KANTON SARAJEVO Skuptina Kantona Sarajevo Na osnovu lana 12. stav 1. taka f) i lana 18. stav 1.

taka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skuptina Kantona Sarajevo, na sjednici odranoj 10. marta 2005. godine, donijela je

ZAKON
O PROSTORNOM UREENJU I - OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom propisuje se plansko ureenje prostora, planovi prostornog ureenja, njihov sadraj i postupak donoenja, parcelacija i ureenje graevinskog zemljita, odobravanje graenja, izrada investiciono-tehnike dokumen- tacije, izradnja graevina, nadzor nad graenjem (u daljem tekstu: prostorno ureenje) i druga pitanja od znaaja za prostorno ureenje i graenje na podruju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton). lan 2. Poslovi prostornog i urbanistikog planiranja su poslovi od posebnog interesa za Kanton. U cilju skladnog prostornog ureenja, Kanton, Grad i opine na svim nivoima nadlenosti usklauju interese i ciljeve razvoja u pogledu korienja prostora i dobara, zatitu poljoprivrednog i umskog zemljita, vodnih povrina, energetskih sistema, prirodnih resursa, prirodnih rijetkosti, kao i razvoja funkcija i djelatnosti od zajednikog interesa. lan 3. Kanton, Grad i opine obezbjeuju obavljanje poslova prostornog ureenja na nain ureen ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona. II - UREENJE PROSTORA lan 4. U svrhu planskog ureenja i izgradnje prostora, utvruje se: a. b. c. d. e. f. g. h. graevinsko zemljite, poljoprivredno zemljite, umsko zemljite, vodne povrine, zatiena zelena i rekreaciona podruja, infrastrukturni sistemi, eksploataciona polja, rezervisane povrine.

Povrine iz prethodnog stava, utvruju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog ureenja Kantona. Planska izgradnja na povrinama iz stava 1. ovog lana podrazumijeva plansko ureenje i izgradnju iznad i ispod navedenih povrina.

lan 5. Odobravanje graenja i drugi zahvati u prostoru mogu se vriti samo na graevinskom zemljitu i povrinama utvrenim planom prostornog ureenja. lan 6. Planom prostornog ureenja za pojedine dijelove podruja utvruju se reimi graenja i to: 1. reim graenja prvog stepena - na uem urbanom podruju na kojem se planira izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, urbanistika saglasnost se donosi na osnovu provedbenog plana. 2. reim graenja drugog stepena - na urbanom podruju za koje nije utvrena obaveza donoenje provedbenog plana ili ako provedbeni plan nije donesen, urbanistika saglasnost se donosi na osnovu urbanistikog plana, plana parcelacije i uvjeta utvrenih u odluci o provoenju plana, 3. reim graenja treeg stepena - za ruralna naselja utvrena prostornim planom Kantona kao urbana podruja, urbanistika saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provoenju plana, 4. reim graenja etvrtog stepena na vanurbanim podrujima, urbanistika saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provoenju plana. lan 7. Planom prostornog ureenja utvruje se reim zabrane graenja za povrine i trase rezervisane za budui razvoj. Reim zabrane graenja moe se utvrditi i odlukom o pristupanju izradi plana prostornog ureenja, odnosno izmjena i dopuna plana. Na podrujima iz stava 1. ovog lana na kojim je planom prostornog ureenja utvren reim zabrane graenja, ne dozvoljava se nikakva izgradnja graevina i ureaja, izuzimajui tekue odravanje, dogradnju u svrhu obezbjeenja osnovnih higijenskih uvjeta, konzervaciju graevine, a samo izuzetno podizanje novih graevina i ureaja koji slue neophodnom odravanju postojeeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne graevine, graevine za snabdijevanje i sl.). Na podrujima iz stava 1. ovog lana za koje je odlukom o pristupanju izradi plana prostornog ureenja utvren reim zabrane graenja, ne dozvoljava se nova izgradnja graevina, infrastrukture i ureaja. Za radove rekonstrukcije, dogradnje, nadziivanja, sanacije i izgradnje pomonih objekata (garae, upe, ljetne kuhinje i sl.) provodi se postupak utvren ovim zakonom. Za legalizaciju bespravno izgraenih graevina provodi se postupak propisan ovim zakonom i Odlukom o legalizaciji bespravno izgraenih graevina. Reim zabrane graenja moe se utvrditi i posebnom odlukom koju donosi Skuptina Kantona. Skuptina Kantona moe zabraniti graenje na odreenom podruju od znaaja za budui razvoj, izgradnju saobraajnica, ureenje voda, zatitu prirodnog i graditeljskog nasljea i sl. lan 8. U cilju usmjeravanja graenja, urbanistikim planom utvruje se urbano i ue urbano podruje. Urbano podruje utvruje se za jedno ili vie naselja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostornofunkcionalno meusobno povezanu cjelinu, a koja na osnovu planskih predpostavki imaju uvjete za daljnji razvoj. Urbano podruje obuhvata izgraene i neizgraene povrine namijenjene za stanovanje, rad, odmor, urbanu opremu, infrastrukturu i povrine posebne namjene, zelene povrine, kao i povrine rezervisane za budui razvoj. Urbano podruje moe da obuhvati pored graevinskog i druga zemljita.

Ue urbano podruje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgraeno ili je planom predvieno da tako bude izgraeno. Granice urbanog podruja, granice katastarskih opina i granice statistikih podruja meusobno se usklauju. Urbano podruje, po pravilu obuhvata odgovarajue katastarske opine i statistike krugove u cjelini. lan 9. Urbanistikim planom utvruju se povrine ili trase rezervisane za budui razvoj (zatiena podruja, povrine infrastrukturnih trasa, povrine za razvoj naselja, zatitne zone i sl.). Na utvrenim rezervisanim povrinama primjenjuje se reim zabrane graenja (lan 7. stav 2.). Na utvrenim rezervisanim povrinama mogu se odobriti sljedee privremene namjene zelene i rekreacione povrine, poljoprivredna zemljita za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a u skladu sa odlukom o provoenju urbanistikog plana. lan 10. Naselje, u smislu ovog zakona, podrazumijeva nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. Naseljeno mjesto, u smislu ovog zakona, podrazumijeva teritorijalnu jedinicu koja, po pravilu, obuhvata jedno ili vie naselja sa podrujem koje pripada tom naseljenom mjestu. lan 11. Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i slinih graevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, klizita, tehnikih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi graevina ili naselje za privremeni smjetaj. Novo naselje, u smislu prethodnog stava, planira se i izgrauje tako da po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju, preraste u naselje koje odgovara buduem razvoju tog podruja, u kojem sluaju se naknadno donosi urbanistika saglasnost i odobrenje za graenje. Ako to nije mogue, investitor je duan da u roku od etiri mjeseca po prestanku okolnosti koje su izazvale gradnju graevina ili naselja iste ukloni i prostor dovede u prethodno stanje. lan 12. U cilju obezbjeenja rekreacionih funkcija, planom se utvruju zelene i rekreacione povrine. Pod zelenim i rekreacionim povrinama, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se: javne zelene povrine (park ume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraajnice i sl.); zelene povrine posebne namjene (stara groblja, botaniki, zooloki vrtovi i sl.); povrine za rekreaciju i fiziku kulturu na otvorenom prostoru (igralita, izletita, etalita, fiskulturni tereni, kupalita, vjebalita, strelita i sl.); zelene povrine uz obale rijeka i jezera; zatitne zone (uz naselja, uz industrijske zone, uz poljoprivredne pogone, du obala i slino); zelene povrine uz proizvodne i poslovne graevine, koje koriste pravna lica; zelene povrine uz stambene zgrade. lan 13. Povrine namijenjene za sahranjivanje utvruju se prostornim i urbanistikim planom.

Izgradnja i ureenje grobalja vri se na osnovu urbanistikog projekta. lan 14. Izgradnja infrastrukturnih sistema, graevina i ureaja vodne, saobraajne, energetske i komunalne infrastrukture vri se u skladu sa planovima prostornog ureenja Kantona i planovima odgovarajuih institucija i javnih preduzea. lan 15. Da bi infrastrukturni sistemi i graevine bili obezbijeeni za funkciju kojoj su namijenjeni, obrazuju se i ureuju zatitni infrastrukturni pojasevi du infrastrukturnih trasa i graevina. Zatitni infrastrukturni pojasevi su: zatitni putni pojas, zatitni pruni pojas, zatitni aerodromski pojas, zatitni dalekovodni odnosno cjevovodni pojas, zatitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze, zatitna zona izvorita vode i vodoprivrednih graevina.

Posebnim zakonima (o putevima, eljeznici, vodama i drugo) blie se utvruju odgovarajui zatitni pojasevi. irina pojaseva utvrena planom, ne moe biti manja od irine pojaseva utvrenih posebnim zakonom. lan 16. Na prostoru obuhvaenom zatitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi graevine ili vriti radovi suprotno svrsi zbog koje je uspostavljen zatitni pojas. Ukoliko takve graevine postoje, na njih se primjenjuje reim zabrane graenja, ako posebnim propisom nije drugaije predvieno. III - PLANIRANJE lan 17. Prostorno planiranje je obavezna i kontinuirana djelatnost. lan 18. Uesnici u planiranju i graenju duni su se pridravati odredaba posebnih federalnih i kantonalnih propisa iz oblasti zatite okolia, kojim se utvruju mjere zatite tla, uma, voda, vazduha, zdravlja, prirodnog i graditeljskog nasljea i zatita od buke. lan 19. Prostornim planom Kantona utvruju se podruja koja je potrebno posebno tititi, ureivati i koristiti, kao podruja uma i ostale vegetacije, voda, poljoprivrednog zemljita, podruja prirodnog i graditeljskog nasljea, podruja ugroena erozijom, podruje sporta i rekreacije u prirodi i njihove zatitne zone. lan 20. U svrhu zatite urbanog standarda, pri izradi planske dokumentacije i izgradnji naselja, obezbjeuje se naroito: koeficijent izgraenosti, spratnost,

uvjeti za saobraaj pjeaka i vozila, uvjeti za kretanje invalidnih lica u kolicima, zatita od poara, groblja, komunalna infrastruktura, urbana oprema i zelene povrine, snabdjevanje vodom, preiavanje otpadnih voda, sanitarna deponija, zatita od buke, mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih dejstava, i drugo propisano posebnim zakonima. lan 21.

Koeficijent izgraenosti (odnos ukupne graevinske povrine graevine prema odgovarajuoj povrini graevinskog zemljita) utvruje se provedbenim planom odnosno urbanistikim planom ako nije obavezno donoenje provedbenog plana. lan 22. Uvjeti za saobraaj pjeaka i vozila kao i sprijeavanje ugroavanja urbane sredine saobraajem, utvruju se planom prostornog ureenja, a naroito: obavezno davanje prioriteta javnom saobraaju, skretanje tranzitnog saobraaja van odreenih dijelova naselja, posebno van historijskog jezgra naselja, ostavljanje odreenih dijelova naselja samo za pjeaki ili samo za pjeaki i javni saobraaj, naroito u historijskom jezgru naselja, uvjeti za kretanje invalidnih lica u kolicima, kontrola djelatnosti koje predstavljaju jak izvor saobraajnih tokova, obavezno graenje kolektivnih garaa u urbanim sredinama. lan 23. Planovima prostornog ureenja predviaju se mjere zatite od elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, poari, snijene lavine, klizita i slino), tehnikih katastrofa, mjere zatite stanovnitva i materijalnih dobara u sluaju rata i neposredne ratne opasnosti, zatita poljoprivrednog i umskog zemljita, odnos prema nadzemnim i podzemnim vodama, zatita vazduha i dr. u skladu sa posebnim zakonima za odnosne oblasti. lan 24. Zatiena podruja, cjeline i pojedinane vrijednosti prirodnog i graditeljskog nasljea unose se u planove prostornog ureenja, u skladu sa odredbama ovog i posebnih zakona. Planom prostornog ureenja obavezno se preuzima graditeljsko i prirodno nasljee zatieno po odredbama posebnog zakona o zatiti tog nasljea. Dokumentacija o zatiti kojom se, izmeu ostalog, utvruje podruje zatite, reim i mjere zatite, uvjeti graenja i korienja prostora na zatienom podruju, mjere odravanja i ureivanja zatienog podruja su sastavni dio plana prostornog ureenja. lan 25. Pri izradi plana prostornog ureenja, koji se donosi za podruje ili dijelove podruja koja imaju karakteristike prirodnog ili graditeljskog nasljea, te koja posjeduju urbanistike, vjerske, historijske, kulturne, obrazovne i druge vrijednosti, a koja nisu stavljena pod zatitu ranije donesenim planom prostornog ureenja, nosilac izrade plana duan je povjeriti izradu

separata zatite Kantonalnom zavodu za zatitu kultumo-historijskog i prirodnog nasljea (u daljem tekstu: kantonalna ustanova za zatitu). lan 26. Zatieno dobro graditeljskog nasljea ne moe se unititi niti napustiti. Izuzetno, kada to zahtijeva javni interes ili drutvena potreba, planom prostornog ureenja moe se predvi- djeti prenoenje zatienog dobra graditeljskog nasljea na prostor koji prirodno i historijski odgovara njegovoj prvobitnoj lokaciji. IV - PLANOVI PROSTORNOG UREENJA lan 27. Planom prostornog ureenja utvruje se ureenje prostora, a naroito: namjena i nain korienja povrina, trase infrastrukturnih sistema, zatita okolia, trokovi realizacije plana, te shodno nivou plana prostornog ureenja i trokovi pripremanja i opremanja graevinskog zemljita, urbanistiko- tehniki i drugi uvjeti za graenje. lan 28. Planovi prostornog ureenja su: a) prostorni planovi:

prostorni plan Kantona prostorni planovi podruja posebnih obiljeja Kantona b) c) urbanistiki planovi u Kantonu provedbeni planovi prostornog ureenja:

regulacioni planovi urbanistiki projekti. lan 29. Planovi prostornog ureenja iz prethodnog lana sastoje se iz grafikog i tekstualnog dijela. Sastavni dio planova prostornog ureenja iz prethodnog stava je i odluka o provoenju plana. lan 30. Prostorni plan Kantona preuzima i razrauje planska opredjeljenja iz vaeeg planskog dokumenta Federacije BiH. lan 31. Prostorni plan Kantona je osnova za izradu: prostornih planova podruja posebnih obiljeja Kantona, urbanistikih planova u Kantonu. lan 32.

Urbanistiki planovi u Kantonu su osnova za izradu: regulacionih planova urbanistikih projekata.

Regulacioni plan je osnova za izradu urbanistikog projekta. Ako izrada regulacionog plana nije obavezna, urbanistiki projekat se moe raditi na osnovu urbanistikog plana i projektnog programa donesenog na osnovu urbanistikog plana. Sadraj i nain izrade projektnog programa blie utvruje nosilac pripreme urbanistikog projekta. Projektni program donosi Opinsko vijee. lan 33. Planovi prostornog ureenja Kantona rade se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i posebnog akta o jedinstvenoj metodologiji za izradu planova prostornog ureenja. lan 34. Prostornim planom Kantona utvruju se osnovna naela prostornog ureenja, ciljevi prostornog razvoja, organizacija, ureenje, korienje i namjena prostora, zatita prirodnih i izgraenih dobara u prostoru, a naroito: osnovna namjena prostora (graevinsko, poljoprivredno i umsko zemljite, vodne povrine i dr.), sistem naselja i urbana podruja, prostori i zone predvieni za izgradnju privrednih graevina, infrastrukture i sl., graevine i koridori magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Kanton sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikaciona infrastruktura i dr.), druga infrastruktura od znaaja za Kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i dr.), mjere zatite okolia sa razmjetajem graevina i postrojenja koja mogu znaajnije ugroziti okoli, zatitu graditeljskog i prirodnog naslijea, mjere zatite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa i ratnih djelovanja, eksploatacija mineralnih sirovina, obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja prostora manjih prostornih cjelina unutar Kantona ( prostorni plan podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan i dr.), uvjeti korienja, izgradnje, ureenja i zatite prostora.

Program mjera i aktivnosti za provoenje plana i Odluka o provoenju prostornog plana Kantona sastavni su dijelovi plana. Prostorni plan Kantona je dugoroni plan, a donosi se za period od 20 godina. lan 35. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona moe se donijeti za: podruje zatienih prirodnih dobara, izvorita vodosnabdijevanja, termalna ili mineralna izvorita, ume i poljoprivredno zemljite, rekreaciona podruja i banje.

Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Kantona iz prethodnog stava utvruje se poseban reim ouvanja i koritenja podruja.

lan 36. Urbanistiki planovi donose se za urbana podruja Kantona. Urbanistiki planovi donose se za: urbano podruje grada Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilida i Vogoa), urbano podruje Ilija, urbano podruje Hadii, urbano podruje Trnovo.

Urbanistikim planovima u Kantonu detaljnije se razrauju opredjeljenja iz prostornog plana Kantona, a naroito: temeljno organiziranje prostora, korienje i namjena povrina sa prijedlogom prvenstva njihovog ureenja (granice graevinskog, poljoprivrednog i umskog zemljita), namjena povrina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene, zatita graditeljskog i prirodnog nasljea, mjere za unapreenje i zatitu okolia, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zatite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, zatitne zone, zone obnove i sanacije, saobraajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura, druga infrastruktura (zdravstvo, obrazovanje, nauka i drugo), uvjeti korienja, izgradnje, ureenja i zatite prostora.

Program mjera i aktivnosti za provoenje plana i Odluka o provoenju urbanistikog plana Kantona sastavni su dijelovi plana. Urbanistikim planovima u Kantonu utvruje se obaveza izrade provedbenih planova. lan 37. Regulacioni plan donosi se za urbano podruje na kojem predstoji intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, kao i za ureenje prostora. Regulacionim planom detaljno se planira ureenje prostora, a naroito: detaljna namjena povrina, gustina naseljenosti, koeficijent izgraenosti, nivelacione podatke, regulaciona i graevinska linija, ureenje prostora, nain opremanja zemljita komunalnom, saobraajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, detaljni urbanistiko-tehniki uvjeti, uvjeti za graenje i preduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, programski uvjeti za izradu urbanistikih projekata, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zatite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uvjeti za zatitu okolia, zatita graditeljskog i prirodnog nasljea,

prijedlog plana parcelacije, podaci o vlasnikom statusu zemljita, uvjeti ureenja graevinskog zemljita, ekonomsku valorizaciju plana,

te druge elemente od vanosti za podruje za koje se plan donosi. Na osnovu regulacionog plana Opinsko vijee donosi Program ureenja gradskog graevinskog zemljita. lan 38. Urbanistiki projekat se donosi za potrebe graenja na dijelovima urbanog podruja koji se izgrauju kao cjelina ili su ve djelimino izgraeni. Urbanistikim projektom detaljno se daju urbanistiko- arhitektonska rjeenja, nivelaciono-regulacioni podaci, ureenje prirodne sredine, idejni projekti saobraajnica, komunalne infrastrukture i idejni projekti planiranih graevina. Izrada i donoenje planova prostornog ureenja lan 39. Priprema, izrada i donoenje planova prostornog ureenja vri se u skladu sa ovim zakonom. Plan prostornog ureenja ueg podruja usaglaava se sa planom prostornog uredjenja ireg podruja. lan 40. Skuptina Kantona, Gradsko vijee i Opinsko vijee, zavisno od nivoa nadlenosti za donoenje odnosnog plana prostornog ureenja, odluuju da se pristupi izradi odnosno izmjeni i/ili dopuni plana prostornog ureenja. Odluka o pristupanju izradi odnosno izmjeni i/ili dopuni plana prostornog ureenja sadri: vrstu plana prostornog ureenja ijoj se izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni pristupa, granice podruja za koji se plan prostornog ureenja radi, mijenja i/ili dopunjuje, vremenski period za koji se plan prostornog ureenja donosi, smjernice za izradu, izmjenu i/ili dopunu plana prostornog ureenja, rok izrade, nain osiguranja sredstava za izradu plana prostornog ureenja, odredbe o javnoj raspravi, nosioca pripreme za izradu, izmjenu i/ili dopunu plana prostornog ureenja, nosioca izrade, izmjene i/ili dopune plana prostornog ureenja, subjekte planiranja, drugi elementi ovisno od specifinosti podruja za koji se plan radi.

Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana podruja posebnih obiljeja i provedbenog plana, ovisno o namjeni prostora, utvruju se i obavezni elementi plana. Odlukom o pristupanju izradi provedbenog plana, moe se utvrditi reim zabrane graenja za novu izgradnju na prostoru ili dijelu prostora za koji se provedbeni plan izrauje. Odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni plana prostornog ureenja objavljuje se u "Slubenim novinama Kantona Sarajevo". lan 41.

Nosilac pripreme za izradu plana prostornog ureenja za ije donoenje je nadlean Kanton, Grad i opine je: Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona), gradonaelnik i opinski naelnik (u daljem tekstu: nosilac pripreme). Nosilac izrade plana prostornog ureenja je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: nosilac izrade plana). Nosilac izrade plana moe fazu izrade plana prostornog ureenja ili njegovog dijela povjeriti pravnom licu registrovanom za tu vrstu djelatnosti, uz saglasnost nosioca pripreme. Pravno lice iz prethodnog stava duno je da obezbijedi za pojedine faze plana prostornog ureenja struno lice odgovarajue struke koje ima formalne i strune reference. Nosilac izrade plana duan je pravnom licu iz stava 3. ovog lana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu plana prostornog ureenja, a naroito analitiko - dokumentacione osnove plana prostornog ureenja. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, nosilac pripreme moe izradu urbanistikog projekta koji se radi na osnovu regulacionog plana povjeriti pravnom licu, kao nosiocu izrade plana registrovanom za tu vrstu djelatnosti uz obavezno raspisivanje natjeaja za izbor pravnog lica kome se povjerava izrada urbanistikog projekta. lan 42. Za potrebe strunog praenja, usmjeravanja i utvrivanja koncepta prostornih i urbanistikih planova, Vlada Kantona moe formirati Savjet plana sastavljen od strunih, naunih, javnih i drugih lica. Savjet plana formirat e se u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o pristupanju izradi, izmjeni i/ili dopuni prostornih odnosno urbanistikih planova. lan 43. Izradu plana prostornog ureenja pokree nosilac pripreme. Inicijativu za izradu plana prostornog ureenja nosiocu pripreme mogu podnijeti zakonodavna tijela Kantona, Grada i opine, organi uprave i slube za upravu jedinica lokalne samouprave. lan 44. Nosilac pripreme utvruje nacrt plana prostornog ureenja i podnosi ga Skuptini Kantona, Gradskom vijeu i Opinskom vijeu, zavisno od nivoa nadlenosti, za donoenje plana prostornog ureenja, na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju do tri mjeseca. Rok iz prethodnog stava utvruje se odlukom o pristupanju izradi, izmjeni i/ili dopuni plana prostornog ureenja. Na osnovu rezultata javne rasprave o nacrtu plana prostornog ureenja, nosilac pripreme utvruje prijedlog plana prostornog ureenja i podnosi ga Skuptini Kantona, Gradskom vijeu ili Opinskom vijeu na donoenje zavisno od nivoa nadlenosti. Uz plan prostornog ureenja prilae se i odluka o usvajanju. Uz prijedlog plana prostornog ureenja, nosilac pripreme duan je Skuptini Kantona, Gradskom vijeu ili Opinskom vijeu dostaviti, uz obrazloenje, prijedloge i miljenja na nacrt plana prostornog ureenja koja nisu mogla biti usvojena sa izjanjenjem o razlozima neprihvatanja. lan 45.

Izmjena i dopuna plana prostornog ureenja vri se po postupku za donoenje plana. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, izmjena i dopuna plana moe se vriti po skraenom postupku, ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja osnovni koncept plana. Nosilac pripreme plana, u smislu odredbe prethodnog stava, podnosi Skupini Kantona, Gradskom vijeu i Opinskom vijeu prijedlog izmjene i dopune plana. lan 46. U sluaju evidentnih nedostataka, nedoreenosti ili razlika u grafikom i tekstualnom dijelu plana moe se izvriti korekcija provedbenog plana. Korekcijom provedbenog plana ne moe se mijenjati osnovni koncept. Korekciju provedbenog plana, na zahtjev opinskog naelnika, izrauje nosioc izrade plana, a istu verifikuje opinski naelnik uz prethodnu pisanu saglasnost nadlenih ministarstava. Za opine koje su u sastavu Grada opinski naelnik pribavlja i pisanu saglasnost gradonaelnika. Odluka o korekciji provedbenog plana objavljuje se u "Slubenim novinama Kantona Sarajevo". lan 47. Planove prostornog ureenja iz lana 28. pod ta. a) i b) ovog zakona donosi Skuptina Kantona. Provedbene planove prostornog ureenja iz lana 28. pod takom c) donose: regulacione planove za podruje opina u sastavu Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Grad) donosi Gradsko vijee, regulacione planove za podruje opine izvan teritorije Grada, donosi Opinsko vijee, urbanistike projekte donosi Opinsko vijee. lan 48. Prostorni plan Kantona donosi Skuptina Kantona po prethodno pribavljenom miljenju opina i Grada i prethodno pribavljenoj saglasnosti Federalnog ministarstva prostornog ureenja i okolia. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona donosi Skuptina Kantona po prethodno pribavljenom miljenju opina koje obuhvata taj plan prostornog ureenja. lan 49. Urbanistiki plan za urbano podruje Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilida i Vogoa donosi Skuptina Kantona po prethodno pribavljenom miljenju Gradskog vijea i Opinskih vijea tih opina. Urbanistike planove za urbano podruje Hadii, Trnovo i Ilija donosi Skuptina Kantona po prethodno pribavljenom miljenju opinskih vijea tih opina. lan 50. Regulacione planove koji u svom podruju planiranja obuhvataju prostore dviju opina ili Grada i opine koja nije u sastavu Grada donose zajedniki u identinom tekstu opinska vijea opina iju teritoriju obuhvataju regulacioni planovi, odnosno Gradsko vijee i Opinsko vijee ukoliko regulacioni plan zahvata podruje Grada i opine koja nije u sastavu Grada. Pod zajednikim donoenjem provedbenog plana podrazumjeva se donoenje odluke o pristupanju izradi provedbenog plana, odluke o donoenju plana, odluke o provoenju plana i tekstualnog dijela plana.

lan 51. Postupak usvajanja i donoenja plana prostornog ureenja iz nadlenosti Kantona istovjetan je postupku donoenja kantonalnih zakona, a iz nadlenosti Grada i opina istovjetan je postupku donoenja gradskih odnosno opinskih propisa. lan 52. Po usvajanju plana prostornog ureenja, u "Slubenim novinama Kantona Sarajevo" objavljuju se: odluka o usvajanju, odluka o provoenju i tekstualni dio plana prostornog ureenja.

Plan prostornog ureenja je javni dokument koji se izlae na stalni javni uvid i uva kod nosioca izrade plana i nosioca pripreme, odnosno Ministarstva nadlenog za poslove prostornog ureenja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) i nadlenih gradskih i opinskih slubi (u daljem tekstu: gradske i opinske slube). lan 53. Pored utvrenih nadlenosti iz lana 47. ovog zakona, u okviru lokalnog samoupravnog djelokruga, Grad i opine: daju miljenje na urbanistiki plan koji se donosi za njihovo podruje prije utvrivanja nacrta plana, pokreu inicijativu da se pristupi izradi, izmjeni i/ili dopuni prostornih i urbanistikih planova, provode planove prostornog ureenja.

V - PARCELACIJA I UREENJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA lan 54. Graevinsko zemljite namijenjeno za izgradnju sastoji se od graevinskih parcela. Graevinska parcela obuhvata jednu ili vie katastarskih estica ili njihovih dijelova. Graevinska parcela odreena je brojem, oblikom i povrinom. Graevinska parcela mora da ima povrinu i oblik koji osigurava graenje u skladu sa planom i urbanistiko-tehnikim uvjetima. Graevinska parcela mora da ima trajan pristup na ulicu odnosno put, kao i mogunost prikljuenja na omunalnu infrastrukturu. lan 55. Graevinska parcela se utvruje prijedlogom plana parcelacije (osnovni podaci parcele) koji je sastavni dio Plana prostornog ureenja. Prijedlog plana parcelacije izrauje se na aurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od opinske slube za upravu nadlene za geodetske poslove i katastar. Prijedlog plana parcelacije, po pravilu, donosi se za prostornu cjelinu na kojoj se vri izgradnja. Ako se prijedlog plana parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvriti tako da se na preostalom dijelu omogui obrazovanje druge parcele. Prijedlogom plana parcelacije utvruje se: veliina, oblik i poloaj parcele, pristup parcelama, regulacione i graevinske linije.

lan 56. Plan parcelacije donosi Opinsko vijee za podruja na kojima su utvreni reimi graenja iz lana 6. ta. 2., 3. i 4. ovog zakona. lan 57. Izgradnja graevina vri se, po pravilu, na ureenom graevinskom zemljitu. Na uem urbanom podruju, izgradnja graevina vri se samo na ureenom graevinskom zemljitu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, izgradnja graevina moe se vriti i na neureenom zemljitu, pod uvjetom da se njegovo ureenje izvri u toku izgradnje graevine, a najkasnije do donoenja upotrebne dozvole. lan 58. Ureenje graevinskog zemljita vri se u skladu sa programom ureenja gradskog graevinskog zemljita i uvjetima utvrenim u urbanistikoj saglasnosti, odnosno ukoliko plan prostornog ureenja, nije donesen, koji je osnov za donoenje urbanistike saglasnosti, na osnovu uvjeta utvrenih u urbanistikoj saglasnosti. Pod ureenim graevinskim zemljitem podrazumijeva se zemljite na kome su izvreni radovi pripreme zemljita za graenje i opremanje zemljita prema planu prostornog ureenja. Ureenje graevinskog zemljita obuhvata: a) b) pripremanje i opremanje graevinskog zemljita.

Za pripremanje i opremanje graevinskog zemljita po potrebi se izdaje odobrenje za izvoenje pripremnih radova. lan 59. Pripremanje graevinskog zemljita za graenje obuhvata: rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, parcelaciju zemljita, uklanjanje postojeih graevina, premjetanje nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa planom prostornog ureenja, sanaciju zemljita (osiguranje klizita, drenae, regula- ciju vodotoka i sl.), izradu dokumentacije i obavljanje radova zatite graditeljskog i prirodnog nasljea koji bi mogli biti ugroeni radovima na pripremanju zemljita. lan 60. Opremanje graevinskog zemljita obuhvata: graenje saobraajnica ukljuujui kolovoze, plonike, pjeake prelaze, trgove, parkiralita, garae i dr., izgradnju pristupa graevinama javnog karaktera kojim se obezbjeuje nesmetano kretanje invalidnih lica; podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne saobraajne signalizacije-semafori, ureenje javnih zelenih povrina, rekreativnih terena, parkova, igralita, pjeakih staza, nasada travnjaka, terena za djeija igralita, objekata javne higijene, izgradnju ureaja za odvod povrinskih i otpadnih voda, te za njihovo preiavanje, izgradnju graevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektrine, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i ureaje,

ureenje deponija i graenje graevina za preradu i unitavanje otpadaka, regulaciju vodotoka i ureenje obala voda i vodnih povrina. lan 61.

Opinski naelnik duan je svake godine oglasiti lokacije za graenje, pripremljene i opremljene u skladu sa planom prostornog ureenja. lan 62. Minimum ureenja graevinskog zemljita osigurava: snabdijevanje vodom i rjeenje otpadnih voda, kolski prilaz graevinskoj parceli, snabdijevanje elektrinom energijom. lan 63. Trokove ureenja graevinskog zemljita snosi vlasnik, odnosno investitor. Naknada za trokove ureenja gradskog graevinskog zemljita obuhvata stvarne trokove pripremanja i opremanja graevinskog zemljita u skladu sa planom prostornog ureenja i programom ureenja gradskog graevinskog zemljita. Iznos naknade trokova za ureenje gradskog graevinskog zemljita utvruje se posebnim upravnim aktom koji donosi nadlena opinska sluba na osnovu odluke Opinskog vijea, a prema m2 korisne povrine graevine na koju se odnosi urbanistika saglasnost. Investitor nee snositi trokove ureenja zemljita za radove koje sam izvri na pripadajuoj parceli, na osnovu uvjeta iz urbanistike saglasnosti, ukoliko se prema odredbama ovog Zakona moe donijeti urbanistika saglasnost. I u sluaju ureenja zemljita o troku investitora, nadlena sluba obraunava trokove ureenja zemljita i donosi upravni akt u skladu sa st. 2. i 3. ovog lana ili ukoliko plan prostornog ureenja nije donesen, prema uvjetima javnih preduzea, komunalnih preduzea, Ministarstva prometa i komunikacija i drugim uvjetima iz l. 59. i 60. ovog zakona, koji se umanjuju potpuno ili djelimino za iznos radova koje investitor izvri o svom troku. Za graevine za koje postupak odobravanja graenja vri Ministarstvo, naknadu za trokove ureenja graevinskog zemljita obraunava u skladu sa vaeim propisima Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Zavod), koji vri i nadzor nad izgradnjom i vodi katastar podzemnih instalacija i ureaja. Dokaz o regulisanju trokova ureenja graevinskog zemljita je zakljuen Ugovor sa opinom ili Zavodom i dostavljene uplatnice prema utvrenoj dinamici iz Ugovora. Trokovi se uplauju prije podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za graenje. lan 64. Sredstva koja se ostvaruju iz naknade za trokove ureenja graevinskog zemljita i naknade za pogodnost graevinskog zemljita (renta) su vanbudetska sredstva, i ista se usmjeravaju za ureenje graevinskog zemljita, izradu planova prostornog ureenja i zatitu okolia u skladu sa odlukom Opinskog vijea. lan 65. Nain i uvjeti plaanja naknade za dodijeljeno graevinsko zemljite, naknade za ureenje graevinskog zemljita i naknade za pogodnost graevinskog zemljita (renta) utvruju se prema osnovama i mjerilima propisanim Zakonom o graevinskom zemljitu i odlukom Opinskog vijea.

VI - ODOBRAVANJE GRAENJA lan 66. Graenja graevina i drugi zahvati u prostoru mogu se odobriti samo u skladu sa planom prostornog ureenja, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona. Odobravanje graenja i odobravanje izvoenja drugih zahvata u prostoru, u smislu ovog zakona, podrazumijeva provoenje postupka izdavanja urbanistike saglasnosti, izdavanja odobrenja za graenje i upotrebne dozvole. Donoenje upravnih akata na osnovu ovog zakona vodi se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drugaije utvreno. lan 67. Pod graevinom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se: graevine svih vrsta sa ili bez instalacija i ugraenom opremom, saobraajne, vodoprivredne i energetske graevine i povrine sa pripadajuim instalacijama, telekomu- nikacione graevine i instalacije, graevine i instalacije komunalne infrastrukture, proizvodne i druge privredne graevine i postrojenja, skladita, sajmita i sline graevine, trgovi, javne povrine, javne zelene povrine, igralita, sportske graevine, groblja, sanitarne deponije, javne pijace, sklonita i sline graevine.

Pod izvoenjem drugih zahvata, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se svi radovi iznad ili ispod povrine tla, kojima se privremeno ili trajno zauzima prostor ili mijenjaju postojei uvjeti korienja tog prostora. lan 68. Odredbe ovog zakona koje se odnose na izgradnju graevina primjenjuju se i na izvoenje drugih zahvata: rekonstrukciju, dogradnju, nadziivanje, promjena namjene graevine, konzervaciju graevine, osim radova tekueg odravanja za koje se ne donosi upravni akt. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, za radove sanacije graevine, uklanjanje graevine i odobravanja izgradnje ili postavljanja privremene graevine donosi se jedno rjeenje - odobrenje za graenje za sanaciju graevine, dozvola za uklanjanje graevine i dozvola za izgradnju privremene graevine bez prethodnog donoenja urbanistike saglasnosti. Za radove hitnih sanacija klizita donosi se jedno rjeenje na osnovu ovjerenog projekta za izvoenje, bez prethodnog rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa. lan 69. Pod rekonstrukcijom graevine, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost graevine ili njenih dijelova, kojima se uvode nove instalacije i ugrauje nova oprema u graevinu, osim uvoenja novih instalacije i ugradnje nove opreme u organizaciji javnih komunalnih preduzea, mijenja namjena i vanjski izgled graevine kao i kojima se mijenjaju uvjeti po kojima je, na osnovu odobrenja za graenje izgraena graevina. Zamjena instalacija i opreme, ako se izvodi prema uvjetima utvrenim u graevnoj dozvoli, ne smatra se rekonstrukcijom. Pod rekonstrukcijom graevine podrazumijevaju se i radovi kojima se graevina ije oteenje je nastalo zbog starosti graevine ili kao posljedica elementarnih nepogoda, prirodnih ili tehnikih katastrofa i ratnih djelovanja i prelazi 60% oteenja, dovodi u stanje koje je imala prije oteenja. Za radove rekonstrukcije na graevinama graditeljskog nasljea moe se donijeti urbanistika saglasnost pod uvjetom da investitor prethodno pribavi saglasnost kantonalne ustanove za zatitu sa uvjetima za izradu projekta za izvoenje.

lan 70. Pod dogradnjom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se proirenje postojee graevine kojom se zauzima zemljite ili prostor u odnosu na tu graevinu i ako dograeni dio ne prelazi 50% povrine postojee graevine i ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa graevinom uz koju se dograuje. lan 71. Pod nadziivanjem, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se izgradnja jedne ili vie etaa, kao i preureenje krovita odnosno tavanskog prostora na postojeim graevinama kojima se dobija novi korisni prostor - stambeni, poslovni ili ostali korisni prostori. lan 72. Pod promjenom namjene graevine, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva promjena bitno ne mijenja uvjete korienja te graevine, okolnih graevina i prostora, odvijanje prometa i ouvanje okolia. lan 73. Pod konzervacijom graevine, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi kojima se oteena ili nedovrena graevina zatiuje od daljnjeg propadanja, a do sticanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovrenje radova na nezavrenoj graevini. lan 74. Pod radovima tekueg odravanja, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi koji ne utiu na konstrukciju graevine, zatitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje fasade i njihovo dovoenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje graevinske stolarije, ustakljivanje postojeih otvora, izrada pokrova i manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oteenih instalacija, zidanje poruenih dimnjaka i si.) odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvreni urbanistikom saglasnosti i odobrenjem za graenje. lan 75. Pod sanacijom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi na oteenim graevinama kojima se graevina dovodi u stanje prije oteenja (elementarne nepogode, klizita, tehnike katastrofe, ratna dejstva). Sanacija iz stava 1. ovog lana odnosi se na graevine koje su legalno izgraene. Izuzetno od odredbe lana 68. stav 2. ovog zakona za sanaciju oteenih graevina graditeljskog nasljea donosi se urbanistika saglasnost i odobrenje za graenje, uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalne ustanove za zatitu. lan 76. Pod uklanjanjem graevine, u smislu ovog zakona, podrazumijevu se graevinski i drugi radovi kojima se rui i demontira graevina ili njen dio, ukljuujui i zbrinjavanje graevinskog i drugog otpada i dovoenje graevinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje graevine vri se zbog fizike dotrajalosti ili veih oteenja nastalih kao posljedica ljudskog djelovanja, prirodnih nepogoda, tehnikih katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem graevina smatra se i ruenje graevine radi privoenja zemljita krajnjoj namjeni. lan 77. Pod privremenom graevinom, u smislu ovog zakona, smatra se graevina izgraena ili postavljena privremeno na odreenoj lokaciji za potrebe gradilita.

Izgradnja ili postavljanje privremene graevine iz prethodnog stava odobrava se donoenjem rjeenja-dozvole za izgradnju ili postavljanje privremene graevine ili donoenjem rjeenja o odobravanju pripremnih radova. Rjeenjem iz prethodnog stava utvruje se obaveza uklanjanja graevine po zavretku graenja graevine radi koje su odobreni pripremni radovi. Ukoliko investitor ne izvri obavezu iz prethodnog stava, opinski naelnik, gradonaelnik i Ministarstvo donijet e rjeenje o uklanjanju privremene graevine na teret investitora. lan 78. Posebnim propisom Kantona Sarajevo regulisat e se privremeno korienje javnih povrina za postavljanje kioska, slobodnostojeih bai i dr. Posebnim propisom opina e regulisati uvjete i nain za postavljanje na graevinama i fasadama firmi, reklama, ureenje fasada ukljuujui postavljanje na fasadama: tendi, reklamnih vitrina, reklamnih panoa, displeja, transparenata, zastava, oglasa ili izrade murala na fasadama, ograda za gradilita, postavljanje klima ureaja, satelitskih antena, kablovskih sistema, kao i sjeu stabala i sl. Urbanistika saglasnost lan 79. Urbanistika saglasnost je upravni akt i donosi se kada se utvrdi da je graenje u skladu sa planom prostornog ureenja, drugim uvjetima utvrenim za taj prostor, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona. lan 80. Rjeenje o urbanistikoj saglasnosti (u daljem tekstu: urbanistika saglasnost) donosi se na osnovu regulacionog plana ili urbanistikog projekta (lan 6. taka 1). Ako donoenje plana iz prethodnog stava nije obavezno, urbanistika saglasnost se donosi na osnovu urbanistikog plana, plana parcelacije i uvjeta utvrenih u odluci o provoenju plana (lan 6. taka 2.). Izuzetno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadziivanje graevine, urbanistika saglasnost se moe donijeti u skladu s odredbama prethodnog stava bez plana parcelacije, ako se radovi izvode na graevini kojoj je odreena parcela za njenu redovnu upotrebu. Za ruralna naselja, urbanistika saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provoenju plana (lan 6. taka 3). Na vanurbanim podrujima, urbanistika saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provoenju plana (lan 6. taka 4.). lan 81. Ako plan prostornog ureenja propisan kao osnova za donoenje urbanistike saglasnosti nije donesen, urbanistika saglasnost se donosi na osnovu pozitivnog strunog miljenja nosioca izrade plana. Uz zahtjev za struno miljenje organi uprave obavezni su dostaviti slijedee: aurnu geodetsku podlogu sa prikazom stanja kontaktnih parcela, kopiju katastarskog plana,

izvjetaj i obradu predmetne lokacije sa stavom urbaniste, postojee stanje infrastrukture (vodovod, kanalizacija, elektroinstalacije, plin, PTT).

Nosilac izrade plana provjerava da li je zahtjev usaglaen sa planom prostornog ureenja ireg podruja, uvjetima za planiranje na odnosnom podruju, zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, a koji neposredno ili posredno ureuju odnose u prostoru. Pozitivno struno miljenje nosioca izrade plana sadri urbanistiko-tehnike uvjete za izgradnju i lokacionu dokumentaciju, a za vee graevine uvjete za izradu provedbenog plana. lan 82. Za zone koje su prema vaeem urbanistikom planu oznaene kao: 4. 5. 6. 1.8. 1.9. posebne namjene, rezervisane povrine, zatitna podruja i II zatitne zone izvorita vode za pie, kao i u zonama graenja oznaenih nomenklaturom: saobraajna i energetska infrastruktura vodna infrastruktura

1.10. sport i rekreacija i zatitno zelenilo 1.12. komunalne graevine mogua je izgradnja graevina u funkciji namjene zone i graevina saobraajne, komunalne i energetske infrastrukture. Odobravanje graenja u zonama i prema namjenama iz stava 1. ovog lana vri se na osnovu strunog miljenja nosioca izrade plana, a u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima. Zahtjeve koji se odnose na izgradnju graevina u zonama, a suprotno namjenama iz stava 1. ovog lana, prvostepeni organ rjeava uz primjenu vaeih planova prostornog ureenja, ovog zakona, posebnih zakona i drugih propisa donesenih na osnovu tih zakona, bez pribavljanja strunog miljenja nosioca izrade plana. lan 83. Urbanistika saglasnost donesena suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu nitava je. Rjeenje oglaava nitavim organ koji je donio rjeenje, a u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. lan 84. Zahtjev za donoenje urbanistike saglasnosti podnosi se opinskom naelniku, gradonaelniku ili Ministarstvu (u daljem tekstu: nadlenom organu), zavisno od nivoa nadlenosti. Zahtjev za donoenje urbanistike saglasnosti podnosi se opinskom naelniku za: izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata na podruju opine, izgradnju saobraajne, komunalne i energetske infrastrukture na podruju opine ili za dio infrastrukture koji se odnosi na podruje opine.

Zahtjev za donoenje urbanistike saglasnosti podnosi se gradonaelniku za: izgradnju graevina na podruju dvije ili vie opina u sastavu Grada, izgradnju graevina i vrenje radova od interesa za Grad.

Posebnim propisom gradonaelnika utvrdie se graevine i radovi od interesa za Grad uz prethodno pribavljeno miljenje Vlade Kantona. Zahtjev za donoenje urbanistike saglasnosti podnosi se Ministarstvu za: izgradnju graevina od interesa za Kanton; izgradnju graevina na podrujima dvije ili vie opina koje nisu u sastavu Grada ili na podruju opine i Grada; graenju graevina ija je korisna povrina preko 5000 m2; rekonstrukciju, dogradnju, nadziivanje, sanaciju, konzervaciju, promjenu namjene, za graevine ija je korisna povrina vea od 5000 m2 i za koje je postupak odobravanja graenja provelo Ministarstvo. Vlada Kantona utvrdit e graevine i radove od interesa za Kanton.

Zahtjev za donoenje urbanistike saglasnosti za izgradnju graevina i vrenje zahvata podnosi se Federalnom ministarstvu prostornog ureenja i okolia ukoliko je za iste propisana nadlenost Zakonom o prostornom ureenju Federacije BiH. lan 85. Uz zahtjev za donoenje urbanistike saglasnosti prilae se: kopija katastarskog plana i zemljini knjini izvadak, idejni projekat ili idejno rjeenje ili programska skica, u zavisnosti od sloenosti graenja, rjeenje, odluka, ugovor ili saglasnost propisane posebnim zakonom, obrazloenje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrivanje urbanistiko-tehnikih i drugih uvjeta.

Za graevine za koje je to posebnim zakonom predvieno potrebno je uz zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti priloiti i okolinsku dozvolu. Nadleni organ za donoenje urbanistike saglasnosti moe zahtijevati i druge priloge u zavisnosti od sloenosti graenja. lan 86. Urbanistiku saglasnost donosi nadleni organ, u skladu sa odredbama lana 84. ovog zakona. O albi na rjeenje o urbanistikoj saglasnosti opinskog naelnika i gradonaelnika u drugom stepenu rjeava Ministarstvo. Rok za rjeavanje po albi iz prethodnog stava ovog lana je 30 dana. Protiv rjeenja o urbanistikoj saglasnosti Ministarstva ne moe se izjaviti alba. Protiv rjeenja iz stava 4. ovog lana moe se pokrenuti upravni spor tubom kod kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja. lan 87. Opinski naelnik duan je u sluajevima kada urbanistiku saglasnost donosi gradonaelnik ili Ministarstvo, dostaviti miljenje o podnesenom zahtjevu kao i sve podatke o kojima opinske slube posjeduju evidenciju, naroito podatke koji proizilaze iz primjene odredbi Zakona o graevinskom zemljitu.

Uz miljenje i podatke iz prethodnog stava, opinski naelnik dostavlja potpisan i ovjeren: izvod iz plana prostornog ureenja i lokaciju objekta.

Lokacija objekta iz prethodnog stava je sastavni dio urbanistike saglasnosti koju donosi gradonaelnik ili Ministarstvo. lan 88. Rjeenje o urbanistikoj saglasnosti dostavlja se opinskoj, gradskoj ili kantonalnoj urbanistiko graevinskoj inspekciji i Zavodu za planiranje razvoja Kantona. lan 89. Urbanistika saglasnost sadri: a) podatke o namjeni, poloaju, funkciji i oblikovanju graevine odnosno drugih radova,

b) naziv i podatke iz plana prostornog ureenja na osnovu kojeg se donosi urbanistika saglasnost ili iz strunog miljenja iz lana 81. ovog zakona, c) d) e) f) g) h) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica, propisane saglasnosti odnosno uvjete za gradnju nadlenih organa i pravnih lica, urbanistiko-tehnike uvjete iz lana 90. ovog zakona, uvjete za utvrivanje ininjersko-geolokih i geotehnikih karakteristika tla, obaveze u odnosu na prava lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, uvjete zatite okolia utvrene okolinskom dozvolom (za graevinu za koju je to predvieno posebnim zakonom),

i) iznos trokova ureenja graevinskog zemljita utvren prema posebnom upravnom aktu opinske slube koji se donosi u skladu sa odredbama lana 63. ovog zakona ili iznos utvren ugovorom, odnosno obavezu investitora da snosi trokove ureenja u skladu sa odredbama odluke opinskog vijea prije izdavanja odobrenja za graenje, j) uvjete za ureenje graevinskog zemljita na neureenom graevinskom zemljitu,

k) posebne uvjete za sluajeve propisane ovim zakonom ili drugim posebnim zakonima za graevine odnosno radove kako u izgradnji tako i u njenom korienju, l) m) uvjete za izgradnju pomonih objekata i ograda, druge podatke i uvjete od znaaja za graenje.

Saglasnosti i uvjeti za graenje pribavljeni u postupku donoenja urbanistike saglasnosti, smatra se da su pribavljeni i za postupak donoenja odobrenja za graenje. U postupku donoenja urbanistike saglasnosti prvostepeni organ po slubenoj dunosti pribavlja struno miljenje nosioca izrade plana, saglasnost kantonalne ustanove za zatitu, saglasnost Ministarstva prometa i komunikacija Kantona Sarajevo ili drugog organa ili institucije, gdje je to neophodno.

Urbanistiko-tehnike i druge uvjete koji nisu utvreni odgovarajuim planom prostornog ureenja i odlukom o njegovom provoenju, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, utvruje nadleni organ za donoenje urbanistike saglasnosti. lan 90. Urbanistiko-tehnikim uvjetima utvruje se: graevinska i regulaciona linija, nivelacione kote poda prizemlja graevine u odnosu na javni put, uvjeti ureenja zemljita, posebno obaveze i nain prikljuivanja na javni put i mreu instalacija, a ako mrea instalacija nije izgraena, minimalni obim ureenja graevinskog zemljita, koeficijent izgraenosti kao i procenat izgraenosti parcele gdje je to potrebno, visina i odstojanje graevine od susjednih graevina, uvjeti za arhitektonsko oblikovanje (oblik, materijal, boja, krov, pokrov i sl.), uvjeti za otklanjanje i sprijeavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera za kretanje invalidnih lica u kolicima, vanjsko ureenje parcele, povrine za parkiranje odnosno garairanje vozila: za stanovanje -jedan stan -jedno parking mjesto odnosno garano mjesto; za poslovne odnosno proizvodne prostore i druge namjene, broj parking mjesta utvrditi prema normativima koje donosi Ministarstvo prometa i komunikacija Kantona Sarajevo, uvjeti za zatitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.

Vlada Kantona donosi propis kojim se reguliu uvjeti za otklanjanje i sprijeavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera za kretanje invalidnih lica u kolicima. lan 91. U uvjetima zatite okolia utvruje se: da graevina, graevinski radovi ili namjena nee na bilo koji nain ugroavati okoli odnosno njene prirodne i izgraene vrijednosti, da e graevina obezbijediti osnovne uvjete za ivot i rad ljudi koji je koriste, da nee dovoditi u opasnost zdravlje i bezbjednost ljudi ili na drugi nain ugroavati uvjete ivota i rada. lan 92. Ako je planom predvieno ili ako se u postupku donoenja urbanistike saglasnosti utvrdi da je neophodno, ispostavljaju se zatitne zone: radi sprijeavanja tetnog uticaja koji mogu vriti odreene graevine, radovi ili namjene na okoli, kada se titi podruje od eventualnog tetnog uticaja okolia, radi osiguranja zdravstvenih uvjeta, zatite od poara ili zatite graditeljskog i prirodnog nasljea. lan 93. Urbanistika saglasnost donosi se za cijelu graevinsku parcelu koja je planom utvrena za izgradnju graevine. lan 94. Regulacionom linijom utvruju se pojedinane graevinske parcele. Graevinskom linijom utvruje se granina linija graevine u odnosu na javnu povrinu, ulicu, vodotok ili druge graevine od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zatitnih razloga.

Graevinska linija utvruje se planom prostornog ureenja. Na podruju za koje nije donesen plan prostornog ureenja, graevinska linija utvruje se urbanistikom saglasnou. Graevinska linija moe da oznaava liniju po kojoj se gradi odnosno iskolava graevina, kao i liniju koju jraevina odnosno njen najistureniji dio ne smije prei. Ako graevinska linija prelazi preko postojee graevine, za tu graevinu se ne moe odobriti nikakva zgradnja, osim sanacije i tekueg odravanja. lan 95. Na zatienim podrujima prirodnog i graditeljskog nasljea, urbanistika saglasnost se donosi u saglasnosti sa kantonalnom ustanovom za zatitu. lan 96. Eksploatacija mineralnih sirovina, kao i vaenje pijeska, ljunka, gline, kamena i sl. ne moe se odobriti na urbanom podruju Kantona, u zatitnim zonama izvorita vode, na zatienim i rezervisanim povrinama, ekreacionim podrujima i slinim povrinama. Izuzetno, od odredbe prethodnog stava, urbanistika saglasnost se moe donijeti ako Skuptina Kantona itvrdi javni interes. lan 97. Urbanistika saglasnost vai godinu dana od dana njene pravosnanosti u kojem roku se moe podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje. Izuzetno, vanost urbanistike saglasnosti moe se produiti, ali najvie za godinu dana, ako se nisu promjenili uvjeti u skladu sa kojim je izdato urbanistika saglasnost. Odobrenje za graenje lan 98. Odobrenje za graenje je upravni akt koji se donosi u obliku rjeenja kada se utvrdi da je graenje u skladu sa planom prostornog ureenja, drugim uvjetima utvrenim za taj prostor, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona i urbanistikom saglasnou. Odobrenje za graenje doneseno suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu nitavo je. Rjeenje oglaava nitavim organ koji je donio rjeenje, a u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. lan 99. Zahtjev za donoenje odobrenja za graenje podnosi se nadlenom organu u skladu s odredbama lana 84. st. 2, 3. i 5. ovog zakona. Uz zahtjev za donoenje odobrenja za graenje prilae se: pravosnana urbanistika saglasnost, izvod iz katastra za pripadajuu graevinsku parcelu, dokaz o pravu graenja,

glavni ili izvedbeni projekat u dva primjerka, saglasnosti pribavljene na projektnu dokumentaciju, prevedeni glavni (izvedbeni) projekat sa potvrdom o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima iz lana 115. ovog zakona, saglasnosti pribavljene u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti za predmetnu graevinu, drugi prilozi odreeni posebnim zakonom.

Dokazom o pravu graenja, u smislu ovog zakona, smatra se: vlasnitvo koje se potvruje izvodom iz zemljine knjige, pravosnana sudska presuda ili pravosnano rjeenje nadlenog organa na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasnitva ili graenja, pravosnana odluka o dodjeli zemljita investitoru na korienje radi graenja graevine iz urbanistike saglasnosti, ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljita, i/ili nekretnine iji je cilj zajedniko graenje, ugovor o koncesiji kojim se stie pravo graenja, ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasnitva ili graenja.

Ako investitor priloi izvedbeni projekat nije neophodna izrada glavnog projekta. Ako investitor priloi glavni projekat, neophodno je izraditi izvedbeni projekat do podnoenja zahtjeva za izdavanje upotrebne dozvole. lan 100. Investitor moe podnijeti zahtjev za donoenje odobrenja za graenje za jedan dio graevine ili fazu graevine, a koji ini tehnoloku i funkcionalnu cjelinu koja se moe samostalno koristiti. U sluaju iz prethodnog stava investitor prilae glavni ili izvedbeni projekat za dio graevine na koji se odnosi zahtjev kao i ostale priloge iz lana 99. stav 2. ovog zakona. Investitor je duan podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje za drugi dio graevine ili za narednu fazu najkasnije u roku od godine dana od dana donoenja upotrebne dozvole za izgraeni dio graevine ili fazu graevine iz stava 1. ovog lana ili u istom roku podnijeti zahtjev za produenje urbanistike saglasnosti. lan 101. Odobrenje za graenje donosi organ koji je donio rjeenje o urbanistikoj saglasnosti. Odobrenje za graenje donosi se u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. U postupku donoenja odobrenja za graenje nadleni organ provjerava da li je glavni ili izvedbeni projekat izraen prema urbanistikoj saglasnosti, ovom zakonu, tehnikim propisima, normativima i standardima koji vae za graenje odnosne vrste graevine. Nadleni organ duan je podnosioca zahtjeva pismeno obavjestiti ako ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za graenje odnosno obavjestiti ga o potrebi dopune zahtjeva sa traenim dokumentima. Podnosilac zahtjeva duan je upotpuniti zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pismene obavjesti. lan 102.

Prije izdavanja odobrenja za graenje nadleni organ na zahtjev zainteresovanih stranaka u postupku duan je omoguiti uvid u glavni projekat ili izvedbeni projekat. Pod strankama u postupku iz stava 1. ovog lana smatraju se pravno i/ili fiziko lice na iji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja za graenje, vlasnik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje dozvola, kao i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii sa nekretninom za koju se izdaje dozvola. Strankom u postupku smatra se i jedinica lokalne samouprave ako ispunjava neke od uvjeta iz prethodnog stava. Prije izdavanja odobrenja za graenje nadleni organ duan je izvriti uviaj o stanju na terenu. lan 103. Zahtjev za odobrenje za graenje odbit e se rjeenjem ako: investitor u roku od 15 dana od zatraene dopune iz prethodnog stava ne upotpuni zahtjev, ako investitor ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za graenje, ako se u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrdi da glavni (izvedbeni) projekat nije usklaen sa uvjetima iz urbanistike saglasnosti, ako glavnim (izvedbenim) projektom nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom, kantonalnim zakonima i/ili posebnim propisima, ako se uviajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na graevinskoj estici ne podudara sa glavnim (izvedbenim) projektom. lan 104. Odobrenje za graenje prestaje da vai ako graenje ili radovi nisu zapoeti u roku od godinu dana od dana pravosnanosti odobrenja za graenje. Rok iz prethodnog stava moe se produiti jo za jednu godinu ako se nisu promjenili uvjeti u skladu sa kojim je izdato odobrenje za graenje. lan 105. Investitor je duan da trai izmjenu urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje ako se poslije donoenja odobrenja za graenje namjeravaju vriti izmjene u projektu za izvoenje ili se izvode radovi koji nisu obuhvaeni izdatim odobrenjem za graenje i prikazani u projektnoj dokumentaciji, a bitno utiu na namjenu, konstrukciju, opremu, zatitu okolia, na stabilnost, funkcionalnost, dimenzije i spoljnji izgled graevine ili se mijenja korisna povrina graevine. Investitor zahtjev za izmjenu iz stava 1. ovog lana moe podnijeti dok traju odobreni radovi, a najkasnije tri godine od dana pravosnanosti odobrenja za graenje. lan 106. Ako u toku graenja doe do promjene vlasnitva na graevini, nadleni organ e na zahtjev novog investitora izvriti izmjenu odobrenja za graenje. Novi investitor duan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje priloiti: 1. vaee odobrenje za graenje,

2. dokaz prava graenja na odreenoj nekretnini, odnosno da je na osnovu pravno valjanog dokumenta ili nasljeivanjem stekao pravo vlasnitva na graevini.

Nadleni organ e na osnovu dokaza iz prethodnog lana izvriti izmjenu odobrenja za graenje, u smislu promjene imena investitora. Promjena investitora u sluaju iz stava 1. ovog lana mora se zatraiti prije podnoenja zahtjeva za izdavanja upotrebne dozvole. lan 107. Jedan primjerak odobrenja za graenje dostavlja se opinskoj, gradskoj i kantonalnoj urbanistiko-graevinskoj inspekciji. VII - INVESTICIONO-TEHNIKA DOKUMENTACIJA Investiciono-tehnika dokumentacija lan 108. Za graenje graevina i postrojenja i izvoenje drugih radova na povrini ili ispod povrine zemlje radi se investicionotehnika dokumentacija. Graevina mora biti projektovana na nain da se postigne sposobnost graevine, u cjelini kao i u svakom njenom dijelu i elementu, da izdri sva predviena djelovanja, odnosno da zadri sva bitna tehnika svojstva tokom predvienog vremena trajanja, a to su naroito: mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u sluaju poara, zatita od ugroavanja zdravlja ljudi, zatita korisnika od ozljeda, zatita od buke i vibracija, uteda energije i toplinska zatita, zatita od tetnog djelovanja okolia i na okoli.

Investiciono-tehniku dokumentaciju, u smislu ovog zakona, ine glavni projekat, izvedbeni projekat i projekat izvedenog stanja. Glavni projekat i izvedbeni projekat se izrauju na osnovu uvjeta datih u urbanistikoj saglasnosti, a projekat izvedenog stanja se radi samo u sluajevima kada se u toku izvoenja radova vre izmjene i to za one radove i dijelove graevine u i na kojima je dolo do izmjene u odnosu na glavni i/ili izvedbeni projekat. lan 109. Ako se graevina gradi ugraivanjem elemenata i dijelova koji su industrijski proizvedeni, glavni (izvedbeni) projekat ne mora sadravati onaj dio tehnike dokumentacije na osnovu koje su ti elementi odnosno dijelovi proizvedeni. Za graevinu iz prethodnog stava potrebno je oznaiti tip elemenata ili dijela sa atestom kojim se potvruju osobine u pogledu vrstoe, termike i zvune izolacije, nosivosti, trajnosti i druga fiziko-mehanika svojstva. Glavni (izvedbeni) projekat na osnovu kojeg je izgraena odreena graevina moe se koristiti za izgradnju drugih graevina, ako su s tim saglasni investitor i projektant koji je izradio projekat, pod uvjetom da se taj projekat prilagodi urbanistikim uvjetima za tu graevinu i uz potivanje autorskih prava regulisanih zakonom. Ako se vri samo ugraivanje opreme, kao projekat slui dokumentacija kojom se utvruje nain ugraivanja opreme. Glavni projekat lan 110.

Glavni projekat, u smislu ovog zakona, jeste skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine. Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za graenje. Glavni projekat, ovisno o tehnikoj strukturi graevine moe biti izraen iz jednog ili vie dijelova i mora sadravati: arhitektonski projekat, graevinski projekat, projekat hidroinstalacija, projekat elektroinstalacija, predmjer i predraun svih radova, tehniki opis za sve radove, druge vrste projekata (tehnoloki proces, mainske instalacije i sl.) gdje je potrebno, podatke o geotehnikim i drugim istranim radovima, gdje je potrebno, elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja, elaborat zatite okolia, ako se radi o namjeni objekta koja je pravilnikom definirana kao djelatnost koja moe ugroziti ovjekovu okolinu, elaborat zatite od poara i eksplozije.

Arhitektonski projekat iz stava 3. alineja 1. ovog lana, ovisno o vrsti graevine, sadri: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. situaciono rjeenje, sve osnove objekta, dva presjeka, fasade, karakteristine detalje, eme stolarije i bravarije, tehniki opis, ostale potrebne nacrte.

Nadleni organ ovjerom potvruje da je glavni projekat izraen u skladu sa uvjetima iz urbanistike saglasnosti i odredbama ovog zakona. Izvedbeni projekat lan 111. Izvedbeni projekat koristi se za graenje graevine, a njim se razrauje tehniko rjeenje dato glavnim projektom ime se graevina potpuno definie za izvedbu. Izvedbeni projekat mora biti izraen u skladu sa glavnim projektom i uvjetima za graenje datim u odobrenju za graenje. Nadleni organ ovjerom potvruje da je izvedbeni projekat izraen u skladu sa uvjetima iz urbanistike saglasnosti i odredbama ovog zakona. Na osnovu izvedbenog projekta vri se tehniki prijem graevine i izdaje upotrebna dozvola.

Oznaavanje, ovjera i uvanje projekta lan 112. Projekti odnosno njihovi dijelovi (tehniki opis, prorauni) i svaki list nacrta i dr. moraju imati: oznaku pravnog lica registriranog za poslove projektiranja koje je izradilo projekat, naziv graevine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta odnosno njegovog dijela, stepen tehnike dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izraen, datum izrade, ime i potpis odgovornog projektanta i/ili projektanta voditelja i ovjeru (peat) pravnog lica. Ovjerom projekta i pojedinanih listova nacrta pravno lice koje je izradilo projekat potvruje da je projekat kompletan, njegovi dijelovi (faze) meusobno usklaeni, daje izraen u skladu sa izdatim odobrenjem za graenje, te da je usklaen sa odredbama ovog zakona, posebnih propisa i normi donesenih na osnovu zakona i pravilima struke. Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na nain da se onemogui zamjena sastavnih dijelova. Uz projekat mora biti uvezan akt o vaeoj registraciji pravnog lica koje je izradilo projekat, dokaz o poloenom strunom ispitu projektanta voditelja i odgovornih projektanata pojedinih faza (vrsta) projekta i poseban list sa potpisima odgovornih projektanata kao i kontrolora po svim fazama u toj dokumentaciji. Glavni projekat i izvedbeni projekat sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama, duan je trajno uvati nadleni organ koji je izdao dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik za vrijeme dok graevina postoji. Projektant lan 113. Poslove projektovanja, u smislu ovog zakona, mogu vriti samo pravna lica registrovana za obavljanje poslova projektovanja (u daljem tekstu: projektant), ako pored opih uvjeta ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog ininjera odgovarajue struke za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, graevinski, mainski, tehnoloki, elektro itd.), sa poloenim strunim ispitom i pet godina radnog iskustva. Pravno lice iz stava 1. ovog lana, koje nema zaposlene projektante, za svaku vrstu projekta koji radi mora angaovati projektante, diplomirane ininjere sa strunim ispitom i pet godina radnog staa, sklapanjem poslovnih ugovora sa fizikim licima ili drugim pravnim licima registrovanim za obavljanje djelatnosti projektovanja. Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili vie projektanata koji su odgovorni za ispravnost, raunsku tanost i potpunost projekta ili dijela projekta. Ako u izradi projekta sudjeluje vie projektanata, pravno lice kojem je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja. Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i meusobnu usklaenost dijelova projekta. Ako u izradi projekta uestvuju dva ili vie pravnih lica, investitor je duan odrediti koordinatora projekta koji je odgovoran za kompletnost projektne dokumentacije i meusobnu usklaenost dijelova projekta. Projektant, projektant voditelj i koordinator projekta moe biti samo diplomirani inenjer sa radnim staom u projektovanju od najmanje pet godina i poloenim strunim ispitom odgovarajue struke. Kad fiziko lice gradi za svoje potrebe stambenu zgradu povrine do 150 m2 moe sam projektovati i obezbijediti kontrolu projekta ako ispunjava uvjete da ima najmanje srednju strunu spremu tehnike struke sa tri godine radnog iskustva na poslovima projektovanja. lan 114.

Pravno lice koje radi investiciono-tehniku dokumentaciju duno je pri izradi projekta: pridravati se odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, tehnikih propisa, normativa i standarda ija je primjena obavezna pri izradi odreene vrste projekta, kao i drugih propisa koji se odnose na izgradnju i korienje odreenih graevina, primjenjivati racionalna tehnika rjeenja i obezbijediti povoljne ekonomsko-tehnike uvjete i uvjete zatite okolia, predvidjeti ugraivanje materijala, instalacija, opreme i konstrukcije odgovarajuih kvaliteta, kao i njihovo ispitivanje kada je to potrebno, predvidjeti mjerne instrumente za utroak vode, elektrine energije, prirodnog gasa i centralnog grijanja za svaku stambenu jedinicu, poslovni ili drugi prostor, predvidjeti mjere za otklanjanje arhitektonskih barijera koje licima sa tjelesnim oteenjem i funkcionalnim smetnjama onemoguavaju kretanje, prilaz i upotrebu graevinama sa vie stambenih jedinica, javnim ustanovama, uslunim i privrednim graevinama, predvidjeti mjere za zatitu susjednih graevina u pogle- du korienja, stabilnosti, pristupa, ivota i rada u njima, kao i druge mjere potrebne za normalno korienje susjednih graevina i izgradnju drugih planiranih graevina. Kontrola projekta lan 115. Pravno lice koje je izradilo projekat duno je da izvri kontrolu ispravnosti projekta. Kontrola glavnog, odnosno izvedbenog projekta mora se izvriti po svim fazama koje ta dokumentacija sadri. Kontrola ispravnosti projekta obuhvata provjeru njegove usklaenosti sa uvjetima datim u urbanistikoj saglasnosti, provjeru mehanike otpornosti i stabilnosti, uticaja na okoli i susjedne objekte, uticaja tetnog djelovanja okolia, zatite od poara, zatite na radu, te provjeru usklaenosti sa zakonom i drugim propisima, tehnikim normativima i standardima kao i meusobne usklaenosti svih dijelova investiciono-tehnike dokumentacije. Kontrolu projekta pravno lice povjerava ovlaenim kontrolorima. Ovlaeni kontrolor je diplomirani inenjer s najmanje pet godina radnog staa u struci, poloenim strunim ispitom, zaposlen ili angoovan kod pravnog lica registrovanog za obavljanje poslova projektovanja i koji ima strune reference u projektovanju. Ovlaeni kontrolor potpisuje poseban list u toj dokumentaciji kojim se potvruje da je izvrena kontrola projekta u cjelini. Bez potpisa svih ovlaenih kontrolora na posebnom listu u toj dokumentaciji ne moe se donijeti odobrenje za graenje. Kontrolu projekta moe vriti i investitor angaovanjem drugog pravnog lica ovlatenog za poslove projektovanja iz lana 113. ovog zakona za vrenje revizije projekta. Nostrifikacija projekta lan 116. Ako je glavni (izvedbeni) projekat izraen na stranom jeziku mora biti usklaen sa vaeim zakonima i propisima. Utvrivanje usklaenosti glavnog (izvedbenog) projekta izraenog prema inozemnim propisima, sa ovim zakonom, posebnim zakonima, propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravilima struke (u daljem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti bez obzira na vrstu i veliinu graevine, po svim fazama koje sadri projektna dokumentacija. Nostrifikaciju projekta moe izvriti pravno lice registrovano u Bosni i Hercegovini za poslove projektiranja koje ima u radnom odnosu diplomirane ininjere sa poloenim strunim ispitom i pet godina radnog iskustva u struci za sve faze projekta za koji se vri nostrifikacija, koji su duni dati pisani izvjetaj o izvrenoj nostrifikaciji faze projekta.

Pravno lice iz prethodnog stava duno je izvriti prijevod projekta na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. Ovjerom projekta i izdavanjem potvrde pravno lice registrirano za projektiranje odgovara za izvrenu nostrifikaciju projekta, odnosno potvruje da je projekat usklaen sa ovim zakonom, propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravilima struke. VIII - GRAENJE lan 117. Graenjem, u smislu ovog zakona, smatra se izgradnja graevina i izvoenje drugih zahvata iz lana 67. ovog zakona (ukljuujui graevinsko-zanatske i graevinsko-instalaterske radove), ugradnja i montaa opreme i gotovih graevinskih elemenata i konstrukcija, te izvoenje pripremnih radova. Graenje graevina i graevinskih dijelova vri se nakon to rjeenje o odobrenju za graenje postane pravosnano. lan 118. Pripremni radovi se odobravaju u cilju ograivanja zemljita, prikljuenja gradilita na komunalnu infrastrukturu, uvoenje investitora i izvoaa radova u posjed, raiavanje terena i izvoenja zemljanih i pripremnih radova na gradilitu. Uz zahtjev za donoenje rjeenja o odobravanju pripremnih radova, prilae se urbanistika saglasnost, dokaz o rijeenim imovinsko-pravnim odnosima, situacija i ema organizacije gradilita. Uesnici u graenju lan 119. Uesnici u graenju i njihova odgovorna lica, u smislu ovog zakona, su: investitor, projektant, kontrolor projekta, izvoa radova, nadzorni organ.

Odnosi izmeu uesnika u graenju, iz stava 1. ovog lana ureuju se ugovorima. Investitor lan 120. Investitor, u smislu ovog zakona, jeste pravno ili fiziko lice u ije ime i za iji raun se gradi graevina i vre drugi zahvati u prostoru. Projektovanje, kontrolu projekta, graenje i nadzor nad graenjem investitor mora povjeriti pravnim ili fizikim licima registrovanim za obavljanje tih djelatnosti. U sluaju prekida radova investitor je duan preduzeti mjere osiguranja graevine i susjednih graevina i povrina. Izvoa radova lan 121.

Graenjem odnosno izvoenjem radova na graevini, prema ovom zakonu, moe se baviti pravno ili fiziko lica registrovano za obavljanje te djelatnosti (u daljem tekstu: izvoa). Graenjem graevina i izvoenjem drugih zahvata u prostoru moe se baviti pravno lice registrovano za obavljanje te djelatnosti ako, pored opih uvjeta ispunjava i uvjet da u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom ima najmanje jednog diplomiranog ininjera arhitektonsko-graevinske struke, sa najmanje pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana kada je investitor fiziko lice, moe sam graditi za svoje potrebe stambenu kuu korisne povrine do150m2. lan 122. Izvoa iz stava 2. prethodnog lana imenuje voditelja graenja, a u sluaju da izvodi samo pojedine radove, imenuje voditelja tih radova. Voditelj graenja ili pojedinih radova odgovoran je za provoenje odredaba lana 123. ovog zakona. Voditelj graenja moe biti diplomirani inenjer ili inenjer s tri godine radnog staa na poslovima graenja i poloenim strunim ispitom. Za graevine i radove kada je investitor fiziko lice koje gradi za svoje potrebe graevinu, voditelj graenja moe biti lice sa odgovarajuom srednjom strunom spremom i pet godina radnog staa na poslovima graenja i poloenim strunim ispitom. lan 123. Izvoa je duan: da gradi u skladu sa odobrenjem za graenje, da radove izvodi prema projektu za izvoenje na osnovu kojeg je doneseno odobrenje za graenje u skladu s odredbama ovog zakona, tehnikim mjerama, propisima, normativima i standardima koji vae za graenje odnosne vrste graevine, da ugrauje materijale, opremu i elemente koji odgovaraju standardima odnosno koji posjeduju atest (potvrda kvaliteta) izdatim od strane nadlene organizacije registrovane za ispitivanje tog materijala, ako ne postoje standardi, osigurati dokaze o kvalitetu radova, ugraenih materijala, proizvoda i opreme, da blagovremeno poduzima mjere za sigurnost graevine i radova, opreme i materijala, za bezbijednost radnika, uesnika u saobraaju, sigurnost susjednih graevina i da gradilite uredi u cjelosti, u toku graenja voditi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu. lan 124. Prije poetka graenja, izvoa je duan da izvri pregled projekta po kojem gradi graevinu i da blagovremeno upozori investitora na nedostatke u izvedbenom projektu, ukoliko postoje. Ako investitor ne otkloni, bez odlaganja, nedostatke na koje je upozoren, izvoa je duan da o tim nedostacima obavijesti organ koji je donio odobrenje za graenje kao i nadlenu urbanistiko-graevinsku inspekciju. U sluaju da su ti nedostaci u suprotnosti sa propisima ili ako ugroavaju sigurnost graevina, ivot i zdravlje ljudi, saobraaj ili susjedne graevine, nadlena urbanistiko-graevinska inspekcija poduzet e mjere za uklanjanje tih nedostataka, a po potrebi obustavit e dalje izvoenje radova. lan 125.

Izvoa je obavezan prijaviti dan poetka graenja ili izvoenja radova nadlenoj urbanistiko-graevinskoj inspekciji, najmanje osam dana prije poetka izvoenja radova. lan 126. Prije poetka graenja mora se izvriti iskolenje (geodetski prenos graevine iz plana na teren). Iskolenje se vri u skladu sa uvjetima datim u elaboratu o iskolenju i projektu za izvoenje graevine. Iskolenje graevine utvruje se na terenu vidnim oznakama uglova graevine. Iskolenje graevine vri nadlena opinska sluba za upravu u prisustvu izvoaa. O iskolenju se sainjava zapisnik koji se dostavlja nadlenoj urbanistiko-graevinskoj inspekciji. Iskolenje (saobraajnica, hidrotehnikih graevina, dalekovoda i si.) vre zajedniki investitor i izvoa, a zapisnik o predaji trase sainjava se u prisustvu organa iz prethodnog stava. Ako se prilikom pregleda utvrdi da u pogledu poloaja graevine, podzemnih instalacija ili visinskih kota postoje razlike izmeu stvarnog stanja na terenu i datih uvjeta, iskolenje e se izvriti uz prethodno usaglaavanje. Usaglaavanje vri organ iz stava 3. ovog lana. Prilikom usaglaavanja mogu se odrediti i dopunski uvjeti u pogledu utvrenih razlika, koji se unose u odobrenje za graenje. Za tetu proisteklu iz pogrenog iskolenja, odgovara organ iz stava 3. ovog lana po opim pravilima o naknadi tete. O danu zavretka iskopa temelja graevine, izvoa obavjetava organ iz stava 3. ovog lana. Organ iz stava 3. ovog lana duan je da provjeri da li je iskop temelja izvren u skladu sa zapisnikom o iskolenju i da odobri nastavljanje radova u zapisniku o iskolenju. lan 127. Ako se u toku graenja ili izvoenja drugih radova naie na graevine za koje se osnovano moe pretpostaviti da imaju obiljeje prirodnog ili kulturno-historijskog nasljea, izvoa je duan bez odlaganja o tome obavijestiti kantonalnu ustanovu za zatitu, te da preduzme mjere da se do dolaska ovlaenog lica, graevina sauva u poloaju i stanju u kome je naena, odnosno da se ne oteti ili uniti. Kantonalna ustanova za zatitu moe u ovisnosti od prirodne ili kulturno-historijske vrijednosti graevine ograniiti ili obustaviti radove u trajanju od etiri dana, u kom roku je nadleni organ duan donijeti trajno ili privremeno rjeenje o obustavi radova. Nadzor nad graenjem lan 128. Struni nadzor nad graenjem u ime investitora, prema ovom zakonu, moe obavljati pravno lice registrovano za poslove projektovanja ili graenja, koje ima u radnom odnosu najmanje po jednog diplomiranog ininjera sa pet godina iskustva u struci i poloenim strunim ispitom za svaku vrstu radova za koju se obavlja nadzor (graevinsko-zanatski, konstruktivni, mainski, elektro itd.). Uz ispunjavanje uvjeta iz prethodnog stava u pogledu strunosti lica koja vre struni nadzor, struni nadzor nad graenjem graevina od interesa za Kanton, Grad i opine, kao i struni nadzor nad izvoenjem radova ureenja graevinskog zemljita, moe vriti i Zavod. Pravno lice registovano za poslove projektovanja ili graenja koje nema u stalnom radnom odnosu diplomirane ininjere svih struka, moe vriti nadzor nad izvoenjem radova ukoliko angauje diplomirane ininjere sa pet godina iskustva u

struci i poloenim strunim ispitom za svaku vrstu radova za koju se obavlja nadzor, po osnovu ugovora sa drugim pravnim ili fizikim licima. Pravno lice koje provodi struni nadzor imenuje nadzornog ininjera. Ovisno o sloenosti objekta pravno lice koje provodi nadzor moe formirati tim nadzornih ininjera i imenovati koordinatora nadzora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih ininjera i odgovoran je za usklaivanje rada tima. Za obavljanje nadzora nad graenjem graevina iz lana 121. stav 2. ovog zakona moe biti imenovano lice odgovarajue srednje strune spreme s pet godina iskustva na poslovima graenja ili strunog nadzora i poloenim strunim ispitom. U provoenju strunog nadzora, nadzorni ininjer duan je: utvrditi usklaenost iskolenja graevine s elaboratom o iskolenju graevine i projektom, provjeriti i utvrditi da li se gradi u skladu sa odobrenjem za graenje, tehnikom dokumentacijom i ovim zakonom, provjeriti i utvrditi da li je kvalitet izvedenih radova, ugraenih materijala, proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, te da je taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima, potvrditi urednost izvoenja radova potpisivanjem graevinskog dnevnika, u isti unositi izmjene uraene u odnosu na projektnu dokumentaciju, kontrolisati graevinsku knjigu te, po potrebi, vriti usaglaavanje sa projektantom i izvoaem radova za sve eventualne promijenjene okolnosti u tehnikoj dokumentaciji i na gradilitu. Ureenje gradilita lan 129. Gradilite mora biti ograeno radi sprjeavanja nekontro- lisanog pristupa ljudi ili djece na gradilite. Gradilite se ne moe ograivati bodljikavom icom ili na drugi nain koji bi mogao ugroavati prolaznike. Na gradskim i prigradskim podrujima mogu se odrediti blii uvjeti izgleda ograde, ukljuujui materijal, vanjski izgled, mogunost i uvjete reklamiranja i si. Za objekte, u gradskim podrujima, koji se rekonstruiu ili na kojim se vre drugi zahvati, postavljaju se zatitne mree ili reklamna platna (vinil i sl.) za osiguranje objekta i prolaznika. Blii uvjeti upotrebe ograda i platna za prekrivanje objekata u reklamne svrhe odreuju se posebnim propisom opine. Gradilite mora imati na vidnom mjestu istaknutu plou sa svim relevantnim podacima o graevini i uesnicima u graenju (naziv investitora, naziv izvoaa radova, naziv projektanta, naziv i vrstu graevine koja se gradi, vrijeme poetka i zavretka radova). Privremeno zauzimanje javne povrine za potrebe gradilita odobrava nadlena opinska sluba za upravu rjeenjem o odobravanju graenja ili posebnim upravnim aktom. Izgraene privremene graevine i postavljena oprema gradilita moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zatite od poara, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i okolia. Prije izdavanja upotrebne dozvole sve privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljite na podruju gradilita, kao i na prilazu gradilitu dovedeno u uredno stanje, u skladu sa uvjetima utvrenim u urbanistikoj saglasnosti i odobrenju za graenje. lan 130. Izvoa na gradilitu mora imati: a) rjeenje o upisu u sudski registar,

b) c) d) e) f) g) h) i) j)

akt o postavljanju voditelja graenja, odnosno voditelja pojedinih radova, odobrenje za graenje i glavni projekat, izvedbeni projekat, graevinski dnevnik, graevinsku knjigu, dokaz o ispitivanju i kvaliteti ugraenih materijala, proizvoda i opreme, elaborat o iskolenju graevine i zapisnik o iskolenju sa upisom o prijemu iskopa temelja, projekat organizacije gradilita, akt o imenovanju nadzornih ininjera i koordinatora nadzora.

IX - UPOTREBNA DOZVOLA lan 131. Izgraena graevina smije se poeti koristiti i staviti u pogon, te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu tek nakon to nadleni organ donese rjeenje - dozvolu za njenu upotrebu (u daljem tekstu: upotrebna dozvola). Upotrebna dozvola donosi se nakon izvrenog tehnikog pregleda odobrenih i izvedenih radova. lan 132. Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole, investitor podnosi nadlenom organu koji je donio odobrenje za graenje graevine. Zahtjev iz prethodnog stava mora sadravati: 1. 2. 3. 4. kopiju odobrenja za graenje, kopiju katastarskog plana sa ucrtanim poloajem graevine, pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima za odravanje graevine, pisani izvjetaj nadzora nad graenjem.

Tehniki pregled lan 133. Tehniki pregled graevine vri organ koji je donio odobrenje za graenje. Organ iz prethodnog stava duan je u roku od 15 dana od dana prijema potpunog zahtjeva imenovati Komisiju koja e obaviti tehniki pregled graevine.

Tehnikim pregledom utvruje se da je graevina izgraena u skladu s odobrenjem za graenje i ovjerenom tehnikom dokumentacijom, tehnikim propisima i normativima, kao i propisima za odnosnu graevinu po posebnim propisima. Predsjednik i lanovi komisije moraju ispunjavati uvjete da su diplomirani ininjeri sa pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom. Broj lanova komisije za tehniki pregled ovisi o vrsti i sloenosti graevine, odnosno komisija mora imati po jednog strunog lana za svaku vrstu radova koju pregleda (arhitektonsko-zanatski, graevinskokonstruktivni, mainske instalacije, instalacije vodovoda i kanalizacije, elektroinstalacije itd.). Ukoliko je propisima donesenim na osnovu zakona ili odredbama posebnih zakona utvreno, u sastav komisije imenuju se i ovlateni predstavnici nadlenih tijela ili pravnih lica koji treba da uestvuju u radu komisije za tehniki pregled. U radu komisije ne mogu uestvovati slubena lica koja su direktno bila ukljuena u postupak donoenja odobrenja za graenje. O mjestu, danu i satu obavljanja tehnikog pregleda, organ iz stava 1. ovog lana, duan je obavijestiti investitora, predsjednika i lanove Komisije. Investitor je duan osigurati prisustvo tehnikom pregledu uesnika u graenju. lan 134. Investitor je duan, najkasnije na dan tehnikog pregleda, Komisiji za tehniki pregled dati na uvid: dokumentaciju iz l. 130. i 132. ovog zakona, dokaz da su ispunjeni posebni uvjeti utvreni urbanistikom saglasnosti na osnovu posebnih zakona, projekat izvedenog stanja, ukoliko je bilo izvedenih radova koji nisu obuhvaeni glavnim i/ili izvedbenim projektom ovjerenog od nadlenog organa.

O izvrenom tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi miljenje lanova komisije o tome da li se izgraena graevina moe koristiti ili se moraju prethodno otkloniti utvreni nedostaci i da li se moe izdati upotrebna dozvola. Predsjednik komisije za tehniki pregled duan je nakon obavljenog tehnikog pregleda dostaviti zapisnik nadlenom organu u roku od osam dana od obavljenog tehnikog pregleda. Zapisnik iz prethodnog stava potpisuju predsjednik i svi lanovi komisije. Ukoliko ovlateni predstavnici iz lana 133. stav 5. ovog zakona nisu prisustvovali tehnikom pregledu ili nisu dostavili pisani izvjetaj u roku od osam dana nakon tehnikog pregleda, smatrat e se da je miljenje tog tijela ili pravnog lica da nema nedostataka te da se moe izdati upotrebna dozvola. lan 135. Zahtjev za donoenje upotrebne dozvole odbit e se: ako je graevina izgraena bez odobrenja za graenje, ako su tokom graenja izvrene izmjene i dopune na graevini za koje nije pribavljena izmjena i dopuna urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje, ako se u ostavljenom roku nisu otklonili nedostaci koji bitno utiu na sigurnost graevine, ako je donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja odobrenja za graenje, ako je inspekcijskim nadzorom utvreno da se izvode ili su izvedeni radovi koji nisu u skladu sa izdatim odobrenjem za graenje i projektnom dokumentacijom, ako podnosilac zahtjeva nije dostavio dokaz o uplaenim trokovima tehnikog pregleda, ako investitor nije uredio zemljite oko objekta u skladu sa odredbom lana 129. stav 8. ovog zakona. lan 136.

Ako su tehnikim pregledom utvreni nedostaci koji ne utiu na tehnika svojstva bitna za graevinu niti za njeno koritenje, moe se donijeti upotrebna dozvola i odrediti rok u kojem se moraju nedostaci otkloniti. Ako su zapisnikom komisije za tehniki pregled utvreni nedostaci na graevini koje treba prethodno otkloniti, nadleni organ donijet e zakljuak kojim se utvruje rok za otklanjanje nedostataka koji nije dui od 90 dana. Nadleni organ donijet e rjeenje odnosno izdati upotrebnu dozvolu tek nakon to se nedostaci iz prethodnog stava otklone. lan 137. Ako se zapisnikom komisije za tehniki pregled utvrdi da se nedostaci na graevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graevine, po ivot i zdravlje ljudi, okoli, odvijanje saobraaja ili koritenje susjednih graevina, nadleni organ koji je odobrio graenje donijet e rjeenje o uklanjanju odnosno ruenju graevine. lan 138. Nadleni organ e, ukoliko postoji obaveza ispitivanja tehnikih svojstava graevine ili na osnovu miljenja komisije za tehniki pregled za graevinu koja po svom tehnolokom procesu zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad. Investitor je obavezan poetak probnog rada iz stava 1. ovog lana prijaviti nadlenom organu i nadlenim organizacijama koje su izdale odreene saglasnosti. Odobrenje za probni rad moe se izdati samo pod uvjetom da je komisija za tehniki pregled utvrdila da je graevina izgraena u skladu sa izdatim odobrenjem za graenje i da putanje graevine u probni rad ne ugroava ivot i zdravlje ljudi, okoli i susjedne graevine. U toku trajanja probnog rada graevine uspostavlja se i utvruje njena potpuna tehnika ispravnost. Probni rad graevine iz stava 1. ovog lana moe trajati najdue dvanaest mjeseci, a izuzetno u posebno sloenim tehnolokim procesima probni rad se moe produiti jo dvanaest mjeseci. lan 139. Upotrebna dozvola moe se na zahtjev investitora donijeti i na dio graevine prije dovretka cijele graevine: kad je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (npr. trafo stanice, dalekovodi za snabdijevanje elektrinom energijom i dr.) kada se odreeni dio graevine moe privesti svojoj namjeni prije dovrenja cijele graevine. lan 140. Nadleni organ, koji imenuje komisuju za tehniki pregled duan je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv strunim licima za uee u radu komisija. Uz prijavu na javni poziv uesnik je duan priloiti dokaze propisane lanom 133. stav 4. ovog zakona. lan 141. Trokovi vrenja tehnikog pregleda padaju na teret investitora, a naplauju se i obraunavaju prema cjenovniku koji svake godine donosi nadleni organ. lan 142. Graevina za koju nije donesena upotrebna dozvola ne moe se upisati u zemljine knjige.

Upotrebna dozvola donesena suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu nitavan je. Rjeenje oglaava nitavim organ koji je donio rjeenje, a u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Koritenje i odravanje graevine lan 143. Graevina se moe koristiti samo na nain koji je u skladu sa njenom namjenom. Vlasnik graevine duan je istu redovno odravati u cilju sigurnosti korisnika i drugih lica, te moe vriti sve radnje iz lana 74. ovog zakona bez pribavljanja prethodnog odobrenja. U sluaju oteenja graevine zbog ega je ugroena stabilnost graevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za korisnike ili druga lica, ili za susjedne graevine, vlasnik graevine duan je preduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu kao opasnu do otklanjanja oteenja. Vlasnik graevine, duan je za oteene graevine iz stava 2. ovog lana, podnijeti zahtjev za sanaciju ili vrenje drugih zahvata, nadlenoj opinskoj slubi u roku od 30 dana od dana prestanka okolnosti koje su izazvale oteenja graevine ili dostave zapisnika opinskog urbanistiko-graevinskog inspektora kojim su naloene mjere za otklanjanje utvrenih oteenja. X - UKLANJANJE GRAEVINE Uklanjanje graevine lan 144. Vlasnik graevine moe ukloniti graevinu samo kada nadleni organ donese dozvolu za uklanjanje graevine. Uz zahtjev za uklanjanje graevine prilae se: dokaz vlasnitva graevine, projekat uklanjanja graevine, saglasnost nadlenih organa ako se tim uklanjanjem moe ugroziti javni interes (zatita spomenika kulture, zatita komunalnih instalacija i dr.), procjena uticaja na okoli u skladu sa posebnim zakonom, saglasnost opinskog organa za odlaganje graevinskog otpada.

Projekat uklanjanja graevine sadri: nacrte, proraune i/ili druge ininjerske dokaze da tokom uklanjanja nee doi do gubitka stabilnosti konstrukcije ime bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okolia, tehniki opis uklanjanja graevine, posebno tehnologije ruenja, nain zbrinjavanja graevinskog otpada i ureenje graevinske parcele nakon uklanjanja graevine, proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina, ako uklanjanje graevine ili nain njenog uklanjanja utie na stabilnost tog zemljita i/ili tih graevina. Projekat uklanjanja graevine podlijee kontroli iz lana 114. ovog zakona. lan 145.

Nadlena opinska sluba, po slubenoj dunosti ili na zahtjev zainteresovanog lica, rjeenjem odreuje uklanjanje graevine ili dijela graevine kao i uvjete i mjere koje je potrebno provesti odnosno obezbijediti pri uklanjanju graevine ili dijela graevine. Za graevinu ili dijelove graevine iz stava 1. ovog lana, za koje se utvrdi da zbog fizike dotrajalosti, elementarnih nepogoda i veih oteenja ne moe dalje da slui svojoj namjeni, ili da predstavlja opasnost po ivot i zdravlje ljudi, okolne graevine i saobraaj, nadlena opinska sluba donosi rjeenje o uklanjanju graevine ili dijela graevine. Nadlena opinska sluba, po slubenoj dunosti ili na zahtjev zainteresovanog lica, rjeenjem odreuje uklanjanje graevine ili dijela graevine koje je neophodno ukloniti u toku pripremanja graevinskog zemljita za graenje iz lana 59. ovog zakona. Vlasnik graevine duan je obezbijediti korisniku graevine nuni smjetaj kada rjeenje o ruenju donosi po slubenoj dunosti nadleni organ. @alba protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja u sluajevima kada se radi o neposrednoj opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu, okolne graevine i saobraaj. lan 146. Ako se u postupku odreivanja uklanjanja graevine ili dijela graevine utvrdi da se opasnost po ivot i zdravlje ljudi, okolne graevine i saobraaj moe otkloniti rekonstrukcijom graevine ili dijela graevine, na zahtjev vlasnika graevine odnosno nosioca prava raspolaganja graevinom, moe se prema odredbama ovog zakona odobriti rekonstrukcija graevine pod uvjetom da se izvede u roku koji se utvruje rjeenjem. Odnos prema bespravno izgraenim graevinama lan 147. Graenje graevina bez pravosnanog odobrenja za graenje nije dozvoljeno. Za graevine izgraene bez odobrenja za graenje moe se u naknadnom postupku donijeti urbanistika saglasnost, odobrenje za graenje i upotrebna dozvola, ako se ispune uvjeti za legalizaciju graevine. Za zgrade i druge graevine izgraene bez odobrenja za graenje ne smije se dati prikljuak na saobraajnu i komunalnu infrastrukturu. Naknadna urbanistika saglasnost i odobrenje za graenje ne mogu se donijeti za graevine koje su izgraene suprotno donesenom planu, koje su izgraene u zatitnim infrastrukturnim pojasevima i zatienim podrujima koja predstavljaju rezervisane povrine ili povrine na kojima je utvrena namjena od javnog interesa za prostorni razvoj Kantona, u zonama izvorita, u zonama zatienog tla, na ugroenom podruju, na zatienom prirodnom podruju, na zatienom historijskom podruju, podruju graditeljskog nasljea ili drugom podruju za koje se prema odredbama ovog zakona ne moe donijeti urbanistika saglasnost. Postupak i uvjeti za legalizaciju graevina iz prethodnog stava reguliu se posebnim propisom Skuptine Kantona kojim se utvruje: potreban obim tehnike dokumentacije, provjera izvedenih radova, mjere za ureenje i zatitu okolia.

XI - SLU@BA DOKUMENTACIJE Jedinstveni prostorni informacioni sistem

lan 148. U svrhu prikupljanja, koritenja i obrade podataka od znaaja za prostorno ureenje Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo i opine obezbjeuju, putem slubi za dokumentaciju kod organa uprave i upravnih ustanova, uspostavljanje i odravanje jedinstvenog prostornog informacionog sistema. Kanton Sarajevo organizuje slube za dokumentaciju u Ministarstvu i putem kantonalnih upravnih ustanova, a Grad i opine u slubama za upravu nadlenim za poslove prostornog ureenja i graenja. Evidencija lan 149. U okviru jedinstvenog prostornog informacionog sistema slube dokumentacije iz lana 148. stav 2. vode evidenciju koja obuhvata: podatke o Prostornom planu Kantona i drugim prostornim planovima Kantona, podatke o urbanistikim planovima Grada i opina, podatke o regulacionim planovima i urbanistikim projektima, podatke i izvode iz katastra zemljita, voda, prirodnih resursa i sl., podatke o infrastrukturnim sistemima, podatke o graevinskom zemljitu, podatke o graditeljskom i prirodnom nasljeu, podatke o ugroavanju okoline (zagaenje tla, vode, zraka i sl.) podatke o bespravnoj gradnji, podatke o podrujima gdje je opasnost od posljedica prirodnih ili ljudskim putem izazvanih nepogoda i katastrofa, kao i usljed ratnih djelovanja, posebno izraena (seizmike karakteristike terena, poremeaji stabilnosti tla-klizita, erozija tla, plavna podruja, podruja izloena moguem uticaju tehnikih katastrofa i prekomjernom zagaenju zbog havarije u pogonima i sl.), satelitske snimke podruja Kantona i aerofotograme- trijske snimke, statistike, kartografske, analitike, planske i druge izvode i podatke, podatke o kadrovima, organizacijama i ustanovama koje se bave poslovima u oblasti prostornog ureenja, druge podatke koji su od znaaja za prostorno ureenje i za voenje i odravanje jedinstvenog informacionog sistema. lan 150. Grad i opine na podruju Kantona duni su voditi evidenciju podataka iz lana 149. ovog zakona te redovno vriti auriranje stanja. Grad i opine na podruju Kantona obavezni su izraditi godinji izvjetaj o stanju u prostoru koji sadri analizu provoenja planova prostornog ureenja, ocjenu provedenih mjera i njihovog uinka na upravljanje prostorom, zatitu vrijednosti prostora i okolia, te druge mjere od znaaja za prostorno ureenje. Izvjetaj se dostavlja Ministarstvu najkasnije do 31. januara za prethodnu godinu. XII - PRENOENJE POSLOVA KANTONALNE UPRAVE NA OP]INSKOG NAELNIKA I GRADONAELNIKA lan 151. Poslovi kantonalne uprave koji se prenose na opinskog naelnika su: 1. donoenje urbanistike saglasnosti, odobrenja za graenje i upotrebne dozvole za izgradnju graevina, dogradnju, nadziivanje, rekonstrukciju, sanaciju, promjenu namjene graevine i konzervaciju graevine, ukljuujui i vrenje drugih graevinskih zahvata na povrini tla, iznad ili ispod povrine tla; 2. donoenje jednog rjeenja za uklanjanje graevina kao i sanaciju legalno izgraene graevine oteene ratnim djelovanjem,

3. donoenje urbanistike saglasnosti, odobrenja za graenje i upotrebne dozvole, izuzetno od odredbi lana 84. stav 5., i za izgradnju graevina ija je korisna povrina preko 5 000 m2, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Ministarstva, ukljuujui i radove za rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, promjenu namjene, konzervacije ili nadziivanja graevine. Poslovi kantonalne uprave koji se prenose na gradonaelnika su: 1. donoenje urbanistike saglasnosti, odobrenja za graenje i upotrebne dozvole za izgradnju graevina, dogradnju, nadziivanje, rekonstrukciju, sanaciju, promjenu namjene graevine i konzervaciju graevine iz lana 84. stav 3. ovog zakona. Rjeavanje u drugom stepenu Protiv upravnih akata opinskog naelnika i gradonaelnika u drugom stepenu rjeava Ministarstvo. Protiv upravnih akata Ministarstva ne moe se izjaviti alba ve se moe pokrenuti upravni spor tubom kod kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema upravnog akta. XIII - NADZOR lan 152. Nadzor nad provoenjem odredaba ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona iz nadlenosti Kantona vri Ministarstvo. Inspekcijski nadzor lan 153. Inspekcijskim nadzorom, u smislu ovog zakona, obavlja se kontrola nad radom uesnika u graenju, radom organa uprave, izvoenjem radova i kvalitetom graevinskih proizvoda koji se ugraaju u pogledu primjene ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona i propisa iz podruja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nije drugaije odreeno, odravanju graevine, te posebno bespravnom izgradnjom. lan 154. Poslove inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i graenja u prvom stepenu obavljaju i poduzimaju mjere utvrene ovim zakonom: 1. 2. 3. opinski urbanistiko-graevinski inspektor, gradski urbanistiko graevinski inspektor, kantonalni urbanistiko-graevinski inspektor.

Za opinskog, gradskog i kantonalnog urbanistiko- graevinskog inspektora moe biti postavljeno lice koje ispunjava uslove propisane odredbama Zakona o dravnoj slubi ("Slubene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04 i 54/04 ). lan 155. Opinski, gradski i kantonalni urbanistiko-graevinski inspektori u vrenju inspekcijskog nadzora imaju prava i dunosti utvrena ovim zakonom i to narediti rjeenjem: otklanjanje nepravilnosti, obustavu graenja,

uklanjanje graevine.

Izvrenje nareenih mjera stava 1. ovog lana poinje tei uruenjem rjeenja. Otklanjanje nepravilnosti lan 156. U provoenju nadzora urbanistiko-graevinski inspektor ima pravo i dunost da naredi da se utvrene nepravilnosti u primjeni odredaba ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona otklone u odreenom roku, ako za takve nepravilnosti nisu odreene druge mjere. U provoenju nadzora urbanistiko-graevinski inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti vlasniku postojee graevine iz lana 143. i 145. ovog zakona, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na graevini koji su nastali ili su uoeni tokom njenog koritenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost graevine, susjednih graevina, ivot i zdravlje ljudi, okoli ili nesmetan pristup licima sa tekoama u kretanju. U provoenju nadzora urbanistiko-graevinski inspektor ima pravo i dunost da rjeenjem naredi obustavu upotrebe graevine ukoliko za nju nije pribavljena upotrebna dozvola ili je ista oglaena nitavom. Rjeenje iz stava 3. ovog lana, ukoliko se radi o graevini za koju se izdaje dozvola za rad, urbanistiko-graevinski inspektor dostavlja odmah Strunom timu Vlade Kantona i opinskoj slubi nadlenoj za izdavanje odobrenja za rad. Rok iz stava 1. ovog lana za otklanjanje nepravilnosti ne moe biti dui od 60 dana. Obustava graenja lan 157. U provoenju nadzora urbanistiko-graevinski inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti da se obustavi daljnje graenje odnosno izvoenje pojedinih radova: 1. ako se graevina gradi ili ako se izvode radovi koji nisu u skladu sa odobrenjem za graenje i glavnim ili izvedbenim projektom na osnovu kojeg je doneseno odobrenje za graenje i utvrdit rok do 60 dana za pribavljanje odobrenja za graenje prema izvedenom stanju, 2. 3. 4. ako je donesen zakljuak kojim se dozvoljava postupak obnove urbanistike saglasnosti ili odobrenja za graenje, ako investitor nije postupio prema naredbi inspektora iz lana 156. stav 2. ovog zakona, ako utvrdi da postoje nedostaci ili nepravilnosti u urbanistikoj saglasnosti ili odobrenju za graenje;

5. ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u glavnom ili izvedbenom projektu ili izvoenju radova koji mogu ugroziti tehnika svojstva bitna za graevinu, te odredi primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka, 6. ako utvrdi da se radovi izvode na nain da se ugroava stabilnost susjednih graevina ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, saobraajne povrine, komunalne i druge instalacije i dr., te naredi hitne mjere zatite ako je to potrebno, 7. ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravno ili fiziko lice koje nije registrovano odnosno ovlateno za izvoenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava ovim zakonom propisane posebne uvjete. U sluaju, iz stava 1. ta. 2. i 5. ovog lana urbanistiko- graevinski inspektor naredit e na licu mjesta zapisnikom zatvaranje gradilita. Rok zatvaranja gradilita poinje tei uruenjem zapisnika odgovornom licu na gradilitu a najdue do

godine dana. Po isteku roka, ukoliko se ne otklone razlozi zatvaranja gradilita inspektor e narediti uklanjanje graevine ili njenog dijela. Ukoliko odgovorno lice se ne nalazi na gradilitu ili odbije prijem zapisnika, urbanistiko-graevinski inspektor e zapisnik okaiti na vidno mjesto na gradilitu ime se isti smatra uruenim. Uklanjanje graevine lan 158. Urbanistiko-graevinski inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti da se graevina ili njen dio ukloni, odnosno uspostavi prijanje stanje: 1. ako se gradi ili je izgraena bez odobrenja za graenje;

2. ako investitor ne postupi po naredbi urbanistiko- graevinskog inspektora o obustavi radova ili o ruenju graevine ili njenih dijelova, u roku od tri dana od dana ponovno izvrenog uviaja i to bez voenja novog upravnog postupka, 3. ako se gradi protivno odobrenju za graenje, a u odreenom roku nije se uskladilo izvedeno stanje s odobrenim glavnim ili izvedbenim projektom odnosno nije se pribavilo odobrenje za graenje prema izvedenom stanju, 4. ako se tokom graenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugroena stabilnost graevine ili okolnih graevina, ili su na drugi nain ugroeni ivoti ljudi ili okoli, odnosno ako se gradi protivno odredbama ovog zakona i posebnih propisa, urbanistiko-graevinski inspektor naredit e, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga; 5. ako je pravosnano rjeenje o oglaavanju nitavim urbanistike saglasnosti ili odobrenja za graenje;

U sluaju, iz stava 1. ta. 1. i 2. ovog lana urbanistiko- graevinski inspektor e prije donoenja rjeenja narediti na licu mjesta zapisnikom zatvaranje gradilita. Ako se graevina iz stava 1. taka 4. ovog lana nalazi se u zatienom podruju, rjeenje o uklanjanju ne moe se izvriti bez saglasnosti nadlenog organa, za poslove zatite spomenika kulture. Postupak davanja saglasnosti nadlenog organa za zatitu spomenika kulture je hitan. Ako u sluaju iz stava 1. ovog lana investitor ne postupi po rjeenju urbanistiko-graevinskog inspektora o uklanjanju graevine ili njenog dijela, rjeenje e se izvriti putem pravnog lica registrovanog za poslove graenja na troak investitora. Nadlenosti lan 159. Opinski urbanistiko-graevinski inspektor u okviru svoje nadlenosti: 1. vri kontrolu donesenih rjeenja o urbanistikoj saglasnosti, odobrenju za graenje, upotrebnoj dozvoli i drugih upravnih akata koje je donijela nadlena opinska sluba prema odredbama ovog zakona, 2. duan je zatraiti oglaavanje nitavim rjeenja o urbanistikoj saglasnosti, odobrenju za graenje, upotrebnoj dozvoli kao i drugih upravnih akata ako utvrdi da je nadlena opinska sluba iste donijela suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu prostornog ureenja, 3. vri nadzor i poduzima mjere utvrene l. 156., 157. i 158. ovog zakona,

4. vri nadzor i nareuje uklanjanje svih bespravno izvedenih graevina ili njenih dijelova ili drugih bespravno izvedenih radova na podruju opine, 5. vri uviaj na terenu i ako utvrdi da je, usljed dotrajalosti ili veih oteenja, neposredno ugroena stabilnost graevine ili njenog dijela iz lana 143. i 145. ovog zakona, te ako ista predstavlja opasnost za ivot ljudi i susjedne graevine, opinski urbanistiko-graevinski inspektor zapisnikom nareuje vlasniku poduzimanje mjera za otklanjanje uoenih nedostataka, odnosno podnosi zahtjev nadlenoj opinskoj slubi za uklanjanje graevine ili dijela graevine te ujedno nareuje i hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga (npr. podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.). 6. vri uviaj na terenu i provjerava da li je dolo do oteenja graevina i infrastrukture na podrujima gdje je opasnost od posljedica prirodnih ili ljudskim putem izazvanih nepogoda i katastrofa posebno izraena (seizmike karakteristike terena, poremeaji stabilnosti tla -klizita, erozija tla, plavna podruja, podruja izloena moguem uticaju tehnikih katastrofa i prekomjernom zagaenju zbog havarije u pogonima i sl.), sainjava zapisnik i isti dostavlja opinskom naelniku. Gradski urbanistiko graevinski inspektor: 1. vri kontrolu donesenih rjeenja o urbanistikoj saglasnosti, odobrenju za graenje, upotrebnoj dozvoli i drugih upravnih akata koje je donijela nadlena gradska sluba prema odredbama ovog zakona, 2. vri nadzor i poduzima mjere utvrene l. 156., 157. i 158. ovog zakona za graevine za koje je odobrenje izdala nadlena gradska sluba. 3. duan je zatraiti oglaavanje nitavim rjeenja o urbanistikoj saglasnosti, odobrenju za graenje, upotrebnoj dozvoli kao i drugih upravnih akata ako utvrdi da je nadlena gradska sluba ista donijela suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu prostornog ureenja. Kantonalni urbanistiko-graevinski inspektor: 1. vri kontrolu donesenih rjeenja o urbanistikoj saglasnosti, odobrenju za graenje, upotrebnoj dozvoli i drugih upravnih akata koje je donijelo Ministarstvo prema odredbama ovog zakona, 2. vri nadzor i poduzima mjere utvrene l. 156., 157. i 158. ovog zakona za graevine za koje je odobrenje izdalo Ministarstvo, 3. vri nadzor nad radom opinskih i gradskih urbanistiko-graevinskih inspektora i prua pomo u primjeni odredbi ovog zakona, 4. rjeenjem nalae poduzimanje mjera opinskom i gradskom urbanistiko-graevinskom inspektoru u provoenju odredbi ovog zakona, 5. duan je zatraiti oglaavanje nitavim rjeenja o urbanistikoj saglasnosti, odobrenju za graenje, upotrebnoj dozvoli kao i drugih upravnih akata ako utvrdi da je Ministarstvo ista donijelo suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu prostornog ureenja. lan 160. Poslove inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i graenja na osnovu ovog zakona, propisa donesenih na osnovu ovog zakona, u prvom stepenu obavljaju opinski, gradski i kantonalni urbanistiko-graevinski inspektori. U provoenju nadzora opinski i gradski urbanistiko- graevinski inspektor rjeenjem i zakljukom nareuje provoenje mjera utvrenim ovim zakonom. Protiv upravnih akata opinskog, gradskog i kantonalnog urbanistiko-graevinskog inspektora u drugom stepenu rjeava ministar Ministarstva.

@alba ne odlae izvrenje upravnog akta. U sluaju potrebe, hitnosti ili bespravne izgradnje opinski urbanistiko-graevinski inspektor zapisnikom nareuje provoenje mjera utvrenih ovim zakonom u roku koji ne moe biti dui od 5 dana. Opinski urbanistiko-graevinski inspektor duan je da podnese krivinu prijavu ako se graenje graevine vri bez odobrenja za graenje kao i zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka za prekraje iz l. 161. i 162. ovog zakona. Ako je investitor graevine nepoznat ili ako je nepoznatog boravita, urbanistiko-graevinski inspektor e rjeenje i zakljuak o dozvoli izvrenja oglasiti na oglasnoj tabli urbanistiko-graevinske inspekcije, a obavijest staviti na graevinu koja se gradi. XIV - KAZNENE ODREDBE 1. Krivina djela lan 161. Kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do godinu dana kaznit e se za krivino djelo odgovorno lice investitora i izvoaa radova ako grade graevinu suprotno odredbi lana 117. ovog zakona. Za krivino djelo iz stava 1. ovog lana kaznit e se fiziko lice kaznom zatvora u trajanju od tri do est mjeseci. 2. Prekraji lan 162. Novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice - investitor i izvoa radova, ako gradi graevinu suprotno odredbi lana 117. stav 2. ovog Zakona. Za prekraje iz prethodnog stava kaznit e se i odgovorno lice investitora i izvoaa radova novanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 KM. Za prekraje iz prethodnog stava kaznit e se i fiziko lice novanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. lan 163. Novanom kaznom od 500, 00 do 6. 000, 00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice: 1. ako ne postupi u skladu s odredbama lana 77. st. 3. i 4. ovog zakona,

2. ako ne zatrai izmjenu urbanistike saglasnosti i graevne dozvole ako se poslije donoenja graevne dozvole vre izmjene i dopune u projektu za izvoenje koji bitno utiu na namjenu, konstrukciju, opremu, zatitu okolia, na stabilnost, funkcionalnost, dimenzije i spoljnji izgled graevine (lan 105.), 3. 4. 5. 6. ako se pravno lice koje radi projekat ne pridrava odredbi lana 113. st. 3. do 6. ovog zakona, ako gradi i izvodi radove na graevini, a nije registrovano za obavljanje te djelatnosti (lan 121. stav 1.), ako izvoa ne imenuje voditelja graenja (lan 122. stav 1.), ako se izvoa ne pridrava odredaba lana 123. ovog zakona,

7. ako izvoa ne izvri pregled projekta za izvoenje po kojem gradi graevinu i o nedostacima ne obavijesti opinskog naelnika, gradonaelnika i Ministarstvo, kao i opinsku, gradsku i kantonalnu urbanistiko-graevinsku inspekciju (lan 124. st. 1. i 2), 8. ako izvoa ne prijavi dan poetka graenja ili izvoenja radova opinskoj, gradskoj i kantonalnoj urbanistiko graevinskoj inspekciji (lan 125.), 9. ako ne izvri iskolenje graevine iz lana 126. stav 4. i ako o danu zavretka iskopa temelja ne obavijesti opinsku, gradsku slubu za upravu i Ministarstvo (lan 126. stav 8.), 10. ako u toku graenja ili izvoenja drugih radova kao izvoa naie na graevine koje imaju obiljeje prirodnog ili graditeljskog nasljea ne poduzme propisane mjere iz lana 127. stav 1. ovog zakona, 11. ako struni nadzor nad graenjem u ime investitora ne obavlja pravno lice registrovano za poslove nadzora, i ako pravno lice koje vodi nadzor ne imenuje nadzornog inenjera (lan 128. st. 1. i 2.), 12. 13. 14. 15. 16. ako izgraenu graevinu pone koristiti ili stavi u pogon prije donoenja upotrebne dozvole (lan 131. stav 1.), ako investitor ne osigura prisustvo uesnika u graenju u tehnikom pregledu (lan 133. stav 7.) ako investitor ne da na uvid komisiji za tehniki pregled dokumentaciju iz lana 134. ovog zakona, ako investitor ne prijavi organu i nadlenim organizacijama poetak probnog rada (lan 138. stav 2.), ako vlasnik graevine ne otkloni nedostatke iz lana 156. stav 2. u ostavljenom roku,

17. ako dozvoli prikljuak na saobraajnu i komunalnu infrastrukturu za zgrade i druge graevine izgraene bez odobrenja za graenje (lan 147. stav 3.), 18. ako investitori graevina ne prilagode graenje graevina invalidnim licima u kolicima prema urbanistiko- tehnikim uvjetima koje propisuje Vlada Kantona, 19. ako investitori pri izgradnji kolektivne stambene odnosno stambeno poslovne graevine visoke gradnje sa 20 i vie stambenih jedinica ne izgrade najmanje jedan stan za invalidna lica u kolicima i ponude stanove za otkup (lan 168.). Za prekraje iz prethodnog stava kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 200,00 do 600,00 KM. Za prekraje iz ta. 1, 2., 4., 5., 6., 9., 10. i 12. ovog zakona kaznit e se fiziko lice novanom kaznom od 200, 00 do 600,00 KM: Novanom kaznom iz prethodnog stava kaznit e se fiziko lice i za prekraj: 1. ako gradi graevinu suprotno odredbi lana 121. stav 3.ovog zakona.

Za prekraj iz take 3. ovog lana kaznit e se i projektant voditelj, iz take 6. ovog lana i voditelj graenja novanom kaznom od 200,00 do 600,00 KM. lan 164. Novanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorno lice, svaki u okviru svoje odgovornosti, Ministarstva, nosioca izrade plana, kantonalne ustanove za zatitu, opinskih i gradskih slubi za upravu: 1. ako u postupku izrade i donoenja plana prostornog ureenja za podruje graditeljskog nasljea, nosilac izrade plana ne ukljui kantonalnu ustanovu za zatitu (lan 25.),

2. ako nosilac izrade plana povjeri fazu izrade provedbenog plana ili njegovog dijela pravnom licu koje nije registrovano za tu vrstu djelatnosti (lan 41. stav 3.), 3. ako nadleni organ donese rjeenje o urbanistikoj saglasnosti suprotno odredbama lana 80. ovog zakona,

4. ako opinske slube za upravu u sluajevima kada urbanistiku saglasnost donosi gradonaelnik ili Ministarstvo ne dostave sve podatke o kojima posjeduju evidenciju kao i miljenje o podnesenom zahtjevu (lan 87. stav 1.), 5. ako nadleni organ na zatienim podrujima prirodnog i graditeljskog nasljea, urbanistiku saglasnost ne donese u saglasnosti sa kantonalnom ustanovom za zatitu (lan 95.), 6. 7. 8. 9. 10. ako nadleni organ legalizuje graevine suprotno odredbama lana 147. stav 4. ovog zakona, ako opinski urbanistiko-graevinski inspektor ne postupi po odredbama iz lana 159. stav 1. ovog zakona, ako gradski urbanistiko-graevinski inspektor ne postupi po odredbama iz lana 159. stav 2. ovog zakona, ako kantonalni urbanistiko-graevinski inspektor ne postupi po odredbama iz lana 159. stav 3. ovog zakona, ako opinski organ ne pribavi saglasnost Ministarstva iz lana 151. stav 1. taka 3. ovog zakona,

11. ako opinska i gradska urbanistiko graevinska inspekcija ne postupe po rjeenju kantonalnog urbanistiko graevinskog inspektora (lan 159. stav 3 taka 4.), 12. ako nadlene slube ne prikupljaju, ne obrauju i ne koriste podatke od znaaja za prostorno ureenje ili ako ne prikupljaju, ne obrauju i ne koriste podatke iz oblasti zatite graditeljskog i prirodnog nasljea (lan 150.). XV - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 165. Skuptina Kantona, gradsko ili opinsko vijee donose odluku o usvajanju i odluku o provoenju plana za koju je donijela odluku o pristupanju izradi Plana. lan 166. Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona, upravni postupak pokrenut kod nadlenog organa, a nije doneseno prvostepeno rjeenje ili je rjeenje poniteno i vraeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak e se nastaviti po odredbama ovog zakona. lan 167. Zahtjevi za legalizaciju graevina koji su podneseni u rokovima predvienim Uputstvom o uvjetima i nainu legalizacije objekata individualne stambene izgradnje graenih bez odobrenja za graenje izdatog od strane nadlenog organa uprave broj 05-36-80/98 od 15.07.1998. godine i Uredbom o postupku i uvjetima za legalizaciju graevina izgraenih bez graevinske dozvole ("Slubene novine Kantona Sarajevo", br. 10/01 i 14/02) nastavit e se rjeavati po postupku predvienom navedenim propisima izuzev ako to nije u suprotnosti sa odredbama Zakona o graevinskom zemljitu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 25/03). lan 168. Grad i opine su dune da obezbijede da investitori koji finansiraju izgradnju kolektivne stambene, odnosno stambenoposlovne graevine visokogradnje sa 20 i vie stambenih jedinica, izgrade najmanje jedan stan za potrebe invalidnih lica u kolicima i te stanove ponude za otkup.

lan 169. Opine, Grad i Kanton su duni formirati stalne slube za ruenje bespravno izgraenih graevina ili zakljuiti ugovore sa pravnim licima registrovanim za obavljanje te djelatnosti. Trokovi ruenja padaju na teret investitora, ukoliko radove izvodi fiziko lice, odnosno investitora i izvoaa radova, ukoliko radove izvodi pravno lice. lan 170. Privremene graevine izgraene na osnovu odobrenja za graenje donesenog u upravnom postupku na osnovu materijalnog zakona mogu se zadrati do donoenja provedbenog plana prostornog ureenja, produenjem rjeenja o odobrenju za graenje privremene graevine, a najdue do privoenja zemljita krajnjoj namjeni. Donoenjem provedbenog plana prostornog ureenja donesenog na osnovu ovog zakona, investitori privremenih graevina iz prethodnog stava ija je izgradnja u skladu sa provedbenim planom prostornog ureenja stiu pravo na legalizaciju graevine u skladu sa odredbama ovog zakona kao i posebnog propisa koji se odnosi na legalizaciju bespravno izgraenih graevina, a donosi se prema odredbama lana 147. ovog zakona. Pravni status graevina privremenog karaktera iz stava 1. ovog lana regulisat e se odlukom Skuptine Kantona. lan 171. Do donoenja posebnog akta o jedinstvenoj metodologiji za izradu planova prostornog ureenja iz lana 33. primjenjivat e se Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureenja ("Slubene novine Federacije BiH", broj 63/04). lan 172. Uredba o urbanistiko - tehnikim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprjeavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnika i ortopetska pomagala ("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00) primjenjivat e se u smislu odredbi lana 90. stav 2.ovog zakona. lan 173. Danom stupanja na snagu ovog zakona, na podruju Kantona, prestaje da vai Zakon o prostornom ureenju ("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04). lan 174. Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-9531/05 10. marta 2005. godine Sarajevo Predsjedavajua Skuptine Kantona Sarajevo Meliha Ali, s. r.