PENITENCIJARNO PRAVO

PENOLOGIJA-(lat. Poena-kazna) je znanstvena disciplina koja se bavi izvravanjem kazne -bavi se organizacijom i reimom kazne lienja slobode,izvravanjem smrtne kazne i dr. kp. sankcija,posebice u odnosu postupanja s delinkventom -penitencijarna znanost -poklapa se s kaznenim izvrnim pravom ili pravom izvrenja kaz. sankcija Kaznenopravne znanosti: . Kazneno materijalno pravo !. Kazneno postupovno pravo ". Kazneno izvrno pravo K#$%&%' ($)*+%' P*#)' -dio je kp. znanosti koji se odnosi na prava osu,enika i na-ine izvrenja kaz. sankcija -preklapa se u nekim dijelovima s penologijom npr. izvravanje kazne zatvora Kaznene znanosti su znanstvene i prakti-ne discipline koje se bave pojavom kriminaliteta u drutvu s razni. aspekata i slue/i se pritom raznim metodama. 0ijele se na glavne i pomo/ne 12#)%& K#$%&%& $%#%'34( $nanost kaznenog prava kriminologija penologija Kriminalna politika P'5'6%& K#$%&%& $%#%'34( kriminalistika 3udska medicina psi.ijatrija Kriminalna statistika

Kazneno pravo-.dio pravnog sustava i7ili svi dijelovi pravnog sustava u odre,enoj dravi koji sadre propise kojima se odre,uju sva kanjiva dijela,sankcije i uvjeti pod kojima se one mogu primijeniti prema po-initeljima kaz. djela. Podijeljeno je na " discipline : Kazneno materijalno pravo Kazneno postupovno pravo Kazneno izvrno pravo Penologija je ira disciplina od kaz. izvrnog prava -polivalentna i multidisciplinarna,-injeni-na,normativna znanost 2.PREDMET Predmet penologije je u prvom redu izu-avanje izvrenja kazne,posebice izvrenja kazne liavanja slobode u pravnom aspektu i socijalnoj akciji Prema uem s.va/anju,penologija obu.va/a samo izvrenje kazni lienja slobode, dok prema irem s.va/anju obu.va/a izvrenje svi. kp. sankcija,dakle i sigurnosni. mjera, mjera upozorenja i maloljetni-kog zatvora i odgojni. mjera.

5e,unarodni standardi i me,unarodni pravni instrumenti (npr.pravila o postupanju sa zatvorenicima,zabrana torture8) dio su penologije i kaz. izvrnog prava. 9 penologiju ne ulazi pritvor ni mjere prisilne hospitalizacije i dr. mjere zdravstvenog karaktera koje se primjenjuju prema osobama s drutv. smetnjama 4. METODE 1. 2. 3. 4. !. %. Promatranje Pokus ili eksperiment Testiranje nketa ili intervju "tatisti#ke meto$e Meto$e klini#ke penolo&ije ' penolo(ka ekspertiza i penolo(ka pro&noza

P3(:'2'1(;3K& ( 0*. 5&4'0& Promatranje -prikupljanje -injenica radi upoznavanja uzroka krim. ponaanja i traenje najboljeg na-ina utjecaja na ponaanje delinkventa -moe biti izravno i neizravno )zravno-uklju-enjem u kriminalne ili zatvoreni-ke skupine,pra/enje,snimanje *eizravno-izu-avanje povijesti slu-aja,sudski. spisa,isprava,predmeta i sredstva izvrenja8 --e/e i lake od izravnog promatranja 9 penologiji se posebno izu-ava pojedinac,zatvorenik.3tvara se tipi-an studij slu-aja (case stud<) Pokus ili eksperiment -pokus je mogu/,a uz pridravanje pravila kojima se titi osobnost i autonomija ispitanika i poeljan -pristanak na pokus ne bi smio donositi ispitaniku pogodnosti Testiranje -psi.oloko i psi.ijatrijsko ispitivanje li-nosti zatvorenika -posebno se ispituju inteligencija,sugestivnost,agresivnost8 Anketa ili intervju #nkete mogu posluiti istraivanju djelotvornosti kaz. sankcija (ntervju je nezaobilazno sredstvo za upoznavanje li-nosti delinkventa Izuavanje linosti zatvorenika Pokret nove drutvene obrane,nastao sredinom !=. st,temelji se na ideji resocijalizacije delinkvenata pomo/u socijalne akcije tj. tretmanom delinkvenata -ija je li-nost znanstveno ispitana,a tretman odrasli. delinkvenata treba se to vie pribliiti suvremenom tretmanu maloljetni. delinkvenata (ndividualizacija-na-elo prilago,avanja dr. reakcije u obliku kaznenopravne sankcije u svakom konkretnom slu-aju kaz. djela s obzirom na sve subj. ( objekt. momente uz posebno uvaavanje li-nosti po-initelja 2

-bolji u-inak u suzbijanju povratnitva i resocijalizaciji delinkventa Prou-avanje li-nosti okrivljenika u kaz. postupku i zatvorenika u >azi izvravanja kazni lienja slobode zna-i ukupnost prou-avanja psi.oloki. svojstava,bioloke konstitucije te osobni.,obiteljski. i uop/e soc. Prilika neke osobe primjenom razni. znanstveni. metoda raznim testovima,soc. anketama i sl. dr. postupcima. 9 naem pravu imamo: M T)+, - T.ORE*)/ :sadri osobne podatke o zatvoreniku,podatke o sudskoj presudi koja se izvrava i rjeenje o upu/ivanju O"O0*)/ - T.ORE*)/ :u koji se unose podaci i ulae dokumentacija potrebna za pra/enje zakonskog izvravanja kazne zatvora i za provedbu programa izvravanja . Podaci o zatvoreniku,presudi i kazni !. Prijepis sud. presuda i odluka dr.dr. tijela koje se odnose na kaznu i njeno izvravanje ". %alaz i miljenje tretmanskog sektora odnosno odjela ?. Program izvravanja i njegove izmjene tijekom izvravanja kazne 34#4(34(@K& 5&4'0& -penoloke statistike nemaju problem tamne brojke kriminaliteta 9z op/enite statistike imamo i speci>i-ne kao to su broj oni. koji bjee s izvravanja kazne i sl.,stru-nost osoblja8 -vrijednost statistika je u tome to su usporedive K2(%(@K# P&%'2'1(;# ( K2(%(@K# K*(5(%'2'1(;# Klini-ka penologija: . 0ijagnoza krim. ponaanja i li-nosti tj. utvr,ivanje delinkventnog ponaanja prema simptomima krim. ponaanja !. Prognoza budu/eg ponaanja ". 4retman zatvorenika P&%'2'+K# &K3P&*4($# penoloka ekspertiza je znanstvenom metodologijom poduzeto istraivanje i izu-avanje cjelokupne li-nosti zatvorenika koji je po-inio kaz. djelo radi predvi,anja njegovog budu/eg ponaanja i nalaenja najbolji. na-ina i sredstava za preodgoj,gdje je takav mogu/,za razvijanje pozitivni. stavova,gdje takvi nedostaju,i za povratak u drutvo s dru. pri.vatljivim ponaanjem (ndividualizacija kaz.sankcije, postupka donoenja i izvrenja kaz. sankcije nastoji se ostvariti u kaz. pravu. Penoloka ekspertiza odnosi se na: . #nalizu prilika ivota !. )iktimoloka analiza ". Psi.oloka struktura i dinamizam li-nosti ?. Pedagoki i andragoki rezultati istraivanja 3

A. Psi.opatoloke komponente B. (zvje/e o li-nosti delinkvenata P&%'2'+K# P*'1%'$# Kriminoloka i penoloka prognoza metodologijski su postupak kojim se nastoji predvidjeti budu/e ponaanje nekog pojedinca koji je po-inio kazneno djelo s obzirom na okolnost postoji li ve/a ili manja vjerojatnost da /e u budu/nosti opet po-initi neko kazneno djelo. 3lui za izbor adekvatne vrste i mjere kaz.sankcije,izboru vrste tretmana tj. reima izvravanja kazne i provjeri neki. teorijski. koncepcija o krim. Ponaanju,djelotvornosti sankcija8 Pinatel razlikuje " vrste prognoza antisocijalnog ponaanja . Tipolo(ke pro&noze-klasi>icira delinkvente i postavlja prognozu s obzirom na smetnje u inteligenciji i karakteru i antisoc. ponaanje neke osobe !. /lini#ke pro&noze-prou-avanje pretkriminalni. situacija i psi.i-ki. procesa koji otkrivaju opasno stanje kao to su alko.olizam i sl. ". "tatisti#ke pro&noze-pokuaj da se utvrdi moe li se klini-ki utvr,ena realnost tzv.opasnog stanja statisti-ki potvrditi Intuitivna Metoda -najvie se primjenjuje -temelji se na spoznajama o delinkventu neposrednim opaanjem i na temelju podataka iz spisa -nije znanstvena metoda prognoziranja Metoda pro nostiki! ta"li#a 4emelji se na matemati-kim podacima spoznaja da su kod neki. povratnika (recidivista) odre,eni >aktori u-estalo na,eni a takve su naravi da se moe o-ekivati da /e ,ako i. se na,e i kod dr.delinkvenata,dovesti tako,er do povratnitva,do ponovnog izvrenja kaz.djela -napravljene su tablice prognoze tj. prognosti-ke tablice 2judi s istim obiljejima i osobinama vladaju se prili-no jednako te se temeljem iskustva moe predvidjeti ponaanje nekog -ovjeka -izdvajaju se odlu-ni prognosti-ki >aktori te se postie statisti-ka vjerojatnost $ompleksne znanstvene metode Kombinacija metoda kao to su promatranje,pokus,testiranje,anketa,intervju,statisti-ke metode uz opreznu primjenu prognosti-ki. metoda.

%A&'ITA$ PENOLOGIJE . najranije razdoblje od najstariji. vremena do po-etka C. st, u kojem jo nije nastala penologija kao znanost !. od po-etka C.st. u kojem se izu-ava izvrenje kazni koje se naziva penitencijarna znanost ". od sredine C. st. do danas8-izgradnja penologije kao samostalne znanosti P*&0$%#%34)&%' *#$0'D2;& Diblija,4almud,KurEan Platon-0rava-retribucija kao pravedna kazna8 #ristotel-zastupa svr.ovitost kazne,zagovara na-elo pravednosti *imski pravnici-bave se kaznom u znaku idovske i .elenske tradicije 4oma #kvinski-utemeljitelj kr/. nauka o kazni (mmanuel Kant-kategori-ki imperativ,zlo-in ne moe ostati neosve/en :egel-zalae se za pravednu kaznu,koja je zasluena i moralno opravdana Dent.am-predstavnik utilitarizma,bave/i se kaznom polazi od na-ela korisnosti P&%(4&%F(;#*%& $%#%'34( $nanost koja se bavila isklju-ivo organizacijom i reimom liavanja slobode-znanost o zatvorima ili penitencijarna znanost :oGard-obilazi zatvore u &ng i nekim zemljama kontinent. &urope,prvi re>ormator zatvora Hagnitz-istrauje stanje u njem. zatvorima,isti-e ljudska prava,potreba odgoja ;ulius-postavlja temelj znanosti o zatvorima 5ittermaier- IB=. J0ananje stanje zatvorskog problemaK-analiza stanja u %jem. zatvorima Penitencijarna kola u Lrancuskoj-reim -elijske izolacije a kasnije skupno izdravanje kazne 9 3#0-u je velik utjecaj imao :oGard, MMB. g utemeljeno P.iladelp.ijsko drutvo za zatvore no ukinuto je zbog rata za nezavisnost da bi MIM.g nastalo novo drutvo te se gradi kaznionica u P.iladelp.iji-strogi -elijski sustav

P&%'2'1(;# 9 P*#)'5 35(329 Pojam penologija prvi puta spominje njem. teoreti-ar (ranz Lie"er I?A.g u knjizi o znanju o kazni te predlae uvo,enje predmeta penologije na sveu-ilitu. (ranz von )*ltzendor+ III. g u knjizi $nanost o zatvorima-Penitencijarna znanost je jedan ui dio penologije $arl $rone-razlikuje penologiju u uem (kazna zatvora) i irem smislu N,),$rie smann-s.va/a penitencijarnu znanost kao dio penologije i zagovara stvaranje jedinstvene znanosti o primjeni i djelotvornosti svi. sredstava kaznene represije

-, $A&NA &AT'O%A . ME/.NA%O0NOM P%A'. 5e,unarodna zatita je potrebna jer su velike razlike u na-inima i mjeri kojom pojedine drave tite svoje gra,ane. Kazna zatvora zna-i naruavanje -ovjekova prava na slobodu. " skupine standarda ljudski. prava u me,unarodnom pravu u odnosu prema osu,eniku na kaznu lienja slobode: . op/a ljudska prava koja imaju univerzalnu vrijednost zatite prava -ovjeka i njegova ljudskog dostojanstva koja vrijede za sve ljude,pa i za zatvorenike !. prava zatvorenika koja u na-elu vrijede za sve osobe liene slobode ". speci>i-na prava pojedini. kategorija zatvorenika od speci>i-ni. za.vata u prava zatvorenika (zabrana torture8) Pravna vrela: 5e,unarodni pakt o gra,. i polit. pravima CBB.,&uropska konvencija o ljudskim pravima, Preporuka 5inistarskog odbora )ije/a &urope o pritvoru i tretmanu opasni. osoba,8 5P1PP: sa svakim koji je lien slobode mora se postupati -ovje-no i s dostojanstvom osim u izvanrednim okolnostima,okrivljeni moraju biti odijeljeni od osu,eni. i podvrgnuti posebnom postupku koji odgovara nji.ovom poloaju kao neosu,eni. osoba okrivljeni maloljetnici moraju biti odvojeni od odrasli.,a slu-ajevi prije rijeeni svr.a postupka je popravak i soc. re.abilitacija nitko se ne moe zatvoriti samo zbog toga to ne moe ispuniti neku ugovor. obvezu K'%)&%F(;# ' $#D*#%( 4'*49*& 5u-enje ili tortura bilo je >izi-ko ili psi.i-ko mu-enje okrivljenog,ponekad i svjedoka,u dokazne svr.e. -postala je iracionalno sredstvo utvr,ivanja -injenica 4ortura je zabranjena od strane 9%-a,u Konvenciji o zatiti svi. osoba od mu-enja i dr. oblika okrutnog,ne.umanog i poniavaju/eg postupanja te u &urop. konvenciji za zatitu ljudski. prava i temeljni. sloboda. Konvencija o zabrani torture po-iva na sljede/im na-elima: bilo koji oblik torture predstavlja povredu ljudskog dostojanstva i protivan je Povelji i 'p/oj deklaraciji o ljudskim pravima ni jedna drava ne smije dopustiti ili tolerirati torturu posebne okolnosti ne smiju biti opravdanje za provedu torture8 svaka drava mora poduzeti mjere za spre-avanje torture unutar svog pravosudnog sustava nastava i obrazovanje za slubene osobe mora voditi ra-una o zabrani diktature odgovornost se odnosi i na nesudjelovanje,suu-esnitvo,poticaj ili pokuaj da se djelo po-ini rtva torture ima pravo albe i biti nepristrano ispitana kad postoji sumnja na torturu,nadleni /e postupati 6

pokretanje postupka obavezno je po slubenoj dunosti rtve torture imaju pravo na naknadu i kompenzaciju iskaz koji je dan kao rezultat mu-enja ne moe se koristiti kao dokaz protiv te ili neke dr. osobe protiv koje se vodi postupak

:rv. kaz. pravo zabranjuje mu-enje i i drugo okrutno,neljudsko ili poniavaju/e postupanje. 5&N9%#*'0%# $#4)'*3K# P*#)(2# ( 34#%0#*0( 3tandardi: . op/i,svjetski-donijela i. je 'rganizacija 9%-a preko specijalizirani. ustanova !. regionalni-doprinos )ije/a &urope 34#%0#*0%# 5(%(5#2%# P*#)(2# 9% ($ CAA. -pri.va/ena su CAA.g u Oenevi od strane 9%-a 4emeljna na-ela: na-elo jednakosti-zabrana diskriminacije na-elo uvaavanja vjerski. uvjerenja i moralni. s.va/anja zatvorenika na-elo jamstva pojedini. prava npr. odvajanje pojedini. kategorija zatvorenika *ukovode/a na-ela: zatvorski sustav,osim radi odravanja discipline,oteati i pove/ati patnju zatvorenika osim onoliko koliko je uklju-eno u samu kaznu svr.a je opravdanje kazne u zatiti drutva i u resocijalizaciji osu,enika koritenje svi. popravni.,odgojni.,moralni.,du.ovni. i dr. snaga zbog pomo/i u individualnom programu valja smanjiti razliku ivota u zatvoru i ivota na slobodi poduzeti mjere postupnog privikavanja na ivot u slobodi nastoji ne isklju-iti zatvorenika od njegove sredine osigurati zdravstvenu zatitu primjena individualizacije i >leksibilan sustav klasi>ikacije sustav sigurnosti prilagoditi potrebama odgovaraju/i. grupa broj zatvorenika ne bi smio onemogu/iti individualizaciju tretmana osigurati postpenalnu zatitu zatvorski rad ne smije biti mu-enje Konvencija o zabrani mu-enja-me,u najvanijima &9*'P3K# $#4)'*3K# P*#)(2# - CAM. utemeljen je &uropski komitet za probleme kriminaliteta u okviru &uropskog )ije/a - CBI. pozvan je da usvoji tekst Pravila 9%-a - CM". 'dbor ministara usvojio je *ezoluciju,koja sadri tekst europ. verzije 3tandardni. minimalni. pravila za postupanje sa zatvorenicima 9 rezolucijama po kojima su 3tandardna mppz provedena u djelo pri 9% i &uropi,jasno je izraeno da nemaju obvezatnu pravnu snagu u okviru me,. prava (zmijenjena &uropska pravila unose izmjene u ciljeve postupanja sa zatvorenicima. 7

%aglasak je na .umanosti i pravednosti,osiguranje minimuma -ovje-nosti8 34#%0#*0%# 5(%. P*#)(2# 9%-# $# P*(5;&%9 3903K(: P'349P#K# P*&5# 5#2'2;&4%(F(5# (4$). P&K(%+K# P*#)(2#) 'p/a pravila postupanja prema maloljetnicima: . da smjetaj maloljetnika u kaz. ustanovu treba biti krajnje sredstvo i da mora to kra/e trajati !. za maloljetnika valja uvijek imati posebne mjere preodgoja i zatite za zadovoljenje nji.ovi. speci>i-ni. potreba ". lieni slobode mladi su posebno ranjivi i nji.ova zatita je uvijek primarna ?. potrebno je razviti posebna minimalna pravila za postupanje s mladim kanjenicima Filjevi-pravila treba primijeniti nepristrano,utemeljiti posebne institucije i tijela,zakone,pravila i odredbe koje se trebaju brinuti o razli-itim potrebama mla,i. prijestupnika vode/i ra-una i o potrebama drutva. 3vr.a je primjene sudskog postupka zatita maloljetnika.

$A&NENO I&'%1NO P%A'O

kazneno izvrno pravo obu.va/a propise o izvrenju kazni i dr. kazneni. sankcija koji se primjenjuju prema po-initeljima kaz. djela,predstavlja sustav pravni. normi kojima se ure,uju na-ini izvrenja pojedini. kaz. sankcija u skladu sa svr.om odre,enom u zakonu a na temelju na-ela me,unar. i nac. prava o ljudskim pravima. Kazneno izvrno pravo je skup pravni. propisa kojima se normira izvrenje kazneni. sankcija. 3adrano je u $akonu o izdravanju kazne zatvora,$akonu o izvrenju zatitnog nadzora i zamjeni kazne zatvora radom za op/e dobro,$akonu o sudovima za mlade,$akonu o zatiti osoba s duevnim smetnjama,ali vane izvore prava izvrenja kaz. sankcija nalazimo i u 9stavu *:,Kaznenom zakonu,$akonu o kaz. postupku itd. %alazimo i. i u ugovornim i obi-ajnim normama me,. prava,u Povelji 9%-a,8 'P6# 3)*:# ($)*+#)#%;# K#$. 3#%KF(;& ( '1*#%(@&%;& K#$%&%'P*#)%& P*(3(2& 'p/e ograni-enje-po-initelju kaz. djela mogu se ograni-iti slobode i prava samo u mjeri koja odgovara vrsti kp sankcije i njezinoj posebnoj svrsi odre,enoj zakonom,bez uzrokovanja tjelesni. bolova ili duevni. patnji,ne-ovje-nog postupanja ili poniavaju/eg odnosa,uz potovanje ljudskog dostojanstva osobnosti. K0 i kp sankcije propisuju se samo kada se zatita ne bi mogla ostvariti bez kp prisile. Ponekad je kaznenopravna prisila nuna. Kazneno je pravo supsidijarno jer stupa na mjesto dr. sredstava. Kazneno je pravo >ragmentarno,jer dodaje svoju zatitu sankcijom tamo gdje su prava i slobode,gdje su sadraji u pravnom sustavu ve/ odre,eni.

K#$%&%'P*#)%& 3#%KF(;& Kp sankcija je na zakonu utemeljena odluka suda o primjeni prisile na po-initelja kaz. djela u skladu s op/om i posebnom svr.om kaz. sankcija. ;edan od uvjeta primjene je krivnja po-initelja kd. (zuzetak su osobe koje su djelo po-inile u neubrojivom stanju8 $a primjenu kp sankcija vrijedi na-elo zakonitosti te na-elo zabrane retroaktivnosti,(glede postojanja kd i kp sankcije). Primjena kp sankcije mora biti u znaku na-ela pravednosti i na-ela .umanosti. )*34& K#$%&%'P*#)%(: 3#%KF(;# %ekad:smrtna kazna i >izi-ke kazne,progonstvo i neke vrste imovinski. kazni. 9 :rvatskoj: . Kazne kazna zatvora zamjena kazne zatvora radom za op/e dobro na slobodi nov-ana kazna !. 5jere upozorenja sudska opomena uvjetna osuda uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom ". 3igurnosne mjere obvezno psi.ijatrijsko lije-enje obvezno lije-enje od ovisnosti zabrana obavljanja zvanja,djelatnosti ili dunosti zabrana upravljanja motornim vozilom protjerivanje stranca iz zemlje oduzimanje predmeta

($)*+&%;& K#$%&%'P*#)%(: 3#%KF(;# KP sankcije izvravaju se na temelju zakona,u zakonitom postupku. (zri-e i. sud koji sam bira vrstu i mjeru kp sankcije,te odlu-uje i o na-inu izvrenja kp sankcije,naro-ito za kazne gdje je uveden sudac izvrenja. (zvrenje kp sankcija je od posebne vanosti jer o tome ovisi i korisnost ti. sankcija u suzbijanju kriminaliteta. 4o uvijek zna-i i ostvarenje op/e i posebne svr.e izvrenja kp sankcija. '*1#%( ($)*+&%;# KP 3#%KF(;# -dr. organi ili ustanove u -iju je nadlenost stavljeno izvrenje pojedini. vrsta kp sankcija, 0ok je izricanje kp sankcija isklju-ivo u nadlenosti suda,izvrenje ti. sankcija je ve/inom u nadlenosti dr. organa. 3ud izvrava samo neke sankcije i to:nov-anu kaznu i neke sigurnosne mjere.

Poslovi izvrenja kazne nisu uvijek u nadlenosti 5inistarstva unutranji. poslova ve/ i 5inistarstva pravosu,a.

K#$%& Kazne lienja slobode sastoje se u oduzimanju ili ograni-enju slobode kretanja osu,enog njegovim smjetajem u posebnu ustanovu namijenjenu u tu svr.u. Monizam-suvremena koncepcija,naro-ito u okviru pokreta nove drutvene obrane,po kojoj postoji jedinstvo svi. kaz. sankcija koje se odraava u jedinstvenoj svrsi resocijalizacije delinkvenata. Prema toj koncepciji,kaz. sankcije razlikuju se po sadraju tj. po posebnom tretmanu u svakom pojedinom slu-aju,zavisno od li-nosti po-initelja,ali me,u njima ne postoji neka kategorijalna razlika. 3vr.a kanjavanja : drutvena osuda zbog po-injenog djela te utjecaj na po-initelja da ubudu/e ne -ini kd , da se utje-e na sve ostale da ne -ine kd te da se primjenom kazni utje-e na svijest gra,ana o pogibeljnosti kd i pravednosti kanjavanja nji.ovi. po-initelja. 4&'*(;& ' 35(329 ( )*34( K#$%& . L(2'$'L3K& 4&'*(;& Pitanje o kazni o kojoj raspravlja >ilozo>ija je >ilozo>ija morala,jer je rije- o moralnom opravdanju,te >ilozo>ija prava jer ono to se nastoji opravdati jest pravna ustanova. Postoje pravno->ilozo>ska s.va/anja koja daju smisao i opravdanje kazni. 9 >ilozo>iji i >ilozo>iji morala razlikuju se utilitaristi-ke i retributivne ili deontoloke >iloz. teorije kazne. .tilitaristike teorije kazne-po-ivaju na uvjerenju da ljudske postupke-postupke pojedinca,kao i na-ine postupanja,pravila djelovanja i sustave takvi. pravila koji sa-injavaju ustanove-moramo procjenjivati po nji.ovim posljedicama. Kazna je moralno opravdana svojim dobrim posljedicama. %ajvanije posljedice kazne su preventivne-op/a i posebna prevencija. " varijante utilit. s.va/anja kazne: teorija zastraivanja teorija preodgoja odgojna teorija Predstavnici: Platon i Dent.am %etri"utivna ili deontoloka teorija kazne moralnu osnovu kazne vidi u po-injenom djelu. Kazna je moralno opravdana jer je pravedna. (ma A na-ela: . moralno pravo kanjavanja isklju-ivo je zasnovano na po-injenom kd !. moralna dunost kanjavanja tako,er je utemeljena na po-injenom kd ". kazna treba biti proporcionalna kd ?. kazna je ukinu/e kd A. kazna je pravo po-initelja kd 10

%ajutjecajniji: Kant i :egel

P%A'NE TEO%IJE apsolutne relativne mjeovite teorije o restorativnoj pravdi psolutne teorije o kazni -smisao i opravdanje je isklju-ivo u pravednoj odmazdi,retribuciji ili represiji Kazna mora pogoditi po-initelja kd jednako kako je njegovo djelo pogodilo rtvu %e zagovaraju svr.ovitost kazne Relativne teorije o kazni -kazna se s.va/a prema svrsi koja se njome .o/e posti/i Kazna ima svr.u7cilj,a to je prevencija Prevencija:op/a i specijalna 'p/a prevencija: %a-elo:nema kazne bez zakona,nema kazne bez zlo-ina,nema zlo-ina bez zakona 3pecijalna prevencija: kazna treba utjecati na samog po-initelja kd kazna djeluje:zastraivanjem,popravljanjem i neutraliziranjem Deccaria-utemeljitelj tzv. klasi-ne kole kaz. prava,djelo ' zlo-inima i kaznama Mje(ovite ili eklekti#ke teorije o kazni -teorije srednjeg puta -spajaju teoriju pravedne odmazde i teoriju prevencije Teorije o restorativnoj prav$i -na-in postupanja sa tetom nastalom izvrenjem zlo-ina,uklju-ivanjem u proces rtve,zlo-inaca i zajednice pogo,ene zlo-inom -zlo-inac preuzima odgovornost za lo -in o njegove posljedice -zlo-incu se daje prilika reintegracije u zajednicu -povratak imovine rtvi -popravljanje ozljede prouzro-ene loim -inom -obnavljanje osje/aja sigurnosti rtve i u zajednici -popravljanje dostojanstva rtve8 K#$%& '09$(5#%;# 32'D'0& $A&NA &AT'O%A -kazna oduzimanja slobode -moe se izre/i samo kao glavna kazna i to na pune godine,mjesece i na pune dane(do " mj) 9 *:: . kazna zatvora ne smije trajati kra/e od "= dana ni due od A g. 11

!. dugotrajni zatvor u trajanju od najkra/e !=g. i najvie ?=g. ". maloljetni-ki zatvor u trajanju ne kra/em od Bmj. ni dulje od A odnosno = g.

$#5;&%# K#$%& $#4)'*# *#0'5 $# 'P6& 0'D*' %# 32'D'0( -alternativna kaznena sankcija s ciljem izbjegavanja tetni. u-inaka kratkotrajnii. kazni zatvora i nedjelotvorni. neprimjereni. uvjetni. osuda,kada se ispune zakonski uvjeti: a. da je sud odmjerio i izrekao kaznu zatvora u trajanju do B mj b. da postoji pristanak osu,enika c. da sud ocijeni da s obzirom na sve okolnosti odlu-ne za izbor vrste i mjere kazne za ostvarenje svr.e kanjavanja nije potrebno izvrenje kazne zatvora d. da za ostvarenje op/e svr.e kp sankcija nije dovoljno primijeniti mjere upozorenja *ad za op/e dobro na slobodi odre,uje se u trajanju razmjernom s izre-enom kaznom od min. 23,a maP. 43 radni. dana,s tim da rok za izvrenje rada za op/e dobro na slobodi ne moe biti kra/i od mj ni dulji od g. $atvor od "= danaQ = radni. dana,zatvor od B mjQB= radni. dana 3ud mora voditi ra-una o: . izre-enoj kazni zatvora koju zamjenjuje !. o mogu/nostima po-injenja kd s obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje ". o njegovim sposobnostima i stru-nosti -obavlja se u ustanovama i dr. prav. osobama 0jelatnost poslodavca mora biti .umanitarna,ekoloka,komunalna,odnosno od koristi za drutvenu zajednicu. *ad je besplatan i ne smije sluiti postizanju dobiti Pri izboru vrste i mjesta rada,sud /e nastojati omogu/iti osu,eniku da ukloni ili ublai tetne posljedice po-injenog kd 4ako,er se vodi ra-una o zdravstvenom stanju,stru-noj spremi,ste-enim znanjima i osobinama li-nosti zatvorenika. $amjena dolazi u obzir i kada imamo nepla/enu nov-anu kaznu koja se zamijenjuje kaznom zatvora do B.mj,ali je tako,er potreban pristanak osu,enika. #ko kazna nije u potpunosti izvrena,sud moe odustati od zamjene. ($)*+&%;& K#$%& $#4)'*# -$akon o izvravanju kazne zatvora svr.a kazne:osposobljavanje za ivot na slobodi u skladu sa zakonom i drutvenim pravilima Kazna zatvora izvrava se u kaznionicama i zatvorima Kaznionice mogu biti: zatvorenog,poluotvorenog i otvorenog tipa -supletorni zatvor-nov-ana kazna u kaz. i prekr. postupku zamijenjena je kaznom zatvora $atvorenici ne snose trokove izvrenja kazne. $A&NA &AT'O%A K#$%# $#4)'*# K#' P'). P';#)# Povijest kazne ukratko je povijest njezina uki$anja. Prije:

12

.sudski ili istrani zatvor: primjenjivao se samo u o-ekivanju postupka i osude i izvrenja osude. !.Policijski zatvor: imao je svr.u liiti slobode skitnice,pijanice,prostitutke8,zajedni-ki zatvor,krajnje nepovoljan. mogu/nost Jkriminalne in>ekcijeK ".Privatni ili osobni zatvor: zamjena za nepla/eni dug ili nov-anu kaznu $atvor se kao kazna pojavljuje: . zbog napretka .umanisti-ki. ideja koja dovode do smanjenja smrtne kazne i razni. tjelesni. kazni !. zbog isticanja vrijednosti ljudske slobode od strane mlade buroazije ". zbog novi. s.va/anja o svrsi kazne koja je u ispatanju i generalnoj prevenciji 'biljeja kazne: . kazna je uvijek bila neko zlo bez obzira koliko se trudili u njenoj .umanizaciji !. s obzirom na svr.u trebala bi biti primjerena:upozoravaju/a,zastrauju/a i popravljaju/a za po-initelja ". mora biti normalna,ne djelovati demoraliziraju/e ?. osobna A. zakonita B. primjerena kd M. jednaka za sve gra,ane I. popravljiva,zbog mogu/i. zabluda 3934#) ($)*+&%;# K#$%( 2(+&%;# 32'D'0& elijski sustav -osu,enici kaznu izdravaju odvojeno u -elijama -prvi takav zatvor MC=,zatim Pittsburg I M,P.iladelp.ija I! . -djeluje demoraliziraju/e te ugroava psi.o->izi-ko zdravlje osu,enika, skup je -posljedica:duevne bolesti i samoubojstva Poznat i kao 1el&ijski susutav .arijanta #elijsko& sustava je ,0,R*"/) ","T . ili ","T . 2,T*3E4 u1urn51627.&. 4zatvorenici su no/u i u slob. vrijeme u -elijama,a preko dana rade zajedno u radionicama uz obaveznu utnju -prednost:uvo,enje pro>esionalnog obrazovanja i zajedni-kog rada,raznovrsnost -popra/en je raznim oblicima >iz. torture,prugasto odijelo,ianje7brijanje glave,maltretiranje P*'1*&3()%( 3934#)( ($)*+&%;# K#$%& $#4)'*# 2, en leski pro resivni sustav 9veden je IA". u &ng za due kazne (ma " stadija: (. stadij -elijskog zatvora ((. stadij zajedni-kog zatvora (((. stadij uvjetnog otpusta -, irski pro resivni susutav 3li-an eng. prog. sustavu s jednom >azom vie,a to je >aza slobodnijeg reima u zavodu tj. smjetaj u poseban odsjek za slobodnjake. 9veden u (rskoj IA?.g. 13

5, "odovni ili Ma#ono#!ijev sustav 5aconoc.i I?=. preuzima upravljanje zloglasnim zatvorom na otoku %or>olk,#ustralija . >aza: rad pod otrom i strogom disciplinom !. >aza: slobodno udruivanje u grupe po B-M ljudi,radne grupe sa zajedni-kim >ondom bodova od koji. se bodovi odbijaju za .ranu i kazne ". >aza: individualizirani stadij,svaki pojedinac dobiva kolibu,vrt te uz broj bodova koji moe zaraditi ostaje u kaznionici,u-i potivati imovinu i prava drugi. ideja o Jradnoj kazniK-osu,enik samo radom odre,ene koli-ine i vrijednosti moe sebi vratiti slobodu -%or>olk postaje vrsta otvorenog zavoda,sruena su vjeala,uklonjene zatvorske reetke,osnovane kole,ure,en zabavni ivot,dodjela nagrada8 -5acococ.ijev naum nije proveden do kraja,biva otputen 5ajor F.ilde obnavlja teror prijanjeg %or>olka 6, klasi+ika#ija ili 7enevski sustav -nije prerastao u op/epri.va/en -klasi>ikacija osu,enika po raznim kriterijima:i duina kazne,8 . >aza je >aza usamljenja,a u !. >azi osu,enik je prema klasi>ikaciji raspore,en u zajedni-ki zatvor,u grupu koja odg. njegovim obiljejima -pokuao se izbje/i negativan kriminalni utjecaj i olakati odgojni rad $aklju-ci o . sustavima izvrenja kazne zatvora -elijski sustav tu, je ljudskoj prirodi kazna zatvora kao odmazda je neracionalna kriminogeni utjecaj kazne zatvora ne di>erenciran sadraj rada s osu,enicima rad osu,enika je u !. planu,neatraktivan bez ve/e vrijednosti u preodgoju problem kratkotrajni. i dugotrajni. kazni zatvora recidivizam *&L'*5& 9 !=. 34 $na-ajna uloga 5e,unarodne komisije za kazne i kaznene ustanove (PPF, IM!.- CA=.g -organizacija koja je putem 9%-a vrila pritisak i traila re>orme -Predloila je 2igi %aroda 3kup pravila o postupanju sa zatvorenicima koja i. proslje,uje dravama -l. %akon !. svj rata 9n razvija >ilozo>iju ljudski. prava i dostojanstva -ovjeka -pokret nove drutvene obrane -u :rvatskoj 0o&$an -latari8-i$eja reha1ilitacije:zalae se za znanstveno istraivanje li-nosti delinkventa putem med.,psi.. i soc. promatranja delinkventa u tijeku kaz. postupka i osobito u vrijeme izvravanja kazne kojoj je svr.a resocijalizacija osu,enika 4&5&2;%& (0&;& ( P*#K3# 9 P'0*9@;9 P&%'2'1(;& . re!a"ilita#ijski model 14

#) dominira ideja resocijalizacije delinkventa,zna-ajan dio postupka resoc. predstavlja odgojna uloga rada osu,enika koji mora biti koristan i obavezan,pod jednakim uvjetima za sve,uz nagrade,mogu/nost pro>esionalnog obrazovanja postupak s osu,enicima je individualiziran,a tei aktivizaciji i osposobljavanju osu,enika za pozitivno uklapanje u ivot na slobodi,osje/aj zajednitva8 izdravanje,savjetovanje je grupno,metode grupne psi.oterapije8 D) tendencija .umanizacije izricanja i izvravanja kazni lienja slobode skra/eno trajanje kazni lienja slobode,.umanizira se na-in izvrenja izbjegavaju se kratkotrajne kazne uvjetnom osudom i sustavom prokuavanja tj. putanje na slobodu pod nadzorom uvjetni otpust postaje dio resocijalizacije F) uvo,enje neodre,eni. kazni zatvora (neodre,enog trajanja) 0) uvo,enje tretmana osu,enika uz pomo/ stru-ni. slubi izu-avanjem li-nosti osu,enika klasi>ikacijom osu,enika klasi>ikacijom kaz. ustanova

&) sredinja kategorija postaju dostojanstvo i ljudska prava osu,enika ljudska su prava univerzalna uvodi se sudska i dr. zatita osu,enika zabrana mu-enja,krenja prava osu,enika !. model zaslu7ene kazne -ja-anje represije zbog neuspje.a re.abilitacijskog modela -povratak na smrtnu kaznu i7ili doivotni zatvor i otre zasluene kazne ($)*+#)#%;& K#$%& $#4)'*# 9 :*)#43K'; Pravna vrela: me,unarodna, zakonska i podzakonska $#K'% ' ($)*+#)#%;9 K#$%& $#4)'*# -donesen CCC.g,a na snagu je stupio = .=M.!== .g 3vr.a izvravanja kazne zatvora je uz -ovje-no postupanje i potovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdravanju kazne zatvora, njezino osposobljavanje za ivot na slobodi u skladu sa zakonom i drutvenim pravilima P'0$#K'%3K( P*'P(3( %pr. Pravilnik o na-inu primjene sredstva prisile8 * 9E: )-.R2 . *3 / -*E - T.OR . %a-elo zakonitosti !. %a-elo zabrane diskriminacije u postupanju sa zatvorenicima ". %a-elo o razvrstavanju zatvorenika 15

?. %a-elo skupnog izvravanja kazne zatvora -muke i enske osobe izdravaju kaznu zatvora odvojeno -9samljenje-stegovna mjera upu/ivanja u samnicu-najtea stegovna mjera A. %a-elo da zatvorenici ne snose trokove izvravanja kazne P*#)# $#4)'*&%(K# . smjetaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima !. zatita osobnosti i osiguravanje tajnosti osobni. podataka ". redoviti obroci .rane i vode u skladu sa zdravstvenim standardima ?. rad A. izobrazba B. stru-na prav. pomo/ M. zdravstvena zatita i zatita maj-instva I. dodir s vanjskim svijetom C. boravak na otvorenom dijelu kaznionice min !. dnevno =. dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom . vjeroispovijedanje i razgovor sa ovlatenim vjerskim predstavnikom !. vjen-anje u kaznionici7zatvoru ". glasanje na op/im izborima ?. druga prava predvi,ena $akonom $#+4(4# P*#)# '39N&%(K# -pravo pritu;1e-na postupak i odluku zaposlenika kaznionice ili zatvora,podnosi se usmeno ili pismeno upravitelju k7z,sucu izvrenja ili 3redinjem uredu 9prave za zatvorski sustav -zatvorenik ima pravo na pravi-no odlu-ivanje o svojoj krivnji -pravo podnoenja zahtjeva za su$sku za(titu protiv postupaka i odluke uprave k7z kojom se zatvorenik nezakonito prikra/uje ili ograni-ava u nekom pravu 8.0A9 I&'%1ENJA 3udac izvrenja je nadzor sudske vlasti nad administrativnom upravom kazneni. ustanova. -djeluje u . stupnju, te umjesto upravni. tijela donosi odluke koje po svojoj pravnoj naravi ulaze u sudsku djelatnost 3udac izvrenja ustanovljuje se u upanijskom sudu za podru-je njegove mjesne nadlenosti R titi prava zatvorenika R nadzire zakonitost u postupku izvravanja kazne zatvora R osigurava ravnopravnost i jednakost zatvorenika pred zakonom R9 !. stupnju,na temelju albe,nadzire zakonitost, ne i stru-nu opravdanost postupaka pojedini. upravni. odluka doneseni. tijekom izvravanja kazne zatvora. R3udac izvrenja moe ukinuti,preina-iti ili potvrditi odluku upravitelja ili 5inistarstva. R%adlean je odlu-ivati u povodu pritubi zatvorenika. R%ajmanje godinje obilazi zatvorenike,razgovara s njima,upu/uje i. u nji.ova prava i na-ine nji.ova ostvarivanja. R'vlaten je odre,ivati ili izmijeniti uvjete uvjetno otputenog osu,enika te opoziva uvjetnog otpusta,a i obvezu poduzimanja radnji vezani. za pripreme otpusta osu,enika

16

' uvjetnom otpustu odlu-uje posebno povjerenstvo sastavljeno od ? stalna -lana koje imenuje ministar nadlean za poslove pravosu,a to od suca izvrenja nadlenog prema mjestu izvravanja kezne zatvora. Povjerenstvo: -l. iz 3red. ureda 9prave za zatvorski sustav, -l. iz 0r. odvjetnitva, ! suca i sudac izvrenja.-upravno tijelo s karakterom sudskog organa 5jesna nadlenost za radnje koje se poduzimaju prema osu,eniku odre,uje se prema prebivalitu ili boravitu osu,enika. 'stale odluke sudac izvrenja donosi prema mjestu izvravanja kazne zatvora. P*'D2&5 4*#;#%;# K#$%& $#4)'*# $agovornici pokreta nove drutvene obrane zalagali su se za neodre,ene kazneS-ime bi duina kazne zavisila od uspje.a postignutog tretmanom osu,enika. 0('D# K#$%( $#4)'*# 3 'D$(*'5 %# 4*#;#%;& /ratkotrajne kazne' traju do 5, mj ili do 4, mj, Du&e <sre$nje $u&e= kazne ' traju od 5:4 mj do ;:23 odina Du&otrajne kazne' traju od ;:23 od do 63 od ili do7ivotno 091'4*#;%& K#$%& $#4)'*# 0ugotrajne su one kazne zatvora koje su propisane ili izre-ene u trajanju od A7 =7vie god. %ajdulja je i najspornija doivotna robija. :rvatska ima kaznu dugotrajnog zatvora u najkra/em trajanju od !=, i najduljem trajanju od ?= god. Propisuje se iznimno samo za najtea kaznena djela,uvijek kao alternativna kazna,izri-e se na pune godine i ne osobama mla,im od ! god kada je po-inila kd. Propisana je za najtea kd R protiv vrijednosti zati/eni. me,unarodnim pravom, Rza teka ubojstva, R za kd spolnog odnoaja sa djetetom i Rza najtee oblike kd protiv *:. %egativni u-inci: teka ponovna adaptacija,otu,enje od obtelji,agresivnost,neg. emocije8 091& (3*&0%;& 091&) K#$%& $#4)'*# -u trajanju od "7B mj. do A7 = god. -relativno su brojne u usporedbi s kratkotrajnima -manje tetne od dugotrajni. kazni zatvora K*#4K'4*#;%& K#$%& $#4)'*# --este,naro-ito zbog ulaska u zatvore osu,enika koji ne pla/aju nov-. kazne %ezgodne strane: izdravaju se naj-e/e u neadekvatnim prostorima,akcija preodgoja je onemogu/ena,gubitak posla osu,enika,narueni porodi-ni odnosi8 -treba se ograni-iti nji.ova primjena,ok terapija Pogodne za prometne delinkvente Potrebno je izmijeniti nji.ove sadraje,na-ine izvrenja prilagoditi tzv.vikend kaznama ili zatvorom u slobodno vrijeme. 3labo su u-inkovite na povratnike,imaju tetne u-inke na osu,enika

17

(%0()(09#2($#F(;#,($9@#)#%;& 2(@%'34( ( K2#3(L(F(*#%;& '39N&%(K# ( K#$. 934#%')# (%0()(09#2($#F(;# ($)*+&%;# K#$%& -prilagodba drutvene reakcije u obliku kaznene sankcije u svakom konkretnom slu-aju kaz. djela uvaavaju/i sve subj. i objektivne momente uz posebno uvaavanje osobe po-initelja. )odi ra-una o razli-itosti slu-ajeva Postoje zakonska (uvaavaju se pobude,subj. i obj. osobine pojedinca,uvaavanje li-nosti,klasi>ikacija8) i su$ska (kp sankcije primjenjuju se prema po-initeljima kd) individualizacija te in$ivi$ualizacija za vrijeme izvr(avanja kp sankcije <razli#iti tretman= )-,9 . *3E :)9*O"T) O",>E*)/ -temelj je za individualizaciju i cijeli postupak individualizacije,a sastoji se u medicinsko-biopsi.olokom i socijalnom izu-avanju >aktora koji su doveli do delinkventnog -ina,radi izbora najboljeg na-ina tretman -u nekim zemljama postoje posebni centri za izu-avanje7istraivanje li-nosti delinkventa Kriminoloka ekspertiza morala bi zapo-eti u ranoj >azi,svakako prije izricanja kazne7presu,enja <su$ska ekspertiza=5 a speci>i-na i neto proirena ispitivanja valja provesti na po-etku i u tijeku izdravanja kazbe <penolo(ka ekspertiza=. (spitivanja treba ograni-iti samo na najtee slu-ajeve,valja o-uvati tajnost podataka8 K2#3(L(F(*#%;& '39N&%(: '3'D# -postupak je di>erenciranja osu,enika jednog odre,enog tipa po kriterijima zasnovanim na utvr,enim individualnim osobinama li-nosti -vezana je uz rezultate znanstvenog izu-avanja osu,enog 3rodan je pojam grupiranja osu,enika koje se naziva jo i .orizontalnom ili eksternom klasi>ikacijom jer se provodi na temelju vanjski. obiljeja osu,eni. osoba,a .orizontalnom jer se provodi po kaznenim zavodima Prve klasi>ikacije bile su po objektivnim kriterijima (spol,dob8) 9 nas se zagovara i primjenjuje jedinstven sustav klasi>ikacije osu,eni. osoba u .rv. penolokoj praksi-(%)&%4#* $# *#$(%9 %#0$(*#%;# (23(-*). 4o je instrument za procjenu i kvantitativno utvr,ivanje stupnja rizi-nosti ponavljanja rizi-nog ponaanja i stupnja potreba za odgovaraju/im stru-nim postupcima u vrijeme provo,enja neke sudske odluke. 23(-* obu.va/a sljede/e grupe osobina: krim. povijest,zapoljavanje i kolovanje,na-in upravljanja vl. nov-anim sredstvima,obiteljske i bra-ne prilike,na-in koritenja slobodnog vremena i rekreacije,usmjerenost prijatelja7poznanika krim. ili dr. pri.vatljive djelatnosti,smjetajne prilike,osobne stavove,ovisnosti,vrijednosnu orjentaciju. 4retman valja osuvremeniti,novi pristup:kiberneti-ki model penalnog tretmana. K2#3(L(K#F(;# K#$%&%(: 934#%')# 'tvorene , poluotvorene i zatvorene

18

'4)'*&%& ( P'29'4)'*&%& K#$%&%& 934#%')& Posebno su zanimljive tzv. otvorene ustanove. Karakterizira i.: odsutnost materijalni. i >izi-ki. osiguranja protiv bijega i reim utemeljen na dobrovoljnoj disciplini zatvorenika i na osje/aju osobne odgovornosti prema zajednici u kojoj ive.

'tvorene ustanove: a) pruaju povoljnije uvjete za prilago,avanje zatvorenika ivotu na slobodi b) povoljnije su za >izi-ko i psi.i-ko zdravlje zatvorenika c) ja-aju uzajamno povjerenje zatvorenika i osoblja d) ja-aju veze s vanjskim svijetom Prema kriminolokim kriterijima kaznene ustanove razvrstavaju se prema npr. spolu,duevnom zdravlju,legalnoj diobi s obzirom na dob,diobi na primarne delinkvente i recidiviste8 O()'4 9 $#4)'*9 $#4)'*&%(@K' 0*9+4)' -zajednica osu,enika izop/eni. iz drutva koji u zatvoru stvaraju svoju speci>i-nu zajednicu s posebnim zakonima,suodnosima,jezikom,organizacijom8 %ajtee psi.oloke posljedice zatvora su liavanje: slobode, materijalni. dobara, .eteroseksualni. odnosa, autonomije i sigurnosti. ? vrste zatvorenika: . prosocijalni- imaju u-estale odnose sa slubenicima zatvora,dok su nji.ovi odnosi s dr. zatvorenicima nikakvi ili minimalni,a estezivni s ostalim prosoc. zatvorenicima !. antisocijalni- imaju redovite odnose sa zatvorenicima,ali ograni-ene sa -uvarima i straarima (obrnuto od prosocijalni.) ". pseudosocijalni- imaju podjednako dobre odnose i sa zatvorenicima i sa osobljem ?. asocijalni- imaju suen dijapazon odnosa i sa jednima i sa drugima Flemmer smatra da u zatvorskom drutvu postoje drutvene klase: R klasa elite: inteligentniji,obrazovaniji,zatvorenici iz grada Rsrednja klasa: ve/ina osu,enika Rnia klasa: abnormalni seksualni delinkventi,oni iz provincije,cinkaroi i sl. -postojanje zatvoreni-kog kodeksa -ije krenje izaziva stroge sankcije -vo,a:li-nost koja najvie utje-e na miljenje i ponaanja -lanova zatvor. grupa -to je vo,a asocijalniji tip, to /e vie podravati i organizirati pobune P*&%#P9@&%'34 $#4)'*# Porast od !=T posljednji. A= godina -viestruki uzorci Prenapu-enost zatvora vodi do sljede/i. pojava i problema: - smanjuju se standardi djelovanja u zatvorima - ugroava se odgojni proces,zdravlje,sigurnost - odnos slubenika i kanjenika se pogorava,sve vie kanjenika na

slubenika 19

zatvor postaje Jsveu-iliteK zlo-ina porast broja samoubojstava porast broja nasilja i seksualni. zlouporaba

'$D(2;%'34 P*'D2&5# )n?lacija zatvorske populacije' veliko pove/anje broja zatvorenika,posebno u odnosu na porast pu-anstva Prenapu#enost zatvora- -previe zatvorenika u zatvorima ! Uodnos izme,u broja zatvorenika i kapaciteta zatvora 34#%;& 9 :*)#43K'; -nije zabrinjavaju/e -dominiraju kratke i srednje duge kazne zatvor-suci se dre zakon. min. pri izricanju kazni -neo-ekivana strogost od prekrajni. sudova zamjena nov-ane kazne kaznom zatvora je protivna s politikom izbjegavanja kazni zatvora P'D9%&,%&5(*( ( %#3(2;& 9 $#4)'*(5# -kriza kaznenog sustava -uzroci: prenapu-enost,nezadovoljstvo sa stanjem ljudski. prava zatvorenika,nezadovoljstvo uvjetima ivota8 Prva zatvorska pobuna u 3#0-u bila je MM?.g u %eGgate Prison. P')(;&34 Atti#a 2<=2, 9 zatvoru maP. sigurnosti desila se pobuna koja je trajala ? dana.)ie od === zatvorenika uzelo je "I talaca. 9bijeno je ?= zatvorenika i ? talaca. $atvorenici su traili bolje uvjete u zatvoru,preuzimanje zatvora od strane >ederalne uprave8 1uverner drave %eG Vork, %elson *ock>eller uguio je pobunu u krvi. 9zroci pobune:prenapu-enost zatvora (W?=T), IAT zatvorenika su bili crnci,a straari bijelci,premalo djelatnika,mizerna .rana i zdravstvena zatita,.omoseksualnost8 $apo-ela je glasinom da /e ! nasilno razdvojena zatvorenika nakon sva,e biti zlostavljana. 9 prvim slubenim verzijama re-eno je da je ? talaca ubijeni. od strane zatvorenika mu-eno,zaklano -ak i kastrirano,no kasnije se dokazalo suprotno. " talaca su ubili gardisti. 8anta (e>2<?3, 9 zatvoru u %ovom 5ePiku dolo je do pobune koja je trajala "B. i u kojoj su "" zatvorenika ubijena na brutalan na-in,a na stotine i. je pretu-eno i teko ozlije,eno. 9bijali su se me,usobno. %eoprezno/u straara koji. je bilo svega A na == zatvorenika,zatvorenici su iskoristili priliku,uzeli ? straara kao taoce i zapo-eli brutalan napad. 3astavili su temeljni. za.tjeva. Pregovori su bili prekinuti i niti jedan za.tjev nije ispunjen. 8erkadji>Al7ir>2<<6, i -33-, CC?.g-u pobuni je ubijeno CA osoba,pobunjenici su bili naoruani !==!.g-podmetnut poar,pobuna u kojoj je poginulo CB osoba a C= je teko ozlije,eno 8tran e@aAs:Man#!ester> 2<<3, Prenapu-eni zatvor sa M== zatvorenika (kapacitet CM=) imao je najve/u pobunu u povijesti. %ije bilo ubijeni.,ali je bilo mnogo ozlije,eni. i izazvana je velika teta. 20

Pobuna zapo-eta za vrijeme nedjeljne mise u kapeli. El Pavon#ito>Guatemala> -33-, -dvodnevna krvava pobuna sa I ubijeni. zatvorenika i mnogo ranjeni. -op/a bitka me,u >rakcijama zatvorenika u samom zatvoru -pobuna je slomljena uz !== policajaca -pobunjenici su traili bolju .ranu,vie posjeta,otkaze nasilni. straara 9arandiru>Brazil> -332, -pobuna je zapo-ela prebacivanjem petorice vo,e Prve komande kapitala,udruge zlo-inaca koji imaju kontrolu nad aktivnostima unutar i izvan zatvora -po-ela je u Farandiru te se proirila na dr. zatvore drave 3an Paolo - A mrtvi. i I ranjeni. -$atvorenici u tim zatvorima pla/aju smjetaj,bogatiji kupuju povlastice P*&0)(N#%;& ( 3)2#0#)#%;& P'D9%& Pretkaziva-i pobuna i nereda u zatvorima: odvajanje zatvorenika na rasnoj ili nekoj dr. liniji pretjerano nabavljanje pre.rambeni. artikala u zatvorskoj kantini traenje premjetaja u dr. kaznionicu od ve/eg broja zatvorenika neuobi-ajeno velik broj zaposlenika trai bolovanje7ostavku prijetnje,su-eljavanje ili vrije,anje osoblja os zatvorenika i7ili upozorenje bliskom straaru pove/an broj zatvorenika ulazi u stegovne ili zati/ene zatvorene prostore smanjenje polaska u kino ili dr. popularne programe porast prigovora ili za.tjeva zatvorenika prema osoblju vanjsko poticanje branitelja ili aktivista neuobi-ajen br. vanjski. tel. poziva kojima se propituju o uvjetima u zatvoru,pisma i tel. pozivi zabrinuti. obitelji koji za.tijevaju zatitu svoji. bliski. 'd velike je vanosti imati kontrolu nad glasinama. %ekoliko konceptualni. modela zatvorski. pobuna: 9);&4( 'K'2(+#-zatvor je kao bomba koja -eka da eksplodira 3P'%4#%'34-bilo koji incident ili niz incidenata izaziva provalu emocija K'%L2(K4-javljaju se predodbe o represivnosti reima s ograni-enim mogu/nostima opcija za rjeavanje sukoba 0*9+4)&%# K'%4*'2#-model utemeljen na predodbi da je Jneto loeK i trai promjenu,ali nita se ne -ini )#K995 5'6(-iznenadne promjene u administrativnom osoblju '@&K()#%;# 9 P'*#349-model utemeljen na predispozicijskim >aktorima i modelu relativne oskudice K'%4*'2# P'D9%&: %akon to se pobuna pojavi," su gl. mogu/nosti: . preuzimanje tj. vra/anje kontrole silom !. pregovori ". kombinacija prve dvije solucije ili iscrpljivanje pobunjenika ili -ekanje is.oda 21

12#)%( P*'D2&5( P'D9%& ( %&*&0# 9 $#4)'*(5# - sigurnost zatvorskog osoblja,zatvorenika i stanovnika u okolini zatvora,sigurnost eventualni. talaca - predvi,anje,planiranje,organizacija-odlu-uju/i >aktori u rjeavanju pobune %#+# 3(49#F(;# -nekoliko pobuna,posebno u 2epoglavi -sudjelovanje u pobuni tei je stegovni prijestup -inspekcijski nadzor nad radom kaznionica,zatvora i Fentra za izobrazbu od strane 9prave za zatvorski sustav *: '0*O#)#%;& *&0# ( 3(19*%'34( 9 $#4)'*(5# ( 0'P9+4&%%# P*(5;&%# 3(2& .na-elo krajnjeg sredstva-sredstva prisile primjenjuju se samo u krajnjem slu-aju !.na-elo ekonomi-nosti-primjenjuju se uvijek blaa sredstva ako se njima moe polu-iti svr.a tj. odranje reda i sigurnosti u kaznionicama Posebne mjere odravanja reda i sigurnosti: . poja-ani nadzor !. oduzimanje i privremeno zadravanje stvari -ije je dranje ina-e doputeno ". odvajanje od ostali. zatvorenika ?. smjetaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasni. stvari A. smjetaj na odjel poja-anog nadzora B. vezivanje ruku,a po potrebi i nogu M. osamljenje-neprekidno najvie " mj,maP. !P godinje I. testiranje na zarazne bolesti7opojna7psi.oaktivna sredstva 3redstva prisile: . za.vati za privo,enje i te.nike obrane !. gumena palica ". mlazovi vode ?. podrauju/a kemijska sredstva A. vatreno oruje U upotreba posebno detaljno ure,ena 3tegovni prijestupi- dijele se na lake i tee i ima i. ukupno !A 3tegovne mjere: ukor ograni-enje ili privremena uskrata prava primitka paketa do " mj ograni-enje ili privremena uskrata raspolaganja novcem do " mj uskrata pojedini. ili svi. pogodnosti upu/ivanje u samnicu do ! dan u slobodno vrijeme7tijekom cijelog dana i no/i 9 2epoglavi nije suvie -esta ni drasti-na uporaba stegovni. mjera (naj-e/e ukor) kao ni broj bjegova(npr.AA u !== .g). 22

'39N&%(@K( *#0 *ad je najpogodnije sredstvo za postizanje resocijalizacije osu,eni. -pismeno izjanjavanje da li zatvorenik eli raditi u jednoj od zatvorski. radionica (AAT u *:) -zabrana prisilnog rada O&%& 9 $#4)'*9 5ukarci izvravaju =P vie kd od ena. Oene -ine laka kd,rije,e su u povratku,neka kd uop/e ne -ine8 Oene su pasivnije,osje/ajnije i prilagodljivije od mukaraca-:entig Pravosudni tretman ena prema mnogim autorima je blai. 9 *:: Oene kaznu izdravaju odvojeno od mukaraca. Posebno se titi maj-instvo-cjelovita zdravstvena zatita u vezi s trudno/om,poro,ajem i maj-instvom. 0ijete ostaje s majkom do navrene ". godine ivota,a nakon toga F$33 poduzet /e potrebne mjere za smjetaj djeteta. $atvorenica trudnica,majka i dijete imaju pravo na tjedne posjete obitelji. -Kaznionica u Poegi za ene i maloljetnice -u 3#0 postoji 9druga za ene iza reetaka-besplatne Geb stranice,mogu/a dopisivanja 34*#%F( 9 $#4)'*(5# -ve/i problemi nego sa doma/im zatvorenicima -zabrana diskriminacije -pravo azila -me,unarodna suradnja koja se odnosi na strane dravljane i osobe bez dravljanstva 39*#0%;# 3 5&N9%#*'0%(5 K#$%&%(5 390'5 9 :##19 9 ($)*+#)#%;9 K#$%&%(: 3#%KF(;# Pravomo/na presuda 5K3 moe se izvriti u *:. 9 tijeku je postupak o zaklju-ivanju ugovora sa 5K3 o te.nikama predaje osu,enika na izdravanje kazne,obvezu drave da potuje trajanje kazne utvr,eno presudo,zabrana ponovnog osu,ivanja za isto kd8 34*#%F( 9 $#4)'*(5# 9 *: -malen broj,uglavnom su to gra,ani susjedni. zemalja:3rbija i Frna 1ora,D(:8 &0%A'8T'ENA &A1TITA . &AT'O%. 'p/i problemi zdravstvene zatite: prenapu-enost zatvora utjecaj na zdravlje stranci u zatvoru nov-ana ograni-enja droga,ovisnost i spolni ivot u zatvorima @imbenici zdravstvene zatite su: - povjerenje u lije-nika i zdravstveno osoblje - jednakost u tretiranju 23

- unaprje,enje zdravlja $atvorska zdravstvena praksa vana je za zdravlje zatvorenika zbog: -isto/e i .igijene, .rane, rada u zatvoru. 1lavni zdravstveni problemi u zatvoru su zarazne bolesti:tuberkuloza,#(037:(),utica i spolne bolesti (naro-ito si>ilis). Problem je sa umiru/im zatvorenicima te sa zubnim bolestima. 5&0(F(%3K# &4(K# 9 $#4)'*9 -zabrana sudjelovanja lije-nika u torturi,okrutnim7ne.umanim7poniavaju/im postupcima i kanjavanju -moraju lije-iti zatvorenike jednako kvalitetno kao i one koji nisu u zatvoru -ne smiju stupati u nikakve kontakte sa zatvorenicima osim u svr.u lije-enja8 #(03 9 $#4)'*9 -potrebna izgradnja odg. programa za suzbijanje #(03-a7:()-a u zatvorima -teite na prevenciji i zdravstvenom prosvje/ivanju i obavjetavanju -dobrovoljno testiranje -prijevremeni otpust za oboljele -Preporuka * (C")B )ije/a ministara P%I'ATI&A9IJA &AT'O%A -sve se vie javlja tendencija privatizacije -&uropa je CI!. god zauzela negativan stav prema privatizaciji zatvora no dolazi do promjena Privatizacija zatvora u svijetu: -u 3#0-u -rijetkost je zatvoreni-ki rad u zatvorima pa porezni obveznici izdravaju neiskoritenu radnu snagu Prednosti privatizacije: . privatni zatvori su =- AT je>tiniji od dravni. !. nude podjednaku ili viu razinu usluge ". visoka kvaliteta tretmana ?. u !A savezni. drava u 3#0-u osigurane su zakonske odredbe koje opravdavaju smjetaj zatvorenika u privatne zatvore A. nadzor vre dravni inspektori B. privatna osoba,straar,moe upotrijebiti oruje radi nune obrane8 kritika privatizacije zatvora . prigovor privat. interesu uklju-enom u zatvorske ustanove !. pouzdanost 8 :*)#43K# P'$(F(;# :rvatska ima prvi. znakova privatizacije,no ne spominje se njena mogu/nost niti je treba skoro o-ekivati. 24

ALTE%NATI'NE $A&NE &AT'O%A 3ve one mjere kojima se postupa prema delinkventu tako da ga se ne upu/uje u zatvor. 3vr.a je smanjiti in>laciju kratkotrajni. kazni zatvora koje ne zadovoljavaju i -ine tetu. Postoje " skupine: . mjere koje se ti-u izvravanja zatvorski. kazni: - polusloboda - otputanje na posao - zadravanje za vrijeme vikenda - ku/ni zatvor - izdravanje kazne u nekoj vanjskoj instituciji !. %ezatvorske kazne7sankcije: - nov-ana kazna - sankcija kojom se samo ograni-avaju ili oduzimaju neka prava (zabrana upravljanja vozilom,sloboda pod nadzorom,mjere prokuavanja-probacija ili zatitni nadzor,mjere drutveno korisnog rada) - restitucija-naknada tete rtvi ". 5jere kojima se izbjegava izricanje kazne: oslobo,enje od kazne - odga,anje izvrenja kazne $amjena radom za op/e dobro na slobodi izri-e se kod kazne zatvora do B mj.,uz pristanak, na min = a maP. B= dana,s rokom izvrenja od mj do god,a moe se i opozvati. 1lavni uvjeti su da je rije- o lakom kaz. djelu i da po-initelj pristane na primjenu takve mjere. 5oe se primijeniti i u slu-aju zamjene nov-ane kazne kaznom zatvora,kad ona nije dulja od B mj. NO'CANA $A&NA %ov-ana kazna je imovinsko kaznena sankcija. 3astoji se u dnevnim do.ocima osobe protiv koje se primjenjuje. %e moe biti manja od = dnevni. do.odaka niti ve/a od "== dnevni. do.odaka,osim za kd po-injena iz koristoljublja kada nov-ana kazna moe biti do A== dnevni. do.odaka. %ov-anu kaznu -ini jedinstvo broja dana i zbroja osobni. do.odaka,ali se njezina mjera izabire samo brojem dana. %ajkra/i rok za pla/anje iznosi "= dana,a najdui B mjeseci. Kad po-initelj ne ostvaruje osobni do.odak ili bi utvr,ivanje njegova do.otka znatno produljilo trajanje kaz. postupka,sud /e kao dnevni do.odak smatrati prosje#ni $nevni $oho$ak u R@. 4ako,er /e sud prema slobodnoj procjeni utvrditi dnevni do.odak prema vrijednosti imovine ili imovinski. prava koje vlasnik imovine bez do.otka posjeduje. Prosje-ni dnevni do.odak utvr,uje i objavljuje )r.ovni sud *: svaka " mj na temelju podataka 0r. zavoda za statistiku. $#5;&%# %')@#%& K#$%&739P2&4'*%( $#4)'* "upletorni zatvor-nov-ana kazna zamjenjuje se kaznom zatvora. 25

K$ odre,uje da sud,kad nov-ana kazna nije u cijelosti ili djelomi-no pla/ena u roku odre,enom presudom,donosi bez odgode odluku o zamjeni nov-ane kazne zatvorom. dnevni do.odakQ dan zatvora 5aP. kazna supletornog zatvora ne smije biti dulja od 2- mjeseciX #ko osu,enik isplati dio kazne-razmjerno /e se smanjiti i kazna zatvora,a ako isplati kaznu u cijelosti-obustavit /e se izvrenje kazne zatvora. '34#2& K#$%&%'P*#)%& 3#%KF(;& MJE%E .PO&O%ENJA . sudska opomena-svr.a:da se prema po-initelju kd uputi takva vrsta prijekora kad se s obzirom na sve okolnosti koje se ti-u djela i po-initelja radi ostvarenja kp sankcije ne mora primijeniti kanjavanje !. uvjetna osuda-svr.a: da se prema po-initelju kd uputi takva vrsta prijekora kojom se omogu/ava ostvarenja kp sankcije izricanjem kazne bez njena izvrenja uvjetna osuda sa zatitnim nadzoromD u slu-aju kad su ostvareni uvjeti za primjenu uvjetne osude,ali s obzirom na okolnosti u kojima po-initelj kd ivi i s obzirom na njegovu li-nost sud ocijeni da mu je potrebna pomo/,zatita i nadzor radi ostvarenja obveze da u roku provjeravanja ne po-ini novo kd

,vjetna osu$a s o1vezama uvjetno osuAene oso1e podvrsta je uvjetne osude,poseban slu-aj mjere upozorenja. %a primjenu uvjetne osude sud moe odrediti sljede/e obaveze: Rda po-initelj nadoknadi prouzro-enu tetu Rda vrati korist koju je dijelom pribavio,ili Rda ispuni druge obveze zakonski utemeljene u svezi s po-injenjem djela *ok odre,uje unutar odmjerenog vremena provjeravanja. 3ud /e opozvati uvjetnu osudu ako osu,ena osoba tijekom provjeravanja ne izvri odre,ene obveze,a mogla i. je izvriti. #ko po-initelj nije imao mogu/nosti izvrenja obveza,one /e se ili zamijeniti novima ili /e osu,enik biti oslobo,en obaveza. 8.08$A OPOMENA-najblaa kp sankcija koja se primjenjuje za relativno laka kd (kazna do god zatvora ili nov-ana kazna) ako se prema na-inu djelovanja po-initelja, prema njegovoj krivnji, i prouzro-enoj posljedici radi o o-ito lakom obliku tog djela te kad se s obzirom na sve okolnosti koje se ti-u po-initelja,posebice njegova odnosa prema ote/eniku i naknadi tete,steknu uvjeti za postignu/e svrhe mjere upozorenja 1ez ka;njavanja. .'JETNA O8.0A-sastoji se od izre-ene kazne i roka u kojem se ta kazna ne izvrava pod uvjetom dobra ponaanja. -za srednje teka kd (kazna zatvora do A god ili do = god ako su primjenjene odredbe o ublaavanju kazne) -odga,a se na vrijeme ne kra/e od ni due od A god -ako su izre-ene i kazna zatvora i nov-ana kazna,odga,a se samo kazna zatvora -prvi puta uvedena u Delgiji II .,pa Lrancuskoj IC,a danas je institut kaz. prava 9 anglosaksonskim zemljama neto ranije nastao je sustav pro1ation po kojem se uz pristanak optuenika koji se proglaava krivim za odre,eno kd na odre,eno vrijeme odga,a 26

izricanje kazne,a ta se osoba povjerava posebnoj slubi nadzora i pomo/i da se suzdri od ponavljanja kd

.'JETNA O8.0A 8A &A1TITNIM NA0&O%OM -uvjetna osuda uz koju sud odredi zatitni nadzor ss obzirom na okolnosti u kojima po-initelj kd ivi i s obzirom na njegovu li-nost sud ocijeni da mu je potrebna pomo/,zatita i nadzor radi ostvarenja obveze da u roku provjeravanja ne po-ini novo kd $atitu izvrava 5inistarstvo pravosu,a,uprave i lokalne samouprave $atitni nadzor moe trajati za svo vrijeme provjeravanja,a moe se ukinuti i prije O0.E-E pored vra/anja koristi,naknade tete i druge: -osposobljavanje za odre,eno zanimanje koje odabere uz stru-nu pomo/ uz za. nadzor -pri.va/anje zaposlenja koje odgovara njegovoj sss,osposobljenosti,mogu/nostima -raspolaganje do.ocima u skladu s potrebama osoba koje je po zakonu duan uzdravati prema savjetima slube za zatitni nadzor -podvrgavanje lije-enju koje je nuno za otklanjanje tjelesni. ili duevni. smetnji -neposje/ivanje odre,eni. mjesta,lokala,8 -redovito javljanje slubi za zatitni nadzor 8IG.%NO8NE MJE%E Posebna su kategorija kp sankcija koje nisu zamiljene kao zlo za po-initelja,ve/ im je svr.a da se otkloni odre,ena opasna situacija koja proizlazi iz li-nosti po-initelja ili iz neki. stvarni. okolnosti 3)*:# 3(19*%'3%(: 5;&*# -otklanjanje uvjeta koji omogu/avaju ili poticajno djeluju na po-injenje novog kd 3igurnosne mjere javile su se u kaz. zakonodavstvu tek od po-etka !=.st. 0ijele se na vie na-ina: a) stvarne b) osobne c) zdravstvene d) mjere zabrane e) zavodske >) izvanzavodske 'D)&$%' P3(:(;#4*(;3K' 2(;&@&%;& ( 'D)&$%' 2(;&@&%;& '0 ')(3%'34( -medicinskog su karaktera . po-initelj je izvrio kd zbog stanja smanjene ubrojivosti tj. zbog ovisnosti o alko.olu ili opojni. droga !. postoji opasnost da /e zbog smanjene ubrojivosti7ovisnosti ponoviti kd -primjenjuju se ako postoji uzro-na veza izme,u ti. stanja i kd 4rajanje ovisi o tome uz koju drugu kp sankciju se primjenjuje uz odre,ena ograni-enja: . do prestanka razloga zbog koji. je primijenjena

27

!. ne dulje nego izvrenje kazne oduzimanja slobode,proteka roka provjeravanja kod uvjetne osude,izvrenja obveze zamjenom kazne zatvora ". ni u kojem slu-aju ne moe trajati dulje od " god 'bvezno lije-enje od ovisnosti tako,er je ograni-eno do " god,ali i kar/e,odnosno do prestanka razloga zbog koji. je primijenjeno. #ko odbije izvravanje sigurnosni. mjera,mogu se predvidjeti mjere predvi,ene zakonom,npr. kazna zatvora.

$#D*#%# 'D#)2;#%;# $)#%;#,0;&2#4%'34( (2( 09O%'34( 9vjeti: . da je po-initelj po-inio kd u obavljaju zvanja,djelatnosti ili dunosti !. da postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati na novo po-injenje kd zlouporabom zvanja,djelatnosti ili dunosti (zri-e se na vrijeme ne kra/e od g.,ni due od A g ra-unaju/i od pravomo/nosti sudske odluke (ma zna-ajan preventivni ali i retributivni u-inak. $#D*#%# 9P*#)2;#%;# 5'4'*%(5 )'$(2'5 'va sigurnosna mjera moe se primijeniti: . prema po-initelju kd protiv sigurnosti prometa i !. kad postoji opasnost da /e upravljaju/i motornim vozilom po-initi neko kd (zri-e se na vrijeme ne kra/e od g.,ni due od A g. )rijeme trajanje ove zabrane ra-una se: kod bezuvjetne kazne zatvora od prestanka njena izvrenja kod ostali. kp sankcija od pravomo/nosti presude $abrana se moe odnositi na sva motorna vozila ili samo vozila odre,ene vrste. P*'4;&*()#%;& 34*#%F# ($ $&52;& . po-initelj kd nije dravljanin *: !. postoji opasnost da po-ini neko kd 5oe se primijeniti uz sve kazne,zamjenu kazne zatvora,uvjetnu osudu i odgojne mjere. %e moe biti kra/a od god ni dua od = god ra-unaju/i od pravomo/nosti sudske presude. )rijeme izvrenja kazne zatvora se ne ura-unava u trajanje ove sig. mjere 5oe se izre-i zauvijek za po-initelja kd za koje je propisana dugotrajna kazna zatvora. 8AN$9IJE &A MLA0EE -maloljetni-ko kazneno pravo -posebni sudovi s naglaskom na odgojnim mjerama -umjesto zatvora ustanove odgojnog tipa -posebni zakoni $akon o sudovima za mlade CCM.g.-ukupnost pravni. normi za mlade po-initelje kd s propisima po izvrenju maloljetni-ki. sankcija te propisima o kaznenopravnoj zatiti djece i maloljetnika. 28

5aterijalnopravne odredbe s obzirom na mlade -teite je na odgoju,a ne na kanjavanju -uvaava se stanje smanjene ubrojivosti -odgojne mjere (M) W posebna sankcija,speci>i-na alternativna sankcija,koja sadri " posebni. obaveza koje se mogu izre/i maloljetniku kao samostalne odgojne mjere (kombinacija kp sankcija i odgojni. mjera) -skra/eno je trajanje odgojni. mjera,obustava izvrenja mjere,zamjena dr. pogodnijom mjerom,blae odredbe o zastari i re.abilitaciji,8 Rinstitut pridraja izricanja kazne maloljetni-kog zatvora uz mogu/nost da je naknadno izrekne ako maloljetnik za vrijeme to ga odredi sud,u trajanju od do " god,po-ini novo kd ili ako se protivi provo,enju presudom izre-ene odgojne mjere poja-anog nadzora ili posebni. obveza KP 3#%KF(;& $# 52#0& . odgojne mjere !. maloljetni-ki zatvor ". sigurnosne mjere 5la,em maloljetniku (koji je u vrijeme po-injenja kd navrio ?,a nije navrio B god) mogu se izreci samo odgojne mjere. 3tarijem maloljetniku (koji je u vrijeme po-injenja kd navrio B,a nije navrio I god) mogu se izre/i odgojne mjere,a pod posebnim uvjetima i maloljetni-ki zatvor. 3igurnosne mjere primjenjuju se bez obzira na godine. '01';%& 5;&*& . sudski ukor 2. posebne obveze ". upu/ivanje u centar za odgoj 4. poja-ana briga i nadzor A. poja-ana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi 6. upu/ivanje u odgojnu ustanovu M. upu/ivanje u odgojni zavod I. upu/ivanje u posebnu odgojnu ustanovu 'dgojne mjere odabire sud sam uzimaju/i u obzir sve okolnosti. )*34& '01';%(: 5;&*# P'3&D%& 5;&*& . da se ispri-a ote/eniku !. da prema vl. mogu/nostima popravi ili nadoknadi tetu nanesenu kd ". da redovito po.a,a kolu ?. da ne izostaje s radnog mjesta A. da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima B. da pri.vati zaposlenje i u njemu ustraje M. da se uklju-i u rad .umanitarni. org ili u poslove komunalnog ili eko. zna-enja I. da se uzdri od posje/ivanja odre,eni. lokala,priredaba i kloni loeg drutva

29

C. da se,uz suglasnost svog zakon. zastupnika,podvrgne stru-nom medicinskom postupku ili postupku odvikavanja od droge ili dr. ovisnosti =. da se uklju-i u pojedina-ni7skupni rad u savjetovalitu za mlade . da sudjeluje u te-ajevima za stru-no osposobljavanje !. da bez posebnog odobrenja F$33 ne moe napustiti mjesto prebivalita7boravita ". da se radi provjere znanja prometni. propisa uputi u nadlenu ustanovu za osposobljavanje voza-a 5aP. trajanje je god,te ne smiju ometati maloljetnikovo kolovanje7zaposlenje.

5;&*& P';#@#%'1 %#0$'*# 3ud naknadno odlu-uje o trajanju ti. odgojni. mjera s tim da ne mogu trajati kra/e od B mj ni dulje od ! god. -moe se istovremeno izre/i ili vie posebni. obveza ako je to potrebno $#)'03K& 5;&*& 9 odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje min. B mj, a maP. ! god. 9 odgojnom zavodu maloljetnik ostaje min. B mj, a maP. " god. 3ud u oba slu-aja svaki. B mj odlu-uje ima li osnove obustaviti izvrenje ove mjere ili je zamijeniti dr. odgojnom mjerom. 9pu/ivanje u posebnu odgojnu ustanovu primjenjuje se prema maloljetniku s psi.o>izi-kim ote/enjima. 5aP. ostanak je " god. %akon to maloljetnik postane punoljetan,ispitat /e se potreba ostanka u ustanovi. 3ud svaki. B mj odlu-uje o nastavljanju ove mjere uz miljenje lije-nika. 5#2'2;&4%(@K( $#4)'* Posebna kazna oduzimanja slobode koja se izri-e starijem maloljetniku i mla,em punoljetniku koji su po-inili tee kd. Kazna lienja slobode s posebnostima s obzirom na uvjete izricanja,trajanje,svr.u i sadraj sankcije. 5oe se izre/i starijem maloljetniku za kd za koje je u zakonu propisana kazna zatvora do A god ili tea kazna,ako je s obzirom na narav i teinu djela i visok stupanj krivnje potrebno izre/i kaznu. 4rajanje-min. B mj,a maP. A god (znimka: za kd za koje je propisan dugotrajan zatvor ili za stjecaj ! ili vie kd za koji je propisana kazna zatvora dulja od = god,maloljetni-ki zatvor moe se izre/i u trajanju do = god. 3ud moe presudom izre/i da je maloljetnik kriv za kd i istovremeno pridrati izricanje kazne. Primjena sigurnosni. mjera prema maloljetnicima 5ogu se primijeniti mjere - obveznog psi.ijatrijskog lije-enja - obveznog lije-enja od ovisnosti - protjerivanje stranca iz zemlje - oduzimanje predmeta - zabrana upravljanja motornim vozilom-prema starijem maloljetniku %e moe se izre/i sigurnosna mjera zabrane obavljanja zvanja,djelatnosti ili dunosti 30

K#$%&%( P'349P#K P*&5# 5#2'2;&4%(F(5# -ljudska prava za maloljetnika jednaka su kao i za odraslu osobu -pritvor za maloljetnika je krajnja i iznimna mjera -nadlenost suda za maloljetnike i mla,e punoljetnike protegnuta je do !" godine za postupak su,enja i izvrenja maloljetni-ki. sankcija -maloljetniku se ne moe suditi u odsutnosti -bez odobrenja suda ne smije se objaviti tijek kaz. postupka,donesena odluka,ime maloljetnika #ko je maloljetnik sudjelovao u kd s punoljetnikom,postupak prema njemu /e se razdvojiti 52#N( P9%'2;&4%(F( 5la,i punoljetnik je osoba od I. do ! . godine ivota. (maju pravni status razli-it od odrasli. po-initelja i maloljetni. delinkvenata. %a nji. se u pravilu primjenjuje op/e kazneno pravo i kaznenopravne sankcije za punoljetne po-initelje,uz >akultativnu i ograni-enu primjenu maloljetni-ki. sankcija. Primjena maloljetni-ki. sankcija mogu/a je uz ! uvjeta: .kazneno djelo s obzirom na vrstu i na-in po-injenja mora biti takvo da je u velikoj mjeri odraz ivotne dobi po-initelja !.sud treba ste/i uvjerenje da /e se svr.a kp sankcija posti/i i primjenom odgojne mjere ili kaznom maloljetni-kog zatvora $a mla,eg punoljetnika kazna ml. zatvora moe trajati i do = god. #ko je u vrijeme su,enja navrio ! god,ali nije navrio !",sud mu moe izre/i kaznu zatvora. 5la,em punoljetniku ne moe se izre/i kazna dugotrajnog zatvora niti primjena sigurnosne mjere zabrane obavljanja zvanja,djelatnosti ili dunosti. $a su,enje ml. punoljetniku uvijek je nadleno vije/e za mlade,pa i onda kad mu se izri-u kp sankcije predvi,ene za punoljetne po-initelje. K#$%&%'P*#)%# $#+4(4# 0;&F& ( 5#2'2;&4%(K#-0;&F# ( 5#2'2;&4%(F( K#' O*4)& $2'@(%# 0jeca se tite od kaz. progona jer nisu kaznenopravno odgovorna. Posebno se tite zbog velikog i speci>i-nog rizika stradanja. %aj-e/a kd su kd spolne zlouporabe i kd protiv obitelji i mladei gdje se posebno tite djeca. (zbjegava se sekundarna viktimizacija. 4rai se obazrivost prema djeci pri vo,enju postupka. -pomo/ psi.ologa,pedagoga i ostali. stru-ni. osoba P%OMJENE . I&'%1A'ANJ. $P 8AN$9IJA P'3&D%# P*#)%# 3*&034#) 3 'D$(*'5 %# ($)*+#)#%;& KP 3#%KF(;# Pravomo/ne sudske presude mogu biti,u zakonom odre,enim slu-ajevima izmijenjene: amnestijom , pomilovanjem , izvanrednim ublaavanjem kazne , za.tjevom za zatitu zakonitosti , za.tjevom za izvanredno preispitivanje pravomo/ne presude i za.tjevom za obnovu postupka. (zvrenje kazni liavanja slobode moe se zamijeniti uvjetnim otpustom. %epla/ena nov-ana kazna moe se zamijeniti kaznom zatvora-supletorni zatvor 31

$a sve te slu-ajeve mora vrijediti na-elo zakonitosti-da se samo u zakonitom postupku od ovlatenog tijela ili osobe moe izmijeniti pravomo/na sudska presuda.

amnestija i pomilovanje -akti milosti na temelju koji. se dolazi do potpunog ili djelomi-nog oslobo,enja od izvrenja kazne ili dr. pogodnosti za osobe koje su pravomo/no osu,ene zbog kd #bolicija-oslobo,enje od gonjenja za po-injeno kd za koje se vodi kp ili jo nije ni zapo-eo *azlika izme,u amnestije i pomilovanja #mnestija se daje neodre,enom broju osoba,-iji je krug odre,en nekim op/im kriterijem (npr. prema djelu za koje su osu,ene),dok se pomilovanje daje poimeni-no odre,enim osobama. *azlike su i u ovlatenoj osobi koja i. donosi,postupku,sadraju itd. @esto se zlorabe od strane poglavara drave ili stranaka u polit. svr.e. Primjena bi se trebala svesti na krajnju mjeru,samo u opravdanim slu-ajevima. amnestija -akt milosti,potpunog ili djelomi-nog oprosta dr. poglavara ili zakonodavnog organa,kojim se poimeni-no neodre,enim osobama daje: oslobo,enje od gonjena potpuno ili djelomi-no oslobo,enje od izvrenja kazne zamjena izre-ene kazne blaom kaznom ukida im se uvjetna osuda daje prijevremena re.abilitacija ukida odre,ena pravna posljedica osude -s obzirom na sadraj moe biti potpuna ili djelomi-na -moe se odnositi na odre,ene kazne bez obzira na vrstu kd za koje su izre-ene ili za kd u-injena u prolosti #mnestija se ne moe opozvati niti amnestirani moe odbiti amnestiju. 'na se primjenjuje bez obzira na volju amnestiranog. pomilovanje --in dravne milosti kojim se poimeni-no odre,enoj osobi daje : potpuni ili djelomi-ni oprost od izvrenja kazne zamjena izre-ene kazne blaom kaznom umjesto bezuvjetno izre-ene kazne primjenjuje se uvjetna osuda potpuno ukida uvjetna osuda za vrijeme provjeravanja ili kunje ukida ili odre,uje kra/e trajanje pravne posljedice osude ukida ili odre,uje kra/e trajanje sig. mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ili protjerivanje stranca iz zemlje Pomilovanje je sredstvo da se uklone eventualne pogreke pravosu,a ili se ublai strogost osuda iz prolosti ili da se uzme u obzir dobro vladanje i popravak osu,enog u tijeku izvravanja kazne. 32

Pomilovanje se daje na molbu ili po slub. dunosti. 5olbu mogu podnijeti osu,eni ili njegov bliski ro,ak organu nadlenom za pomilovanje putem Y suda. Pomilovanjem se ne dira u prava ". osoba koja se temelje na presudi Pomilovanje daje Predsjednik *:,uobi-ajeno u povodu neki. vani. dr. doga,anja i vjerski. blagdana. I&'AN%E0NI P%A'NI LIJE$O'I Pravni lijekovi koji se mogu ulagati samo protiv pravomo/ni. odluka -naruavaju >ormalnu pravomo/nost koja za.tjeva da se pravomo/ne odluke ne preispituju i ne mijenjaju %a pravni sustav poznaje ? vrste izvanred. prav. lijekova: . obnova kaznenog postupka !. izvanredno ublaavanje kazne ". za.tjev za zatitu zakonitosti ?. za.tjev za izvanredno preispitivanje pravomo/ne presude

o"nova kazneno postupka -iznimna izmjena -injeni-ne osnovice pravomo/ne odluke pomo/u novi. -injenica i dokaza -za.tjev za obnovu moe podnijeti i osu,enik nakon to je izdrao kaznu,bez obzira na zastaru,oprost,pomilovanje -ako sud koji bi bio nadlean za odlu-ivanje o obnovi postupka sazna da postoji razlog za obnovu,obavijestit /e osu,enika tj. ovlatenu osobu -kad rjeenje kojim se doputa obnova kp postane pravomo/no,sud /e obustaviti izvrenje kazne i odredit /e pritvor ako postoje uvjeti za to,na za.tjev dr. odvjetnika Kada se u novom postupku donese nova presuda,izre/i /e da se stara presuda u potpunosti ili djelomi-no stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi,a u novu kaznu /e se ura-unati izdrana kazna izvanredno u"la7avanje kazne -doputeno je kad se nakon pravomo/nosti presude pojave okolnosti koji. nije bilo kad se izricala presuda ili sud za nji. nije znao iako su postojale,a one bi o-ito dovele do blae osude. $a.tjev mogu podnijeti : osu,enik, njegov branitelj i bliski ro,aci -za.tjev ne zadrava izvravanje kazne,osim iznimno ' za.tjevu odlu-uje )r.ovni sud *:,osim u slu-aju 3ud /e za.tjev odbiti ako ustanovi da nije udovoljeno zakonskim uvjetima za (9K #ko za.tjev pri.vati,sud /e rjeenjem preina-iti pravomo/nu presudu glede odluke o kazni za!tjev za zatitu zakonitosti -moe podignuti samo dravni odvjetnik *: -o za.tjevu odlu-uje )r.ovni sud *: koji moe rijeiti da se izvrenje pravomo/ne presude prekine ili odgodi do odluke o za.tjevu za zatitu zakonitosti -ako je za.tjev podignut u korist osu,enika,presuda se ne smije izmijeniti na osu,enikovu tetu

33

za!tjev za izvanredno preispitivanje pravomoFne presude -podnosi okrivljenik zbog povrede zakona u slu-ajevima predvi,enim zakonom,ako se nije koristio redovitim pravnim lijekom protiv presude,osim ako je !Y umjesto oslobo,enja od kazne,uvjetne osude,sudske opomene ili nov-ane kazne izre-ena kazna zatvora,tj. umjesto odgojne mjere kazna maloljetni-kog zatvora -o za.tjevu odlu-uje )r.ovni sud *: $a.tjev podnose: osu,enik i branitelj -mogu/a odgoda ili prekid izvrenja pravomo/ne presude $#34#*# ($)*+&%;# K#$%&%& 3#%KF(;& $astara zna-i nemogu/nost kaz. progona ili izvrenja kp sankcija nakon proteka odre,enog vremena. *azlikujemo zastaru izvrenja kazne, zastaru izvrenja kazne maloljetni-kog zatvora i zastaru primjene sigurnosni. mjera. $astara izvrenja i primjene kp sankcija op/i je institut kaz. prava koji se odnosi na nemogu/nost primjene kaz. zakonodavstva kad protekne odre,eno vrijeme od izre-ene kazne ili druge kp sankcije po-initelju kd. %e odnosi se na najtee zlo-ine protiv -ovje-nosti i ratne zlo-ine npr. genocid. 9 *::zastara se ne odnosi na kd genocida,agresivnog rata,ratni. zlo-ina te dr. kd koji ne zastarijevaju po me,unarodnom pravu. $#34#*# ($)*+&%;# K#$%& $astara izvrenja kazne zatvora zbog proteka vremena nastupa nakon rokova koji su u zakonu odre,eni stupnjevano prema teini po-injenog kd za koje je izre-ena kazna -ije izvrenje zastarijeva,ali rokovi su odre,eni ne prema kd koja su po-injena,ve/ prema duljini vremena na koje je kazna izre-ena. npr. u -lanku K$ kazna zbog zastare se ne moe izvriti kad protekne: -!A god od izre-ene dugotrajne kazne zatvora -A god od izre-ene kazne zatvora u trajanju duljem od " god8 Kazna maloljetni-kog zatvora -ne moe se zbog zastare izvriti ako protekne: A god od pravomo/nosti odluke kojom je izre-ena kazna ,maloljet. zatvora u trajanje duljem od A god " god od pravomo/nosti odluke kojom je izre-ena kazna ,maloljet. zatvora u trajanje duljem od " god ! god od pravomo/nosti odluke kojom je izre-ena kazna ,maloljet. zatvora u trajanje duljem do " god *okovi su kra/i zbog kra/i. kazni maloljet. zatvora,sazrijevanja mlade osobe8 $astara izvrenja kazne po-inje te/i od dana pravomo/nosti odluke kojom je kazna izre-ena ili je odre,ena primjena sig. mjere. -ne te-e za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje kazne ne moe zapo-eti ni nastaviti #psolutna zastara-kada protekne ! puta onoliko vremena koliko je prema zakonu odre,ena zastara izvrenja kazne ili primjena sigurnosne mjere 34

$#34#*# ($)*+&%;# 3(19*%'3%(: 5;&*# -zastara-kada protekne onoliko vremena koliko je sud odredio vrijeme trajanja same mjere -po-inje te/i od dana pravomo/nosti odluke kojom je odre,ena primjena sm .'JETNI OTP.8T -otputanje osu,enika s izdravanja kazne lienja slobode prije nego to je izdrao kaznu do kraja,pod uvjetom dobrog ponaanja na slobodi do isteka vremena na koje je kazna izre-ena -povijesno,javlja se relativno kasno -rije- je o jednoj vrsti pomilovanja,oprosta,odustanka od izvravanja kazne do kraja -stimulira dobro ponaanje zatvorenika ' uvjetnom otpustu odlu-uje sud,sudac izvrenja (znimka:rjeenjem upravitelja kaznionice zatvorenik se moe uvjetno otpustiti do ! mj prije isteka kazne ako je izdrao Z kazne -otpust nije bezuvjetan-ne smije po-initi novo kd dok kazna traje 0vojaka >unkcija: . skra/uje daljnje izdravanje kazne zatvora kada to vie nije nuno !. poti-e zatvorenika da se ponaa tako da se moe smatrati da je kazna dobro djelovala 'poziva se ako osu,enik za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta po-ini jedno ili vie kd za koje mu je izre-ena kazna od najmanje B mj zatvoraX 9);&4%( '4P934 3 ($0*O#)#%;# K#$%& $#4)'*# 'soba koja je osu,ena na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora moe se otpustiti s izdravanja kazne nakon to je protekla najmanje [ ,a iznimno 7" vremena izdrane kazne (ako je zatvorenik obolio od teke bolesti a ne postoje uvjeti za lije-enje u kaznionici7zatvoru). Prije$lo& podnosi: zatvorenik,njegovi bliski srodnici,branitelj,dr. odvjetnik,upravitelj kaznionice,sudac izvrenja-sam ili na prijedlog ovlateni. osoba. 'dlu-ivanje: odlu-uje sudac izvrenja Prije donoenja odluke mora presluati zatvorenika,pribaviti dokumentaciju,miljenja,razgovarati s upraviteljem k7z,dr. odvjetnikom,zatraiti miljenje F$33 a po potrebi i pomo/ dr. stru-njaka. 'bveze uvjetno otputenog 1lavna obveza je da ne po-ini kd do isteka vremena na koje je kazna izre-ena. 'stale obveze na koje se moe obvezati: . osposobljavanje za odre,eno zanimanje ili nastavak zapo-etog !. pri.va/anje ponude zaposlenja ". nadzirano raspolaganje pri.odima ?. nastavak lije-enja A. neposje/ivanje odre,eni. mjesta B. javljanje F$33 M. javljanje sucu izvrenja I. javljanje policijskoj upravi ili postaji 35

4e su obveze dokaz: da je otputenik uvjetno slobodan da se prepoznaje stanovito Jopasno stanjeK koje ga moe odvesti u ponavljanje zlo-ina ako nije osposobljen za posao ili se ne lije-i8 da mu se obvezivanjem na javljanja potvrdi da je JsamoK uvjetno slobodan i da ga se stimulira da izdri bez ponavljanja zlo-ina %adzor:sudac izvrenja prema mjestu prebivalita7boravita uvjetno otputenog ovlaten je nadzirati i organizirati pomo/ osu,eniku tijekom uvjet. otpusta. 5oe naknadno odrediti ili izmijeniti uvjete dok uvjetni otpust traj 3udac izvrenja daje suglasnost o promjeni mjesta prebivalita7boravita uvjetno otputenog. 'poziv: .ako uvjetno otputeni osu,enik po-ini novo kd ili prijestup za koji mu je izre-ena bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od najmanje "= dana, ili !.ako se neopravdano ne pridrava odre,eni. mu obaveza 9);&4%( '4P934 ($ 5#2'2;&4%(@K'1 $#4)'*# 5aloljetnika se moe otpustiti iz kaz. zavoda za maloljetnike prije isteka vremena izre-ene kazne maloljetni-kog zatvora zbog postignutog uspje.a u odgoju. ' tome odlu-uje upanijski sud za mlade na -ijem se podru-ju nalazi kazneni zavod za maloljetnike. Prijedlog su ovlateni podnijeti maloljetnik, -lanovi ue obitelji,ravnatelj kaz. zavoda i dr. odvjetnik. 'su,eni maloljetnik ne moe se uvjetno otpustiti ako nije izdrao min 7" izdrane kazne tj. ako na izvrenju kazne nije proveo min. B mj. 'dlu-ivanje po slub. dunosti o otputanju maloljetnika iz maloljetni-kog zatvora i to ! mjeseca prije nego je on izdrao !7" izre-ene kazne m. zatvora. 5ogu/e je opozvati uvjetan otpust ako maloljetnik pokae svojim ponaanjem da ga nije zasluio. 'bligatoran je opoziv ako maloljetnik za vrijeme dok je na otpustu po-ini jedno ili vie kd za koje mu je izre-ena kazna od najmanje B mj zatvora ili u duljem trajanju ili kazna maloljetni-kog zatvora. 9 slu-aju opoziva,vrijeme provedeno na prijevremenom otpustu ne ura-unava se u vrijeme trajanja izre-ene kazne maloljetni-kog zatvora. 9);&4%( '4P934 5#2'2;&4%(K# 9 4(;&K9 ($)*+&%;# $#)'03K& 5;&*& . ako je u tijeku izvrenja zavodske mjere postignut uspje. u odgoju maloljetnika i !. ako se opravdano moe o-ekivati da /e se maloljetnik u sredini u kojoj /e ivjeti dobro ponaati,nastaviti kolovati ili raditi i da ne/e -initi kd 'dluku o uvjetnom otpustu donosi sud za mlade koji je izrekao odgojnu mjeru najranije B mj od po-etka njezina izvrenja $a trajanje uvjetnog otpusta,sud moe primijeniti mjeru poja-anog nadzora. PO8TPENALNA POMOG -slijedi poslije izvrenja kazne 36

9 prvom redu javlja se tamo gdje postoji razvijena drutvena skrb,prije u bogatim zemljama -o njoj se raspravljalo na kongresima 9%-a 9 pojedinim zemljama postpenalna zatita ima razli-ite slube za provo,enje pomo/i otputenim osobama8 9 :rvatskoj su postojali 'dbori za pomo/ otputenim osobama-no samo u ?M op/ina $akon o izvravanju kazne zatvora ima odredbe u skladu s me,unarodnim standardima,no reducirane su minimalno. $akonom je to ure,eno u ! glave: Priprema za otpust i pomo/ poslije otpusta i 'tputanje. 9 zakonu se ne govori o postpenalnoj pomo/i,ve/ o pomo/i poslije otpusta koja se de>inira kao skup mjera i postupaka koji se primjenjuju radi uklju-ivanja otputeni. zatvorenika u ivot na slobodi,a sastoji se od:osiguranja smjetaja i pre.rane,osiguranja lije-enja,vije/anjima o izboru prebivalita7boravita,uskla,ivanja obiteljski. odnosa,pronalaenja zaposlenja,dovrenja stru-nog osposobljavanja,davanja nov-ane potpore za podmirenje najnuniji. potreba te dr. oblika pomo/i i podrke. 'bveza drutva je osiguranje smjetaja,pre.rane i lije-enja,a za sve dr. pomae se samo savjetom. F$33 ima vie zadataka. 'dre,uje savjetnika za pripremu i provedbu pomo/i poslije otpusta. P*(P*&5# $# '4P934 Pripremanje zatvorenika za otpust zapo-inje nakon ulaska u kaznionicu ili zatvor. Program priprema za otpust i pomo/i zatvoreniku upisuje se u osobnik. Prije otputanja zatvorenik se uklju-uje u pojedina-ni ili skupni savjetodavni rad u svezi s pripremanjem za otpust, i to najkasnije " mj prije otpusta. Prije otpusta s izdravanja kazne sudac izvrenja nadlean po mjestu izdravanja kazne u suradnji sa sucem izvrenja na -ijem /e podru-ju otputeni zatvorenik imati prebivalite7boravite sa nadlenim F$33 poduzet /e potrebne mjere za pri.vat zatvorenika. '4P9+4#%;& -slijedi nakon izdrane kazne ili po odluci o uvjetnom otpustu,pomilovanju ili oprostu. #ko je dan otputanja nedjelja ili blagdan,zatvorenik /e se pustiti dan prije. ' otputanju zatvorenika zatvor7kaznionica obavijestit /e u roku od !?. suca izvrenja i tijelo nadleno za vo,enje kaznene evidencije. ' otputanju se izdaje potvrda,vra/aju se osobne stvari i daju trokovi putne karte do mjesta prebivalita,a strancu do dr. granice *:. Posebno je ure,eno postupanje za otputenu osobu koja je bolesna ili je treba smjestiti na lije-enje. P'4*&D& ( 'P*#)0#%;& (%4&%$()%(;& ( '*1#%($(*#%(;& P'34P&%#2%& $#+4(4& *azlozi opravdanja: Kriminalitet u :rvatskoj je ozbiljan problem. (mamo A-!=T povratnika (recidivista)8 4a kategorija za.tijeva osobito briljiv odnos,posebne mjere,nadzor8 Postpenalna briga koja bi obu.vatila osu,enika i njegovu uu okolinu,kad im je pomo/ potrebna,oja-ala bi soc. sigurnost gra,ana pa i samoga drutva Kazna se treba primjenjivati svr.ovito,a ne po zasluzi. 4reba posti/i prevenciju,re.abilitaciju i resocijalizaciju delinkventa pomo/u stru-njaka 37

%una je bolja organizacija postpenalne zatite.

P'340&2(K4%#, # %& P'34P&%#2%# $#+4(4# $a proirene sadraje postpenalne zatite bilo bi ispravnije govoriti o postdeliktnoj zatiti. 4retman delinkventa je proces koji zapo-inje izvrenjem kd i traje dok postoji opasnost ponavljanja kd. 0obro organizirana sluba soc. skrbi trebala bi djelovati u najranijoj >azi djelovanja, (skustva s uvo,enjem soc. radnika u sudove pokazuje prve rezultate i puno opravdanje. '3'D& P'4*&D(4& P'5'6( '0%'3%' $#+4(4& ( 3#0*O#; P'5'6( . pomo/ i zatita nije potrebna svim otputenima !. sadraj /e pomo/i onima kojima je potrebno biti razli-it ". pomo/ /e biti ovisna o granicama mogu/nosti drutvene zajednice te mogu/nostima i spremnosti pojedinca da tu pomo/ pri.vati tj, da se njome koristi (zdravanjem kazne mogu nastati zna-ajne promjene u okolini osu,enika: u porodici, u pro>esiji i u drutvenoj okolini. )e/ na . koracima otputanja nastaju brojne poteko/e-H.al: a) napetost prije otputanja b) svladavanje dojmova nakon otputanja iz zavoda te optere/enja koja mogu biti psi.i-ka,tjelesna i duevna c) kriza koja traje prvo vrijeme nakon otputanja,a osobito je vana jer mnogi mogu do/i u ponovno iskuenje i zakazati *azlikuju se dvije grupe osoba: @. 0ellavi8 Rone na koje je kazna nije djelovala ili je posve nedovoljno djelovala Rone na koje je kazna djelovala a) grupa pseudorazvitka prema negativnom na-inu ivota -oni koji vjeruju da su osudom i zatvorom izgubili temelj za dr. egzistenciju i nisu vie podobni za dr. ivot. b) stvarna promjena li-nosti -ideal tip,postoji svijest o djelu i posljedicama,svjestan je teko/a nakon otputanja i spreman je prevladati i. c) grupa ljudi sa pseudopromjenama na irealnoj bazi -u zatvoru se li-nost okre/e ivotnim >ormama mate 4reba voditi ra-una o li-nosti,ali i o okolini u koju se vra/a osu,enik ili u kojoj se nalazi nakon izvrenja kd. Postpenalna odnosno postdeliktna pomo/ zna-i utjecaj na li-nost ja-anjem obrambeni. me.anizama protiv novog upada u zlo-in,kao i uklanjanje >ermenata u kojima /e ili bi moglo do/i do ponavljanja djela.

K#4&1'*(;& 0&2(%K)&%#4# K';& $#:4;&)#;9 P'34P&%#2%9 P'5'6: . kroni-ni,recidivisti,delinkventi iz navike !. delinkventi koji. su ponaanje i kd rezultat bolesni. ili abnormalni. pojava u li-nosti 38

". delinkventi asocijalnog na-ina ivota re#idivisti -posebna ne>ormalna drutvena grupacija koja se odlikuje svojim karakteristi-nim na-inom ivota,svojim stavom prema ljudima i op/epriznatim dr. vrijednostima -sa stajalita postpenalne zatite,recidivizam predstavlja najurgentniji problem-izgledi za uspje. tretmana su najmanji,a potrebe zatite,kontrole i pomo/i najve/e )e/ina zakonodavstava predvi,a primjenu tzv. dualisti-kog sustava:uz kazne izri-e se posebno mjera sigurnosti ograni-enja slobode koja se izvrava nakon to je kazna izdrana. 5jere sigurnosti prema multi recidivistima su neograni-enog trajanja. 5jere izri-u sudovi,a izvravaju se u posebnim ustanovama. a"normalni delinkventi -osobe koje po-ine kd zbog neke bolesne pojave u li-nosti te za.tjevaju speci>i-an tretman -postoje najrazli-itije mjere smjetaja u ustanove za lije-enje i skrb u svim kaz. zakonicima Podgrupe abnormalni. delinkvenata: . psi.opati !. osobe koje prekomjerno uivaju omamljuju/a sredstva ". seksualni delinkventi ?. duevno poreme/eni ili bolesni u uem smislu delinkventi aso#ijalno naina 7ivota -npr. skitnice,prosjaci,prostitutke-nezdrav dio,podzemlje Preklapaju se sa recidivistima,premda me,u njim ima i oni. koji ne -ine kd,ili su to bagatelni delikti $a nji. je ponekad izvrenje kd ne samo na-in zadovoljenja neki. trenuta-ni. potreba ve/ i izlaz iz teko/a,jer odlaskom na izvrenje kazne ostvaruju smjetaj i pre.ranu. Problem kojim bi se intenzivnije trebale baviti soc. slube. $#K2;9@%& %#P'5&%& . postdeliktna tj. postpenalna pomo/,kao dio resocijalizacijskog procesa,zavrna je >aza nakon izvrenja kd ili nakon izdravanja kazne. 'na treba zna-iti pomo/ i zatitu,uklanjanje zapreka to stoje na putu uklju-enju delinkventa odnosno osu,enika u ivot na slobodi. !. pravne posljedice osude -esto su ozbiljna zapreka osu,enicima. 3uvie iroko pruanje podataka iz kaz. evidencije o osu,ivanosti moe omesti ponovno zapoljavanje preko potrebne mjere. ". Kaznu lienja slobode trebalo bi primjenjivati sama kada je to prijeko potrebno za zatitu drutva. ?. 9 pri.vatu osu,enika odlu-nu ulog ima soc. skrb. A. 5aterijalna sredstva uloena u dobru postpenalnu zatitu mogu se isplatiti:manji troak postpenalne zatite nego troak ponovnog upada u zlo-in. B. Pokretanje osnivanja pri.vatilita za otputene osu,enike radi nastavka odgojnog rada i pruanja podrke. 4rebala bi imati soc. radnike a trebalo bi omogu/iti zdravstvenu kontrolu i pomo/. M. (sticanje potrebe moralne pomo/i u postpenalnoj zatiti. I. Postdeliktna pomo/ moe biti prisilna ili dobrovoljna.

39

C. 9loga javnosti u provedbi postpenalne pomo/i od iznimnog je zna-enja. ;avnost bi trebala pri.vatiti bive osu,enike,ponovno i. zapoljavati8 =. )eliku ulogu imaju znanstvena istraivanja. P'32;&0(F& '39N()#%'34( Pravne posljedice su gubici odre,eni. prava ili vremenska zabrana odre,eni. djelatnosti to nastupaju po sili zakona kod osuda za odre,ena kd ili na odre,ene kazne. -nastupaju automatski kao popratna pojava uz osudu . prestanak radnog odnosa !. prestanak obavljanja odre,eni. poslova u dr. tijelima ili zabrana preuzimanja takvi. poslova ". gubitak vojnog -ina ?. oduzimanje dr. odli-ja i priznanja 5ogu nastupiti samo: a) ako su zakonom predvi,ene b) ako je osu,ena osoba kd po-inila s namjerom c) ako je osu,ena na kaznu zatvora u trajanju od najmanje god %e nastupaju ako je primijenjena uvjetna osuda. 4rajanje se odre,uje zakonom osim zabrane preuzimanja odre,eni. poslova u dr. tijelima gdje zabrana prestaje protekom A god od nastupanja prav. posljedice osude. %E)ABILITA9IJA *e.abilitacija zna-i ponovno priznavanje osporenog prava,uspostava statusa punopravnog gra,anina osu,enoj osobi s posljedicom da joj prijanja osu,ivanost u kasnijem redovnom ivotu ni u -emu pravno ne smeta. 9 kaz. pravu ozna-ava zakonsku mogu/nost po kojoj se osoba koja je osu,ena za neko kd nakon proteka odre,enog vremena pravno vie ne smatra da je bila po-initelj kd -pravna >ikcija neosu,ivanosti *e.abilitacija po sili zakona nastupa,pod ubjetom da po-initelj kd nije ponovno osu,en zbog novog kd,kad proteknu ovi rokovi: A god od dana izdrane,zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu dugotrajnog zatvora = god od dana izdrane,zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu zatvora od = god ili teu kaznu A god od dana izdrane,zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu zatvora od A god ili teu kaznu " god od dana izdrane,zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu zatvora od A god,kaznu maloljetni-kog zatvora i nov-anu kaznu,od isteka roka provjeravanja kod uvjetne osude i od pravomo/nosti odluke o sudskoj opomeni ili oslobo,enju od kazne Likcija neosu,ivanosti -protekom navedeni. rokova,po-initelj kd smatra se neosu,ivanim,pa je svaka uporaba podataka o gra,aninu kao po-initelju kd zabranjena,a u slu-aju uporabe nema pravni u-inak

40

-re.abilitirani gra,anin ima pravo nijekati raniju osu,ivanost i zbog toga ne moe biti pozvan na odgovornost niti imati bilo kakve pravne posljedice

Kaznena evidencija -sadri podatke o ranijem krim. ponaanju neke osobe -oni su u pravilu nedostupni javnosti,osim: . kada je rije- o kp protiv osobe za koju se trae podaci ili je u tijeku postupak za njezino pomilovanje,podaci se mogu dati samo sudovima i dr. odvjetnitvu !. podaci su dostupni tijelima unutarnji. poslova u obavljanju poslova otkrivanja po-initelja kd,ali se tada smatraju pro>esionalnom tajnom ". samo iznimno podaci se mogu dati dr. tijelima na nji.ov obrazloeni za.tjev kada je rije- o povjeravanju odre,eni. poslova i zadataka u dr. slubi za koju se trae ti podaci (znimka se ti-e podataka o evidenciji primjene odgojni. mjera prema maloljetnicima:podaci se mogu dati,kad je rije- o kp protiv osobe za koju se trae ti podaci ili je u tijeku postupak za njeno pomilovanje,sudovima i dr. odvjetnitvima i tijelima koja izvravaju odgojnu mjeru. Drisanje osude -uklanjanje odre,eni. osuda iz kaznene evidencije -provodi se kada se uspostave zakonski uvjeti i uspostavlja se pravna >ikcija neosu,ivanosti $KP izjedna-ava re.abilitaciju i brisanje osude

%#K%#0# +4&4& ( '34)#*()#%;& 0*91(: P*#)# %&'P*#)0#%' '39N&%(: Pravo na naknadu tete zbog neopravdane osude ima osoba prema kojoj je bila pravomo/no izre-ena kaznena sankcija ili koja je proglaena krivom,a oslobo,ena je od kazne, te je kasnije u povodu izvanrednog pravnog lijeka novi postupak pravomo/no obustavljen ili je pravomo/nom presudom oslobo,ena optube ili je optuba odbijena. Pravo na naknadu tete pripada i osobi: koja je bila u pritvoru ali nije dolo do pokretanja kp koja je izdrala kaznu oduzimanja slobode,a u povodu izvan. prav. lijeka izre-ena joj je kazna oduzimanja slobode u kra/em trajanju od kazne koju j eizdrala ili je izre-ena jaz. sankcija koja se ne sastoji u oduzimanju slobode,aili je proglaena krivim a oslobo,ena je od kazne koja je zbog pogreke ili protuzakonitog rada dr. tijela neosnovano u.i/ena ili pritvorena ili je zadrana preko zakonskog roka ili je preko tog roka bila u pritvoru ili u ustanovi za izdravanje kazne koja je u pritvoru provela due vrijeme nego to traje kazna zatvora na koju je osu,ena $KP:

osu,enik nema pravo na naknadu ako je svojim lanim priznanjem ili na dr. na-in namjerno prouzro-io svoju osudu,osim ako je na to bio prisiljen

41

pravo na naknadu tete zastarijeva " god od dana pravomo/nosti Y presude kojom je osu,enik oslobo,en optube tuba se podnosi protiv *: nasljednici naslje,uju samo pravo ote/ene osobe na naknadu imovinske tete osobi kojoj je zbog neopravdane osude prestalo zaposlenje priznaje se radni sta 8M%TNA $A&NA

-vrlo je stara (zvravala se na razne na-ine: vjeanjem, razapinjanjem, odsijecanjem glave, smrt na kota-u, utapanje, spaljivanje, zakapanje ivog, bacanje s visine, ra-etvorenje, kamenovanje Lranc. revolucija uvela je giljotinu koju su u &ng. i +kotskoj nazivali kotska djevojka 35*4%# K#$%# ( %;&$(%' ($)*+#)#%;& 0#%#3 9 3)(;&49 0anas se primjenjuje u IM zemalja svijeta,a u je ukinuta u zakonu7praksi. %ajvie je primjenjuju: Kina, 3audijska #rabija, 3#0 i (ran Q C=T svi. smrtni. kazni u svijetu Kina-=?. !.!== . g ubijeno je IC odu,eni. zlo-inaca- 0an mrtvi. :95#%($#F(;# ($)*+&%;# 35*4%& K#$%& Pokret za ukidanje smrtne kazne-abolicionizam 9% nastoji djelovati na ukidanje smrtne kazne. Rezolucija za za(titu osuAenih na smrt CI?. postavlja sljede/a pravila: trai se iznimnost primjene smrtne kazne samo za najtee slu-ajeve nema retroaktivnosti stroeg zakona zabranjuje se smartna kazna za maloljetnike,trudnice,mlade majke,poreme/ene osobe mora se nesumnjivo utvrditi krivnja i moraju biti iscrpljeni svi pravni lijekovi mora se osigurati pravo na albu viem sudu osu,enik na smrt ima pravo traiti pomilovanje i izmjenu presude smrtna kazna ne moe se izvriti u tijeku podnoenja albe sudu ili u postupku pomilovanja smrtna kazna mora biti izvrena sa to manje patnje zatvorenika -.umaniji na-ini izvrenja smrtne kazne 0#%#+%;( %#@(%( ($)*+&%;# 35*4%& K#$%& -naj-e/i na-ini izvravanja smrtne kazne su vjeanje i strijeljanje 9 3#0-u imamo nove metode elektri-ne stolice,plinske komore te sve -e/e smrtna kazna se izvrava smrtonosnom intravenoznom injekcijom. 'jeanje -smrt nastupa prijelomom vratni. kraljeaka zbog pada tijela i zatezanja om-e,-ime se prekida veza izme,u ki-me i mozga #ko ne do,e do prijeloma,smrt nastupa guenjem-dulji i bolniji proces Drz na-in,prvo nastupa nesvijest a potom smrt. 3li-na vjeanju je kubanska i panjolska garota. )jeanje se javlja u islamskim zemljama," savezne drave 3#0.

42

8trijeljanje )rlo rairen na-in. Primjenjuje se u Kini,nekim azijskim i a>ri-kim dravama," savezne drave 3#0-a. -poznavalo ga je zakonodavstvo i praksa bive V9 Drz na-in ako se puca u glavu iz neposredne blizine. Kada puca vod iz udaljenosti od nekoliko metara,do smrti moe do/i zbog iskrvarenja te osu,enik osje/a intenzivnu bol *adi olakanja savjesti,jedna puka u vodu puca slijepe metke no izvritelji ne znaju koja je #5&*(@K' 4&:%(@K' 9%#P*&N&%;& ($)*+&%;# 35*4%& K#$%& 8mrt na elektrinoj stoli#i Helektroku#ijaI -primjenjuje se od IC=.g.,a danas je zakonom predvi,ena u = savezni. ameri-ki. drava,ali uvijek u alternativi sa smrtonosnom injekcijom,osim u %ebraski. &lektrode se postavljaju na glavu i desnu nogu,mjesta se namo-e te se puta nekoliko strujni. udara. (zvrenje traje !-? min,a ponekad = min i due. -osu,enik osje/a bol,teko/e u disanju i ima osje/aj da gori na loma-i 8mrt u plinskoj komori C!?g. prvi puta je u %evadi upotrijebljena plinska komora sa cijanidom. 'su,enik osje/a bol te umire od nedostatka kisika. A savezni. drava 3#0-a predvi,a izvrenje ove smrtne kazne uz alternativu-smrt. injekciju 8mrtonosna injek#ija -predvi,ena je zakonom u svi. "M savezni. zemalja 3#0-a koje imaju smrtnu kaznu. %aj-e/i na-in izvrenja kazne u 3#0-u. Posljednja !?. osu,enik na smrt moe imati posjete nekoga od rodbine,prijatelja,branitelja i du.ovnika. (ma pravo na Jposljednje jeloK po svojoj elji,ima posjet upravitelja kaznionice i du.ovnika kojeg odre,uje drava te ostaje s njim do kraja izvrenja smrtne kazne,odijeva posebnu odje/u8 'su,enika se u lee/em poloaju privee za pokretan krevet. *uka je -vrst >iksirana te mu se uvodi igla u venu. 3amo mala grupa svjedoka prisustvuje izvrenju. 9 po-etku je postojala naprava za ubrizgavanje otrova no dana s se u ve/ini slu-ajeva injekcija daje ru-no zbog stra.a od me.ani-ke pogreke. Postoji tim za izvrenje kojeg ne smiju vidjeti osu,enik ni svjedoci. (zvritelji unose u venu letalnu dozu otrova na znak upravitelja,a u nekim saveznim dravama imamo vie izvritelja od koji. samo jedan ima smrtonosni otrov a niti jedan ne zna koji ga ima. 3maknu/e se vri anestetikom kojim se osu,enika uspava,potom ga se paralizira bromidom-pavulon da bi mu se na kraju ubrizgalo otrovno sredstvo. 3mrt nastupa A do I min nakon izvrenja. (zbor izme,u vie na-ina usmr/enja 9ta.-osu,enik bira na-in izvrenja smrtne kazne (vjeanje,strijeljanje,odsijecanje glave) 0anas biraju izme,u smrtonosne injekcije i strijeljanja. %&K'2(K' P'3&D%(: P*'D2&5# ($)*+&%;# 35*4%& K#$%& 3amoubojstvo i smrtna kazna -po-initelj unaprijed eli da bude smaknut putem suda jer se eli proslaviti

43

%pr. slu-aj 1ar<ja 1ilmorea (ubojica ! ljudi,nije se alio na smrtnu kaznu ni podnosio albe,smatrao je da je smrtna kazna zasluena) i slu-aj 4imot.<ja 5c)eig.ta (razornom bombom ubio je BI i ranio vie od ==,odbio je uloiti albu i molbu za pomilovanje) 0jeca i maloljetnici i smrtna kazna Prema konvenciji 9%-a o pravima djeteta zabranjeno je izvrenje smrtne kazne protiv osoba koje nisu navrile I godina. 3mrtnu kaznu nad maloljetnicima su izvravale drave Kongo( ),(ran(B),%igerija( ),3audijska #rabija( ),Vemen( ) i 3#0 ( B). 9 Pakistanu je ukinuta !==!. g. $lo-in silovanja i smrtna kazna -mogu/a je smrtna kazna ako je silovanje povezano s okolnostima koje djelo -ine osobito tekim -diskriminacija crnaca i bijelaca -ivot crnaca vrijedi manje prema statistikama osu,eni. 3udsko umorstvo-izvrenje smrtne kazne nad nevinim %ajja-i razlog protiv smrtne kazne je njezina nepopravljivost. -zakon o zatiti nevinosti kojim se trai primjena 0%# testa na osu,enike na smrt,posebno pomogla kod kd silovanja i ubojstva 3mrtna kazna i krvnik 3mrtnu kaznu izvrava vie osoba,skupina u kojoj je i lije-nik i straar i upravitelj zatvora. @esto se jednoj skupini daje smrtonosna injekcija a drugoj ne,ali one ne znaju koja je dovela do smrti K*(4(K# 34#%;# 35*4%& K#$%& 9 3#0-u -stanje smrtne kazne u 3#0-u s obzirom na me,unarodne standarde nije zadovoljavaju/e Kre me,. standarde o smrtnoj kazni npr. I osu,enika je smaknuto za zlo-ine koje su po-inili kao maloljetnici,vie od !A osoba nije dokazana krivnja8 )ie od I=T smrtni. kazni izvreno je u junim dravama (A=T 4ePas i )irginija) ?!T osu,enika na smrt su crnci,a po-ine !AT ubojstava 1eorge *<an,guverner (llinoisa,pomilovao je BM osu,enika za smrt !== .g 35*4%# K#$%# 9 3)(;&49 %#3(2;# Prema 'p/oj deklaraciji o pravima -ovjeka 3)#4K' ima pravo na ivot,slobodu i osobnu sigurnost i nitko ne smije biti podvrgnut mu-enju,okrutnom,neljudskom i poniavaju/em postupkuS sva ljudska bi/a ra,aju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. -javnost je u ve/ini protiv ukidanja smrtne kazne,a u nekim zemljama u kojima je ukinuta,ve/ina je za ponovno uvo,enje smrtne kazne -smrtna kazna za ve/inu ubojica nije zapreka -obi-no se zagovara radi potrebe zatite drutva -ograni-avanje njene primjene samo za najtea djela,ne izvrava se javno,suvie okrutno8 *#$2'$( $# ( P*'4() 35*4%& K#$%& . 3mrtna kazna je predvi,ena alternativno uz neku drugu kaznu,naj-e/e doivotni ili dugotrajni zatvor.%ekada je automatizam primjene imao jak zastrauju/i u-inak jer je po-initelj odma. znao da ga -eka smrtna kazna. 44

!. danas smrtna kazna postoji samo za najtea djela ubojstva i izdaje zemlje ". ograni-ava se krug osoba na koje se smrtna kazna moe primijeniti smrtna kazna,zbog nji.ovog mentalnog ili >izi-kog zdravlja,zbog dobi i spola s tendencijom kruga irenja ti. osoba. ?. uloga rtve moe se na razne na-ine uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne u slu-aju kapitalnog zlo-ina A. Prava osu,enog na smrt mogu se sastojati i u pravu na posjet vjerskog ispovjednika tj. sve/enika,a porodica ima pravo za.tijevati naknadu u slu-aju sudskog umorstva,sudski. zabluda,nezakoniti. osuda na smrt B. smrtna kazna i politi-ki delikt-postoji opasnost zlouporabe M.9kidanje smrtne kazne: *#$2'$(: vrijednost smrtne kazne kao zastrauju/eg sredstva nije dokazana ili je dvojbena veliki broj kapitalni. ubojstava po-inile su duevno poreme/ene osobe koje nisu podobne za kapitalnu kaznu postoji mogu/nost sudski. zabluda i pogreaka smrtna kazna moe izazvati zlo-in u nekim abolisti-kim zemljama zlo-inac ne smije biti smatran nepopravljiv rijetkost provo,ena smrtne kazne izbjegavanje mogu/eg koritenja smrtne kazne u polit. svr.e stranke dolaze na vlast zbog isklju-enja ili uklju-enja smrtne kazne u svoj izborni program negdje je na temelju 9stava ipso >acto isklju-ena 8 *: je CC=. god u svom 9stavu proglasila nepovredivost prava na ivot i ukinula smrtnu kaznu.

:iteratura ' -. 2eparovi84 /azneno izvr(no pravo i uvo$ u penolo&iju 5 2773. &. utor' Martina

45