Tko su sretni studenti:

ivotni ciljevi i psiholoka dobrobit studenata razliitih fakulteta

Ingrid Brdar Majda Rijavec Dubravka Miljkovi

Za mnoge je ljude glavni cilj u ivotu

biti sretan

Kada pitamo ljude kako ivjeti sretan i smislen ivot, oni govore o ivotnim ciljevima, eljama i snovima o budunosti

to elimo?

to elimo?

Posljednjih dvadesetak godina napravljen je znaajan napredak u razumijevanju naina na koji ciljevi pridonose srei
(Emmons, 2003)

Teorija samoodreenja
(Deci i Ryan, 1985; Sheldon i Kasser, 1998)

Bit emo sretni ako zadovoljimo osnovne psiholoke potrebe.

Osnovne psiholoke potrebe

Autonomija
osjeaj da sami odluujemo o svom ponaanju, prema svom interesu i vrijednostima (Deci i Ryan, 1985)

Kompetentnost
osjeaj da se ponaamo uspjeno i sposobno (White, 1995)

Odnosi s ljudima
osjeaj povezanosti i harmonije s ljudima koji su nam vani (Baumeister i
Leary, 1995)

Vrste ivotnih ciljeva

Ekstrinzini
Bogatstvo Fizika privlanost Slava i popularnost

Intrinzini
Odnosi s ljudima Osobni rast i razvoj Zajednica

Koji nas ciljevi vie usreuju?

Samo su intrinzini ivotni ciljevi povezani sa zadovoljstvom ivotom

(Kasser i Ryan, 1993, 1996, 2001)

Ekstrinzini ciljevi mogu pomoi u ostvarivanju psiholokih potreba

Ako ekstrinzini ciljevi postanu vaniji od intrinzinih, smanjit e se osjeaj dobrobiti

(Sheldon i dr., 2004)

Izbor fakulteta

Koliko su vani pojedini ivotni ciljevi kada biramo budue zanimanje? Neki fakulteti po definiciji istiu jednu vrstu ciljeva

Buduim PODUZETNICIMA
vaan je novac, jer on odreuje koliko su uspjeni (ekstrinzini ciljevi)

to je vano buduim UITELJIMA i LIJENICIMA ?

vani su odnosi s ljudima i zajednica

(intrinzini ciljevi)

Problemi:
Razlikuju li se studenti razliitih fakulteta u ivotnim cljevima, osnovnim psiholokim potrebama i osjeaju psiholoke dobrobiti?
Jesu li psiholoke potrebe medijatori izmeu ivotnih ciljeva i psiholoke dobrobiti?

METODA
Ispitanici: 502 studenta prve godine
Medicinskog fakulteta (125) Uiteljske akademije (204) Visoke kole za ekonomiju poduzetnitva Vern (173)

Instrumenti

Upitnik ivotnih ciljeva (Kasser i Ryan, 1996)

Skala osnovnih psiholokih potreba (Ilardi i sur, 1993)

PSIHOLOKA DOBROBIT

(srea)

Skala zadovoljstva ivotom (Diener i sur., 1985)

Skala vitalnosti

(Ryan i Frederick, 1997)

REZULTATI
Vanost ciljeva prema fakultetima
7 6 5 4 3 2

Bogatstvo*

Slava*

Image*

Osob.razvoj*

Odnosi*

Zajednica

EKSTRINZINI CILJEVI

INTRINZINI CILJEVI

UITELJSKA

MEDICINSKI

VERN

* p < .05

Osnovne psiholoke potrebe

prema fakultetima
6 5,5

5 4,5 4
Kompetentnost* Autonomija Povezanost

UITELJSKA MEDICINSKI VERN

*F2,501 = 16,11, p<.01

Psiholoka dobrobit prema fakultetima

5

4,8

4,6

4,4

4,2
UITELJSKA MEDICINSKI VERN

F2,475 = 6,62, p<.01

Jesu li psiholoke potrebe medijatori izmeu ivotnih ciljeva i dobrobiti?

HIPOTEZE:

Psiholoke potrebe su medijatori samo izmeu intrinzinih ciljeva i psiholoke dobrobiti Ekstrinzini ciljevi su direktno povezani s veim osjeajem psiholoke dobrobiti

Uiteljska akademija i Medicinski fakultet

KOMPETENT.

INTRINZINI CILJEVI

.10 .39

.13

.31

AUTONOMIJA

.49

PSIHOLOKA DOBROBIT

EKSTRINZINI CILJEVI

.52

ODNOSI

2 = 2.59, df = 1, p = 0.11, RMSEA = 0.07

p > .05

Vern
KOMPETENT.

INTRINZINI CILJEVI
.26 .41

.27 .49

AUTONOMIJA

.38

PSIHOLOKA DOBROBIT

EKSTRINZINI CILJEVI

.13

.32

ODNOSI

2 = 2.85, df = 1, p = 0.09, RMSEA = 0.10

p > .05

ZAKLJUAK

Studentima su vaniji intrinzini ciljevi

Na fakultetima kod kojih socijalna norma naglaava intrinzine ciljeve - sretniji su studenti kojima su vaniji intrinzini ciljevi Na fakultetima koji naglaavaju ekstrinzine ciljeve sretniji su studenti kojima su vani i intrinzini i ekstrinzini ivotni ciljevi

Budua istraivanja

U ispitivanje ukljuiti studente s vie razliitih fakulteta

Moj je cilj biti neuspjean. Ostvario cilj ili ne - bit u uspjean.