Drvene konstrukcije

9. predavanje

9. predavanje ak.god.2012/13.

9.2. tapasta spojna sredstva

Uvod
Do otkazivanja veze ostvarene tapastim spajalima dolazi zbog prekoraenja tlanog naprezanja koje drvo moe izdrati po omotau rupe. Nakon to drvo popusti moe doi do plastinog poputanja elinog spojnog sredstva. Osnovni pojmovi u proraunu spojeva:
Rd proraunska vrijednost nosivosti jednog tapastog spojnog sredstva t1 , t2 debljina drva koja se spajaju d promjer tapastog spojnog sredstva fn,1,k karakteristina vrijednost vrstoe tlaka po omotau rupe u drvu 1 fn,2,k karakteristina vrijednost vrstoe tlaka po omotau rupe u drvu 2 My,k karakteristina vrijednost momenta plastifikacije spojnog sredstva

f n ,1,d kmod

f n ,1,k

M 1,3
9. predavanje ak.god.2012/13.

&

t1 t2
2

9.2.1. Veze tipa - drvo drvo ( ili materijali na osnovu drva)

Najei mehanizam sloma je otkazivanje nosivosti dosezanjem vrstoe tlaka
po omotau rupe drva uz istovremenu plastifikaciju spojnog sredstva.
Rd

t1
Rd

Rd

Rd

t2

Naravno, mehanizam sloma ovisan je o reznosti spoja ( jednorezni, vierezni) gdje su mogue sve kombinacije poputanja drva na omotau rupe i poputanja spojnih sredstava. proirenje rupe uslijed nagnjeenog drveta
gnjeenje drva

t1
Rd

t2
3
tapasto spojno sredstvo ostaje nedeformirano

9. predavanje ak.god.2012/13.

Prema EC5 nosivost za tapasta elina spojna sredstva -avli, vijci,trnovi- nosivost jednoreznog spoja se odreuje kao:

9. predavanje ak.god.2012/13.

Kod dvoreznog spoja poputanje moe nastati zbog gnjeenja vanjskog drva, gnjeenja unutarnjeg drva, te plastifikacijom spojnog sredstva. Od nosivosti svih moguih mehanizama poputanja poputanje e se dogoditi po onome ija je nosivost najmanja.
a) poputanje vanjskog drva uz plastifikaciju spojnog sredstva; b) poputanje vanjskih drva
Rd

c) gnjeenje srednjeg drva; d) gnjeenje srednjeg drva uz istovremeno plastino poputanje spajala
Rd

2 Rd
Rd Rd

2 Rd

a)
Rd

c)
2 Rd

Rd

b)

d)

Od nosivosti svih moguih mehanizama poputanja poputanje e se dogoditi po onome ija je nosivost najmanja.
9. predavanje ak.god.2012/13. 5

Prema EC5 nosivost za tapasta elina spojna sredstva -avli, vijci,trnovi- nosivost dvoreznog spoja se odreuje kao:

9. predavanje ak.god.2012/13.

9.2.2. Veze tipa - drvo elini lim - jednorezni

Razlikuju se dva osnovna tipa: a) s tankim elinim limovima (t<0,5d) b) s debelim elinim limovima (t>d)

a)

Na mjestu gdje spojno sredstvo prolazi kroz lim nee nastati upetost; na tom spoju nee se pojaviti plastini zglob ve samo eventualna rotacija spajala.

b) U posminoj ravnini na mjestu gdje spajalo prolazi kroz lim stvara se plastini zglob.

Za eline limove 0,5d<t<d mogua je linearna interpolacija vrijednosti nosivosti. Od nosivosti svih moguih mehanizama poputanja poputanje e se dogoditi po onome ija je nosivost najmanja.
9. predavanje ak.god.2012/13. 7

9.2.2. Veze tipa - drvo elini lim - dvorezni

Kod dvoreznih veza mogue je elini lim staviti unutar ili s vanjske strane drva koja se spajaju. Pri tome spajanje moe biti tankim (t<0,5d) ili debelim limovima (t>d). Projektirana nosivost jednog spojnog sredstva je 2*min Rd.

Za tanke ploe:

Za tanke i debele ploe: Za debele ploe:

Kod viereznih spojeva radi se ralanjivanje spoja na niz dvoreznih veza ije se nosivosti zbrajaju.
9. predavanje ak.god.2012/13. 8

avli

9. predavanje ak.god.2012/13.

9.2.3. AVLANI SPOJEVI

Obino se izvode kao zabijani, zabijani u prethodno buene rupe i strojno zabijani. Posebne su vrste avala: avli s navojem ili s utorima. Pravila izvedbe: avlani spoj mora imati najmanje dva avla Najvei promjer avla iznosi 8mm Promjer prethodno buenih rupa u drvu iznosi 0,9d Za drvo gustoe vee od 500kg/m3 obavezno je prethodno buenje rupa Prethodno buene rupe u elinim limovima moraju biti za 1mm vee od d d- promjer tijela avla

jednorezni najmanji doputeni razmaci meu avlima su propisani!!!

9. predavanje ak.god.2012/13.

dvorezni

10

vijci

9. predavanje ak.god.2012/13.

11

9.2.4. VIJANI SPOJEVI

Izrauju se od tri klase elika : 3.6 ( f vl 300 N / mm2 ); 4.6 i 4.8 (f vl 400 N / mm 2 );. 5.6 i 5.8 (f vl 500 N / mm 2). Pravila izvedbe: Vijani spoj mora imati najmanje dva vijka Proizvode se u promjerima M8,M10,M12,M16,M20,M24,M30 Promjer rupe za vijak moe biti 1mm vei od promjera vijka ( ili upravo jednak promjeru vijka za tijesno ugraivanje) Izmeu glave vijka i gornje plohe drva moraju se ugraditi podlone ploice Ako je u spoju vie od 6 vijaka u jednom redu proraun nosivosti treba provesti uz redukciju broja vijaka najmanji razmaci su propisani!!!!

9. predavanje ak.god.2012/13.

12

9.2.5. SPOJEVI TRNOVIMA

Trnovi ili tapasti modanici su elina tijela glatke povrine , krunog poprenog presjeka. Najvei promjer trnova ogranien je na 30mm, a rade se u promjerima 6,8,10,12,16,20,24 i 30mm. Klase vrstoe elika od kojeg se izvode su S235, S275 i S355 ( f vl 360,430 i 510 N / mm 2) Pravila izvedbe: Nosivi spoj mora imati najmanje dva trna Promjer rupe za trn ne treba biti vei od promjera trna Promjer rupe za trn u el. ploi moe biti najvie 1mm vei od promjera trna Ako je u spoju vie od 6 trnovaa u jednom redu proraun nosivosti treba provesti uz redukciju broja vijaka najmanji razmaci su propisani!!!

9. predavanje ak.god.2012/13.

13

Vijci za drvo

9. predavanje ak.god.2012/13.

INFORMACCIJE O PROIZVODU sa svim potrebnim graevinskim dozvolama za upotrebu idealna za primjenu prilikom kombinacije vijaka i avala idealno za nosivi spoj na drvenim konstrukcijama sadraj cinka >275 g/m -zatita od korozije sve izvedbe se mogu upotrebljavati za pune ili ljepljene grede debljina: 2,0 mm rupa- za vijke: 11 mm rupa- za avle: 5 mm 14 elik pocinani

9.2.5. VIJCI ZA DRVO

Vijci za drvo se uarafljuju u prethodno buene rupe ( osim d=4mm). Najvei promjer vijaka ogranien je na 20mm, a rade se u promjerima 4,5,6,8,10, 12,16,20. Duljine glatkih dijelova i navoja su standardizirane. Prema obliku glave dijele se na vijke s polukrunom, uputenom i esterokutnom glavom. Pravila izvedbe: Nosivi spoj mora imati najmanje dva vijka Vijci promjera veeg od 5mm obavezno se ugrauju u prethodno buene rupe Najmanja dubina uvrtanja vijka je 4d Promjer buene rupe jednak je promjeru vijka na dijelu koji je gladak, odnosno 0,7 d na dijelu navoja Za vijke promjera >8mm vrijede pravila kao za vijke Za vijke promjera <8mm vrijede pravila kao za avle Uporaba vijaka za drvo doputena je samo za jednorezne spojeve
9. predavanje ak.god.2012/13. 15

Klamfe ili skobe

9. predavanje ak.god.2012/13.

16

9.2.5. KLAMFE ILI SKOBE

Izrauju se od eline ice. Posebnim se alatima utiskuju u drvo. Pravila izvedbe: Nosivi spoj mora imati najmanje dvije skobe Veliina b mora biti najmanje 6d, a dubina zabijanja t2 najmanje 14d Nosivost im se odreuje kao da se radi o dva avla ako je kut to ga zatvara pravac skobe i vlakana vei od 30o. Inae im se nosivost reducira za 30%. Lea skobe moraju biti u razini gornjeg nivoa spojnog elementa

9. predavanje ak.god.2012/13.

17

Hvala na pozornosti!!!!

9. predavanje ak.god.2012/13.

18