(AL)KEMIJA

KEMIJA KROZ POVIJEST

Od prvih poetaka razvoja naeg planeta na njemu su se odvijale nebrojene kemijske reakcije koje su omoguile i pojavu i razvoj ivota na Zemlji. Prije mnogo, mnogo tisua godina na je daleki predak sluajno unio drveni prut u uarenu lavu koja je tekla nakon erupcije vulkana. Prut se zapalio, a on ga je zadrao kao baklju jar mu je davao toplinu i svjetlost. Vatra je ovjeku postala neophodna za ivot jer je tijekom vremena poeo na njoj pripremati hranu i obraivati metale. Za njega se s pravom moe rei da je bio prvi kemiar. Uzeo je tvar zvanu drvo i podvrgnuo je kemijskoj promjeni koja se zove gorenje, pri emu je nastala nova tvar pepeo, uz oslobaanje svjetla i topline. Bakreno doba je pretpovijesno razdoblje koje karakterizira pojava predmeta izraenih od bakra. Bronano doba je razdoblje kad je mekani bakar zamijenila bronca, tj. kad je ovjek nainio prvu slitinu (leguru) bakra i kositra, oko. S tim dobom podudaraju se poeci drevnih civilizacija. eljezno doba je najmlae pretpovijesno razdoblje. U poetku su ljudi rabili eljezo meteorskog podrijetla koje su nalazili u prirodi. Kasnije su ga poeli proizvoditi taljenjem iz ruda bogatim eljezom. U starom su Egiptu obrtnici, osim taljenja metala, izraivali glinene predmete, dobivali i obraivali staklo, proizvodili pivo itd. To nije bila znanost, nego obrt ili umijee koje se temeljilo na iskustvu. Majstori lonari, talioniari i ljevai su znali odgovoriti na pitanje kako, a u znanosti se postavlja pitanje zato.

Prvotna se kemija razvila u Aleksandriji u prvim stoljeima nove ere. Aleksandrijski su kemiari izumili pribor, naprave i pei za kemijske pokuse. Njihovu kemiju su u 9. stoljeu preuzeli Arapi i nainili od nje alkemiju, koju je zatim u 13. stoljeu preuzeo Zapad. Za alkemiju je karakteristino mijeanje znanosti i magije, uda i aranja. Traio se kamen mudraca kojim bi se neplemenite metale pretvaralo u zlato. U 15. i 16. stoljeu alkemiari se sve vie poinju baviti lijekovima pa ih se nazivalo jatrokemiarima. Ljekovite su tvari nalazili u biljkama i mineralima. Tragali su za eliksirom ivota kao opim lijekom kojim bi se lijeile sve bolesti i produio ivot. Njihove biljeke bile su pune nerazumljivih formula, kako se ne bi otkrila njihova tajna umijea. Najee su radili u strogoj tajnosti u zamraenim kuercima ili su ivjeli na dvorovima tadanjih velikana i radili za njih. Alkemiari su, takoer, unapredili tehnologiju i metalurgiju, proizveli porculan, a u potrazi za ljekovitim kemikalijama otkrili mnoge kemijske spojeve. U 18. stoljeu razvila se tzv. kemija plinova. Kemiari su istraivali gorenje, disanje, svojstva zraka i drugih tada dostupnih plinova. Francuski znanstvenik A. L. Lavoisier je dokazao da je gorenje spajanje s kisikom iz zraka, to je u to doba bilo epohalno otkrie. On je postavio temelje suvremene kemije i postao zaetnik kemije kao prave eksperimentalne znanosti.

Vedrana uki