Professional Documents
Culture Documents
godine
1
Kretanje fluida je znatno komplikovanije od kretanja vrstog tela. Kretanje fluida se naziva strujanje fluida = nastaje zbog teine fluida ili razlike pritisaka
razmatramo strujanje: Kretanje fluida se opisuje kretanjem njegovih estica. - idealnih fluida, -konstantne gustine, -malim brzinama (v manje od 100 m/s)
FLUIDI Idealni
-nema unutranjeg trenja Zanemarena viskoznost
Realni
- pri kretanju postoji unutranje trenje kao posledica meumolekularnih sila. Viskoznost uzeta u obzir
Strujne linije strujnice su zamiljene linije du kojih se kreu estice fluida. Strujna cev deo fluida ogranien strujnicama. Stacionarno strujanje brzina i pritisak estica u pojedinim takama prostora zavise samo od poloaja, a ne od vremena, estice se kreu du strujnica . Nestacionarno strujanje brzina i pritisak estica se menjaju u zavisnosti od vremena
Dinamika fluida
Laminarno kretanje najprostije stacionarno strujanje ije se strujnice ne seku (paralelne su i prave), brzina strujanja je nepromenljiva du jedne iste strujnice.
Jednaina kontinuiteta.
Zbog osobine nestiljivosti, zapremine
Q DV S Dl S v Dt S v QV Dt Dt Dt Q= [m3/s]
Zapreminski protok ili jaina strujanja fluida
DV S Dl Dl v brzina Dt
Zapremina valjka
Jednaina kontinuiteta.
U optem, tj. realnom sluaju, kada je fluid stiljiv (ima razliitu zapremi-
nu, pa tako i gustinu u razliitim delovima strujne cevi), uzima se da je maseni protok fluida na dva razliita preseka strujne cevi jednak (kolika masa fluida proe kroz jedan popreni presek strujne cevi, tolika masa mora proi u jedinici vremena i kroz bilo koji drugi popreni presek).
S2
Protok fluida
S1
Protok uida je protekla koliina (zapremina) fluida kroz strujnu cev u jedinici vremena:
6
Bernulijeva jednaina
Strujanje tenosti (fluida) je posledica delovanja spoljanjih sila. Rad spoljanjih sila menja kinetiku i potencijalnu energiju tenosti.
l2 Neka je m masa potisnutog (nestiljivog) fluida za vreme t u bilo kom preseku strujne cevi: S2 p2
l1 p1 S1
h1
h2
Referentni nivo
Bernulijeva jednaina
jedn. kontinuiteta
DV S1 v1 Dt S 2 v2 Dt
Dm
DA DA1 DA2 p1 p2
DA1 F1 Ds1 p1 S1 v1 Dt p1
Dm
Dm
DA2 F2 Ds2 p2 S2 v2 Dt p2
Dm
Ukupni rad
F2 se suprodstavlja delovanju p1 negativan rad, smer suprotan od kretanja fluida Element puta na kojem deluje sila kad pomera fluid
Ds vDt
DA DE
Promena energije, kinetike i potencijalne
DE Ek 2 E p 2 (Ek1 E p1 )
DE ( Ek 2 Ek1 ) ( Ep 2 E p1 )
Uvrtavanjem
mv2 Ek 2
Ep m g h
Dm v2 Dm v1 DE Dm g h2 Dm g h1 2 2
2
Iz relacija DA DE
sledi:
2
Dm v2 Dm v1 ( p1 p2 ) Dm g h2 Dm g h1 2 2 v v ( p1 p2 ) 2 1 g h2 g h1 2 2 1
p1 g h1
2
Dm
v1
2
p2 g h2
v2
2
ili jo krae
BERNOULLI-JEVA JEDNAINA
p gh
Statiki pritisak zbog spoljanjih sila Hidrostatiki pritisak zbog visinske razlike elementa fluida
v2
2
konst.
Kod stacionarnog strujanja nestiljivog fluida zbir statikog -p, visinskog - gh i dinamikog - v2/2 pritiska du strujne cevi je stalan.
Ili: suma pritiska p , kinetike energije po jedinici zapremine
v2/2 i potencijalne energije po jedinici zapremine gh nestiljivog fluida ima konstantnu vrednost du strujne cevi.
h=0
p
p1
v2
2
v1
2
2
konst.
p2
v2
2
p1 p2
v2
2
v1
2
A2 v1 v2 A1
v2 A1
2 p1 p2 ( A12 A22 )
v=0
p g h konst.
p1 p2 g (h2 h1 ) Dp g (h2 h1 )
Hidrostatiki pritisak zbog visinske razlike fluida
h1
l
2
l1
h2
Referentni nivo
Torielijeva teorema: brzina isticanja tenosti iz irokog i otvorenog prema atmosferi suda kroz mali otvor, koji se nalazi na vertikalnom rastojanju H od nivoa slobodne povrine, jednaka je brzini slobodnog pada tela sa iste visine.
13
Bernulijene jednaine na mestu otvora cevi i daleko izvan nje na istoj visini u odnosu na referentni nivo dobijamo
Na otvoru cevi fluid miruje, odn. v1 =0. Statiki apsolutni pritisci u datim takama prostora iznose
v2 2 gH
Pitot- Prandtlova cev.
14
15
p = pa + p p = p - pa
Podpritisak - smanjenje pritisaka (p < 0) pri veim brzinama protjecanja fluida Nadpritisak - poveanje pritisaka (p > 0)
List papira
Smer duvanjaa
Aerodinamiki uzgon posledica razlike pritisaka (potrebna je velika brzina strujanja tj. kretanja aviona)
Kad je iznad krova brzina strujanja vazduha velika, Statiki pritisak na gornju povrinu krova se smanji pa nastaje podpritisak. Ispod krova je vazduh pod atmosferskim pritiskom, on postaje znatno vei od pritisaka sa gornje strane (pa>>p) pa sila nastala zbog podpritiska, tj. zbog razlike tih pritisaka, deluje odozdo na povrinu krova (F=pS) i podigne ga.
Ako se na zabatu kue, tj. na trouglastom delu zida na zavrecima krova ostave otvori, pritisci e se ispod i iznad krova bre izjednaiti pa se krov nee podii.
Tamo gde je brzina strujanja vea, pritisak je manji. Duvanjem smanjimo pritisak meu papirima, tada ih atmosferski pritisak koji deluje sa strane primakne.
Tamo gdje je brzina strujanja vea, pritisak je manji. Duvanjem ili kretanjem vozila smanji se pritisak izmeu predmeta, a tada ih atmosferski pritisak koji deluje sa strane primakne.
Uinci podpritisaka
Duvanjem u kuglicu od salvete na grlu boce ona izleti napolje umesto da ue u bocu
Naduvanje kese
Ako vreu, kesu, odmaknemo od usta i duvamo prema njenom otvoru, puno e se lake i bre naduvati.
Duvanjem se pritisak vazduha ispred otvora smanji pa atmosferski pritisak gura okolni vazduh u vreu.
Viskoznost.
Podela fluida: idealni fluid - nema unutranjeg trenja, realni fluid - pri kretanju postoji unutranje trenje kao posledica meumolekularnih sila. Unutranje trenje postoji i pri kretanju vrstog tela kroz fluid. Unutranje trenje se manifestuje kao sila viskoznosti koja deluje suprotno kretanju.
25
Viskoznost.
Dve vrste kretanja: laminarno kretanje fluid se kree u paralelnim slojevima,
slojevi uida se kreu razliitim brzinama, uid se bre kree u sredini a sporije ka zidovima cevi, slojevi se ne meaju.
Viskoznost
27
F =kv,
dimezija tela koje se kree i viskoznosti sredine kroz koju se telo kree.
k= 6r
-za kuglu radijusa R koja se kree u fluidu brzinom v Stoksova formula: Ftr
=6Rv
28
p1 > p 2
29
30
Viskoznost.
Fluid izmeu dve ploe, nepokretne i pokretne.
Da bi se gornja ploa pomerila konstantnom brzinom v potrebno
je na nju delovati silom F. U tenosti se javlja sila trenja ista po intenzitetu ali suprotnog smera. Tanki slojevi fluida izmeu ploa se meusobno relativno kreu:
sloj koji dodiruje nepokretnu plou se ne kree, ostali slojevi imaju brzine od 0 do v.
31