Abdomen

Zidovi abdomena Abdominalna duplja Organi abdomena gaster hepar splen pancreas intestinum tenue et intestinum crassum
Doc. dr .med.sc. Stojanka Arsi

Zidovi abdomena

studenti I godine farmacije 17.11.2008.g.

KLINIKA ANATOMIJA TRBUHA

Anatomi se uvek trude da suvoparne morfoloke detalje o nekoj strukturi ili, o prednjem (ili zadnjem) trbunom zidu, priblie studentima tako to e ih uputiti na njihov kliniki znaaj.

TRBUH (ABDOMEN)
Trbuh je deo tela izmeu grudnog koa i karlice, na kome razlikujemo: - prednjeboni i zadnji zid. Prednji zid trbuha, u uem smislu rei, ogranien je: levim i desnim rebarnim lukom gore; linijom koja spaja obostrano prednjegornju bedrenu bodlju i simfizu dole, i vertikalnim linijama koje prolaze kroz prednjegornje bedrene bodlje bono. Boni zid, u uem smislu rei, ograniavaju linije sputene od zadnjeg pazunog nabora vertilalno nadole. Zadnji zid ograniava linija koja prati rebarni luk do T12 prljena gore, i linija du karlinog grebena dole.

TOPOGRAFIJA TRBUHA
Trbuh se moe podeliti u 4 kvadranta, pomou vertikalne linije koja prati prednju sredinju liniju i pomou horizontalne linije koja prolazi kroz pupak. Praktinija je podela trbuha u 9 regiona pomou dve vertikalne i dve horizontalne linije (ravni). Vertikalne linije su u produetku medioklavikularnih; Horizontalne linije odgovaraju transpilorinoj ili subkostalnoj i intertuberkularnoj ravni.

kvadranti i regije abdomena

SPRATOVI I ODELJCI TRBUNE DUPLJE

GORNJI SPRAT (EPIGASTRIUM*) 1.1. Reg. hypochondriaca dextra 1.2. Reg. epigastrica 1.3. Reg. hypochondriaca sinistra 2. SREDNJI SPRAT (MESOGASTRIM*) 2.1. Reg. lateralis dextra 2.2. Reg. umbilicalis 2.3. Reg. lateralis sinistra 3. DONJI SPRAT (HYPOGASTRIUM*) 3.1. Reg. inguinalis dextra 3.2. Reg. pubica 3.3. Reg. inguinalis sinistra

Anatomski, prirodna obeleja na koi izazivaju: 1. ksifoidni nastavak grudne kosti; 2. rebarni luk; 3. prednjegornja bedrena bodlja; 4. kvrica, greben i simfiza preponske kosti; 5. bela linija; 6. pupak; 7. polumeseasta linija; 8. tetivne intersekcije pravog trbunog miia (kod miiavih osoba); i 9. preponski leb.

KOA PREDNJEG TRBUNOG ZIDA

anterolateralni zid abdomena

fossa epigastrica m.rectus abdominis Intersectiones tendinae M.serratus anterior muscle Linea alba M.latissimus dorsi

anterolateralni zid abdomena

Umbilicus Spina iliaca anterior suprior Plica Inguinalis tuberculum pubicum m.externus abdominis Symphisis pubica

PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE NA ZADNJEM TRBUNOM ZIDU

ABDOMINALNI ZIDOVI prednjeboni i zadnji

SLOJEVI 1. Koa (cutis); 2. Povrna fascija trbuha (fascia investiens abdominis); 3. Miii trbuha (musculi abdominis); 4. Transverzalna fascija (fascia transversalis); 5. Ekstraperitonealna fascija ili preperitonealno masno tkivo (fascia parietalis abdominis s. endoabdominalis); i 6. Trbuna maramica (peritoneum) , koji nedostaje na zadnjem trbunom zidu.

TRBUNI ZID

MIII PREDNJEBONOG I ZADNJEG TRBUNOG ZIDA

PREDNJA GRUPA

M. rectus abdominis (pravi trbuni mii) M. pyramidalis - var. (piramidalni mii) M. cremaster (kremasterini mii)

PREDNJESPOLJASNJA GRUPA - M. obliquus externus abdominis (spoljni kosi mii trbuha) - M. obliquus internus abdominis (unutranji kosi mii trbuha) - M. transversus abdominis (popreni mii trbuha) ZADNJA GRUPA - M. latissimus dorsi (iroki mii lea) - Delovi spoljnjeg i unutranjeg kosog i poprenog miia trbuha - M. serratus posterior inferior (zadnjedonji zupasti mii) - M. erector spinae (mii oprua kime) - Mm. interspinales - Mm. intertransversarii

MIII PREDNJEBONOG TRBUNOG ZIDA (zajednika funkcija)

Ovi snani, iroki i pljosnati miii ine tzv. trbunu presu (prelum abdominale*). Tonusom dre organe in situ i imaju vaan zadatak u odravanju poloaja tela, kako mirovanju, tako i za vreme pokreta. u

SLABE TAKE PREDNJEG TRBUNOG ZIDA

1. Pupak 2. Sudovno-ivani otvori na beloj liniji iznad umbilikusa 3. Polumeseasta linija (Spiegeli-eva linija) 4. Preponski kanal 5. Butni prsten

Fiziolokom kontrakcijom omoguuju vane ivotne funkcije: Kontrakcija trbunih miia prenosi pritisak putem trbunih organa na preagu i na organe grudne duplje, to se odraava na disanje, posebno prilikom izdisanja (snanom kontrakcijom povlae rebra i zid grudnog koa nadole i pomau forsirano izdisanje). Kontrakcija trbunih miia poveava pritisak u trbunoj duplji, a relaksacija miia smanjuje taj pritisak. Trbuni miii reguliu poloaj karlice i kime i deluju antagonistiki lenim miiima, tj. uestvuju pri rotaciji i fleksiji tela u stranu. Uz pomo rebara, koja su poput dugih poluga, trbuni miii flektiraju i rotiraju kimu, a udaljenost njihovih polazita pridonosi tom delovanju. Antagonistiko delovanje trbunih i lenih miia omoguuje uspravan stav tela i njegovo balansiranje tokom hoda. Refleksnom kontrakcijom izazivaju lokalni ili generalizovan defans trbunog zida u patolokim uslovima.

SLABE TAKE ZADNJEG TRBUNOG ZIDA Kliniki znaaj: -irenje zapaljivog procesa iz potkonog
tkiva na omotae bubrega -Mogunost nastanka slabinskih kila) 1.DONJI SLABINSKI TROUGAO TRIGONUM LUMBALE INFERIUS - Petit 2.GORNJI SLABINSKI TROUGAO TRIGONUM LUMBALE SUPERIUS s. QUADRILATERUM -Grnffelt

TRBUNA DUPLJA
(cavitas abdominalis)

ABDOMINOPELVINA DUPLJA
Diaphragma

ABDOMINOPELVICNA DUPLJA
SAGITALNI PRESEK

Cavitas abdominalis
Miii abdominalnog zida

Pelvis major
Linea terminalis

Ala ossis ilii Membrana obturatoria

Pelvis minor

Perineum

Diaphragma pelvis m.levator ani

1) DEFINICIJA TRBUNE (ABDOMINALNE) DUPLJE 2)TOPOGRAFSKA PODELA TRBUNE DUPLJE A) (opta) peritonealna duplja cavitas peritonealis B) ekstra(retro)peritonealni prostor spatium extra(retro)peritoneale 3) PERITONEALNA DUPLJA Sptatovi peritonealne duplje GORNJI (suprakolini ili nadmezokolini sprat) visceralne ( organske )loe peritonealni odeljci recessus subphrenicus dexter recessus subphrenicus sinister recessus hepatorenale bursa omentalis DONJI (infrakolini ili podmezokolini sprat) sadraj peritonealni odeljci

4) PERITONEUM a) PARIETALNI PERITONEUM tvorevine parijetalnog peritoneuma peritonealni nabori peritonealne jame b) VISCERALNI PERITONEUM tvorevine visceralnog peritoneuma mesenterium mesocolon omenta ligamenta 5)PODELA ABDOMINALNIH ORGANA U ODNOSU NA PERITONEUM 6)EKSTRA(RETRO)PERITONEALNI PROSTOR

Organi trbune duplje (cavum abdominis) posmatrani spreda

Organi trbune duplje (cavum abdominis) posmatrani spreda; omentum majus podignut nagore

ABDOMINALNI ORGANI IN SITU

ABDOMINALNA DUPLJA
(CAVITAS ABDOMINALIS) 1)DEFINICIJA Deo upljine trupa koji se nalazi Ispod grudne duplje (cavitas thoracis), a Iznad kaline duplje (cavitas pelvis) GRANICE: GORE diaphragma DOLE: ispod linea terminalis (apertura pelvis minoris superior) nastavlja se na peritonealni sprat karline duplje ABDOMINALNO - PELVINA DUPLJA

2)TOPOGRAFSKA PODELA TRBUNE DUPLJE A) (opta) peritonealna duplja cavitas peritonealis B) ekstra(retro)peritonealni prostor spatium extra(retro)peritoneale

Peritonealna duplja
- gradi najvei deo abdominalne duplje (cavum abdominiale) -ispod lineae terminalis nastavlja se peritonealnim spratom karline duplje (cavum pelvis peritoneale) i zajedno sa njom gradi jednu zatvorenu duplju koja se naziva

Radix mesocoloni transversi 3) PERITONEALNA DUPLJA / PODELA Cavum peritoneale je podeljena sa colon transversum i njegovom peritonealnom peteljkom koja se zove mesocolon transversum (RADIX) na 2 sprata: SPRATOVI PERITONEALNE DUPLJE GORNJI (suprakolini ili nadmezokolini sprat) visceralne ( organske )loe peritonealni odeljci recessus subphrenicus dexter recessus subphrenicus sinister recessus hepatorenale bursa omentalis DONJI (infrakolini ili podmezokolini sprat) sadraj peritonealni odeljci

Radix mesenterii

ABDOMINALNO-PELVINA DUPLJA
- poredimo je se kesom (*sacus serosus peritoneale) - kod mukaraca potpuno zatvorena , - kod ena otvorena preko ostium abdominale tubae uterinae prema uterusu i spoljanjim polnim organima - u potpunosti je ispunjavaju abdominalni organi -Izmeu njih se nalazi samo uzani kapilarni prostor koji ispunjava tenost liquor peritoneale .(odrava vlanom povrinu abdominalnih organa)

GORNJI (suprakolini ili nadmezokolini sprat) *Situs abdominis superior

3) PERITONEALNA DUPLJA

SPRATOVI PERITONEALNE DUPLJE

GORNJI (suprakolini ili nadmezokolini sprat) visceralne ( organske )loe peritonealni odeljci recessus subphrenicus dexter recessus subphrenicus sinister recessus hepatorenale bursa omentalis DONJI (infrakolini ili podmezokolini sprat) sadraj peritonealni odeljci 3 visceralne ( organske )loe BONE ORGANSKE LOE (levi i desni hipohondrium) 1)regio hipohondriaca dextra 2)regio hipohondriaca sinistra SREDNJA LOA 3)regio epigastrica PERITONEALNI ODELJCI recessus subphrenicus dexter recessus subphrenicus sinisteR recessus hepatorenale bursa omentalis

2. DONJI (INFRAKOLINI) SPRAT ABDOMINALNE DUPLJE

* Situs abdominis inferior ili crevni sprat

POLOAJ -Prua se od colon transversum i mesocolon transversum, do aperture pelvis minoris superior. - nastavlja se peritonealnom prostorom karlice (cavum pelvis peritoneale. - Odgovara delimino mezogastrijumu, a u potpunosti hipogastrijumu. SADRAJ -Sadraj donjeg sprata abdominalne duplje grade iskljuivo creva i njihove sudovno-ivane peteljke (mezenterija) i zato se ovaj sprat i zove crevni

BURSA OMENTALIS

LEVI SUBHEPATINI PROSTOR ILI (bursa omentalis) - odeljak opte peritonealne duplje. - naziva se i mala peritonealna duplja nalazi se iza eluca, a prua se u visinu od donje polovine jetre i diafragme do mesocolon transversum, odnosno popreno od foramen epiploicum s. omentale do hilus splenicus s.lienalis Ima oblik slepo zatvorene kese, koja je otvorena na desnom kraju, spljotena od napred prema nazad i svedena na usku pukotinu

sprat

PERITONEUM- trbuna maramica

OPTE KARAKTERISTIKE
Peritoneum je glatka, sjajna opna koja oblae zidove i organe abdomena i karlice peritoneum parietale ( oblae zidove abdominalne duplje peritoneum viscerale ( oblae organe abdomena Ukupna povrina peritoneuma je oko 1,72m2 -Peritoneum je velika resorptivna povrina preko koje se mogu aplikovati lekovi (intraperitonealnim putem) koji se ubrizgavaju u upljinu peritonealne duplje -Peritoneum brzo stvara srasline (priraslice,varteoko obolelog organa lokalizovanje infekcije!) -Prebacuje se preko mesta resekcije creva jer brzo srasta za podlogu i smanjuje mogunost prodora infekcije)felalne mase !! Iz lumena creva u peritonealnu duplju!) - Koristi se u peritonealnoj dijalizi

PERITONEUM
Peritoneum je glatka, sjajna opna koja oblae zidove i organe abdomena i karlice peritoneum parietale ( oblae zidove abdominalne duplje peritoneum viscerale ( oblae organe abdomena a) PARIETALNI PERITONEUM tvorevine parijetalnog peritoneuma peritonealni nabori peritonealne jame b) VISCERALNI PERITONEUM tvorevine visceralnog peritoneuma mesenterium mesocolon omenta ligamenta

Peritoneum-trbuna maramica
peritoneum viscerale ( oblae organe abdomena) VISCERALNI PERITONEUM tvorevine visceralnog peritoneuma mesenterium mesocolon omenta ligamenta
- Peritoneum se prebacuje sa zidova na organe i gradi peritonealne duplikature koje se nazivaju mesenteria (oni nose krvne sudove i ivce*).

ORGANI ABDOMENA - podela

U odnosu na peritonealnu duplju organi abdomena su podeljeni na: 1)intraperitonealne organe (oni su sa svih strana obloeni visceralnim peritoneumom), 2)prvobitno retroperitonealne organe (oni se nalaze u retroperitonealnom prostoru - oduvek). Pokriveni su peritoneumo sa svoje prednje strane ( ren, gl. suprarenalis) 3) sekundarno retroperitonealne organe (pancreas, colon ascendens, colon descendens) njihov visceralni peritoneum naknadno srasta sa parietalnim peritoneumom zadnjeg zida abdomena. - srastanjem 2 lista peritoneuma nastaju tzv.Toldove fascije.

-peritoneum koji oblae colon transversum naziva se mesocolon

- Kada peritoneum prelazi sa jednog organa na drugi gradi ligementa Peritonealne duplikature koje polaze od ivica eluca zovu se omenta (to su: omentum minus omentum majus

RETROPERITONEALNI PROSTOR ABDOMENA

SPATIUM EXTRAPERITONEALE ABDOMINIS: SPATIUM RETROPERITONEALE SPATIUM RETROINQUINALE DEFINICIJA: -uzani deo abdominalne duplje - nalazi se iza peritonealne duplje a ispred zadnjeg zida abdomena i parietalnog peritoneuma koji ga oblae -ispod lumbalnog dela dijafragme - nanie se nastavlja retroperitonealnim prostorom karlice

SADRAJ RETROPERITONEALNOG PROSTORA ABDOMENA

1.ORGANI a) primarno retroperitonealni bubreg(ren) bubrena karlica( pelvis renalis) mokaovod( ureter) nadbubrena lezda(glandula suprarenalis) b) sekundarno retroperitonealni organi duodenum ( sem pars superior) pancreas colon ascendens colon descendens 2)KRVNI I LIMFNI SUDOVI aorta abdominalis v. cava inferior ductus thoracicus truncus intestinalis truncus lumbalis dex.et sin. nody lymphatici aortici 3) IVCI ABDOMENA plexus lumbalis plexus coeliacus

ZIDOVI SADRAJ

ORGANI TRBUNE DUPLJE zavrni deo jednjaka (pars abdominalis oesophagei), eludac (gaster), creva: tanka (intestinum tenuae mesenteriale) i debela (intestinum crasum), lezde pridodate digestivnom kanalu: jetra (hepar), guteraa (pancreas), slezina (splen s.lien), abdominalni deo mokranih organa: bubreg (ren), mokraovod (ureter), nadbubrena lezda (glandula suprarenalis), GASTER

ELUDAC (gaster s. ventriculus) Gaster je deo digestivnog kanala. Nalazi se izmeu jednjaka i duodenuma. Smeten je u gornjem, suprakolicnom spratu abdomena , u regio hipochondriaca sinistra i u regio epigastrica. intraperitonealni organ.

GASTER Morfologija
eludac ima oblik slova Jili udice na ivome ili meine na leu. Na njemu opisujemo: 2 strane ili zida , prednji i zadnji (paries anterior i paries posterior). 2 ivice ili krivine : mala krivina (curvatura gastrica minor) desna ivica, velika krivina (curvatura gastrica major) - leva ivica.

GASTER OTVORI 2 otvora : ostium cardiacum - prema ezofagusu, ostium pyloricum - prema pilorusu (oko njega se nalazi kruni mii (m. sphincter pylori). Na maloj krivini ( curvatura gastrica mino)r opisuje se i usek incisura angularis

U celini na zelucu moemo razlikovati dva dela: vertikalni (pars ventricalis )uspravni deo, na kome razlikujemo: a) pars cardiaca s.cardia (oko ostium cardiacum) b) fundus - gornji deo, nepravilno nazvan dno eluca, c)corpus - telo eluca koje se prua od cardie do ravni koja prolazi kroz incisuru angularis. horizontalni deo pars horizontalis s. pars pylorica na kome se mogu razlikovati antrum pyloricum - proireni levi deo i canalis pyloris - desni, sueni deo.

Graa eluca
1. 2. 3. Povrina eluca je obavijena peritoneumom te je to intraperitonealni organ. U zidu eluca razlikujemo sledee slojeve: tunica serosa (gradi je visceralni peritoneum), tela subserosa, tunica miscularis (ima 3 sloja): - stratum longitudinale, - stratum circulare, - fibrae oblique, tela submucosa, tunica mucosa

4. 5.

Graa eluca/ tunica muscularis

GASTER TUNICA MUCOSA (u njoj se nalaze suzokoni nabori plicae gastricae, od kojih se jedna prua ispred, a druga iza male krivine One se nazivaju plica mucosae I i plica mucosae II. Izmeu njih se nalazi canalis gastricus - kroz njega prolazi tenost , tena hrana i pljuvaka (pljuvaka - saliva). Na povrini sluzokoe eluca izmeu sluzoko\nih nabora , nalaze se areae gastricae, a u njima, mala udubljenja foveole gastricae (to su otvori izvodnih kanala gl. gastrica).

tunica miscularis (ima 3 sloja): - stratum longitudinale, - stratum circulare, - fibrae oblique,

Arterijska arkada male krivine - grade je: a. gastrica sinistra (grana truncus celiacusa), a. gastrica dextra (grana a. hepaticae propriae).

Arterijska arkada velike krivine - grade je: a. gastroepiploica sinistra (grana a. lienalis), a. gastroepiploica dextra (grana a. gastroduodenalis). Fundus vaskularizuju - aa. gastricae breves (iz a.splenicae)

JETRA( HEPAR)
Inervacija zeluca Plexus gastricus

To je najvea lezda u telu. Pridodata je digestivnom kanalu . Nalazi se u gornjem,suprakolicnom spratu abdomena , u regio hypochondriaca dextra, regio epigastrica i regio hypochondriaca sinistra. Jetra je intraperitonealni organ koji sa svih strana oblae peritoneum, sem area nuda ( deo dijafragmalne strane ) koji nije obloen peritoneumom).

FACIES DIAPHRAGMATICA / delovi

HEPAR Morfologija
Jetra ima oblik nepravilnog polupreseenog jajeta na njoj opisujemo 2 strane (facies diaphragmatica i facies visceralis) i jednu ivica - margo inferior. Jetra je teka oko 1500g. Dimenzije su joj 30cm (duina), 15cm (irina) i 8cm (visina).

pars superior, pars anterior, pars dextra, pars posterior, area nuda

( retroperitonealni deo)

FACIES VISCERALIS

FACIES VISCERALIS

Donja, visceralna strana jetre podeljena je pomou dve sagitalne fissurae i jednog poprenog leba na 4 lobusa: lobus dexter, lobus sinister, lobus caudatus, lobus quadratus.

Sagitalno postavljeni lebovi nazivaju se: fissura sagitalis dextra - nju grade: sulcus vene cave inferioris (u kome se nalazi v. cava inferior), fossa vesicae biliaris (u kojoj je smetena vesica biliaris ), fissura sagitalis sinistra - nju grade: fissura ligamenti venosi , fissura ligamenti terretis (u njoj se nalazi lig. terres hepatis).

FACIES VISCERALIS- porta hepatis

Popreno postavljeni leb naziva se PORTA HEPATIS - oblika je otvora ili hilusa kroz koji u jetru ulaze: v. porte a.hepatica propria plexus hepaticus, a Izlazi ductus hepaticus dexter ductus hepaticus sinister koji se spajaju i grade ductus hepaticus communis.

Na donjoj, visceralnoj strani jetre izmeu nalaze se otisci impressiones koje ostavljaju organi na koje nalee donja strana jetre. impressio oesophagea, impressio gastrica, impressio duodenalis, impressio colica, impressio renalis i impressio suprarenalis

AREA NUDA

Povrina jetre pokrivena je kapsulom (capsula fibrosa - Glisoni), a prema klasinom uenju osnovna jedinica grae jetre je lobulus hepatis dok nova nomenklatura koja vie uvaava zahteve operativne hirurgije jetre govori o segmentu kao osnovnoj (vaskularnoj)jedinici grae

GRAA JETRE

10

Histolo HistolokA GRAA JETRE

HISTOLO HISTOLOKI ASPEKTI PORTNE MIKROCIRKULACIJE

INTRAHEPATINE GRANE PORTALNE VENE

PORTNA TRIJADA:
ARTERIA INTERLOBULARIS VENA INTERLOBULARIS DUCTUS BILIFERUS INTERLOBULARIS

Lobulus hepatis - strukturalne komponente

Hepatociti,vezivnotkivna stroma, sinusoidni kapilari, KupfferKupffer-ove i Ito elije

PORTNI ACINUS SEGMENTI JETRE (segmenta hepatis)

11

1. PORTNA VENA JETRE (V portae hepatis) hepatis)

funkcionalni krvni sud jetre nastaje iza vrata pancreasa jetri doprema celokupnu vensku krv iz abdominalnog dela digestivnog trakta i Iz pankreasa i slezine

2 . POETNA STABLA PORTNE VENE

V. mesenterica superior V. splenica V. mesenterica inferior (var.)

PORTNA VENA JETRE (V portae hepatis) hepatis)

Put Od vrata pankreasa penje se navise iza gornjeg dela duodenuma (pars superior duodeni) ulazi u lig. lig. hepatoduodenale i dolazi do donje strane jetre gde daje 2 zavr zavrne grane R. dexter i R. sinister

4. Zavr Zavrne (intrahepatine) ne) grane portne vene

Desna grana portne venae jetre ( V. potae hepatis r. dexter) dexter) vaskularizuje lobus dexter hepatis R. dexter R. sinister pritoka: pritoka: v. cystica

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE
anastomoze izmeu: v. portae hepatis v. cavae superior v. cavae inferior malog su kalibra nalaze se u zidovima i organima abdomena Normalno su afunkcionalne(kroz njih ne protie krv) Proire se ako postoji poremeaj venske mikrocirkulacije u jetri (ciroza jetre, portna hipertenzija i sl.)

KLINIKA ANATOMIJA

portokavalne anastomoze u zidu ezofagusa (varices oesophagei) -rengenski nalaz zrna bisera - kliniki simptom usled njihove perforacije (pucanja): povraanje krvi(haematemesis)
Varices oesophageales rentgenski snimak

12

Varikoziteti jednjaka endoskopsi nalaz

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE
U zidu rektuma anastomoziraju se - Vv. rectales superiores ( poetne grane v. mesentericae inferior ( sistem portne vene) - Vv. rectales mediae et inferiores ( pritoke v. iliacae internae odnosno v. pudendalis (sistem v. cavae inferior)

KLINIKA ANATOMIJA

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE
PREDNJI ZID ABDOMENA Anastomoze Izmeu potkonih vena abdomena i paraumbilikalnih vena Vv. subcutanaea abdominis
polaze iz potkoznog tkiva prednjeg zida abdomena ulivaju su u: V. epigastrica superior (v cava superior) i u V. epigastrica inferior V. epigastrica superifitialis V circumflexa ilium superfitialis (v. cava inferior)

proirene vene u zidu rektuma odnosno analnog kanala, grade noduli haemorrhoidales (uljevi) klinika slika kod njihovog prskanja:pojava krvi u stolici (rectorrhagio)

Vv.paraumbilicales
polaze iz koe umbilikalnog predela - prate lig. teres hepatis - ulivaju se u levu zavrnu granu v. portae hepatis

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE u prednjem zidu abdomena

mogu se proiriti
kod zastoja u cirkulaciji intrahepatinih ogranaka v. portae hepatis

Caput medusae kod pacijenta sa cirozom jetre

Caput meduze
proirene vene umbilikalnog predela lie na glavu meduzu ili pauka na toku

13

INERVACIJA JETRE plexus hepaticus

UNI PUTEVI Intrahepatini uni putevi su: intracelularne sekretorne putanje (nalaze se u samim elijama jetre), intracelularni uni kapilari (nalaze se izmeu Remakovih gredica), ductuli biliferi interlobulares (nalaze se u Kirnanovim prostorima), ductus hepaticus dexter i ductus hepaticus sinister (poetni delovi).

Extrahepatini uni putevi

Dele se na glavne i sporedne. Glavni se ne mogu operativno odstranjivati. Sporedni se mogu operacijom odstraniti iz tela bez posledica po ivot Glavni extrahepatini putevi su: ductus hepaticus dexter, ductus hepaticus sinister, ductus hepaticus communis, ductus choledocus Sporedni ekstrahepatini putevi su: vesica biliaris s.fellea, ductus cysticus.

VESICA BILIARIS S. FELEA

spada u sporedne ekstrahepatine puteve. sakuplja u van perioda varenja i slui kao depo ili rezervoar ui. u se stvara u jetri. Delovi vesicae billiaris : fundus, corpus, collum i ductus cysticus

CREVA
(intestinum)
TANKO CREVO( Intestinum tenue ) DEBELO CREVO( Intestinum crassum)

14

DONJI (INFRAKOLINI) SPRAT ABDOMINALNE DUPLJE crevni sprat * Situs abdominis inferior ili
POLOAJ - prua se od colon transversum i mesocolon transversum, do aperture pelvis minoris superior. - nastavlja se peritonealnom prostorom karlice - Sadraj donjeg sprata abdominalne duplje grade iskljuivo creva i njihove sudovno-ivane peteljke (mezenterija) i zato se ovaj sprat i zove crevni

TANKO CREVO ( Intestinum tenue )

1. Duodenum
NEPOKRETNI DEO tankog creva (sem pars superior duodeni), sekundarno retroperitonealni deo

2. Jejunum 3. Ileum
POKRETNI DELOVI tankog creva (intestinum tenuae mesenteriale)

jejunoileum

DEBELO CREVO( Intestinum crassum)

1. Caecum et appendix vermiformis 2. Colon
ascendens transversum descendens sigmoideum

sprat

Rectum Canalis analis

TANKO CREVO ( Intestinum tenue )

1. Duodenum NEPOKRETNI DEO tankog creva (sem pars superior duodeni), sekundarno retroperitonealni deo 2. Jejunum 3. Ileum - POKRETNI DELOVI tankog creva (intestinum tenuae mesenteriale)

DUODENUM -poetni deo tankog creva

-od pylorus-a do flexura duodenojejunalis RAZLIKUJE SE od ostalih delova tankog creva !! -Nepokretan (sem pars superior!) -sekundarno retroperitonealan -glandulae duodenales Brunner-i -povezan sa pankreasom i jetrom

Duodenum

Duodenum
DUODENUM/ MORFOLOGIJA
Oblik slova U Dug oko 30cm (12 palaca) Otud ime dvanaestopalano crevo 4 DELA: 1 PARS SUPERIOR(3-4cm) (AMPULLA S. BULBUS DUODENI) flexura duodeni superior 2)PARS DESCENDENS(8cm) flexura duodeni inferior 3./ PARS INFERIOR S. HORIZONTALIS (10.cm) 4)PARS ASCENDENS (2,5cm) flexura duodenojejunalis m.suspensorius duodeni (Treitzov mii)

DUODENUM/ POLOAJ
GORNJI DEO suprakolini sprat

DONJI DEO infrakolini sprat L1 - L3 prljena

15

DUODENUM graa zida 1)TUNICA SEROSA Tela subserosa 2)TUNICA MUSCULARIS Stratum longitudinale Stratum circulare 3)TELA SUBMUCOSA Glandulae duodenales Brunner-i 4)TUNICA MUCOSA plicae circulares villi intestinales (crevne resice) membrana villosa - Izgled somota PARS DESCENDENS sluzokone tvorevine

DUODENUM graa zida 4)TUNICA MUCOSA PARS DESCENDENS - sluzokone tvorevine Papilla duodeni minor - ( ductus pancreaticus accessorius) Plica longitudinalis duodeni Papilla duodeni major Ampulla hepatopancreatica Water-i

Intestinum tenue mesenteriale (tunica mucosa)

POKRETNI DELOVI tankog creva (intestinum tenuae mesenteriale) 2. Jejunum 3. Ileum

jejunoileum
MESNETERIUM meritonealna peteljka(opornjak) tankog creva

Jejnunum

Ileum

Intestinum tenue. Mesenterium

JEJUNOILEUM graa zida

1)TUNICA SEROSA Tela subserosa 2)TUNICA MUSCULARIS Stratum longitudinale Stratum circulare 3)TELA SUBMUCOSA Glandulae duodenales Brunner-i 4)TUNICA MUCOSA plicae circulares villi intestinales (crevne resice)

FOLLICULI LYMPHATICI SOLITARII (JEJUNUM) FOLLICULI LYMPHATICI AGGREGATII( Payer-ove ploe)(ILEUM)

MESNETERIUM - peritonealna peteljka(opornjak) tankog creva - grade ga 2 peritonealna lista izmedju kojih prolaze krvni sudovi i ivci -Ima oblik lepeze ( 2 ivice: crevna ivica i zadnja -Zadnja ivica (koren) RADIX MESENTERII- spaja se za zadnji trbuni zi

RAZLIKE IZMEU JEJUNIMA I ILEUMA!!! JEJUNUM ( za ileim vai sve suprotno) Kalibar iri Zid deblji Plicae circulares gue Villi intestinales brojnije) resorpcija intenzivnija) Folliculi limphatici solitarii Vijuge horizontalno orjentisane

16

Intestinum tenue / gradja zida

Ileum (tunica mucosa)

Jejunum (tunica mucosa)

Ileum (Peyer-ove ploce

DEBELO CREVO
( Intestinum crassum ) DELOVI
1. Caecum et appendix vermiformis Colon
ascendens transversum descendens sigmoideum

Intestinum crassum
(spoljanji izgled i rendgenogram) TENIAE COLI (3) LOM Tenia libera Tenia omentalis Tenia mesocolica Spajaju se kod ostium appendicis vermiformis !!!

2.

3. 4.

Rectum Canalis analis

POLOAJ

- INFRAKOLINI SPRAT ABDOMINALNE DUPLJE - U KARLICI (COLON SIGMOIDEUM ,RECTUM I CANALIS ANALIS)

HAUSTAE COLI (mehurasta ispupenja) SULCI TRANSVERSI (plicae semilunares) APPENDICES EPIPLOICAE

Intestinum crassum
PERITONEUM
NAIZMENINO POKRETNI (INTRAPERITONEALNI) I NEPOKRETNI (SEKUNDARNORETROPERITONEALNI DELOVI) POKRETNI(INTRAPERITONEALNI) SU:
COECUM ET APPENDIX VERMIFORMIS COLON TRANSVERSUM mesocolon transversum COLON SIGMOIDEUM mesocolon sigmoideum NEPOKRETNI (SEKUNDARNI RETROPERITONEALNI) SU: COLON ASCENDENS COLON DESCENDENS

Intestinum crassum- graa zida

1)TUNICA SEROSA Tela subserosa 2)TUNICA MUSCULARIS Stratum longitudinale (teniae coli) Stratum circulare (plicae semilunares coli) 3)TELA SUBMUCOSA Glandulae duodenales Brunner-i 4)TUNICA MUCOSA se RAZLIKUJE OD TANKOG CREVA NEMA plicae circulares NEMA villi intestinales (crevne resice) IMA BROJNE LEZDE (GLANDULAE INTESTINALES) FOLLICULI LIMPHATICI SOLITARII, SEM U APPENDIX VERMIFORMIS- (TONSILA INTESTINALIS!!)

17

CAECUM ET APPENDIX VERMIFORMIS POLOAJ I PROJEKCIJE

Caecum et Appendix Vermiformis

FOSSA ILIACA DEXTRA visoki i niski poloaj

najiri deo debelog creva oblik kese pokretni,intraperitonealni deo u njega se ulivaju ILEUM(ostium ileocoecale) i APPENDIX VERMIFORMIS (ostium appendicis vermiformis) -mesto gde se sustiu sve 3 teniae Valva ileocecalis Labium superius Labium inferius Frenulum valvae ileocoecalis

Caecum et Appendix Vermiformis

PROJEKCIJA Mac Burrney eva taka (odgovara sredini desne Monro-ove linije koja spaja umbilicus i spina iliaca anterior superior PRITISAK POJAAVA BOL KOD APENDICITISA

OSTIUM ILEOCOECALE* Valva ileocecalis Labium superius Labium inferius Frenulum valvae ileocoecalis *PROJEKCIJA Mac Burrney eva taka
(odgovara sredini desne Monro-ove linije koja spaja umbilicus i spina iliaca anterior superior PRITISAK POJAAVA BOL KOD APENDICITISA)

Caecum et Appendix Vermiformis

APPENDIX VERMIFORMIS crvuljak Dug od 2 do 25 cm!!

POLOAJ PROJEKCIJA GRAA tonsila intestinalis ARTERIJSKA VASKULARIZACIJA A appendiculars (grana A.ileocolicae) OSTIUM APPENDICIS VERMIFORMIS PROJEKCIJA Lanz-ova topografska taka (na spoju desne i srednje treine biiliane linije)

18

Appendix vermiformis / graa tonsila intestinalis

COLON OBLIK
ZNAK PITANJA(sa varijacijama)

COLON - DELOVI 1./ COLON ASCENDENS nepokretni deo flexura coli dextra; flexura hepatica 2./ COLON TRANSVERSUM pokretni deo mesocolon transversum flexura coli sinistra; flexura splenica 3./ COLON DESCENDENS nepokretni deo 4./ COLON SIGMOIDEUM pokretni deo Mesocolon sigmoideum

Intestinum crassum- graa zida

1)TUNICA SEROSA Tela subserosa 2)TUNICA MUSCULARIS Stratum longitudinale (teniae coli) Stratum circulare (plicae semilunares coli) 3)TELA SUBMUCOSA Glandulae duodenales Brunner-i 4)TUNICA MUCOSA se RAZLIKUJE OD TANKOG CREVA NEMA plicae circulares NEMA villi intestinales (crevne resice) IMA BROJNE LEZDE (GLANDULAE INTESTINALES) FOLLICULI LIMPHATICI SOLITARII, SEM U APPENDIX VERMIFORMIS- (TONSILA INTESTINALIS!!)

INERVACIJA TANKOG CREVA 1)Plexus coeliacus 2)Plexus entericus (u zidu creva) 3 spleta: 1)PSY (plexus subserosus) u tela subserosa Iz N. vagusa PARALIZA PERISTALTIKE KOD PERITONITISA!!! 2 SY plexusa : 2) Plexus myentericus-Auerbachi (u tunica muscularis) 3) Plexus submucosus - Meissneri ( u tela submucosa)

19

INERVACIJA DEBELOG CREVA 1)PLEXUS COELIACUS plexus mesentericus superior Plexus mesentericus inferior SAMO SREDNJI I DONJI DEO REKTUMA od PLEXUS PELVICUSA (Plexus rectalis medii) ---------------------------------------PSY (DESNA POLOVINA DO FLEXURA COLI SINISTRA) IZ N. VAGUS (X) ISPOD FLEXURA COLI SINISTRA PLEXUS PELVICUS (NN. SPLANCHNICI PELVICI S. NN.ERRIGENTES)

GUSTERAA (PANCREAS)
lezda pridodata digestivnom tubusu
Ima dve funkcije Egzokrinu ( lezda sa spoljanjom, egzokrinom sekrecijom) Endokrinu ( lezda sa unutranjm sekrecijom)

2)Plexus entericus (u zidu creva) 3 spleta: 1)PSY (plexus subserosus) Iz N. vagusa 2 SY plexusa : 2) Plexus myentericus-Auerbachi (u tunica muscularis) 3) Plexus submucosus - Meissneri ( u tela submucosa)

GUSTERAA (PANCREAS)
POLOAJ: SEKUNDARNO RETROPERITONEALNI ORGAN U KONKAVITETU DUODENALNE VIJUGE ISPRED L1 I L2 PRLJENA

GUSTERAA (PANCREAS)
MORFOLOGIJA
OBLIK: udice ili slova J Varijacije : pancreas anularis pancreas accessorium akcesorni nodusi u zidu duodenuma, jejunuma, ileuma, apendiksa

GUSTERAA (PANCREAS)
MORFOLOGIJA
DELOVI: glava ( caput pancreatis) 2 strane ( prednja i zadnja) kukasti nastavak ( processus uncinatus) usek ( incisura pancreatis) vrat ( collum pancreatis) telo ( corpus pancreatis) trostranoprizmatinog oblika
rep (cauda pancreatis)

GUSTERAA (PANCREAS)
MORFOLOGIJA
telo ( corpus pancreatis) trostranoprizmatinog oblika

3 strane:
prednje gornja ( facies anterosuperioe) prednje donja ( facies anteroinferior) zadnja ( facies posteroor)

3 ivice:
gornja ( margo superior) tuber omentale donja ( margo inferior) prednja ( margo anterior)

20

GUSTERAA (PANCREAS)
MORFOLOGIJA
DIMENZIJE: irina :
najiri deo na glavi 6-7cm

GUSTERAA (PANCREAS)
GRADJA
1) STROMA - capsula ( rastresito vezivno tkivo) tkivo) - interlobulusne pregrade (septa interlobularia)

Duina : 12-15cm Debljina :

najvea debljina u predelu glave 3cm

TEINA: 70 90 g.

2) PARENHIM (egzokrini i endokrini deo) deo)

GUSTERAA (PANCREAS)
GRADJA
EGZOKRINI PANKREAS
( pars exocrina pancreatis) pancreatis)
1)ACINUSI

EGZOKRINI PANKREAS izvodni kanali

( pars exocrina pancreatis) pancreatis) Intralobulusni ekskretorni kanali ) (ductus intralobularis intralobularis) Interlobulusni ekskretorni kanali ) (ductus interlobularis interlobularis) Wirsungov ili glavni pankreatini kanal (

Acinus pancreaticus
Acinusne elije (acinocytus s exocrinocitus pancreaticus) pancreaticus) Ductus intercalatus

2)LOBULUSI Acinusi su grupisani u lobuluse

Lobuli pancreatici

Egzokrini pankreas /izvodni kanali

1) Santorinijev ili sporedni pankreatini kanal ductus pancreaticus accessorius - izvodni kanal gornjeg dela glave pankreasa - otvara se u descendentni duodenum u nivou papilla duodenu minor 2) ductus pancreaticus sa ductus choledocuscholedocus-om formira ampullu hepatopancreatica s. biliaropancreatica otvara se u descedentni deo duodenuma u nivou papilla duodeni major m. sphincter ductus pancreatis

21

Endokrini pankreas
(pars endocrina pancreatis) pancreatis)
Langerhansova ostrvca (insulae pancreaticae) pancreaticae) poliedrine elije pro proete fenestrovanim kapilarima vi vie tipova elija A ( endocrinocy endocrinocytus alpha s. glucagonocytus) glucagonocytus) B ( endocrinocztus beta s. insulinocytus) insulinocytus) D ( endocrinocytus delta) PP elije

GUSTERAA (PANCREAS)
KLINIKA ANATOMIJA
Diabetes mell mellitis Pancreatitis acuta et chronica CA glave pancreasa - hepatitis

Glukagon Insulin Somatostatin PP

SLEZINA (SPLEN S. LIEN)

Poloaj : Situs abdominis superior Regio hypohondriaca sinistra

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) MORFOLOGIJA:

OBLIK: zrna kafe DIMENZIJE: duina 12 cm irina 7cm debljina 3-4cm TEINA: prosena 150g (80-300) zavisi od sadraja krvi u slezini BOJA: sivo-plaviasta ( spolja) Tamno crvena ( na preseku)

SLEZINSKA LOA: odozgo i spolja: diaphragma napred: gaster nazad: ren sinister dole: flexura colli sinistra

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) - MORFOLOGIJA

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) MORFOLOGIJA:

IVICE: - margo superior s. anterior* - (margo crenatus*) - margo inferior s. posterior*

STRANE: 1) Spoljanja (faciesdiaphragmatica) 2) Unutranja (facies visceralis) gastrina ( facies gastrica) renalna ( facies renalis) kolina ( facies colica) /pankreatina/ ( facies pancreatica)

NB nazivi ivica zavise od poloaja tela POLOVI:

- extremitas anterior s. inferior - exremitas posterior s. superior

NB: nazivi polova zavise od poloaja tela

22

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) GRADJA

1) Serozni omota ( tunica serosa) visceralni peritoneum 2) stroma - fibrozni omota ili kapsula (tunica fibrosa s. capsula) - fibrozne gredice (trabeculae splenicae) 3) parenhim ili pulpa slezine (pulpa splenica s. lienalis) - pilpa alba - pulpa rubra

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) GRADJA

1) Serozni omota ( tunica serosa) visceralni peritoneum 2) stroma - fibrozni omota ili kapsula (tunica fibrosa s. capsula) - fibrozne gredice (trabeculae splenicae) 3) parenhim ili pulpa slezine (pulpa splenica s. lienalis) - pilpa alba - pulpa rubra

KONSULTACIJE
SVAKOG DANA SEM U VREME PREDAVANJA, TESTA I ISPITA KONSULTACIJE SE DOGOVARAJU LINO ILI E MAILOM : stojanka@junis.ni.ac.yu s. arsic@eunet.yu Mob.tel. 064 17 03 100

ili na

Mogunost dopunske nastave (grupa od 5 studenata)

23