METODOLOGIJA: PITANJA I ODGOVORI

1. to je enciklopedija? Enciklopedija je djelo u kojem se abecednim redom, ili kojim drugim metodikim slijedom, okupljaju i sustavno obrauju injenice i spoznaje o: svim ljudskim znanjima (opa enciklopedija), graama jedne znanosti, umjetnosti ili podruja (posebna enciklopedija). Sastavlja se na osnovi znanstvenog plana, a veina natuknica ustvari su reference koje definiraju odreeni pojam i daju podrijetlo rijei. 2. to je intervju? Metoda intervjua provodi se neposredno, usmeno, putam razgovora (anketa papirom na kojem su pitanja). Provodi se putem razmjene misli i ideja. 1. intervju se mora pripremiti unaprijed, pripremiti pitanja vezana uz odreenu problematiku 2.odgovore treba odmah biljeiti Preporua se koristiti tehnika sredstva o tome nuno moramo dobiti privolu sugovornika! Intervju je elastiniji, ali osoba koja intervjuira mora biti struna (izvrsno pripremljena). Spadaju u empirijska istraivanja s visokim stupnjem strogoe u znanstvenom i strunom smislu. 3. to je anketa? Metoda anketiranja je metoda neposrednog istraivanja ispitivanje javnog mnijenja. Treba odvojiti puka anketiranja (kao npr. mediji, politike organizacije) od metode anketiranja u struci i znanosti. Metoda ankete jest metoda gdje se na temelju anketnog upitnika vri prikupljanje odreenih podataka, informacija, stavova, miljenja o nekim gospodarskim problemima, procesima. Mora postojati pripremljeni anketni upitnik, s mogunou odgovora. Moe se vriti (anketiranje) neposredno, ali i na druge naine (npr. potom). 4. to je citat i kako se izvodi? Citat predstavlja od rijei do rijei, usmeno ili pismeno, navoenje neijih rijei ili dijelova teksta. Koristi se za argumentiranje tvrdnje ili suprotstavljanju ideja. Oznaava se navodnicima te navoenjem autora i dijela u zagradi. Ukoliko se primjeti pogreka ili nelogikost nekog citata autor uz citat navodi latinski izraz Sic!. 5. to je analiza? Metoda analize je postupak znanstvenog istraivanja i objanjavanja stvarnosti raslanjivanjem sloenih misaonih tvorevina na njihove jednostavnije dijelove i elemente i izuavanje svakog dijela i elementa za sebe i u odnosu na druge dijelove, odnosno cijeline. 6. to je kompilacija? Metoda kompilacije je postupak preuzimanja tuih promatranja, spoznaja, zakljuaka sudova i rezultata. Plagijat nastaje kada autor korektno ne navodi izvore iz kojih preuzima zakljuke, promatranja, spoznaje i rezultate odreenih istraivanja nego ih prezentira kao vlastite. 7. Koje su to grane ekonomije?

Ekonomika poduzea, financije, kvantitativna ekonimija, organizacija i menagment, meunarodna ekonomija, opa ekonomija, trgovina i turizam, poslovna informativa, makro i mikro ekonomija, marketing, raunovodstvo, statistika. 8. to je zakljuak? Zakljuak je misaoni odnosno logini postupak kojim se iz dva ili vie sudova nunom vezom izvodi novi sud. Da bi spoj dvaju ili vie sudova bio zakljuak potrebno je imati i misao da jedan od tih sudova slijedi iz jednog ili vie drugih. ZAKLJUIVANJE je misaoni proces kojim se izvodi jedan sud iz jednog ili vie sudova. PREMISE su sudovi iz kojim izvodimo nove sudove. ZAKLJUAK je sud koji se izvodi iz permise. 9. to je uvod? Uvod je poetni dio djela koji itatelja upoznaje s problematikom i nastoji ga za nju zainteresirati. 10. to je divizija? Divizija je logiki postupak kojim se odreuje opseg nekog pojma. DIVIZIJSKA CJELINA Je pojam iji opseg utvrujem odivizijom. OSNOVA DIVIZIJE je princip po kojem se divizija vri. LANOVI DIVIZIJE su pojmovi koji ulaze u pseg nekog pojma. Divizija mora biti: primjerena, jedinstvena, postupna. 11. to je znanost i kako se klasificira? Znanost je istraivanje nekih pojava, procesa, predmeta i zbivanja koja su do sada potpuno nepoznata. Klasifikaciju definiramo kao razvrstavanje, ralanjivanje, rasporeivanje, sustavnu podjelu predmeta i pojava po klasama, razredima, .., s obzirom na njihove karakteristike. Klasifikacijom znanosti utvruju se znanstvena podruja, poja i grane. 12. Koja su obiljeja i cilj znanosti? Temeljne karakteristike znanosti su: drutveni karakter znanosti, jedinstvenost, jedinstvo znanstvene teorije i prakse, kreativnost u znanosti, svjestan kolektivni rad znanstvenika, ubrzan razvoj znanosti, slinost u etapama razvoja znanostim dinamiki karakter znanosti, znanost kao komponenta kulture, diferencijacija i itegracija znanosti. 13. Koja su to znanstvena podruja? Prirodne znanosti, tehnike znanosti, biomedicina i zdravstvo, biotehnike znanosti, drutvene, humanistike znanosti, umjetnika podruje, interdisciplinarna podruja znanosti i interdisciplinarna podruja umjetnosti. 14. to su to struni radovi? Strunim radom ili dijelom smatra se ono dijelo koje ne sadri nove spoznaje ili orginalne rezultate znanstvenih istraivanja ve se zasniva na obradi i primjeni ve poznatih teorija i spoznaja. U strune radove ubrajaju se: struni lanak, struni prikaz, magisterski struni rad, struni elaborat, struna eskpertiza, struni izvjetaj, meditacija, recenzija i vodi.

15. to je pojam? Pojam je zajednika misao kojom se osmiljava neki predmet ili pojava odnosno misao o bitnim karakteristikama onog to mislimo. TERMIN ili NAZIV je pojam izraen rijeima. SINONIM ili SUZNANOST je isti pojam s vie termina. VEEZNANOST ili EKVIVOKACIJA je isti termin s vie razliitih pojmova. OPSEG POJMA je skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam. SADRAJ POJMA je skup svih bitnih karakteristika tih objekata. DOSEG ili PODRUJE PRIMJENE POJMA je skup svih pojedinanih predmeta koji se odnose na neki pojam. 16. to je hipoteza? HIPOTEZA je teorija za koju se misli da bi mogla rijeiti neki problem, ali budui da nismo sigurni u to, privremeno je ne tvrdimo nego ju podvrgavamo postupku koji treba pokazati njenu istinitost ili neistinitost. ZNANSTVENA HIPOTEZA predstavlja misaono-teoretsku dopunu izvjesnih praznina u poznavanju odreene pojave ili itavog sklopa pojava ije izvjesne argumente, dijelove ili aspekte ve poznajemo. Razlozi postavljanja nove hipoteze su: nunost proirenja spoznaje, nedostaci ve steenih spoznaja, potreba kontinuiranog provjeravanja steenog znanja. VALJANE HIPOTEZE su hipoteze za koje realno moemo smatrati da e se moi provjeriti i na taj nain osigurati rjeavanje nekog problema. Uvjeti: relevantnost, provjerljivost, eksplanatorno-prediktivna mo, kompatibilnost, jednostavnost. Podijela: PLODNE koje se mogu provjeriti. PRAZNE koje se ne mogu provjeriti. PRELIMINARNE predstavljaju nefovoljno odreene, openite hipoteze. RADNE smatramo da je najboja osnova za istraivanja. POMONE one kojima se tijekom istraivanja popravlja poetna hipoteza. FIKTIVNE za koje se unaprijed zna da su nerealne. ZNANSTVENE - zasnivaju se na dovoljnom broju osnovnih razloga znanstvenih spoznaja. HIPOTEZE AD HOC provizorne hipozeteze koje jednostavno padnu na pamet. 17. Koje su to 4 faze kod statistike metode? Statistika metoda je grana znanosti o metodama pomou kojih analiziramo pojave koje nas okruuju, na nain da pomou grafikona i izraunatih pokazatelja otkrivamo njohovu strukturu, karakteristike i zakonitosti u pojedinim vremenskim intervalima, te uzronoposlijedine veze meu tim pojmovima. Ovom se metodom vri obrada kvanittativnih podataka, obrada koja se potom objanjava svoenjem veeg broja vie ili manje razliitih podataka na neznatan broj karakteristinih vrijednosti. Faze rada statistike metode: prikupljanje klasifikacija obrada podataka pomou statistike analize izvoenje opih zakljuaka 18. Koja je razlika izmeu sveuilita i veleuilita?

Sveuilite je zajednica fakulteta i drugih ustanova visokog obrazovanja osnovana sa ciljem unapreivanja znanstvene, nastvne ili umjetnike djelatnosti. Sveuilite putem fakulteta osigurava studiranje fundamentalnih i primjenjivih znanosti te stjecanje najviih stupnjeva znanstvenih obrazovanja. Veleuilita su visokokolske ustanove koje ustrojavaju i izvode strune studije te razvijaju visokostruni i umjetniki, a iznimno i znanstveni rad. Uloga i znaaj veleuilita u visokokolskom obrazovanju ogleda se u injenici da studentima prua primijenjena znanja koja ih osposobljavaju za brzo i kvalitetni ukljuivanje u poslovne aktivnosti.