjeam kako mi se srce otvara dok je izgovaram. Bolest mi je dijagnosticirana u travnju, na moj 45. roendan, a do prosinca broj mojih kanceroznih tumora smanjio se za 70 posto. Do poetka sljedee godine, svi su nestali. Moete provjeriti sve te injenice: moja savjetnica u bolnici Vale of Leven (u kotskoj) je dr. Patricia Clarke. Za ivot bez granica! To je djelovalo zato to... Cathie je stvorila prizor u kojem njezine T-stanice gutaju stanice raka, a koji opisuje prijelaz iz stanja u kojemu rak postoji u stanje u kojemu ne postoji. To stimulira rakom zahvaena podruja na tijelu, kao i podruja u mozgu koja upravljaju njima, to vodi do pozitivnih kemijskih i genetikih promjena u mozgu i na lokacijama zahvaenim rakom. Potvrujui da joj tijelo nije neprijatelj, postupala je prema njemu s ljubavlju. Kad razmiljamo o stvarima koje su pole po zlu i mislimo da snama neto nije u redu, generiramo stres i to na nas negativno utjee. Umjesto toga, Cathie je afirmirala da su neke stanice jednostavno izgubile svoj put. To pokazuje i ljubav i prihvaanje to, vjerujem, ini pozitivnu razliku. Pomogla je i upotreba refleksologije. Iako ne postoji mnogo dokaza koji to potvruju, kao to je sluaj s mnogim drugim alternativnim terapijama, vjerujem da je samo pitanje vremena kad e se takvi dokazi pojaviti. Njezino vjerovanje takoer je pridonijelo uinkovitosti. Tjelovjeba i prelazak na zdravu organsku prehranu i sokove od povra takoer joj je koristio. Postoje dokazi koji ukazuju na to da poveana potronja voa i povra i manje mesa u prehrani smanjuju mogunost dobivanja raka. Smijeh je smanjivao stres i preplavljivao tijelo kemikalijama sree, koje su vjerojatno odigrale nekakvu pozitivnu ulogu u ozdravljenju. I mali detalj: .Njam, njam, njam, izmamio bi osmijeh na njezinom licu tijekom vizualizacije. Odustajanje od nastavnikog posla bilo je dobra ideja, jer je eliminiralo mogui izvor stresa i omoguilo Cathie da usredotoi vei dio svoje energije na izljeenje. Jasno je, da je imala vrlo pozitivan stav i da je odluila rijeiti se raka.

Cathien snaan pozitivan stav odrazio se i u brojnim afirmacijama. Njezin prizor postao je dio svakog njezinog budnog trenutka, to je imalo znatne pozitivne posljedice. Afirmacije su pridonijele izljeenju na vrlo pozitivan nain, pojaavajui joj imunosni sustav. Budui da je raksmatrala posljedicom dubokih trauma i dugogodinje ogorenosti, bila je u stanju pozabaviti se tim emocionalnim pitanjima. Po mojem miljenju, postoji veza izmeu potisnutih negativnih emocija te vrste i nekih oblika raka. Neke dokaze za to spomenuo sam u svojoj knjizi Vana je misao. Sarina pria Nakon biopsije kvrge u mojim preponama kojoj sam se podvrgnuta 2005. godine, dijagnosticiran mi je non-Hodgkinsov limfom. Daljnje pretrage pokazale su da se bolest proirila na obje strane mog tijela, kao i na kotanu sr. Koliko znam, to bolest svrstava u kategoriju IV (medicinskom terminologijom). Objasnili su mi da e se tretman sastojati od kemoterapije, uz mogunost transplantacije kotane sri u budunosti. Objasnili su mi i da, budui da je limfom niskog stupnja, tretman nee uslijediti odmah, ve e me samo aktivno pratiti, dok se simptomi ne promijene. U poetku sam bila vrlo zbunjena tom odlukom, jer uvijek sam smatrala da rana intervencija dovodi do najboljih ishoda u tretmanu raka. No, to sam vie saznavala o bolesti, sve sam se vie mirila sa situacijom. Shvatila sam, da mogu uslijeditidulja razdoblja u kojima nee biti veih promjena u bolesti. To mi je dalo vremena da istraim druge mogunosti. Tijekom osamdesetih, kupila sam knjigu Kreativna vizualizacija Shakti Gawain, otkrila meditaciju i neko vrijeme se sluila afirmacijama i vizualizacijama. ak sam sudjelovala na Shaktinoj radionici u Londonu, ali iz mnogih razloga, taj dio mog ivota kasnije je nestao. Meutim, podruje komplementarne medicine/terapije i dalje me zanimalo, pa sam ga poela istraivati detaljnije s obzirom na moju trenutnu situaciju. Knjiga Brandon Bay Putovanje (koja opisuje Brandonino putovanje prema ozdravljenju od raka kroz otputanje mnogih godina emocionalne boli) stajala mi je na polici vie od godinu dana i nisam je stigla proitati, pa sam poela s njom. Krenula sam na svoje prvo putovanje" dva tjedna nakon dijagnoze i otkrila da je to iskustvo koje mijenja ivot. Zatim sam otkrila holistikog savjetnika koji je razvio komplementarni pristup lijeenju raka. Tamo sam poela razvijati tehnike meditacije i vizualizacije. U prolosti sam se sluila homeopatijom za lijeenje manjih bolesti i bila sam vrlo impresionirana ishodom. Zato sam opet potraila savjet i vodstvo homeopata. Homeopatkinja koju sam pronala podravala je sve aspekte mojeg pristupa ozdravljenju. Uvela me i u reiki,

koji jeza mene bio najdublja metoda intervencije. Otkrila sam da pojaava tehnike meditacije i vizualizacije kojima sam se sluila. Tijekom vremena, upotreba reikija pojaala je moje vizualizacije do te mjere da mije trebala samo poetna namjera da doe do spontane vizualizacije. inila sam to bez napora. ivopisne vizualizacije manifestiraju se im sklopim oi. Imala sam mnoga iskustva vizualizacije kroz meditaciju, na poslu, tijekom reikia, pa ak i kad sam etala psa, i vjerujem da su snano utjecale na moj put prema ozdravljenju. Snano sam osjeala da bi, kad bi oni kojima je dijagnosticiran rak barem mogli promijeniti svoj odnos prema bolesti, to moglo snano utjecati na dugoronu prognozu. Previe je ljudi koji se osjeaju bespomono kad se suoe s dijagnozom raka i prihvaaju svoju medicinsku prognozu bez pitanja. Naalost, to za mnoge postaje stvarnost. I ja sam se tako osjeala neko vrijeme. Meutim, ja nisam morala uriti s lijeenjem i to mi je dalo vremena da istraim druge mogunosti. Dvije godine kasnije, uvjerena sam da je zdravlje stanje uma. Svi aspekti mog ivota popravili su se i mnogo se bolje osjeam. Jo se redovito sastajem sa svojom savjetnicom. Meutim, uestalost posjeta znatno se smanjila jer su moji simptomi stabilni. Pretpostavljam da su najvidljiviji rezultati vizualizacija oni fiziki. Nakon pregleda u 2005. godini, rekli su mi da su poveani vorovi prisutni s obje strane prepona. Nisu mi to morali rei, jer bili su vrlo vidljivi! Izgledali su kao veliki graci u preponama. Kad sam tek zapoela s vizualizacijama, zamiljala sam vorove kao blokove leda koji se polako tope, sve dok ne nestanu. Ponavljala sam tu vizualizaciju svake noi prije spavanja. Za est mjeseci, vorovi s lijeve strane znaajno su se smanjili, a danas su jedva vidljivi. Poveani vorovi s desne strane takoer su se smanjili. Svakodnevno prakticiram vizualizaciju i reiki. Osim toga, primam reiki od praktiara jednom mjeseno po sat vremena. Budui da sam sada krenula na poetnu obuku za reiki praktiara (1. razina), kanaliziram tijek reiki energije za sebe. Budui da je i reiki oblik vizualizacije, sada sam razvila vlastitu tehniku u kojoj se sluim i jednim i drugim. Vjerujem da to pojaava vizualizaciju. Poinjem s poetnom namjerom, koja je uglavnom savreno zdravo tijelo. Vizualizacija se zatim esto pokree bez mnogo mojeg truda. Najupeatljivija vizualizacija koja mi se manifestirala je ona koju sada redovito ponavljam ona u kojoj sve stanice raka iz mojeg tijela ekaju autobus!!!! Gledam kako ulaze u autobus jedna po jedna i, kad autobus krene, sve malene stanice raka smijee mi se i mau mi dok se ne izgube iz vidokruga.

Drugi upeatljivi fiziki rezultat dvogodinjih vizualizacija je moje stanje opeg zdravlja i dobrog osjeanja. Prije dijagnoze, imala sam este upale bronhija i redovito su mi prepisivali antibiotike. Osjeala sam i manjak energije i stalno sam bila umorna. No, sada nisam imala upalu ve vie od dvije godine, rijetko sam bolesna i imam obilje energije. To je djelovalo zato to... Sarah je vjerovala da je zdravlje stanje uma, pa se usredotoila na upotrebu uma na pozitivan nain. Njezino putovanje igralo je kljunu ulogu u ozdravljenju jer je potaknulo emocionalno izljeenje, to je utjecalo na bolest. Upotrebljavala je i reiki i otkrila da on pojaava vizualizacije kojima se sluila. Redovite reiki seanse nesumnjivo su joj pomogle u nastojanju da izlijei svoje tijelo. Novija znanstvena istraivanja lijeenja polaganjem ruku pokazuju da ono mijenja brzinu rasta stanica u koi i kotanih stanica. Sarini prizori pretvorili su poveane vorie u blokove leda, koje je gledala kako se tope, a bila je tu i upeatljiva vizualizacija u kojoj stanice raka odlaze autobusom. Bio je to opis kretanja iz stanja u kojem tumori postoje u stanje u kojem ne postoje. To je utjecalo na podruja u mozgu koja upravljaju zahvaenim dijelovima tijela, kao i na te dijelove tijela. Na kraju, kao to sam ve rekao, ne vjerujem da mozak registrira razliku izmeu stvarnog i zamiljenog. Kako je Sarah zamiljala tumore kako se tope i stanice raka koje odlaze u autobusu, vjerojatno je da je mozak ispustio sve prave kemikalije i da je utjecao na prave gene koji su doveli do stvarnog nestanka raka, jer ona je to zamiljala. Patina pria Patinu priu prenijela je njezina sestra Carol. Moja sestra Pat probudila se jednog jutra i otkrila da se ne moe kretati. Odveli su je u bolnicu Peterborough, a zatim u bolnicu Addenbrookes u Cambridgeu, gdje joj je dijagnosticiran rak koji joj se omotao oko kraljenice izmeu, ini mi se, treeg i petog kraljeka. Podvrgnuta je tretmanu zraenjem i nakon nekoliko tjedana mogla je hodati pomou hodalice, ali lijenici su mislili da ima samo est tjedana ivota. Dogodilo se to 2002. godine Moja sestra sada me redovno posjeuje i vozi sama. Hodalice nema odavno. Pat, moja ki, ja i nekolicina naih prijatelja bavimo se duhovnou. im joj je dijagnosticiran rak, svi smo poeli s vizualizacijama. Mogu vam rei to sam ja radila. Uzemljila bih se i zatim gledala Patina leda poput rendgena. Ponekad bih se sluila plavo-bijelim laserom da spalim rak, ponekad bi to bila posebna zelena kiselina koja spaljuje samo stanice raka, a ne i kost. Radila sam to svakodnevno oko godinu

dana. Kad bih se vidjela sa sestrom, uvijek bih poloila ruke na nju i traila da kroz mene proe posebna Boja iscjeliteljska sila. togod da smo radili, djelovalo je, jer iako su lijenici rekli mojoj sestri da ne mogu izlijeiti cijeli rak zraenjem zbog njegovog poloaja, na posljednjem pregledu vie nisu pronali rak. Rekli su joj da je potpuno ista. Vjerujem da je um snano orue, ali potrebna mu je vjeba da bi ojaao. Vjerujem i u Boga, anele i snagu molitve - to je vrlo moan alat. To je djelovalo zato to Pat i njezina obitelj i prijatelji kolektivno su vizualizirali njezino ozdravljenje. Carolin prizor priao je priu o uklanjanju stanica raka. To je stimuliralo podruje zahvaeno rakom, kao i podruje u mozgu koje upravlja njime, to je vodilo do biokemijskih i genetikih promjena u mozgu i na podruju zahvaenim rakom. Uoite da Carol uglavnom i nije bila pokraj svoje sestre dok je vizualizirala. Izljeenje je mogue poslati i drugim ljudima. Moramo samo zamisliti prizor izljeenja u njihovom tijelu. Carol je imala i snanu vjeru u snagu uma, to joj je pomoglo. Uz njezinu vjeru u Boga, anele i snagu molitve, to se zaista pokazalo monim alatom. Jeannineina pria U srpnju 2007. godine, nakon testiranja, dijagnosticirane su mi abnormalne stanice na grliu maternice. Stupanj je bio blag. Pozvali su me na kolposkopiju 11. listopada. Moda znate da je to uobiajena pojava kod ena moje dobi (52) i da se brzo lijei na licu mjesta. No, jako sam se uplaila. Nakon poetnog oka, koji sam izrazila pjesmom u mojem dnevniku, i ispriala najbliim prijateljima, odluila sam uiniti neto u vezi toga. U rujnu pisala sam g. Jan de Vriesu (svjetski poznatom lijeniku koji radi u kotskoj), koji mi je prepisao biljni lijek (Indolplex s DIM-estrobalans). Uzimala sam jednu tabletu dnevno, ali dva tjedna prije no to sam trebala ii u kliniku shvatila sam da sam trebala uzimati barem dvije dnevno. Vjerujem i u snagu uma, oputanje itd. Dva tjedna prije zakazanog termina, usredotoila sam se na brisanje abnormalnih stanica. Vizualizirala sam redove stanica (tri ili etiri reda) s velikim crnim mrljama (veima nego to bi trebale biti) i promijenila sve stanice u one zdravog izgleda, red za redom, sve dok i posljednja nije izgledala zdravo. Uzela sam i imaginarnu gumicu i izbrisala sve abnormalne stanice, zamijenivi ih stanicama normalnog izgleda, i vizualizirala redove zdravih stanica. inila sam to svake noi.

Otila sam na Odjel za kolposkopiju dogovorenog datuma i specijalist je rekao da nema ni traga od abnormalnih stanica. Ginekolog je ak rekao da vagina izgleda mlae no to bi oekivao za moju dob! No, nisam sigurna to je htio time rei! Zaboravila sam rei da sam tijekom tog razdoblja, nedugo nakon dijagnoze, primila i dva iscjeljivanja na daljinu. Jedno je bilo iscjeljivanje bi-aurom, a u drugom mi je prijatelj slao naranastu boju. To je djelovalo zato to... Jeannineina pria opisuje proces pretvaranja abnormalnih stanica u zdrave stanice. Njezin prizor ukljuivao je redove stanica s velikim cmim tokama koje su se pretvarale u zdrave stanice. Upotrijebila je i zamiljenu gumicu za brisanje da izbrie abnormalne stanice. Mozak ne zna razliku izmeu stvarnog i zamiljenog, pa je vjerojatno da je to dovelo do odgovarajuih kemijskih i genetikih promjena. Uzimala je i biljni lijek koji je vjerojatno utjecao pozitivno, iako ga nije uzimala u propisanim koliinama. Jeannine je napisala i pjesmu i ispriala bliskim prijateljima o svojem poetnom oku. To je moglo pospjeiti izbacivanje pohranjenih negativnih emocija, to bi pomoglo procesu ozdravljenja. Kao to sam istaknuo kod Patine pne, izljeenje moemo slati i drugim ljudima. Jeannine je primila dvije takve terapije (na daljinu) iscjeljivanja bi-aurom. U jednom od njih, prijatelj joj je poslao naranastu boju. Ja se volim sluiti bojama u vizualizacijama. Primjerice, kao to sam rekao u treem poglavlju, plava boja smiruje. U jednom istraivanju, plavi placebo sedativi bili su uinkoviti u 66 posto sluajeva, u usporedbi s ruiastima, koji su bili uinkoviti u samo 26 posto sluajeva. Naranasta se esto povezuje s radou, suncem i entuzijazmom. Ponekad je povezana i sa snagom i hrabrou. Oba znaenja pozitivna su u kontekstu izljeenja. Jeannine bi vidjela sebe radosnu i punu entuzijazma za ozdravljenje, ili bi osjetila snagu. Lindina pria Lijeenje vizualizacijom bilo je za mene sjajno. Prije pet godina dijagnosticirali su mi dijabetes i dvije godina ivjela sam kao dijabetiarka. Prije tri godine otila sam lijeniku po sprejza astmu, i odmah su me prebacili u bolnicu na transfuziju krvi. Imala sam rak debelog crijeva. Jedini simptom bio je umor, ali zahvaljujui dobrom lijeniku, koji je moje bijele ruke protumaio kao znak da imam malo krvi u tijelu, danas sam jo ovdje.

ekajui glavnu operaciju, zapoela sam s terapijom vizualizacije. Mnogo godina prouavala sam um i spremala se otvoriti svoju tvrtku Minpower Mindworks kad sam saznala za tu vijest. Vizualizacije su bile sjajne za rjeavanje napada panike, i ublaile su traumu bolnikog lijeenja i dugih ekanja u bolnikim ekaonicama. Jednostavno bih pobjegla na lijepo mjesto i nije mi trebao valium i sline stvari koje su se davale drugim pacijentima zbog klaustrofobije tijekom skeniranja, itd. Tijekom jednog 40-minutnog skeniranja u bavi, mentalno sam krenula na etnju umom. Kad je zavrilo i kad sam morala ustati, noge su me boljele kao da sam zaista bila na dugoj etnji. Kirurg je rekao, da je veini ljudi potrebno tri mjeseca bolovanja nakon operacije kakvoj sam ja podvrgnuta. Rekao je da rana zacjeljuje samo sedam dana, a sve ostalo je vjerojatno u umu. Sjajno pomislila sam. Kakav izazov! Vratila sam se na posao s punim radnim vremenom, sluei se javnim prijevozom, nakon tri i pol tjedna. Rak se proirio na limfni sustav i trebala sam ii na kemoterapiju, ali vjerovala sam da sam sama stvorila taj rak zadravajui gomile negativnih misli o prolim dogadajima, pa sada moj um mora izlijeiti tijelo. Radila sam vizualizacije tri puta dnevno i pazila da jedem samo hranu koju sam sama pripremila, kako ne bih unosila toksine u tijelo. Evo vizualizacije kojom sam se sluila. Adaptirana je iz Silva metode (to je moan sustav izljeenja). Najbolje djeluje kada legnem ili sjednem na nekom mirnom mjestu, iako funkcionira i na bunijim mjestima poput vlaka. Zatim brojim polako od 10 do 1 (uz osjeaj kao da uranjam sve dublje u vodu). Kreem oi s lijeva na desno i vidim broj 3... 3... 3. Zatim vraam oi ulijevo i ponavljam 2... 2... 2 i opet 1... 1... 1. Sada sam ve vrlo oputena. Govorim sebi da sam povezana s viim silama (Bogom, Buddhom, itd.). Vidim sebe kako hvatam Boju ruku. Zatim osjeam kako vibracije svemira teku kroz moje tijelo. Zovem arhandele i anele s etiri strane svijeta da me tite. Govorim sebi da se trebam rijeiti svih negativnih iskustava iz dosadanjeg ivota. Osjeam blagi osjeaj plutanja, kao da sam slobodna. Opratam svim ljudima koji su mi donijeli bol i tugu. U poetku, ta su lica bila vrlo blizu mojeg, ali s vremenom, otplutala su u daljinu, i sada ih se jedva i prisjeam. Preobrazila su se iz Ijutitih lica, koja su jurila prema meni, u sitne tokice.

Zatim kazujem sebi da su mi um i tijelo zdravi i snani i da djeluju u savrenoj harmoniji: u Moj um je u savrenom stanju, surauje sa svim mojim tjelesnim sustavima. Moje oi vide jasno, moje ui uju savreno. Zamiljam kako usisava usisava viak sluzi iz mojeg nosa i plua, jer patila sam od astme i problema sa sinusima. Zrak tee slobodno u moja plua, i slavim miris promjene godinjih doba. Kazujem sebi da su mi usta zdrava i puna sline koja titi moje zube i omoguava mi da jasno izgovaram rijei. Moj um i moja usta u savrenom su skladu, to mi omoguava da izgovaram svoje misli ne vrijeajui nikoga. Kazujem sebi da su mi jednjak i dunik savreno zdravi, kao i trbuh, tanko i debelo crijevo, i da funkcioniraju dobro. U svojoj ruci vidim zdravu jetru, a zatim i guterau i krv kako skladno rade i daju mi savrene razine eera u krvi. Kazujem sebi da su mi u, mjehur i bubrezi zdravi i da savreno rade i da mi je srce zdravo i snano, da su sve vene i arterije otvorene i iste, a to omoguava krvi da slobodno putuje u sve dijelove mojeg tijela. Zatim kazujem sebi da mi je imunosni sustav snaan, da se stalno bori, popravlja, ozdravlja, lijei i titi moje tijelo. Ponekad vidim malo stvorenje kako jede sve strane bacile u mojem tijelu. Ta malena stvorenja rade u cijelom mom tijelu. Kazujem si da su moj limfni sustav i svi limfni vorovi vrlo zdravi (i brzo skeniram svoje tijelo). Kad sam imala rak u limfi, vizualizirala sam, da se mojim stanicama vratilo stanino pamenje otprije 15 godina, kad sam se osjeala snano, zdravo i sretno. Kazujem si da su moji spolni organi i tkiva zdravi, da su mi kosti zdrave i snane i iznutra i izvana, i prolazim kroz tijelo kao da se nalazim u kostima, putujui niz kraljenicu, kroz glavu, prsa, ruke, noge i none prste. Zatim si kazujem da mi je koa glatka, puna elastinosti, pa se fokusiram na ruku da bih se rijeila raka na koi koji je ostao (obino nestane nakon 48 sati). Zamiljam kako mi jarka, bijela svjetlost sjaji nad glavom. Uvlaim je u tijelo kroz tjeme. Dok polako prolazi kroz tijelo, istei i uklanjajui sve negativnosti, bolest i mrtve stanice, osjeam topli sjaj. Vidim sliku bolesne sebe i polako je briem, kao gumicom za brisanje, poevi od stopala. Zatim vidim prelijepi bijeli okvir za slike i sebe unutra. Dok sam imala rak debelog crijeva, vidjela sam kako gradim barikadu s rijeima NE raku preko cijele slike. To vie nije potrebno.

U okviru slike, stvaram priu u kojoj radim sve ono to sam oduvijek eljela - imam energiju, prijatelje, novac, posao, bavim sevrtlarstvom, putujem, pleem, itd. Svaku pomisao proivim do kraja kako bih produbila oputenost. Sada prelazim na pravo sjeanje, na neto pozitivno i sretno. Ponovno proivljavam zvukove, mirise, osjeaje, koji mijenjaju intenzitet po mojoj elji. Ostajem na tom mjestu koliko elim. Kad se bliim kraju, brojim od jedan do pet, promigoljim nonim prstima i kaem sebi da sam posve budna i da se osjeam bolje no prije. Stalno idem na preglede i rezultat je isti: u mojem tijelu nema ni traga od raka. Lijenici su impresionirani. Nikada u ivotu nisam bila tako sretna i zdrava i puna energije. Jo uvijek provodim 20 minuta svakoga dana vizualizirajui, a sada poduavam tinejdere u srednjoj koli vizualizacijama za kontrolu bijesa. Dijabetes je takoer nestao, a vie mi ne treba ni sprej za astmu! To je djelovalo zato to.. Lindina vizualizacija izljeenja cijelog tijela stimulirala je sve dijelove tijela koje je zamiljala, kao i podruja u mozgu koja upravljaju njima. Lijeila je cijelo svoje tijelo, dok je rijeima i slikama opisivala zdrave prizore. Vizualizacija kojom se sluila adaptirana je iz Silva metode, monog sustava za upotrebu uma u koji vjerujem i koji osobno preporuam. Tijekom svoje vizualizacije, ne samo da je zamiljala da lijei rak, nego i da lijei guterau i da su joj plua i dini putovi isti od sluzi. Na kraju, izlijeila je sebe i od dijabetesa i od astme. Imala je snaan pozitivan mentalni stav. a to joj je pomoglo da zadri odlunost da ozdravi do kraja. Njezino vjerovanje da je rak povezan sa zadravanjem gomila negativnih misli povezanih s prolou znailo je da vrsto vjeruje u to da se moe izlijeiti pomou uma. U vizualizaciji, osjetila je oprost i time otpustila sve nagomilane negativne emocije. Ponavljanje vizualizacije takoer je igralo vanu ulogu. Vizualizirala je triput dnevno. Jela je hranu koju je pripremala sama kako bi izbjegla aditive koji se esto nalaze u gotovoj hrani, a koji bi imali negativan uinak na njezino zdravlje. Vjerovala je i u vie sile i zamiljala kako vibracije svemira teku kroz nju. Zbog toga, vjerovala je da zaista snana iscjeljiteljska mo tee u nju, to se, po mojem miljenju, i dogodilo.

11 Srce Kevinova pria Zavrio sam s radom na raunalu u spavaoj sobi i izvadio dasku za glaanje. U tih nekoliko sekundi, desni palac potpuno mi je natekao i ovrsnuo. Moja prva misao bila je da se radi o trombozi, a posljednje to sam htio bilo je da se ugruak oslobodi i zavri u mojem mozgu ili srcu. Otiao sam ravno u lokalnu bolnicu na odjel za bolesti krvoilnog sustava. Do tog trenutka palac mi je ve poplavio, to je pojaalo moj strah. Uputili su me lokalnom lijeniku ope prakse (reeno mi je da u bre doi na red s njegovom preporukom). Bio je vrlo detaljan i prouio mi je prste i oi, te rekao da imam groznicu i da uje um na srcu. S obzirom na sve, pomislio je da imam infekciju sranog zaliska, to je potencijalno vrlo opasno, do te mjere da u moda zavriti na operaciji zaliska. Objasnio je da se bakterije mogu formirati na zalisku i da se otkidaju dijelovi zaliska, koji stvaraju ugruke (smatrao je da je to uzrok mojeg plavog palca). Telefonirao je bolnici i rekao im, da me odmah alje k njima. Moj je palac bio posve plav, vrst i nateen. Vraajui se u bolnicu, razmiljao sam o tome kako nam se ivot moe promijeniti za nekoliko sekundi. Postao sam vrlo svjestan svoje smrtnosti (to nije nuno loa stvar, ali hej, moe izazvati jako puno tjeskobe i straha!) Nakon daljnjih testova u bolnici, lijenici su takoer zakljuili da se vjerojatno radi o infekciji sranog zaliska. Te sam veeri vrlo kasno primljen u bolnicu, s time da je eho-kardiogram i rendgensko slikanje prsa planirano za sljedei dan. Nisam mogao spavati. Leao sam razmiljajui o stvarima koje jo elim uiniti u ivotu i o tome kako ne elim ii na veliku operaciju tijekom koje bih mogao umrijeti. to sam vie razmiljao o tome, bio sam sve uplaeniji. Strah se hranio sam sobom i rastao, sve dok iznenada nisam u sebi viknuo Stani! Podsjetio sam se da postoji i drugi nain reagiranja na tu situaciju. Dogovorio sam se sam sa sobom da smijem iskazati strah umjesto da ga potiskujem, ali da bi za mene bilo tetno kad bi se on pretvorio u silaznu spiralu negativnosti. Zakljuio sam da mi nee trebati operacija sranog zaliska i da mogu izlijeiti sam sebe. Neu umrijeti i neu dopustiti svojem strahu da negativno utjee na moju situaciju. Poeo sam razgovarati sa svojim tijelom, podsjeajui ga kako je udesno, mono i snano i kako posjeduje udesne sposobnosti izljeenja sebe. Poticao sam ga da ue u stanje superizljeenja!"

Iznenada mi se u glavi pojavila vizualizacija, koja je bila tako spontana i jasna da me iznenadila. Naao sam se u svojem srcu, gledajui jedan zalistak. Vidio sam tri dijela koji se otvaraju i zatvaraju, i na njima bakterije. Zatim sam vidio da u ruci imam mrk, onakav kakvim se iste ceste, i znao sam da u isprati bakterije sa sranog zaliska. No, shvatio sam da e se, ako to uinim, djelii bakterija nai u mojem krvoilnom sustavu, gdje mogu izazvati nove ugruke. Iznenada, vizualizirao sam goleme, mjehuraste stanice imunosnog sustava kako malo dalje stvaraju zatitnu liniju. Znao sam da e one obuhvatiti i apsorbirati djelie bakterija koji odlete, i da e sprijeiti daljnju tetu. Ukljuio sam mrk. Budui da sam se ve njime sluio, znao sam kakav je osjeaj kad voda pod pritiskom udari o neto. Pokretao sam mlaz vode preko sranog zaliska i gledao kako komadii bakterija lete, da bi ih zatim uhvatile moje mjehuraste stanice. Zadrijemao sam, ali kad god bih se pokrenuo (to je bilo esto!), ponovio bih vizualizaciju, i razgovarao sa svojim tijelom na pozitivan nain. Poticao sam ga i govorio mu da vjerujem u goleme koliine energije i izljeujue sposobnosti koje posjeduje. Osjetio sam odlunost da potpuno ozdravim, da budem iv i da ostanem u takvom stanju jo mnogo godina. Sljedeeg jutra ispitao me specijalist i ekipa lijenika. Zanimljivo, vie nisam imao groznicu, a palac mi je bio manje nateen i poeo je omekavati. Zatim su mi napravili eho-kardiogram i rendgen prsa. Ispalo je da imam sjajno srce! Nije bilo ni traga od bakterijske infekcije. Iskreno, ne mogu znati jesam li zaista imao infekciju sranog zaliska prije svoje vizualizacije. Meutim, niti jedan specijalista, niti lijenik ope prakse (tada niti kasnije) nisu uspjeli pruiti neko drugo objanjenje za moje simptome. U najmanju ruku, vizualizacija mi je omoguila da razmiljam pozitivnije i eliminiram strah. U najboljem sluaju, tko zna? Moda mi je spasila ivot. To je djelovalo zato to... Prvo, htio bih istaknuti da je Kevin iskazao potpunu odlunost. Tijekom mojeg istraivanja veze uma i tijela u proteklih trinaest godina, otkrio sam. da to stanje ponekad prati ono to bismo mogli opisati kao udotvorno izljeenje. Kevin je zapoeo jednostavnom rijeju, Stani! koju je viknuo u sebi. Odluio je da vie nee obraati pozornost na strah koji osjea, nego e upotrijebiti svoj um na pozitivan nain. Bilo je jasno da mu nita nije vanije od zdravlja, to je omoguilo njegovom nesvjesnom umu i ivanom sustavu da djeluju uinkovitije na izljeenje. Mnogo je razgovarao sam sa sobom, podsjeajui svoje tijelo na to kako je udesno, snano i mono i kako posjeduje nevjerojatnu sposobnost da izlijei samo sebe. ak ga je potaknuo da

ue u stanje super-izljeenja. Sav taj govor aktivirao bi dijelove mozga koji bi potaknuli tijelo da zaista ue u takvo stanje. U stanju super-izljeenja, u Kevinovom umu spontano su se pojavile slike. Uoio sam da se to katkad dogodi ako zamolimo tijelo ili um za smjer. Potaknuvi tijelo da ue u to stanje, Kevin je bio otvoren za svako vodstvo koje je mogao dobiti. Prizor koji je vidio pria priu o eliminaciji infekcije sranog zaliska. Njegov fokus na srani zalistak aktivirao je dijelove mozga koji upravljaju zaliskom, kao i sam zalistak i dijelove s kojima je povezan. Njegov prizor imao je prizvuk vedrine - slika velikih mjehura imunosnih stanica, koje gutaju dijelove bakterija, snizila bi strah i stres na minimum. Kevin se u tom prizoru sluio mrkom. To mu je bilo poznato, jer se i prije sluio njime. Zato je mogao uiniti prizor jasnijim, prisjetivi se kako se mrk ukljuuje. to nam je prizor jasniji, to bolje. Helenina pria Prije dva tjedna, rekli su mi da moja beba ima nepravilan rad srca od 167 otkucaja u minuti. Nakon to sam je svakodnevno iscjeljivala (ulazila sam u stanice srca moje bebe i u njih stavljala ruiasta srca s krilima anela koja su predstavljala Ijubav, s rijeima normalan, uredan ritam srca"), juer su mi rekli da se broj otkucaja smanjio na 147 i da je ritam potpuno pravilan i uredan. Nisam sigurna je li to rezultat Ijubavi i mog iscjeljivanja, ali voljela bih vjerovati da jest. To je djelovalo zato to... Helenina iscjeliteljska pozornost bila je usredotoena na bebino srce. vrsto vjerujem da nae namjere moe prepoznati nesvjesni um onih na koje usredotoimo svoje misli. Institut HeartMath demonstrirao je sinkronizaciju u valovima srane koherentnosti kod dvoje ljudi udaljenih jedan kilometar kad bi svjesno razmiljali o osjeajima uzajamne bliskosti (Ijubavi). Kao odrasli, ponekad ometamo izljeiteljske namjere, ali bebe to ne ine. One nisu nauile pravila koja smo mi nauili. Helenine izljeiteljske namjere stimulirale su bebin mozak i srce na izljeenje. U svoju je vizualizaciju unijela goleme koliine ljubavi (ruiasta srca s aneoskim krilima), koje je spojila s namjerom normalnog, urednog ritma srca. Ljubav je dobra za srce. Florina pria Prije devet godina osjeala sam se loe i mislila da imam rak crijeva.

Svi testovi bili su negativni. No, prije nego to sam saznala rezultate testiranja, krvni test pokazao je da imam opasno visoke razine kolesterola i blokadu u lijevoj karotidnoj arteriji. Probleme s crijevima imala sam zbog koliine kolesterola u svojem sustavu! Jedan od lijenika sluao mi je srce i pregledavao podruje oko vrata, to mi se tada uinilo udnim. Kasnije mi je rekao da, otkad radi u kotskoj, uvijek provjerava mogunost za srani i modani udar. Zahvaljujui njemu, pronali su mi blokadu karotidne arterije. Zato sam imala napade vrtoglavice. U to vrijeme nisam znala nita o problemima s kolesterolom, no, kao to to inim i inae, proitala sam sve to sam mogla. Razina kolesterola bila mi je 11 i stavili su me na statine. Imala sam vegetarijansku prehranu, ali veoma sam voljela sir, maslac i vrhnje. Morala sam izbaciti sve to, pa sam izgubila 20 kilograma. Nakon devet mjeseci, tijekom kojih sam priala lijeniku o bolovima u miiima umoru itd., ali uzalud, odveli su me u bolnicu sa sumnjom na srani udar. Probudila sam se i nisam mogla pokrenuti lijevi dio tijela. Hvala Bogu, nisam imala srani udar, ali statini su mi paralizirali miie. Lijenici su eljeli promijeniti vrstu lijeka, ali odbila sam. Bila sam sljedbenica Louise L Hay i pozitivnog razmiljanja, pa sam krenula s vjebama vizualizacije. Zamislila sam svoju karotidnu arteriju s blokadom. Uinilo mi se da nije dobra ideja razbiti je, jer nisam eljela da komadii plutaju arterijama. Prije mnogo godina, prva raunalna igra moje keri bila je ,,Parkie, u kojoj parkie juri kroz cvjetnjak i lovi stvari koje pokuavaju pojesti cvijee. (One su bile nalik utoj lopti koja se otvarala poput usta koje gutaju cvijee). Zato sam zamislila kako se blokada polako otapa i kako dolaze dobre stanice, poput deraa i usisavaju otopljeni kolesterol, iznose ga iz mojeg sustava i odlau na sigurno. Djelovalo je. Vie nemam blokadu. Sada kontroliram svoj kolesterol pozitivnim razmiljanjem, prehranom i tjelovjebom. To je djelovalo zato to... Flora je razumjela mo pozitivnog razmiljanja i svjesno je odluila upotrijebiti svoj um na pozitivan nain. U svojem prizoru, sluila se slikama koje su joj bile poznate, to uvijek pomae ako elimo da nam slika postane jasnija. Gledajui kako se blokada polako otapa i kako derai jedu otopljeni kolesterol, stimulirala je svoj mozak i tijelo na takav nain da se to i dogodilo. U mozgu i odgovarajuim dijelovima tijela dolo je do isputanja kemikalija i pozitivnog djelovanja gena.

12 Regeneracija Tomova pria U listopadu 1996. godine imao sam teku prometnu nesreu. Autobus na dva kata zabio se u suvozako mjesto mojeg automobila. U nesrei mi je slomljena kljuna kost, rebra, zdjelica, kuk i lea, napukla mi je lubanja, a aica na koljenu okrenula mi se na drugu stranu. Ostao sam u bolnici tri mjeseca i rekli su mi da u vjerojatno vratiti 75 posto svoje pokretnosti, ali tek nakon dugog razdoblja. Tada i tamo rekao sam lijeniku da u biti u stanju pretrati puni maraton od 42 km sljedee godine u Glasgowu i da u vratiti 100 posto svoje pokretnosti. Lijenik je rekao da e pokloniti 1000 funti dobrotvornom drutvu po mojem izboru ako uspijem, i nasmijao se. Iz dana u dan, fokusirao sam svoje misli na ozdravljenje. U svojem umu, stvorio sam maleni sustav u kojem sam vizualizirao sitnu verziju sebe, koja ulazi u moje tijelo u povrijeena podruja, kao i tim sitnih radnika koji obavljaju svoje poslove, brusei ozlijeene kosti i spajajui povrede svojim posebnim alatima. Primjerice, zavariva je vario av na mojoj zdjelici, stolar je brusio nazubljene rubove mojih kostiju, a francuski polira ih je polirao. Iz dana u dan jaao sam. Kad su mi skenirali kuk, lijenik me iznenaeno pogledao i rekao da izgleda kao da su mi kosti izbruene! Sljedee godine istrao sam maraton za etiri sata i osam minuta i dobio 1000 funti od lijenika, koje sam donirao dobrotvornom drutvu. Lijenik je bio zapanjen rezultatima. Kad god sam bolestan, jo uvijek lijeim sam sebe na takav nain. To je djelovalo zato to... Tomov prizor aktivirao je sve dijelove njegovog tijela koje je zamiljao kako se lijee, kao i podruja u mozgu koja upravljaju njima. To je dovelo do genetskih promjena u mozgu, na mjestu povrede i u matinim stanicama, jer im je davalo upute da se razviju u vrstu stanice koja je bila potrebna. Tom je pokazao i potpunu odlunost da se posve oporavi, to je rezultiralo predanom vizualizacijom, a to je odigralo vanu ulogu u njegovu oporavku. Edova pria Prije nekoliko godina, pukao mi je mii lista dok sam trenirao za utrku na deset kilometara. Otiao sam sportskom terapeutu koji mi je puno pomogao, ali rekao mi je da mii vie nikada nee biti isti.

Bio je to pristup zapadne medicine, utemeljen na injenici da je na miiu postojalo tkivo od oiljka. Naravno, ta mi se dijagnoza nije svidjela! Meutim, prihvatio sam je. Unato odmaranju i istezanju, itd., svaki puta kad bih postigao odreenu brzinu i intenzitet treninga, opet bih posustao. Neto kasnije, proitao sam knjigu Vana je misao, koja mi se veoma svidjela. Pored toga, uo sam vas, Davide, kako govorite na Firewalku o sportau ije je rame pomou vizualizacije zacijelilo mnogo bre no to se oekivalo. (To sam opisao u estom poglavlju) Zato sam odluio da e moj list posve zacijeliti. Stalno sam si govorio da moje tijelo zna kako uzgojiti zdravo tkivo. Nikada nisam svjesno analizirao ono to sam uinio, ali stvarno sam vidio i osjetio kako moje tijelo popravlja mii kao da to ine sitni, sitni radnici! Slao sam pozornost u moj list i jasno osjetio da se nezdravo tkivo raspada i da ga zamjenjuje zdravo tkivo. Nisam ponovno otiao na pregled lista da vidim je li ostalo neto tkiva od oiljka, ali mogu rei da je zacijelio 100 posto po onome kako se osjeam - i tako je ve godinu i pol. Tijekom tog razdoblja, trao sam 50-tak kilometara tjedno trenirajui za nove utrke na deset kilometara i ostvario svoju uobiajenu brzinu bez ikakve boli ili nelagode u listu. Znam da e mnogim trkaima i sportaima rei da njihove povrede nee posve zacijeliti. Ja vjerujem da mogu! To je djelovalo zato to... Ed je zapoeo s vjerom da je mogue da njegov list posve zacijeli, unato tome to mu je rekao njegov sportski terapeut i unato boli koju je osjeao nakon povrede. Zahvaljujui tom pozitivnom vjerovanju, ozdravljenje je bilo mogue. Redovito je izgovarao afirmacije da njegovo tijelo zna kako izlijeiti samo sebe. Nesumnjivo, to bi navelo njegov nesvjesni um da usmjeri odgovarajue centre njegovog ivanog sustava prema potpunom oporavku. Njegov prizor pomogao mu je u tome, priajui mu priu o popravku miia. Zamislio je sitne radnike, to je bio simbol posla koji se stvarno obavljao.

Maryna pria Prije desetak godina (sada mi je 70), imala sam jake bolove u koljenu koje je nateklo nakon to sam pala u etnji s muem u planinama Walesa. Dijagnoza lijenika ope prakse bila je

problem s hrskavicom. Rekli su mi da mi je potrebna operacija u kojoj e mi odstraniti djeli hrskavice. Stavili su me na listu ekanja za specijalista. Odluila sam ozdraviti pomou alternativnih holistikih terapija. Ila sam na duhovno iscjeljivanje, shiatsu i uzimala izmeu ostalog razne dopune hrani. Svakog jutra prije doruka provodim sat vremena u budistikoj meditaciji. Ponekad postignem vrlo smireno stanje u kojem sve misli nestaju, a ja postajem posve svjesna. Kad sam u tom stanju, vizualiziram. Vizualizirala sam pojaani dotok krvi u aicu na koljenu, gdje su fagociti (imunosne stanice koje jedu i unitavaju uljeze) obavijali oteeno stanino tkivo i odnosili ga. Zatim sam vizualizirala pojaani dotok krvi koji donosi hranjive tvari nune za ozdravljenje aice, to je omoguavalo rast novih stanica. Zatim bih vidjela aicu koljena posve zacijeljenu i, na kraju, sebe kako opet planinarim. Otila sam na sastanak sa specijalistom, koji me poslao na rendgen, lako slike nisu pokazivale hrskavicu, htio je vidjeti jesu li rubovi mojih kostiju zdravi s obzirom na moju dob. Rezultat sve je bilo savreno. Nakon to je opipao moju nogu, nije pronaao nikakve dokaze o problemu s hrskavicom. Ispriala sam mu sve to sam uinila. Njegov odgovor: ,,Oh, ne znam ba je li to utjecalo. Jo osjeam blago grenje kad koraam niz strme staze, ali sada si pomaem tapovima za hodanje. To je djelovalo zato to... Mary je vidjela svoju aicu koljena posve cijelu i zdravu i vidjela je sebe kako opet planinari. Vidjela je i kako krv, hranjive tvari i imunosne stanice teku u koljenu, nosei mu sve to mu je potrebno za izljeenje. Te redovite vizualizacije spustile bi se u njezin nesvjesni um i stimulirale odgovarajua podruja njezinog mozga i podruje povrede, tako da se prizor ostvario. Luccina pria Prije nekoliko godina, pojela sam neto to je sadravalo sueno bilje, i maleni komadi bilja zaglavio mi se izmeu zuba. Kad sam istila zube te veeri, vjerojatno sam gurnula taj komadi ispod desni. Sljedeeg jutra imala sam pravu upalu desni. Mislila sam da e proi, ali pogorala se. Uskoro sam dobila laganu groznicu i nisam mogla vakati bez snane boli. Otila sam zubarici, koja je ublaila pritisak i iscijedila gnoj, te me poslala kud i rekla da ispirem usta slanom vodom. Predloila je antibiotike, ali ne volim ih koristiti ako to nije apsolutno nuno. Vratila sam se nekoliko dana kasnije na pregled, i otkrila da se stanje opet

pogoralo. Zubarica je predloila da odem periodontistu. Ona je pak rekla, da imam infekciju koja se proirila do korijena zuba i eljusti. Periodontistkinja je oistila ranu otvorivi desni. Sastrugala je gnoj sa zuba i stavila u ranu dezinficijens pa je opet zatvorila i infekcija se oistila unutar etiri dana. Jedini lijek koji sam dobila bio je analgetik koji ne razrjedu je krv i koji je malo jai od lijekova koje sam obino uzimala za glavobolju. Dok sam sjedila na stolcu, periodontistkinja je testirala zub na reakciju na hladnou, kako bi otkrila je li i korijen oteen. Testirala je i prvi zub slijeva i zdesna od zuba na kojem je radila. Smatrala je da e mi trebati izvaditi ivac sva tri zuba i rekla da u moda posve izgubiti srednji zub. Desni s u se povukle tijekom opera cije i predvidjela je da e se nastaviti povlaiti, tako da nee moi drati zub. Nije mi se svidjela ta prognoza. Nisam eljela gnojne kanale korijena, niti sam htjela izgubiti jedan ili vie zuba. Prije 20 godina uspjela sam zacijeliti opekotine treeg stupnja pomou uma, pa sam odluila da mogu izlijeiti i zub i desni. Posluila sam se istom tehnikom koju sam upotrijebila i tada. Svake noi prije spavanja, zamislila sam kako zdravi korijen ulazi u svaki od tri zuba (u obliku smaragdno zelenog svjetla) i zamislila sam zdrave, ruiaste desni kako pridravaju zube. Ako se dobro sjeam, inila sam to oko mjesec dana. Moje desni dobro su zacijelile i nisam imala drugih problema. Rekla sam zubarici da mi nee trebati vadili ivce zuba. Vratila sam se na rutinski pregled oko tri mjeseca kasnije. Opet je pogledala moj zub i desni da vidi kako napreduju. Zamolila je svoju pomonicu da jo jednom provjeri karton da bi bila sigurna da je rije o pravom zubu, jer nigdje nije bilo ni traga od rane. Ne samo da su desni zacijelile, nego su se i regenerirale. Svi u ordinaciji morali su pogledati desni koje su se nevjerojatno regenerirale1 Zubarica je rekla da nikada nije vidjela nita slino tome, ali da vjeruje kad vidi" To je djelovalo zato to... Lucca je vjerovala da moe izlijeiti samu sebe. Prije mnogo godina izlijeila je opekotine treeg stupnja, pa se sjeala da je to mogue. Njezin prizor opisivao je zdrave korijene koji ulaze u njezine zube, a u tom prizoru sluila se zelenom svjetlou. Zelena boja simbolizira regeneraciju i izljeenje u nekim kulturama, pa je to nesumnjivo pomoglo ozdravljenju. Zamiljala je svoje desni zdravima. Pomou tog prizora, stimulirala je svoj mozak, desni i ivce. Geni su se aktivirali u mozgu, desnima i matinim stanicama, tako da su se desni mogle posve regenerirati u skladu s njezinim vizijama.

13 Bol, kronini umor i ME* Lisina pria Kad imam glavobolju ili neku drugu kroninu bol, fokusiram pozornost na svoje srce. Osjeam ga ili vidim kako udara. Zatim zamiljam maleno, jarko svjetlo kako pulsira u njemu. Tu sliku zadravam nekoliko minuta. Zatim premjetam pulsirajuu svjetiost u dio tijela u kojem osjeam bol ili nelagodu. Zadravam tu sliku u sebi i promatram svjetlo dok alje valove iscjeljujue energije kroz to podruje (to se moe pojaavati, dok svjetiost i valovi ne pulsiraju kroz cijelo tijelo, miie, krvoilni sustav itd.) onoliko koliko to elim. Bol ne nestane u potpunosti ba svaki puta, ali smanji se. To je djelovalo zato to... Usredotoivi se na svoje srce, Lisa odvraa pozornost od boli. No, pored toga, njezin prizor pulsirajue svjetlosti simbolizira namjeru ljubavi i izljeenja, koju zatim premjeta u dio tijela koji osjea bol.
*ME (mijalgini encefalomijelitis) ili SKU (sindrom kroninog umora)

To stimulira pogoene dijelove tijela i dio mozga koji upravlja njima, kao i neuralne putove odgovorne za bol. Najvjerojatnije je da se en- dorfini isputaju u podruju mozga koje upravlja bolnim podrujem, i na taj nain neutraliziraju bol. Lisino oekivanje da e ublaenje boli uslijediti nakon njezine vizualizacije potie to isputanje endorfina, a to oekivanje e rasti sa svakom uspjenom vizualizacijom. Sashina pria Prije nekoliko godina teko sam oboljela od sindroma kroninog umora (SKU). Prije toga, bila sam vrlo aktivna osoba s uspjenom karijerom predavaice na podruju izvedbenih umjetnosti i imala sam nekoliko kvalifikacija iz holistikih terapija. SKU me zahvatio vrlo brzo, i ostala sam potpuni invalid - nisam mogla navui vlastite arape i morali su me vaditi iz kade. No, moja pria ne poinje na tom mjestu. Poinje na prekretnici, kad sam shvatila koliko mi um moe pomoi u ozdravljenju. Vano je naglasiti da ne elim rei daje SKU u glavi - to je fizioloka bolest koja pogaa neuroloki i imunosni sustav. No, elim rei da sam otkrila nevjerojatnu mo vizualizacije i namjeru da pospjeim svoje ozdravljenje.

Moja prekretnica dogodila se jednog dana dok sam leala u krevetu i osjeala se osobito jadno. Bio je to prosjean dan - provodila sam vie od 20 sati dnevno u krevetu, i ustajala samo da se okupam, jedem i idem na toalet. Tog prosjenog dana radila sam to i inae, iako nisam toga bila svjesna. Moj podsvjesni obrazac bile su poruke koje sam si ponavljala iznova i iznova, poput ovih: Ovo je strano, Nikada se neu oporaviti" Moj ivot vie nikada nee biti isti. No, usred toga, zaula sam u glavi neki drugi glas koji me upitao: tko je taj tko to ini uasnim. Sve je stalo, zavladala je tiina i mali glas u mojoj glavi odgovorio je: Ja! U iznenadnom bljesku razumijevanja, shvatila sam da, iako je bol koju osjeam neizbjena, s obzirom na moje fizioloko stanje, patnja jest ipak stvar izbora. Leala sam u miru i tiini do kraja dana. Osjetila sam golemo olakanje. Vie nisam bila rtva SKU-a i shvatila sam koliko mogu utjecati na vlastito ozdravljenje. Ono to je uslijedilo bilo je putovanje prema zdravlju i samoostvarenju, koje je bilo tako duboko da sam zapravo zahvalna SKU na lekcijama kojima me poduio i nainu na koji mi je promijenio smjer kretanja u ivotu. Prestala sam sebe promatrati kao nekoga tko ima SKU, i poela govoriti da sam u oporavku. Shvatila sam mo vlastite namjere i usredotoila se jasno na svoj cilj - zdravlje. Poela sam vizualizirati sebe kao zdravu. Vizualizirala sam kako se moj ivani sustav lijei, kao i sve moje stanice i organi. Svakog dana leala sam meditirajui, njeno zapovijedajui raznim dijelovima tijela da ozdrave i aljui im pozitivnu energiju. Prikupila sam obilje informacija koje su podravale moj novi sustav vjerovanja. Dok sam to inila, inilo se da mi sav alat potreban za ozdravljenje sam dolazi u ruke. Knjige Brucea Liptona, Candace Pert, Davida Hamiltona i Donne Eden pomogle su mi da shvatim da su um i tijelo jedno. Nadahnjujui materijali poput Tajne, Puta mirnog ratnika i Koji k... uope znamo? pomogli su mi da se usredotoim i vizualiziram svoje izljeenje. Naila sam i na Tehniku emocionalne slobode (EFT) i otkrila da mi pomae u ublaivanju simptoma i ienju prolosti, kao i na PSYCH-K, koji mi je pomogao u reprogramiranju podsvjesnog uma. Sada sam sto posto zdrava i dola sam do toga u nevjerojatno kratkom roku za osobu oboljelu od SKU-a. Promijenila sam karijeru i sada vodim vlastitu tvrtku. Radim s ljudima koji boluju od SKU i pomaem im da prevladaju svoja ograniavajua vjerovanja, te da vizualiziraju i stvaraju svoje vlastito zdravlje. Napisala sam i knjigu Radostan oporavak od SKU/ME. Na kraju, najvie su mi pomogli EFT i PSYCH-K. Veinu bolesti razrijeila sam pomou EFT-a, ali neto je jo ostalo. Zatim sam odradila 45-minutnu PSYCH-K seansu zvanu

Ravnotea temeljnih vjerovanja Na poetku seanse jo sam imala ME, ali na kraju vie nisam! Osjetila sam kako se preaktivna HPA osovina (HPA, hipotalamiko - hipofizno adrenalna osovina je sustav koji povezuje mozak i tijelo, kontrolira stres i na taj nain utjee na mnoge tjelesne sustave) iskljuuje kad sam odbacila vjerovanje da je svijet opasno mjesto! Zanimljivo, brzina rada mojeg srca u mirovanju, koju sam neko vrijeme motrila na programu za biofeedback, snizila se nakon te seanse s uobiajenih 106 na 72 otkucaja u minuti, i ostala je takva sve do sada. Smatram, da mi je prevladavanje bolesti pomoglo da pronaem svoj put u ivotu, a u srcu tog je puta bila namjera za ozdravljenjem i vjerovanje da je to mogue. To je djelovalo zato to... Sasha je shvatila, da ona upravlja svakodnevnim podsvjesnim obrascem koji je ini bolesnom. Njezina prekretnica dogodila se kad je to uvidjela i kad je shvatila da je patnja njezin izbor. Dvoje ljudi mogu imati identinu bolest, ali jedno od njih moe patiti mnogo vie od drugog. Razlika je u stavu. Sasha je razvila vrlo pozitivan stav, koji je usmjerila prema izljeenju sebe. Dok je vizualizirala izljeenje raznih tjelesnih sustava i dijelova, stimulirala je te sustave i dijelove u mozgu koji upravljaju njima, to je pokrenulo njezino tijelo prema ozdravljenju. Nesumnjivo je da su se pokrenuli novi podsvjesni obrasci, poput ovih Sve mi je bolje i Ja to mogu", to je u velikoj mjeri pomoglo njezinom ozdravljenju. Osim toga, prikupila je obilje informacija koje su podravale njezino vjerovanje da moe izlijeiti samu sebe. Ponekad, kad se oporavljamo, naa vjera u ozdravljenje moe se poljuljati. No, kad se izlaemo pozitivnim infoimacijama koje podravaju nae vjerovanje, to vjerovanje ojaava i ubrzava izljeenje. Sasha se sluila i tehnikama iscjeljivanja poput EFT i PSYCH-K. Osobno sam svjedoio nekim dramatinim i brzim oporavcima ljudi koji su tretirani tim tehnikama. Apsolutno sam siguran da su igrale veliku ulogu u njezinu izljeenju.

Julietteina pria Neko vrijeme oporavljam se od vie bolesti (ME/fibromijalgija i ivani slom) i iako se jo nisam posve oporavila, mnogo sam bolje no prije. Za to je djelomino zasluna i vizualizacija koju sam radila. U ranijim fazama bolesti, esto bih legla i zamiljala kako voda tee kroz moje tijelo, istei bolesti i otpadne tvari. Ponekad su mi pomagale i slike prelijepe rue. Zamiljala bih je u

svojem tijelu - obino u podruju srca - i to bi pomoglo na emocionalnoj razini, lijeei bol. U glavi sam imala slike sebe kako funkcioniram zdravo i normalno, a esto i kako eem planinama, to sam inila esto prije no to sam oboljela. Ponekad je ta vizualizacija pomalo nejasna - teko mi je vidjeti je, budui da sam prola kroz tolike promjene. No, te slike valjda nikada nisam zamiljala pretjerano redovito. Osim toga, posljednjih est mjeseci sluim se terapijom zvanom VFG (voena fantazija glazbom), koja mi jako pomae. Slike se stvaraju prirodno dok sluam glazbu. Taj mi je doivljaj vrlo snaan i u fizikom i u emocionalnom tijelu. Slike koje se jave tijekom seanse lake mije zadrati u svijesti, i njima se sluim kad mi je potrebno da osjetim snagu. Jedna od najjaih slika je ona u kojoj imam bijela aneoska krila i u kojoj je moje tijelo obasjano svjetlou. Otkrila sam da me to duhovno osnauje, jer podsjeanje na injenicu da sam duhovno bie na ovoj Zemlji i da imam dostojanstvo, vrijednost i unutarnji spokoj pomoglo mi je da se iz dana u dan osjeam sve jae. esto vidim slike sebe u planinama i na plaama, zdravog, vibrantnog tijela. esto sam slobodna u sebi - letim, i tako dalje. Trenutno radim na tome, pa mogu promatrati svoj napredak - definitivno napredujem u ivotu pomou toga. Ove godine posjetila sam mjesta na koja nisam mogla ii 12 godina (plae, planine!) i poela sam plivati mnogo vie. Mnogo sam i otvorenija prema drugima. Osjeam da mi to daje i duhovnu i emocionalnu snagu da se nosim s promjenama koje odavno pokuavam napraviti. Terapeut me potie i da slikam slike, to me osnauje i daje mi neto opipljivo to mogu gledati. Na taj tretman odlazim jednom mjeseno, a zatim redovito vizualiziram/osjeam slike u tjednima izmeu tretmana. Postoji jo jedna slika koja mi se esto javlja tijekom VFG terapije, a koju sam zaboravila spomenuti. To je jednorog. U terapiji, esto jaem na njemu niz dugaku plau, i taj mi osjeaj daje snagu. Izmeu seansi, esto vizualiziram tog jednoroga u blizini, i uvijek osjeam da mi to daje nekakvu duhovnu potporu. To je djelovalo zato to... Juliette se u svojim prizorima sluila nekim monim simbolima. Zamiljanje vode koja tee kroz tijelo i isti je od bolesti i otpada filtrira se u njezin nesvjesni um i stimulira mozak i relevantna podruja tijela, tako da se bolest zaista ispire iz njezina tijela. Slika rue u njezinu srcu, koja simbolizira ljubav, nesumnjivo e joj pomoi da se izlijei od rana iz prolosti, koje esto pridonose (a u mnogim sluajevima i izazivaju) nau trenutnu bolest.

VFG terapije jako su joj pomogle. Glazba esto pomae ljudima da dobiju jasnije slike. Jedan od monih simbola koje je Juliette vidjela pomou VFG-a jest vlastito tijelo obasjano svjetlou. To joj pomae da duhovno ojaa i da stvori vjerovanje da je vrijedna i da zasluuje zdravlje i ispunjenje. Nedostatak osjeaja vlastite vrijednosti moe biti temeljni uzrok nekih bolesti. Crtanje prizora takoer e joj pomoi da ojaa njihov utjecaj. Simbol jednoroga daje veliku duhovnu snagu. Kad osjeamo duhovnu snagu, osjeamo se mono i vrijedno i smatramo da moemo ostvariti sve to zamislimo, ukljuujui i vlastito ozdravljenje. Osjeamo se i emocionalno potpunijima. Ta stanja uma stimuliraju Juliettein mozak i tijelo na takav nain da je ozdravljenje neizbjeno.

14 Virusi, alergije i autoimune bolesti Barbarina pria Tek sam nedavno na svjesnoj razini shvatila da na raspolaganju imamo mo svojeg nesvjesnog uma. U vie situacija (sada vie no ikad prije) shvatila sam da vano pitanje nije Kako ivot postupa prema tebi? nego Kako ti postupa prema ivotu? Ja sam, openito govorei, zdrava osoba i upravo sam shvatila da me zdravom odrava mo moje podsvijesti - moje misli o zdravlju uvijek su bile sroene pozitivno. Ne doputam sebi da se razbolim. Budui da sam zaposlena osoba, ne volim patnju ni bol. Bolest nije za mene opcija. injenica da sam svoj vlastiti gazda dovoljno mi je dobra motivacija da se ne razbolim. Bavim se djelatnou u kojoj izbliza gledam ljude i redovno dodirujem njihove ruke. Zbog toga, ljudi bi me zvali kad bi se razboljeti da mi kau da ele otkazati svoju seansu jer ih je zahvatio neki virus. Znala sam da neu dobiti novac za otkazane seanse, pa je moj odgovor uvijek bio: Ne brinite, mene nee virusi. Ako vi elite, nai emo se. Obino bi ih zapanjila moja reakcija, ali otkad se bavim tim poslom, nikada nisam pokupila neki virus. Jednostavno se ne predajem prehladama i gripi, i to je tako. Sigurna sam da je to povezano s onim to govorim svojoj podsvijesti. To djeluje zato to...

Barbara ima pozitivan stav. Njezina izjava da je mnogo vanije zapitati se kako vi postupate prema ivotu nego kako ivot postupa prema vama vrlo je poticajna. Takav stav daje nam mo, a to je mnogo bolje nego ako promatramo ivot kao neto nad ime nemamo kontrolu. Ovaj stav pomogao je Barbari u osnaivanju vjerovanja da nju nee virusi. To je vrlo mona afirmacija i pridonosi jaanju njezinog imu- nosnog sustava, koji dri viruse podalje od nje. Susanina pria Probudila sam se osjeajui se vrlo loe, i odmah sam shvatila da je to poetak viroze ili gripe, no odluila sam da ne elim bolest i zamislila svoj imunosni sustav kako zapoinje s radom vidjela sam kako se moja fantastina bijela krvna zrnca mnoe kao luda i brzo i lako prodiru sve rune, tamne, neeljene bacile. Takoer sam zamislila svoj imunosni sustav kao malene vojnike (zamislila sam vojnike-igrake poput onih iz Oraara) i oni su krenuli u akciju te unitili i eliminirali sve smee. Zatim su dole malene metle i kante za ienje preostalog nereda, pa nije bilo nikakvog otpada koji bi ponovno pokrenuo infekciju. Zamislila sam kako svaka stanica radi savreno, kao to i treba, i poslala sam Ijubav i zahvalnost svakoj stanici i molekuli. Osim roga, vjerujem u neto vee, pa sam pozvala istu boansku iscjeliteljsku energiju s neba, koja je ula kroz tjeme i ispunila mi cijelo tijelo. Uravnoteila sam se poslavi korijenje iz stopala u zemlju. Ishod svega toga? Pa, danas se osjeam iznenaujue dobro - ne 100 posto savreno (jo!), ali imala sam vrlo produktivan dan na poslu, a sada, kad sam dola kui, vrijeme jeza lijepu veericu, toplu kupku i rano spavanje! To je djelovalo zato to.. Susanin opis prizora doarao je kako njezin imunosni sustav jede sve neeljene bacile. To je stimuliralo njezin nesvjesni um i autonomni ivani sustav, tako da je imunosni sustav dovoljno snaan da svlada sve neeljene bacile. Upotreba malenih metli i kanti za ienje unijela je i malo vedrine u prizor. Njezino insistiranje na potpunom uklanjanju otpada osiguralo je da iza svega toga nisu zaostali nikakvi neeljeni bacili. Ispunila se ljubavlju i zahvalnou, to snano djeluje na izljeenje i poslala te osjeaje u svoje stanice, osnaujui ih simbolino, a time i stvarno.

Njezino vjerovanje u neto vee takoer je pridonijelo njezinu izljeenju. To vjerovanje simbolizirala je zamiljajui boansku energiju s neba kako tee kroz njezino tijelo, povezujui je s boanskim izvorom. Kevinova pria S unutarnje strane desnog nonog palca, pri vrhu, pojavila mi se bradavica. Bili su tu svi tipini simptomi - podignuta povrina koe s crnim sreditem, gdje se uhvatio virus koji je izazvao bradavicu. Pao sam u iskuenje da upotrijebim jednu od onih spravica za smrzavanje koju sada moete kupiti u apoteci. Meutim, odustao sam, zbog lokacije bradavice - na osjetljivom dijelu palca. Zato sam se odluio posluiti vizualizacijom. Sjeo sam, sklopio oi i opustio se. Zaelio sam vizualizaciju koja bi bila prikladna u ovom sluaju. Gotovo trenutno, u sebi sam imao jasnu sliku da se nalazim ispod bradavice. Mogao sam vidjeti njezino crno sredite iznad sebe. Iznenada, donji dio pretvorio se u gradilite! Unakrsna mrea zatitne koe stvorila se izmeu bradavice i koe ispod nje. Mrea je izgledala poput metalnog okvira na koji se izlijeva beton koji ga ojaava. Imao sam jasnu unutarnju namjeru da ne dopustim virusu da probije tu zatitnu mreu. Zapravo, taj sloj polako se kretao prema gore, kako bi odgurao bradavicu s mojeg palca. Iako sam tu vizualizaciju napravio samo jednom, bila je vrlo jasna i mona, sa snanim osjeajem namjere. Oko tjedan dana kasnije, nakon tuiranja, zapitao sam se je li se to dogodilo. Na moje razoaranje, crna sredina bradavice jo je bila na palcu. Meutim, na moju radost, kad sam je iz znatielje pritisnuo noktima s obje strane, izala je! Koa je sada gotovo posve zacijelila. To je djelovalo zato to... Kevin je upotrijebio prizor u kojem je mrea od koe rasla ispod bradavice, tako da je virus koji izaziva bradavicu nije mogao probiti. To je dalo upute njegovom ivanom sustavu, koji je to ostvario. Svia mi se nain na koji je zaelio vizualizaciju koja bi bila prikladna u tom sluaju. To je navelo njegov nesvjesni um, koji detaljno poznaje bradavicu, zna to ju je stvorilo i kako je se moe rijeiti, da mu pokae to mora zamisliti. Njegova vizualizacija je stoga stimulirala mozak i palac na pravi nain, tako da je jednostavno mogao istisnuti bradavicu. Vjerojatno mu je zato vizualizacija bila tako jasna - vidio je upravo ono to je trebao vidjeti i nita drugo.

Zanimljivo je to je Kevin vizualizirao samo jednom. Ponekad je to dovoljno. Vjerojatno je da je pomogla i njegova elja da dobije odgovarajuu vizualizaciju. Tomekova pria Na stopalima sam imao dvije divovske bradavice. Ona na lijevom stopalu zauzela je gotovo cijelu povrinu palca. Rekli ste mi da ih mogu izlijeiti vizualizacijom. Uinio sam to i nestale su! Super! Hehehe. Imao sam ih pet ili est godina, i pokuao sam sve (spaljivao sam ih, uzimao lijekove i ljekovito bilje), i sada ih nema. Sada u poi na masau stopala. Hehehehe. Evo to sam vizualizirao. Najprije sam zamislio da ih spaljujem kiselinom. Ponekad sam ih samo istio etkom od kiseline, a ponekad sam imao pitolj koji ispaljuje kiselinu, pa sam njime pucao na bradavice. Nakon tjedan dana, rezultati su bili impresivni. Nakon toga, pokuao sam zamisliti svoja stopala i none prste bez bradavica - samo ponekad bih zamiljao da ih spaljujem. I da, najbolji dio - redovito (nekoliko puta dnevno) plesao sam pobjedniki ples, u toaletu na poslu, kod kue ili u automobilu. Zabavno je. Uoio sam i to da sam u prolosti uvijek bio negativan prema bradavicama. Svaki puta kad bi mi djevojka rekla da uinim neto s njima, rekao bih Ne, nee djelovati. I zato, hvala vam lijepa - 100 milijuna puta. To je djelovalo zato to... Tomek je stvorio prizor koji je priao priu o nestanku njegovih bradavica. To je stimuliralo njegov mozak, podruja na kojima su se nalazile bradavice, kao i njegov imunosni sustav, tako da su bradavice ubrzo nestale, unato svojoj veliini. Iz njegovog opisa vidljivo je i da ima smisla za humor. Upoznao sam ga nakon predavanja koje sam odrao 2008. godine, i vidio da je to istina. To mu je umanjilo stres. Redovito je izvodio pobjedniki ples, to je takoer smanjivalo stres i pomagalo njegovom mozgu da razvije neuralne obrasce vjerovanja da se bradavice zaista smanjuju. Time je stimulirao mozak da ispusti odgovarajue kemikalije koje su zaista i dovele do toga. Lynnina pria U prosincu 7 978. godine imala sam gripu. To mi se nije svidjelo, jer sam bila beskorisna, boljelo me i osjeala sam se potpuno jadno. Zaklela sam se da je vie nikada neu dobiti! I nisam! lijepu kou a

To mi je uspjelo uz pomo vizualizacija i afirmacija - svake godine izjavim da ne elim lei u krevet s gripom i da sam zdrava. Svake godine od 1978., nakon to bih osjetila poetak prehlade ili gripe, vizualizirala bih svoj imunosni sustav kao svoju osobnu vojsku. U poetku, Lynnina vojska bila je naoruana lukovima i strijelama, ali tijekom godina pretvorila se u vojsku laganih lovaca koji zrakama od crvene svjetlosti unitavaju neprijatelja, nakon ega slijedi plava svjetlost izljeenja i zelena svjetlost regeneracije. Vizualiziram se unutar mjehura koji mijenja boju od plave do zelene i sve nijanse izmeu njih. To djeluje zato to... Lynnina pria opisuje kako njezina vojska pobjeuje neprijatelja - prehladu i gripu. Rezultat toga jest, da joj je imunosni sustav snaan i da zaista napada neprijatelje. Meutim, Lynnina pria nastavlja se. Kao to ete vidjeti, ona smatra da je njezin doivljaj imunosnog sustava kao vojske imao i neke negativne uinke. Usporedite to s nainom na koji su prijanji vizualizatori iskazivali Ijubav prema oboljelim stanicama. Nastavak Lynnine prie Meutim, to me nije pripremilo za drugu bolest, dijagnosticiranu na Badnjak 2002. godine. Hospitalizirana sam zbog zatajenja bubrega, a biopsija je otkrila sustavnu lupusnu eritematozu. To je autoimuna bolest uzrokovana imunosnim sustavom tijela koji se okree sam protiv sebe. Moja vojska se pobunila! Tijekom etveromjesenog boravka u bolnici bila sam preumorna za bilo to doli spavanja. Tretirali su me otrovnim koktelom nuklearnih lijekova, ukljuujui i kemoterapiju, i morala sam provoditi tri puta tjedno po etiri sata na dijalizi. Ja sam vrlo duhovna osoba i tijekom tog vremena osjeala sam kao i da me aneli okruuju i tite. Vjerojatno je tako moja podsvijest protumaila osjeaj povjerenja koji sam imala prema onima zaduenima da skrbe o meni i mojem zdravlju. Dok sam bila budna, i bila sam uvjerena da oko sebe imam auru duginih boja koja me lijei i titi, i nikada nisam sumnjala da u se oporaviti od svojih patnji. Kad su me napokon pustili iz bolnice, nisam mogla hodati zbog slabosti miia. Mrzila sam to sam prikovana za invalidska kolica, a to je rezultiralo snom koji se ponavljao, a u kojem sam uivala u tomu da slobodna trim dok mi vjetar mrsi kosu. Budui da mi je kosa ispala zbog kemoterapije, bio je to prilino pozitivan san! Taj je san pokrenuo svjesnu vizualizaciju u kojoj sam vidjela sebe kako hodam. Nakon toga bih to zaista uinila. Hodala sam sve vie svaki tjedan, sve dok se nisam podigla iz kolica. Jo sam daleko od etnji od dvanaest kilometara na dan u kojima sam uivala prije no to sam se

razboljela, i jo me vode kao invalidnu osobu. No, i dalje se nadam da e se moje sposobnosti vraati snagom vizualizacije. Borba s lupusom prisilila me da ponovno razmotrim svoju upotrebu vizualizacija. Pobuna je rezultat nesklada u vojsci. Poela sam promatrati svoju bolest u drugom svjetlu: lupus je latinska rije koja znai vuk", i vjerujem da je moj interes za mitologiju odigrao veliku ulogu u noenju s tom boleu. Slijedi izvadak iz lanka koji sam napisala za slubeni magazin Lupus UK-a, News & Views, a koji sam naslovila Predivna zvijer u nama: Mnogo godina, od djetinjstva, fascinirala me mitologija, osobito legende o mjenjolicima, ljudima koji se mogu pretvoriti u ivotinje, ptice ili ribe. Provela sam vei dio svojeg odraslog ivota u nekom obliku duhovne kole, izmeu ostalog u obuci za amana i uenju o ivotinjama moi. Ja sam svoju ivotinju moi srela prije mnogo godina. Pojavila mi se u obliku prelijepe vuice srebmo-sivog krzna. Putovale smo zajedno, a ona me nauila i mnogo toga. U tradiciji amerikih Indijanaca. Vuk je uitelj, a Rudyard Kipling upotrijebio je taj opis u Knjizi o dungli. Arkela je vuk - alfa mujak, koji pronalazi siroe Moujglija i podie ga kao svoje dijete. Zato je izviaki pokret usvojio to ime za svoje voditelje. U keltskoj mitologiji, vuk je mentor. Smatraju ga pratiteljem Boga prirode, Cemunnosa, i Boginje raanja, Bridget. Oboje uzimaju oblik vuka i hodaju izmeu svjetova. Za vuka, komunikacija i zajednica su najvaniji. Alfa mujak i enka biraju se po svojim sposobnostima poduavanja i voenja drugih, pa je suradnja od vitalne vanosti za lanove opora. Te kvalitete su stvari koje veina ljudi smatra kljunima u drutvu koje eli ivjeti skladno. Za mene, lupus je mnogo vie od bolesti. Ona je predivna zvijer koja boravi u meni. Kao to je sluaj sa svim divljim ivotinjama, moram paziti kako joj pristupam. Potrebna joj je posebna panja i skrb, ali sretna je ako joj ponekad ponudite biftek! Ako sam je preopteretila, zavija i tjera me da trpim zbog svoje neuviavnosti. Znam da se moram udaljiti i ostaviti je da poiva dan ili dva. Ponekad, koraknem unatrag i dobro je pogledam - divlja je i estoka, ali i lijepa i mudra i znam da ima neto vano emu mora poduiti mene i sve one koji ue o lupusu. Unato oiljcima koje nosim, a koje pripisujem vlastitoj nepanji u postupanju s njom, volim je. Ona je dio mene i nauila sam, da moemo koraati zajedno ako nauim uzimati u obzir i njezine i svoje potrebe. Vizualiziranje moje bolesti kao alter ega pomoglo mi je da se nosim s lupusom. est mjeseci nakon to sam izala iz bolnice, moj se specijalist zaudio kako se dobro osjeam, s obzirom

na teinu moje bolesti. Sada, etiri godine kasnije, vie ne pijem lijekove protiv lupusa i uivam u remisiji. To je djelovalo zato to... Lynn je iskazala povjerenje i brigu i ne sumnjam da e se oporaviti. To snano pozitivno vjerovanje obiljeava neke oporavke koje nazivamo udesnima, a nalazi se i u pozadini oporavaka ljudi koji su uzimali placebo lijekove. Lynn je vizualizirala sebe kako hoda, nakon ega je stvarno hodala. To je stimuliralo njezine miie i podruja u mozgu koja ih kontroliraju, pa je zaista uspjela prohodati, kao to su i pacijenti pogoeni modanim udarom, pacijenti s povredom lene modine i oni oboljeli od Parkinsonove bolesti opisani u estom poglavlju vratili sposobnost kretanja pomou mentalnih slika. Lupus je gledala kao nesklad u ,,Lynninoj vojsci - koja se okrenula protiv nje - i ta spoznaja dramatino je pomogla njezinom ozdravljenju. Lupus je autoimuna bolest u kojoj imunosni sustav napada tijelo. U druge autoimune bolesti spadaju dijabetes melitus (tip 1), multipla skleroza, miastenia gravis i reumatoidni artritis. Simbolika kojom se Lynn posluila da se pomiri sa svojom boleu - ljubav prema zvijeri u njoj - pospjeila je njezin oporavak. To joj je stimuliralo ivani sustav na odgovarajui nain, tako da su svi vani dijelovi njezinog tijela mogli ozdraviti, a imunosni sustav prestao je s napadima na nju. Upitao sam Lynn smatra li da je upotreba Lynnine vojske bila agresivna i da ima veze s lupusom. Evo njezinog odgovora: Upravo sam to htjela rei, da je moja taktika moda bila preagresivna. Prije nisam spomenula jo neto: kad sam saznala da imam lupus, poela sam ga vizualizirati kaoJabbu the Hutta iz Ratova zvijezda i unitavati ga. No, moji vodii rekli su mi da je to pogreno zato to sadri mrnju/agresiju/negativnost itd., i da je nain za prevladavanje bolesti taj da joj poaljem ljubav. Tada mi je na pamet pala cijela pria s vukom", a budui da volim vukove, bilo mi je mnogo lake nauiti voljeti moju bolest. Umjesto da se borimo protiv bolesti, mislim da je moramo prigrliti i shvatiti to nas pokuava nauiti o nama samima. U mojem sluaju, meditirala sam o tome i odradila neke regresije u prole ivote uz pomo mojeg partnera Matta. Louise Hay kae da je bit lupusa odustajanje, gnjev i kazna" i to je u skladu s onim to sam nauila o sebi. Sada pokuavam zavoljeti svoje tijelo umjesto da mu zamjeram. elim rei da vatrom ne moemo svladati vatru, nego da moramo izgladniti plamen, tj. ukloniti ono to ga hrani. Tada e vatra jenjati, a bolest se

povui. To moemo uiniti samo ako se okruimo bezuvjetnom ljubavlju, a vizualizacija nam u tome pomae. Kad vizualiziramo, ne bismo se trebali sluiti strahom, mrnjom ili nasiljem, u smislu da gledamo kako neto pati. U redu je ako gledamo uklanjanje bolesti, ali za to nam nije potrebno nasilje. Ispaljivanje lasera ili metaka je u redu. ako to ne inimo na agresivan nain, kao da lovimo neprijatelje. Primjerice. Carol se mentalno sluila plavo-bijelim laserom ili zelenom kiselinom za otapanje stanica raka, ali nije ih promatrala kao neprijatelje niti je zamiljala kako pate. Na neki nain, bilo je to kao da zamilja da skida tapete. No, kada personaliziramo bolest ili bolesne stanice i vidimo ih kao neprijatelja kojeg je potrebno unititi nasiljem, iako emo moda i poraziti bolest, unutarnje koritenje agresije moglo bi nas otvoriti za daljnje napade. To nije uvijek tako, i ovisi o vaim osobnim vjerovanjima i snazi vae volje, ali zaista je korisno uiniti prizor vedrijim dok radite na simbolinom uklanjanju i ienju bolesti i ozdravljenju. Drewova pria U listopadu 2004. godine dijagnosticirali su mi miasteniju gravis, koja se smatra neizljeivom boleu. To je raspad imunosnog sustava. Kontrolirao sam ga lijekovima. Zatim sam u listopadu 2005. godine otiao na dvodnevnu radionicu iz vibracijske medicine na sjeveru kotske, u Nairnu. Krajem drugog dana, bolest mi je bila u vrlo akutnoj fazi. Kapci su mi se sputali, vidio sam dvostruke slike i nisam mogao pokretati eljust, tako da nisam mogao govoriti, jesti ni gutati. Tada mi je miastenija poela zatvarati plua. Lijenik dr. Petrow rekao mi je: Drew, bojim se da ste previe bolesni da biste putovali. Morat ete poi k meni i ostati kod moje obitelji. Ja u vas lijeiti. U toj fazi bolesti, jedini ortodoksni oblik tretmana simptoma bili su steroidi ili transfuzija krvi. Meutim, dr. Petrow mi je davao tri do etiri tretmana vibracijskom medicinom tjedno. Tretman je bio holistiki. Vratio sam se kui u Fife u veljai 2006. godine, puna tri mjeseca kasnije! (Koliko poznajete lijenika koji bi poveli pacijenta kui na tri mjeseca?) Na Badnjak 2005. godine, nakon to sam 50 dana bio onesposobljen i izgubio 30 kilograma, otiao sam na misu u Pluscarden Abbey pokraj Forresa. Monasi su tamo vodili misu s gregorijanskim napjevima. Dok sam sjedio i sluao pjevanje, kapci su mi se iznenada podigli. Mogao sam vidjeti i pokretati eljust i hej! Mogao sam govoriti! Svi moji simptomi jednostavno su nestali! Vratili su se nedugo zatim, ali u tom trenutku znao sam da u ozdraviti.

Tijekom oporavka od studenog 2005. do veljae 2006. godine redovito sam se sluio vizualizacijom. Miasteniju pokreu antitijela u krvotoku koja vode do zatajenja imunosnog sustava. Davide, moda se sjea da sam te pitao kako vizualizirati eliminiranje antitijela, a ti si mi preporuio da zamislim kako stojim u luna parku na tandu za gaanje zranom pukom i pucam u patkice (antitijela) koje se kreu na pokretnoj traci. Teko je procijeniti toan doprinos vizualizacije mojem ozdravljenju. Ja osobno smatram da je ona bila potpora intenzivnim tretmanima vibracijskom medicinom koje sam primao tri do etiri puta tjedno. Imao sam potpuno povjerenje u mojeg lijenika, tretman, vizualizaciju, kao i u to da u jednoga dana ozdraviti. Ne znam odakle dolazi ta apsolutna vjera, ali ne sumnjam u to da je snaga uma pridonijela u velikoj mjeri ozdravljenju tijela. Od veljae 2006. godine do sljedeeg sijenja, podvrgnuo sam se testovima krvi, miia i oiju. Nakon to su me pustili, proelnik za neurologiju rekao mi je: ,,G. Pryde, vi ste jedina osoba za koju sam ikada uo da se posve oporavila od miastenije gravis". Sada uivam u zdravlju i vodim ispunjen i sretan ivot, iako se ponekad pitam Zato ja? I to sada?" To je djelovalo zato to... Postoji vie imbenika koji su vjerojatno pridonijeli Drewovom potpunom oporavku. Jedan je bio njegova apsolutna vjera u ozdravljenje. S obzirom na to da miasteniju gravis smatraju neizljeivom, to demonstrira mo vjere koja duboko utjee na tijelo. Takva se vjera esto povezuje sa udesnim izljeenjima. I ljubav i briga dr. Petrowa odigrale su veliku ulogu, kao i snani tretmani vibracijskom medicinom koje je primijenio. Iako trenutno nema mnogo znanstvenih dokaza o uinkovitosti vibracijske medicine, po mojem miljenju to je vrlo moan sustav iscjeljivanja koji djeluje na tijelo na dubokoj razini. Za mnoge proboje u znanosti potrebne su godine prije no to ih znanstvena zajednica prigrli u potpunosti. U medicini, lijenici koji prakticiraju nove tehnike esto se nazivaju buntovnicima", pa ak i udacima, sve dok dokazi ne utiaju kritiare. Vibracijska medicina utemeljena je na injenici da sva materija vibrira na odreenoj frekvenciji. To nije preteko za shvatiti ako znate da su svi atomi po svojoj naravi ista energetska vibracija. U opeprihvaenoj znanosti, jedna od kljunih vibracijskih frekvencija vode (oko 3300 3500 cm2) koristi se u laboratorijskoj analizi u tehnici zvanoj infracrvena spektrofotometrija, koja se rutinski koristi na sveuilitima, u farmaceutskim i medicinskim laboratorijima diljem

svijeta. Vibracijska medicina primjenjuje vibracijske frekvencije iji je cilj neutraliziranje bolesti u tijelu. Zvuk je jedan oblik vibracijskog lijeenja, jer zvuk jest vibracija. Zato je Drew doivio dramatino poboljanje sluajui gregorijanske napjeve. Drevvov prizor takoer je igrao ulogu u njegovom oporavku. Kod miastenije gravis, antitijela blokiraju receptore acetilholina u kljunom dijelu mozga koji kontrolira pokret. Drew je zamislio kako se ta antitijela neutraliziraju zranom pukom na pokretnoj traci u zabavnom parku. To je snana simbolina vizualizacija. Znaenje toga ulo mu je u nesvjesni um, to je rezultiralo aktivacijom njegovog ivanog sustava na takav nain da se broj antitijela stvarno smanjio. Valja napomenuti da, iako se upotreba puke moe smatrati nasiljem, Drewov prizor nije sadravao nasilje niti pretjeranu silu. Djeji zabavni park vedro je okruenje, kao i igra gaanja pataka. Vizualizacija je uglavnom simbolina, a ono to je simbolizirala nije bilo samo uklanjanje antitijela iz specifinih podruja mozga, nego i uklanjanje miastenije gravis. Elizabethina pria Godinama sam patila od teke peludne groznice i morala sam svakodnevno uzimati antihistamine. Odluila sam iskuati vizualizaciju. Nakon to sam to uinila jednom ili dvaput, u posljednjih osam mjeseci antihistamine sam uzela samo dva ili tri puta. Nisam imala simptome peludne groznice sve do kraja ljeta. Vidjela sam malenu mene" kako odlazi prema mojem imunosnom sustavu, koji sam zamiljala kao daje sastavljen od stotina malenih ljudi. Dok sam ila prema njima, nisam ih mogla dobro vidjeti, ali nisu ni oni mene, jer bilo je prilino maglovito. Zbog toga, moj imunosni sustav napadao je mene, mislei da sam ja neprijatelj. Meutim, kad se magla raistila, moj imunosni sustav i ja vidjeli smo jedno drugo i rekla sam mu: Hej, ja sam, nema potrebe da se borimo. Samo se smiri i uini samo ono to mora da bih ja bila zdrava. Ostatak dana uzmi slobodno Zatim sam vidjela glavnog momka kako vie svojoj vojsci: Hej, to je samo Elizabeth - ne moramo se boriti Njegova vojska ispustila je pokli i poela igrati tenis i sunati se na leajevima. Zagrlila sam glavnog momka i otila. To je djelovalo zato to... Elizabeth je komunicirala sa svojim imunosnim sustavom i zamolila ga da se opusti i ohladi. Alergije nastaju zbog preaktivne reakcije imunosnog sustava na alergene (tvari koje uzrokuju alergijsku reakciju). Elizabeth je zatraila od svojeg imunosnog sustava da napravi tek toliko

da ona bude zdrava. Zatim je zamislila kako se likovi iz njezinog imunosnog sustava oputaju i uivaju u tenisu. Ta komunikacija ula je u njezin nesvjesni um, stimulirajui imunosni sustav da smanji svoju osjetljivost. Prisutnost magle u njezinom prizoru simbolizirala je nejasne odnose s imunosnim sustavom, i zato je on bio preaktivan. Kad je mentalno raistila maglu, komunikacija se mogla odvijati nesmetano i imunosni sustav opet je normalno funkcionirao. Postoji biokemijska slinost izmeu nekih alergija i autoimunih bolesti, tako da se ta vizualizacija moe adaptirati i primijeniti na auto- imune bolesti. Uinio sam to i naveo te vizualizacije u poglavlju o vizualizacijama u Dodatku II. na kraju knjige.

15 Gubitak teine Tamarina pria Cijeli se ivot borim s prekomjernom teinom. Ona je moja - oprostite - ona je bila moja sigurnosna mrea, barijera kojom sam se titila od boli, i napokon sam donijela vrstu odluku da mi debljina vie ne treba. Prije nekoliko mjeseci zapoela sam s vizualizacijom bia nalik Pacmanu kako jede moje masne stanice. Izgubila sam desetak kilograma od sijenja (u tri mjeseca). Bio je to dug proces i, osim nesvjesnih promjena u prehrambenim navikama koje ponekad primjeujem, u mojem ivotnom stilu nita se nije promijenilo - jednako je uurban kao i prije. Zatraio sam od Tamare da detaljnije opie svoju vizualizaciju. Evo njezinog odgovora: Radim je prosjeno pet puta tjedno, gotovo svake veeri prije spavanja. Imam i pauze tijekom kojih ne meditiram. Vizualizacija se sastoji od nekoliko bia nalik Pacmanu* koja jedu mastna odreenim mjestima na mojem tijelu, a zatim eksplodiraju i nestanu.
*Pacman, pac-man: u kompjutorskim igrama virtualno bie, nalik na okrugao mjehur s ustima.

Druga bia zatim prenesu mast iz bedra i struka u moje grudi (kao to vjerojatno znate, prvi dio enskog tijela koji nestaje tijekom mravljenja su dojke, ali ja sam na ovaj nain dobila pola broja vee - to je sjajno!) a zatim zamiljam kako mi se koa zatee. Zavravam

skenirajui i iscjeljujui djelo tijelo kako bih pojaala metabolizam i provjerila dijelove koji moda nisu usklaeni s drugima. Rezultati do sada: Gubitak teine: 9,5 kg za etiri i pol mjeseca. Veliina mi se smanjila od 22 na 20. Grudi su mi porasle za pola broja. S osam sati sna prela sam na samo est sati, i nisam umorna. Nemam novih strija! Jedem to elim i kada elim, kad sam gladna, ukljuujui i dostavljenu hranu (vrlo sam zaposlena), ali ini se da sam izgubila interes za stvari poput okolade i slatkia openito. Bre se zasitim kad jedem. Mozak i um udesna su orua! To djeluje zato to... Tamarin prizor pria o masti koja nestaje, a rezultat je mravije i zdravije tijelo. Kao to sam istaknuo u osmom poglavlju, Kako vizualizirati, vizualizacija esto dovodi do toga da smo nesvjesno nadahnuti na neke promjene u ivotnom stilu. U Tamarinom sluaju, ona je izgubila interes za okolade i slatkie. Meutim, to nije jedini razlog to gubi na teini. Njezin prizor uao joj je u nesvjesni um, to je dovelo do toga da ivani sustav izazove gubitak teine, a njezin je metabolizam vjerojatno stimuliran na pravi nain. I vi to moete Ove prie pokazuju da um posjeduje nevjerojatne sposobnosti da izlijei tijelo. Svjestan sam da su nekim ljudima potrebne medicinske anamneze da bi povjerovali u ova izljeenja, ali elim rei da se takva izljeenja dogaaju svakodnevno, u cijelom svijetu. Pretjerano oslanjanje na medicinsku anamnezu smanjuje nam mogunost otvaranja uma i vjerovanja u postojanje takvih udesnih ozdravljenja. Nae vlastito vjerovanje ili nevjerovanje moe pospjeiti ili blokirati ozdravljenje. Stoga bih vas htio potaknuti da otvorite svoj um i prihvatite mogunost da je um zaista igrao znaajnu ulogu u tim ozdravljenjima. Vjerujem da um igra vanu ulogu u mnogim ozdravljenjima koja doive ljudi koji uzimaju lijekove. Kad uzmemo lijek, osjeamo nadu. Nada mijenja nau biologiju, pa je dio efekta lijeka i placebo efekt. Nae vizualizacije mijenjaju mikroskopsku strukturu mozga, ire i suavaju modane mape. Stimuliraju stanice u podrujima koja vizualiziramo i stvaraju u mozgu neuropeptide koji se isputaju u tijelo. To stvara kemijske promjene u mnogim organima, kao i u ciljanim podrujima koja vizualiziramo. Geni se ukljuuju i iskljuuju diljem tijela, kao i na ciljanom

podruju, upravljajui genetsku ravnoteu tijela prema izljeenju. Kao to sam rekao, vrlo je vjerojatno da geni u matinim stanicama stvaraju proteine koji navode matine stanice da se pretvore u tip stanica potreban za zamjenu onih oteenih. Znanstveni princip toga jo nije istraen u potpunosti, ali ja sam uvjeren da se to dogaa. Na kraju, tijelo se iscjeljuje u skladu sa slikama, stvarnim ili simbolinim, koje smo zamislili u svojem umu. Mnoga udotvorna izljeenja, ukljuujui i spontane remisije, koja su dokumentirana tijekom povijesti, vjerojatno su posljedica tog procesa. udo zapravo poinje u umu, koji izaziva potrebne bioloke promjene koje dovode do izljeenja. Zaista, kad je lijeio slijepe, Krist je rekao: Neka vam bude prema vjeri vaoj". (Matej 9:29).

Trei dio Zakljuak 16 Mo ljubavi Kada postoji velika ljubav, uvijek postoje i uda Willa Cather Stoji jo jedna stvar koju elim spomenuti u kontekstu izljeenja i mislim da ona zasluuje svoje vlastito poglavlje, jer takva je njezina mo u lijeenju tijela i uma. To je ljubav. Ljubav hrani duu. Aaron je bio pod stranim stresom. Imao je financijskih problema, nije se slagao sa efom na poslu, nije dobio poveanje plae koje je oekivao. Svaki dan bio mu je poput none more. Nije se mogao rijeiti stalnog osjeaja tjeskobe, straha i uasa. A tada, posve neoekivano, ena u koju je bio potajno zaljubljen izjavila mu je ljubav. U trenutku, Aaronovi su problemi nestali. Naravno, situacija se nije promijenila. No, Aaronovo iskustvo drastino se promijenilo. Tjeskoba, strah i uas rastopili su se preko noi. Ljubav mijenja nau percepciju stvari. To se dogaa udo - u nama. Ljubav see u nas i pokree nam duu. Njezina svjetlost obasjava nam ivot. I ivot nam izgleda drukije.

Moje istraivanje veze uma i tijela uvjerilo me da se emocionalna bol nalazi u korijenu mnogih bolesti. Ali nju je mogue izlijeiti ljubavlju. Stoga ljubav ima mo da izlijei nae fizike bolesti. Najoitije mjesto na kojem je mogue iskusiti ljubav su odnosi - romantini, obiteljski ili prijateljski. Odnosi su nam potrebni. Oni su temelj naeg ivotnog iskustva. Bez njih, ivot bi bio manje smislen. U knjizi Aikido i sklad prirode, Mitsugi Saotome, osniva Aikido kole Ueshibe, napisao je: Da ste sami u Univerzumu i da nemate s kime razgovarati, dijeliti ljepotu zvijezda, smijati se, dodirivati, koja bi bila svrha ivota? Vaem ivotu smisao daje drugi ivot, ljubav... moramo otkriti radost jedni u drugima, radost izazova, radost rasta. Vjerujem da je naa glavna svrha u ivotu produbljivanje iskustva ljubavi. Mnogi ljudi u svojim posljednjim danima razmiljaju o tome to im je bilo najvanije u ivotu. Veina kae da je to bila kvaliteta odnosa - vrijeme koje su proveli s voljenim osobama. Sve drugo bili su tek detalji. A dok proivljavamo ljubav, proivljavamo izljeenje uma, emocija i tijela. Ne elim rei da su nam odnosi dovoljni da se izlijeimo od tekih bolesti. No ljubav - prava ljubav promijenit e nae iskustvo tih bolesti, i mnoge stvari koje su nam prije bile vane vie nam to nee biti. Sami emo shvatiti to je doista vano. Stres, koji pojaava bolest uma i tijela, izblijedjet e, a zamijenit e ga zahvalnost i duboko potovanje prema svim oblicima ivota. Kad smo u tom stanju, ako postoji bilo to praktino to moramo uiniti da bismo pospjeili fiziko iscjeljenje, u savrenoj smo poziciji da to uinimo. Imamo vie energije, ivosti i motivacije na dohvat ruke nego ikada prije. Ljubav nas poveava. Ona ini od nas mnogo vie no to smo bili Isteemo se. Postajemo neto vee. Postajemo osoba kakva smo oduvijek eljeli biti. Naa voljena osoba vidi u nama mnogo vie no to mi vidimo kad se pogledamo u ogledalo. Iz te pozicije, irimo se u sebe. U svojoj pjesmi ,,Ljubav, Roy Croft je napisao: Volim te Ne samo zbog onoga to ti jesi, Nego i zbog onoga to sam ja Kad sam s tobom. Naravno, odnosima, kao i svemu drugome, potrebna je stalna pozornost. Potreban im je rad. Kako bi se dogodio rast kad ne bismo povremeno morali raditi na nekim stvarima? U popularnoj kolumni za davanje savjeta Slatki razum, Molleen Matsumura napisala je:

Ljubav je poput logorske vatre - moe se brzo zapaliti i u poetku jako grije, ali brzo sagori. Za dugotrajnu, postojanu toplinu (koja se povremeno rasplamsa u intenzivan ar), vatru je potrebno briljivo odravati. Ursula LeGuin rekla je to na drugi nain: Ljubav ne stoji poput kamena. Potrebno ju je nainiti, poput kruha - stalno je doraivati. A postoji i vjetina za doraivanje Ijubavi, koju uimo kroz iskustvo. Uimo da povremeno moramo staviti svoje potrebe u stranu radi druge osobe. Svi roditelji to znaju. Dobrobit nae djece mora nam biti na prvom mjestu. U romantinim vezama, dok se naa ljubav produbljuje, vlastite potrebe stavljamo u stranu kako bismo pridonijeli ispunjenju potreba voljene osobe. elja da sluamo zamjenjuje potrebu da budemo u pravu. Otkrivamo veliku radost, i kroz to proivljavamo duboko izljeenje. Nauio sam da je ljubav ujedno i najsloenija i najjednostavnija stvar koju je mogue zamisliti: valja nauiti to trebamo initi a to ne, to je najbolje i kako se nositi s emocijama voljene osobe. Te stvari mogu biti zakuaste. No, kad donesemo odluku koju bi donijela ljubav, kad bi imala vlastitu inteligenciju, ljubav e biti vrlo jednostavna, i takva je oduvijek bila. Moda elimo dokazati neto zato to smatramo to vitalno vanim. Mislimo da bi to veoma pomoglo naoj voljenoj osobi. No, kad nauimo utjeti i posveivati voljenoj osobi punu i nepodijeljenu pozornost, kad zaista sluamo, a da nai umovi ne raunaju to emo sljedee rei, otkrivamo veliku sreu. Ono to smo smatrali tako vanim esto nije tako vano. U trenucima koji slijede nakon tog izbora, ljubav sjaji iz nae due i obasjava lice nae voljene osobe, naa vlastita srca i nae ivote. Sve je tako jednostavno. Samo smo mi zakomplicirali stvari. Ne moramo ekati romantinu vezu da bismo iskusili ljubav. Ona je svugdje oko nas. Zapravo, u nama je. Nain na koji proivljavamo trenutke ivota, u kakvom god obliku dolazili, omoguava nam da iskusimo ljubav. Ljubav moete iskusiti na mnogo naina. Moete biti ljubazni prema neznancu. Moete se nasmijeiti nekome na ulici. Moete dopustiti nekome da se ukljui u promet dok vozite. Obratite pozornost na to kako se osjeate dok to inite. to ih ee inite, jae utjeu na vas. Vaoj dui sve je lake obasjavati vam put. Moete iskazati i suut. Moete iskazati zahvalnost.

Mo zahvalnosti Do sree se ne moe doputovati, nju se ne moe posjedovati, zasluiti, nositi ili konzumirati. Srea je duhovno iskustvo, koje stjeete kada svaki trenutak proivite s ljubavlju, milou i zahvalnou. Denis Waitley Jedan prijatelj priao mi je da mu je zahvalnost promijenila ivot za 30 dana. Neko je vrijeme bio u depresiji. Jednog dana odluio je isprobati jednostavnu vjebu. Svakoga dana napisao bi 50 stvari na kojima je zahvalan. inio je to punih mjesec dana - 30 dana. U poetku je bilo teko, ali uvijek je uspijevao pronai 50 stvari. Ponekad mu je to trajalo cijeli dan. Napisao bi dio ujutro, i dodavao stvari tijekom dana. Uvijek bi zavrio popis do odlaska na spavanje. Kako su dani prolazili, bivalo mu je to sve lake. Nakon dva tjedna, osjeao se toliko bolje da je na svoj popis zahvalnosti zapisivao 75 stvari dnevno. Do kraja mjeseca, bio je drugi ovjek. Zanimljivo je to to se nae najdublje nade i snovi kreu prema nama kad se mijenjamo iznutra. Upoznao je enu svojih snova i dobio posao kojem se oduvijek nadao. Zato ne biste iskuali tu vjebu tijekom 30 dana i vidjeli kako e utjecati na va ivot? Moda e u poetku biti teko, ako imate problema u ivotu, ali postat e sve lake. Kad mo zahvalnosti nagrize veo potekoa u vaem ivotu, kroz njega e zasjati svjetlost vae due. Prvo to osjeate jest kakljanje oko srca - ne fiziko, nego emocionalno. Jednostavno se osjeate bolje. No, tada se pojave nove rupe i vaa svjetlost postaje sve jaa, sve dok se, kao nekom arolijom, ne promijeni va doivljaj ivota. A tada se mijenja i va ivot. Nainite dodatni korak Elizabeth i ja nedavno smo krenuli iz svojeg doma u Windsoru u posjet svojim obiteljima u kotskoj. Zastali smo kod jednog od restorana na autocesti kako bismo dorukovali. Oboje smo bili pomalo umorni zato to smo ustali rano ujutro, i zato to se nismo naspavali, budui da smo nekoliko dana prije putovanja bili vrlo zaposleni. No, umor nas je napustio kad smo upoznali enu koja nam je posluila doruak. Radila je za dugim pultom i posluila nas prije no to smo stigli platiti na kraju pulta. Pozdravila nas je toplim osmijehom i ljubaznim komentarima. Njezin ljubazan i pozitivan stav bio je poput osvjeavajueg tua. Mislim da je vidjela da smo umorni, jer dala nam je veu porciju doruka, uz veliku porciju radosti, a upravo nam je to trebalo. Za nekoliko sekundi, Elizabeth i ja osjeali smo se svjee, a jo nismo ni jeli.

Dok smo jeli, uoio sam na stolu formular za povratnu informaciju. Na njemu je bila istaknuta nova inicijativa restorana - zvala se Nainite dodatni korak. Formular je gostima omoguavao da komentiraju je li osoblje nainilo taj dodatni korak u pruanju usluge. Upravo smo doivjeli sjajnu uslugu, pa smo ispunili formular. Morali smo napisati i njezino ime, vrijeme i datum, ali nismo vidjeli kako se zove. pa smo se vratili do pulta i pokuali proitati njezino ime sa znake. Problem je bio u tome to se restoran punio i ona je bila vrlo zaposlena. esto nam je okretala leda, pa nismo mogli uhvatiti njezino ime. Moram priznati da smo razmiljali o odlasku, jer bilo nam je malo neugodno stajati pokraj reda gladnih ljudi. Bili smo svjesni da neki klijenti misle da elimo preskoiti red. No, u ivotu, ljubav nas esto rastegne i prua nam priliku da izaemo iz zone udobnosti. Mi tu priliku moemo iskoristiti i malo narasti, ili moemo otii i priekati drugu priliku. Zato sam viknuo eni i upitao je za ime. Rekao sam joj da popunjavamo formular i da smo joj zahvalni na tome kako smo se osjeali kad nas je posluila. U tom trenutku, lice joj je zasjalo. Nasmijeila se od uha do uha. Osjetio sam nadahnue da pokaem formular i nekim gostima u redu. Rekao sam: Zar nema predivan osmijeh? Kako divno pristupa gostima... s osmijehom! Sada su se svi smijeili. U tom trenutku, srea je htjela da se pojavi njezina efica. Meni je krenulo i nisam namjeravao stati. Prenio sam efici ono to sam napisao na formularu, pred tom enom i pred gostima. Iznenada, i efica se nasmijeila. inilo se da nikom od gostiju ne smeta to zadravam red Bio je to trenutak arolije i svi su sudjelovali u tome. Mislim da ga nitko nije htio prekidati. efica je rekla da joj je zadovoljstvo dobiti pozitivnu povratnu informaciju. Mi smo oito bili prvi (ne znam kad je inicijativa zapoela). Rekla je da su dobivali samo pritube. Bilo je sjajno dobiti pozitivnu povratnu informaciju, rekla je. osobito na tako osoban nain. Siguran sam da su mnogi gosti bili zadovoljni s njihovom uslugom u prolosti, ali nisu nita komentirali. Nije li udno kako mnogi ljudi ne daju povratnu informaciju ako nemaju neto negativno za rei? Koliko ljudi poznajete koji su poslali povratnu informaciju restoranu u kojem su ugodno objedovali, samo zato da se zahvale? A koliko ljudi se tui kad objed nije ispunio njihova oekivanja? Kada nemaju neki oblik pozitivne povratne informacije, ljudi ne shvaaju kako sjajno rade svoj posao i kakav dar daju drugima. Ne doputamo im da to shvate. Mislim da im mi to moramo rei.

esto sam govorio da su najglasniji oni koji se jadaju. I preesto, stvari se mijenjaju tako da odgovaraju manjini, zato to oni koji se tue diu veliku prainu. Mislim da je vrijeme da ponemo pokazivati veu zahvalnost u svijetu. Diimo prainu oko dobrih stvari. Neka zahvalnost bude najglasnija, tako da se stvari mijenjaju nabolje. Smatram da bismo mogli jako utjecati na tue ivote, kao i na svoj, ako nainimo taj dodatni korak i kaemo ili uinimo neto lijepo za druge. Ne ekajte da vam neto zasmeta prije nego to date povratnu informaciju. Jeste li ikada uoili kako se dobro osjeate kad uinite neto lijepo za drugu osobu? Nakon razgovora u restoranu, osjeao sam se sjajno. udesno, zar ne? Radikalno sam promijenio svoje i Elizabethino raspoloenje i na doivljaj svijeta, i pobudio sam dobre osjeaje kod zaposlenice, njezine efice i cijelog reda ljudi, pomou jednog obinog ina ljubaznosti.

Iskazivanje ljubaznosti Ljubav lijei ljude - i one koji je daju i one koji je primaju. Karl Menninger Volim iskazivati" ljubaznost. Kada hodam prometnom ulicom i vidim nekoga tko izgleda tuno, zamiljam kako bacam lopticu ljubaznosti na njega. Zamiljam je kako leti kroz zrak i pada na tu osobu. Obino trznem prstom, kao da njime udaram lopticu ljubaznosti prema njima. Povremeno postajem stvarno kreativan. Obino dajem toj loptici ljubaznosti neku boju - onu boju koja mi padne na pamet u tom trenutku. Toj osobi dobacujem i kvalitetu za koju smatram da joj nedostaje. Ponekad, umjesto ljubaznosti, bacam sreu, a ponekad ispunjenost, ljubav, radost ili oprost. Gledam tu osobu i dobacim joj prvu kvalitetu koja mi padne na pamet. Ponekad dobacim i vie od loptice. Ponekad rastegnem tu kvalitetu i poaljem je nekolicini ljudi odjednom. Ponekad razlomim veliku loptu u djelie i njima zasipam ljude. Ponekad poaljem loptu niz ulicu i gledam kako prolazi kroz cijeli red ljudi. Ponekad se dogodi i neto udno. Kad im dobacim neto, ljudi se katkad okrenu prema meni i nasmijee se. U nekim prigodama, ljudi koji su izgledali tuno ili potiteno iznenada su se razvedrili. Volim zamiljati da je tada izmeu nas dolo do razmjene i da je ta osoba zaista dobila neto to joj je pomoglo. No, to uvijek pomogne i meni. Ono to dajete vraa vam se, kako kau. Davanje ljubaznosti dovodi vas do toga da u sebi imate dovoljno ljubaznosti koju moete dati. U Romeu i Juliji, Shakespeare je napisao:

Moje je blago beskrajno poput mora, A moja ljubav jednako duboka - to ti je vie dajem, Vie imam, jer i jedno i drugo nemaju kraja. Ljubav je beskonana. Kada je dajete, u bilo kojem obliku, primate je zauzvrat. Kad ste svjesni ljubaznosti, suuti, radosti, ili bilo koje druge kvalitete koju irite, vaa dua sjaji iz vas i najprije prolazi kroz vae srce. Zato se osjeate dobro. A kad se osjeate dobro, zapoinje lijeenje. Naravno, ljubaznost je i praktina. Iskazivanje ljubaznosti prema drugima pomae i njima, ali i nama. Ukljuivanje u dobrotvornu organizaciju zaista pomae onima koji primaju vau pomo. No, postoji neto nevjerojatno obnavljajue u inu davanja sebe kroz dobrotvorni rad. Osjeate kako usreujete. To esto odnosi nau bol. Na unutarnji dijalog patnje postupno se mijenja iz Kako da dobijem?" u Kako da dam? Mnogi ljudi oporavili su se od depresije bacivi se u dobrotvorni rad. Prije vie godina, Patch Adams, lijenik kojeg je u istoimenom filmu glumio Robin Williams, savjetovao je moju dragu prijateljicu Margaret McCathie: Idi i slui drugima i tvoja e depresija nestati. Uinila je to, i to se dogodilo! Zaista vjerujem, da je tako mogue ostvariti duhovno i emocionalno izljeenje. to vie Ijubavi svjesno irimo svijetom, to vie lijeimo sebe. Engleska rije heal dolazi iz staroengleske rijei haelen", to znai. izlijeiti . Kada dajemo ljubav, lijeimo sebe. Promijenite sebe i promijenit ete svijet esto sam priao o slinosti izmeu ljudi i glazbenih vilica. Kada udarimo glazbenu vilicu, i druge stvari poinju vibrirati. Kad smo loe volje, poput glazbene vilice, potiemo tmurno raspoloenje u okolini. Ljudi se poinju ponaati poput nas. Isto se, naravno, dogaa i kad smo sretni. Tada potiemo sreu u okolini. Mislim da aljemo mentalne i emocionalne vibracije kamo god poli. Neuroznanost poinje razjanjavati taj fenomen. Nesvjesno percipiramo raspoloenja drugih ljudi i nai zrcalni neuroni oponaaju to raspoloenje i u nama. Zamislite da su te vibracije boje. Nekih dana odailjemo crvenu, a nekih zlatnu. Mislim da svaka osoba ima boju koja predstavlja njezino prosjeno stanje - ono kakva je ta osoba veinu vremena. to vie dajemo ljubav. to je naa boja vie boja ljubavi. U drugim knjigama napisao sam, da znanost stvara sliku meusobno povezanog svijeta svijeta u kojem smo vi i ja povezani na dubokoj razini. Carl Jung opisao je kolektivno polje nesvjesnog koje povezuje sve, i nazvao ga kolektivno nesvjesno. Svatko od nas posjeduje

nesvjesni um, i ti se umovi preklapaju. Granica izmeu vaeg i mojeg uma zamagljena je. Na nekoj razini, dijelimo vezu, kao to internet stvara vezu izmeu svih naih raunala. Tu vezu opisao sam i analogijom paukove mree, ali to je mrea inteligencije. No, ono to je zanimljivo s tim u vezi jest to to, da bismo promijenili boju mree, samo moramo promijeniti sebe, i nae vibracije rairit e se nitima mree. Ako elimo vidjeti vie ljubavi u svijetu, moemo zapoeti tako to emo mi voljeti vie. Ako elimo vidjeti vie mira u svijetu, moemo zapoeti tako to emo postati mirniji u sebi. Njegova svetost Dalaj-lama rekao je: Odgovornost ne lei samo na voama naih zemalja, niti na onima koji su izabrani za neki posao. Ona lei na svakome od nas. Mir, primjerice, zapoinje u svakome od nas. Kad posjedujemo unutarnji mir, moemo biti u miru s onima oko sebe. U redu je patiti Primijetio sam da je jedna od rijei koja udaljava ljude od sree rije trebalo bi. Mislimo da bismo trebali uiniti ovo ili ono, ili da smo trebali neto uiniti drukije. Ili, u bolnijoj verziji, mislimo da smo trebali biti netko drugi. No, smatram da poinjemo osjeati sreu i mir i izljeenje kad zavolimo sami sebe - kad kaemo Dobro je biti ja! Ako patite u ovom trenutku, to je u redu. Ne muite sami sebe mislei da ne biste trebali patiti. Ako niste sretni u ovom trenutku, nemojte se forsirati uvjeravajui se da biste trebali biti sretni. Ljudi koji itaju knjige o samopomoi esto misle da nisu dovoljno prosvijetljeni, da dovoljno ne vole, ne prataju ili da nisu dovoljno mirni. Zatim kritiziraju svaku negativnu stvar koju ine, a to je jo gore, kritiziraju sami sebe zbog svake negativne misli. Znam da je to tako zato to i sam to ponekad inim. No, to je u redu. Sve je to dio odrastanja. Svi emo stii tamo na kraju. U meuvremenu, razvedrite se, radi vlastite dobrobiti. Moj dragi prijatelj Stephen Mulhearn, uitelj amanizma koji vodi centar Lendrick Lodge u Brigo Turku u kotskoj, ima sjajan smisao za humor. On se esto ali s nainom na koji muimo sami sebe. Jednom me nasmijao priajui mi o prijatelju koji je marljivo radio na novoj dijeti. Stephen mi je rekao da je taj prijatelj odmahnuo glavom i rekao, smrtno ozbiljnim glasom, kao da priznaje umorstvo: Moj jedini porok je mlijeko. Nain na koji mi je Stephen opisao sve to bio mi je smijean. On ima taj talent. No, zamislio sam se nad time kako smo mi svoji vlastiti najgori kritiari. Zapravo, drugi ljudi nas ne moraju kritizirati. I sami dobro radimo taj posao.

No. kad prihvatimo sljedee: U redu je biti ja. Ne moram biti savren, niti izlijeen, niti prosvijetljen u ovom trenutku. Danas samo moram biti ono to jesam", kreemo se prema cjelovitosti. To je ljubav prema sebi. To je prostor iz kojeg izrasta unutarnji mir. Hermann Hesse, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1946. godine, napisao je: Duboko u sebi, dobro znate da postoji samo jedna magija, jedna mo, jedno spasenje... a ono se zove ljubav. Pa, onda volite svoju patnju. Nemojte joj se opirati, ne bjeite od nje. Boli vas samo izbjegavanje, nita vie. Kad se pomirimo s onim tko jesmo, poinjemo voljeti sami sebe. Ako ne bjeimo sami od sebe, moemo ostvariti duboko izljeenje. Na kraju krajeva, ljubav u bilo kojem obliku, prema sebi i prema drugima, snaan je lijek. Stoga bih volio zavriti knjigu s nadahnjujuim razgovorom. Nisam pronaao izvor, ali zahvalan sam autoru: Jedan mudar lijenik rekao mi je: Prakticiram medicinu 30 godina i propisivao sam mnoge lijekove. No, na duge staze, shvatio sam da je ljubav najbolji lijek za veinu bolesti od kojih boluju ljudska bia. A to ako ne djeluje? upitao sam ga. Udvostrui dozu", odgovorio je. Mislim da to kazuje sve!

Dodatak I LIJEENJE KVANTNIM POUEM (LKP) Prekooceanski putnik ima dojam da se ocean sastoji od valova, a ne od vode. Arthur S. Eddington Nekada sam bio znanstvenik u jednoj od najveih farmaceutskih tvrtki na svijetu. Dao sam ostavku 1999. godine. Fascinirao me nain na koji je izljeenje mogue postii pomou uma. Godinama sam se igrao vizualizacijom, u slobodno sam vrijeme istraivao utjecaj uma na materiju, i itao brojne duhovne tekstove. Budui da dolazim iz znanstvenog okruenja i shvaam placebo efekt, znao sam da um snano utjee na biologiju. No, zanimalo me na kojoj razini misao moe utjecati na biologiju. Je li misao sila koja nastaje u razmaku izmeu ogranaka neurona? Premjeta li ona molekule?

Dobio sam vrlo visoke ocjene iz nekoliko predmeta kvantne znanosti na sveuilitu i od tada sam esto prouavao to podruje. Nisam vjerovao da misli nastaju iz interakcije kemikalija u mozgu. Jo uvijek ne vjerujem u to. Naravno, kemijske promjene mijenjaju nain na koji razmiljamo i osjeamo, ali misli su nae. Vjerujem da nastaju neovisno o kemikalijama. Znanost kae da su misli proizvodi kemikalija zato to kemijske promjene mogu mijenjati um. No, sada znamo da misli mogu prouzroiti kemijske promjene. to nastaje prije - misli ili kemikalije? Jedno utjee na drugo, ali jedno mora prethoditi drugome. Siguran sam da su misli prve i da utjeu na samu sr stvarnosti, na razini na kojoj se stvaraju najsitnije estice. Ako pogledate u svoje tijelo, vidite stanice. Ako pogledate u stanice, vidjet ete molekule, od kojih je jedna DNK. Ako pogledate od ega se sastoji DNK, saznat ete da se sastoji od atoma. No, ako pogledate unutar atoma, vidjet ete da se u njemu nalazi uglavnom prazan prostor. Veina ljudi ula je za protone, neutrone i elektrone, subatomske estice od kojih se sastoje atomi (zapravo, postoji mnogo, mnogo vie estica), ali ne shvaamo kako one izgledaju i koliko su zapravo udaljene. Ako je proton velik poput zrna groa, elektron bi bio sitniji od promjera nae kose, i udaljen od protona oko tri kilometra. Toliko se prostora nalazi meu njima u atomu. A vae je tijelo sastavljeno od atoma. Na ovoj kvantnoj" razini, stvarnost je uglavnom samo prazan prostor. Mi se sastojimo uglavnom od praznog prostora. Stvari postaju jo udnije, zato to subatomske estice (protoni, neutroni, elektroni itd.) zapravo uope nisu estice, u smislu da nisu vrste loptice. Oni su energetske vibracije. Posljednja istraivanja u kvantnoj fizici kazuju nam da su oni zapravo sitne vibrirajue strune. Dok struna vibrira odreenom brzinom, nai instrumenti detektiraju vibracije kao neku esticu (primjerice, proton); no, ako vibrira drugom brzinom, ili su dvije vibracije u interakciji jedna s drugom, tada emo detektirati drugu esticu (npr. elektron). Zamislite to kao da jedna vibracija stvara crvenu esticu, a druga, pri drugoj brzini, stvara plavu esticu. Bit je u tome da stvarnost nije vrsta, nego je stvorena od vibracija energije. Znanstvenici vjeruju da su te vibracije nastale u veem polju energije, koje se ponekad naziva kvantnim poljem. Dakle, subatomske estice, koje tvore atome, koji tvore molekule, koje tvore stanice, koje tvore ljude (i nae bolesti). stvaraju se u kvantnom polju. Po mojem miljenju, na tom mjestu misli stupaju u interakciju s materijom, na razini na kojoj se materija stvara, jer na kraju, um je instrument koji je stvorio nau sliku stvarnosti. Um nam pomae da vidimo materiju tamo gdje zapravo postoje samo vibracije energije. Kad bismo mogli uskladiti svoje umove s tom razinom, mislio sam, nae misli bile bi mnogo jae. Mogli bismo svjesno oblikovati svoju stvarnost i tako eliminirati bolest. Vjerujem da nae podsvjesne misli uvijek komuniciraju na toj razini, ali naa vjerovanja i pretpostavke o

stvarnosti iskrivljuju kvalitetu naeg svjesnog razmiljanja. Zato, u kontekstu rezultata lijeenja, dobivamo samo ono za to smo spremni - ukoliko bismo vjerovali da je neto mogue ili da e se neto dogoditi (kao to je sluaj s placebo efektom), zaobili bismo neka stara vjerovanja i predrasude i potpunije se uskladili sa svojim nesvjesnim i s dubljom razinom stvarnosti. Vjerujem da je vjera vrlo snana i da to moe objasniti neka uda mistika i velikih duhovnih uitelja. Na njihovoj razini spoznaje i razumijevanja - na njihovoj razini svijesti - njihove misli, neoptereene kon-vencionalnim vjerovanjima i pretpostavkama, utjecale su na materiju mnogo jae no to je sluaj s mislima veine ljudi. Nekoliko godina nakon to sam napustio farmaceutsku industriju, elio sam monu vizualizaciju koju svatko moe upotrijebiti, koja je brza i koja bi simbolino uskladila um s temeljnom razinom stvarnosti, na taj nain zaobilazei naa vjerovanja i pretpostavke koje nas ograniavaju. Jedne noi 2001. godine probudio sam se dok mi je kroz um prolazio niz slika. Zapisao sam ih, i to je postalo ono to sam nazvao lijeenje kvantnim poljem (LKP). Lijeenje kvantnim poljem djeluje simboliki na razinu izvora bolesti. Glavni princip LKP-a jest, da na bolest ne gleda kao na fiziku pojavu, nego kao na energetske valove (ili vibracije) koji nastaju u kvantnom polju. Tako bolest neete vidjeti kao fiziku stvar, nego kao obrasce energetskih vibracija koje je mogue mijenjati, kao to biste mogli promijeniti valove u ribnjaku ako u njega ispustite kamen. U LKP-u, taj kamen je misao. Vizualizacija lijeenja kvantnim poljem Recimo da bolujete od neke specifine bolesti (ili boli, stanja, itd.), Vizualizirajte dio tijela ili organ i zatim zamislite da ulazite u njega, kao da nosite kameru, tako da moete vidjeti kosti, miie, meso, tetive i zglobove. Sada uite u neki dio, sve dok ne vidite stanice od kojih se sastoji. Sada uite u stanicu i pogledajte proteine, enzime i DNK u njoj. Uite u DNK i pogledajte atome od kojih se sastoji. Izaberite neki atom i uite u njega. Pogledajte subatomske dijelove - protone, neutrone, elektrone i druge. Zamislite ih kao zvijezde na nebu. Kvantno polje je energetsko polje iz kojeg se zgunjavaju estice, nalik nainu na koji se kine kapi zgunjavaju u oblaku. estice zapoinju svoj ivot u kvantnom polju. Umjesto da zamiljate da ulazite u estice, poite u njihov izvor - kvantno polje. Zamislite kvantno polje kao mjesto potpune tiine u dubokom svemiru. Zamislite to na koji god nain elite. Moe vam pomoi ako ga zamislite kao potpuno mirno jezero energije, poput ribnjaka ili nekog jezera u rano jutro.

Sada zamislite valove (vibracije) bolesti, a zatim ih mentalno uklonite, simbolino uklanjajui bolest. Recite u sebi: Pokai mi valove (vibracija)...... Izrecite ime bolesti ako ga znate, ili jednostavno recite bolest". Vi traite od svojeg nesvjesnog uma da vam simboliki pokae valove. Gledajte vibracije na onaj nain koji vam padne na pamet. Ja ih obino vidim kao olujno more. Recite u sebi: Izbrii! i gledajte kako se valovi uruavaju i nestaju. Sada se vraate u svoje mjesto potpunog mira i upravo ste izbrisali bolest. Sada stvorite nove vibracije. Zamislite kako bacate oblutak u mirno jezero, samo to je to oblutak svjetlosti koji predstavlja vau namjeru. Moe biti bijeli, ili bilo koje druge boje koja vam padne na pamet. U stanju poviene svjesnosti koje donosi LKP, moda ete vidjeti boje, pa ak i simbole. Ja sam jednom ili dvaput vidio lice. Moete zamisliti oblutke, ili bilo to drugo, i pritom moete biti openiti ili specifini, koliko to elite. Ja se ponekad sluim savrenim zdravljem" ili lijeenjem", i obino dodajem jednu ili dvije dodatne kvalitete. Primjerice, esto dodajem oblutke mira, ljubavi, suosjeanja, ljubaznosti ili oprosta, ili neku drugu emocionalnu ili ponaajnu kvalitetu koju bih htio vidjeti, za koju mislim da e pomoi, ili osjeam da je povezana s boleu. Zamislite kako isputate prvi oblutak u energetsko jezero. Budite svjesni svakog zvuka koji ujete, ak i ako je to samo pljusak. Otkrio sam da oblutak mir" esto u mojem umu stvara zvuk ping" ili Om". Gledajte maleni pljusak koji je izazvao oblutak, a zatim gledajte kako se svjetlost (vae boje) iri prema van u energetskom jezeru. To su valovi savrenog zdravlja" ili mira", ili onoga to ste ve poeljeli. Sada spustite sljedei oblutak i gledajte isti proces. Moete dodati vie ili manje oblutaka, kako elite, i posvetiti tome vie ili manje vremena, kako elite, dodajui nekoliko oblutaka s istom namjerom. Otkrio sam da je dovoljno ako jednom ubacite dva ili tri oblutka. No, o vama ovisi koliko ete esto to initi. Sada ste uklonili valove bolesti i zamijenili ih valovima zdravlja. Lijeenje je obavljeno u tehnikom smislu, ali ja ga obino uvrstim, da se tako izrazim. Sada se postupno vraamo tamo gdje smo poeli, uoavajui da su stvari drukije zato to su se valovi na izvoru promijenili. To osnauje vae vjerovanje da je dolo do izljeenja. Zamislite kako se vraate iz kvantnog polja i gledate subatomske estice. Recite u sebi: Pokai mi da je uinjeno." Tako ete dobiti potvrdu da je lijeenje okonano. Zamislite da je neto malo drukije nego prije - primjerice, umjesto da su estice bijele poput zvijezda na

nonom nebu, gledajte kako preuzimaju boju oblutaka svjetlosti koje ste ubacili. To su estice koje tvore izlijeeno tijelo. Moda ete ak poeljeti da ih gledate kako trepere, ili zamisliti fini pokriva svjetlosti kako se talasa na nebu, pomalo nalik sjevernim svjetlima (aurori borealis). Sada se vratite do atoma. U sebi recite: Pokai mi daje uinjeno." Gledajte kako atomi poprimaju boje oblutaka svjetlosti koje ste ubacili. Ako elite, moete ih vidjeti kako trepere ili se kreu uokolo. Vratite se na DNK i recite:Pokai mi daje uinjeno". I opet, gledajte kako DNK treperi u bojama oblutaka svjetlosti koje ste ubacili. Moda ete ak vidjeti kako neki geni izljeenja jarko sjaje. Vratite se na stanice i recite: Pokai mi da je uinjeno* Gledajte kako stanice trepere bojama vaih oblutaka svjetlosti. Sada se vratite na taj dio tijela i recite: Pokai mi da je uinjeno." Gledajte kako taj dio treperi u bojama koje ste izabrali. Ne morate vidjeti samo treperave boje. Moete zamiljati druge promjene - primjerice, da se vai atomi ili DNK steu kao to steete mii. Moda e i vae stanice uiniti isto, diui novim ivotom. Ako elite, u toj fazi moete vizualizirati kako bolest nestaje - tumor se rastvara, virus naputa vae tijelo, organ ili tkivo se regeneriraju. Moete dodati odgovarajuu vizualizaciju iz Dodatka II., Vizualizacija, ili stvoriti svoj vlastiti prizor. U toj fazi ne morate nuno dodavati vizualizacije, ali neki ljudi vole to uiniti, jer im treba vizualna potvrda daje lijeenje okonano. Napokon, pogledajte cijelo tijelo i recite:,, Pokai mi daje uinjeno. Gledajte kako ga obavijaju boje koje ste izabrali. Moda ete ak i vidjeti kako vam se cijelo tijelo stee, savreno zdravo. Na kraju, recite u sebi: Hvala ti. Uinjeno je. Uinjeno je. Uinjeno je. Nekoliko puta duboko udahnite i otvorite oi. Uinjeno je! Jedna jedinstvena prednost LKP-a jest to to vam ono iri svijest. U trenutku kada ulazite u atom i vidite nono nebo, gdje subatomske estice trepere poput zvijezda, um vam se iri. To simbolizira nadilaenje ogranienja tijela i ogranienja vaih vjerovanja i stavova. To vas podie do vie razine svijesti ili svjesnosti, i u mnogo veoj mjeri usklauje vae misli s temeljima stvarnosti. LKP moete primijeniti i na promjenu duboko usaenih stavova i vjerovanja, ili na uklanjanje starih obrazaca emocija koje vie ne elite osjeati. U tom sluaju, u sebi zatraite da vidite

valove (ili vibracije) stava, vjerovanja ili emocije, i izbriite ih na isti nain. Tada dodajte novi stav, vjerovanje ili emociju koje elite. Evo saetka ove tehnike: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Vizualizirajte bolestan dio tijela. Uite unutra i vidite stanice. Uite u njih i vidite DNK. Uite u DNK i vidite atome. Uite u atome i vidite subatomske estice. Poite do izvora i zamislite sebe u kvantnom polju - mjestu potpunog mira. Recite: Pokai mi valove/vibracije.... (bolesti, boli. stanja, itd.) i zamislite ih kao olujno more. Recite: Izbrii! i gledajte kako valovi nestaju. Recite: Pokai mi valove... (npr. savrenog zdravlja, lijeenja, opro- sta, mira), i

zamislite kako obluci jarke svjetlosti (u boji koja vam padne na pamet) padaju u mir i kako se valovi ire prema van, kao kada bacite oblutke u mirnu vodu. Bacite jedan ili vie obutaka. 10. Vratite se na subatomske estice i recite: Pokai mi da je uinjeno". Gledajte kako poprimaju boju koju ste izabrali ili se mijenjaju na neki drugi nain (npr. treperavo nebo, poput sjeverne svjetlosti). 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Vratite se na atome i recite: Pokai mi da je uinjeno. I opet, gledajte promjenu boje, Vratite se na DNK i recite: Pokai mi da je uinjeno." Gledajte promjenu. Vratite se na stanice i recite: Pokai mi da je uinjeno. Gledajte promjenu. Gledajte prizor izljeenja ako elite. Vratite se na dio tijela i recite: Pokai mi da je uinjeno. Gledajte promjenu. Vratite se na cijelo tijelo i recite: Pokai mi da je uinjeno. Gledajte kako je cijelo Recite: Hvala ti. Uinjeno je. Uinjeno je. Uinjeno je! treperenje ili kretnju.

tijelo obavijeno bojama koje ste izabrali, i gledajte kako se rastee u savrenom zdravlju. Cijeli proces trebao bi trajati oko pet minuta, ali moete se zadrati dulje na nekom dijelu ako ga smatrate vanim. Primjerice, sa svakim izdahom, moete zamisliti oblutak mira. Kod nekih izljeenja, moda ete smatrati da je potrebno dodati nekoliko oblutaka lijeenja ili savrenog zdravlja ili oprosta tijekom nekoliko minuta, tako da veinu vremena provedete u toj fazi, snano utiskujui kvalitetu lijeenja u kvantno polje. S vremenom, kad postanete strunjak za vizualizaciju i steknete vrstu vjeru u mo uma, bit ete u stanju ui u kvantno polje u djeliu sekunde i izbrisati bolest.

Istinite prie Sljedei dio predstavlja neke istinite prie ljudi koji su uspjeno upotrijebili LKP. Hayleyina pria Kad sam dola kui, priala sam svojem partneru i njegovim roditeljima o radionici i dola do dijela o vizualizaciji bolesti. Imam pre- aktivnu titnjau, zbog ega imam malenu guu. Nije tako uoljiva, ali za mene, ona je bila snaan vizualni podsjetnik na bolest. Dok sam priala svojoj obitelji o vizualizaciji, nesvjesno sam podigla ruku i dotakla guu, to obino radim dok priam ili razmiljam o njoj. Nije je bilo! Iznenada sam postala svjesna svoje geste, jer nesvjesni dodir nije donio oekivane rezultate. Nisam mogla osjetiti guu. Smanjila se. Morala sam jako opipati vrat da osjetim i najmanji zaostatak gue. U svojoj vizualizaciji, vidjela sam je kako se smanjuje od ruiaste, mesnate mase omotane oko mojeg dunika, do sivog, osuenog i smeuranog niega. Do trenutka kad sam se vratila kui, to se i dogodilo. Potpuno sam izbezumila svojeg partnera, njegove roditelje i sebe. I oni su vidjeli da gue nema, a njegovi su roditelji obino vrlo skeptini ljudi. Bilo je to urlo udno, ali u posljednjoj minuti uizualizacije na Regent's Collegeu (lokacija radionice u Londonu), osjetila sam snanu potrebu da zakaljem. Nije to bilo nita snano, samo lagano ienje grla, ali osjetila sam snano kakljanje u grlu ispod titnjae. Stuamo sam se trudila da ne zakaljem jer nisam eljela smetati nikome niti razbijati ulastitu koncentraciju, ali na kraju, morala sam zakaljati jer sam osjetila da uie nisam usredotoena. Kad sam zakaljala, na pamet mi je pala udna misao: da iskaljavam titnjau (simbolino) sada znam da se to i dogodilo. Shvatila sam i da moram lagano modificirati svoju vizualizaciju, jer elim sauvati zdravu titnjau, pa je sada vidim prelijepu i zdravu, kako njeno sjaji blagim zelenim sjajem. Paulinina pria Bila sam na jednoj od vaih radionica, Davide, i tamo smo radili lijeenje kvantnim poljem i DNK vizualizaciju. Poslala sam lijeenje (na daljinu) svojoj keri Chloe, kojoj su tada bile etiri godine i kojoj je nekoliko dana prije dijagnosticirana astma. Dali su joj antibiotike, steroide i inhalator.

Tijekom lijeenja, osjetila sam da aljem zdravlje Chloe i uzbudila sam se. Bilo je to stvarno jasno. Mogla sam vidjeti i osjetiti kako njezin DNK mijenja boju i oblik, kako postaje ut i svijetlozelen. Kao i inae, i sljedeeg me jutra probudio Chloein poljubac, i rekla mi je gotovo odmah da joj se disanje popravilo, da manje kalje i da joj vie ne treba inhalator. Nije znala da sam joj slala iscjeljenje. Od toga dana (u trenutku kad ovo piem, prole su tri godine), nikada nije upotrijebila steroide ili inhalator i ne trebaju joj. Bilo je to nevjerojatno, i od tada, tu sam metodu upotrijebila i na drugim ljudima. Nisam osjetila to tako snano kao kad sam slala Chloe, ali znala sam da e se na neki nain stanje osobe kojoj aljem iscjeljenje popraviti. Ruthina pria Moja prijateljica Ruth dola je na vau radionicu i bila je tako impresionirana lijeenjem kvantnim poljem, da ga je upotrijebila kako bi se rijeila madea koji je imala pod okom. Jednog je ve uklonila operacijom i nije eljela opet na operaciju, pa se oslonila na lijeenje kvantnim poljem. Nadalje, vizualizirala je kako ispod madea raste nova koe koja potiskuje made, te on otpada. Nekoliko mjeseci kasnije bila je pod tuem, i to se zaista dogodilo onako kako je zamiljala: made je jednostavno otpao. A rekli su joj da se to nee dogoditi. Zapravo, to se ne dogaa nikada! Lizina pria Dan nakon to sam otila na DNK i LKP radionicu, organizirala sam zabavu, kad je svijea eksplodirala nasred poda i opekla sam se. Odluila sam upotrijebiti ono to ste nas upravo nauili i bol je trenutno nestala. Sljedeeg jutra, nije bilo ni traga od opekotine. To je tek nekoliko od mnogih primjera lijeenja pomou kvantnog polja. Pokuajte i sami i vidjet ete rezultate. Mo ove tehnike lei u injenici da se nae misli usklauju s razinom stvarnosti iz koje nastaje sva materija. Granice naih sposobnosti lee jedino u onome to smatramo moguim. to ui smatrate moguim?

Dodatak II VIZUALIZACIJE U dovoljnoj sam mjeri umjetnik da se slobodno sluim svojom matom. Mata je vanija od znanja. Znanje je ogranieno. Mata okruuje svijet. Albert Einstein Ovo poglavlje sadri popis uobiajenih bolesti i vizualizacija koje se mogu upotrijebiti za njih. Za neke bolesti postoji samo jedna vizualizacija, ali za neke druge i po dvije i vie. Time se obuhvaaju razliiti naini na koje volimo zamiljati stvari. Vizualni prikaz koji je dobar za jednu osobu za drugu ne mora biti toliko dobar. Mnoge vizualizacije mogu se zamijeniti, ili prilagoditi za druge bolesti, pa ako bolujete od neega to nije na popisu, proitajte sve i pogledajte postoji li druga vizualizacija koju moete upotrijebiti, ili moda elementi neke vizualizacije, ili pak moete osmisliti svoju vlastitu vizualizaciju. Zapravo, vizualizacije navedene u ovom dodatku mogu se upotrijebiti kao smjernice. Predloio bih vam da pokuate stvoriti svoju vlastitu - neto to ima vee znaenje za vas i za nain na koji doivljavate bolest - ili da prilagodite postojee vizualizacije, tako da bo- lest, stanice i drugi dijelovi tijela budu predstavljeni na nain na koji ih vi vidite. Primijetit ete da su neke bolesti opisane simbolino - primjerice, bakterije i virusi predstavljeni su kao crne tokice, a upale kao napuhnuti baloni. Nije vano znate li kako neto izgleda anatomski - simboline slike olakavaju vam stvaranje prizora. Primijetit ele i to da su neke vizualizacije vrlo sline i da se ponavljaju, i da su mnoge varijacija na temu. Meutim, dodatku prethodi sadraj, tako da moete izabrati bolest i vizualizaciju, a da ne morate itati previe stranica. Vizualizacijom se moete posluiti i za pojaavanje tretmana koji dobivate. Primjerice, ako primate radioterapiju za rak, moete zamisliti radijaciju kao laserske zrake koje spaljuju stanice raka i ostavljaju zdrave stanice netaknute, ili moete zamisliti kemoterapiju kao malene loptice svjetlosti koje otapaju tumore. Te vizualizacije moete raditi i za druge ljude, bilo tako da se usre-dotoite na njih, ili da poloite ruke na njih. Osobno vjerujem u snagu molitve, a vizualizacija za drugu osobu - uz njezino doputenje, naravno - nalik je aktivnoj molitvi.

Zapamtite, iako je ovo knjiga o vizualizaciji, ne kaem da odustanete od lijekova i tretmana. Zapravo, elim istaknuti da su vizualizacije neto to se moe raditi uz tretman. Kad uzmete lijek ili primate tretman, imate nekakvo miljenje o tome - da e djelovati ili da nee. Va um je uvijek prisutan. Zato radije razmiljajte pozitivno. Vizualizacija je nain da svoje razmiljanje usmjerite u pozitivnu stranu. Samo pazite da ne budete pod stresom tijekom vizualizacije. Ako ste pod stresom, prestanite. Moda postoji neki drugi prizor koji biste mogli upotrijebiti, ili bi za vas bili bolji relaksacija ili meditacija. Koliko mi znamo, vizualiziranje izljeenja od bolesti moe se pokazati jednom od najjaih medicinskih intervencija s kojima smo se ikada susreli. Po mojem miljenju, nova istraivanja upuuju u tom smjeru. Vizualizirajui, moda u svojem tijelu aktiviramo putove prema zdravlju koji nikada prije nisu otkriveni. Um je moda glavni imbenik zbog kojega neki ljudi vode normalan, zdrav ivot, iako im je dijagnosticirana teka bolest. Evo popisa:

Akne Akne su uzrokovane blokadom masnih lijezda u koi, do ega obino dolazi zbog luenja previe ulja (sebuma). To dovodi do stvaranja gnoja ili mitesera. 1. Zamislite cijev ili mrk kroz koji izlazi ulje. Gledajte kako ulje tee brzinom koju smatrate prikladnom, ovisno o tome kakav osjeaj imate sa svojom koom. Ako osjeate da vam je koa previe masna, moete vidjeti ulje kako brzo tee u lijezde. Zamislite da postoji ventil na cijevi ili mrku. Sada zavrnite ventil i gledajte kako se protok ulja smanjuje. Smanjite ga koliko elite, do razine koju smatrate odgovarajuom za svoju kou. Zatim zamislite da se nalazite ispod gnoja ili mitesera i gledate uvis prema njemu. Uzmite zamiljenu usisnu cijev i usiite gnoj ili miteser. Osjetite snagu i sluajte zvuk usisavanja. Oistite pore potpuno, sve dok ne budu posve iste. 2. Zamislite kako uzimate obojenu kiselinu ili gel za otapanje (bilo koje boje koju elite) i natrljajte ili potrcajte njime eljeno mjesto. To je arobna kiselina koja otapa samo mitesere i ostavlja ispod savreno zdravu kou. Gledajte kako se miteser otapa. Gledajte kako se smanjuje. Sluajte kako pritom iti, kao da se topi. Zatim prijeite na sljedei miteser.

Ako je jo neto preostalo nakon to se miteserotopio, u potrijebite zamiljeni usisava i jednostavno usiite to. Moete biti ponosni na svoje vjetine ienja kada vidite da nije ostao ni trag od mitesera, samo savreno zdrava koa. 2. Kao to se modeli u magazinima retuiraju na raunalima da bi se uklonili nedostaci, zamislite da vi retuirate svoju kou. Zamislite kako zumirate svaki dio i kako se sluite mentalnim brisaem" (poput raunalnog Photoshopa) da biste obrisali mitesere i oiljke. Zamislite osjeaj trljanja ili njenog brisanja mitesera ili oiljka, nakon ega se vaa koa vraa u onakvo stanje kakvo elite - besprijekorna. Varijacija toga jest da skenirate svoje lice u raunalo (ako ga imate) i zaista Photoshopom retuirate svoju kou. No, dok to inite, ponavljajte da postoji veza izmeu onoga to inite i neurona u mozgu. Za oiljke od akni: Zamislite da je tkivo oiljka nainjeno od opeka i drugog materijala. Sada uklonite opeku jednu po jednu i zamijenite ih zdravim stanicama koe. Primijetite kako se oiljak pretvara u savreno zdravu kou. Starenje Za usporavanje procesa starenja: 1. Zamislite kako rasteete i poravnavate bore. Uzmite zamiljeno glaalo i izglaajte bore. Upotrijebite zamiljeno parno glaalo iz kojeg izlazi para. Ako elite, uite ravno unutra, do stanica, i gledajte kako se stare, naborane stanice rasteu i poravnavaju dok ih glaate. Sada uzmite zamiljenu kanticu s uljem i zamislite kako podmazujete uljem sve zglobove. Proite ih sve, jednog po jednog, i dobro ih nauljite. Zamislite kako svjetlost tee u vrh vae glave i preplavljuje cijelo tijelo lakoom, tako da su vam dodir i kretnje lagani. 2. Zamislite da ulazite u svoj mozak i vidite brojanik na kojem piebrzina starenja". Pogledajte na koju je razinu namjeten. Zatim ga okrenite unatrag da biste usporili brzinu starenja koliko elite. Dok to inite, izrecite da vam tijelo i um postaju sve zdraviji i pokretniji. AIDS Vidi H1V

Alergije Do alergija dolazi zbog pretjerane osjetljivosti (hipersenzitivnosti) imunosnog sustava na odreene tvari. Primjerice, preosjetljivost na polen je peludna groznica. Zamislite da je va imunosni sustav nainjen od stotina malenih stanica. ak ih moete zamisliti kao malene ljude. Gledajte ih kako su napete, pretjerano osjetljive i na najmanju kretnju. Kad im priete, gledajte kako skau. Priite im i recite: Hej, to sam ja, nema potrebe da budete tako napete. Ohladite se i radite samo to morate da biste sauvale moje zdravlje. Ostatak dana imate slobodno." Zatim gledajte kako ef vie svojoj vojsci: Hej, to je samo (vae ime) - ne moramo biti tako napeti. Njegova vojska klie i poinje igrati tenis (ili bilo koju drugu igru u kojoj uivate) i suna se na krevetima. Zagrlite efa i udaljite se. Bijes 1. Zamislite bijes kao veliku kuglu vrue svjetlosti u vaoj glavi ili bilo kojem dijelu tijela u kojem smatrate da se nalazi (ljudi ponekad osjeaju bijes u raznim dijelovima tijela). Zamislite ga kao prskalicu ili neko drugo pirotehniko sredstvo. Neka bude obojen u boju koju smatrate prikladnom. Zamislite brojanik koji predstavlja razinu bijesa i pogledajte na koju je razinu podeen. Sada ga smanjite na razinu na koju elite (moda na nulu?) Gledajte kako se svjetiost sve vie smanjuje, smanjuje i smanjuje sve dok posve ne nestane uz tihi zvuk pop. Snanija verzija ovoga jest da zamislite neke stvari koje vas ljute, i zatim napravite vizualizaciju. Postavile vruu svjetiost u prizor koji zamiljate. Na taj nain simbolino umanjujete bijes koji osjeate u vezi tih stvari, tako da neete biti ljutiti ako se ta situacija ponovi u budunosti. Moda ete to morati uinili nekoliko puta zaredom (10 do 20) kako biste neutralizirali svoje osjeaje u vezi nekih situacija, ali isplatit e se. Ako je neka osoba predmet vaeg bijesa, nakon to uklonite bijes, zamislite da joj govorite neto to odraava vae novo stanje - moda opratam ti. 2. vama. Sada otvorite ventil i ispustite pritisak. Sluajte kako iti i osjetite kako pritisak u vama opada, sve dok itanje ne stane i dok bijes ne nestane. Zamislite da je sav bijes u vama sadran u parnom loncu. Gledajte kako se kovitla u

3.

Otpleite pobjedniki ples. Zamislite stvar koja vas ljuti. Neka vam ta misao bude

zaista jasna u glavi. Kada osjetite bijes ili razdraenost, zapleite svoj pobjedniki ples. Sada opet pomislite na stvar koja vas ljuti i opet otpleite pobjedniki ples. Preporuujem vam da to uinite deset do dvadeset puta zaredom. To moete upotrijebiti i sa stvarima u vezi kojih osjeate emocionalnu bol, pa ak i emocionalnu traumu. Kao to je istaknuo dobitnik Nobel-ove nagrade Eric Kandel, psihoterapija dovodi do mjerljivih promjena u mozgu. To ete postii i plesanjem pobjednikog plesa, jer skrenut e pritok krvi iz podruja mozga koja stvaraju bijes i pomoi u izgradnji neuralnih veza koje obrauju humor (i ples) u mozgu.

Tjeskoba Zamislite brojanik za tjeskobu u mozgu. Na jednom kraju pie Smirenost", a na drugom Tjeskoba". Pogledajte gdje je brojanik namjeten. Ako osjeate blagu tjeskobu, zamislite kako polako okreete brojanik prema smirenosti. Dok to inite, diite duboko i postojano. Aritmija (palpitacije) Aritmija je nepravilnost u normalnom radu srca. Postoje razne vrste, ali najee su palpitacije, na to se odnosi ovaj dio teksta. One su obino bezopasne. 1. Zamislite svoje srce i malena ruiasta srca s aneoskim krilima (koja predstavljaju ljubav), na kojima pie: Normalan, pravilan rad srca". Gledajte kako malena ruiasta srca njeno plutaju u vae srce. Zamislite kako se ritam vaeg srca vraa u normalu. 2. Zamislite da je sustav srca koji odreuje ritam otkucaja pokvaren. Zamislite kako ulazite u srce i popravljate ga. Zamislite ga kao mehanizam sata ili metronom. Stvorite arobna orua i popravite ga. S velikom panjom i brigom popravite mehanizam za ritam, pa ak i oistite i ispolirajte sve dijelove, vraajui mehanizam svojeg srca u savreno stanje. Sluajte tik-tak sata u savrenom ritmu prelijepog zvuka. Artritis (reumatoidni ili osteoartritis) Artritis karakterizira oteenje hrskavice u zglobu i nedostatak tekuine izmeu zglobova. Bol i upala nastaju dok se kost trlja o kost. 1. Zamislite da drite veliku injekciju ili kanticu s uljem punu arobnog, vjenog ulja protiv trenja. Zamislite da je to ulje bistro ili u boji (ovisi o vama - to vam se vie svia).

Sada zamislite da ga ubrizgavate u zglob. Gledajte kako viskozna tekuina tee u zglob i gledajte kako se dva komada hrskavice udaljuju. Dok gledate zglob ispunjen tekuinom, uoite kako se kree slobodno i bez napora. Ako je taj zglob, recimo, vae koljeno, zamislite kako hodate ili trite bez napora i bez boli. Gledajte svoj zglob i promatrajte kako su dva komada hrskavice razdvojena tekuinom. Proslavite svoj uspjeh malenim pobjednikim plesom (stvarnim ili zamiljenim). 2. Mala varijacija ovoga jest da zamislite kako ulazite u stvarnu tekuinu i gledate atome od kojih je sastavljena. Gledajte ih kao malene mjehurie s nasmijeenim licima. Dok teku iz injekcije ili kantice s uljem, zamislite kako viu Jupiiiiii!, kao da su na toboganu. Gledajte velike osmijehe na njihovim licima. Oito se dobro zabavljaju dok se kliu iz injekcije ili kantice u zglob. Gledajte kako maleni atomi teku u zglob i niz stijenke peine koja predstavlja razmak izmeu dvije kosti (ako vidite atome, koji su mikroskopski, razmak izmeu kostiju bit e velik poput peine). Gledajte kako sve vie i vie atoma ulazi u peinu, sve dok se ona ne popuni. To su mekani, gnjecavi atomi, pa stvaraju spuvastu tekuinu. Sada zamislite kako izlazite iz zgloba, tako da vie ne vidite atome, nego tekuinu protiv trenja koja razdvaja kosti. 3. Zamislite mehanike kopae kako voze prema zglobu. Oni posjeduju posebna orua za rezanje pomou kojih reu viak kosti koji je strugao, i tako stvaraju prostor. Zamislite sada kako kopai podiu ogradu kako bi sauvali prostor, tako da se kosti vie ne mogu strugati jedna o drugu. Jo jedan kopa dolazi s vedrom punim arobne, vjene tekuine za podmazivanje. Gledajte kako ulijeva tekuinu u zglob i kako ona popunjava razmak. Astma Astmu karakterizira povremeno grenje dinih putova, to ograniava disanje. Zamislite da se nalazite u jednom od dinih putova, kao da se nalazite u malenom tunelu. Sada zamislite kako se timovi malih radnika guraju u cijevi i ire ih. Zatim gledajte kako stavljaju arobne prstene za osnaivanje kako bi podravali stijenke i sprijeili ponovno stezanje cijevi.

Ateroskleroza Ateroskleroza se esto naziva stvrdnjavanje arterija". Stijenke arterija zadebljaju od tkiva oiljaka i kolesterola, i tamo se stvaraju naslage kalcija. To moe ograniiti protok krvi kroz arterije. 1. Zamislite unutranjost jedne od vaih arterija. Ako vam je dijagnosticirana ateroskleroza, moete zamisliti komade bijelog, okruglog kolesterola kako lee uokolo, poput velikih komada masti. Moete vidjeti i velike naslage kamenitog kalcija, poput bijelih, otrih stijena koje prekrivaju vrh, sredinu i dno stjenki. Moete upotrijebiti i bilo koju drugu sliku koja za vas predstavlja aterosklerozu. Zamislite da drite laser. On na sebi ima natpis: Otapalo loeg kolesterola i naslaga kalcija". Ukljuite laser i pucajte. Otopite kolesterol ili kameniti kalcij. Gledajte kako se otapa, kao to topla voda iz slavine otapa kocku leda. Oistite sav lo kolesterol i naslage kalcija iz vaih arterija. Uzmite zamiljenu usisnu cijev ili usisava i usiite preostalu otopljenu tvar. Arterije bi trebale biti fleksibilne, poput fleksibilnog komada gume. Kod ateroskleroze, cjevi postaju tvrde i nefleksibilne. 2. Zamislite stanke koje tvore stijenke vaih arterija kao redove mekanih gumenih opeka, od kojih su neke mnogo tvre, bezbojne, izobliene i napuknute. Uklonite tvrde i oteene opeke iz stijenke jednu po jednu, i zamijenite ih mekanim, gumenim opekama. Kad zamijenite opeke u nekom dijelu, zamislite kako arterija zaista postaje fleksibilna. Gledajte kako se povija i rastee bez napora. Atletsko stopalo Atletsko stopalo karakterizira suha koa na stopalima i nonim prstima, te svrab. Zamislite da su stanice koe Ijuskave i otvrdnute, da su napuknute i razdvojene jedne od drugih - poput fotografija korita rijeke koje je presuilo. Prvo, uite u pukotine i usiite male estice gljivica (atletsko stopalo uzrokuje zaraza vrstom gljivica zvanom tinea). Zamislite ih kako god elite, primjerice poput malenih kuglica mahovine. Tada ponite vlaiti stanice, jednu po jednu, pomou arobnog ovlaivaa koji ujedno i otapa preostale komade gljivica. Dok se upija, gledajte kako stanice mijenjaju oblik, savijaju se i isteu i vraaju u normalan, zdrav oblik. Gledajte kako pukotine nestaju dok se stanice spajaju.

Autoimune bolesti Autoimune bolesti - npr. dijabetes tipa 1, lupus, reumatoidni artritis i multipla skleroza dogaaju se kad imunosni sustav tijela napada dijelove tijela. Primjerice, kod dijabetesa, imunosni sustav napada beta stanice guterae. Sljedee vizualizacije trebale bi smanjiti osjetljivost imunosnog sustava tijela. Prva vizualizacija je slina vizualizacijama za alergije, zato to postoje bioloke slinosti izmeu nekih autoimunih bolesti i naina na koji imunosni sustav reagira na alergen kod nekoga tko je alergian na njega. 1. Zamislite da se va imunosni sustav sastoji od stotina malenih ljudi. Vi koraate prema njima, ali dok to inite, ne moete ih vidjeti dobro, i oni vas ne vide dobro, zato to je vrlo maglovito. Budui da ne vidi jasno, va imunosni sustav napada vae tijelo, bojei se da ste vi neprijatelj. Sada zamislite kako se magla isti, tako da vi i va imunosni sustav vidite jedni druge jasno. Priite efu i recite mu: Hej, to sam ja, ne moramo se boriti. Opustite se i radite samo ono to morate da bih ja ostao zdrav. Uzmite ostatak dana slobodno. Tada gledajte kako ef vie svojim vojnicima: Hej, to je samo (vae ime) - ne moramo se boriti. Njegova vojska klie i poinje igrati tenis (ili bilo koju drugu igru koja vam se svia) i lijee da se suna. Zagrlite efa i tada se udaljite. 2. Zamislite stanice imunosnog sustava koje napadaju zdrave stanice poput divljih pasa. Sada krenite meu pse. Oni vas nee povrijediti. Zapovjedite im da sjednu. U sebi im naredite s apsolutnim uvjerenjem: Sjedi, deko. Gledajte kako psi obustavljaju napad i sjedaju. Zatim gledaju kako se njihova osobnost potpuno mijenja i kako postaju zaigrani kuni ljubimci - posve posluni i puni Ijubavi. Pogladite ih i zagrlite. Uinite to sa svakim psom". Krvni pritisak Visoki krvni pritisak - hipertenzija Zamislite napuhnuti zavezani balon koji predstavlja va krvni pritisak. Uoite kako je napuhnut. Sada ga odveite i gledajte kako zrak istjee iz njega. Sluajte itanje dok zrak izlazi iz balona. Gledajte kako se sve vie smanjuje. Dok se smanjuje (kao i pritisak u njemu), recite sebi da se va krvni pritisak takoer smanjuje.

Osim vizualizacije, iskuajte i disanje. Sjajan nain za smanjivanje krvnog pritiska je meditacija, gdje jednostavno mimo sjedite i diete. To moete initi i u hodu, ili nekoliko minuta, dok sjedite za stolom. Diite duboko i ravnomjerno. Niski krvni pritisak Zamislite ispuhani balon koji predstavlja va krvni pritisak. Uoite kako je ispuhnut. Sada upotrijebite pumpu ili brojanik i unesite zrak u balon. Dok zrak ulazi u balon, gledajte kako postaje sve vei i vei i izrecite da va krvni pritisak raste. Poveajte pritisak u balonu sve dok ne doe do razine koju smatrate normalnom i zdravom. Bronhitis Kod bronhitisa, bronhiji (cjevice u pluima kroz koje prolazi zrak) upaljeni su i stvaraju sluz. Zamislite da se nalazite u bronhijalnim cjevicama. Zamislite da su one crvene i upaljene i da sadre naslage sluzi. Sada uzmite usisnu cijev ili usisava i usiite sluz. Ako je bronhitis rezultat puenja, usiite sve malene crne mrlje po stijenkama, koje simboliziraju ostatak od puenja. Nakon to ste usisali sluz i oistili stijenke, zamislite kako ih prskate zelenom, arobnom tekuinom za lijeenje. Dok se ona upija u stijenke, gledajte kako upala nestaje i kako se stijenkama vraa zdrava, ruiasta boja. Zamislite kako zrak koji udiete smiruje bronhije. Slomljene kosti Ove dvije vizualizacije mogu se upotrijebiti nakon to vam lijenik namjesti kost. lako je kost namjetena, jo uvijek postoji mikroskopski razmak izmeu dva ruba, gdje e izrasti nove kotane stanice. 1. Zamislite dva kraja frakture i timove graevinskih radnika koji ih popravljaju. Gledajte kako grade skele i stotine vlakana nove kosti koja povezuje dva kraja, stvarajui 3D mreu kotane tvari izmeu dva kraja. Dok se stvara sve vie vlakana, gledajte kako mrea postaje sve gua s novim vlaknima, sve dok radnici u potpunosti ne zacijele frakturu. Izrecite da je kost jednako snana, ili ak i snanija no to je bila prije loma. Ova verzija zabavnija je i moda e se vie svidjeti djeci: 2. Zamislite dva kraja slomljene kosti. Sada zamislite da imate moi poput Spidermana, tako da moete ispaljivati mreu. Stanite s jedne strane loma i ispalite mreu prema drugoj strani. Kad se zalijepi, poveite dio zakaen na vae zapee s rubom na kojem stojite, tako da

su dva kraja spojena vaom mreom. No, to nije obina mrea. Nakon nekog vremena, ona otvrdnjava i pretvara se u kost. Ispalite stotine niti mree izmeu dva kraja frakture, sve dok ne budu posve spojeni. Pritom se moete i zabaviti. Gledajte kako se njiete s jedne strane na drugu kako biste ispaljivali mreu s obje strane. Opekotine Zamislite kako imate mekanu etku i vedro arobne, ultra-hladne i blage, plavo-zelene boje za kou. Zamislite kako njeno gladite opekotinu tom arobnom, blagom bojom za kou. Dok se ona upija, nove kone stanice podiu logor ispod opekotine. Dok nanosite boju, sve vie stanica koe raste, sve dok opekotina ne nestane u potpunosti i dok je ne zamijeni zdrava koa. Rak Ovdje iznosim vie vizualizacija za rak nego za druge bolesti zato to je rije o tako rairenoj bolesti koja se manifestira u tijelu na razliite naine. Osim vizualizacija koje slijede, moete proitati svjedoenja pacijenata u desetom poglavlju. Ako ste podvrgnuti kemoterapiji ili radioterapiji, zamislite lijekove ili estice radijacije kao svjetlosne kuglice koje padaju na tumor i otapaju ga. Zamislite okrugle imunosne stanice s nasmijeenim licima kako upijaju ostatak. 1. Zamislite kako tumor postaje sve manji, manji i manji. Gledajte kako se smanjuje sve

dok ne nestane uz tihi zvuk pop. Ako se elite nasmijati, dok se tumor otapa, moete vikati Topim se! Topim se! Moete ak i mahati rukama i tresti se glumei proces otapanja (ako u blizini nema nikoga tko bi vidio kako se zabavljate). To je pomalo nalik pobjednikom plesu. 2. Zamislite stanice u rakom zahvaenom dijelu vaeg tijela. Uoite da su neke od njih savreno zdrave, ruiaste stanice, ali neke su bezbojne i prekrivene sa sluzi ili nekom drugom tvari. To su stanice raka. Sada uzmite imaginarnu etku i neku posebnu tekuinu za ienje i ponite istiti te stanice, jednu po jednu, sve dok ne zasjaje i dok ne dobiju normalnu, zdravu boju. 3. Zamislite rakom zahvaene dijelove vaeg tijela i vidite rak kao crni, sluzavi sloj. Sada uzmite zamiljenu lasersku zraku u boji (bilo kojoj boji) i spalite rak, ostavljajui zdrave stanice oko njega netaknutima. To je poseban laser, tako da spaljuje samo stanice raka. Sada uzmite zamiljenu etku i lopaticu i pometite ostatak, ili ga usiite usisnom cijevi.

4.

Zamislite kako uzimate arobni tapi i ispaljujete aroliju prema stanicama raka. ak

moete izmisliti i arobnu rije, ili upotrijebiti neku iz Harryja Pottera. Gledajte kako se stanice raka steu i mijenjaju boju i pretvaraju se u zdrave, ruiaste stanice. Uinite to sa svakom stanicom raka. 5. Zamislite lijepi zeleni isti kristal i stavite ga pokraj raka. Gledajte kako zrai zelenom svjetlou i kako ta svjetlost otapa stanice raka. Fokusirajte pozornost na kristal nekoliko puta dnevno i gledajte kako svjetlost otapa rak. Osim toga, svaki puta kada zamislite kristal, napunite ga energijom i ojaajte ga. 6. Neki ljudi vie vole rak smatrati dijelom sebe, pa ga tretiraju s ljubavlju i panjom umjesto da ga napadaju. Zamisliteda sjednete pokraj stanica raka, grlite ih i govorite im da ih volite (da je rak svjestan, on ne bi znao da vas povreuje. Mislio bi da vam pomae). Zamislite kako vam stanice govore da vole i one vas. Zatim im recite da ih sada morate otpustiti. Zamislite ih kako naputaju vae tijelo s velikim osmjesima na licu. DNK strategija Sljedee dvije vizualizacije ukljuuju vizualiziranje DNK. Otkriveno je da oko 50 posto tumora sadri mutaciju gena zvanog TP53 gen (iako to ne znai da e osoba koja ima tu mutaciju nuno dobiti rak - samo da e, ukoliko ive ivotnim stilom koji pridonosi razvoju raka, imati vee izglede da obole od raka od ljudi sa zdravim genom TP53. Drugim rijeima, stav, okolina, prehrambene navike i stil ivota igraju znaajnu ulogu). Gen TP53 poznat je i kao gen supresor tumora, jer zaustavlja rast tumora. esto ga od milja zovu gen aneo uvar. 1. Moete zamisliti anela TP53 kako lei na tlu kao da je povrijeen. Vidite ga kao maleni, povrijeeni organizam. Sada ga vratite u ivot, dajui mu hranjive tvari i lijekove. Gledajte kako jaa i stvara blagi sjaj. Gledajte kako mu se vraa puna aneoska snaga. Zatim zamislite kako skae u DNK. Gledajte kako val aneoske boje prolazi du cijele DNK, i zatim zamislite da tumor(i) jednostavno nestaju ili se otapaju uz zvuk pop. 2. Ako ste tehniki potkovani, zamislite kako piete raunalni program, koji se pretvara u genetiki program koji instruira vau DNK da vam vrati savreno zdravlje. Ljudsko tijelo moe upotrijebiti mnogo raznih putova koji ga vode prema zdravlju. Ako je jedan gen pokvaren, u mnogim sluajevima tijelo ima sposobnost upotrijebiti drugi genetski program koji e odravati zdravlje. Uite u tijelo, poite na lokaciju raka, i utipkajte genetski program koji se sastoji od jednostavnih pisanih uputa na zamiljenom raunalu. Primjerice, mogli biste utipkati:

Vrati genTP53 na normalnu funkciju. Stvori alternativni genetiki program koji obnavlja savreno zdravlje. Iskljui gene koji stvaraju rak. Ukljui gene koji potiskuju tumor. Obnovi savreno zdravlje u tijelu. ak biste mogli utipkati: Moje tijelo je savreno zdravo ili upisati rijei po vlastitom izboru koje predstavljaju ono to elite. Zamislite da tipkate slova. Gledajte kako se te rijei pojavljuju na zaslonu dok tipkate. Kad ste napisali svoj program, pritisnite enter" na tipkovnici i gledajte kako rijei plove i spajaju se s vaim DNK, jedna po jedna. Uoite boje vaeg programa. Je li obojen? Dok plutaju, zamislite kako se neki geni pale, a neki gase - to su geni koji e biti zahvaeni programom. Zamislite DNK u tumoru i gledajte kako zrai obojenim svjetlom (prema vaim uputama) kroz tumor. Zatim zamislite kako se tumor smanjuje i nestaje uz zvuk pop, kao da je imao ventil i kao da je sav zrak iznenada isputen. Kandida Kandida je zaraza vrstom jemenih gljivica zvanom kandida, i esto se manifestira kao kandidijaza (osip) ili u vagini. Uglavnom se javlja kod osoba s problemima imunosnog sustava. Zamislite da hodate podrujem prekrivenim gljivicama s usisnom cijevi ili usisavaem i da usisavate sve gljivice. Pokuajte osjetiti snagu usisavanja i zamisliti taj zvuk. Moete se posluiti i vizualizacijom za infekcije. Ako elite pojaati i svoj imunosni sustav, moete upotrijebiti i vizualizaciju za to. Celulit 1. Zamislite stanice u podrujima zahvaenim celulitom. Zamislite da su one poput debelih, masnih, elatinastih opeka. Upotrijebite zamiljenu usisnu cijev ili usisava da usietc stanice celulita. Osjetite kako se one opiru dok ih usisavate, ali na kraju, ipak uspijevate. Osjetite kako cijev vibrira od snanog rada i sluajte zvuk koji nastaje dok mast putuje u vreu. Pazite da to uinite s velikom panjom i strpljenjem, jer radite na kozmetikom zahvatu. Kad su stanice usisane ili otopljene, vidjet ete samo savreno zdravu kou. Gledajte kako se stee i postaje onakva kakvom vi zamiljate savrenu i lijepu kou.

2.

Zamislite mnotvo malenih stanica koje jedu mast, nalik malenim pacmanima,

piranama ili zeevima koji vole celulit, i gledajte kako jedu celulit i ostavljaju za sobom lijepu, zdravu kou. Vodene kozice Vodene kozice su infekcija koe koju uzrokuje virus variela-zoster. 1. Zamislite da uzimate arobnu tekuinu za otapanje (koje god elite boje) i trcnite je na krasticu. Gledajte kako se upija. Dok stojite pokraj krastice, gledajte kako vam se otapa pred oima, kao da je tekuina kiselina, i kako nestaje uz zvuk pop. Ako jo neto ostane na kraju, usiite to zamiljenim usisavaem. Paljivo oistite sve, tako da ne ostane nikakav trag od krastice, samo savreno zdrava koa. 2. Uzmite zamiljenu gumicu za brisanje i zamislite kako briete krastice jednu po jednu, sve dok posve ne nestanu. Ako vam se ta ideja ne svia, zamislite da se sluite Photoshopom (ili nekim drugim programom) na raunalu. Zamislite svoje lice, ili bilo koji drugi dio tijela, na zaslonu, izaberite alat za brisanje i s lakoom obriite krastice. To ak moete uiniti i na pravom Photoshopu, ako ste raspoloeni za to. Uzmite svoju fotografiju i uredite je. Dok to inite, izrecite da postoji simbolina veza izmeu toga to radite i neurona u vaem mozgu, a time i stanica u tijelu. 3. Moete zamisliti i da razgovarate s krasticama i molite ih da odu. Zamislite kako se stanice odvajaju od vaeg tijela, jedna po jedna i odlijeu. Uz to, ili umjesto toga, moete se posluiti vizualizacijom za viruse. Za oiljke Oiljci su vlakna tkiva. Zamislite kako reete vlakna, jedno po jedno. Sa svakim rezom, sluajte kako vlakna pucaju. Kad vlakna nestanu, zamislite kako arobnom bojom za kou slikate slojeve nove, zdrave koe. Dok nanosite nove slojeve, vidjet ete da su to slojevi savreno oblikovanih, zdravih stanica koe. Postupno dodajte sve vie i vie slojeva zdravih stanica koe, sve dok ne vidite savreno zdravu kou. Ili biste, kao i u drugoj vizualizaciji za vodene kozice, mogli zamisliti svoje lice u Photoshopu i stvoriti savrenu kou.

Klamidija Klamidija je spolna bolest koju uzrokuje infekcija uretre (mukarci) ili grlia maternice (ene) bakterijom chlamydia trachomatus. Vizualizacija za infekcije pomae u ovom sluaju. Moete uiniti, na kraju te vizualizacije ili kao zasebnu vizualizaciju i sljedee: Zamislite kako hodate zaraenim podrujem i kako ga maete arobnim plavim gelom za lijeenje. Utrljajte gel i pokuajte zamisliti osjeaj hlaenja. Dok nanosite gel, zamislite kako se oteklina smanjuje i kako se crvenilo pretvara u zdravu, ruiastu boju. Sindrom kroninog umora Vidi ME. Prehlade (i gripa) Uzrok obine prehlade najee je rinovirus (za razliku od gripe, koju uzrokuje virus gripe). Simptomi su obino promuklo grlo i blaga groznica. Zamislite prehladu ili gripu kao stotine mjehuria koji plutaju u prostoriji ili peini koja simbolino predstavlja vae tijelo. Gledajte kako izlaze iz nekih velikih cijevi (dvije do pet cijevi). Poite do prve cijevi i zamislite da na sebi ima ventil, poput kotaa - onih kakvima se zatvaraju vrata na podmornicama. Sada okrenite ventil i zaustavite dotok mjehuria. Dok to inite, dotok mjehuria postupno slabi. Kad potpuno prestane, zakljuajte ventil tako da se vie ne moe otvoriti. Ponovite to i s drugim cijevima. Sada probuite mjehurie.To moete uiniti bilo kojim predmetom ili mentalno. Gledajte kako mjehurii pucaju. Probuite ih sve, dok prehlada ili gripa posve ne nestane iz vaeg tijela. Moete se posluiti i vizualizacijom za infekcije ili viruse. Iako je obina prehlada virusna infekcija, vizualizacija za bakterijske infekcije esto je bolja zato to ljudi ne smatraju prehladu posljedicom virusa, a najvanije je ono to vi mislite. Ako elite, moete upotrijebiti i vizualizaciju za promuklost (vidi Grlo). Posjekotine 1. Zamislite sebe u posjekotini i gledajte dva razdvojena ruba, poput zidova kanjona. Zamislite da ih ivate arobnim nitima, od dna do vrha kanjona. Sa svakim avom, privucite dva kraja posjekotine i gledajte kako se besprijekorno spajaju. Zamislite da se spajaju tako da stvaraju savreni spoj, a ne moete ni vidjeti gdje je bila posjekotina.

Udaljite se malo i divite svojoj rukotvorini. Moete ak i vidjeti kako vam kone stanice aplaudiraju na sjajnom poslu koji ste obavili. Potapite sami sebe po leima (to e stvoriti sretne kemikalije koje e ubrzati izljeenje). 2. Zamislite kako tim graevinskih radnika popravlja posjekotinu. Gledajte ih kako grade novu kou. Zamislite kako imunosne stanice uklanjaju preostale bakterije na tom podruju. Zatim gledajte kako se dva kraja posjekotine besprijekorno spajaju. 3. Moete zamisliti i da razgovarate s posjekotinom ljubaznim tonom. Zamislite kako s ljubavlju milujete unutranjost posjekotine (dodir generira hormone rasta, potrebne za regeneraciju). Zamislite da dvije strane posjekotine vole jedna drugu i vie ne ele biti razdvojene (moda su se one - ili vi - posvaale i zato su razdvojene). Gledajte kako poseu i grle jedna drugu. To biste ak mogli uiniti sluajui romantinu ili nadahnjujuu glazbu. Cistina fibroza Cistina fibroza je genetska bolest koja pogaa sluzne lijezde plua, jetre, guterae i crijeva i uzrokuje luenje guste sluzi. To dovodi do zaepljenja dinih putova i gomilanje moe dovesti do tekog bronhitisa iupale plua. Osim sljedee vizualizacije, moete upotrijebiti i onu za bronhitis (bez dijela koji se odnosi na mrlje od puenja) ili onu za upalu plua. 1. Cistina fibroza nastaje zbog mutacije CFTR gena. Zato moete vizualizirati CFTR gen kao maleni lik koji lei na tlu, kao da je povrijeen. ak moete vidjeti slova CFTR" na njegovoj majici ili ogrtau. Sada ga vratite u ivot, iskazujui veliku brigu, suosjeanje i panju. Dajte mu lijekove i hranjive tvari. Gledajte kako jaa i sjaji. Kad jednom ozdravi, zamislite da uranja u DNK. Gledajte kako se DNK stee s velikom snagom i kako pulsirajua svjetlost putuje niz nju. Sada zamislite da sluz nestaje iz vaih plua i drugih dijelova u kojima uzrokuje infekciju. Moete zamisliti kako piete novi genetski program koji e kompenzirati genetski defekt, dajui upute vaem DNK da pronae drugi nain za vae ozdravljenje. Vjerujem da je ljudsko tijelo u stanju proizvesti mnogo vie udotvornih izljeenja no to mi moemo i zamisliti. Kao to avion ima vie motora, koji mogu nadoknaditi izgubljenu snagu pokvarenog motora i sigurno ga dovesti do cilja, tako i tijelo, ako je jedan gen defektan, moe upotrijebiti drugi genetski program koji e osigurati zdravlje drugom rutom.

2. stanje.

Zamislite da piete raunalni program, samo to je taj program potrebno prevesti u

genetiki program koji e dati upute DNK da pronae nain za povratak u savreno zdravo Dok piete svoj program na zamiljenom raunalu, izrecite ideju da va DNK/tijelo moe doi do zdravlja raznim putovima. Utipkajte genetski program koji se sastoji od jednostavnih pisanih komandi na zamiljenom raunalu. Primjerice, moete upisati: Stvori alternativni genetiki program koji obnavlja savreno zdravlje. Ukljui gene za izljeenje. Obnovi savreno zdravlje u tijelu. Moje je tijelo savreno zdravo. Simptomi cistine fibroze nestaju. Moete i upisati rijei po vlastitom izboru.. Zamislite da tipkate slova. Gledajte kako se te rijei pojavljuju na zaslonu dok tipkate. Kad ste napisali svoj program, pritisnite enter na tipkovnici i gledajte kako rijei plove i spajaju se s vaim DNK, jedna po jedna. Dok plutaju, zamislite kako se neki geni pale, a neki gase - to su geni koji e biti zahvaeni programom. Zamislite DNK kako zrai obojenu svjetlost u zahvaenom podruju. Zatim zamislite kako se infekcija smanjuje i sluz otapa.

Cistitis Cistitis je bakterijska infekcija mjehura i uretre. Upotrijebite vizualizaciju za infekcije. Za ublaavanje osjeaja arenja: Zamislite da se nalazite unutar mjehura. Gledajte crvene, nateene stanice. Sada zamislite da imate vedra puna arobne, plave tekuine za hlaenje. Gusta je i elatinasta i stvarno hladna na dodir. Sada utrljajte tekuine na stanice i gledajte kako se hlade i kako se crvenilo pretvara u zdravu, ruiastu boju. Depresija 1. Zamislite kuglu blago zelene, ruiaste ili bijele svjetlosti usred vaeg mozga ili srca, ili je zamislite kao maleni plamen svijee. On predstavlja vau sreu. Obratite pozornost na njegovu veliinu.

Sada zamislite brojanik i okrenite ga. Dok to inite, gledajte kako svjetlost postaje sve vea i jaa. Gledajte kako se iri iz vae glave ili srca i kroz cijelo tijelo. Gledajte kako vam svjetlost tee kroz arterije i vene, kroz srce i unutarnje organe. Zamislite kako kaklja stanice i organe i kako se oni smijee. Gledajte kako vam tee po koi i kako se stanice koe smijee. Gledajte sebe kako ste okrueni tom snanom svjetlou i mentalno izrecite, da su vaa mo i vaa srea veliki. 2. Ako ste u stanju, sjetite se nekog trenutka u ivotu kada ste bili zaista sretni - zaista, zaista sretni! Sada uhvatite taj trenutak u malenoj prozirnoj kugli svjetlosti i prenesite je u svoje srce ili mozak. Gledajte kako se mnoi stotinama ili tisuama puta i kako te kugle plutaju vaim tijelom, ispunjavajui ga. Preporuio bih vam i da proslavite to pobjednikim plesom. Ako moete staviti i neku veselu, vedru glazbu, bilo bi to sjajno. 3. Gledajte sebe u depresivnom izdanju. Sada priite sebi i zagrlite sami sebe. Poloite svoje ruke na glavu depresivnogja" i zamislite kako iscjeljujua svjetlost tee u glavu i krui tijelom. Dok to inite, osjetite suut i ljubav u davanju.To stvara visokoenergetsko (visokovibraciono) svjetlo, koje pomae u podizanju energije depresivnog ja. Dijabetes Dijabetes se javlja u dva glavna tipa: tip 1 i tip 2. Dijabetes tipa 1 je bolest autoimunog sustava u kojoj imunosni sustav unitava beta stanice u guterai koje stvaraju inzulin, to dovodi do visokih razina eera u krvi Dijabetes tipa 2 je rezultat otpornosti na inzulin ili smanjene osjetljivosti na inzulin, to takoer rezultira visokim eerom u krvi. Tip 2 ei je kod pretilih odraslih osoba. Za tip 1 Upotrijebite vizualizaciju za autoimunosne bolesti. 1. Pored toga, zamislite kako ispunjavate svoju guterau zelenom, iscjeljujuom svjetlou (zeleno simbolizira regeneraciju). Zamislite da su neke oteene beta-stanice napola pojedene. Dok ih ispunjavate regenerativnom zelenom svjetlou, gledajte kako se vraaju u punu snagu. 2. Druga je mogunost da zamislite tim graevinskih radnika koji nose zelenu boju i popravljaju stanice. Gledajte kako savreno regeneriraju stanice, jednu po jednu, tako da je guteraa na kraju kao nova. Za tip 2

Neka istraivanja pokazala su da je uzrok smanjenja osjetljivosti na inzulin kod dijabetesa tipa 2 receptor inzulina na povrinama stanica. Za tu vizualizaciju, zamislite da receptor spava i da ga vi budite. Zamislite stanicu kao balon s mnogo komadia tijesta na povrini. Svi komadii su razliitih boja, oblika i veliina. Oni predstavljaju receptore na povrini stanice. Kao to smo saznali prije, receptori su prihvatne postaje molekula kroz koje se informacije alju u stanice. Uoite receptor inzulina. Kako izgleda? Kakve je boje? Gledajte kako se molekule inzulina pribliavaju receptoru inzulina, na koji god nain elite. No, receptor spava. ak moete vidjeti ili uti kako hre. Zamislite da ga protresete i zamolite da se probudi. Recite mu da u okolini postoji mnogo inzulina koji mora ui u stanicu. Gledajte kako receptor ustaje i strese se. Sluajte govori li neto. Zatim gledajte kako inzulin i receptor grle jedno drugo prije no to inzulin nestane kroz rupu. Nakon toga, gledajte kako istu stvar ini linija molekula inzulina - sve one grle receptor, a zatim nestaju niz rupu. Proljev Proljev je esto uzrokovan nekakvom infekcijom - zato upotrijebite vizualizaciju za infekcije. Emfizem Emfizem karakterizira unitenje stijenki alveola u pluima, to ograniava disanje. 1. Zamislite da imate vreu novih stanica alveola i da poinjete popunjavati rupe u stijenkama pomou tih stanica. Upotrijebite arobnu tekuinu da obloite rubove novih stanica kako bi savreno pristajale u rupe. Dok popunjavate rupe, uoite da se stanice savreno spajaju. 2. Sjetite se trenutka u ivotu kad ste mogli disati bez napora. Jo je bolje ako se sjetite sretnog trenutka. Sjetite se osjeaja slobodnog udisanja i izdisanja. Zamislite taj trenutak i pretvorite ga u kuglu obojene svjetlosti. Sada unesite svjetiost u svoja plua i gledajte kako se mnoi i popunjava sve rupe u alveolama. Dok se svjetiost spaja sa stijenkama, gledajte kako se pretvara u nove, zdrave stanice alveola. Endometrioza Endometrioza je rast endometrija (tkiva stijenke maternice) izvan ili preko maternice.

Naslage periodiki krvare u skladu s normalnom menstruacijom, to moe dovesti do upale. U endometriozi jajnika mogu se stvoriti i ciste. One su poznate kao okoladne ciste" zbog svoje tamno smee boje. 1. Ako vam je kliniki dijagnosticirana endometrioza jajnika, zamislite svoje jajnike s tamno smeim naslagama po sebi. Naslage moete zamisliti kako god elite - u bilo kojem obliku. Moda ete ih vidjeti kao kamenje, a moda kao sluz. Sada upotrijebite zamiljenu usisnu cijev ili usisava i priite svojim jajnicima, usisavajui svaki komad naslaga, tako da jajnici ostanu zdravi i sretni. Potpuno ih oistite. Moete ih ak vidjeti s malenim licima i gledati kako se smijee, sada kad su tako isti i zdravi. Moete se posluiti i snanim mrkom i oprati ih tako da budu posve isti, a zatim oistiti ostatke pomou usisne cijevi ili metlice za prainu. 2. Zamislite da postoji ivotinja koja voli jesti okoladne ciste. Gledajte kako jede okoladnu presvlaku, istei i posljednji komadi, sve dok jajnici ne budu ispolirani i isti. Enteritis (Gastroenteritis) Enteritis se esto zove gastroenteritis. iako eludac zapravo nije ukljuen. No, istu vizualizaciju mogue je upotrijebiti za obje bolesti. Enteritis je upala tankog crijeva koju obino uzrokuje infekcija virusom ili bakterijom. Zamislite upaljene stanice kao napuhnute balone, a tada iz jednog po jednog balona ispustite zrak. Sluajte itanje dok zrak izlazi i dok se upaljene stanice smanjuju do normalne veliine. Sada nanesite arobnu plavu tekuinu za hlaenje. Gusta je, elatinasta i hladna na dodir. Nanesite tekuinu na stanice, jednu po jednu. Gledajte kako se hlade i kako se crvenilo pretvara u zdravu, ruiastu boju. Budui da je arobna, tekuina ima posebna svojstva. Djeluje kao imunosna boja koja neutralizira svaku infekciju na tom podruju i spreava povratak infekcije. Da biste si pomogli, pokuajte se prisjetiti gela za hlaenje. Ako imate neto poput Deep Freezea za hlaenje miia nakon istegnua, nanesite malo na ruke i osjetite hladnou, ili utrljajte malo alkohola na nadlanicu i osjetite hladnou dok hlapi, ili pak stavite na nadlanicu malo leda ili hladnu vodu i upotrijebite to sjeanje. Moete upotrijebiti i vizualizaciju za infekcije. Epilepsija Epilepsija je zajedniki naziv za modane disfunkcije koje se ponavljaju. Zamislite da se nalazite unutar mozga. Zamislite malene, uzbuene likove kako gledaju, nervozni i pomalo uplaeni.To su likovi epilepsije. Obratite pozornost na to to rade.

Sada priite vodi. Uhvatite ga za ruku i recite mu da se ne mora bojati. Sve je u redu. Moe se opustiti. Moe otii. Gledajte kako vam se voa smijei i kako prestaje drhtati. Zatim se zagrlite. Gledajte kako iri dobre vijesti drugim likovima. Zatim gledajte kako naputaju vae tijelo na koji god nain elite. Gripa (i prehlade) Gripa je uzrokovana infekcijom virusom gripe (za razliku od obine prehlade, koja nastaje uslijed infekcije rinovirusom). Obino rezultira groznicom, promuklim grlom, kaljem i bolovima u tijelu. Upotrijebite vizualizaciju za prehlade, za infekcije, za viruse i za promuklo grlo. Gastroenteritis Vidi Enteritis lijezde (nateene lijezde) 1. Zamislite nateene lijezde kao napuhnute balone. Uoite koliko su jako napuhani. Sada odveite balone i gledajte kako zrak izlazi iz njih. Sluajte itanje koje zrak proizvodi pri izlasku (to je zabavno i nasmijeit ete se). Baloni se ispuhuju, jedan po jedan. Gledajte balone kako se smanjuju, sve dok se posve ne ispuu. Kako biste se jo vie zabavili, zamislite kako baloni viu Topim se Topim se! kao Zla vjetica od istoka iz arobnjaka iz Oza kad je Dorothy sluajno zalije vodom. Ako u blizini nema nikoga tko bi vas mogao vidjeti (ili ako ima, a vama je svejedno), maite rukama po zraku i pravite se da se topite. To je pomalo nalik pobjednikom plesu. 2. Zamislite prepuni noni klub imenom lijezde, koji je krcat posjetiteljima, toliko da bi mogao puknuti. Sada gledajte kako izbacivai tjeraju ljude napolje. Dok to ine, vidjet ete da sada ima mnogo vie prostora za disanje i kretanje. Klub lijezde vie nije pun posjetilaca, a vae lijezde vie nisu nateene. Uz ove vizualizacije (ili umjesto njih), mogli biste upotrijebiti i vizualizacije za infekcije. Gonoreja Gonoreja je jedna od najeih spolno prenosivih bolesti. Obino je karakterizira osjeaj arenja pri mokrenju, a ponekad i iscjedak. Upotrijebite vizualizacije za infekciju, ili sljedee:

1.

Zamislite bolnu lokaciju i na svaku stanicu nanesite arobni plavi gel za ublaavanje

arenja. Stanice su u poetku crvene i upaljene, ali kad nanesete gel, vidjet ete (ili uti) kako uzdiu s olakanjem, a zatim kako se oteklina smanjuje i vraa u normalu. Ili: 2. Zamislite crvene i upaljene stanice kao napuhane balone. Za-mislite da putate zrak iz balona i da sluate itanje dok se stanice vraaju na normalnu veliinu i boju. Hemoroidi Hemoroidi su nateene vene u anusu ili rektumu. Zamislite hemoroide kao balone. Sada odveite balone i gledajte kako zrak izlazi van. Sluajte zvuk itanja koji se pritom stvara (taj je zvuk zabavan, osobito zato to je povezan uz to podruje!) i baloni se ispuhuju, jedan po jedan. Gledajte kako se baloni sve vie smanjuju, sve dok potpuno ne nestanu. Peludna groznica Upotrijebite vizualizaciju za alergije, a ako elite, i ovo: Zamislite kako hodate poljem svjee pokoene trave s mnotvom polena. No, osjeate se sjajno i nemate nikakvih simptoma peludne groznice. Smijete se uivajui u injenici da vie ne reagirate na polen. Otpleite pobjedniki ples. Srana bolest Srana bolest je kolektivni naziv za vie kardiovaskularnih bolesti. 1. Zamislite srce, a zatim neke od oteenih stanica poput smeuranih suhih ljiva, ili kako ve za vas izgledaju oteene stanice. Sada uzmite zamiljenu krpu i malo arobne ruiaste ili zelene tekuine za ienje (ruiasta simbolizira ljubav, a zelena regeneraciju) i njeno oistite stanice jednu po jednu, vraajui im savreno zdravlje. 2. Srce simbolizira ljubav, pa zamislite da u njega aljete vie ljubavi. Zamislite kako razgovarate sa svojim srcem i govorite mu da ga volite duboko i bezuvjetno. Zagrlite ga. Sada zamislite njegovo otkucavanje. Moda ga moete osjetiti ili uti. Sada zamislite njeni ruiasti ili zeleni sjaj u sredini vaeg srca i gledajte kako se iri sa svakim otkucajem, malo po malo. Gledajte kako raste i postaje sjajnije sa svakim otkucajem. Gledajte i kako maleni ruiasti ili zeleni mjehurii u obliku srca plutaju u vae srce (moda moete zamisliti i anele kako ih tamo upuhuju). Dok to inite, gledajte kako mii srca postaje sve snaniji i zdraviji. Sada gledajte kako se svjetiost iri kroz vae arterije, i bez napora otapa naslage ili kolesterol.

Vizualizaciju moete i proiriti, ako smatrate da bi to bilo dobro za vas. Gledajte kako se svjetiost iri prema van, sve dok ne obuhvati cijelo vae tijelo. Gledajte kako svjetiost izlazi iz vaih tjelesnih sustava. Dok se iri kroz stanice, gledajte kako se stanice smiju i grle. kaklja" ih ruiasta boja, (ako se sluite ruiastom). Dok se svjetiost iri kroz vae organe, gledajte kako oni vibriraju ili se rasteu u savrenom zdravlju. Gledajte kako se veliki osmjesi pojavljuju na licima njihovih stanica dok svjetiost iz vaeg srca alje zdravlje u svaki dio vaeg tijela. Gledajte kako se svjetiost kree kroz vau jetru, bubrege i druge organe. Gledajte kako svjetiost putuje do mozga i kako mozak sjaji. Gledajte kako stanice mozga pleu oduevljeno dok se kupaju u iscjeljujuoj svjetlosti. Skrenite svoje misli opet na srce. Gledajte kako se miii steu i pumpaju s lakoom olimpijskog prvaka, bez napora tjerajui krv kroz tijelo. Predivno je. Osjetite i mo, kao da stojite pokraj srca i sluate njegov ritam. Hepatitis Hepatitis je upala jetre infekcijom nekim od virusa hepatitisa, A, B ili C (postoje i D i E, ali su rjei). Upotrijebite vizualizaciju za infekciju ili za viruse. Iako je hepatitis virusna infekcija, esto infekcije smatramo bakterijskima. Budui da je to nae kulturalno razmiljanje, dovoljno je upotrijebiti vizualizaciju za infekcije. Umjesto toga, ili nakon toga, moete upotrijebiti i sljedeu vizualizaciju. Pomoi e vam ako vam je infekcija otetila jetru. 1. Zamislite svoje oteene stanice jetre smeurane i crne. Sada uzmite imaginarnu krpu i malo arobne zelene tekuine za ienje i oistite stanice jednu po jednu, vraajui svaku u savreno zdravlje. 2. Zamislite stanice jetre kao jako napuhane balone. Ispustite zrak iz jednog po jednog balona i sluajte itanje dok zrak izlazi van. Gledajte kako se stanice vraaju na normalnu veliinu i poprimaju zdravu, ruiastu boju. HIV HIV je zaraza virusom humane imunodeficijencije. Odnos izmeu HlV-a i AIDS-a esto je pogreno shvaen. AIDS (sindrom steene imunodeficijencije) je izraz koji se koristi kad broj imunosnih stanica neke osobe (specifino, krvnih CD4 limfocita) padne ispod odreene razine i ona oboli od naknadnih" infekcija. Mnogim ljudima zaraenim HlV-om nikada ne

dijagnosticiraju AIDS. Dakle, ne postoji virus AIDS-a. Postoji virus HlV-a, koji sniava imunosni sustav do razine na kojoj dolazi do naknadnih infekcija, drugih bolesti i dijagnoze AIDS-a. Infekcija HIV-om teka je zato to se virus spaja s receptorima imunosnih stanica (CD4 T limfociti, koji se esto zovu T-stanice). Imunosne stanice tada su unitene. No, prije nego to je T-stanica unitena, virus se razmnoava i odlazi u krvotok. Tako se virus mnoi, a broj Tstanica smanjuje. Za HIV, upotrijebite vizualizaciju za viruse, za pojaavanje imunosnog sustava, te za specifine bolesti povezane s AIDS-om. Pored toga, moete zamisliti receptore imunosnih stanica na koje se spaja virus. Zamislite da igraju igru promjene oblika, tako da ih HIV ne moe prepoznati i ne moe se spojiti s njima i ui u stanicu. Moete se i zabaviti promatrajui kako se receptori maskiraju stavljajui smijene perike, velike naoale ili zube. Zamislite razne naine na koje se receptori mogu zabaviti spreavajui virus HlV-a da ude u stanice. Primjerice, mogu se okrenuti naopako ili emitirati zvuk koji zbunjuje viruse. Gledajte kako virus odustaje i na kraju naputa tijelo. Hipertenzija Vidi Krvni pritisak Imunosni sustav 1. Imunosne stanice zapoinju svoj ivot u vaoj kotanoj sri. Zamislite da se nalazite unutar kotane sri i gledate tvornicu koja proizvodi imunosne stanice. Gledajte kako se sastojci kreu na pokretnim trakama i kako ih sastavljaju i kako na kraju nastaju imunosne stanice koje ude za akcijom. Mogu poprimiti bilo koji oblik i boju koju elite. Na zidu se nalazi veliki brojanik koji pokazuje brzinu kojom se proizvode imunosne stanice. Pogledajte na koju je razinu namjeten. Ako je nisko, pojaajte ga - osjetite kako to radite - i gledajte kako pokretna traka ubrzava, kao da ste ukljuili turbo motor. Gledajte kako sve vei broj imunosnih stanica nastaje na kraju pokretne trake. Promatrajte kako se stanice kreu iz vae kotane sri, sputaju niz arterije i vene i kreu se po tijelu. Gledajte kako se kreu na mjesta na kojima je locirana infekcija, kako neutraliziraju bakterije, viruse ili druge patogene organizme. 2. Zamislite timove malih graevinskih radnika kako grade imunosne stanice. Gledajte kako rade u velikoj tvornici nalik hangaru za avione, sastavljenom od kostiju.

Zamislite nekolicinu njih za svakim stolom kako sastavljaju dijelove, i kad stvore novu stanicu, gledajte kako die (zamislite je s malim nasmijeenim licem), eljna da ue u tijelo i pone uklanjati uljeze. Gledajte kako rijeka novih imunosnih stanica naputa tvornicu i kree u tijelo. Gledajte kako jedu infekciju ili bolest. Infekcija Mnoge bolesti uzrokovane su infekcijom, a ova vizualizacija moe se primijeniti na svaku od njih. Moe se upotrijebiti i za bakterijske i za virusne infekcije. 1. Upotrijebite zamiljenu usisnu cijev ili usisava i usiite sve bakterije. Zamislite bakterije kako god elite (npr. kao malene mrlje crnog papra, kao smeu ili crnu sluz, kao komadie kamenite tvari, ili kao male arene organizme). Sluajte zvuk koji usisna cijev proizvodi dok ih usisava, i osjetite usisnu snagu. Neka bude to je mogue stvarnije. Nastavite sve dok cijelo podruje ne bude osloboeno od bakterija, virusa ili drugih patogenih organizama. 2. Ukljuite zamiljeni mrk i uperite mlaz vode na bakterije. Osjetite snagu vode koja izlazi iz mrka i oslunite zvuk itanja. Gledajte kako se bakterije raspadaju dok nestaju sa stijenki dijelova vaeg tijela. Oistite preostale bakterije ili njihove dijelove metlicom i kantom za smee ili usisavaem, ili gledajte kako okrugle stanice imunosnog sustava nalik pacmanu skau i gutaju komade bakterija. Da biste se zabavili, zamislite (i sluajte) kako stanice podriguju nakon to pojedu gomile bakterija i napune se. 3. Zamislite tu kristalno iste iscjeljujue vode koja vam se ulijeva kroz vrh glave i odnosi infekciju. Zamislite osjeaj dok voda tee kroz vae tijelo i izlazi kroz vae tabane. Gledajte kako je u poetku tamno smea, kad tek pone ispirati infekciju, i kako postupno postaje sve bistrija i bistrija dok infekcija nestaje. Na kraju, iz vaih tabana tee samo ista voda, i sva infekcija nestaje. 4. Da biste se zatitili od infekcije ako su ljudi oko vas bolesni, zamislite da ste okrueni velikim mjehurom. Ako vidite kako neki zarazni agensi lete prema vama, gledajte kako se jednostavno odbijaju od mjehura. Ako vjerujete u anele, mogli biste ak zamoliti anela da vas okrui svojim zatitnim mjehurom. To je korisno ako se nalazite na mjestu s puno ljudi i vidite kako netko kalje ili kie u vaoj blizini, ili ako netko u vaoj obitelji ima gripu ili neku drugu zaraznu bolest.

Nesanica 1. Dok leite u krevetu, zamislite da sa svakim izdahom svi vai miii tonu oputeni u krevet. Dok to inite, izrecite vrlo polako u sebi rije spavaj": Ssssspppaaaaaavvvvaaaajjjjjjj..." 2. Zamislite da ste popili odlino prirodno zdravo pie. Ono djeluje tako da oputa vae tijelo sa svakim vaim udahom. Njegov blagi uinak tee u svaki mii i oputa ga. U isto vrijeme, smiruje vam um i doputa vam da otpustite sve misli ili strahove, tako da mirno moete otploviti u udesan, dubok san.

Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) SIC je esto karakteriziran proljevom, bolovima u abdomenu i osjeajem nadutosti. Zamislite svoje crijevo i njeno ga pogladite. Postupajte prema njemu kako biste postupali prema razdraenoj osobi. Razdraenim ljudima treba malo panje i Ijubavi, pa pruite to i crijevu kako se vie ne bi tako osjealo. Zagrlite ga, njeno ga pomilujte i recite mu da ga volite. Zamislite da ono govori vama da vas voli. Zaponite razgovor s njim. Upitajte ga to nije u redu i moete li mu ikako pomoi. Moda e vam rei da smanjite unos neke hrane ili pia, ili da jedete ili pijete neto to inae ne konzumirate. Moda e vam sugerirati da se ne nervirate toliko. Posluajte njegov savjet. Vaa intuitivna slika vaeg crijeva u poetku moe sadravati maleno ljutito lice koje sike i pljuje, ali nakon to mu posvetite iskrenu panju, gledajte kako se njegovo lice omekava i kako se na njemu javlja veliki osmijeh. ak i ako to zvui luckasto, tko kae da vizualizacije moraju biti ozbiljne? Vana je misao! Nisko samopotovanje Upotrijebite prvu vizualizaciju za depresije. Lupus Lupus (sistemska lupusna eritematoza, SLE) je autoimuna bolest. Kod lupusa, imunosni sustav moe napasti gotovo bilo koji organ ili tkivo, ali esto napada kou - mnogi ljudi s lupusom imaju jarko crveni osip na licu. Upotrijebite vizualizaciju za autoimune bolesti. Pored toga, ili uz to, moete odraditi specifine vizualizacije za lijeenje nekih podruja zahvaenih lupusom.

Malarija Malarija je prouzroena infekcijom roda protozoe zvanim plasmodium, koji se prenosi ugrizom zaraenog komarca. Parazit napada crvena krvna zrnca i unitava ih. Uzrokuje ciklinu groznicu i zimicu, znoj, umor, pa ak i anemiju i uticu. Za neutraliziranje infekcije upotrijebite vizualizaciju za infekcije ili onu za protozou. Uz to, ili pored toga. mogli biste upotrijebiti i vizualizaciju za pojaavanje imuniteta, ako elite primijeniti tu strategiju. Ako upotrijebite vizualizaciju za pojaavanje imuniteta, zamislite da nove imunosne stanice jedu protozou kada dodu do nje. Da biste se zabavili, zamislite kako imunosne stanice snano podriguju kad se najedu. ME karakterizira kronina mentalna i fizika iscrpljenost. Zamislite svjetlosnu kuglu u mozgu koja predstavlja vau mo". Uoite njezinu boju, veliinu i jainu svjetlosti. Moda ete uoiti da nije pretjerano sjajna u ovom trenutku. To simbolizira va osjeaj slabosti. Meutim, vaa stvarna mo mnogo je vea od toga. Kod ME, svjetlost je samo smanjena, pa je trebate opet pojaati. Zamislite kako okreete brojanik i vidite kako svjetlost postaje sve jaa i jaa (to je sjajna slika za openito jaanje vae moi). Gledajte kako svjetlost vae moi postaje sve snanija. Pokraj nje ak moete vidjeti i mjera koji indicira snagu. Gledajte kako ona raste. Dok postaje sve snanija, oitanje na mjerau raste. Dok postaje sve snanija, osjetite kako se svjetlost iri prema van, tako da osvjetljava cijelo vae tijelo. Gledajte kako se svjetlost iri kroz sve miie i preko koe. Gledajte kako osvjetljava sve organe, tako da cijelo tijelo, iznutra i izvana, sjaji od te prekrasne, snane svjetlosti koja predstavlja vau mo. Bila je potisnuta, ali vie nije. Izlazi, a vi ste snana, zdrava i mona osoba. Izrecite to sami sebi. ak moete zamisliti kako trite, skaete i smijete se (jako). Zavrite imaginarnim plesom pobjede. Gledajte kako pleete slavei svoju golemu snagu. To e stvoriti kemikalije sree u vaem mozgu. to ee to inite, uinak je snaniji. Ubrzo ete moi otplesati pravi pobjedniki ples. Neke teorije o ME kau da je on uzrokovan nagomilanim toksinima u tijelu. Stoga se moete posluiti i vizualizacijom za toksine kako biste ih oistili iz tijela. Ospice Ospice uzrokuje virus ospica, a karakterizira ih groznica popraena crvenim osipom.

Moete se posluiti vizualizacijom za viruse, a uz to, ili osim toga, moete napraviti i vizualizaciju za kone osipe: 1. Zamislite da je svaka stanica u osipu crvena. Sada uzmite zamiljenu tkaninu i malo zamiljene tekuine za ienje boje i bacite se na posao, istei jednu po jednu stanicu. Dok ih istite, vraa im se normalna boja. 2. Osim toga, moete uzeti i zamiljenu gumicu i jednostavno izbrisati crvenu boju sa svake stanice, otkrivajui lijepu stanicu boje koe ispod nje. Meningitis Meningitis je upala meningsa, zatitnih membrana koje prekrivaju ivce sredinjeg ivanog sustava. Postoje dva glavna tipa - virusni i bakterijski. Virusni je manje opasan. Upotrijebite vizualizaciju za infekcije. Slijedi jo jedna vizualizacija koju moete upotrijebiti: Zamislite kako se opremate raznim alatima - svime to vam moe pomoi u potpunom otklanjanju infekcije. Infekciju meningitisom moete zamisliti kako god elite. Sada ponite pucati, usisavati, istiti, sprejati, gaati laserom, sve dok potpuno ne neutralizirate infekciju. U to uloite onoliko odlunosti koliko smatrate potrebnim. Da biste svemu dodali arobnu dimenziju, sva vaa oprema moe nauditi samo infekcijama. Ne moe otetiti meninge (opne koje obavijaju mozak i lenu modinu). Posvetite tome vremena koliko je potrebno, sve dok zaraena podruja nisu posve oiena od infekcije. Gledajte oko sebe i provjerite to ste uinili. Oistite ostatke na koji god nain elite (etka i kanta za smee, usisava ili okrugle imunosne stanice nalik pacmanu koje sve jedu). Kada sve bude isto, meninge moete presvui slojem arobne imunosne boje" - arobnom formulom koja spreava ponovnu infekciju. Zakoraite unatrag i divite se sjajnom poslu ienja koji ste obavili. Sve izgleda prekrasno. Multipla skleroza MS je autoimuna bolest u kojoj imunosni sustav napada mijelinsku ovojnicu koja preknva aksone (izrasline koje rastu iz neurona). To utjee na komunikaciju u aksonima. Mijelin je bijela, masna tvar. Upotrijebite vizualizaciju za autoimune bolesti. Pored toga, zamislite kako mijelinska ovojnica ponovno raste:

Zamislite ivac bez zatitne ovojnice na nain koji vam odgovara. Primjerice, moete ga vidjeti kao izloenu bakrenu icu s koje je otpala izolacijska plastika ili kao drvo bez kore. Moete pronai i sliku u medicinskom udbeniku ili na internetu. Sada zamislite kako timovi graevinskih radnika popravljaju ivac, dodajui izolacijski mijelin - zatitnu bijelu masnu tvar - du cijelog ivca. Ako elite, moete i sami dodati mijelin. Rupture miia Zamislite kako timovi graevinskih radnika popravljaju oteeni mii. Gledajte kako izrauju nova miina vlakna i kako ih zaivaju kako bi spojili dva kraja pukotine. Gledajte kako krv tee u to podruje i kako nosi hranjive tvari u mii. Zamislite sebe pokraj pokidanog miia. Zamislite kako ga zaivate pomou arobnih niti. Sa svakim avom, privucite vlakna i gledajte kako se besprijekorno spajaju. Pretilost Za pretilost, moete se posluiti istom vizualizacijom kao i za gubitak teine, ili moete isprobati neto od sljedeeg. Vizualizacije za teinu djelovat e najbolje ako su popraene dijetom i promjenama u stilu ivota. 1. Zamislite kako se masne stanice tope poput blokova leda. Gledajte kako se svaka stanica topi u mlaku tekuinu. Istopite jednu po jednu stanicu. Zatim oistite ostatak (npr. zamiljenom krpom i vedrom ili ureajem za usisavanje). Kemikalija zvana leptin stvara u mozgu signal sit sam, ali postoje znanstveni dokazi da su pretili ljudi otporniji na taj signal, pa se ne osjeaju sitima kao ostali, zbog ega se prejedaju. Kod nekih ljudi, OB gen (gen koji proizvodi leptin) moe biti defektan, pa imaju predispoziciju da jedu vie. 2. Ako su vam rekli da imate defektan OB gen i da zato ne stvarate dovoljno leptina, mogli biste zamisliti OB kao maleni lik koji lei na tlu kao da je povrijeen. Na njegovoj majici ili ogrtau ak moete vidjeti kako pie OB. Sada ga vratite u ivot, pokazujui veliku brigu, suut i panju. Dajte mu lijekove i hranjive tvari. Gledajte kako jaa i sjaji. Kad ozdravi, zamislite ga kako skae u DNK. Gledajte kako se DNK mono rastee i kako du nje putuje puls svjetlosti. Sada zamislite kako mast nestaje s mjesta s kojih elite da nestane.

Ako vam je tijelo postalo desenzitirano na leptin, pa slabije uje signal sit sam, pokuajte uiniti sljedee. Leptin inae putuje do hipotalamusa u mozgu, gdje se sputa na receptore leptina. U ovoj vizualizaciji, pretpostavit emo da receptor leptina ne uje leptin koji ga doziva. 3. Zamislite molekulu leptina na koji god nain elite (moda kao maleni, jarko obojeni organski lik) kako tri unutar hipotalamusa u mozgu i vie Sit sam!, ali nitko ga ne uje. Receptor spava. Gledajte ga na povrini stanice na koji god nain elite (moda isto kao obojeni lik, ali lik kojem molekula leptina odgovara). Zamislite kako mu prilazite i tresete ga da biste ga probudili. Iznenada se budi i govori Oprosti, alarm mi nije zazvonio (ili neto drugo to za vas predstavlja buenje). Ustaje kad vidi leptin kako vie Sit sam! Leptin prilazi blie i oni se grle ili rukuju, prije no to leptin nestane niz rupu i u stanicu. Zabavno je, ali to je dobro. 4. Zamislite da ste postigli idealnu teinu kakvu elite. Ispunite taj prizor zabavom i zahvalnou na svim sjajnim stvarima koje vam donosi takva teina. Gledajte kako radite neke stvari koje biste radili u tom sluaju i promatrajte kako ljudi reagiraju na vas koji ste postigli idealnu teinu i oblik. Tu sliku pretvorite u svjetiost koje god boje elite i premjestite je u podruja masnih naslaga kojih se elite rijeiti. Zamislite da mast isparava i da se vae tijelo mijenja u eljenu veliinu i oblik. Bol 1. Zamislite brojanik koji pokazuje razinu vae boli i polako ga okrenite prema nuli. Ako osjetite jo neki val boli, pogledajte na kojoj razini brojanika se nalazi i opet je iskljuite. 2. Zamislite kako signali boli putuju uz ivac (ivac za bol) iz bolnog podruja u ivane stanice vaeg mozga (bol zapravo nastaje u mozgu. Samo nam se ini da je locirana na mjestu povrede). Dva ivca komuniciraju jedan s drugim aljui signale preko razmaka koji ih dijeli. Zamislite kako stavljate komad izolacijskog polistirena izmeu krajeva dva ivca koji prenose signal boli. Zamislite da signal boli putuje du ivca poput izboja struje koji pleu niz icu, zatim zamislite kako udara u polistiren i gasi se, tako da signal ne prelazi preko razmaka. To je arobni polistiren, zato to spreava samo signale boli. Gledajte kako signali raznih boja skau preko polistirena i izrecite da samo bol ne moe prijei preko. Polistiren doputa svim drugim signalima da ulaze u mozak i izlaze iz njega.

3.

Ovo zapravo nije vizualizacija, ali je uinkovito za mnoge ljude. Bol se pojaava

ukoliko joj se opiremo. Umjesto da joj se opirete, pokuajte je osjetiti. Fokusirajte se na nju u potpunosti. Dok je postajete svjesni, vaa svijest kree se prema spoznaji da vi niste tijelo, nego inteligencija koja je svjesna tijela i njegove boli. Promjena je suptilna, ali takva duboka spoznaja na nesvjesnoj razini moe neutralizirati bol. Palpitacije (Vidi Aritmija). Parkinsonova bolest Parkinsonovu bolest karakterizira podrhtavanje i ukoenost miia, uglavnom uzrokovana smanjenom proizvodnjom i isputanjem dopamina u bazalnim ganglijima mozga (kojeg je striatum dio). To je podruje koje je povezano s podrujem za kontrolu kretnje (motorikim podrujem). 1. Zamislite stanice u mozgu koje bi trebale proizvoditi dopamin. Zamisliteda su nainjene od spuvastog materijala. Sada zamislite da ih steete i gledajte kako dopamin trca iz njih. Dopamin moete zamisliti kao malene mjehurie u boji kojoj elite, i gledati kako pluta na ogranke oblinjih modanih stanica (nalik granama stabala). Kad mjehuri dotakne ogranak, gledajte kako puls elektriciteta putuje kroz va mozak, niz ivce i u svaki mii koji poelite pokrenuti. Zamislite kako savreno pokreete svoje ruke. Ako elite, moete zamisliti unutranjost povrine mozga koja ne proizvodi i ne oslobaa dovoljno dopamina. Umjesto da stisnete spuvu, okrenite zamiljeni brojanik i gledajte kako se malene molekule dopamina proizvode i trcaju van. 2. Zamislite tvornicu dopamina unutar bazalnog ganglija s velikim znakom na kojem pie Tvornica dopamina. Zamislite kako nadzornik juri i govori: Dola nam je velika narudba. Moramo poveati proizvodnju. Zatim gledajte kako mnotvo malenih graevinara izrauje dopamin (zamislite dopamin kako god elite) i ukrcava ga na velike kamione, koji ga voze i isputaju u mozak. Gledajte kako malene molekule dopamina plivaju do rubova ogranaka na dijelu mozga iznad kojeg na velikom znaku pie Motorno podruje. Motorno podruje je podruje koje kontrolira kretanje. Gledajte kako se molekule dopamina apsorbiraju u ogranke modanih stanica i gledajte elektrini naboj kako pulsira niz ivce. Nadalje, ponovno proitajte primjere koritenja mentalnih slika za rehabilitaciju od Parkmsonove bolesti i modanog udara opisane u estom poglavlju i uinite ono to su inili

subjekti (dva puta tjedno po jedan sat zamiljajte da pokreete miie kao da ste se potpuno oporavili. Moete uiniti i vie, ako elite.). Peptiki ir Peptike ireve uzrokuje bakterija Helicobacter pylori i karakterizira ih bol u abdomenu, osobito ako se konzumira masna hrana. Upotrijebite vizualizaciju za infekcije kako biste neutralizirali bakteriju Helicobacter. Pored toga, ili umjesto toga, zamislite ir kao malenu rupu u vaem elucu, punu ljunka pomijeanog sa sluzi. Ako ste ikada imali ir u ustima, zamislite to, ali u vaem elucu. Upotrijebite zamiljenu usisnu cijev ili usisava kojim ete usisati sav ljunak i slinu. Sada zamislite kako timovi radnika popunjavaju rupu, dodajui nove stanice u stijenku eluca. Gledajte kako se nove stanice savreno uklapaju, poput opeke od elea, sve dok rupa nije popunjena i dok stijenke eluca nisu opet savreno zdrave. Upala plua Upalu plua obino uzrokuje bakterijska infekcija. Upotrijebite vizualizaciju za infekcije. Moete upotrijebiti i vizualizaciju za pojaavanje imuniteta. Pored toga, ili umjesto toga, zamislite da se nalazite u svojim pluima i uoite crvenilo i upalu. Gledajte pojedine nateene stanice. Sada zamislite da iz njih isputate oteklinu, kao to biste ispustili zrak iz balona. Sluajte itanje dok zrak izlazi iz stanica. Gledajte kako se vraaju u svoju normalnu veliinu i poprimaju zdravu, ruiastu boju. Infekcije protozoom Protozoe su jednostanini organizmi koji mogu zaraziti tijelo. Ponaaju se kao paraziti, zato to zauzimaju stanice koje zaraze. Primjerice, vrsta protozoe zvana plasmodium, koja stvara malariju, preuzima crvena krvna zrnca. 1. Zamislite kako okruujete svoje stanice zatitnim mjehurom koji spreava parazite da uu u stanicu. Gledajte kako pokuavaju ui, ali se odbijaju od mjehura. Gledajte kako paraziti odustaju nakon nekoliko pokuaja i kako naputaju vae tijelo. 2. Zamislite da razgovarate s parazitima i da od njih traite da napuste vae tijelo jer vam tete. Obratite pozornost na to da oni nisu znali da vam tete. Samo su traili hranu. Recite im da na svijetu postoji mnogo hrane za njih.

Sada gledajte kako lete iz vaeg tijela. Gledajte kako se sputaju u udaljenoj umi, gdje mogu jesti to god ele. Reumatoidni artritis Reumatoidni artritis je autoimuna bolest koja navodi imunosni sustav da napada zglobove. Upotrijebite vizualizaciju za autoimune bolesti. Pored toga, ili umjesto toga, upotrijebite vizualizaciju za artritis. Oiljci Proitajte dio vizualizacije za Akne koji se odnosi na oiljke.

Ishijas Ishijas uzrokuje pritisak na ishijatini ivac. 1. Da biste zamislili bol od ishijasa, zamislite da je ishijatini ivac pritisnut pod gromadom. Zamislite ivac kako god elite (moda kao napeto ue). Sada zamislite kako gurate gromadu i oslobaate ivac. Gledajte kako se napetost smanjuje dok se ivac vraa u normalan poloaj. 2. Zamislite da je ishijatini ivac istegnut ulijevo ili udesno (u odnosu na normalan poloaj) i da je nategnut preko kosti ili miia, poput komada konopca nategnutog preko drveta ili kamena. Sada zamislite kako njeno povlaite ivac s kosti ili miia i pomaete mu da se njeno vrati u odgovarajui poloaj. Dok se vraa, osjetite kako napetost poputa, a vi drite ivac u svojim rukama. Moete upotrijebiti i vizualizaciju za bol da biste neutralizirali eventualnu bol, ako vam se vie svia ta strategija. Sinusitis Sinusitis uzrokuje bakterijska infekcija - streptococus pneumomae ili haemophilus in/luenzae - a karakterizira ga upala paranazalnih sinusa, zrakom ispunjenih upljina u kostima lica. To moe dovesti do blokade malenog otvora izmeu sinusa i nosa, to znai da se sluz ne moe isuivati. Pritisak koji nastaje stvara bol u licu ili glavi. 1. Zamislite pritisak kao jako napuhnuti balon. Pogledajte koliko je jako napuhan.

Sada ispustite zrak iz njega. Zamislite zvuk itanja dok zrak izlazi iz njega. Sada zamislite kako se tekuina opet slobodno kree sinusima. 2. Zamislite crvene, napuhnute stanice koje su tako natekle da blokiraju tunel (prolaz izmeu sinusa i nosa) i tekuina ne prolazi kroz njega. Zamislite ventil i sada ga okrenite tako da ispuete stanice, kao da putate zrak iz balona. Sluajte itavi zvuk dok zrak izlazi i dok se stanica vraa na normalnu veliinu. Dok se to zbiva, gledajte kako tekuina bez problema prolazi kroz tunel. Umjesto toga ili pored toga, moete se posluiti i vizualizacijom za infekcije. Problemi sa spavanjem Vidi Nesanica.

Upala grla Vidi Grlo. Povreda lene modine Kod nekih povreda lene modine dolazi do prekida modine, ali kod veine, ona je netaknuta, no osoba se ne moe kretati. Sljedee vizualizacije mogue je upotrijebiti za oba stanja, jer simboliziraju ponovnu uspostavu komunikacije. 1. Ako ste ikada vidjeli optiki kabel od vlakana, znate da se on sastoji od stotina zasebnih optikih vlakana. Zamislite povredu lene modine kao prekid nekih od tih ica prekid u ivcima lene modine. Sada zamislite kako povezujete ivce, jedan po jedan, arobnom niti. Veite je oko jednog kraja ivca i zatim privucite drugi kraj, tako da se spoje. Dok popravljate svaki zasebni ivac, zamislite kako puls elektriciteta tee kroz popravljene dijelove, u boji u kojoj elite. Zatim gledajte kako puls iz vaeg mozga tee u bilo koji dio vaeg tijela (onaj za koji intuitivno znate da je spojen). Dok popravljate sve vie ivaca, zamislite kako pulsevi odlaze u svaki dio vaeg tijela. 2. Umjesto da se sluite arobnom niti, moete zamisliti da trljate malo arobnog gnojiva na kraj prekinutog ivca. Sada gledajte kako ivac raste prema drugom kraju prekida (kao da gledate biljku ili cvijet kako rastu na fotografijama koje prikazuju dugo vremensko razdoblje).

Ako naraste samo do jedne razine, dodajte jo gnojiva, sve dok se dva kraja ne spoje i dok prekid ne izlijei. Zatim promatrajte kretanje pulsa elektriciteta, kao i u gornjoj vizualizaciji. 3. Zamislite unutranjost kotane sri. Gledajte prostoriju ili peinu punu matinih stanica koje se odmaraju. Komunicirajte s njima i zamolite ih da postanu stanice lene modine. Zamislite kako uzbueno govore Da! Samo su ekale vae upute. Gledajte kako izlaze iz kotane sri i putuju na mjesto povrede lene modine. Zapamtite kako izgleda zdrava lena modina, i sada gledajte kako se matine stanice pretvaraju u takve stanice i besprijekorno uklapaju pokraj zdravih stanica. Dok nove stanice zauzimaju njihovo mjesto, gledajte kako se oteenje lene modine popravlja. 4. Kao to je bio sluaj s istraivanjima motorikih slika, opisanim u estom poglavlju, gdje je ostvaren uspjeh s tetraplegiarima, i vi moete iskuati motorike slike. Izaberite neki pokret, primjerice pokret prstom. Zamislite kako pokreete prst, iznova i iznova i iznova. To e vam pomoi u regeneraciji modanih mapa. Miteseri Vidi Akne. Stres Sljedee vizualizaciju moete raditi kad ste pod stresom: 1. Zamislite svoj stres kao napuhnuti balon. Gledajte koliko je napuhnut. Sada duboko udahnite, odveite balon i ispustite zrak. Sluajte itanje dok zrak tee iz balona. Gledajte kako se potpu no ispuhuje. Da biste se razvedrili, pri izdahu zamislite hrapavi zvuk ispuhivanja balona stresa. To moete uiniti koliko god puta elite, sve dok se ne budete osjeali oputeno i spokojno. Kad osjetite smirenost, uoite da je va balon stresa potpuno prazan, to simbolizira da se vaa razina stresa smanjila na nulu. to vie to inite, bit ete sve bolji, sve dok vam ne bude dovoljan samo jedan pokuaj da se opustite. 2. Zamislite stres u svojem umu. Gledajte ga kao iskriavu, itavu kuglu svjetlosti. Sada zamislite brojanik s rijeimaRazina stresa" ispisanima iznad. Uoite na koju je razinu namjeten. Duboko udahnite i, dok izdiete, okrenite brojanik. Dok to inite, gledajte kako svjetlost postaje sve manja i manja i manja, sve dok posve ne nestane praena zvukom pop.

3.

Zamislite au tekuine (bistre, ili koje god boje elite). To je aa spokoja. Sada

zamislite da je ispijate. Gledajte kako tekuina spokoja tee niz vae grlo i u vae tijelo. Osjetite kako tee u svaki dio vaeg tijela - glavu, lice, ramena, ruke, ake, torzo, itd. 4. Zamislite sve stvari, ljude i situacije u vezi kojih osjeate stres. Stavite ih sve na jedno mjesto i smanjujte sliku tako da bude sve manja, manja i manja, dok ne bude malena poput graka. Sada je uzmite u ruke i bacite je. Zamislite da posjedujete super snagu, tako da je moete baciti iz sela, gradia, grada, drave ili planeta. Modani udar Modani udar je izraz kojim se opisuje brzi gubitak modanih funkcija zbog nedostatka opskrbe krvlju. esto je popraen gubitkom pokretljivosti jedne strane tijela. Sljedee vizualizacije osmiljene su za popravljanje oteenog podruja mozga. Zamislite da unutranjost oteene regije mozga izgleda poput polja spaljenog drvea i grmlja. Izgleda kao daje bjesnio umski poar ili kao da je podruje ogoljeno, i sve to je ostalo jest gola zemlja. Sada zamislite kako ijete novo sjeme. Postavite sjemenku u tlo i gledajte kako raste u drvo (neuron). U medicinskoj knjizi ili na internetu moete vidjeti sliku neurona. Uoite slinost neuralnih veza s granama stabla. Gledajte kako se to dogaa tijekom nekoliko sekundi, kao da gledate niz fotografija na kojima biljka ili cvijet rastu od sjemenke do odrasle biljke u tih nekoliko sekundi. Gledajte kako sa stabala rastu grane. Sada posijte jo jedno sjeme i gledajte kako i ono raste u stablo. Dok mu grane rastu, gledajte kako neke grane dvaju stabala seu jedne prema drugima i spajaju se. Kad se dvije grane spoje, zamislite kako puls elektriciteta tee s jedne grane na drugu, a zatim dalje, do onog dijela tijela koji se ne moe kretati. Posadite jo sjemenki, gledajte kako rastu, gledajte kako se grane spajaju s granama oblinjih stabala i gledajte elektrini impuls. Ponovno posadite cijelu umu. Postoje dva naina za to. Prvo, mogli biste zamisliti da u svakoj vizualizaciji sadite samo djeli ume, moda nekoliko kvadratnih metara, i gledati kako sjemenke rastu u stabla (neurone) pred vaim oima. U svakoj vizualizaciji moete zasaditi sve vie stabala, tako da ete nakon nekoliko tjedana ili mjeseci ponovno uzgojiti cijelu umu i gledati kako se stvaraju nove veze. Drugo, moete posijati cijelu umu i zamisliti kako stabla postupno rastu. Na taj nain, gledat ete kako sva stabla rastu tijekom vie tjedana ili mjeseci, od sjemenki, preko malenih biljaka,

pa do visokih stabala. U njezi mladica moete pokazati veliku brigu i strpljenje, moda ak i razgovarati s njima kao to biste razgovarali s djetetom, i pokazati im kako da se spajaju. Na kraju, vidjet ete umu koja je izrasla u potpunosti. Ponovno proitajte primjere rehabilitacije od modanog udara u kojoj su se ljudi sluili mentalnim fantazijama. Svakoga dana, zamiljajte kako pokreete miie kao da ste se potpuno oporavili. Sifilis Sifilis je spolno prenosiva bolest koju uzrokuje infekcija bakterijom treponema pallidum spirochete. Upotrijebite vizualizaciju za infekcije. Bakterija treponema pallidum spiralnog je oblika, pa, da biste pojaali vizualizaciju, moete zamisliti bakterije kao malene spirale, nalik tjestenini.

Grlo (Upala grla ili promuklost) Ako elite izlijeiti promuklo grlo, moete upotrijebiti vizualizaciju za infekcije, ili moete pokuati sljedee: Zamislite kako prskate arobnu, ledeno hladnu paru po crvenom i bolnom podruju. Zamislite osjeaj hladnoe. Zamislite da arobna, ledeno hladna para djeluje ujedno kao gumica. Gledajte kako se crvenilo pretvara u zdravu ruiastu boju, i kako oteklina nestaje, kao da ste ispustili zrak iz balona. Toksini Mnoge tvari otrovne su za tijelo - primjerice, iva, kobalt, olovo, kamena praina, azbest, zatim otrovi u hrani, pesticidi, industrijska otapala i kemikalije. Ta vizualizacija moe se primijeniti na bilo koju bolest u kojoj u vaem tijelu postoji neto to elite ukloniti. Primjerice, mogli biste je primijeniti na rak (za uklanjanje raka), na bakterijske, virusne infekcije i infekcije protozoama, ME, pa ak i bol. 1. Zamislite kristalno istu vodu koja ulazi u vas kroz vae tjeme, tee kroz vae tijelo i izlazi kroz stopala van. Osjetite kako tee kroz vae tijelo - kroz glavu, ramena, ruke, torzo, stranjicu, noge i stopala. U poetku, gledajte kako voda tamne boje izlazi iz vaih tabana - onoliko tamne koliki je stupanj otrova u vaem tijelu. No, kako ista voda tee kroz vas, vidjet ete kako postaje sve

bistrija i bistrija dok vam izlazi kroz stopala, sve dok ne bude kristalno ista kao to je bila kad je ula u vas kroz tjeme. U tom trenutku, u vaem tijelu vie nema toksina. 2. Zamislite da posjedujete krunu mreu, poput onih pomou kojih ste filtrirali zemlju s kamenja u vaem vrtu. Zamislite kako povlaite mreu s vaeg tjemena niz vae tijelo sve do stopala, i pritom hvatate estice toksina. Gledajte toksin u mrei i rijeite ga se bacajui ga na Sunce, gdje e biti spaljen i stvoriti malo dodatne topline za Zemlju. 3. Zamislite toksine kao malena zrnca praine zalijepljena na tkiva i organe vaeg tijela, i usiite ih zamiljenim usisavaem. Tuberkuloza Tuberkulozu uzrokuje bakterija mycobacterium tuberculosis, koja napada plua. Bakterije su maleni organizmi u obliku tapia (to znai da moete biti vrlo specifini u svojim vizualizacijama). 1. Ako zamislite da su neke od vaih stanica bolesne zato to su oteene bakterijom tuberkuloze, moete zamisliti i kako ih lijeite, jednu po jednu. Dajte im liice posebnih hranjivih tvari koje se sastoje od svega to je potrebno stanici i koje su stvarno ukusne. Gledajte kako se stanice smijee i govore Mmmmmm dok jedu lijek. Gledajte kako im se zdrava boja vraa u lica i kako postaju sve jae i jae. Gledajte kako sjaje zelenim, regenerativnim svjetlom, koje postaje sve jae kako im snaga raste. Gledajte kako im se vraa puna snaga. 2. Zamislite da se nalazite unutar svoje kotane sri. Vidjet ete prostoriju ili peinu punu matinih stanica koje se odmaraju. Komunicirajte s njima i zamolite ih da postanu stanice koje je tuberkuloza otetila. Zamislite kako uzbueno govore Da! Samo su ekale vae upute. Gledajte kako izlaze iz kotane sri i putuju u podruje oteeno tuberkulozom (npr. plua). Uoite kako izgleda zdrava stanica na tom dijelu (uvijek e u blizini biti i zdravih stanica) i sada gledajte kako se matine stanice pretvaraju u stanice te vrste i savreno prianjaju uz zdrave stanice. Dok nove stanice zauzimaju svoje mjesto, gledajte kako se oteeno podruje u potpunosti regenerira. Umjesto toga, ili uz to, moete upotrijebiti vizualizaciju za infekcije. ir Vidi Peptiki ir. Vizualizacija za peptiki ir moe se upotrijebiti za bilo koju vrstu ira.

Varikozne vene Varikozne vene su pretjerano rairene vene, uglavnom u nogama. Zamislite da su vene pretjerano napuhnute i da na vrhu imaju ventil. Sada polako ispustite zrak iz ventila. Zamislite itanje zraka, kao da ste ispustili zrak iz balona ili zranog kreveta. Zamislite kako se balon ispuhuje dok to inite i upotrijebite tu sliku da zamislite kako se napuhnuta vena vraa na normalnu veliinu. Uinite to sa svakom venom. Virusi Sljedee vizualizacije mogu se upotrijebiti na svaku virusnu infekciju: 1. Zamislite receptore imunosnih stanica na koje se sputaju virusi. Zamislite da oni igraju igru i mijenjaju oblik, tako da ih virusi ne mogu prepoznati i ne mogu se spustiti na stanicu. Zabave radi, moete zamisliti da se receptori maskiraju smijenim perikama, velikim naoalama ili golemim zubima. Zamislite razne naine na koje se receptori mogu zabaviti spreavajui viruse da uu u stanicu. Primjerice, mogu se okrenuti naopako, ili emitirati zvuk koji zbunjuje viruse. Gledajte kako virusi odustaju i naputaju tijelo. 2. Razgovarajte s virusima i recite im da nanose tetu vaem tijelu. Zamislite kako govore da nisu bili svjesni toga. S ljubavlju komunicirajte s njima i zamolite ih da odu. Zatim gledajte kako naputaju vae tijelo s velikim osmjesima na licima. 3. Zamislite da se koristite raunalom u vaem tijelu. Utipkajte rijei Unesi univerzalni antivirusni program (ili neki drugi naziv koji predstavlja program koji moe izbrisati svaki virus i ne moe se pokvariti). Pritisnite enter. Gledajte kako rijei lete sa zaslona i pretvaraju se u svjetlost (koje god boje elite). Gledajte kako se svjetlost umnoava u milijune i milijune svjetala i kree kroz vae tijelo. Gledajte kako odlazi kamo god je va um poalje u krvotok, u organe, grlo, nos, itd. Gledajte kako cijelo vae tijelo sjaji od svjetlosti. Bradavice Bradavice su malene povrine grube koe. a uzrokuje ih humani papiloma virus (HPV). Mogu biti spljotene ili izboene. 1. Zamislite da uzimate obojenu kiselinu i njome trljate stanice u bradavici. Gledajte kako se stanice otapaju. Sluajte itanje. Dok se stanice otapaju, gledajte kako se bradavica sve vie smanjuje, smanjuje i smanjuje. Razgovarajte s bradavicama i recite im da ih vie ne trebate. Zahvalite im to su bile dio vaeg ivota. Gledajte kako stanice odlaze i mau vam, s velikim osmjesima na licima.

Gubitak teine Sljedee vizualizacije djeluju najbolje uz malo tjelovjebe i zdravu prehranu. 1. Zamislite malene pacmane ili pirane kako grickaju mast koje se elite rijeiti. Gledajte kako stvarno uivaju u tome. Gledajte kako postaju sve deblji i deblji. Kad se stvarno najedu, zamislite kako naputaju vae tijelo s velikim osmjesima zadovoljstva. Gledajte kako dolaze novi gladni pacmani ili pirane. 2. Zamislite stanice u svojim masnim podrujima. Poite u te stanice i zamislite kako usisavate mast pomou usisne djevi. Dok mast izlazi iz stanica, zamislite kako se koa zatee i kako se sta-nicama vraa normalan oblik. Zamislite da svaka stanica izgleda tono onako kako elite. 3. Zamislite da u masnim tkivima vaeg tijela postoji maleni klip sa znakom na kojem pie Sagorijevanje masti. Zamislite da taj klip ide gore-dolje vrlo polako. To predstavlja brzinu kojom mast sagorijeva u vama. Zamislite da na klipu postoji maleni brojanik pomou kojeg je mogue namjestiti brzinu. Okrenite brojanik i gledajte kako klip radi sve bre i bre, ili zamislite malenog predradnika koji stoji pokraj klipa. Zamolite ga da povea brzinu i sluajte njegov oduevljeni odgovor - Da! Sada zamislite dimnjak tvornice, samo to to nije obian dimnjak. On sagorijeva vau mast. Gledajte kako dim izlazi iz vrha dimnjaka i zamislite zvuk sirene, poput piska parne lokomotive. Dim je prije bio jedva vidljiv, ali sada je tamo dolje pravi pakao. Gledajte kako dim izlazi iz vaeg tijela. Naizmjence moete se posluiti prvom ili treom vizualizacijom za pretilost. Infekcije glistama Gliste su tako rairene da je oko tri milijarde ljudi zaraeno njima, osobito u tropskim zemljama i zemljama u razvoju. Mnoge gliste ive u crijevima, ali neke putuju i u druge organe kad sazru. Zatraite da vam se pojavi boja ili vrsta svjetlosti koja se ne svia glistama. Sada gledajte maleno svjetlo te boje ili vrste unutar tijela, tamo gdje se nalaze gliste. Zatim okrenite brojanik i gledajte kako svjetiost postaje sve sjajnija. Gledajte kako postaje prejaka za gliste, a da im pritom ne teti (kao to bismo se mi sklonili u sjenu da se zaklonimo od uarenog sunca). Zamislite kako gliste naputaju tijelo. Umjesto toga, moete ljubazno porazgovarati s njima i zamoliti ih da odu.

Dodatak III DNK VIZUALIZACIJE Brak due s Prirodom ono je to ini intelekt plodnim i raa imaginaciju. Henry David Thoreau Ovo poglavlje sadri dvije vizualizacije. Prvu sam stvorio prije nekoliko godina i mislio da bi bilo korisno ukljuiti je u knjigu jer se moe primijeniti na gotovo sve. Druga vizualizacija, koja je specifinija. moe se primijeniti na situaciju kad osoba sazna da ima defektan gen. DNK se sastoji od oko 25 000 gena, koje ja volim zamiljati kao svjetla na boinom drvcu, zato to se stalno pale i gase. Kad se geni upale, proizvode proteine, enzime, hormone i mnoge druge tvari, pa tijelo raste i popravlja se zahvaljujui paljenju i gaenju gena. Bit ove vizualizacije jest da simbolino iskljui neke gene, koji stvaraju proteine koji uzrokuju ili odravaju bolest i da ukljui druge gene koji stvaraju proteine, koji lijee bolest. Ja te nizove gena zovem genetiki programi. To je simbolina vizualizacija. ivano tkivo nije povezano s DNK i ne moemo po elji ukljuivati i iskljuivati pojedine gene. Vjerujem da simbolinom vizualizacijom dajemo svojem tijelu upute o onome to bismo eljeli. Tijelo tada koristi odgovarajue bioloke putove koji su potrebni da bi se to ostvarilo. Ta vizualizacija korisna je za ljude koji su zainteresirani za suelje uma i DNK, i omoguava ljudima da budu specifiniji u svojoj vizualizaciji na drukiji nain no to je bio sluaj s prijanjim vizualizacijama. Prva vizualizacija Zamislite dio tijela u kojem je locirana bolest. Zamislite kako ulazite unutra i gledate stanice. Sada uite u stanice i gledajte DNK. Ako ne znate kako izgleda DNK, pronaite sliku na internetu ili u knjizi ili je zamislite kao organske isprepletene niti, poput dva komada isprepletenih pageta (omotana jedan oko drugoga poput pramenova kose). Sada svojoj mentalnoj slici dodajte i arulje, tako da ih postavite du niti. Zatim recite u sebi: Pokai mi genetski program koji stvara proteine koji odravaju tu bolest." Zamislite kako se neki geni (jedan, dva ili koliko god smatrate potrebnim) osvjetljavaju u odnosu na druge, kao da vam inteligencija tijela obasjava upravo one gene koji su ukljueni.

Duboko udahnite, i dok izdiete, zamislite kako okreete brojanik prema poloaju iskljueno i gledate kako se svjetla sve vie gase, gase i gase, sve dok se posve ne ugase kad izdahnete do kraja. Sada recite u sebi: Pokai mi genetski program koji stvara proteine koji mogu izlijeiti tu bolest." Zamislite kako neki geni (jedan, dva ili koliko god smatrate potrebnim) postaju malo svjetliji od ostalih. Dok udiete, zamislite kako okreete brojanik na poloaj ukljueno i gledate svjetla kako postaju sve sjajnija i sjajnija i sjajnija, sve dok se posve ne zasjaju punim sjajem kad udahnete do kraja. Dok izdiete, gledajte kako zadravaju svoj sjaj. Sada zamislite kako izlazite iz svojih stanica, gledate ih i u sebi kaete: Pokai mi da je uinjeno. Zamislite kako vae stanice diu novim ivotom i uoite sve druge promjene koje vam padnu na pamet. Ponekad se vidljive promjene ili neke druge slike spontano javljaju u vizualizaciji. Primjerice, ovisno o tome za to upotrebljavate vizualizaciju, zamislite da se bolesne stanice ili dio tijela vraaju u normalu. Ako imate rak, gledajte kako tumor(i) polako nestaju, kao da imaju ventil i da je sav zrak isputen iz njih. Prihvatite te slike kao potvrdu izljeenja. Zamislite sada cijelo svoje tijelo i gledajte kako se kree lako i elegantno. Gledajte sebe kao savreno zdrave. Recite: Hvala ti. Uinjeno je. Uinjeno je. Uinjeno je. Ja volim zavravati vizualizacije na taj nain. To pojaava osjeaj zavretka i konanosti. Cijela vizualizacija trebala bi trajati svega nekoliko minuta. Sljedea vizualizacija ista je kao i vizualizacije za rak i cistinu fibrozu, ali smatram da ju je vano ponoviti i u ovom poglavlju za druge bolesti. Nae poznavanje genetike i naina na koji geni stvaraju i lijee bolesti ini se naprednim, ali jo se uvijek iri i stalno otkrivamo stvari koje bi nam se prije nekoliko godina inile nemoguima. Vjerujem da, unato defektnim genima, u mnogim sluajevima tijelo ima sposobnost funkcionirati mnogo bolje no to se oekuje. U nekim sluajevima, osoba moe nastaviti ivot u savrenom zdravlju, bez ikakvih simptoma bolesti. Druga vizualizacija Zamislite da defektni gen lei na tlu kao da je povrijeen. Moete ga zamisliti kao maleni povrijeeni organizam. Sada ga opet oivite, pokazujui veliku brigu, suosjeanje i panju. Dajte mu lijek i hranjive tvari. S vremenom, vidjet ete da je vratio punu snagu. Kada bude zdrav, zamislite kako skae u DNK. Gledajte kako se DNK rastee od velike snage i kako puls svjetlosti putuje niz nju. Tada zamislite kako bolest nestaje na koji god nain elite.

LITERATURA Prvo poglavlje O istraivanju optimista i pesimista provedenom na klinici Mayo, proitajte tekst dr. Toshihiko Marute i dr., Mayo Clinic Proceedings, kolovoz 2002.. ili posjetite:www.sciencedaily.com/releases/2002/08/0208nQ71621. htm O istraivanju iz 2004. u kojem je sudjelovalo 999 nizozemskih mukaraca, vidi tekst E.J. Giltay. J.M. Geleijnse, F.G. Zitman, T. Hoekstra iE.G. Schouten. Dispositional optimism and all-cause and cardio-vascular mortality in a prospective cohort of elderly Dutch men and women, Archives of General Psychiatry, 2004, 61, 1126 - 35. O istraivanju asnih sestara, vidi tekst D.D. Danner, D A. Snowdon i W.V. Friesen, Positive emotions in early life and longevity: findings from the nun study, Journal ofPersonality and Social Psychology, 2001 80(5), 804- 13. O istraivanju u kojoj su dobrovoljci izloeni virusu prehlade ili gripe, vidi tekst S. Cohen, C.M. Alper, W.J. Doyle, J.T. Treanor i R.B. Tumer, Positive emotional style predicts resistance to illness after experimental exposure to rhinovirus or influenza A virus", Psychosomaric Medicine, 2006., 68, 809- 15. lanak s istraivanjem 200 direktora iz industrije telekomunikacija napisala je Peggy Rink: The value of a healthy attitude: how faith, anger, humor and boredom can affect your health", Vibrant Life, oujak-travanj 2003. O istraivanju 586 ljudi u kojem je otkriveno da je stav najbolja prevencija sranih bolesti, vidi D.M. Becker, Positive attitude is best prevention against heart disease", rad predstavljen na skupu American Heart Association Annual Scientific Sessions, Anaheim, CA, 12. studenog 2001. Prikaz istraivanja moete proitati na: www.hopkinshospital.org/health info/Heart/Reading/positive attitude. O istraivanju 866 sranih bolesnika i pozitivnom stavu, vidi B. Brummett, Positive outlook linked linked to longer life in heart patients, rad predstavljen u Amerikom psihosomatskom drutvu, oujak 2003. Prikaz istraivanja moete proitati na: dukemednews. org/av/medminute.php?id=6511 O istraivanju emocionalne vitalnosti, vidi tekst L.D. Kubzansky i R.C. Thurston, Emotional vitality and incident coronary heart disease: benefits of healthy psychological functioning, Archiues of General Psychiatry, 2007., 64 (12), 1393 - 1401. O istraivanju iz teksta Tvrdi brak, tvrdo srce, vidi:

T.W. Smith, C. Berg, B.N. Uchino, P. Florsheim i G. Pearce, Marital conflict behavior and coronary artery calcification, rad predstavljen na 64. godinjem skupu Amerikog psihosomatskog drutva, Denver, CO, 3. oujka 2006. T.W. Smith, B.N. Uchino, C.A. Berg i dr., Hostile personality traits and coronary artery calcification in middle-aged and older married couples: difFerent effects for self-reports versus spouse ratings, Psychosomatic Medicine, 2007., 69(5), 441 -48. P. Pearsall, ,,Contextual cardiology: what modem medicine can learn from ancient Hawaiian wisdom, Cleveland Clinical Journal of Medicine,2007.,74(1), S99-S104O 25-godinjem istraivanju neprijateljstva, vidi tekst J.C. Barefoot, W.G. Dahlstrom i R.B. Williams, .Hostility, CHD incidence, and total mortality: A 25-year follow-up study of 255 physicians, Psychosomafic Medicine, 1983-, 45(1). 59 - 63. O radu u kojem se citira neprijateljstvo kao pokazatelj srane bolesti, vidi tekst R.B. Williams, J. C. Barefoot i N. Schneiderman, ,,Psychological risk factors for cardiovascular disease: more than one culprit at work", Journal of the American Medical Association, 2003-, 290(16), 2190-92 O finskom istraivanju zadovoljstva, vidi tekst H. Koivumaa-Honkanen, R. Honkanen, H. Viinamaki, K. Heikkila, J. Kaprio i M. Koskenvuo, Self-reported life satisfaction and 20year mortality in healthy Finnish adults, American Journal of Epidemiology, 2000, 152(10), 983-91. O istraivanju Novac kupuje sreu, vidi tekst Elizabeth Dunn, ,,Money buys happiness when you spend on others: UBC and Harvard research, Uniuersity of British Columbia Media Release, 20. oujka 2008. Medijski prikaz moete pronai na www.public affairs.ubc.ca/media/releases/2008/ mr-08-032.html O uinku stava na starenje, vidi tekst B.R. Levy, M.D. Slade, S.R. Kunkel i S.V. Kasi, Longevity increased by positive self-perceptions of ageing, Journal of Personal ity and Soda! Psychology, 2002., 83(2), 261-70. O istraivanju pozitivnog stava koji je dobar za krvni pritisak, vidi tekst G.V. Ostir, LM. Berges, K.S. Markidesi K.J. Ottenbacher, ,,Hypertension in older adults and the role of positive emotions, Psychosomatic Medicine, 2006., 68, 727-33. O istraivanju koje povezuje osjetljivost sa stavom, vidi G. V. Ostir, J. Ottenbacher i K.S. Markides, Onset of frailty in older adults and the protective role of positive affect", Psychology and Aging, 2004., 19(3). 402-08. O vezi izmeu zadovoljstva ivotom i dugovjenosti, vidi tekst T.M. Lyyra, T.M. Tormakangas, S. Read, T. Rantanen i S. Berg, Satisfaction with present life predicts survival

in octogenarians, The Journal of Gerontology Series B. Psychological Sciences and Social Sciences, 2006., 61, 319-26. O istraivanju Posit Science Corporation, vidi: H.W. Mahncke, B.B. Connor, J. Appelman, O.N.Ahsanuddin, J.L. Hardy, R.A. Wood, N.M. Joyce, T. Boniske, S.M. Atkinsi M.M. Merzinich, Memory enhancement in healthy older adults using a brain plasticity-based training program: a randomized, controlled study\ Proceedings of the National Academy of Sciences, USA, 2006., 103(33). 12523 - 28. H.W. Mahncke, A. Bronstone i M.M. Merzinich, Brain plasticity and functional losses in the aged: scientific basis for a novel intervention", Progress in Brain Research, 2006., 157, 81 - 109. O harvardskom istraivanju starosti koje je poelo 1959., vidi tekst dr. Ellen J. Langer, Mindfulness (Da Capo Press, 1990.). O istraivanju o koritenju mozga i smanjivanju rizika od Alzheimerove bolesti, vidi tekst R.S. Wilson, C.F. Mendes de Leon, L.L. Barnes, J.A. Schneider, J.L. Bienias, D.A. Evans i D.A. Bennett, Participation in cognitively stimulating activities and risk of incident Alzheimer's disease", Journal of rhe American Medical Association, 2002., 287(6), 742 - 48. O eksperimentima .prilagodbe", vidi: J.A. Bargh, M. Chen i L. Burrows, Automaticity of social behavior: direct effects of trait construct and stereotype activation on action", Journal of Personality and Social Psychology, 1996.. 71(2), 230 - 44. T.M. Hess, J.T. Hinson i J.A. Statham, Explicit and implicit ste- reotype activation effects on memory: do age and avvareness moderate the impact of priming?, Psychology and Aging, 2004., 19(3), 495 - 505. Drugo poglavlje Citat profesora Bencdettija moe se pronai u F. Benedetti: Mechanisms of placebo and placebo-related effects across diseases and treatments", Annua! Reuiew of Pharmacology and Toxicology, 2008., 46, 33 - 60. To je i dobar pregled novijih istraivanja o placebo efektu. O isputanju dopamina do kojeg dolazi kad oboljeli od Parkinsonove bolesti dobivaju placebo, vidi: R. de la Fuente - Femandez. T.J. Ruth, V. Sossi, M. Schulzer, D.B. Calne i A.J. Stoessl, Expectation and dopamine release: mechanism of the placebo effect in Parkinson's disease , Science, 2001., 293 (5532), 1164 - 66. R. de la Fuente - Fernandez, A.G. Phillips, M. Zamburlini, V. Sossi,

D.B. Calne, T.J. Ruth i A.J. Stoessl, Dopamine release in human ventral striatum and expectation of reward, Behauioural Brain Research, 2002., 136(2), 359 - 63. Prvi dokazi o isputanju opioida tijekom analgezije izazvane placebom mogu se pronai u tekstu J.D. Levine, N.C. Gordon i H.L. Fields, The mechanism of placebo analgesia, Lancet, 1978., 654 - 57. O prikazu placebo efekta koji prate rezultate tretmana s kojima su upareni i o diskusiji o slinosti skenova mozga dok pacijenti primaju prozac ili placebo, vidi tekst F. Benedetti, H.S. Mayberg, T.D. Wager, C.S. Stohler i J. - K. Zubieta, Neurobiological mechanisms of the placebo effect", Journal of Neuroscience, 2005., 25(45). 10390 - 402. O MRI skenovima mozga ljudi koji primaju placebo i visokim reakcijama na placebo, vidi: J. - K. Zubieta, J.A. Bueller, L. R. Jackson, D.J. Scott, Y. Xu i dr., Placebo effects mediated by endogenous opioid activity on m-opioid receptors", Journal of Neuroscience, 2005-, 25, 7754 - 62. T.D. Wager, D.J. Scott i J. - K. Zubieta, Placebo effects on human m-opioid activiry during pain, Proceedings of the National Academy of Sciences, SAD, 2007., 104(26), 11056 - 61. O nekim rezultatima klinikih testiranja itajte na: www.clinicaltrialstoday.com/centerwatch_clinical_trial_results/ O istraivanju sindroma kroninog umora u kojem je testiran aciklovir, vidi S. E. Strauss, J.K. Dale, M. Tobi, T. Lawley, O. Preble, R.M. Blaese, C. Callahan i W. Henle, Acyclovir treatment of the chronic fatigue syndrome. Lack of efficacy in a placebo-controlled trial, New England Journal of Medicine, 1988., 319 (26), 1692-98. O istraivanju u kojem je koriten hidrokortizon itajte na: www.hhs.gov/news/press/l 996pres/961013.html O uinku placeba na benigna poveanja prostate, itajte na: O istraivanjima utjecaja placeba na astmu itajte: T. Luparello, H.A. Lyons, E.R. Bleecker i E.R. McFadden, Influences of suggestion on airway reactivity in asthmatic subjects, Psychosoma(ic Medicine, 1969., XXX, 819-25. E.R. McFadden, T. Luparello, H.A. Lyons i E.R. Bleecker, The mechanisms of action of suggestion in the induction of acute asthma attacks, Psychosomatic Medicine. 1969., XXXI, 134 - 43. O istraivanju placeba koji pojaava rezultate, vidi tekst F. Benedetti, A. Polio i L. Colloca, Opioid-mediated placebo responses boost pain endurance and physical performance: is it doping in sport competitions?**, Journal of Neuroscience, 2007., 27 (44), 11934 - 39.

O istraivanju u kojem su sudjelovale hotelske spremaice itajte na www.npr.org/ tem Dlates/storv/story.php7storvld = 17792517 O istraivanju enskih vjerovanja koja utjeu na njihove rezultate u matematici, vidi I. Dar Nimrod i S.J. Heine, Exposure to scientific theories affects women's math performance", Science, 2006., 314 (5798), 435. O informacijama o ljudima koji reagiraju na placebo, kao i onima o nizu istraivanja placeba, itajte u knjizi Daniela Moermana, Meaning, Medicine and the Placebo Effect (Cambridge University Press, 2002.). Istraivanje o krvarenju ireva iz 1954. opisano je u knjizi Daniela Moermana (gore). O istraivanju boli u ruci, vidi F. Benedetti, The opposite effects of the opiate antagonist naloxone and the cholecystokinin antagonist proglumide on placebo analgesia", Pain, 1996., 64(3). 535 - 43. O dentalnim injekcijama davanim uz pojaanu1* i oslabljenu" poruku, vidi tekst S. L. Gryll i M. Katahn, Situational factors contributing to the placebo effect**, Psychopharmacology, 1978., 57(3), 253 -61. O istraivanju uinka pozitivnih i negativnih savjetovanja, vidi tekst K.B. Thomas, 294, 1200 - 02. O istraivanjima optimista i pesimista i nainu na koji reagiraju na placebo efekt, vidi sljedee: O istraivanju pesimista, vidi tekst A.K. Geers, S.G. Helfer, K. Kosbab, P.E. Weiland i S.J. Landry, Reconsidering the role of personal in placebo efTects: dispositional optimism, situational expec- tations, and the placebo response, Journal of Psychosomatic Research, 2005., 58(2), 212- 17. O istraivanju optimista, vidi tekst A.L. Geers, K. Kosbab, S.G. Helfer, P.E. Weiland i J.A. Wellman, Further evidence for individual differences in placebo responding: an interactionist perspective, Journal of Psychosomatic Research, 2007-, 62(5), 563 - 70. O uvjetovanoj imunosupresiji u kojoj se koristi ciklosporin A, vidi M.U. Goebel i dr.. Behavioral conditioningof immunosuppression is possible in humans, FASEB Journal, 2002., 16, 1869 - 73. O Benedettijevom uvjetovanju razina imunosnih hormona i hormona rasta, vidi F. Benedetti, A. Polio, L. Lopiano. M. Lanotte, S. Vighetti i I. Rainero, Conscious expectation and unconscious conditioning in analgesic, motor and hormonal placebo/nocebo responses", Journal of Neuroscience, 2002., 23, 4315 - 23. General practice consultations: is there any point in being positive?**, British MedicaI Journal, 1987.,

Tree poglavlje O analizi antidepresiva iz 2008. koja je otkrila vie od 80 posto placebo efekta, vidi tekst 1. Kirsch, B. J. Deacon, T.B. Huedo - Medina, A. Scoboria, T.J. Moore i B.T. Johnson, Initial severity and antidepressant benefits: a meta-analysis of data submitted to the food and drug administration, PLoS Medicine, veljaa 2008. 5(2), e45, 0260-68. Vei broj istraivanja opisanih u ovom poglavlju citiran je i u ve spomenutoj odlinoj knjizi Daniela Moermana. Srdano je preporuam svima koji trae detaljnije objanjenje placebo efekta i njegovih implikacija. Citat iz C.G. Helmana moete pronai u njegovom poglavlju pod naslovom Placebos and Nocebos: The Cultural Construction of Belief u Understanding the Placebo Effect in Complementary Medicine: Theory, Practice and Research, ur. D. Peters (Churchill Livingstone, 2001.). Istraivanje plavih i ruiastih sedativa i stimulansa vidi u B. Blackwell, S.S. Bloomfield i C.R. Buncher, Demonstration to medical students of placebo responses and nondrugfactors, Lancet, 1972., 1(7763), 1279 -82. O istraivanju injekcija i tableta u SAD-u i Europi, vidi tekst A.J. de Craen, J.G. Tijssen, J. de Gans i J. Kleijnen, Placebo efTect in the acute treatment of migraine: subcutaneous placebos are better than oral placebos", Journal ofNeurology, 2000., 247(3), 183 - 88. O istraivanju tagameta provedenom u Francuskoj, vidi R. Lambert i dr., Treatment of duodenal and gastric ulcer with cimetidine. A multicenter double-blind trial, Castroenterologie Clinique et Biologique, 1977.. 1 (11), 855 - 60. O istraivanju u Brazilu, vidi tekst J.A. Salgado, C.A. de Oliveira, G.F. Lima Jr i L. de Paula Castro, Endoscopic findings after antacid, cimetidine and placebo for peptic ulcer - importance of staging the lesions", Arquiuos De Castroenterologia, 1981., 18(2), 51 -3. Oba istraivanja prikazana su u gore spomenutoj knjizi Daniela Moermana. Smanjenje uinkovitosti tagameta nakon pojave zantaca opisano je u knjizi Daniela Moermana. Spominje se i u knjizi dr. Herberta Bensona, Timeless Healing (Scribner, 1995.). O istraivanju Sveuilita Keele o aspirinu, vidi tekst A. Branthwaite i P. Cooper, Analgesic efTect of branding in treatment of headaches", British Medical Journal, 1981., 282, 1576 - 78. O sugestiji da efekt viagre pojaava njezino ime, vidi tekst A K. Vallancea, Something out of nothing: the placebo effect", Aduances in Psychiatric Treatment. 2006., 12, 287-96.

O istraivanju, koje je pokazalo da su etiri placeba bolja od dva u testiranjima lijeka protiv ira, vidi tekst A.J. de Craen, D.E. Moerman, S.H. Heisterkamp, G.N. Tytgat, J.G. Tijssen i J. Kleijnen, Placebo efTect in the treatment of duodenal ulcer", British Journal of Clinical Pharmacology, 1999., 48(6), 853 - 60. O uinku pridravanja reima u testiranju klofibrata, vidi tekst Coronary Drug Project Research Group, Influence of adherence to treatment and response of cholesterol on mortality in the coronary drug project, Neiv England Journal of Medicine, 1980., 303(18), 1038-41. O uinku pridravanja reima u testiranju propranolola, vidi tekst E.J. Gallagher, C.M. Viscoli i R.I. Honvitz, The relationship of treatment adherence to the risk of death after myocardial infarction in women, Journal of the American Medical Association, 1993., 270 (6), 742 - 44O uinku pridravanja reima u testiranju antibiotika, vidi tekst RA. Pizzo, K. J. Robichaud, B.K. Edwards, C. Schumaker, B.S. Kramer i A. Johnson, Oral antibiotic prophylaxis in patients with cancer: a double- blind randomized placebo-controlled trial, Journal ofPediatrics, 1983., 102(1), 125-33. O istraivanjima stvarnih i lanih podvezivanja dojki, vidi tekstove: E.G. Dimond, C.F. Kittle i J.E. Crockett, Comparison of intemal mammary artery ligation and sham operation for angina pectoris, American Journal of Cardiology, 1960., 5, 483 - 86. L.A. Cobb, G.I. Thomas, D.H. Dillard, K A. Merendino i R.A. Bruce, An evaluation of internal-mammary-artery ligation by a double-blind technique, New England Journal of Medicine, 1959., 260(22), 1115- 18. O istraivanju naproxena u kojem su neki pacijenti znali da ga dobivaju, a neki nisu, vidi tekst J.F. Bergmann, O. Chassany, J. Gandiol, R Deblois, J.A. Kani, J.M. Segrestaa, C. Caulin i R. Dahan, ,,A randomised clinical trial of the cffect of informed consent on the analgesic activity of placebo and naproxen in cancer pain, Clinical Trials Meta - Analysis, 1994., 29(1), 41 -7. Citat Benedettija, Postojanje placebo efekta sugerira da moramo proiriti svoje poimanje ogranienja... ljudskih sposobnosti", moe se pronai u F. Benedetti, H.S. Mayberg, T.D. Wager, C.S. Stohler i J.-K. Zubieta, Neurobiological mechanisms of the placebo effect , Journal ofNeuroscience, 2005-, 25(45), 10390-402. etvrto poglavlje

O istraivanju promjena na mozgu kod simfonijskih glazbenika, vidi tekst V Sluming, T. Barrick, M. Howard, E. Cezayirli, A. Mayes i N. Roberts, ,.Voxel-based morphometry reveals increased gray matter density in Brocas area in male symphony orchestra musicians, Neurolmage, 2002., 17(3), 1613 - 22. Referenca o promjenama na modanim mapama dok slijepci ue Brailleovo pismo moe se pronai u knjizi dr. Norman Doidges: The Brain That Changes Itself (Penguin, 2007.) O istraivanju promjena na mozgu dok studenti ue za ispite, vidi B. Draganski, C. Gaser, G. Kempermann, H.G. Kuhn, J. Winkler, C. Buchel A. May, Temporal and spatial dynamics of brain structure changes during extensive leaming, Journal of Neuroscience, 2006., 26(23), 6314-17. O istraivanju londonskih vozaa taksija, vidi tekst E. A. Maguire, K. Woollett i H. J. Spiers, London taxi drivers and bus drivers: a structural MRI and neuropsychological analysis, Hippocampus. 2006., 16, 1091-101. O istraivanju koje pokazuje promjene na mozgu kod matematiara, vidi tekst K. Aydin, A. Ucar, K..K. Oguz. O.O. Okur, A. Agayev, Z. Unal, S. Yilmaz i C. Ozturk, Increased gray matter density in the parietal cortex of mathematicians: a voxel - based morphometry study, American Journal of Neuroradiology, 2007., 28(10), 1859 - 64. O istraivanju uinaka lijekova na mozak, vidi tekst S.W. Lazar, C.E. Kerr, R.H. Wasserman, J.R. Gray, D.N. Greve, M.T. Treadway, M. McGarvery, B.T. Quinn, J.A. Duek, H. Benson, S.L.Rauch, Cl. Moore I. B. Fischl, Meditation experience is associated with increased cortical thickness, Neuroreport, 2005., 16(17), 1893 - 97. Citat Erica Kandela, kao i rasprava o promjenama na mozgu prouzroenim psihoterapijom, moe se pronai u gore spomenutoj knjizi Normana Doidgea. O istraivanju koje pokazuje porast od 15 posto u zapremini hipokampusa zahvaljujui obogaenju okruenja, vidi tekst G. Kemperman, D. Gast i F.H. Gage, Neuroplasticity in old age: sustained fivefold induction of hippocampal neurogenesis by long-term environmental enrichment, Annals ofNeurology, 2002., 52, 135 - 143. Vidi i L. Lu, G. Bao, H. Chen, P. Xia, X. Fan, J. Zhang, G. Pei i L. Ma, Modification of hippocampal neurogenesis and neuroplasticity by social environments, Experimentat Neurology, 2003., 183 (2), 600 - 09. O otkriu neurogeneze u hipokampusu, vidi P.S. Eriksson, E. Perfilieva, T. Bjork-Eriksson, A. - M. Albom, C. Nordborg, D. A. Peterson i F.H. Gage, Neurogenesis in the adult human hippocampus", Nature Medicine, 1998., 4(11), 1313- 17.

Identifikacija neurogeneze sve do naih posljednjih dana moe se pronai u gore citiranom radu o otkriu neurogeneze kod odraslih. Znanstvenici su dobili doputenje od smrtno bolesnih pacijenata da u njih ubrizgaju bioloki marker, bromodeoksiuridin (BrdU). Kad su pacijenti umrli, otkrivena je neurogeneza. Dobar prikaz neurogeneze moete pronai u tekstu P. Taupina i F.H. Gagea, .Adult neurogenesis and neural stem cells of the central nervous system in mammals1*, Journal of Neuroscience Research, 2002., 69, 745 - 49. Peto poglavlje Dobar opis mozga i naina na koji se mijenja kroz nae misli i emocije moete pronai u knjizi Joea Dispenze, Euolue Your Brain (Health Communications Ine, 2007.) O istraivanju koje pokazuje da neprijateljstvo usporava brzinu zacjeljivanja rana, vidi tekst J.K. Kiecolt - Glaser, T.J.Loving, J.R. Stowell, W.B. Malarkey, S. Lemeshow. S.L. Dickinson i R. Glaser, Hostile marital interactions, proinflammatory cytokine produetion and wound healing, Archiues of General Psychiatry, 2005., 62 (12), 1377-84. O uincima stresa na razine hormona rasta i na pojaavanje1* i smanjivanje" gena na lokacijama rana, vidi S. Roy, S. Khanna, P. - E. Yeh, C. Rink, W.B. Malarkey, J. Kielcot Glaser, B. Laskowski, R. Glaser i C.K. Sen, Wound site neutrophil transcriptome in response to psychological stress in young men, Gene Expression, 2005., 12 (4 - 6), 273 - 87. O tome da drutvena potpora ubrzava zacjeljivanje rana, vidi tekst C.E. Detillion, T.K.S. Craft, E.R. Glaser, B.J. Prendergast i A.C. DeVries, Social facilitation of wound healing", Psychoneuroendocrinofogy, 2004.. 29 (8), 1004- 11. Oglaavanje naih gena povezano je s epigenetikom. Vie o epigenetici moete saznati u knjizi Brucea Liptona, The Biology of Belief (Hay House, 2008.) Vidi i Dawson Church, The Genie in Your Genes (Elite Books, 2007.) O informaciji o neurogenezi i sugestiji da je um u interakciji s DNK u matinim stanicama, vidi Ernest L. Rossi, The Psychobiology of Gene Expression (Norton, 2002.). esto poglavlje O istraivanju u kojem je u prstima inducirana eksperimentalna bol, vidi G. Montgomeryi I. Kirsch, Mechanisms of placebo pain reduction: an empirical investigation, Psychological Science, 1996., 7(3), 174 - 76.

O istraivanju koje ukljuuje kapsikain, vidi tekst F. Benedetti, C. Arduino i M. Amanzio, Somatotropic activation of opioid syslems by target-directed expectations of analgesia, The Journal ofNeuroscience, 1999., 19(9), 3639-48. U komunikaciji putem e-maila, pitao sam Fabrizia Benedettija, bi li osoba koja boluje od dvije razliite bolesti ozdravila od jedne od njih kad bi dobila placebo za tu bolest (vjerujui da je rije o pravom lijeku), ali ne i za drugu. Primjerice, bi li osoba oboljela od Parkinsonove bo-lesti. koja ima i glavobolje i koja je dobila lijek protiv Parkinsonove bolesti (zapravo placebo) otkrila da se drhtanje smanjilo, ali ne i glavobolja, i obratno? Profesor Benedetti sloio se da je to vrlo vjerojatno. O istraivanju Karolinka instituta koje je pokazalo da zamiljene kretnje prstiju na rukama i nogama, kao i kretnje jezika, aktiviraju regije mozga koje upravljaju njima, vidi tekst H.H. Ehrsson, S. Geyer i E. Naito, ,,Imagery of voluntary movement of fingers, toes and tongue activates corresponding body-part-specific motor representations, Journal of Neurophysiology. 2003., 90(5), 3304- 16. O istraivanju s pijanistima, vidi A. Pascal - Leone, D. Nguyet, L.G. COhen, J.P. Brasil Neto, A. Cammarota i M. Hallet, ..Modulation of muscle responses evoked by transcranial magnetic stimulation during the acquisition of new fine motor skills, Journal of Neurophysiology, 1995.,74 (3), 1037-45O istraivanju u kojem su prsti dobrovoljaca ojaali 35 posto kroz zamiljeno vjebanje, vidi tekst V. K. Ranganathan, V. Siemionow, J.Z. Liu, V. Saghal i G.H. Yue, From mental power to muscle power - gaining strength by using the mind", Neuropsychologia, 2004.. 42(7). 944 56. Vidi i G. Yue i K.J. Cole, Strength increases from the motor program: comparison of training with maximal voluntary and imagined muscle contractions", Journal of Neurophysiology, 1992., 67 (5). 1114- 23. O istraivanju koje pokazuje razlike u aktivaciji miia ovisno o zamiljenoj teini, vidi tekst A. Guillot, F. Lebon, D. Rouffet, S. Champely, J. Doyon i C. Collet, Muscular responses during motor imagery as a function of muscle contraction types, International Journal of Psychophysiology, 2007-, 66(1), 18-27. O istraivanju u kojem tetraplegina osoba otvara e-mail vlastitim umom, vidi tekst L.R.Hochberg, M.D. Serruya, G.M. Friehs, J. A. Mukand, M. Saleh, A.H. Caplan, A. Branner, D. Chen, R.D. Penn i J.P. Donoghue, Neuronal ensemble control of prosthetic devices by a human with tetraplegia", Nature, 2006., 442. 164-71.

O istraivanju o mentalnom hodu u simulatorima virtualne stvarnosti, vidi tekst G. Pfurtscheller, R. Leeb, C. Keinrath, D. Friedman, C. Neuper, C. Guger i M. Slater, Walking from thought", Brain Research, 2006., 1071(1). 145 - 52. O istraivanju zrcalnih neurona u kojem su dobrovoljci gledali kretnje ruku, usta ili stopala, vidi tekst G. Buccino, F. Binkowski, G.R. Flnk, L. Fadiga, L. Fogassi, V Gallese, R.J. Seitz, K. Zilles, G. Rizzolatti i H.J. Freund, Action observation activates premotor and parietal areas in a somatotropic mannenanf MRI study .European Journal of Neuroscience, 2001.,13(2), 400-04. O radu Bend it like Beckham", vidi tekst P. Bach i S.P. Tipper, Bend it like Beckham: embodying the motor skills of famous athletes", Quarterly Journal of Experimental Psychology, 2006., 59 (12), 2033 - 39. O istraivanju u kojem su volonteri poveali snagu prstiju gledajui trening, vidi tekst C.A. Porro, P. Facchin, S. Fusi, G. Dri i L. Fadiga, Enhancement of force after action observation: behavioural and neurophysiological studies", Neuropsychologia, 2007.. 45 813), 3114 -21. O poboljanju kod pacijenata pogoenih modanim udarom do kojih je dolo dok su gledali ljude kako obavljaju rutinske akcije, vidi tekst D. Ertelt, S. Small, A. Solodkin, C. Dettmers, A. McNamara, F. Binkofski i G. Buccino, Action observation has a positive impact on rehabilitation of motor deficits after stroke", Neurolmage, 2007., 36, Dodatak 2, T164 -73. O aktivaciji zrcalnih neurona dok ljudi gledaju nekoga kako svira gitaru, vidi tekst G. Buccino, S. Vogt, A. Ritzl, G.R. Fink, K. Zilles, H.J. Freund i G. Rizzolatti, Neural circuits underlying imitation leaming of hand actions: an event-related fMRI study", Neuron, 2004., 42, 323 - 34. O aktivaciji mozga sluanjem reenica koje opisuju kretnje, vidi tekst G. Buccino, L. Riggio, G. Melli, F. Binkofski, V. Gallese i G. Rizzolati, Listening to action-related sentences modulates the activity of the motor system: a combined TMS and behavioral study, Cogniriue Brain Research, 2005., 24 (3), 355 - 63. Vidi i M. Tettamanti, G. Buccino, M.C. Saccuman, V. Gallese, M. Danna, P. Scifo, F: Fazio, G. Rizzolatti, S.F. Cappa i D: Perani, Listening to action-related sentences activates fronto-parietal motor circuits", Journal of Cognitiue Neuroscience, 2005., 17 (2), 273-81. O aktivaciji miia jezika tijekom sluanja govora, vidi tekst L. Fadiga, L. Craighero, G. Buccino i G. Rizzolati, Speech listening specifically modulates the excitability of tongue muscles: a TMS study, European Journal ofNeuroscience, 2002., 15(2), 399 - 402.

Dobar opis istraivanja zrcalnih neurona dali su G. Buccino, A. Solodkin i S. L. Small, Functions of the mirror neuron system: implications for neurorehabilitation, Cognitiue and Behauioural Neurology, 2006., 19(1). 55-63. O informaciji o poveanju osjetljivosti vlastitih dijelova tijela gledanjem tuih dijelova tijela, vidi tekst P. Bach, N.A. Peatfield i S. P. Tipper, Focusing on body sites: the role of spatial attention in action perception, Experimental Brain Research, 2007., 178 (4), 509- 17. O upotrebi voenih fantazija u tretmanu kronine opstruktivne pulmoname bolesti (KOPB), vidi tekst S.W.-S. Louie, The effects of guided imagery relaxation in people with COPD. Occupational Therapy Intemarional, 2004., 11(3), 145 - 59. O upotrebi voenih fantazija u tretmanu osteoartritisa kod starijih ena, vidi tekst C. L. Baird i L. P. Sands, Effect of guided imagery with re!axation on health - related quality of life in older women with osteoarthritis, Research in Nursing & Health, 2006., 29 (5), 442 - 51. O upotrebi voene fantazije u tretmanu interstitialnog cistitisa. vidi tekst D. J. Carrico, K.M. Peters i A.C. Diokno, Guided imagery for women with interstitial cystitis: results of a prospective, randomized controlled pilot study, Journal of Alternative and Complementary Medicine, 2008., 14 (1), 53 - 60. O uinku voene fantazije na povratak raka dojke, vidi tekst L. Freeman, L. Cohen, M. Stewart, R. White, J. Link, J.L. Palmer i D. Welton, lmagery intervention for recovering breast cancer patients: clinical trial of safety and efficacy, Journal of the Sociery of Integratiue Oncology, 2008., 6 (2), 67 - 75. O upotrebi voene fantazije u lijeenju rana nakon operacije uklanjanja unog kamenca (kolecistektomije), vidi tekst C. Holden - Lund, Effects of relaxation with guided imagery on surgical stress and wound healing, Research in Nursing & Health, 2007., 11(4), 235 - 44. O upotrebi voene fantazije za tretman boli od fibromialgije, vidi tekst E.A. Fors, H. Sexton i K.G. Gotestam, The effect of guided imagery and amitriptyline on daily fibromyalgia pain: a prospective, randomized, controlled trial\ Journal of Psychiatric Research, 2002., 36 (3), 179 - 87. O uinku sposobnosti vizualiziranja, vidi: E. Watanabe, S. Fukuda, H. Hara, Y. Maeda, H. Ohira i T. Shirakawa, Differences in relaxation by means of guided imagery in a healthy community sample, alternative Therapies in Health and Medicine, 2006.,12 (2), 60-66. E. Watanabe. S. Fukuda i T. Shirakawa, Effects among healthy subjects of the duration of regularly practicing a guided imagery program, BMC Complementary and Alternative Medicine, 2005., 5, 21.

K. Kwekkeboom, K. Huseby - Moore i S. Ward, Imaging abilitv and effective use of guided imagery, Research in Nursing and Health, 1998., 21 (3), 189-98. O upotrebi mentalnih slika u rehabilitaciji od modanog udara, vidi tekstove: S.J. Page, P. Levine i A. Leonard, Mental practice in chronic stroke: results of a randomized, placebo - controlled triar, Stroke, 2007-, 38 (4), 1293-97. S.J. Page, P. Levine i A.C. Leonard, Effects of mental practice on affected limb use and function in chronic stroke, Archives of Physical Medicine and Rehabilitation, 2005-, 86 83), 399 - 402. O upotrebi mentalnih slika u rehabilitaciji nakon povrede lene modine, vidi tekst S. C. Cramer, E. L. Orr, M. J. Cohen i M.G. Lacourse, Effects of imagery training after chronic, complete spinal cord injury", Experimental Brain Research. 2007., 177 (2), 233-42. O upotrebi mentalnih slika kod oboljelih od Parkinsonove bolesti, vidi R. Tamir, R. Dickstein i M. Huberman, Integration of motor imagery and physical practice in group treatment applied to subjects with Parkinsons disease", Neurorehabilitation and Neural Repair, 2007., 21 (1), 68-75. O saetku istraivanja mentalnih slika, vidi tekst R. Dickstein i J.E. Deutsch, Motor imagery in physical therapist practice, Physical Therapy, 2007-, 87 (7), 942 - 53O upotrebi vizualizacije u tretmanu astme, vidi tekst L. W. Freeman i D. Welton, Effects of imagery, critical thinking and asthma education on symptoms and mood State in adult asthma patients: a pilot study, The Journal of Alternative and Complementary Medicine, 2005., 11 (1), 57 - 68. Sedmo poglavlje Referenca o metaanalizi iz 2004. koja povezuje stres s imunosnim sustavom - autori S. Segerstrom i G. E. Miller, _Psychological stress and the human immune system: a meta analytic study of 30 years of inquiry", Psychological Bulletin, 2004., 130 (4), 601 - 30. O uincima stresa na sastav tekuine u rani, vidi tekst E. Broadbent, K. J. Petrie, P.G. Alley i R.J. Booth, ,,Psychological stress impairs wound repair following surgery, Psychosomatic Medicine, 2003., 65, 865 - 69. O uincima stresa na HIV i o nainu na koji poveava replikaciju virusa, vidi tekst S. W. Cole, B. D. Naliboff, M.E. Kemeny, M. P Griswold, J. L. Fahey i J.A. Zack, Impaired response to HAART in HlV-infected individuals with high autonomic nervous system activity, Proceedings of the National Academy of Sciences, SAD, 200198 (22), 12695 - 700.

O 18-mjesenom istraivanju koje povezuje stidljivost sa stopom replikacije virusa, vidi tekst S. W. Cole, M.E. Kemeny, J.L. Fahey, J.A. Zack i B. D. Naliboff, Psychological risk factors for HIV pathogenesis: mediation by the autonomic nervous system", Biological Psychiatry, 2003., 54(12), 1444-56. O istraivanju u kojem su studenti pisali o traumatinim iskustvima etiri dana zaredom, vidi J.W. Pennebaker i S. K. Beall, Confronting a traumatic event: toward an understanding of inhibition and disease", Journal ofAbnorlan Psychology, 1986., 95(3), 274-81. O uinku pisanja o traumatskim iskustvima i cijepljenju protiv hepatitisa B, vidi tekst K.J. Petrie, R. J. Booth, J. W. Pennebaker, K.P. Davison i M.G. Thomas, Disclosure of trauma and immune response to hepatitis B vaccination program", Journal of Consulting and Clinical Psychology, 1995-63 (5), 787-92. O uinku pisanja o koliini virusa i broju stanica CD 4 kod HIV pacijenata, vidi K.J: Petrie, I. Fontanilla, M.G. Thomas, R.J. Booth i J.W. Pennebaker, Effect of written emotional expression on immune function in patients with Human lmmunodeficiency Virus infection: a randomized trial, Psychosomatic Medicine, 2004-, 66, 272 - 5. O uincima emocionalne potpore na zdravlje pacijentica oboljelih od raka dojke, vidi tekst B. L. Andersen, W. B. Farrar, D. Golden - Kreutz, C.F. Emery, R. Glaser. T. Crespin i W. E. Carson 3 Distress reduction from a psychological intervention contributes to improved health for cancer patients, Brain, Behauior and Jmmunity, 2007., 21 (7), 953 - 61. O uinku smanjenja stresa zasnovanog na pnsutnosti na zdravlje pacijenata oboljelih od raka dojke i prostate, vidi: L.E. Carlson, M. Speca, P. Faris i K.D. Patel, .One year pre-post intervention follow-up of psychological, immune, endocrine and blood pressure outcomes of mindfulness-based stress reduction (MBSR) in breast and prostate cancer patients", Brain, Behauior and Immunity, 2007-, 21 (8), 1038-49. L.E. Carlson, M. Speca, K.D. Patel i E. Goodey, Mindfulness-based stress reduction in relation to quality of life, mood, symptoms of stress and levels of cortisol, dehydroepiandrosterone sulfate (DHEAS) and melatonin in breast and prostate cancer outpatients", Psychoneu- roendocrinology, 2004., 29 (4), 448 - 74. M. Speca, L.E. Carlson, E. Goodey i M. Angen, A randomized, wait-list controlled clinical trial: the effect of a mindfulness meditation- based stress reduction program on mood and symptoms of stress in cancer outpatients", Psychosomatic Medicine, 2000., 62 (5), 613 - 22. O upotrebi MBSR-a u kontroli razina glukoze kod pacijenata s dijabetesom tipa 2. vidi S. Rosenzweig, D. K. Reibel, J. M. Greeson, J.S. Edman, S. A. Jasser, K.D. McMearty i B.J.

Goldstein, Mindfulness- based stress reduction is associated with improved glycemic control in type 2 diabetes mellitus: a pilot study, Alternative Therapies in Health and Medicine, 2007., 13 (5), 36 - 8. O poboljanju raspoloenja i smanjenju stresa i tjeskobe kod zdravih odraslih osoba, koje koriste meditaciju, vidi J.D. Lane, J.E. Seskevich i C.F. Pieper, Brief meditation training can improve perceived stress and negative mood", Alternative Therapies in Health and Medicine, 2007., 13 (1), 38 -44. O uinku meditacije na genetikoj razini, vidi J.A. Duek, H.H. Otu, A.L. Wohlhueter, M. Bhasin, L.F. Zerbini, M.G. Joseph, H. Benson i T.A. Liberman, Genomic counter-stress changes induced by the relaxation response', PloS ONE, 2008., 3 (7). e2576, 1 - 8. O autoru David R. Hamilton diplomirao je s odlinim uspjehom kemiju, specijalizirao se za bioloku i medicinsku kemiju, i doktorirao na organskoj kemiji prije no to je postao znanstvenik u farmaceutskoj industriji 1995. Tijekom sljedee etiri godine radio je i kao trener atletike i upravitelj tima za jedan od najboljih britanskih atletskih klubova. Napustio je oba posla 1999. i od tada radi kao motivacijski govornik. Suosniva je meunarodne dobrotvorne organizacije, suorganizator devetodnevnog festivala s 24 dogaaja zvanog pirit Aid, i radi kao predava kemije i ekologije na koledu. Nastupao je na TV-u i radiju i o njemu su pisali u nacionalnim novinama. Veinu vremena provodi piui, drei govore i vodei radionice. Dodatne informacije, ukljuujui i detalje o skupovima, predavanjima i radionicama, vidi www.drdavidhamilton.com