Sve to ste htjeli znati o ulasku Hrvatske u EU

Ovaj projekt financira Europska unija

1

Projekt provodi Europski edukacijski forum

Sve to ste htjeli znati o ulasku Hrvatske u EU

autori:

Nataa Beirevi Ivana Bili Sanja Bonjak Hrvoje Butkovi Goran Buturac Judita Cuculi upa Tatjana orlija Milivojevi Suzana Dreaj Irena oki Emir Dani Lin Hereni Biserka Ivanovi arkanovi Luka Juro Jasna Kancir Zoran Kordi

Dinka Kreli Maja Kuhar Petra Leppee Fraize Aida Liha Marina Marasovi Loredana Maravi Mio Mudri Ivona Ondelj Martina Petrovi Nedica Skakelja Jelena Svilar Kristian Turkalj Zoran Turuk Mirna Vlai Feketija Vjekoslav Slavujac

Nakladnik: Europski edukacijski forum Glavni urednik: Filip Tanay Urednici: Dr.sc. Nataa Beirevi , Dr.sc. Irena oki, Mihaela Juri Vanjski suradnici-urednici: Boris Hermeec i Ivana Kovai Grafiko oblikovanje: Tomislav Turkovi, www.ttom.info Tisak: Red Point d.o.o., Zagreb, 2012.
Sadraj publikacije pripremljen je u suradnji s partnerima Veernjim listom i 24sata TV. ISBN: 978-953-57419-0-9 CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 824759 Ova publikacija je dio aktivnosti projekta EUionica koji je nanciran iz sredstava EU.

7 UvOD 9 OsnOve EU 10 Povijesni razvoj EU 11 EU objedinjuje nadnacionalna i meudravna obiljeja 12 Dva vida europskog ujedinjenja - iste vrijednosti, razliite uloge 13 Vijee Europe - jamac demokracije, ljudskih prava i vladavine prava 14 Kako se donose odluke u Europskoj uniji? 15 Zalaganje za razvoj ljudskih prava - graanskih i politikih 16 Odnos EU-a i njezinih drava lanica je interaktivan 17 Europska pria ujedinjenja nije u potpunosti dovrena

18 O eMu HRvAtskA ODLuuJe, A tO Je u nADLenOstI EU? 19 Kako e Hrvatska sudjelovati u oblikovanju politika EU? 20 Hoe li se ulaskom u EU mijenjati porezni sustav Hrvatske? 20 EU za cilj ima harmonizaciju poreza 22 Zdravstveno i mirovinsko osiguranje u EU 23 to je to EUROPOL? 24 Od nacionalnog pitanja do europske vojske? 25 Sve tO ste ukRAtkO htJeLI znAtI O EU 26 Sve ono to ste oduvijek htjeli znati o EU 32 to ste nas sve pitali u vezi s ulaskom Hrvatske u EU? 32 esti mitovi o EU: Povre mora biti jednakog oblika,

a otok imati najmanje 50 stanovnika

33 Pridruiti se europskim narodima ili nastaviti kao dosad? 34 Opa ugroenost nacije najvei hrvatski strah 34 Zato ulaziti u Europu koja se raspada? 35 Ulaskom u Euroslaviju izgubit emo samostalnost i suverenost 35 Veliko trite donosi dobit hrvatskim tvrtkama 36 Stie znatna financijska pomo europskih fondova 36 Konana uspostava vladavine zakona i prava 37 Studiranje hrvatskih graana u Europskoj uniji 38 Euroskeptici: Povisit e se cijene roba i poveat e se porezi 39 Strani e nam radnici uzeti radna mjesta 39 Unitit e se hrvatska poljoprivreda

41 DeMOkRACIJA I upRAvLJAnJe u EU 42 Pati li Europska unija od manjka demokracije? 43 Europski parlament nee zamijeniti Hrvatski sabor 45 Utjecaj ulaska u EU na civilno drutvo 46 Prolazi li plava kuverta u Bruxellesu? 48 Budunost EU u rukama je graana 50 ZApOLJAvAnJe 51 Jedan od najvanijih ciljeva EU je stvaranje novih radnih mjesta 52 Nezaposlenost rizici i potencijali za Hrvatsku 53 Zapoljavanje u EU sve nam je dostupnije 54 Zapoljavanje mladih nakon ulaska u EU 55 Kako do karijere u institucijama Europske unije? 57 Obrazovanje postaje kljuno u borbi protiv nezaposlenosti 58 Odredbe o radnom vremenu u Europskoj uniji
4

59 Priljev migranata u Hrvatsku nakon ulaska u Europsku uniju 60 Radne dozvole u Europskoj uniji 61 Slobodno kretanje radnika iskustva novih drava lanica 62 Mjere za zatitu zdravlja i sigurnosti besplatne su za radnike

64 SOCIJALnA pRAvA 65 Kakva prava imaju nezaposleni u EU? 66 Jednaka plaa za jednak posao 67 Prosjena razlika u plaama ena i mukaraca u EU-u je 18 posto 68 U EU rodiljski dopust fleksibilniji i dinaminiji 69 Kada Europljani idu u mirovinu? 70 Koliko stoje mirovine? 72 Kolike mirovine imaju stanovnici EU? 73 Prava osoba s invaliditetom nakon ulaska u EU

75 PRIstup euROpskOM tRItu I kOnkuRentnOst hRvAtskIh pODuzetnIkA 76 Poticanje malog i srednjeg poduzetnitva u Europskoj uniji 77 Malo i srednje poduzetnitvo osnova je razvoja gospodarstva 78 Oko 80% novih poslova dolazi iz malog i srednjeg poduzetnitva 79 Ulazak u EU mogao bi donijeti poveanje broja radnih mjesta 80 Usluge od opeg interesa hrvatski korisnici i Europska unija 81 Hoemo li ulaskom u EU vie dobiti ili izgubiti? 82 EU prua mnoge prilike, ali donosi i odreene trokove 83 Koliko je opravdan strah od konkurencije? 84 Bolji uvjeti poslovanja za poduzetnike 85 Kako poslovati u EU? 86 Hrvatski graani i poduzetnici lake e osvajati druga trita 87 Pravilima protiv nelojalne konkurencije na tritu EU 88 Svjedoenje vlasnika male tvrtke iz drave lanice EU 89 Kakav je budui status hrvatske proizvodnje u EU 91 ZAtItA pOtROAA 92 Vea prava i bolja zatita potroaa 93 EU tei to boljoj zatiti potroaa 94 Strogom kontrolom do sigurnih proizvoda za zdravlje potroaa 95 Jedinstveno digitalno trite EU 96 Ulaskom u EU past e cijene roaming usluga 98 RegIOnALnA pOLItIkA, RegIJe I RegIOnALIzAM 99 Priprema Hrvatske za Strukturne fondove i Kohezijski fond 99 EU pomae razvoj europskih regija pomou J-inicijativa 100 Kako je Hrvatska podijeljena po EU klasifikaciji? 101 Kako uspjeno dobiti sredstva od Europske unije? 103 to je kohezijska politika EU i to se njome eli postii? 104 Fondovi Europske unije za male i srednje poduzetnike 105 Primjeri uspjenih projekata financiranih iz fondova EU 106 Koliko su novca iz EU iskoristile zemlje srednje i istone Europe? 107 Priznanja za inovativne projekte koji jaaju regionalni razvoj 108 Gotovo 13 milijardi eura za zajednike projekte 109 Je li regionalno porijeklo proizvoda garancija kvalitete?

111 EuRO I EkOnOMskA I MOnetARnA unIJA 112 Euro vrsto dri svoje mjesto na meunarodnoj sceni 113 Koja su tri kljuna koraka kod uvoenja eura? 114 Perspektiva uvoenja eura u Hrvatskoj 115 Koje su koristi i trokovi uvoenja eura? 116 Koristi i trokovi uvoenja eura za Hrvatsku 118 Je li uvoenje eura povealo inflaciju i smanjilo kupovnu mo? 119 Ulazak u EU ne donosi znatnije promjene cijena nekretnina 120 Hoe li euro i na koji nain preivjeti krizu? 122 PRORAun EU 123 Tko uplauje, a tko dobija novac iz EU prorauna? 124 Tko i kako nadzire troenje EU novca? 125 to e Hrvatska dobiti iz prorauna Europske unije? 127 Koliko e Hrvatska uplaivati u proraun Europske unije? 128 Hrvatski graani odvajat e dnevno 5 kuna za proraun EU 130 estoka rasprava o proraunu EU za iduu godinu 132 FInAnCIJe 133 Hoe li EU uvesti porez na financijske transakcije? 134 Euroobveznice nisu slamka spasa za neodgovorne vlade 135 Potreban je vei nadzor nad fiskalnom politikom 137 JAvnA nAbAvA 138 Antikorupcijska strategija Europske unije 139 Javna nabava prema zakonima EU za razvijeno gospodarstvo 140 Reforma EU zakonodavstva u podruju javne nabave 141 Postupci javne nabave na lokalnoj razini 142 Mala i srednja poduzea na tritu javne nabave 143 Zajedniko trite i mogunosti za hrvatske poduzetnike 144 PRAvOsue I unutARnJI pOsLOvI 145 Pristupni pregovori i zatita temeljnih prava 146 Vanost reforme pravosua tijekom pristupnih pregovora 148 Pregovori o reformi pravosua zahtjevni, ali korisni 149 Suzbijanje korupcije radi osiguranja slobode trita 151 Korupcija u javnom i privatnom sektoru 152 Hrvatska napreduje dobro, ali ima problema koje jo mora rijeiti 153 Koliki je razumni rok trajanja sudskih procesa u EU? 154 Koje e pogodnosti dravljani Hrvatske dobiti po ulasku u EU? 155 Hrvati u EU 156 Hrvatske vanjske granice postaju bedemi Europe 157 Nakon 5 godina stjeete sva prava koja uivaju dravljani te zemlje 158 Biometrijska putovnica put k prelasku granice uz otisak prsta 159 Schengen prostor slobode, sigurnosti i pravde 161 Za 6000 graninih slubenika edukacija po standardima EU 162 Hrvatskoj rok od dvije godine za ulazak u Schengen

163 KuLtuRA I ReLIgIJA 164 Stvaranje europskog identiteta i njegov odnos prema nacionalnom 165 Hoe li Hrvatska izgubiti svoj nacionalni i kulturni identitet?

166 Sluenje stranim jezicima prednost je na europskom tritu rada 167 Velike mogunosti za hrvatske filmae u Europskoj uniji 168 U tri drave EU eutanazija je legalizirana 169 U kakvu su odnosu Katolika crkva i Europska unija?

171 ZnAnOst I ObRAzOvAnJe 172 Sustavi visokog obrazovanja u Europskoj uniji 173 to e lanstvo u EU donijeti hrvatskom obrazovnom sustavu? 174 Znanstvena i istraivaka politika Europske unije 175 Strategija politike za mlade Europske unije 176 Hoe li zbog ulaska u EU doi do odljeva mozgova iz Hrvatske? 177 Hoe li hrvatskim graanima biti priznate kvalifikacije u EU? 178 Jesu li za neke profesije potrebni odreeni dodatni uvjeti? 179 Kako e hrvatski graani plaati kolarine u zemljama EU? 181 Program za cjeloivotno uenje Europske unije 182 ZAtItA OkOLIA 183 Zatita okolia jedna od najzahtjevnijih politika EU 184 Zatita vodnih resursa prioritet je i Europske unije i Hrvatske 185 Hrvatska nee postati odlagalite otpada za druge lanice EU 186 Ekoloka politika EU temelji se na naelu zagaiva plaa 187 Zeleni razvoj Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju 189 Koritenjem obnovljivih izvora energije do novih zelenih poslova 190 Treba li graditi spalionice smea u Hrvatskoj? 191 Je li zrak bolji u zemljama Europske unije? 192 Uspostava ekoloke mree uva bioloku raznolikost i ekosustave 193 Graani mogu utjecati na odluke koje se odnose na okoli

195 POLJOpRIvReDA I RuRALnI RAzvOJ 196 Ulaskom u EU oslobodit e se znatna sredstva za ruralni razvoj 197 Zajednika poljoprivredna politika za razvoj hrvatske poljoprivrede 198 Poljoprivrednici e zadrati slinu razinu izravnih plaanja 199 Kakva je sudbina malih poljoprivrednih farmi? 200 Ulazak u EU pred hrvatske vinare postavlja velik izazov 201 Kako se oduprijeti prevlasti panjolskih i talijanskih maslinara? 202 Autohtoni proizvodi lake e nai put do kupaca u Europskoj uniji 203 Kolika je sigurnost hrane i tko se u EU o njoj brine? 204 Od farme do stola - sustav HACCP poveava sigurnost hrane 207 RIbARstvO 208 Zajednika ribarska politika Europske unije 209 Kako su organizirani proizvoai u Europskoj uniji? 211 Sektoru ribarstva 2013. od Unije sredstva u visini 8,7 milijuna eura 213 Hrvatska e initi 4,5 posto ukupne EU flote 215 Ribu emo moi loviti za svoje potrebe 216 Budunost domae brodograditeljske industrije u EU 220 EU pROJektI I kORItenJe fOnDOvA EU (pRIpReMA zA uspJeh) 221 Koliko smo spremni za ulazak u EU? 222 Dug je i sloen put od ideje do europskog projekta 223 Preduvjeti za pripremu europskih projekata i najee pogreke

Uvod

Dragi EUenici, tijekom 2012. godine, udruga Europski edukacijski forum (EEF), zajedno je sa svojim partnerima Veernjim listom i 24sata TV intenzivno provodila projekt EUionica, na kojeg smo posebno ponosni. EEF, kao nevladina udruga koja ve deset godina djeluje na podruju obrazovanja i prua savjetodavne usluge u okviru tema povezanih s europskim integracijama, zajedno sa svojom mreom strunjaka eljela je kroz projekt objektivno informirati graane o temama vezanim za ulazak Republike Hrvatske u EU u periodu prije i nakon referenduma. Putem projektnih aktivnosti cilj je bio pruiti objektivne, jasne i relevantne informacije graanima i u periodu prije referenduma olakati im odluku o zauzimanju stava na referendumu, te time poduprijeti demokratski proces. Rezultat tog velikog truda je publikacija koja se trenutno nalazi u Vaim rukama. eljeli smo Vam pokloniti knjiicu u kojoj ete nai mnotvo korisnih informacija iz razliitih podruja vezanih za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Tako ste o Europskoj uniji i procesu pristupanja, imali priliku itati tekstove u tiskanom i online izdanju na stranici EUionica, gledati video-spotove, sudjelovati u kvizovima, postavljati pitanja strunjacima i osvajati nagrade. Sve su to bile aktivnosti koje smo provodili u okviru projekta EUionica, nanciranog sredstvima EU fondova. Na samom poetku publikacije nalazi se i popis autora koji su svojim tekstovima nastojali doprinijeti osvjeivanju publike te pomoi u oblikovanju osobnih stavova u pogledu Europske unije i vrednota koje sa sobom jedna tako iznimno heterogena zajednica nosi. Autori su bili na raspolaganju odgovoriti onim znatieljnijima i na niz dodatnih pitanja, a sve u cilju prijenosa to vjerodostojnijih informacija zainteresiranoj javnosti. Kroz objavljene lanke autori tekstova nastojali su strune teme poput nancija, ribarstva, fondova EU, poljoprivrede, ekologije, obrazovanja, zatite okolia, regionalnog razvoja, socijalne politike, pribliiti itateljstvu jednostavno pisanim nainom. Najvei broj itatelja privukli su lanci na temu zapoljavanja u EU. Najvie Vas je zanimalo kako do karijere u EU i koje su mogunosti zapoljavanja, kako pri-

znati kvalikacije u EU, o radnom vremenu i visini mirovina. Posebno nam je drago da ste vrlo aktivno sudjelovali u kvizovima i osvajali za to nagrade. Takoer ste bili aktivni i u postavljanju zanimljivih pitanja strunjacima koji su odgovarali na to hoe li proizvodi biti jeftiniji kada Hrvatska ue u EU, hoe li se smanjiti kamatne stope na stambene kredite, kako e funkcionirati sustav zdravstva, hoe li se moi traiti posao u svim zemljama lanicama bez ogranienja. No isto tako htjeli ste znati kakva e biti porezna politika prema umjetninama, hoe li se moi drati egzotine ivotinje i hoe li nae more i nae ume i dalje biti nae. Vaa pitanja su nam bila pokazatelj o kojem podruju biste se htjeli dodatno informirati tako da smo objavljivali i lanke pokrivajui ta podruja. U video-spotovima koje ste imali prilike gledati relevantni strunjaci i osobe s podruja EU odgovarali su na Vaa pitanja, pa tako i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na pitanje sudbine malih poljoprivrednih gospodarstava, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsi o hrvatskom tritu rada nakon pristupanja Hrvatske EU i ef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren o mjerama tednje u EU dajui savjete hrvatskim tvrtkama i Vladi za razdoblje koje je pred nama. U brojkama projekt je izgledao ovako: 180 objavljenih tekstova online, 13 duplerica u novinskom izdanju, oko 460 Vaih komentara na lanke, 52 pitanja znanja u kojima ste sudjelovali i osvajali nagrade, 13 objavljenih video-spotova, 40 pitanja koja ste postavili strunjacima i dobili na njih odgovore . Tijekom godine dana kroz provedeni projekt trudili smo se biti zanimljivi, informativni i pruiti Vam informacije o Europskoj uniji koje su Vas zanimale. Kroz budue projekte EEF namjerava to i dalje initi i nadamo se da ete i dalje pratiti na rad, biti aktivni sudionici kao i do sada, jer su nai projekti i publicirani radovi usmjereni upravo Vama. U ime cijelog projektnog tima i Europskog edukacijskog foruma elim Vam ugodno itanje nae publikacije EUionica!
Irena oki, predsjednica EEF-a

Osnove EU

10

POvIJeSnI RAzvOJ eu
EU je kroz svoj povijesni razvoj esto bio izloen raznim krizama i izazovima pa ih i u ovom trenutku pokuava nadii
Europska unija osmiljena je s ciljem da dokine uestale i krvave sukobe meu europskim zemljama koji su kulminirali Drugim svjetskim ratom i da osigura dugotrajni mir. Sve je poelo 1950. godine prijedlogom za osnivanje Europske zajednice za ugljen i elik koja je okupila est europskih drava Belgiju, Francusku, Njemaku, Italiju, Luksemburg i Nizozemsku. U desetljeu koje je uslijedilo dominiraHladni rat izmeu Istoka i Zapada, maarski se antikomunistiki protesti 1956. suprotstavljaju ruskim tenkovima, a Rusi godinu dana kasnije lansiraju Sputnik. Rimskim ugovorom nastaje Europska gospodarska zajednica (1957.), a njome i zajedniko europsko trite. ezdesete su godine iznjedrile glazbene idole poput Beatlesa i liberalne ideje generacije djece cvijea, potiui irenje kulturne revolucije. U tom razdoblju gospodarskog rasta drave EU ukidaju naplaivanje carinskih nameta u meusobnoj gospodarskoj razmjeni i dogovaraju zajedniku kontrolu nad proizvodnjom hrane koja je omoguila stvaranje zaliha, pa i vika poljoprivrednih proizvoda. Pariki studentski prosvjedi u svibnju 1968. simboliziraju vrijeme drutvenih promjena. Ulaskom Danske, Irske i Velike Britanije u EU 1973., broj njezinih lanica porastao je na devet. Arapsko-izraelski rat iste godine rezultira energetskom krizom i gospodarskim problemima u Europi. Padom Salazara u Portugalu i smru Franca u panjolskoj nestaju i posljednje diktature u zapadnoj Europi. Kroz svoju regionalnu politiku EU poinje masivno nancirati zapoljavanje i infrastrukturu u siromanijim dijelovima kontinenta. Jaa utjecaj Europskog parlamenta u europskim pitanjima i 1979. graani EU prvi put izravno biraju europske zastupnike. Ljeto 1980. obiljeili su trajk poljske Solidarnosti i pojava Lecha Walese. Godinu dana potom Uniji se pridruuje Grka, a pet godina zatim panjolska i Portugal. Jedinstvenim eu-

ropskim aktom 1986. stvara se temelj za slobodan protok robe i jedinstveno europsko trite. U studenom 1989. pada Berlinski zid, otvara se granica izmeu Istone i Zapadne Njemake i nakon 28 godina Njemaka se ponovo ujedinjava. Pad komunizma u sredinjoj i istonoj Europi ponovno zbliava Europljane. Jedinstveno trite upotpunjeno je 1993. slobodnim kretanjem dobara, usluga, ljudi i novca. Maastrichtskim ugovorom (1993.) dotadanja Europska zajednica preimenovana je u Europsku uniju. Europljani su sve zabrinutiji pitanjem zatite okolia, ali i sigurnosti. Uniji se 1995. prikljuuju Austrija, Finska i vedska. Luksemburko mjesto Schengen daje ime sporazumu koji je postupno ljudima omoguio da putuju bez putovnice. Milijuni mladih studiraju diljem europskih zemalja uz potporu EU. Komunikacija je olakana pojaanim koritenjem mobitela i interneta. Veina Europljana koristi zajedniku valutu euro. Napad na New York u rujnu 2001. postaje sinonim za rat terora, drave EU poinju tjenje suraivati u borbi protiv kriminala. Deset novih lanica ulazi u EU 2004., a Bugarska i Rumunjska 2007., ime nestaje politiki jaz izmeu Istoka i zapada Europe. Financijska kriza u rujnu 2008. godine pogaa svjetsko gospodarstvo. Lisabonski ugovor stupa na snagu u prosincu 2009. godine pruajui EU modernije institucije i uinkovitije radne metode. U novom desetljeu svjedoci smo ozbiljne ekonomske krize, koja je najtee pogodila Grku. EU je kroz svoj povijesni razvoj esto bio izloen raznim krizama i izazovima pa ih i ovom prilikom pokuava nadii. Nastoji postizanjem politikog konsenzusa, jaanjem gospodarskih aktivnosti i nancijske discipline kao i ulaganjima u nove zelene tehnologije osigurati dugoroni rast i blagostanje kontinenta.
Pie: EEF/P.L.F.

11

EU ObJeDInJuJe nADnACIOnALnA I MeuDRAvnA ObILJeJA

Glavne su institucije EU-a: Vijee Europske unije, Europski parlament, Europska komisija i Europski sud pravde
Razumijevanje politike poinje razumijevanjem institucija koje tu politiku kreiraju i provode, pa tako i u EU-u. Zbog njezinog jedinstvenog politikog sustava, EU se ne moe denirati kao klasina meunarodna organizacija niti kao (nad)drava ona objedinjuje nadnacionalna (djeluje kroz rad zajednikih europskih institucija) i meudravna obiljeja (djeluje na temelju suradnje i dogovora izmedu drava lanica). Stoga je teko usporeivati je s drugim postojeim institucionalnim okvirima, npr. onim politikih sustava na nacionalnoj razini. Uvjetno reeno, Vijee Europske unije (ili Vijee ministara) i Europski parlament zajedno predstavljaju zakonodavnu, Europska komisija izvrnu, a Europski sud pravde pravosudnu vlast EU-a. Te tri glavne institucije EU-a djeluju iskljuivo u podrujima u kojima imaju ovlasti prema temeljnim Ugovorima. Vijee okuplja po jednog sektorskog ministra iz svake drave lanice, pa se ovisno o temi o kojoj se raspravlja, sastaje u formatu Vijea za okoli, Vijea za gospodarska i nancijska pitanja, Vijee za vanjske odnose itd. Prilikom usvajanja zakona ministri brane pojedinane nacionalne interese zemlje koju predstavljaju. U praksi do dogovora najee dolaze - kroz redovne i iscrpne pregovore konsenzusom, no Ugovori preciziraju i podruja u kojima mogu odluivati jednoglasno ili veinom glasova. Jednom usvojeni, ti zakoni postaju europski i vrijede za sve lanice EU-a jednako. Ministri, razumljivo, veinu vremena provode kod kue u svojim vladama, pa rad Vijea pripremaju slubenici, regrutirani iz drava lanica, koji unutar radnih skupina i Odbora stalnih predstavnika (tzv. COREPER) s ostalim dravama pregovara 12

ju u ime svojih vlada i pripremaju Vijee za dogovor oko pojedinih pitanja. U sve veem broju podruja u kojima europske institucije imaju nadlenost, zakone zajedno s Vijeem usvaja Europski parlament. Njegovih se 754 zastupnika grupira prema politikoj (ne nacionalnosti) pripadnosti, a biraju ih Europljani na izravnim izborima svakih 5 godina. Sastajui se u Bruxellesu i u Strasbourgu, on kao instrument demokratske kontrole nastupa u interesu europskih graana, nadgleda rad drugih europskih institucija i odobrava proraun EU-a. Institucija koju se najee poistovjeuje s pojmom eurobirokrata je Europska komisija. Europski povjerenici, njih 27 po jedan iz svake lanice EU-a, koje na prijedlog drava prihvaa Parlament nadleni su za pojedina podruja ovlasti Unije, poput poljoprivrede, ribarstva, zdravstva, regionalne politike, trinog natjecanja i sl. Oni na elu oko 25 000 europskih dravnih slubenika zajedno s njima rade u interesu Unije kao cjeline i u tom smislu predlau budue europske zakone i nepristrani su u odnosu na interese vlade zemlje iz koje potjeu. Komisijin je zadatak i da nadgleda prenose li drave europske zakone u vlastito nacionalno zakonodavstvo i provode li ih na uinkovit nain. Ako uoi krenje, Komisija moe odvesti lanicu EU-a pred Europski sud pravde, najviu sudsku razinu u EU-u koja tumai primjenu europskih zakona. Sud, presuujui iskljuivo u pitanjima obuhvaenima Ugovorima, moe zatraiti od lanice da uskladi odreeni zakon s obvezama EU-a, a moe joj i naplatiti kaznu u sluaju da ne izvri presudu. Unato 60-godinjoj prisutnosti EU-a na meunarodnoj sceni i informacijama dostupnima putem raznih medija, mnogi Europljani jo i danas u potpunosti ne razumiju ili imaju krivu predodbu o tome kako EU funkcionira. EU objedinjuje veliku koliinu razliitih pojedinanih interesa, to u velikoj mjeri objanjava njezinu kompleksnu strukturu.
Pie: EEF/P.L.F.

DvA vIDA euROpskOg uJeDInJenJA - Iste vRIJeDnOstI, RAzLIIte uLOge

Vijee Europe i Europska unija organizacije su koje odraavaju dva vida europske integracije, pri emu VE predstavlja iri geografski pojam, a EU vei stupanj integracije
Nakon dramatinih posljedica Drugog svjetskog rata, u potrazi za eljno oekivanim mirom i prosperitetom, europske su drave poele pojaano suraivati udruujui se u dvije organizacije koje su se razvijale usporedo Vijee Europe (VE) od 1949. i Europsku uniju (EU), u to vrijeme poznatu pod nazivom Europske zajednice, od 1951. VE, meunarodna organizacija sa sjeditem u Strasbourgu u Francuskoj, okuplja 47 drava (a time i oko 800 milijuna ljudi) 27 drava koje su ujedno i lanice EU, sve ostale europske drave osim Bjelorusije, Rusije i tri euroazijske zemlje (Armeniju, Gruziju, Azerbajdan). Usvajajui u sklopu Konvencije VE i sporazume (do sada vie od 200 njih), drave uspostavljaju minimalne zajednike meunarodne pravne standarde u nizu podruja, promiui temeljne europske vrijednosti demokraciju, zatitu ljudskih prava i vladavinu prava jaajui na taj nain pravnu i socijalnu sigurnost Europljana. Putem nadzornih mehanizama, VE procjenjuje primjenjuju li njezine lanice standarde na koje su se obvezale, a pri njihovoj provedbi VE im pomae kroz projekte, neke od kojih provodi u suradnji s EU. Jedan je od najistaknutijih europskih mehanizama ljudskih prava strasburki Europski sud za ljudska prava koji jami primjenu Europske konvencije za ljudska prava. S druge strane, EU utjelovljuje drugaiji vid ujedinjenja europskog kontinenta koji se temelji prvenstveno na ekonomskoj, a potom i politikoj integraciji manjeg broja europskih drava od zadnjeg proirenja na Bugarsku i Rumunjsku 2007., njih 27 koje okupljaju oko 500 milijuna

stanovnika. EU se u svom radu esto nadograuje na postojee standarde VE, primjerice pri izradi nacrta novih pravnih instrumenata za svoje lanice, ili se oslanja na sustav VE za procjenu stanja demokracije, ljudskih prava i vladavine prava prilikom pregovora sa susjednim zemljama, npr. Ukrajinom i Republikom Moldavijom, koje su lanice VE. Ove organizacije odraavaju dva vida europske integracije, pri emu VE predstavlja iri geografski pojam, a EU vei stupanj integracije (budui da je preuzela dio ovlasti od svojih lanica). Obje dijele iste temeljne demokratske vrijednosti, no neovisne su jedna o drugoj, djeluju u okviru odvojenih institucija i imaju razliite, iako komplementarne, uloge. Dok EU europskim zakonima ureuje podruja Unijine nadlenosti (npr. propise vezane uz funkcioniranje unutarnjeg europskog trita), VE ne stvara obvezujue zakone, iako njegove lanice moraju provoditi standarde na koje su se obvezale. Odnos EU i VE deniran je prvenstveno Memorandumom o razumijevanju, a broj podruja zajednike suradnje postupno raste (borba protiv trgovanja ljudima, seksualnog iskoritavanja, nasilja nad djecom i sl.). Utjelovljujui ideju europske integracije, ove organizacije dijele iste simbole ujedinjene Europe europsku zastavu (radi lakeg raspoznavanja, VE koristi modiciranu verziju koja u sredini ima malo slovo e), europsku himnu temeljenu na Beethovenovoj Odi radosti, kao i obiljeavanje Dana Europe (EU to ini 9. svibnja, a VE 5. svibnja). Ova preklapanja, kao i nairoko koriten pridjev europski esto dovode do mijeanja tri zvuno bliska pojma Vijee Europe, Europsko vijee i Vijee EU. Dok prvi, kako je reeno, predstavlja europsku meuvladinu organizaciju (ija je i Hrvatska lanica od 1996.), druga dva su institucije Europske unije prva na sastancima na vrhu okuplja efove europskih drava i vlada, a druga europske ministre nadlene za pojedina podruja nadlenosti EU. Vie o VE doznajte na www.coe.int, a o EU na http:// europa.eu/.
Pie: EEF/P.L.F.

13

VIJee EuROpe JAMAC DeMOkRACIJe, LJuDskIh pRAvA I vLADAvIne pRAvA

Neka od izvjea Parlamentarne skuptine Vjea Europe bila su kljuna za, primjerice, ukidanje smrtne kazne u Europi, slobodu medija, napredak ljudskih prava u eeniji...
Vijee Europe (VE) europska jemeuvladina organizacija iji je mandat jamiti razinu zatite demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u svojih 47 lanica koje predstavljaju vie od 800 milijuna graana. Londonskim ugovorom 5. svibnja 1949. godine osnovale su ga Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveka, vedska i Velika Britanija. Poetkom 90-ih godina pridruile su im se drave srednje i istone Europe u kontekstu procesa demokratske tranzicije, a zadnja mu se pridruila Crna Gora 2007.g. Danas VE okuplja sve europske drave osim Bjelorusije, kojoj je pristup jo onemoguen zbog neprihvatljivog stanja ljudskih prava, dok Japan, SAD, Kanada, Meksiko i Vatikan imaju status promatraa. Odbor ministara koji okuplja ministre vanjskih poslova lanica VE usvaja Konvencije i sporazume kroz politiki dijalog i nadzorne mehanizme nadzire potivanje obveza lanica (ukljuujui i provedbu presuda Suda) te provodi programe suradnje i pomoi. Zastupnici u Parlamentarnoj skuptini (PS) Vijea Europe dolaze iz nacionalnih parlamenata reektirajui politiki spektar u svojoj dravi (zastupnici vladajuih i opozicijskih stranaka). Neka od izvjea PS-a, bila su kljuna, primjerice, za ukidanje smrtne kazne u Europi, napredak politike situacije i ljudskih prava u eeniji, rjeavanje pitanja nestalih ljudi u Bjelorusiji, slobodu izraavanja u medijima, a jedno od najmedijatiziranih bilo je izvjee o CIA-inoj praksi pritvaranja optuenika. Glavni tajnik VE zajedno s Tajnitvom nastoji osigurati koheziju izmedu pojedinanih nacionalnih interesa drava i svakodnevno funk 14

cioniranje VE. Politiki predstavnici lokalne i regionalne razine surauju u okviru Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti. Povjerenik za ljudska prava, kao neovisna institucija unutar VE, od 1999. promie svijest o nunosti potivanja ljudskih prava u Europi te ukazuje na nedostatke, ali i primjere dobre prakse. Vijeem Europe svakih est mjeseci prema abecednom redu predsjeda jedna od njezinih lanica (do svibnja 2013. predsjeda Andora). Europskom sudu za ljudska prava koji broji 47 sudaca (po jedan iz svake lanice, biran na mandat od 9 godina) obraaju se Europljani kojima su povrijeena ljudska prava. Slubeni jezici VE su engleski i francuski. Osim glavnog sjedita VE u Strasbourgu (Francuska), VE je kroz svoje aktivnosti prisutno i u drugim europskim gradovima Razvojna banka VE u Parizu, Centar Sjever-Jug u Lisabonu, Centar za moderne jezike u Grazu, Europski centar za mlade u Budimpeti, Europski centar Wergeland za obrazovanje za interkulturni dijalog, ljudska prava i demokratsko graanstvo u Oslu. VE ima i Informacijske urede u nekima od svojih lanica (Hrvatska ga nema). Najprominentnija i iroj javnosti najpoznatija dimenzija VE je strasburki Sud, no spektar aktivnosti VE je irok i do sada je rezultirao nizom zajednikih normi u raznim podrujima (borba protiv terorizma, korupcije, organiziranog kriminala, droge, trgovine ljudima, muenja, rasizma i diskriminacije, kao i zatita ljudskih prava u biomedicini, uinkovitost pravosua, kvaliteta lijekova). Poseban doprinos VE daje zatiti socijalnih, jezinih i manjinskih prava, slobodi medija, promicanju kulturne suradnje i ouvanju prirodne batine. U sklopu VE drave u potpunosti zadravaju svoju suverenost, ali se putem Konvencija i sporazuma kojima pristupe obvezuju primjenjivati zajedniki usvojene pravne standarde. irenjem i uvrivanjem zajednikih pravnih normi jaa pravna sigurnost Europljana, a zahvaljujui otvorenosti pojedinih Konvencija i ne-lanicama VE, meunarodno se pravo konsolidira i izvan granica Europe.
Pie: EEF/P.L.F.

KAkO se DOnOse ODLuke u EuROpskOJ unIJI?

Europski zakon - koji po usvajanju vrijedi na teritoriju EU, moe se usvojiti u podrujima Unijine iskljuive nadlenosti dok u podrujima u kojima ima djelominu ovlast EU djeluje pod uvjetom da su drave suglasne na zajedniko rjeavanje
U procesu odluivanja u EU-u sudjeluju glavne europske institucije koje donose propise iskljuivo u podrujima u kojima imaju nadlenost, a koje su im drave lanice izrijekom dale u Ugovorima sklapanima kroz godine razvoja EU-a. Odreeni se, dakle, europski zakon - koji po usvajanju vrijedi na teritoriju itave EU, odnosno svih njezinih lanica - moe usvojiti u podrujima Unijine iskljuive nadlenosti (trgovina, poljoprivreda, ribarstvo, promet, trino natjecanje). U podrujima u kojima ima djelominu ovlast (okoli, zdravlje, obrazovanje, migracija), EU djeluje pod uvjetom da su drave suglasne da je odreeno pitanje bolje rjeavati zajedniki na europskoj nego pojedinano na nacionalnoj razini (naelo supsidijarnosti). Dio europskog zakonodavstva ine spomenuti temeljni Ugovori EU-a (primarno zakonodavstvo) koji sadre osnovna pravila za Unijino djelovanje (njene ciljeve, funkcioniranje institucija, nain donoenja odluka, odnos izmeu EU-a i njezinih lanica i sl.). Tijekom godina Ugovori su se izmjenjivali i dopunjavali kako bi odgovorili na izazove pred kojima se EU, razvijajui se kroz povijest, nalazila (proirenje na nove lanice, uvoenje jedinstvene valute, stvaranje novih zajednikih europskih politika i sl.) i kako bi joj omoguili da djeluje ukorak s vremenom. Istovremeno, EU je razvila niz pravnih instrumenata (sekundarno zakonodavstvo), primjerice uredbe, direktive i odluke, koje drave preuzimaju u vlastito zakonodavstvo (baza podataka europskih zakona EUR-lex dostupna je na http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm). Standardna procedura donoenja odluka u EU-u naziva se suodluivanje. Europska

komisija kao uvarica Unije predlae nacrt europskog zakona za koji smatra da bi bio poeljan za EU u cjelini. Potom ga svaki sa svoje strane razmatraju svih 27 europskih ministara u Vijeu EU-a, osiguravajui pritom pojedinane nacionalne interese svojih vlada, i Europski parlament. Lisabonski ugovor, na snazi od 2009. godine, poveao je broj politika u kojima se odluke donose na ovaj nain (imigracija, okoli, zatita potroaa), ime je u procesu odluivanja europskim vladama i europskim parlamentarnim zastupnicima dana jednaka vanost. Kad ove dvije institucije prihvate Komisijin prijedlog i usuglase stav, su-usvajaju novi europski zakon. Istovremeno, nacionalni parlamenti Unijinih lanica mogu intervenirati ako smatraju da prijedlog zakona nadilazi ovlast EU-a. Ovim se Ugovorom poveava i broj podruja u kojima ministri donose odluke veinom (azil, kazneno pravo), dok u nekim najosjetljivijim pitanjima i dalje glasuju jednoglasno (porezi, obrana). Ve u ranoj fazi donoenja propisa, brojni zainteresirani akteri (sindikati, gospodarski lobiji, nevladine organizacije, graani) nastoje utjecati na Komisiju kao glavnog predlagatelja propisa, a tijekom procesa mogu u njemu sudjelovati kroz javno savjetovanje putem interneta. Komisija ima interes predlagati one propise za koje pretpostavlja da e dobiti podrku europskih ministara u Vijeu EU-a i koje e drave u konanici biti spremne pretoiti u nacionalno zakonodavstvo i primijeniti ih u praksi. Iz tog razloga, neki prijedlozi za nove europske zakone dolaze upravo od samih drava. U sustavu odluivanja u EU-u briselske institucije djeluju na temelju Ugovora na koje su Unijine lanice samostalno pristale - u pozadini briselskih propisa prvenstveno su same drave.
Pie: EEF/P.L.F.

15

ZALAgAnJe zA RAzvOJ LJuDskIh pRAvA - gRAAnskIh I pOLItIkIh

Ve 60 godina Vijee Europe nadzire stanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u europskim dravama
Posljednjih 60 godina, referentna organizacija u Europi za pitanje zatite temeljnih prava i sloboda je Vijee Europe (VE). Putem svojih brojnih nadzornih mehanizama, ono nadgleda stanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u europskim dravama, i to kroz tematska izvjea Parlamentarne skuptine koja odraavaju presjek situacije po dravama (i na temelju kojih Skuptina izglasava Preporuke ili Rezolucije), zatim kroz rad Odbora ministara koji razmatra razinu primjene pojedinih pravnih instrumenata vezanih uz socijalna i manjinska prava, borbe protiv rasizma i diskriminacije i sl. te kroz djelovanje Povjerenika za ljudska prava koji na temelju posjeta europskim zemljama izrauje ciklika izvjea o aktualnom stanju ljudskih prava. Jedan od najveih doprinosa VE je postojanje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji nadgleda usklaenost zemalja s Europskom konvencijom za ljudska prava (usvojenom jo 1950. godine) i u toj ulozi funkcionira kao najvia europska sudska instanca za ljudska (graanska i politika) prava. Upravo tom Sudu Europljani, nakon to iscrpe sve domae sudove, mogu podnijeti albu ukoliko smatraju da je bilo koja od 47 drava stranaka Konvencije (koje su sve redom i lanice VE) povrijedila neko od njihovih temeljnih ljudskih prava zajamenih Konvencijom (presude Suda dostupne su na internetskim stranicama Suda http://www.echr.coe.int/echr/en/hudoc/). U posljednjih je nekoliko godina i EU sa svoje strane odluila - osim to sustavno deklarativno podrava potivanje ljudskih prava - poduzeti korake da to pitanje na to konkretniji nain integrira u svoj sustav gospodarsko-politike
16

integracije (s kojom se prvenstveno i poistovjeuje) i u svoj rad. Naime, iako ima svoj Sud pravde EU-a u Luksemburgu, taj je Sud nadlean iskljuivo u pitanjima koja su u Unijinoj ovlasti (npr. u predmetima u kojima neka europska institucija ili drava tui drugu za krenje naela trinog natjecanja ili u sluajevima krenja prava na slobodno kretanje vie o tome na http://curia.europa.eu/). EU je, stoga, nastojei usidriti ljudska prava u vlastiti sustav, usvojila 2000. godine Povelju Europske unije o temeljnim pravima koja navodi niz graanskih, politikih, ekonomskih i socijalnih prava europskih dravljana, i koja je 2007. osnovala Agenciju EU-a za temeljna prava (sa sjeditem u Beu) koja prati primjenu tih prava na terenu. Sljedei iskorak u razvoju ljudskih prava u Europi omoguen je stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora (sa strane EU-a) i Protokola 14 uz Konvenciju o ljudskim pravima (sa strane VE), ime je pruen pravni temelj koji zahtijeva da EU kao jedinstvena cjelina (a ne samo kao skup europskih drava) pristupi Konvenciji. Zasad, naime, budui da jo nije njezina stranka (iako je potpisnica nekih drugih konvencija VE, npr. o zatiti prirodnih stanita, o borbi protiv nanciranja terorizma), u pogledu zatite ljudskih prava, EU s itavom svojom pravnom steevinom i europskim institucijama nije izravno podvrgnuta nadzoru strasburkog Suda. Podvrgnuta mu je tek posredno sve lanice Unije ujedno su i stranke strasburke Konvencije, pa su prilikom izvravanja svojih obveza lanstva u Uniji i primjene europskog zakonodavstva obvezne potivati ljudska prava. No, pristupanjem EU-a Konvenciji, pojedinac koji, primjerice, smatra da je odreena europska institucija usvajanjem pojedinog europskog zakona, prekrila neko od njegovih ljudskih prava zajamenih Konvencijom, mogao bi protiv nje podnijeti tubu u Strasbourgu. Tim bi se inom sustav zatite ljudskih prava u Europi konsolidirao, a time i ojaala opa pravna sigurnost na europskom kontinentu.
Pie: EEF/P.L.F.

ODnOs EU-A I nJezInIh DRAvA LAnICA Je InteRAktIvAn

Glavni akter u kreiranju i usvajanju zajednikih europskih politika i propisa upravo su drave efovi drava i vlada u Europskom vijeu odreuju politike prioritete EU-a i usmjeravaju njezin razvoj
U svakodnevnom razgovoru ili kroz medije, esto se stjee dojam da Bruxelles Europi namee to smije, a to ne smije raditi i kako, no odnos EU-a i njezinih drava lanica skriva jednu drugu dimenziju. On je prije svega interaktivan. Glavni akter u kreiranju i usvajanju zajednikih europskih politika i propisa upravo su drave efovi drava i vlada u Europskom vijeu odreuju politike prioritete EU-a i usmjeravaju njezin razvoj, njihovi ministri u Vijeu EU-a usvajaju zakone, a ostali se zainteresirani (predstavnici lokalne i regionalne vlasti, nacionalni parlamenti, civilno drutvo, privatni sektor, interesne skupine) organiziraju transnacionalno i ostvaruju, mimo nacionalnih vlada, izravan kontakt s europskim institucijama, zastupajui u procesu donoenja odluka svoje interese (to ukazuje da je odnos i slojevit). Drave su glavni akteri i u provedbi europskih politika i propisa, jer o njihovoj sposobnosti ovisi uspjenost primjene zajednikih normi na terenu. Istovremeno, kontinuiran proces europske integracije i svakodnevno djelovanje EU-a utjeu na drave (fenomen europeizacije). lanice EU-a dune su potivati svoje obveze lanstva provoditi politike, primjenjivati zakone, jamiti prava graana. Pri provoenju europskih politika ponekad su primorane reorganizirati vlastiti sustav institucija, a zajedniki usvojeni europski propisi unose promjene u njihova drutva i stvaraju nove tendencije (npr. bolja zatita potroaa). Nadalje, odnos EU-a i drava je jasno reguliran ugovorima koji precizno odreuju ovlasti zajednikih europskih institucija, odnosno nacionalnih vlada. Odnos je i podreen sustavu nadzora i kontrole europske institucije u slua-

ju krenja pravila mogu dovesti dravu pred luksemburki Europski sud pravde, kao to i drava moe pred isti Sud odvesti europsku instituciju ako smatra da je istupila iz okvira svog mandata. Pritom, usporedo s postojeim pisanim pravilima koja ureuju njihov odnos, obje se strane pri rjeavanju problema esto slue diplomacijom i otvorenim dijalogom. Kada drava pristupi Uniji (a esto je isti sluaj i prije samog pristupanja, ve u fazi postupnog usklaivanja s Unijinim normama), europski/briselski poslovi vie nisu tui/vanjski , ve postaju automatski nacionalni/domai i sve razine u dravi ih moraju prisvojiti i proeti u svoje svakodnevno funkcioniranje, bilo da se radi o dravnoj upravi, privatnom poduzeu ili nevladinom sektoru. EU ne predstavlja one tamo u Bruxellesu, jer je Bruxelles, kao sinonim za EU, sainjen od svih nas. EU je velika europska arena za okupljanje interesa koja omoguava i olakava razmjenu ideja i prakse, ali i potie promjene i razvoj. Neminovno, odnosi unutar EU-a, kao u bilo kojem drugom meunarodnom okviru, obiljeeni su raspodjelom politikih snaga meu dravama (koje postoje neovisno o zdruenosti u Uniji), no i u ovom spletu male zemlje mogu uspjeti kapitalizirati svoja specina znanja i iskustva, pa na kraju svatko, kroz pregovore, dobije poneto za sebe drave garanciju svojih pojedinanih nacionalnih interesa (Francuska poljoprivrednu politiku, mediteranske zemlje i Irska Strukturne fondove, Benelux institucionalne promjene), a EU garanciju opih europskih interesa (zatita okolia, zdravlja). Na kraju, odnos EU-a i drava je dinamian i neprestano se razvija tko je mogao prije 20 godina predvidjeti da e jednoga dana zaivjeti Inicijativa europskih graana kojom milijun Europljana peticijom mogu pozvati Europsku komisiju da predloi novi europski propis?
Pie: EEF/P.L.F.

17

EuROpskA pRIA uJeDInJenJA nIJe u pOtpunOstI DOvRenA

Norveka, Island i Lihtentajn su lanice Europskog gospodarskog podruja te uz plaanje lanarine imaju mogunost sudjelovati na unutarnjem tritu EU-a
Valovi proirenja uinili su od inicijalne estolane Zajednice za ugljen i elik gospodarsku i politiku uniju od 27 europskih drava, s perspektivom daljnjih proirenja. No, nisu sve europske drave Unijine lanice. Norveka je do sada zatraila lanstvo u EU-u 4 puta dvaput 1960-te (kad je njezino pristupanje blokirala de Gaulleova Francuska), a potom 1972. i 1994.g. kada je norveki narod, unato ve provedenim pregovorima izmeu norveke vlade i europskih institucija, tijesnom veinom odbio pristupanje Uniji na dva uzastopna referenduma. Norveka rezerviranost prema EU-u temeljena je na povijesti, zemljopisu i sretnim okolnostima. Stekavi neovisnost 1905.g. odvajanjem od vedske, rije unija poprimila je gorki politiki okus. Veliina zemlje (udaljenost izmeu krajnjeg sjevera i Osla gotovo je jednaka udaljenosti izmeu Osla i Rima) pogodovala je razvoju snane lokalne politike kulture i otpor prema ideji odvie centralizirane vlasti. Kao zemlja koja nikada, za razliku od susjedne vedske, nije razvila jaku industriju, svoj je potencijal, poput Islanda, razvila u podruju ribarstva, a zahvaljujui nafti, otkrivenoj 60-ih godina u Sjevernom moru, Norveani su stekli preduvjet da uspjeno opstanu usporedo s EUom. Iako zadnjih godina norveka politika elita i gospodarski sektor priznaju odreene prednosti prikljuivanja EU-u, jo u to ne uspjevaju uvjeriti norveku javnost - posebno u svijetlu aktualne gospodarske krize - tim vie to se esto koriteni argument rizika od izoliranosti pokazao neutemeljenim.
18

Island je od 70-ih godina s EU-om razvijao suradnju u slobodnoj trgovini, no itavo je vrijeme ostajao izvan njezinih slubenih granica, ponajprije u elji da zadri kontrolu nad svojom ribarskom politikom. No u ljeto 2009.g., uzdrman okom nancijske krize iz 2008. godine, Island je podnio zahtjev za lanstvo u EU-u i 2010. su otpoeli pregovori za pristupanje Uniji izmeu islandske vlade i Bruxellesa. vicarska, njegujui svoj model neutralnosti i oslanjajui se na svoje specinosti poput razgranatog bankarskog sustava, ne nagovjetava da bi mogla uskoro zatraiti lanstvo u EU-u. Zahvaljujui zemljopisnom poloaju koji je stavlja u sredite Europe, vicarska ostaje Unijin nezaobilazni partner, pa su stoga i vicarci do sada kroz referendume pristali na sudjelovanje u odreenim europskim inicijativama, npr. proirivi 2009.g. pravo na kretanje bugarskih i rumunjskih radnika. Ove su drave svoj odnos s EU organizirale kroz niz bilateralnih ugovora. Istovremeno, Norveka, Island i Lihtentajn su lanice Europskog gospodarskog podruja te uz plaanje lanarine imaju mogunost sudjelovati na unutarnjem tritu EU-a. Pritom su ove drave dune primjenjivati cjelovit paket europskih zakona koji se odnose na funkcioniranje europskog trita bez da imaju utjecaj na njihovo usvajanje. Norveka, vicarska i Island su takoer potpisnice Schengenskog sporazuma, to podrazumijeva da su izmeu tih drava i lanica EU-a s kojima granie ukinute granine kontrole i da im je omogueno slobodno kretanje i zapoljavanje po Europi. Norveka kao lanica NATO-a blisko surauje s EU-om i u pitanjima sigurnosne politike, a sudjeluje i u brojnim znanstvenim, obrazovnim i kulturnim programima. Ove drave odraavaju visoku razinu ekonomske integracije s EU-om i odravaju s njom vrlo razvijenu politiku suradnju - s Bruxellesom su razvile diplomatske odnose (norveko Predstavnitvo broji 50-ak slubenika), a i njihove lobistike tvrtke otvaraju svoja sjedita u tom gradu s ciljem da na najbolji mogui nain indirektno utjeu na proces donoenja odluka u EU-u
Pie: EEF/P.L.F.

O emu Hrvatska odluuje, a to je u nadlenosti EU?

19

KAkO e HRvAtskA suDJeLOvAtI u ObLIkOvAnJu pOLItIkA EU?

Lokalne i regionalne interese zastupat emo kroz sudjelovanje u savjetodavnom tijelu EU-a pod nazivom Odbor regija
Kako e se Hrvati uklopiti u europske institucije i sudjelovati u oblikovanju politika EU-a nakon ulaska u EU? Odgovor na to pitanje ujedno je i prilika za prikaz temeljnog institucionalnog okvira EU-a i naina na koji e Unija prilagoditi svoj unutarnji sustav kako bi omoguila Hrvatskoj da bude adekvatno zastupljena u europskim institucijama i da sudjeluje u procesu odluivanja na razini EU-a. Hrvatski predsjednik i premijer sudjelovat e na sastancima Europskog vijea koje na europskim summitima okuplja efove drava i vlada drava lanica EU-a i postavlja dugorone politike prioritete razvoja EU-a, poput uvoenja zajednike europske monete. Hrvatski resorni ministri sastajat e se s europskim kolegama na sastancima Vijea Europske unije (koje ne treba mijeati sa spomenutim Europskim vijeem, a jo manje s Vijeem Europe koje nije institucija Unije) u kojem nacionalni predstavnici zastupaju interese svojih vlada. Vijee mijenja lice ovisno o temama o kojima raspravlja (pri usvajanju europskog zakona u podruju ribarstva sudjeluju europski ministri za ribarstvo, a pri usvajanju prorauna EU-a ministri nancija). Odluke u Vijeu donose se jednoglasno ili veinom glasova, ovisno o kojem se pitanju raspravlja, a njegov se rad, u skladu s njegovim izrazito politikim karakterom, u velikoj mjeri temelji na pregovorima i kompromisima izmeu drava i u tom procesu, neminovno, znaajnu ulogu igraju odnos politikih snaga i strateke sposobnosti drava. Ulaskom Hrvatske u EU, Hrvatska e imenovati jednog povjerenika u Europsku komisi 20

ju, kojem e biti dodijeljeno odreeno podruje sektorske nadlenosti. Iako se povjerenici ne biraju izravno, to se esto navodi kao primjer demokratskog decita Unije, oni su podvrgnuti svojevrsnoj neizravnoj kontroli budui da njihovo imenovanje prema redovnoj proceduri odobrava na izborima izabrani Europski parlament. Ta e se osoba prikljuiti ostalim europskim povjerenicima u Komisiji, instituciji iji je zadatak da promie interese Unije kao cjeline, a ne pojedine nacionalne interese. Komisija, uvjetno reeno, predstavlja europsku dravnu upravu te e se zainteresirani Hrvati putem natjeaja moi kandidirati za radna mjesta u Komisiji, ali i ostalim europskim institucijama. U sklopu aktualnog mandata Europskog parlamenta, Hrvati e se kroz izravne izbore moi kandidirati za 12 mjesta europskih zastupnika, instituciji koja s Vijeem EU-a suodluuje pri usvajanju europskih zakona. Na Europski sud pravde u Luksemburgu, koji tumai europske zakone i osigurava njihovu ujednaenu primjenu u itavoj EU, bit e imenovan jedan hrvatski sudac. Lokalna i regionalna razina moi e sudjelovati u procesu odluivanja kroz sudjelovanje u savjetodavnom tijelu EU-a pod nazivom Odbor regija, a predstavnici civilnog drutva, poslodavaca i zaposlenika u Europskom gospodarsko-socijalnom odboru. Brojni e Hrvati moi utjecati na oblikovanje europskih politika na neizravan nain, kroz aktivno sudjelovanje u organizacijama civilnog drutva, industrijskog sektora, lobistikih struktura koje svakodnevno nastoje postii da njihovi interesi budu zastupljeni u europskim propisima. Iz ovog je presjeka vidljivo da e za potrebe prikljuivanja Hrvatske EU prilagoditi svoj institucionalni okvir, no istovremeno e Hrvatska iako ne postoji europski propis koji bi zadirao u unutarnju organizaciju drava lanica morati (re)organizacijom vlastitih institucija i mehanizama te osposobljavanjem kadrova osigurati svoje uinkovito sudjelovanje u europskim poslovima koji e od dana prikljuivanja EU-u u potpunosti postati domai poslovi.
Pie: EEF/P.L.F.

HOe LI se uLAskOM u EU MIJenJAtI pOReznI sustAv HRvAtske?

Prag za ulaz u sustav PDV-a poveava se na 35.000 eura. Za trenutno vaeu stopu od 0% u tuzemnom prometu treba propisati snienu poreznu stopu a slobodne zone treba ukljuiti u sustav oporezivanja PDV-om
Kao rezultat pregovora o prilagodbi pravnoj steevini (Poglavlje 16), u hrvatskom poreznom sustavu dogodit e se neke promjene. Jedna od njih je izmjena praga za ulaz u sustav PDV-a na 35.000 eura umjesto sadanjeg iznosa od 11.500.eura odnosno 85.000,00 kuna. Za sada vaeu stopu od 0% u tuzemnom prometu treba propisati snienu poreznu stopu. Porezna osloboenja u tuzemstvu sada propisana kao institucionalna osloboenja treba propisati kao funkcionalna porezna osloboenja izuzea, a slobodne zone treba ukljuiti u sustav oporezivanja PDV-om. Poseban porez na promet osobnih motornih vozila i porez na promet nekretnina zakonodavno treba jasno razluiti. Odluke o primjeni stopa PDV na razini EU donose se jednoglasno, to znai da se o visini PDV jedne zemlje moraju sloiti sve zemlje unije. 0,50% PDV-a od svake drave lanice izdvaja se u proraun EU. Troarine su posebne vrste poreza kojima se u zemljama EU oporezuje velik broj razliitih proizvoda. Na razini Unije ureeno je oporezivanje alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i mineralnih ulja, a od 2004. i oporezivanje energenata (prirodnog plina koksa i elektrine energije). Kao to je to bio sluaj kod drugih zemalja, omoguavanje odreenih izuzea, ili odstupanja, te koritenje prijelaznih razdoblja u kojima se stope trebaju pribliiti minimalno odreenima u Europskoj uniji zasigurno e biti omogueno i Hrvatskoj. Hrvatski sustav troarina djelomino je usklaen s pravnom steevinom EU-a, ali e biti potrebne jo znatne prilagodbe u poreznoj osnovici, strukturi i denicijama roba koje podlijeu troarinama. U kategoriji alkohola i alkoholnih pia, pri-

mjerice, Hrvatska doputa izuzee kod domae proizvodnje za vlastite potrebe svih alkoholnih pia osim piva, na cigarete skupine B (standardna kategorija) plaa se stopa od 45,7 posto, dok je minimalna troarina u EU za sve cigarete 55 posto. Troarinski sustav oporezivanja naftnih derivata zahtijevat e najvee prilagodbe. Europska komisija poduzima akcije kako bi osigurala da graani EU-a nisu odvraeni od rada u drugim zemljama lanicama zbog problema s transferom i oporezivanjem mirovinskih prava. Graani EU-a mogu tedjeti tamo gdje misle da e dobiti najbolji povrat. Meutim, porez moraju plaati u zemlji prebivanja. Vlade EU-a gube legitiman prihod ako njihovi rezidenti ne prijavljuju prihod od kamata na tednju u inozemstvu. Kao pravni lijek, EU i neke druge europske vlade od 1. srpnja 2005. godine razmjenjuju informacije o tednjama nerezidenata. Institucije u EU koje su zaduene za poreznu politiku na nivou EU su Opa uprava za oporezivanje i carinsku uniju Europske komisije iji je glavni povjerenik emeta Algirdas, Odbor za ekonomska i monetarna pitanja Europskog parlamenta i ekonomska i nancijska pitanja Vijea Europske unije.
Pie: EEF/J.K.

EU zA CILJ IMA hARMOnIzACIJu pORezA

Svaka zemlja moe sklopiti bilateralne ili multilateralne ugovore kojima e izbjei meunarodno dvostruko oporezivanje
Porezi su najznaajniji izvor prihoda svake drave od kojih se prikupi od 25% do 75% dravnog prorauna. PDV u hrvatskom proraunu ini 37% prihoda. Poreze plaaju zike i pravne osobe uplatom direktnih ili indirektnih poreza. Direktni porezi su porez na dohodak, porez na dobit i porez na imovinu, a indirektni porez na promet, porez na dodanu vrijednost i troari21

ne. Ostali izvori prihoda drave su doprinosi, carine, takse, naknade i ostalo. Europska unija ima za cilj harmonizaciju poreza u sklopu zajednike porezne politike. Indirektno je oporezivanje definirano Ugovorom o funkcioniranju EU dok se direktni porezi ne spominju izrijekom u osnivakom ugovoru, stoga njihova harmonizacija nailazi na brojne zapreke. Nekoliko je ciljeva koje treba rijeiti harmonizacijom poreza. Jedan od njih je spreavanje dvostrukog oporezivanja i izbjegavanja plaanja poreza. Dvostruko oporezivanje predstavlja situaciju u kojoj je jedan porezni obveznik duan platiti isti ili slian porez poreznim vlastima dviju drava. Dvostruko oporezivanje diskriminira porezne obveznike, naruava naelo ravnomjernosti u raspodjeli poreznog tereta, i naruava naelo pravednosti u oporezivanju. Kako bi se otklonilo ili ublailo dvostruko oporezivanje svaka zemlja moe sklopiti bilateralne ili multilateralne ugovore za izbjegavanje meunarodnog dvostrukog oporezivanja. Isti ugovori ujedno slue kako bi se sprijeilo izbjegavanje plaanja poreza zikih ili pravnih osoba koje ive i rade u dvjema razliitim zemljama EU. Znaajan napredak u harmonizaciji porezne politike postignut je na polju indirektnih poreza, odnosno poreza na dodanu vrijednost. Harmonizacija se ogleda u preporuenoj standardnoj stopi PDV-a koja iznosi 15%, te u minimalnoj snienoj stopi PDV-a koja ne bi trebala biti nia od 5%. Najvii PDV uvela je Maarska u studenom 2011. po stopi od 27%. Evo jo nekoliko primjera iz zemalja lanica EU. Slovenija kao zemlja lanica EU primjenjuje dvije stope PDV-a, opu stopu 20% i snienu 8,5%. Sniena stopa PDV-a primjenjuje se na usluge u privatnom domainstvu, za ienje prozora, osiguravanje kua, usluge frizera te za manje popravke bicikla, obue i konih proizvoda te kuanskog tekstila. Nii PDV je predvien i za knjige u digitalnom obliku. Po dvije sniene stope primjenjuju Belgija, Grka, panjolska, Francuska, Irska, Italija, Cipar, Litva, Maarska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovaka, Finska i vicarska, a Luksemburg ima tri sniene stope (3%, 6% i 12%.). Po jednu snienu poreznu stopu imaju Bugarska, eka, Njemaka, Estonija, Latvija, Malta, Nizozemska, Austrija, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
22

Neke zemlje EU primjenjuju i nultu stopu PDV-a. To su Belgija, Bugarska, Nizozemska, Irska , Latvija , Poljska i Velika Britanija. Ope stope tih zemalja nie su od Hrvatske za nekoliko postotnih poena. Primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo ima opu stopu 17,5% i ima dvije sniene stope 5% i 0%, a Poljska koja ima opu stopu 22% primjenjuje tri sniene stope 7%, 3% i 0%. to se tie harmonizacije direktnih poreza, uz oporezivanje dohotka i dobiti, doneseno je nekoliko smjernica vezanih uz oporezivanje dohotka, odnosno dobiti, a postojee smjernice u podruju harmonizacije oporezivanja poduzea odnose se na: oporezivanje matinih i zavisnih drutava, porezni tretman spajanja,dijeljenja i transfera imovine i udjela meu poduzeima, arbitrani postupak u sluajevima dvostrukog oporezivanja, oporezivanje kamata i autorskih naknada izmeu povezanih drutava i Europski model sprjeavanja tetne porezne konkurencije. Obuhvat primjene nulte stope PDV-a u zemljama EU uglavnom je ogranien na proizvode i usluge navedene u Dodatku III Direktive, za koje je inae doputena primjena sniene stope. To su sljedei proizvodi i usluge: prehrambeni proizvodi, opskrba vodom, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema za invalide, prijevoz putnika, isporuke knjiga, novina i asopisa, ulaznice za kulturne dogaaje i ustanove, prijam radijskih i televizijskih programa, usluge umjetnika, gradnja i obnova socijalnih stanova, isporuke dobara i usluga za poljoprivrednu proizvodnju, osim kapitalnih dobara, usluge smjetaja u hotelima, prodaja ulaznica za sportske priredbe, koritenje sportskih objekata, isporuke dobara i usluga dobrotvornih ili socijalnih ustanova, usluge pogrebnika i krematorija, usluge zdravstvene i stomatoloke zatite, usluge u vezi s ienjem ulica te prikupljanjem i obradom otpada.
Pie: EEF/J.K.

ZDRAvstvenO I MIROvInskO OsIguRAnJe u EU

Svaka zemlja lanica slobodna je odluiti o svom mirovinskom sustavu u skladu sa svojim specifinostima te za njega snosi odgovornost, no veliko europsko oko pratit e svaku od njih
U bliskoj budunosti svaki trei punoljetni stanovnik Europe bit e umirovljenik, troak za mirovine poveat e dodatnih 5% BDP do 2050. , s prosjeno 10 na 15% BDP (poveanje od 50%), a Europska komisija uskoro objavljuje bijelu knjigu s prijedlozima o mirovinama u EU. Mirovine su samo jedan dio socijalne politike EU, no rasprava o njima izravno je povezana s tritem rada i slobodom kretanja ljudi i kapitala, proraunom, porezima, siromatvom. Na stranicama Europskog parlamenta mogu se proitati zahtjevi zastupnika da zemlje EU odre stabilan, vjerodostojan i odriv mirovinski sustav, uzimajui u obzir borbu protiv siromatva u starijoj dobi odgovarajuom razinom mirovina. Europljani uobiajeno rade kroz svoj radni vijek za nekoliko poslodavaca od kojih se neki nalaze i izvan njihove matine zemlje, u nekoj drugoj dravi EU-a, pa zastupnici ele da EU i zemlje lanice uklone prepreke mobilnosti i pozabave se potekoama pri transferu mirovina unutar i izmeu zemalja lanica. Zastupnici takoer uoavaju razliku izmeu slubene dobi za odlazak u mirovinu (koju trenutano vie zemalja eli promijeniti) i stvarne dobi u kojoj ljudi prestaju raditi. Zbog nejednakosti na tritu rada ene imaju nie mirovine te stoga i vei rizik od siromatva u starijoj dobi. Prosjeno, ene su plaene manje od mukaraca za isti rad. Zastupnici trae od Komisije i zemalja lanica da se pozabave tim nejednakostima i uzmu u obzir i imbenike poput duljih prekida karijere zbog brige za obitelj u benecije pri izraunu mirovina. Svaka zemlja lanica slobodna je odluiti o svom mirovinskom sustavu u skladu sa svojim

specinostima te za njega snosi odgovornost, no veliko europsko oko pratit e svaku od njih kako se ne bi ugrozila prava osnivakih ugovora, direktiva i odluka. Pridodamo li tome i dimenziju trita rada, slika se znatno mijenja i pokazuje da demografska slika nikako nije jedini faktor utjecaja na formiranje mirovinskog sustava. S gotovo 90 milijuna stanovnika starijih od 65 godina i tendencijom udvostruenja za 50 godina, uz istodobni pad populacije u dobi izmeu 15 i 64 godine, jasno se vidi da je podizanje dobne granice odlaska u mirovinu samo jedan element sloenog sustava. Danas se u EU u prosjeku izdvaja 10% BDP-a za mirovine. U Hrvatskoj je taj postotak vei tek za jedan postotni poen. Rjeenje problema ogleda se u poveanju zaposlenosti, osobito mladih, ena i starijih, uz istodobno kvalitetniju zdravstvenu skrb da bi se poveao broj onih koji uplauju u sustav. Europska e komisija, oekuje se, najprije predloiti 25 inicijativa koje su rezultat javne rasprave iz srpnja 2010. godine. Tek nakon toga slijedit e zakonski prijedlozi i odluke o poboljanju odrivosti i primjerenosti mirovinskih shema. Prema Lisabonskoj strategiji, EU treba biti najkompetitivnije gospodarstvo utemeljeno na drutvu znanja. O ovome je u strategiji navedeno sljedee: Europski socijalni model sa svojim razvijenim sustavom socijalne zatite mora biti u temelju prelaska na gospodarstvo znanja. Ipak, ovi sustavi moraju biti prilagoeni kao dio aktivne socijalne drave kako bi se osiguralo da se rad isplati, da se osigura njihova dugorona odrivost usprkos starenju populacije, da se promovira drutvena ukljuenost i jednakost spolova i prui kvalitetna zdravstvena zatita. Politika EU na podruju zdravstva zamiljena je kao nadopuna nacionalnim politikama, uz dodatne vrijednosti koje je mogue ostvariti samo na nadnacionalnoj, europskoj razini. Primjerice, kontrola i praenje epidemija koje zahvaaju vie zemalja, slobodan protok pacijenata i zdravstvenog osoblja te praenje i smanjivanje zdravstvenih nejednakosti izmeu zemalja.
Pie: EEF/J.K.

23

tO Je tO EUROPOL?
Hrvatska je s EUROPOL-om potpisala sporazum o suradnji, pa su nae policijske snage dio velike i jake mree u borbi protiv kriminala
Postoji li zaista Europska policija i kako ona pridonosi sigurnosti Hrvatske? Odgovor na to pitanje pronai emo pogledamo li organizaciju i zaduenja EUROPOL-a, Europskoga policijskog ureda. Cilj je EUROPOL-a postii sigurniju Europu podravajui policijske urede zemalja lanica EU u borbi protiv meunarodnog kriminala i terorizma. Sjedite mu je u Haagu gdje radi vie od 700 strunjaka iz razliitih podruja koji usko surauju s policijskim uredima u 27 zemalja lanica, ali isto tako i s ne-lanicama EU, kao to su Australija, Kanada, SAD i Norveka. To je operativni centar visoke sigurnosti s vie od 130 asnika za vezu koji su na raspolaganju zemljama lanicama u svojim mobilnim uredima spremnim za put 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Borba protiv krijumarenja droge, nedoputenih imigracijskih mrea i trgovanja ljudima, djeje pornograje, krijumarenja ukradenim vozilima, kibernetikog kriminala, krijumarenja radioaktivnim i drugim nuklearnim tvarima, pranja novca i krivotvorenja novca i drugih sredstava plaanja, osobito protiv krivotvorenja eura specijalnosti su kojima se bavi taj ured. Kriminal ne poznaje granice, to uvjetuje organizaciju borbe protiv kriminala na isti nain. Hrvatska je s EUROPOL-om jo u sijenju 2006. potpisala Sporazum o operativnoj i stratekoj suradnji i jedina je zemlja u regiji koja ima strateki i operativni sporazum s EUROPOL-om o razmjeni podataka iako nije njegova lanica. Sporazum je znaajan za Hrvatsku i zemlje lanice EU jer se njime reguliraju pitanja borbe protiv tekih oblika organiziranog kriminala, posebice kroz razmjenu informacija i redovite kontakte EUROPOL-a i Hrvatske na svim razinama. Kao nadlena tijela za suradnju s EUROPOL-om odreeni su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije, Ministarstvo
24

nancija s tri upravne organizacije u sastavu, i to Carinska uprava, Porezna uprava i Ured za spreavanje pranja novca. Na temelju tog sporazuma u Ravnateljstvu policije MUP-a ustrojena je nacionalna jedinica za ostvarivanje suradnje s EUROPOL-om (Odsjek EUROPOL-a). U takvim uredima u zemljama lanicama EU rade djelatnici za vezu koje su EUROPOL-u pridruile drave lanice EU kao predstavnike svojih nacionalnih agencija za provedbu zakona. Na taj nain oni nisu pod izravnom upravom EUROPOL-a i njegova direktora ve djeluju u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom. Jedna od dodatnih dunosti EUROPOL-a je uspostava i odravanje kompjutoriziranog sustava da bi se omoguio unos relevantnih podataka te pristup tim podacima i njihova analiza. Zajedniko nadzorno tijelo, koje se sastoji od dva strunjaka za zatitu podataka iz svake drave EU-a, osigurava ispravnu uporabu svih osobnih podataka kojima raspolae EUROPOL. EUROPOL je odgovoran Vijeu za pravosue i unutarnje poslove, tj. ministrima pravosua i unutarnjih poslova svih drava lanica Unije. U Hrvatskim novinama i na televiziji esto moemo vidjeti tekstove s naslovom poput ovog iz Veernjeg lista: U meunarodnoj akciji palo 112 pedola, jedan uhien u Hrvatskoj. U tom tekstu navedeno je da je tom operacijom usmjerenom na suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece putem interneta koordinirao EUROPOL, a sudjelovale su 22 zemlje lanice EU-a. Ili vijesti o razbijanju tzv. Balkanske rute za krijumarenje opojnih droga iz Amerike u Europu i obrnuto, pa zatim lanci o razbijanju lanca krijumarenja ljudi i drugi. U svim tim lancima neizostavno se spominju zemlje lanice EU-a, ali i ostale zemlje. Za sigurnost hrvatskih graana to znai da su nae policijske snage dio velike i jake mree u borbi protiv kriminala, to neizostavno daje jamstvo vee i bolje sigurnosti.
Pie: EEF/J.K.

OD nACIOnALnOg pItAnJA DO euROpske vOJske?

Temeljni instrument vanjske i sigurnosne politike EU-a za rjeavanje konflikata i dalje je diplomacija no istovremeno EU je od 2003. godine do danas kroz sigurnosnu i obrambenu politiku uputila preko 20 civilnih i vojnih misija
Razvijajui kroz povijest prvenstveno gospodarsku, a potom i politiku integraciju na europskom kontinentu, EU je paralelno razmatrala mogunost deniranja svoje uloge u europskoj sigurnosnoj arhitekturi, no to je oduvijek inila oprezno. Tradicionalno je nad sigurnosnom dimenzijom u Europi prvenstvo imao NATO, a osim to je bilo upitno do koje mjere EU moe razviti institucionalnu i vojnu sposobnost za izvoenje operacija u praksi, zbog kompleksnosti i osjetljivosti pitanja sigurnosti, bilo je teko pomiriti razne nacionalne interese, zauzeti zajedniko stajalite lanica EU-a prema kljunim sigurnosnim izazovima i na njih djelotvorno odgovoriti. Politike promjene koje su uslijedile u Europi nakon zavretka Hladnoga rata, kao i jaanje meunarodnog terorizma, suoile su EU sa sigurnosnim krizama na koje ona u nedostatku jedinstvene politike pozicije i adekvatnih mehanizama nije mogla utjecati. Posljedino, u zadnja dva desetljea EU je poela ubrzanije razvijati svoju sigurnosnu i obrambenu politiku, koja danas predstavlja vojnu i civilnu dimenziju njezine zajednike vanjske i sigurnosne politike. Temeljni instrument vanjske i sigurnosne politike EU-a za rjeavanje konikata i dalje ostaje diplomacija, poduprta, prema potrebi, trgovinskim dogovorima ili pruanjem razvojne pomoi. No istovremeno, EU je od 2003. godine do danas kroz sigurnosnu i obrambenu politiku uputila preko 20 civilnih i vojnih misija u krizna podruja Europe, Zakavkazja, Bliskog Istoka, Azije i Afrike. Svojim djelovanjem EU nastoji ispuniti tzv. peterburke zadatke koji ukljuuju

sprjeavanje konikta prije izbijanja krize, pruanje humanitarne pomoi i organiziranje operacija spaavanja tijekom krize te razrjeavanje kriznih situacija i uspostavljanje i ouvanje mira u post-kriznom razdoblju. Neke od vojnih operacija EU-a, u kojima od 2007. godine sudjeluje i Hrvatska, su EUFOR-ova misija stabilizacije u BiH i EU NAVFOR-ova misija za borbu protiv piratstva u vodama Somalije, a od civilnih EUPOL-ova misija izgradnje uinkovite civilne policijske slube u Afganistanu te EULEX-ova misija uspostave vladavine prava na Kosovu. Osim navedenih, EU se angairala i u kriznim sukobima u Iraku, Palestinskoj samoupravi, Kongu, Gruziji, te adu i Srednjeafrikoj Republici. lanice EU-a odluke vezane uz obranu donose jednoglasno, no Lisabonski ugovor nudi mogunost da manji broj drava prema elji produbi suradnju u podruju obrane, to potencijalno moe utjecati na dinamiku razvoja europske obrambene politike. Sredinom 2004. godine, osnovana je i Europska obrambena agencija s ciljem da pobolja obrambene sposobnosti EU-a, promie istraivanje i razvoj tehnologije u pitanjima obrane, ojaa europsku suradnju u naoruanju, te stvori kompetitivno europsko trite za vojnu opremu. Pokretanjem Europske sigurnosne i obrambene politike, EU je pokazala namjeru da zauzme ulogu aktivnog imbenika u oblikovanju meunarodne sigurnosti i da civilnim i vojnim sredstvima doprinese upravljanju kriznim situacijama. No, danas podruja sigurnosti i obrane jo uvijek ostaju pitanje nacionalne suverenosti i u nadlenosti pojedinih drava lanica EU-a. U praksi to podrazumijeva da se EU u svojim misijama prvenstveno oslanja na vojnu snagu koju njezine lanice, prema potrebi, stavljaju na raspolaganje, kao i da se europska obrana nancira iz nacionalnih prorauna (u 2010. godini europske su drave u obrambene svrhe utroile ukupno oko 300 milijardi eura). O mogunosti da obrambena politika EU-a u budunosti iznjedri europsku vojsku u klasinom smislu te rijei, zasada se samo raspravlja.
Pie: EEF/P.L.F.

25

Sve to ste ukratko htjeli znati o EU

26

Sve OnO tO ste ODuvIJek htJeLI znAtI O EU

Za sve Vas koji ste iz bilo kog razloga to propustili evo podsjetnika na najzanimljivije informacije koje smo s Vama podijelili na web stranici www.vecernji.hr/eucionica ili u tiskanim izdanjima Veernjeg lista
U EU ulazimo s biometrijskim putovnicama govorei hrvatski koji e postati 24. jezik Unije, a u Schengen zonu za dvije godine od ulaska u EU, kada ispunimo sve za to predviene uvjete. U ipu hrvatskih biometrijskih putovnica nalaze se otisci lijevog i desnog kaiprsta i biometrijska slika lica, osobni podaci nositelja, ime, prezime, dravljanstvo,datum roenja, oznaka spola, oznaka vrste putne isprave, oznaka drave, broj putovnice, osobni identikacijski broj, datum izdavanja i datum isteka valjanosti putovnice i tijelo koje je putovnicu izdalo. Ulaskom u EU uvat emo vanjske granice Unije, a to je preko 1.000 kilometara kopnene granice za koje e nam trebati dodatnih pet tisua policajaca, nekoliko graninih prijelaza vrijednih i po 20 milijuna eura. Nai e granini policajci govoriti engleski i njemaki, poznavati europsko i engensko pravo, naine krijumarenja vozila, isprava. Ulaskom u EU dobit emo 120 milijuna eura za jaanje kontrole vanjske granice i za sve preostale pripreme neophodne za ulazak Hrvatske u zemlje Schengena. U borbi protiv krijumarenja droge, nedoputenih imigracijskih mrea, i trgovanja ljudima ukljuujui djeju pornograju, krijumarenje ukradenim vozilima, kibernetikog kriminala, krijumarenje radioaktivnim i drugim nuklearnim tvarima, pranja novca i krivotvorenja novca i drugih sredstava plaanja, posebno protiv krivotvorenja eura pomoi e nam i EUROPOL. ELITE LI POSAO u institucijama EU i tu vidite svoju ansu onda svakako pratite European Personnel Selection Office, EPSO na www.europa.eu/epso i portal Europske komisije za mobilnost i zapoljavanje EURES koji e vam dati

odgovore na mnoga pitanja, ali i uputiti Vas na ak osam razina testiranja. Prva faza natjeaja je tzv. predselekcija koja obuhvaa testiranje verbalnih, numerikih, logikih sposobnosti te sposobnosti situacijskog prosuivanja. Druga faza testiranja je tzv. centar za procjenu (engl. assessment centre) koji obuhvaa niz aktivnosti koje se razlikuju ovisno o radnim mjestima. Nakon zavrene druge faze testiranja EPSO sastavlja bazu uspjenih kandidata, tzv. Rezervnu listu rang-listu svih kandidata koji su uspjeno proli natjeaj i koji se mogu zaposliti u institucijama EU-a. Nakon objave Rezervne liste poinje stvarno zapoljavanje u institucijama EU-a. Rezervna lista ima rok trajanja otprilike godinu dana, tj. do idueg javnog natjeaja. Praksa pokazuje da se unutar tih godinu dana uglavnom svi kandidati i zaposle. Tako izgleda zapoljavanje u institucijama EU, ali iako e 1.srpnja 2013. kada Hrvatska bude postala punopravnom lanicom EU graani Hrvatske stei prava koja uivaju i drugi graani Unije, graani Hrvatske nee odmah automatski stei pravo na rad u zemljama Unije. Stare zemlje lanice ogranienje uvode najprije na dvije godine kako bi zatitile svoje trite rada, a mogu ga produiti za jo tri godine. Nakon tog perioda ogranienje se moe jo jednom produiti za jo dvije godine. Ipak, kad se za sedam godina naemo na ogromnom tritu radne snage bit e nam vano i to to to trite tei i konceptu eksisigurnosti kojim se promie vea eksibilnost trita rada uz istovremeno poveanje socijalne sigurnosti za nezaposlene, ije su visoke naknade povezane s aktivnim traenjem zaposlenja, u to je ukljueno i stjecanje novih vjetina. EU priznaje strane kvalikacije automatski, na temelju radnog iskustva i kroz opi sustav priznanja. Automatsko priznavanje strunih kvalikacija postoji u sedam profesija u Europskoj uniji: arhitekti, doktori medicine, doktori dentalne medicine (bivi stomatolozi), primalje, medicinske sestre, magistri farmacije i veterinari . Priznavanje na temelju radnoga ili strunog iskustva mogue je u podrujima koje denira svaka pojedina drava lanica. U tim sluajevima, osoba moe dobiti odobrenje za rad u profesiji bez dodatnih uvjeta, kao i u sluaju gornjih sedam profesija. Posljednji, trei, sustav prizna27

vanja je ope priznavanje. U ovom sluaju radi se o potpunom postupku priznavanja u kojem morate dokazati da imate odgovarajue obrazovanje i dodatna znanja i vjetine, radno iskustvo, a ponekad i dodatne uvjete pojedinih drava poput znanja jezika u nekim profesijama. Glavna europska stranica, s poveznicama na sve druge stranice, dostupna je preko: http://ec.europa.eu/internal_market/qualications/ STALNI BORAVAK U EU ete automatski stei nakon 5 godina koje ete na primjer provesti na studijima u nekoj od zemalja EU. Pravo stalnog boravka donosi vam i druga prava koja uivaju graani tih zemalja kao npr socijalno i zdravstveno osiguranje, naknadu za porodiljski dopust, djeji doplatak, prava iz mirovinskog osiguranja, pravo naknade za nezaposlene, porezne olakice i sva ona prava koja bi imali i u dravi ije dravljanstvo imate. Ulaskom Hrvatske u EU graani Hrvatske e postati i graani EU to znai da e imati pravo slobodnog kretanja i prebivanja na cijelom teritoriju EU, pravo glasa i kandidature na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament u zemlji prebivalita, diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice EU u sluaju kada matina drava lanica osobe kojoj je potrebna zatita nema svog predstavnika u odreenoj treoj zemlji, te pravo na podnoenje molbe i albe Europskom pravobranitelju (ombudsman). Ako ste mladi i elite studirati u zemljama EU onda je dobra vijest ta to e ulaskom u EU za hrvatske graane u pogledu studiranja vrijediti jednaka pravila kao i za dravljane zemalja lanica EU, a time i isti iznosi kolarina te stipendije koje su dostupne samo graanima EU. Vie informacija ete nai na portalima Ploteus i mrei Eurydice. Portal www.euraxess.hr prua informacije o radnim mjestima i stipendijama diljem Europe kao i praktine informacije hrvatskim znanstvenicima pri odlasku u inozemstvo i stranim znanstvenicima pri dolasku u Hrvatsku. Za razvoj znanosti naa zemlja izdvaja 0.9% bruto domaeg proizvoda dok u EU taj postotak iznosi 3%. Ako ste znanstvenik i bavite se jednim od sljedeih podruja Zdravlje; Hrana, poljoprivreda i ribarstvo te biotehnologija; Informacijske i komunikacijske tehnologije, Nanoznanosti, nanotehnologije, materijali i
28

nove proizvodne tehnologije, Energija, Okoli i klimatske promjene, Transport (ukljuujui zrakoplovstvo), Drutveno-ekonomske i humanistike znanosti; Istraivanje svemira; Sigurnost onda je mjesto na kojem moete nai vie informacija o znanstvenim natjeajima EU www.fp7. hr. Hrvatski usluni centar EURAXESS isto tako prua usluge sveuilitima, znanstvenim institutima i poduzeima koja ele zaposliti strane istraivae. MLADI I EU: Ulazak u EU dugorono bi se trebao pozitivno odraziti na poloaj mladih na hrvatskom tritu rada jer EU podupire drave lanice u iznalaenju adekvatnih obrazovnih politika i politika zapoljavanja za mlade. EU je tijekom prosinca 2011. objavila tzv. Inicijativu za prilike mladima. Rije je dokumentu kojim se drave lanice pozivaju da sprijee rano prekidanje kolovanja, razvijaju vjetine kod mladih koje su relevantne za trite rada, osiguraju radno iskustvo mladima, te da im pomognu u traenju prvog posla. Tom politikom EU nastoji smanjiti udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih (EU 21%), poveati udio mladih sa zavrenim visokim obrazovanjem (u EU visoko obrazovanje ima 30% stanovnitva, a procjenjuje se da e do 2020. gospodarstvo EU trebati 35% visokoobrazovane radne snage), te smanjiti udio mladih koji ne zavravaju srednje obrazovanje na 10% (budui da je kod osoba bez srednjeg obrazovanja visok rizik od nezaposlenosti i ivota u siromatvu). EKONOMIJA: Iako postoji strah da e se ulaskom u EU cijene jo vie vinuti u visine iskustva drugih drava koje su ule u Uniju govore da je inacija bila tek nekih 2%. Zapravo podaci slubene statistike pokazuju da je inacija u eurozoni 2002. godine, kada je uveden euro u 12 drava lanica, bila 2,3%. Ali da bismo uveli Euro morat emo ispuniti odreene uvjete. EURO: Hrvatska e po ulasku u EU imati status zemlje lanice s derogacijom, to znai da se od nje oekuje da u jednom trenutku u budunosti uvede euro. Prvi uvjet je da Exchange Rate Mechanism II teaj ne smije oscilirati vie od 15% oko sredinjeg pariteta prema euru. Drugi korak u usvajanju eura je ispunjavanje kri-

terija iz Maastrichta ili tzv. kriterija konvergencije. Niska stopa inacije - koja ne odstupa znaajno od prosjeka tri zemlje s najpovoljnijim ostvarenjem inacije. 1. Odrive javne nancije - dravni decit ne smije premaivati 3% BDP-a, a javni dug ne smije biti vei od 60% BDP-a. 2. Stabilan teaj - zemlja mora biti minimalno dvije godine lanica ERM II bez ozbiljnih poremeaja na deviznom tritu. 3. Niska kamatna stopa na 10-godinje dravne obveznice - koja ne odstupa znaajno od prosjeka tri zemlje s najpovoljnijim ostvarenjem inacije (ovaj indikator se smatra dobrim indikatorom povjerenja investitora u ekonomske i politike fundamente). Uz sve ovo trebamo zadovoljiti i pravne uslove. Openito, glavna korist uvoenja zajednike valute su nii transakcijski trokovi i eliminacija valutnog rizika, stabilnost teaja, vea transparentnost cijena, nancijska integracija. Glavni troak Hrvatske e se odnositi na gubitak monetarnog suvereniteta.

ra, konstantna je posljednjih 15 godina (podatak za Hrvatsku za 2009. godinu je iznosio 10.6%) i u naelu na tetu ena. Da bi se smanjile razlike u plaama mukaraca i ena unutar Europske Unije, EU od drava lanica zahtjeva uvoenje nediskriminatornih zakona, obavezno izvjetavanje o razlikama u plaama, transparentnost, klasikaciju poslova i skalu plaa neutralnih s obzirom na spol, sankcije u sluaju krenja prava na jednaku plau i profesionalnu jednakost mukaraca i ena. RADNO VRIJEME: Europske direktive o radnom vremenu ograniavaju tjedno radno vrijeme na maksimalnih 48 sati ukljuujui i prekovremeni rad.

MIROVINE: U bliskoj budunosti svaki trei punoljetni stanovnik EU e biti umirovljenik, a do 2050. izdvajanja za mirovine e se poveati s prosjeno 10% BDP-a na 15% BDP-a! Prosjena dob kada Europljani idu u mirovine je 55 i pol godina (Rumunjska) dok Irci i veani rade do svoje 64. godine. Znai, sada 4 potencijalno radno sposobna ovjeka izdravaju jednog umirovljenika, dok e u budunosti taj omjer pasti na sveEU sve vie i vie poziva na nancijsku dis- ga 2:1. ciplinu koja e podrazumijevati i kanjavanje drava koje prekorae dozvoljenu granicu decita POSLOVANJE U EU: Ako ste poduzetnik (3%) i javnog duga (60%), a uvedena je i nova ili to tek namjeravate postati za Vas e od koriprocedura kojom se motre vanjske i unutranje sti biti Mrea Europskih poduzetnika (Enterprineravnotee svake zemlje. U nancijskoj disci- se Europe Network) iji je cilj olakavanje dobivaplini i nancijskom balansiranju EU preporuuje nja svih relevantnih informacija za poslovanje, standardnu stopu PDV-a od 15%. Svoj proraun kako bi se na jednom mjestu, to bre i uinkoUnija puni uvoznim carinama, poljoprivrednim vitije dolo do potrebnih odgovora. Mrea prupristojbama, PDV-om, porezima na dohodak a mogunost razmjene informacija u 17 razlislubenika Europske unije ili doprinosima koje itih sektora poslovanja. Hrvatski poduzetnici zemlje koje nisu lanice Europske unije plaa- moi e nastaviti koristiti ovu mreu, ali e doju kako bi sudjelovale u odreenim europskim biti i mogunost koritenja Your Europe Bussiprogramima. ness Portal. Velika prednost portala sastoji se u tome to nudi pomo u stvarnim situacijama SOCIJALNA POLITIKA: socijalna politika kada primjerice odreeni poduzetnik iz jedne Hrvatske unutar Europske unije ostaje u njezi- drave lanice iri svoje poslovanje u drugu drnoj nacionalnoj nadlenosti. Za vrijeme poro- avu lanicu otvaranjem podrunice, odnosno diljnog dopusta enama se u EU isplauje od prijenosom sjedita svog poduzea. Olakava70-100% prosjeka plae u dravi. RAVNOPRAV- jui pristup informacijama za razne aspekte ireNOST SPOLOVA: Danas prosjena razlika u nja poslovanja poduzetnika, na svim slubenim plaama izmeu ena i mukaraca u EU-u izno- jezicima EU, koritenje ovog portala moe znatsi 18% i unato postojeim razlikama izmeu no olakati pristup tritima drava lanica EU. zemalja, kao i izmeu javnog i privatnog sekto- Mogunost koritenja SOLVIT mree i njenih
29

centara u zemljama EU, ali i u Norvekoj, Lihtentajnu i Islandu za hrvatske graane i poduzetnike znait e mogunost rjeavanja spornih pitanja vezanih za irenje poslovanja i priznavanje kvalikacija te rjeavanje ovih pitanja, ako do njih uope i doe, u i izvan sudskim postupcima na bri i ekasniji nain.

istraivakim sektorom, nastojei rezultate njihova rada primijeniti za unapreenje proizvodnje. Nuna su daljnja ulaganja, kako u nove tehnologije i inovativna rjeenja, tako i u obrazovanje i promidbu, te prepoznatljiv plasman hrvatskih proizvoda na jedinstvenom tritu EU. Jaanje klastera svakako je potrebno za meusobno povezivanje i iskoritavanje udruenih reKoliko je u EU vaan poduzetniki sektor sursa znanja, tehnologije i sredstava zdruenih govori i podatak da 99,8% svih tvrtki u Uniji ula- pod zajednikim ciljevima i brzim protokom inzi u skupinu malih i srednjih poduzea. Samo formacija. u periodu od 2002. do 2008. godine u EU su mala i srednja poduzea generirala 9,4 milijuna A gdje smo mi u svemu tome mogu ilunovih radnih mjesta. strirati podaci Svjetske banke za 2011. godinu: po indikatoru lakoe poslovanja Hrvatska se naAko i vi elite poi u ovom smjeru i osno- lazi na 79. mjestu i zaostaje za svim zemljama vati tvrtku u EU to ete moi u potpunosti uradi- EU, osim Italije i Grke. Posebno loe stojimo i ti online. Pri tom biste na primjer trebali znati da po pitanju zatite ulagaa gdje smo na 131. mjeje za osnivanje tvrtki u pojedinim zemljama EU stu, dok je iza nas samo Grka, i po pitanju grapotrebno proi procedure koje traju i kotaju ra- evinskih dozvola gdje smo na 142. mjestu, dok zliito. panjolska je, tako, negativan primjer ze- je iza nas samo Poljska. Ipak, daleko smo najgomlje koja ima prosjeno vrijeme od17,5 dana za ri od svih lanica EU po pitanju prekogranine osnivanje tvrtke, dok u Nizozemskoj, Danskoj trgovine, gdje drimo 99. mjesto. Prema veini ili Estoniji to moete uraditi za 2 dana. Italija je indikatora, ak su i Bugarska i Rumunjska, koje s druge strane uvela vrlo jednostavnu procedu- esto usporeujemo s Hrvatskom i pitamo se ru koja traje samo 1 dan, ali i kota 2.573 . to se kako su one ule u EU prije nas, bolje od Hrvattie poreza, zemlje lanice Europske unije ima- ske. U veini sluajeva, iza Hrvatske nalazi se ju puno slobodu kreirati vlastite direktne poreze, samo Grka. ali pri tome se moraju pridravati naela slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala i naela FONDOVI EU: Ve u prvih 6 mjeseci lannediskriminacije. Postoje tri direktive koje se od- stva, odnosno u razdoblju od 1. srpnja do 31. nose na oporezivanje tvrtki. Tako se npr. direktivi prosinca 2013. godine, imati emo na raspolagarme majke ne oporezuju dvostruko. Zatim EU nju 449 milijuna eura iz strukturnih fondova. Kodirektiva spajanja kamata i autorskih naknada, liko emo u konanici sredstava iskoristiti, ovikojom se ukida dvostruko oporezivanje kamata sit e o naoj sposobnosti planiranja i pripreme i autorskih naknada izmeu povezanih drutava kvalitetnih projekata. koja imaju prebivalita u razliitim zemljama EU, tako da ih se oslobaa od oporezivanja u draREGIONALIZAM: Hrvatsku, sukladno zavi izvora. Trea se direktiva odnosi na Zajedni- htjevu EUROSTAT-a, u statistikom smislu ine ku Konsolidiranu Korporativnu poreznu osnovi- 3 NUTS 2 regije koje ine: cu iz oujka 2011. koja za cilj ima prevladavanje Sjeverozapadna Hrvatska koja obuhvaa prepreka koje oteavaju porezno funkcioniranje Zagrebaku, Krapinsko-zagorsku, Varadinsku, jedinstvenog trita. Koprivniko-krievaku i Meimurska upaniju Koliko je vano biti spreman za ulazak na te Grad Zagreb; EU trite govori i podatak da e ulaskom u EU Panonska Hrvatska koja obuhvaa Bjepotencijalni broj potroaa hrvatskih proizvoda lovarsko-bilogorsku, Virovitiko-podravbiti 500 milijuna! Ali, da bismo bili konkurentni sku, Poeko-slavonsku, Brodsko-posavsku, na tom velikom tritu potrebno je da i dalje ra- Osjeko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karzvijamo i restrukturiramo svoju proizvodnu in- lovaku i Sisako-moslavaku upaniju; dustriju, razvijamo suradnju sa znanstvenim i Jadranska Hrvatska koja obuhvaa Primor 30

sko-goransku, Liko-senjsku, Zadarsku, iben- godinje za programe u vinogradarstvu, te 9,6 sko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i milijuna za razminiranje poljoprivrednog zemljiDubrovako-neretvansku upaniju. ta. Godinje e na raspolaganju biti i 22 milijuna eura za mjere trino-cjenovne politike, no Hrvatski Nacionalni strateki referentni koritenje ovih sredstava ovisi o stanju na tritu. okvir glavni je strateki dokument i referentna U komponenti ruralnog razvoja kao drugom toka za koritenje buduih strukturnih fondova stupu Zajednike poljoprivredne politike Hrvati Kohezijskog fonda. Sadri problemske analize skoj je iz prorauna ZPP-a namijenjeno 333 mitemeljem kojih su denirani prioriteti u koje e lijuna eura godinje ime e doi do znaajnog se ulagati nancijska sredstva iz buduih struk- poveanja sredstava za ruralni razvoj. Zajedniturnih fondova i Kohezijskog fonda. Osnova je ka poljoprivredna politika (ZPP) jedno je od najza izradu Operativnih programa, odnosno pro- vanijih podruja kojim se bavi EU, a cilj joj je vedbenih dokumenata koji ine osnovu za de- osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehramniranje konkretnih projekata te sadre detaljan beno-poljoprivrednih proizvoda za europske opis prioriteta koji se nastoji postii nancira- potroae, te primjereni dohodak poljoprivrednjem iz strukturnih fondova odnosno Kohezij- nicima, kao i ouvati ruralno nasljee. skog fonda. U stratekom smislu hrvatski su prioriteti razvoj gospodarstva i poticanje zapoAko ste poljoprivrednik i elite svoje preljavanja te investicije u sektore zatite okolia i hrambene proizvode plasirati u EU morat ete prometa, poduzetnitva, obrazovanja, socijalne posebnu panju posvetiti SIGURNOSTI HRAukljuenosti, energetike te istraivanja i tehno- NE jer su poevi od 01. sijenja 2006. godine lokog razvoja. uvedeni visoki standardi sigurne hrane, u prvom redu HACCP (Hazard Analysis Critical RURALNI RAZVOJ: Moda e Vam ova Control Points Analiza opasnosti i kritine kondenicija zvuati udno, ali u ruralni razvoj se trolne toke) na tritima EU i Svjetske trgovinnajkrae reeno ubrajaju nepoljoprivredne aktiv- ske organizacije, a tvrtke koje ne budu posjenosti na poljoprivrednim podrujima. Da li zna- dovale certikate o poslovanju u skladu s ovim te da se 91,6% povrine Hrvatske rauna kao ru- standardima nee biti u mogunosti svoju robu ralno podruje, dok je samo 8,4% klasicirano plasirati na spomenuta trita. Sigurnost hrakao urbano. 47,6% stanovnika nae zemlje ivi ne odnosi se na cijeli ciklus proizvodnje hrane i u ruralnim podrujima, dok je 64% ruralnog sta- obuhvaa cijeli prehrambeni lanac. novnitva gospodarski aktivno. Potpora ruralnom razvoju nancira se najveim dijelom iz EuRIBARSTVO: Ako ponekad ribarite za svoropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj je potrebe znajte da od 1. sijenja 2015., dakle go(EPFRR) i odnosi se na sunanciranje priblino dinu i pol dana nakon ulaska Hrvatske u EU u 40 mjera ruralnog razvoja koje su podijeljene negospodarskom ribolovu (ribolovu samo za na tri tematske i jednu horizontalnu prioritetnu vlastite potrebe) nee biti dozvoljeno koriteos: (i) unapreenje konkurentnosti sektora po- nje mrea stajaica. Druga stvar koju biste vjeljoprivrede i umarstva; (ii) potporu upravljanju rojatno htjeli znati je da u teritorijalnim vodama zemljitem i okoliem; (iii) poboljanje kvalitete Republike Hrvatske nitko osim hrvatskih ribara ivota i potpora diversikaciji gospodarskih ak- nee moi ribariti, a trea stvar koju biste vjerotivnosti; te (iv) instrument irenja tzv. LEADER jatno isto tako htjeli znati je da u Mediteranu, ukpristupa i potpora partnerstvima kroz lokalne ljuujui i Jadransko more, jo uvijek ne postoje akcijske grupe (LAG). kvote za ulov ribe za razliku od sjevernih mora. Nakon ulaska u EU Hrvatska e morati odustati od postojeih poticaja poljoprivrednicima, te e oni biti zamijenjeni poticajima iz Zajednike poljoprivredne politike (ZPP). Od ulaska u EU Hrvatskoj e biti dostupno 10,8 milijuna eura Kao i u svim ostalim oblastima tako i u ribarstvu EU ima svoju zajedniku ribarstvenu politiku koju ini skup uredbi, izravno primjenjivih propisa koje drave lanice moraju primijeniti na svoja plovila i ribare, a koja odreuje sve
31

segmente ove politike od upravljanja ivim resursima mora, preko inspekcije i kontrole, do trita i financiranja. Najvaniji propisi odnose se na upravljanje resursima. Sadanja temeljna Uredba prestaje formalno vrijediti 31. prosinca 2012. godine, a nova uredba sadri iste odredbe kojima se tite teritorijalne vode drava lanica. Drugim rijeima teritorijalne vode i dalje su rezervirane za obalne drave, ba kako je to sluaj i danas. Za razliku od sjevernih mora, na Sredozemlju vrijedi poneto drugaiji princip. Ribolov se tu ureuje nizom tehnikih propisa koje su minimalne ulovne veliine, koliko moe biti veliko oko na mrei, na kojoj se dubini i udaljenosti smije koristiti neki alat, smije li dodirivati dno ako na njemu ive livade morskih trava koje su posebno osjetljivo stanite i tako dalje. Upravo e ova uredba zajedno s novom temeljnom uredbom, kada se ona jednog dana usvoji, imati najvei znaaj za ribolov u Hrvatskoj. U Mediteranu ne postoji sustav ulovnih kvota kao to je to sluaj u zemljama sjeverne Europe. Europski fond za ribarstvo omoguava sunanciranje niza razliitih projekata i investicija u ribarstvu u okviru Zajednike ribarstvene politike EU. Osnovni preduvjet bilo kakvom nanciranju iz fonda su strateke smjernice i operativni dokumenti koje mora odobriti Europska Komisija. To su, prema dananjim okvirima, Nacionalni strateki plan za ribarstvo i Operativni program za provedbu fonda. Ova dva dokumenta moraju sadravati opis sektora, ciljeve koje Hrvatska eli postii, mjere koje misli poduzeti te sredstva koja planira (i moe) utroiti po pojedinoj mjeri. Europa je za 2013. godinu za Hrvatsku u sektoru ribarstva namijenila 8,7 milijuna eura. Ovo su samo EU sredstva, i to samo za pola godine, jer ih dobivamo tek nakon to postanemo lanica! Na ova sredstva Republika Hrvatska dodaje nacionalno sunanciranje. Koliko - ovisit e o sredstvima raspoloivim u dravnom proraunu. U svakom sluaju, Hrvatska mora sudjelovati u ukupnom iznosu s barem 25%, a moe najvie 80%. Ulaskom u EU Hrvatska e svojim ulovom, preradom i uzgojem, ako ostane u sadanjim okvirima, initi tek 1% EU proizvodnje. A kad je BRODOGRADNJA u pitanju prednost ulaska
32

Republike Hrvatske u EU bit e dostupnost europskih fondova, pogotovo regionalnih (vezano uz Kohezijsku politiku EU), pri emu se posebna pozornost valja posvetiti poticajima vezanim uz promicanje inovacije (prvenstveno iz razloga to research and development nije strogo deniran, te je mogue prijaviti itav niz razliitih projekata u svrhu dobivanja regionalnih poticaja). I na kraju ono to je moda i najvanija politika EU jer je nadnacionalna i tie se sviju, a to je ZATITA OKOLIA: Koliko Unija panje posveuje zatiti okolia govori i injenica da politika zatite okolia unutar EU obuhvaa priblino 300 razliitih pravnih propisa i normi koji se odnose na gospodarenje otpadom, oneienje zraka, zatitu i upravljanje vodama, zatitu prirode i bioloke raznolikosti, zatitu tla, oneienje bukom, kemikalije i klimatske promjene. Ulaskom u EU Hrvatska e do poetka 2015. provesti registraciju opasnih kemikalija radi sigurnijeg gospodarenja istim, do kraja 2015. ograniiti emisije hlapljivih organskih spojeva, do kraja 2017. prilagoditi industrijska postrojenja za spreavanje i nadzor oneienja te smanjiti emisije oneiujuih tvari u zraku, do kraja 2018. morati izgraditi centar za gospodarenje otpadom i poboljati kvalitetu vode za pie prema mikrobiolokim parametrima i EU standardima, do 2020. smanjiti udio biorazgradivog komunalnog otpada na 35%ukupne koliine, do kraja 2023. urediti sustav odvodnje i proiavanja otpadnih voda.
Pie: EEF/B.I..

tO ste nAs sve pItALI estI MItOvI O EU: u vezI s uLAskOM POvRe MORA bItI HRvAtske u EU? JeDnAkOg ObLIkA, A OtOk IMAtI nAJMAnJe Donosimo kratki pregled vaih pitanja o Europskoj uniji koja su nam bila najsimpa- 50 stAnOvnIkA
tinija i najinteresantnija
Da li znate da u EU vai zakon po kojem se dozvoljava dranje i uzgoj egzotinih ivotinja koje su na Cites 2 listi? Zato se nemojte iznenaditi ako ujete da netko u svom stanu dri iguanu ili pitona. Pitali ste nas i to e biti s cijenama nekretnina kada uemo u EU. Cijene nekretnina ovise o ekonomskoj situaciji (prvenstveno stanju ekonomije Eurozone, ali i mogunostima stranih ulagaa primjerice iz SAD-a), te naravno ponudi i potranji. Budui da je ve sada razina cijena u Hrvatskoj visoka ne treba oekivati dramatina poskupljenja premda je Hrvatska s nekretninama najskuplja tranzicijska zemlja, a Zagreb trei grad po skupoi, iza Ljubljane i Tallina. I premda je od 1.2.2009. Hrvatska osigurala isti tretman za svoje i graane EU prilikom kupnje nekretnina to ipak nije izazvalo vee promjene na tritu nekretnina i nagli porast potranje. Pitali ste nas i da li e i drugi moi ribariti u naem moru. Odgovorili smo da prema zajednikoj ribarstvenoj politici koja je na snazi do 31.12.2012. svaka zemlja s izlazom na more u EU ima zatieni ribarski prostor od 12 nautikih milja od polazne crte u kojem mogu ribariti samo ribari te zemlje. Dobra je vijest i ta to e Hrvatska moi aktivno sudjelovati u kreiranju zajednike ribarstvene politike.
Pie: EEF/B.I..

Lisabonski ugovor potvruje do sada ustaljenu praksu da sve odluke vezane uz vanjsku politiku EU-a jednoglasno donosi 27 europskih efova drava i vlada, odnosno 27 ministara vanjskih poslova.
U Europi u javnom obraanju politiara, u medijskim natpisima ili pak svakodnevnom razgovoru meu ljudima, nerijetko cirkuliraju poluistine ili neistine o tome to i kako EU radi. U tekstu koji slijedi iznosimo neke od mitova i realne injenice koje stoje iza tih, esto nebuloznih, tvrdnji. - Zbog propisa kojima EU odreuje zaobljenost banana, krastavaca i mrkvi, prodavai povra moraju paziti na veliinu, duinu, boju i sastav voa i povra. Klasiciranje prehrambenih proizvoda prema kvaliteti i veliini zatraili su poetkom 90ih godina europski ministri poljoprivrede i predstavnici industrije kako bi europski proizvodi mogli na to kompetitivniji i transparentniji nain sudjelovati u meunarodnoj trgovini. Ovi propisi ne brane odreene izgled voa i povra, ve informiraju trgovce o specinostima pojedinih proizvoda. - Prema prijedlogu Bruxellesa, kojem je namjera izmijeniti tradicionalnu definiciju otoka, otok mora imati najmanje 50 stalnih stanovnika, mora biti udaljen najmanje 1km od kopna, ne smije biti povezan mostom s kopnom i na njemu se ne smije nalaziti glavni grad drave lanice EU-a. Nijedan europski zakon ne moe izmijeniti deniciju otoka, ve se tu radi o studiji Europske komisije koja je istraivala ope probleme na koje nailaze otone zajednice i u tu je svrhu izabrala dio europskih otoka prema gore spomenutim kriterijima.
33

- Zbog EU-a e se s naslovne stranica vedske putovnice izbrisati vedski grb. Postojala je preporuka da se u sve putovnice drava lanice EU-a ukljui referenca na pravo graana EU-a na konzularnu zatitu izvan granica Unije (npr. Dancu u afrikoj dravi u kojoj Danska nema svoje veleposlanstvo, pomo moe pruiti francuski veleposlanik), no ona ne bi ni u kojem sluaju zamijenila postojee tekstove ili simbole u pojedinanim nacionalnim putovnicama. - Bruxelles eli natjerati sve zemlje da kao broj hitne slube koriste 112. Drave imaju pravo zadrati koji god broj ele, dok univerzalni broj 112 mora biti dostupan usporedo kako, primjerice, europski graani ili turisti pri proputovanju ne bi morali pamtiti 27 razliitih hitnih brojeva. - Bruxelles eli izbrisati mjeru za milje i pintu. Britanska se vlada poela usklaivati s globalnim trendovima koritenja mjernih jedinica nekoliko godina prije nego se Velika Britanija prikljuila Uniji. Europsko zakonodavstvo e priznavati britanske specine mjerne jedinice sve dok e ih Britanija koristiti. - EU e zabraniti prodaju lijekova proizvedenih na bazi biljaka i prirodnih djelotvornih sredstava. Jedino to EU namjerava jest bolje nadgledati uporabu termina lijek za pojedine biljke, pa u tom smislu njezina direktiva iz 2011. regulira izdavanje dozvola za plasiranje na trite odreenog lijeka izraenog na biljnoj bazi, odnosno uvodi sustav registriranja biljnih preparata koji se mogu klasicirati kao lijekovi. - Najnoviji Europski ugovor zabranjuje dravama da vode svoju vlastitu politiku vanjskih poslova. Lisabonski ugovor potvruje do sada ustaljenu praksu da sve odluke vezane uz vanjsku politiku EU-a jednoglasno donosi 27 europskih efova drava i vlada (u sklopu Europskog vijea), odnosno 27 ministara vanjskih poslova (u okviru Vijea EU-a). No, jednom kad se odluka usvoji, drave su dune uskladiti svoje nacionalne vanjske politike s usuglaenom zajednikom europskom vanjskom politikom. Takoer, ako, primjerice, EU denira svoj stav o nekom pitanju koje se razmatra u Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda, njezin e stav u toj drugoj me 34

unarodnoj organizaciji predstavljati ministar vanjskih poslova EU-a (tj. Visoki predstavnik EU-a za vanjska pitanja i sigurnosnu politiku) koji istupa u ime 27 drava.
Pie: EEF/P.L.F.

PRIDRuItI se euROpskIM nARODIMA ILI nAstAvItI kAO DOsAD?

Jeste li za to da Hrvatska i dalje rjeava probleme onako kako je to radila u proteklih 20 godina ili elite to raditi u zajednici s ostalim europskim narodima uz pomo europskih fondova?
U Hrvatskoj je nezaposleno 315.438 graana, oko 70.000 ljudi radi, a ne prima plau. Vanjski dug iznosi oko 46 milijardi eura i prelazi 100% BDP-a, a po makroekonomskim indikatorima, koji pokazuju vrijednost proizvodnje dobara i usluga, danas smo na razini od 61% od prosjeka EU. Po stopi gospodarskog rasta od 0,6% u 2011. meu najniima smo u Europi. Kao i ostatak svijeta nalazimo se usred globalizacije, kao dio postkomunistikih drava jo smo uvijek u tranziciji, optereeni smo i poslijeratnom obnovom. Kroz ratno profiterstvo, kriminal u pretvorbi i privatizaciji isisano je najmanje 50 milijardi eura, korupcija nas stoji oko 12 milijardi kuna godinje. Siromatvo, nezaposlenost, golemi vanjski i unutarnji dugovi, visoka centralizacija drave, sniena uinkovitost birokracije to je realnost hrvatskih graana koji e 22. sijenja na referendumu, drugom u novijoj hrvatskoj povijesti, odgovoriti na pitanje: Jeste li za lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji? U kontekstu ivotnih problema onih koji e zaokruiti za ili protiv referendumsko pitanje zapravo glasi: jeste li za to da Hrvatska i dalje rjeava probleme onako kako je to radila u proteklih 20 godina ili elite to raditi u zajednici s ostalim europskim narodima uz pomo europskih fondova?

Kakav god odgovor bio, on je legitiman in volje hrvatskog naroda, direktan izraz njegova izbora, prava i odgovornosti.
Pie: EEF/N.B.

ZAtO uLAzItI u EuROpu kOJA se RAspADA?

Neusklaenost ekonomskih politika i neodgovorno voenje fiskalnih politika glavni su uzroci izbijanja fiskalne krize zato su pootrena pravila proraunske discipline i uveden je snaniji nadzor fiskalnih politika
IZAZOVI Grka kriza pokazala je sve manjkavosti Europske unije, koja funkcionira u povoljnim politikim i ekonomskim uvjetima, ali nije u stanju rjeavati probleme kada se oni pojave. Slabost Europske unije ogleda se u recesiji eurozone, najavama bankrota Grke, Italije, panjolske, Irska, Portugala, a razine nezaposlenosti dostiu svoj vrhunac. PREDNOSTI Uzrok krize nije prevelika nego premala kontrola Europske unije. Nepovjerenje koje je poljuljalo nancijska trita blokiralo je bilo kakvu kreditnu aktivnost i naglo zaustavilo investicije i gospodarski rast. Financijska kriza prerasla je u ekonomsku krizu i eurozona (17 drava EU) pala je u recesiju. Pad BDP-a uzrokovao je pad nezaposlenosti, a zaustavljanje rasta gospodarstva, pogoranje javnih nancija, nepovjerenje trita i manjak likvidnosti doveli su do skalne krize u eurozoni. Razlog: prije ekonomske krize javni dugovi su se tolerirali jer su investitori mislili da ih drave mogu otplaivati, a neke drave (primjerice Grka) vodile su izrazito neodgovornu skalnu politiku bez sankcija. Neusklaenost ekonomskih politika i neodgovorno voenje skalnih politika glavni su uzroci izbijanja skalne krize. Da su drave lanice vodile odgovorne politike koje potiu konkurentnost gospodarstva nikakvi potresi na nancijskom tritu ih ne bi mogli uiniti nesposobnima za plaanje svojih obveza. Rjeenje: pootrena su pravila proraunske discipline, uveden snaniji nadzor skalnih politika, uvedene su nove procedure za upravljanje eurozonom uz mogunost sankcija za lanice koje kre pravila.
Pie: EEF/N.B.
35

OpA ugROenOst nACIJe nAJveI hRvAtskI stRAh

Analize strunjaka pokazuju da opi doivljaj ugroenosti nacije hrvatske samostalnosti, suverenosti, politike i kulture jest ono to karakterizira pribliavanje Hrvatske EU
Opi doivljaj ugroenosti nacije: hrvatske samostalnosti, suverenosti, politike i kulture ono je to karakterizira pribliavanje Hrvatske EU. To su pokazala istraivanja o referendumskom ponaanju i euroskepticizmu koja su analizirali strunjaci na Filozofskom i Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu. Na euroskepticizam utjeu i razina obrazovanja (tko ima veu mogunost ostvarivanja svojih potencijala, pozitivnije gleda prema EU), razina znanja o Uniji, kao i opa informiranost o EU, procesu i rezultatima pregovora. Osjeaj iskljuenosti iz pregovora i percepcija o podreenosti u odnosu na EU potiu euroskepticizam. Nadalje, politiki stavovi i percepcija EU takoer formiraju euroskeptike, a na to utjee aktualna ekonomska situacija u Hrvatskoj i Europi. Politika ideologija, prvenstveno sklonost etnikom nacionalizmu, tradicionalizmu i autoritarnosti pomau euroskepticizmu. Politiari ne pomau ulasku u EU; to im manje vjerujemo, nepovjerljiviji smo prema EU. Na odnos prema EU utjecali su i odnos prema Haakom sudu kao i odnos prema EZ-u tijekom 1990-ih. Istraivanja su u konanici pokazala da se stavovi o EU formiraju na relativno povrnoj razini, bez dovoljno informacija i racionalne kalkulacije o trokovima i koristima. Na referendumu e se, dakle, uglavnom odluivati srcem i emocijama, impulzivno, a ne na temelju racionalne procjene.
Pie: EEF/N.B.

ULAskOM u VeLIkO tRIte DOnOsI EuROsLAvIJu IzgubIt DObIt hRvAtskIM eMO sAMOstALnOst I tvRtkAMA suveRenOst

Hrvatske tvrtke postaju europske i stoga mogu traiti pomo europskih instituciU sluaju neulaska u EU referendum se ja, a zbog pojaane konkurencije graane ponavlja za godinu dana, ali se pristupanje oekuju nie cijene, vei izbor i bolja kvaliu sluaju prolaska odgaa do daljnjega teta proizvoda i usluga
IZAZOVI Iako je Hrvatska 1990-ih eljela ui u Europsku zajednicu kako bi pobjegla od nasljea Jugoslavije, danas je Europska unija nova zajednica porobljenih naroda Euroslavija. Alternativa ulasku u EU samostalna je Hrvatska, po uzoru na vicarsku i Norveku, koje nisu u EU, a po mogunostima Hrvatska ne zaostaje za njima, kako navode euroskeptici. PREDNOSTI U sluaju neulaska u EU, alternativa temeljena na proceduri donoenja odluka u EU i zakonodavnog okvira jest sljedea: referendum se ponavlja za godinu dana, ali se pristupanje u sluaju prolaska odgaa do daljnjega. Hrvatska je stavljena na ekanje s Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Kosovom, Makedonijom i Srbijom. Hrvatska i dalje ima odnose s EU, no vezana je uz prikljuenje zapadnobalkanskog paketa. U sluaju da Vlada odustane od referenduma, slijede novi pregovori za pristupanje europskom ekonomskom prostoru (lanica je i Norveka, koja je od 2004. do 2009. lanstvo platila 1,3 milijarde eura, bez mogunosti donoenja odluka). EU moe, ali i ne mora zapoeti te pregovore. Mogue je da EU otkae i dosadanji Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, uza stroi granini reim, uz ureenje trgovinskih odnosa unutar CEFTA-e ili u okviru zapadnog Balkana. lanstvo u EU prestaje biti prioritet za EU i Hrvatsku, a strukturalni, kohezijski i ostali fondovi EU postaju nedostupni
Pie: EEF/N.B.

PREDNOSTI Hrvatska postaje dio trita koje je najvei svjetski izvoznik i uvoznik roba i usluga i koji proizvodi 25% ukupnog svjetskog BDP-a. Ukidanjem granine kontrole prema EU ukidaju se trokovi kontrole, pedicije i carinjenja, to pojeftinjuje protok roba. Hrvatska je, ak i s potpisanim ugovorima, imala status tree zemlje, to je usporavalo trgovinu s lanicama EU. Otvaranje nacionalne ekonomije i ukidanje trgovinskih barijera poveava ukupan dohodak graana, slau se ekonomisti. Hrvatski proizvodi postaju made in EU, to utjee na plasman proizvoda u i izvan EU. Ulazi se u sustav tzv. kumulacije pravila o podrijetlu roba. Time dijelove i komponentne tehnoloki naprednih proizvoda iz EU moemo ugraivati u svoje proizvode i prodavati kao izvozne proizvode, to e potaknuti konkurentnost. Certikati izdani u Hrvatskoj vrijedit e u itavoj Uniji, ime se smanjuju trokovi dosadanje obveze dvostrukog testiranja. Hrvatske tvrtke postaju europske i stoga mogu traiti pomo europskih institucija u sluaju prepreka izvoza svoje robe izvan EU. Zajednikim tritem protirat e i graani: zbog pojaane konkurencije oekuju ih nie cijene, vei izbor i bolja kvaliteta proizvoda i usluga. IZAZOVI Konkurentnost potie modernizaciju koja je nuna u uvjetima globalizacije, no za pojedine djelatnosti to znai visoke trokove prilagodbe: nunost rekonstrukcije, nie cijene, veu kvalitetu, izvoz na nova trita, to zahtijeva dodatna ulaganja. Pravila nema: prednosti i mane zajednikog trita ovisit e o svakom poduzetniku, poduzeu, djelatnosti i regiji zasebno. Hrvatska ulazi u sustav ureenih drav-

36

nih potpora, bez povlatenog tretmana i dodjele potpora odreenim poduzetnicima i poduzeima po politikim i slinim kriterijima. Ukidaju se i dogovori o formiranju cijena uobiajeni meu poduzeima iz iste brane koji su dogovorom dijelili domae trite, to e negativno utjecati na njihov trini kola. Smanjenje cijena, poveanje kvalitete roba i usluga, dodatna ulaganja u nova znanja i tehnologije za pojedine sektore znait e pritisak trinog natjecanja. Konano, Hrvatska je duna 75% prihoda od carine davati u zajedniki proraun Unije, pri emu je rije o gubitku od oko 0,5% BDP-a.
Pie: EEF/N.B.

StIe znAtnA fInAnCIJskA pOMO euROpskIh fOnDOvA

Hrvatska e ve u prvih est mjeseci lanstva u EU, od 1. srpnja do 31. prosinca 2013., imati na raspolaganju 449 milijuna eura, to je vie od iznosa koji je dobila od 2009. do 2013.
PREDNOSTI Oko treina prorauna EU ulae se u programe kojima se poveavaju konkurentnost, smanjenje nezaposlenosti, pogotovo socijalno ugroenih graana, razvoj gradova i sela, malog i srednjeg poduzetnitva, gradnja cesta i eljeznica, ulaganje u okoli, zdravstvo, energetiku. Za to je od 2007. do 2013. predvieno oko 347 milijardi eura, a od 2014. do 2020. ti e iznosi biti i vei. Hrvatska e ve u prvih est mjeseci lanstva u EU, od 1. srpnja do 31. prosinca 2013., imati na raspolaganju 687 milijuna eura, to je vie od iznosa koji je dobila od 2009. do 2013. To je ujedno i tri puta vie nego to e uplatiti u europski proraun u prvih est mjeseci. Najvie sredstava namijenjeno je regijama iji je BDP nii od 75% prosjeka EU. Budui da je veina hrvatskih regija ispod tog prosjeka, mogu se oekivati znatna sredstva iz kohezijskog i strukturnih fondova. Projekte koji e biti nancirani

europskim novcem biraju lokalne i nacionalne vlasti, a ne EU. IZAZOVI Koritenje fondova zahtjeva pravilno koritenje nancijskih sredstava EU. Hrvatska je morala donijeti niz novih zakona, pravila i procedura, uspostaviti nove institucije, educirati administraciju, pogotovo na razini upanija i opina, to je jo uvijek u tijeku. Iskoristivost fondova EU ovisi o iskustvu i spremnosti pripreme i provedbe projekata, to moe biti ogranieno u odnosu na sredstva koja su dostupna. U sluaju da se europski novac ne potroi na ono emu je namijenjen, primjerice ako se europskim novcem sagrade apartmani opinskog naelnika, a ne djeji vrti, mogua je obustava na odreeno vrijeme ili trajan gubitak dijela sredstava. Budui da e se utjecaj fondova osjeati u svim podrujima, od poljoprivrede i gospodarstva do prometa, zatite okolia i obrazovanja, bit e nuna stroa kontrola dravnog novca kojim se sunancira dio projekata.
Pie: EEF/N.B.

KOnAnA uspOstAvA vLADAvIne zAkOnA I pRAvA

Tijekom pregovora s EU Hrvatska je uvela objektivne, jasne i nepolitikantske kriterije za imenovanje, edukaciju, promaknue i stegovnu odgovornost sudaca, dravnih odvjetnika i predsjednika sudova
PREDNOSTI Ma koliko se sada inila nestabilnom, na temelju svih pokazatelja i analiza pravne drave, u usporedbi sa svim ostalim regijama, Europska unija danas je najstabilnije podruje vladavine prava na svijetu. Tijekom pregovora s EU Hrvatska je uvela objektivne, jasne i nepolitike kriterije za imenovanje, edukaciju, promaknue i stegovnu odgovornost sudaca, dravnih odvjetnika, predsjednika sudova te lanove Dravnog sudbenog vijea koji imenuju i razrjeuju suce u Hrvatskoj. Kriteriji su postali dio zakonodavstva, a ne propisa koje je donosio
37

ministar pravosua, stranaki postavljen politiar. Unaprijeena je kontrola sudakih imovinskih kartica. Smanjen je broj nerijeenih predmeta pred sudovima: od 2004. do 2011. za vie od 50%. Pod pritiskom EU jaa politika volja za borbu protiv korupcije. Rezultat: ojaava se antikorupcijsko zakonodavstvo, pogotovo vezano uz zapljenu imovine, proiruju se nadlenosti USKOK-a, formiraju se istraiteljski timovi, dolazi do prvih konkretnih uhienja. Ulaskom u EU Hrvati e Europskoj komisiji moi tuiti dravu ako kri propise EU. IZAZOVI lanstvom ili odbijanjem ulaska u EU prestaju pritisci na reforme u hrvatskom pravosuu i Hrvatska treba sama osigurati funkcioniranje neovisnog sudstva. Hrvatska e sama kontrolirati jesu li kriteriji odabira sudaca objektivni. Borba protiv korupcije zahtijevat e dugotrajan napor, strune kadrove i resurse. U sluaju ulaska u EU europsko zakonodavstvo postaje dio domaeg pravnog sustava. Hrvatski e suci morati primjenjivati pravo i sudsku praksu EU, to zahtjeva dodatnu edukaciju. Sud EU postaje svojevrsni ustavni i vrhovni sud u jednom; hrvatski graani moi e od tog suda traiti tumaenje zakonodavstva. Uinkovitija administracija i javna uprava Kako bi mogla funkcionirati u dinaminom okruenju, hrvatska uprava morat e se decentralizirati, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini PREDNOSTI Ulaskom u EU gotovo treina javne uprave bit e direktno ukljuena u europske poslove na svakodnevnoj razini. Kako bi mogla funkcionirati u dinaminom okruenju, hrvatska uprava morat e se decentralizirati, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini. Struni poslovi komunikacije s EU zahtijevat e visokostrune kadrove, to e naglasiti potrebu depolitizacije, edukacije i profesionalizacije dravnih i lokalnih slubenika. Daljnji korak trebao bi biti osnivanje posebne visoke kole za javnu upravu koja bi obrazovala kadrove za poslove javne uprave, po uzoru na ostale europske drave. IZAZOVI Decentralizacija e doi kao posljedica nunog snalaenja u primjeni svih pri 38

hvaenih propisa EU i provedbi projekata koji e se po broju i sredstvima poveati. No, decentralizacija zahtjeva vrijeme, kao i profesionalizaciju javne uprave koja zahtjeva uspostavu nagraivanja i promaknua prema rezultatima rada. Da bi privukla najkvalitetnije kadrove i da bi smanjila korupciju, javna uprava treba postati dobro plaena profesija, za to su potrebna sredstva. Poveanje uinkovitosti velike i trome birokracije zahtjeva premjetaj slubenika prema zahtjevima posla iz jednog sektora u drugi, za to je potrebna dodatna edukacija, to bi za odreeni broj zaposlenih mogao predstavljati problem.
Pie: EEF/N.B.

StuDIRAnJe hRvAtskIh gRAAnA u EuROpskOJ unIJI

Ulaskom u EU hrvatski graani postaju ravnopravni s ostalim graanima EU i pri tome plaaju jednake kolarine
PREDNOSTI Upoznavanje stranog jezika, kulture, razliitih vrijednosti i poslovnih praksi, snalaenje u multikulturnim sredinama, zabava i putovanja oite su prednosti koje donosi studiranje u stranim dravama, a inozemna diploma u traenju posla moe poveati konkurentnost. Za one koji studij u inozemstvu plaaju sami ili iz roditeljskog depa, ili su za studij dobili stipendiju novost je ulaskom u EU hrvatski graani postaju ravnopravni s ostalim graanima EU i pri tome plaaju jednake kolarine. Primjerice, budu li studirali u vedskoj ili kotskoj, hrvatski studenti ondje nee plaati kolarinu, dok e primjerice u Engleskoj plaati istu cijenu kao i engleski kolege, a ne tri puta veu kao na pojedinim sveuilitima do sada. No, jedinstveni model ne postoji: na razliitim sveuilitima i stupnjevima obrazovanja postoje razliite kolarine. Osim niih kolarina, hrvatski e graani dobiti pristup stipendijama za potporu studiranju koje su do tada bile namijenjene samo dravljanima EU.

EuROskeptICI: POvIsIt e se CIJene RObA I pOveAt e se pORezI

utjecalo na nizak rast cijena. Iako je lanicama EU preputena potpuna kontrola u voenju porezne politike, drave su dune postii odreenu razinu porezne harmonizacije. Konkretno, preporuena stopa PDV-a je od 15 do 25%, drave mogu primjenjivati jednu ili dvije sniene stope koje ne smiju biti nie od 5%. Nulta stopa PDV-a za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige se ukida i na te proizvode morat e se naplaivati barem 5%. Rjeenje za taj korak je sputanje poreza u nekim drugim robama bitnim za graane (meso, djeja hrana i potreptine itd.). PREDNOSTI Ulaskom na konkurentno trite bez granica hrvatski graani imat e iri izbor kvalitete i cijene roba i usluga. Konkurencija smanjuje, a ne poveava cijene. Cijena hrane u Hrvatskoj danas na razini je cijena u Engleskoj, Francuskoj, Njemakoj, Austriji, no daleko smo skuplji od svih novih lanica koje su ule 2004. Pie: EEF/N.B. i 2007. Iako e ulaskom u EU Hrvatska ukinuti nultu stopu PDV-a uz obvezu podizanja poreza za cigarete, energente i graevinsko zemljite, ispregovarana je odgoda veih troarina za cigarete do kraja 2017. te poreza za graevinsko zemljite do kraja 2014. Za graane koji ulaze u sustav PDV-a osnovica unutar koje ne moraju plaati PDV poveana je na 35.000 eura. Ukidanje nulte stope PDV-a, uvoenje oporezivanja zemljita i vee troarine za cigarete djeluju i pozitivno: trebali bi poveati prihode prorauak 90% Europljana smatra da su cijene na, koji bi se veim sredstvima mogli usmjeriti uvoenjem eura porasle, no slubena stati- na socijalno osjetljive kategorije graana. stika pokazuje kako je zbog uvoenja eura Pie: EEF/N.B. ukupno poveanje cijena iznosilo svega 0,2 do 0,3%

Ako na kolovanju provedu pet godina, automatski stjeu pravo stalnog boravka. Time uivaju sva prava i pogodnosti kao i dravljani te zemlje: socijalno i zdravstveno osiguranje, naknadu za rodiljski dopust, djeji doplatak, prava iz mirovinskog osiguranja, pravo naknade za nezaposlene, porezne olakice itd. IZAZOVI Iako je kroz Bolonjski proces i Lisabonsku konvenciju o priznavanju visokoobrazovanih kvalikacija Hrvatska svojim studentima omoguila bezbolan nastavak kolovanja u EU, to ne znai da priznavanje kvalikacija nee traiti vremena ili da e biti besplatno, iako znai da hrvatski graani ne moraju strepiti hoe li im studij biti priznat u Europskoj uniji. Poveana mobilnost studenata prema Hrvatskoj zahtijevat e dodatne programe na stranim jezicima, vee kapacitete domaih fakulteta, rjeavanje pitanja osiguranja i smjetaja stranih studenata itd.

IZAZOVI Poveanje cijena percepcija je koja se najee povezuje s uvoenjem eura. ak 90% Europljana smatra kako su tada cijene porasle. No, slubena statistika pokazuje da je inacija, koja detektira poveanje cijena, u eurozoni 2002., kada je uveden euro, bila 2,3%. Zbog uvoenja eura ukupno poveanje cijena iznosilo je svega 0,2 do 0,3%. Razlozi poskupljenja bili su trgovci, odnosno vlasnici trgovina koji su iskoristili uvoenje eura i digli cijene jednostavnim zaokruivanjem cifri. Pojedine zemlje (Austrija, Grka, Portugal) uvele su obvezu dvojnog iskazivanja cijena prije i nakon uvoenja eura, to je
39

StRAnI e nAM UnItIt e RADnICI uzetI RADnA se hRvAtskA MJestA pOLJOpRIvReDA

Istraivanja iz 2006. i 2008. pokazala su da je svega 1% stanovnitva iz nove Europe odluilo migrirati u neku drugu dravu lanicu EU, a najei razlog selidbi je enidba, odnosno udaja
IZAZOVI U sluaju da neka drava EU privremeno (maksimalno na 7 godina) ogranii zapoljavanje hrvatskih graana na svom tritu rada,Hrvatska prema naelu reciprociteta ima pravo napraviti isto za dravljane onih drava koje primjenjuju izuzea. No, vrijedi i obrnuto: moramo ostati otvoreni prema radnicima onih drava koje su nam otvorili svoje trite rada. Primjerice, ako Bugarska i Rumunjska ne zatvore svoje trite rada, njihovi radnici mogli bi se slobodno zapoljavati u hrvatskim brodogradilitima ili lijenici u domaim ordinacijama. No, hrvatsko je trite rada neeksibilno, otputaju se vikovi radnika, trokovi zapoljavanja su visoki, a stanovnitvo je sve starije, pa je izgledniji razvoj suprotnog trenda: problem manjka radne snage. PREDNOSTI Radnu snagu u Europskoj uniji karakterizira mala pokretljivost. Danas svega 2% stanovnitva radi u nekoj drugoj dravi lanici, a najei razlog selidbi je enidba, odnosno udaja. Istraivanja iz 2006. i 2008. pokazala su da je svega 1% stanovnitva iz nove Europe odluilo migrirati u neku drugu dravu lanicu EU. Uzimajui u obzir da su vee plae, bolje poslovne mogunosti, nia stopa nezaposlenosti, jezina barijera i tradicionalna vezanost uz neku dravu rada najei razlozi dolaska stranih radnika, Hrvatska ne treba oekivati 82 milijuna Nijemaca i 60 milijuna Francuza da okupiraju nau zemlju u potrazi za poslom, kako najavljuju euroskeptici.
Pie: EEF/N.B.

Na poljoprivredu otpada oko 40% europskog prorauna koji godinje iznosi oko 129,1 milijardi eura, a hrvatski poljoprivrednici e na raspolaganju imati oko 5 milijardi kuna godinje
IZAZOVI U prilog euroskeptinoj tvrdnji da e ulaskom u EU nastradati hrvatski seljak govori nekoliko miljenja: Zajednika poljoprivredna politika postaje nacionalna politika, ime se gubi dio autonomije u voenju poljoprivredne politike. Uz to je vezana i obvezna primjena svih mjera ZPP-a koja nije nuno povoljna za sve proizvoae. Sredstva iz fondova u 100-postotnom iznosu za hrvatske seljake bit e dostupna nakon 10 godina, to je dugorono isplativa investicija, no na kratki rok moglo bi biti problematino, pogotovo za manja gospodarstva. O nedovoljnom znanju i iskustvu u pisanju projekata kojima se povlae sredstva iz EU fondova govori i podatak da je iskoriteno svega 7% IPARD programa namijenjenog poljoprivredi. PREDNOSTI Na poljoprivredu otpada oko 40% europskog prorauna koji godinje iznosi oko 129 milijardi eura. Hrvatski poljoprivrednici e na raspolaganju imati oko 5 milijardi kuna godinje za izravna plaanja i ruralni razvoj. To konkretno znai da se za izravna plaanja zadrava postojea razina izmeu 350 i 400 milijuna eura, dok je za ruralni razvoj namijenjeno 333 milijuna eura godinje. Za hrvatske seljake nije vano tko daje te novce, bitno je da novci stiu na raun, no za hrvatski proraun to je iznimno bitno. Klju je u tome da e se unutar 10 godina ti novci isplaivati iz europskog, a ne hrvatskog budeta. Ono o emu se pregovaralo bilo je kojim tempom e hrvatski novci biti zamijenjeni europskim novcem. Dobili smo to i prethodne zemlje, i jo malo vie. Za izravna plaanja 25% europskog novca prve godine, uz postupno poveanje do 100% nakon 10 godina. U stvarnosti ve u prvoj godini lanstva dobivamo 50% europskog nov-

40

ca, jer je ispregovarano da se dio namijenjen ruralnom razvoju prelije u dopunjujua plaanja, ime se smanjuje pritisak na dravni proraun. EU se u sljedeih 10 godina obvezala davati oko 10 milijuna eura za razminiravanje poljoprivrednih povrina. Od prvog dana lanstva Hrvatska moe koristiti izvozne subvencije, a ako se primijeti da proizvodi iz drugih lanica EU naruavaju domae trite, imamo pravo primijeniti zatitne mjere. S pola milijarde kupaca, Europska se unija otvara izvozu autohtonih proizvoda hrvatskog sela. Repromaterijal i oprema e se nabavljati po najpovoljnijim cijenama. Budui da je razina iskoritenosti SAPARD-a (koji je prethodio IPARD programu do 2007.) bila 75%, to pokazuje da su hrvatski seljaci sposobni sudjelovati u pisanju projekata, uz dodatnu edukaciju.
Pie: EEF/N.B.

41

Demokracija i upravljanje u EU

42

PAtI LI EuROpskA unIJA OD MAnJkA DeMOkRACIJe?

Dva su osnovna razloga demokratskog deficita EU-a: prvi je institucionalna premo Europske komisije u odnosu na nacionalne parlamente i Europski parlament, a drugi se krije u pretjeranoj birokratizaciji
Vie od 40% Europljana nije uope zainteresirano za politiku, niti se ele ukljuiti u politiki ivot na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili europskoj razini. To su pokazali rezultati istraivanja o sudionikom graanstvu provedeni u svih 27 drava lanica Europske unije krajem svibnja ove godine. Takve rezultate podupire i jedno od istraivanja koje je ove godine provela statistika agencija Eurostat, koje je pokazalo da je odaziv glasaa na nacionalnim izborima u prosjeku 75%, dok na europske izbore izlazi svega 45% biraa, u pojedinim dravama (primjerice Slovaka i Litva 2009.) i manje - svega 20%. Budui da je EU 2013. proglasila Europskom godinom graanstva, a 2014. godinom Europskih izbora, navedeni podaci su alarmantni. Jednostavno, bez graana nema ni demokracije. to se onda krije iza takvog ponaanja europskih graana? Analitiari smatraju kako je izborna apstinencija ponajprije pouzdani signal i poruka politiarima da birai u njih nemaju povjerenja i da izborni glas nee nita promijeniti. Na razini Europske unije nepovjerenje je primarno posljedica ekonomske krize koja je direktno pogodila milijune europskih graana koji su se okrenuli svojim nacionalnim ekonomijama i politici pokuavajui neto promijeniti u domaoj politikoj areni. Najvei pad povjerenja u europske institucije zabiljeen je kod Grka, Iraca i panjolaca, to je uobiajen proces vidljiv i u Hrvatskoj: nepovjerenje prema domaim politiarima prirodno se seli na nepovjerenje prema njihovim europskim kolegama. No, drave s boljom ekonomskom situacijom (primjerice u Skandinaviji) pokazuju veu tendenciju da siromanije graane maknu od siromatva, da ih ukljue

u drutvo i da osiguraju vee uee graana u donoenju politikih odluka. Bogatiji su solidarniji, imaju vie povjerenja u dravu i aktivniji su u politikom ivotu na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Drave koje rjeavaju probleme kod svojih graana razvijaju osjeaj demokratinosti, ukljuenosti, pripadanja i povjerenja prema vlasti. Taj se proces naziva legitimnou i rezultat je povijesnog razvoja, starosti demokracije, naina na koji pojedina vlada funkcionira i ekonomskih okolnosti. Sve to se moe primijeniti i na Europsku uniju kao nadnacionalnu ekonomsko-politiku zajednicu europskih graana. Ako Europa daje rjeenje nekom nacionalnom problemu, onda se ona smatra legitimnom, to poveava odnos pripadnosti EU i legitimira demokratinost odluka koje se donose u Bruxellesu. No, ako graani imaju dojam da europski politiari samo priaju i ne doprinose niem konkretnom, onda se govori o demokratskom decitu. Iako je demokratski decit u Europskoj uniji prilino maglovit i neprecizan pojam moe se promatrati kroz tri elementa: manjak reprezentativnosti izvrnih i zakonodavnih institucija, apstraktnu prirodu graanskih prava te veliki jaz izmeu kreiranja politika i graana. Dva su osnovna uzroka kroninog postojanja demokratskog decita. Prvi je institucionalna premo Europske komisije u odnosu na nacionalne parlamente i Europski parlament, a drugi se krije u pretjeranoj birokratizaciji, odnosno zakonodavnim procesima koji se odvijaju na razini odbora i pododbora u raznim insitucijama EU. Naime, glavne odluke na razini EU-a donose Europska komisija i Vijee Europske unije (ministri iz drava lanica). No, niti jedan od lanova navedenih institucija nije izravno izabran, iako su ministri izabrani na temelju parlamentarnih izbora u pojedinoj zemlji, a povjerenike u Komisiji predlau same drave. Time se stjee dojam da nisu samo nacionalni parlamenti stavljeni po strani, ve i jedina prava demokratska institucija Europske unije Europski parlament, ije zastupnike svakih 5 godina direktno biraju graani EU. Unato ugovornim reformama u EU, Parlament je jo uvijek nedovoljno jak da bi bio najvanija institucija u kreiranju zakona i politika Europske unije. To je prepoznato i u niskom izlasku graana na europske izbore.
43

Proces donoenja odluka na europskoj razini temelji se na pretjeranom broju odbora, agencija, zakonodavnih struktura na niim razinama Europske unije. Navedena tijela nisu izabrana, ve imenovana te sadre preveliku koliinu moi i stupanj odluivanja. Ali, taj uzrok ulazi u samu sr funkcioniranja Unije, budui da se Komisija mora pri predlaganju i izvravanju zakona EU konzultirati s posebnim odborima sastavljenim od strunjaka iz zemalja lanica. Europska unija na taj nain dobiva direktni input od strane svake od lanica EU to da poalje u daljnju proceduru. No, taj problem direktno utjee na (ne)demokraciju u Europskoj uniji i pojavu demokratskog decita, kao i na kritiku da politike EU-a nemaju doticaja s europskim graanima. Istina je uvijek na pola puta graani imaju utjecaja, ali prvenstveno putem nacionalnih politiara i slubenika. Nacionalne administracije zapravo oblikuju politiku Bruxellesa. Ujedno, geografska udaljenost i visoka birokratiziranost centara politikog odluivanja praktini su razlozi da obini graani EU-a imaju vrlo male mogunosti utjecaja na odluke koje se donose u njihovo ime u Bruxellesu, Strasbourgu ili Luxembourgu. Kad se Europa tek ujedinjavala, nije se smatralo da e europske institucije smetati demokraciji, jer je glavni cilj bilo proirivanje i produbljivanje europskih integracija. No, kasnijim razvojem EU-a i to pitanje je dolo u fokus europskih politiara. Naime, dok Europski parlament ini sve kako bi poveao svoj utjecaj i time smanjio demokratski decit, Komisija i Vijee Europske unije svojim procesima odluivanja unose netransparentnost, tajnovitost i nedemokratinost u europski politiki okvir. Temeljni problem je nepostojanje jasne diobe vlasti, posebice izmeu tri najmonije europske institucije. EU se naprosto ne moe u potpunosti usporediti s tim kako funkcionira primjerice hrvatska vlada ili parlament, to je jedinstvena i neusporediva zajednica bez presedana u politikoj povijesti. Zato preklapanje ovlasti ini odluivanje od zakonskog prijedloga do izglasavanja dodatno zamrenim i nejasnim procesom. Glasovanje za zastupnike Europskog parlamenta trebalo je donijeti legitimitet Europskoj uniji, ali to jednostavno nije mogue. Da bi parlament bio prava demokratska institucija u skladu
44

s politikom i povijesnom tradicijom on mora crpiti svoj autoritet iz naroda kroz izravno izabrane zastupnike ime njegove odluke u oima izbornog tijela postaju legitimne. Ali EU nema ni nacije ni drave, a time ni naroda. Taj problem nije rjeiv odlukom, ustavom ili reformom, ve promjenom svijesti, politike kulture i tradicije kod europskih naroda to bi se trebalo odvijati desetljeima. Sve su to razlozi zato se Europska unija ne smatra dovoljno voljenom od strane europskih graana i zato postoji pitanje demokratskog deficita. Demokratinost u EU nije jednostavna i trenutna percepcija o tome da je demokracija u decitu nije rezultat pohlepnih europskih birokata koji grabe mo od graana, ve rezultat iznimno sloenih kompromisa svih ukljuenih drava, institucija, stranaka i ostalih aktera u toj kompliciranoj strukturi ujedinjene Europe.
Pie: EEF/N.B.

EuROpskI pARLAMent nee zAMIJenItI HRvAtskI sAbOR

Vlada RH, uz ostalo, davat e smjernice i diktirati nacionalne prioritete i interese koji e se zastupati u Bruxellesu
Tko e predstavljati moje interese kad u srpnju idue godine uemo u Europsku uniju, pitanje je koje brine one hrvatske graane koji se boje da e Hrvatsku kao geografski i brojem stanovnitva malu dravu pojesti vee drave i da nee imati utjecaj na donoenje odluka u EU. Situacija s Hrvatskom, kao i s drugim dravama u EU, na svakodnevnoj razini izgleda ovako: na najvioj politikoj razini, na sastancima Europskog vijea koje zadaje politiki smjer i utvruje prioritete u EU, dravu zastupa predsjednik drave ili Vlade, ovisno o tome tko ima izvrne ovlasti. U hrvatskom sluaju to je premijer. Na razini svakodnevnih pregovora i donoenja odluka nacionalne interese zastupaju hrvat-

ski ministri, ovisno o temi o kojoj se raspravlja u Vijeu ministara, jednoj od najvanijih zakonodavnih institucija EU. Ministri su odabrani na temelju parlamentarnih izbora u samoj zemlji pa se moe rei da su ih posredno birali sami graani odabirom svoje politike opcije. Vlada ostaje izvrno tijelo koje i dalje, u skladu sa svojim ovlastima, daje smjernice i diktira nacionalne prioritete i interese koji e se zastupati i pregovarati u Bruxellesu. Ministarska stajalita pripremaju slubenici iz hrvatskih ministarstava, koji rade i u veleposlanstvu u Bruxellesu. To je sredinje mjesto gdje se zastupaju, lobiraju i pregovaraju nacionalni interesi u odnosu prema drugim dravama i institucijama, esto u suradnji s predstavnicima lokalnih i regionalnih ureda iz Bruxellesa. U svim navedenim sluajevima Hrvate dakle predstavljaju hrvatski slubenici i dunosnici. Njemaki i hrvatski parlamentarci u borbi za ista prava No, u EU postoji institucija u kojoj predstavnike biraju direktno graani, i to ne na temelju nacionalne pripadnosti, nego na temelju politikih opcija i vrijednosti koje zastupaju. Graani svakih 5 godina biraju zastupnike za Europski parlament, no oni tamo ne predstavljaju nacionalne interese, ve odreenu politiku stranku, odnosno grupaciju. Tako e primjerice hrvatski i njemaki socijaldemokrati zajedno zastupati upravo tu politiku opciju, a ne svoje drave. Kako je od 2007. povean broj podruja u kojima Europski parlament i Vijee ministara zajedniki suodluuju u zakonodavnom postupku, time na donoenje zakona u EU utjeu upravo oni koje su graani sami birali - izravno birani europski parlamentarci. No, Europski parlament nee zamijeniti Hrvatski sabor.Nacionalni parlamenti u EU imaju izravan utjecaj na donoenje odluka, jer se svi predloeni zakoni EU-a moraju slati parlamentima koji u roku od osam tjedana mogu uputiti svoj prigovor na prijedlog zakona. Ako dovoljan broj nacionalnih parlamenata uloi prigovor, prijedlog se moe izmijeniti i dopuniti ili povui. To omoguava parlamentima, ukljuujui i Hrvatski sabor, da kontroliraju EU u pitanjima koja se mogu bolje rijeiti na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

Kako popraviti Europsku uniju? Unato tome da europski graani sami biraju svoje eurozastupnike, oni to ne ine esto, niti onoliko koliko bi mogli. Svega je 43% graana s pravom glasa izalo na izbore za Europski parlament 2009. kada su zadnji put odrani. Istraivanja pokazuju da se demokratski legitimitet koji proizlazi iz identikacije graana s Unijom oblikuje relativno sporo i da ga nije mogue formirati bez povjerenja graana u politike institucije Europske unije. Povjerenje graana u institucije EU je tokom godina variralo. U razdoblju od 2004. do 2011.,prema podacima Eurobarometra, graani Europske unije su imali najvie povjerenja u njene institucije (2007. ono je iznosilo 57%), dok je povjerenje bilo na najniim razinama na kraju 2011. i iznosilo je 34%. Povjerenje graana Europske unije u njene institucije je kljuno, jer u trenutanoj situaciji nancijske krize moe djelovati kao faktor dezintegracije. S obzirom na osjeaj koji Europljani imaju prema predstavljenosti svoje politike volje na europskoj razini, fokus reformi je nesumnjivo na jedinom tijelu u sustavu EU koje se izravno bira. Reformom EU parlamenta moe se poveati demokratska legitimacija cijele Unije, procesa odluivanja i stvaranja politika. Iako je stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora Europski parlament dobio vee ovlasti u odnosu na prethodno razdoblje, Unija je uvela kompleksniji institucionalni sustav koji zbunjuje i politiare i graane. Stoga analitiari predlau pozicioniranje Europskog parlamenta u centar politikog ivota u kojem e on biti izvorite demokratskog legitimiteta. Zahtjev reforme je da Parlament od su-zakonodavca postane jedini zakonodavac. U praksi to znai da bi Europski parlament institucionalno bio nadreen Europskoj komisiji i da bi preuzeo ostatke zakonodavne moi koje posjeduje Vijee EU. Ovakva reforma predstavljala bi jasan zahtjev za pojednostavljenjem zakonodavnog labirinta u Bruxellesu. To bi dovelo do vee institucionalne podrke graana Europske unije. No, time bi se ugrozilo predstavljanje nacionalnih interesa. Ali i za to postoji rjeenje. Budui da je EU zajednica suverenih drava, njihovo zastupanje preselilo bi se u drugi dom Europskog parlamenta. Ukratko, formula koja bi EU pribliila graanima
45

glasi: prvi dom, zastupniki, predstavljao bi politiku volju svih graana Unije i zastupnike bi birali graani na euroizborima, dok bi drugi dom predstavljao volju drava lanica. Zastupnici drugoga doma birali bi se neposrednim izborima u nacionalnim parlamentima i predstavljali bi interese drava lanica. Ovakvim kompromisnim rjeenjem postiglo bi se istodobno jaanje osjeaja graana da su predstavljeni kroz parlamente jer bi se pojaala mo Europskog parlamenta, ali i mo nacionalnih parlamenta zbog njihove uloge u biranju zastupnika Europskog parlamenta. Iako bi ovakvo rjeenje podiglo demokratsku legitimnost EU, ostaje pitanje bi li se nacionalne vlade odrekle institucije i moi da njihovi ministri direktno za zajednikim stolom kroje sudbinu europskih graana.
Pie: EEF/N.B.

UtJeCAJ uLAskA u EU nA CIvILnO DRutvO

U trenutku kada Hrvatska postane punopravna lanica EU projekti za razvoj civilnog drutva financirat e se iz strukturnih fondova
U Europskoj uniji moderno i demokratsko drutvo i institucije koje ju predstavljaju podrazumijevaju aktivno sudjelovanje civilnog drutva u oblikovanju politika koje se kasnije uobliavaju u uredbe, direktive, odluke ili preporuke, i to u pitanjima koja se tiu upravo tog istog civilnog drutva. Neprihvatljivo je da se cijeli proces odvija odvojeno od onih na koje e te iste politike i zakonodavstvo EU imati utjecaj. Graani svih drava lanica pa tako i graani Hrvatske u trenutku kada ona postane punopravna lanica u okviru svojih nacionalnih, a potom i europskih organizacija civilnog drutva (OCD) svojim specijaliziranim znanjem i iskustvom pomau podizanju kvalitete tog cijelog procesa. Nadalje, jednom kada su postavljeni prihvatljivi zakonodavni okviri unutar kojih pojedinac ili OCD mogu ostvarivati svoje ciljeve, potrebna su financijska sredstva za njihovu realizaciju pa e u
46

ovom lanku biti rijei o dva lica iste medalje. Jedan od oblika sudjelovanja civilnog drutva drava lanica EU u procesu donoenja odluka jest kroz Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO). To savjetodavno tijelo EU zastupa interese razliitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina, od poslodavaca, zaposlenih do razliitih OCD-a (znanstvenika, poljoprivrednika, potroaa, nastavnika, ekolokih skupina i sl.). Broj njegovih lanova ne smije prijei 350, a odreuje se ovisno o veliini drave lanice. Njegove lanove predlau vlade drava lanica. Hrvatska e imati devet predstavnika, po tri predstavnika udruga poslodavaca, tri predstavnika sindikata i tri predstavnika organizacija civilnog drutva koji zastupaju interese razliitih drutvenih skupina. Nacionalni OCD-i organiziraju se i na europskoj razini te vrlo usko surauju s EGSO-om kroz konferencije, seminare, informativne sastanke i debate. Jo jedan mehanizam koji e civilno drutvo moi koristiti kao oblik neposredne demokracije prije donoenja pravnih akata EU jest Europska graanska inicijativa koja funkcionira na sljedei nain: potrebno je prikupiti najmanje milijun potpisa graana iz najmanje jedne etvrtine drava lanica EU iz onih podruja nad kojima Europska komisija ima nadlenost. Inicijative podnose za tu svrhu osnovani odbori graana, njih najmanje sedam iz najmanje sedam drava lanica, a Europska komisija ima rok od tri mjeseca da razmotri prijedloge graana te da ih usvoji ili odbaci. Vezano uz financijska sredstva potrebna za ostvarivanje ciljeva OCD-a, ona su se i do sada mogla povlaiti kroz razne individualne projekte koje je bilo potrebno prijaviti unutar raznih natjeaja objavljenih kroz programe EU, a koji su do sada, ako bi bili pozitivno ocijenjeni, nancirani iz pretpristupnih programa poput PHARE-a, CARDS-a te naposljetku IPA-e i programa Zajednice kojima je Hrvatska imala pristup. U trenutku kada Hrvatska postane punopravna lanica EU, ti projekti nancirat e se iz strukturnih fondova koji obuhvaaju Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski ribarski fond te iz Kohezijskog fonda i programa Zajednice poput Progressa, Medije, CIP-a i sl., ovisno o tematskom podru-

ju na kojem OCD djeluje. Vano je napomenuti kako je potrebno dobro prouiti propozicije natjeaja objavljenog unutar pojedinog programa kako bi se ustanovilo je li npr. udruga prihvatljiva kao prijavitelj unutar natjeaja. Ako natjeaj nije raspisan na nain da udruga moe biti prihvatljiv prijavitelj projekta, u projektu moe sudjelovati kao partner ili suradnik prijavitelja projekta. Jedan od alata koji OCD-u moe pomoi pri prijavi projekata, tj. analizi trita jest i internetska trailica Financial Transparency System (http://ec.europa.eu/beneciaries/fts/index_en.htm) koju je Europska komisija pokrenula radi slobodnog pristupa korisnicima europskih potpora i izvrnim agencijama. Pretraivanje je mogue po nekoliko razliitih kriterija kao to su zemlja korisnica sredstava, naziv korisnika, iznos sredstava itd. Na kraju, lanovi civilnog drutva kao pojedinci ili kroz svoje organizacije, osim svojih specijaliziranih znanja i vjetina koje imaju, trebaju izvrsno poznavati proceduru donoenja odluka u EU te kanale kroz koje mogu dobiti nancijska sredstva za ispunjenje svojih ciljeva kako bi to aktivnije i uinkovitije djelovali.
Pie: EEF/J.S.

ogranienih nancijskih sredstava u nepovoljnijem poloaju od, primjerice, multinacionalnih korporacija. Velikim kompanijama i poslovnim udruenjima na podruju Europske unije uspjeno poslovanje je gotovo uvjetovano snanom povezanou s Komisijom. Gubitak utjecaja na Komisiju i pristupu informacijama te nemogunost sudjelovanja u zakonodavnim inicijativama za tvrtke iji promet see preko milijarde eura godinje jednostavno nije dozvoljena opcija. Komisija i lobisti vole se javno Nakon stvaranja jedinstvenog unutarnjeg trita 1990.-ih javio se trend u kojem pojedinana poduzea, najee multinacionalne korporacije, izravno lobiraju u europskim institucijama te izrastaju u vane politike faktore u Europskoj uniji. Veina multinacionalnih kompanija poveava broj lobistikog osoblja, posebice strunjake za odnose s javnou i komunikacije. Stvaranje jednog trita, jedne valute i snana konkurencija meu europskim kompanijama nedvojbeno su pomogli jaanju korporativnih interesa europske gospodarske elite u procesima odluivanja, ali i u strukturama institucija Europske unije. Proces razvoja europskih integracija zakomplicirao je proces zastupanja interesa, a od interesnih skupina zahtijeva se da djeluju na vie politikih razina: nacionalnoj i europskoj. Zbog sloenog procesa zastupanja europskih interesa u posebno su pogodnom poloaju interesne skupine koje imaju dovoljno znanja, novca i lobista upuenih u problematiku o zakonskim prijedlozima o kojima se raspravlja. Naime, posao lobista nije da uskae u mijenjanje zakonskog prijedloga jednom kad ue u labirint europske procedure, jer je tada posao ve gotov. Uspjeni lobisti zakonske akte prate dok su u nastajanju i silom statistikih podataka i argumentacije sugeriraju da je ba njihov prijedlog rjeenje za europske probleme. Podmiivanja uglavnom ne pale, posao eurobirokrata je teko dobiti i predobro je plaen da bi ga se ugrozilo plavom kuvertom. Lobiranje se ne ostvaruje niti potezanjem za rukav. Najei nain jesu sastanci s onima koji zakonske prijedloge skiciraju na niim razinama odluivanja. U odreenim okolnostima i situacijama ak i sama Komisija potie osnivanje ili jaanje pojedinih interesnih
47

PROLAzI LI pLAvA kuveRtA u BRuXeLLesu?

Prihod od profesionalnih lobistikih aktivnosti koje se odnose na EU iznosi oko 90 milijuna eura godinje
Glavne europske institucije (Komisiju, Parlament i Vijee) svakodnevno obie oko 15.000 lobista, a prihod od profesionalnih lobistikih aktivnosti koje se odnose na EU iznosi oko 90 milijuna eura godinje. Samo te dvije brojke govore o moi koji lobisti imaju u pohodu na europske institucije. Veina tog novca i lobistikih udruga odnose se na trgovaka i poslovna udruenja. Udruge koje promiu javni interes predstavljaju tek manji broj, a i one su zbog svojih

skupina kako bi odravala visoku razinu komu- ja i proces odluivanja u Uniji esto se navodi Eunikacije s onim sektorima za koje smatra da su ropski okrugli stol industrijalaca (ERT), koji okubitni za Uniju. plja 50-ak vodeih direktora multinacionalnih tvrtki u Europi iji ukupan godinji prihod preTko blii Bruxellesu mauje 1,5 milijardi eura s vie od 6,6 milijuna zaIako kuverte ne prolaze, ono to se u eu- poslenih diljem Europe. S prometom veim od ropskim institucijama cijeni zasigurno je po- BDP-a Poljske ova je organizacija iznimno utjeznavanje materije o kojoj se lobira, a tko je u to cajan akter na zakonodavnu proceduru i dunobolje upuen od europskih povjerenika - duno- snika imenovanja koja se odnose na one polisnika koji su se odreenim sektorima u Europ- tike koje ulaze njihovu sferu interesa. Lobistiki skoj komisiji bavili na najvioj razini. Nakon za- utjecaj ERT-a proizlazi iz snage i ugleda svakog vretka mandata, oko 40% povjerenika poelo elnika kompanija iz ove krovne organizacije, a je zastupati privatne interese, a to znai da su spomenuti pojedinci imaju velik utjecaj na nase zaposlili u privatnim kompanijama, prikljui- cionalno okruenje iz kojeg dolaze. Oni mogu li nekoj od lobistikih skupina ili osnovali vlastiti utjecati na nacionalne strukture pri imenovanjikonzultantski biznis, pokazala je prologodinja ma za europske agencije, institucije i ostala tijestudija na temelju istraivanja ivota nakon Ko- la Europske unije. Njihov utjecaj je bio najvidljiviji misije kod 92 biva povjerenika. Za pronalazak prilikom usvajanja Jedinstvenog europskog akta unosnog radnog mjesta najvie ansi imaju oni 1986. godine. Drave lanice nisu eljele ukinuti lanovi Komisije koji su bili zadueni za trino unutarnje trgovinske prepreke u strahu od konnatjecanje, zajedniko trite, industriju ili pore- kurencije iz drugih drava lanica. Upravo je koznu politiku. No, za prebacivanje iz europskog u ordinirano djelovanje ERT-a i Komisije dovelo do privatni sektor postoje neka ogranienja. Komi- preokreta i usvajanje Jedinstvenog europskog sija je propisala da 18 mjeseci nakon naputanja akta. Metoda interakcije izmeu europskih indunosti povjerenik ne smije lobirati za privatne stitucija i ERT-a je modus operandi i za ostala interese, ali taj propis ima jedan propust: zabra- gospodarska lobistika udruenja s izraenim na se odnosi samo na podruje kojim se osoba interesima u politikama Europske unije. U tu kabavila tijekom staa u Komisiji. tegoriju ulaze Savez europskih udruga poslodaNa takav nain lobiranja poalila se i nevla- vaca, Udruenje malih i srednjih poduzetnika u dina organizacija Alter-EU, koja se zalae za Uniji, Odbor profesionalnih poljoprivrednih ortransparentnost lobiranja, a ona upozorava da ganizacija, Europsko vijee za kemijsku industrinema nikakvog uspjeha ako se zabrana lobira- ju, Europska udruga proizvoaa elika, Odbor nja odnosi samo na resor u kojem je bivi povje- Amerike gospodarske komore za EU i drugi. renik radio jer Komisija funkcionira kao kolek- Pie: EEF/N.B. tivno tijelo u kojem povjerenici interveniraju u resorima u kojima nisu na funkciji. Stoga je Komisija nastojala poticati samoregulativne mjere unutar zajednice lobista, to potvruju minimalni zahtjevi utvreni jo 1992. kada je Komisija predloila interesnim skupinama da same izrade kodeks ponaanja u procesu lobiranja. Prole godine Komisija i Europski parlament konano su izradile zajedniki registar lobista koji omoguava uvid u aktivnosti lobista u te dvije EU institucije, no Alter-EU je krajem lipnja ove godine upozorila na manjkavosti lobiranja u Bruxellesu, jer je registriranje iskljuivo dobrovoljno. ini se stoga da se borba za otvorenije lobiranje u institucijama EU nastavlja. Kao primjer utjecaja na strukturu instituci 48

BuDunOst EU u RukAMA Je gRAAnA

Graanska inicijativa omoguila je europskim graanima da sakupljanjem najmanje milijun potpisa iz barem sedam drava lanica upute Komisiji prijedlog zadonoenje europskog zakonodavstva o nekom pitanju u njenoj nadlenosti
U posljednjih dvadesetak godina esto se raspravlja o tzv. demokratskom decitu Europske unije koji sukladno brojnim autorima predstavlja posljedicu neujednaenosti izmeu razine integriranosti Unije s jedne i demokratske kvalitete njezina politikog sustava s druge strane. Demokratski decit se uz ostalo oituje kroz nedovoljnu povezanost graana s institucijama i politikama EU-a, a to se dijelom objanjava injenicom da je rije o atipinom politikom sustavu u kojem ne vrijede iste kategorije kao na nacionalnoj razini. Europska unija svjesna je ovog problema te kontinuirano radi na unapreenju svog demokratskog legitimiteta, uvodei nova institucionalna rjeenja kojima je cilj osigurati vei utjecaj graana na europsku politiku. Tako je ve stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta (1993.) ozakonjen institut europskog graanstva kao svojevrsna nadopuna nacionalnog graanstva kojom su graani drava lanica ujedno postali i graani Unije. Europsko graanstvo ukljuuje: pravo prebivanja bilo gdje na teritoriju drava lanica; pravo glasovanja i kandidiranja na lokalnim i izborima za Europski parlament sukladno mjestu prebivanja; konzularnu zatitu u veleposlanstvima bilo koje drave lanice; pravo podnoenja peticije europskom parlamentu; podnoenja albe ombudsmanu Unije; te pravo obraanja u pismenom obliku institucijama Europske unije na bilo kojem slubenom jeziku. Lisabonski ugovor (2009.) usvojio je instrument Europske graanske inicijative koji potie razvoj europskog graanstva. Graanska inicijativa omoguila je europskim graanima, dakle uskoro i hrvatskim graanima, da sakupljanjem najmanje milijun potpisa iz barem sedam drava lanica upute Komisiji prijedlog za

donoenje europskog zakonodavstva o nekom pitanju u njenoj nadlenosti. Premda Komisija prema vaeim propisima nije duna prijedlog i usvojiti ona se o njemu mora oitovati, te ukoliko se odlui da ga odbaci to treba i obrazloiti. Nakon to je 1. travnja otvoren proces registracije, teme najavljenih inicijativa potvrdile su vanost ovog instrumenta za razvoj europske javnosti i demokracije. Tako e Europsko udruenje sindikata javnih slubi krenuti sa sakupljanjem potpisa zahtijevajui od EU-a da vodu i sanitarne uvjete proglasi ljudskim pravom kako bi ih se izuzelo iz pravila o jedinstvenom tritu. Grupacija Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu zatraiti e uvoenje poreza na nancijske transakcije, a Greenpeace e zahtijevati moratorij na uzgajanje novih genetski modiciranih usjeva u Europi. EU ve dugo razvija praksu konzultacija s udrugama civilnog drutva kako bi se poveala kvaliteta europskih zakonodavnih rjeenja te posredstvom civilnog drutva unaprijedio dijalog s graanima. Strukturirani proces savjetovanja izmeu Komisije i udruga civilnog drutva pojanjen je u Kodeksu dobre prakse u podruju savjetovanja s interesnim skupinama koji se poeo primjenjivati od 2003. godine. Osim toga, Komisija je u cilju formaliziranja odnosa s civilnim drutvom sastavila bazu podataka svih poznatih nacionalnih i nadnacionalnih interesnih grupacija prema podrujima politika, te preuzela britansku praksu objavljivanja tzv. zelenih knjiga, tj. preliminarnih zakonodavnih prijedloga kako bi se raspravu o njezinim politikama otvorilo iroj javnosti. U posljednjih dvadesetak godina znatno je ojaana pozicija Europskog parlamenta kao jedine institucije EU-a izravno birane od strane graana. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora Europski parlament postao je nezaobilazna instanca unutar procesa donoenja europskog zakonodavstva, zato jer sada redoviti zakonodavni postupak nalae da zakonodavstvo nije mogue usvojiti bez suglasnosti Parlamenta. Trenutano u Europskom parlamentu Hrvatska ima 12 promatraa koji su izabrani iz redova Hrvatskog sabora. No, prije ulaska u EU, graani e na posebno sazivanim izborima izravno birati svoje zastupnike u Europskom parlamentu. Lisabonski ugovor bitno je osnaio ulo49

gu i nacionalnih parlamenata koji su jo izrav- europskoj razini. No bez takvog djelovanja izlanije povezani s graanima od zastupnika u Eu- zak iz duboke ekonomske i politike krize itaropskom parlamentu. Prema protokolu o ulozi vog kontinenta vjerojatno nije mogu. nacionalnih parlamenata priloenom Lisabon- Pie: EEF/H.B. skom ugovoru, nacionalni parlamenti dobivaju znatno vie informacija nego to je to do tada bio sluaj i to bez posredovanja njihovih vlada. Izravno im se dostavljaju godinji zakonodavni program Komisije i drugi instrumenti zakonodavnog planiranja, konzultacijski dokumenti Komisije kao to su zelene i bijele knjige, godinji izvjetaji Revizorskog suda itd. Nacionalnim parlamentima omogueno je da sakupljanjem dovoljnog broja glasova koji su im kolektivno alocirani unutar 8 tjedana od upuivanja nekog zakonodavnog prijedloga Komisije odlue ele li uputiti tzv. obrazloeno miljenje kojim upozoravaju da je nacrt propisa u suprotnosti s naelom supsidijarnosti. Rije je o koraku u zakonodavnom postupku koji nacionalnim parlamentima daje mogunost neizravnog blokiranja usvajanja odreenog europskog akta. Euroskeptici e sve povie navedeno smatrati tek kozmetikim promjenama kojima se nastoji prikriti golem demokratski deficit Europske unije koja za razliku od nacionalne drave nije prirodno povezana sa svojim graanima. Euro-optimisti e pak pobijati takav stav istiui da se Europa ne moe izgraditi preko noi, te ukazujui na ireverzibilnost svih navedenih promjena koje polako ali sigurno jaaju demokratski legitimitet EU-a. Neosporno je meutim da uinkovitost novih rjeenja te dinamika budueg razvoja dobrim dijelom ovisi od graana samih, jer malo toga e zaivjeti bez njihovog aktivizma. Hrvatske graane za njihovu novu ulogu kao europske graane treba educirati. Prvi test na ovom putu izbori su za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu. Tu lei velika odgovornost na politikim strankama i na domaem civilnom drutvu koji bi trebali motivirati graane da u to veem broju izau na ove izbore i izaberu predstavnike koji e ih u Europskom parlamentu najbolje zastupati. Nipoto se ne bi smjela ponoviti sramotna situacija nekih novih drava lanica gdje je izlaznost na prolim izborima za Europski parlament iznosila tek 20%. Trenutana krizom optereena vremena ne predstavljaju idealan kontekst za motiviranje graana prema snanijem angairanju na
50

Zapoljavanje

51

JeDAn OD nAJvAnIJIh CILJevA EU Je stvARAnJe nOvIh RADnIh MJestA

Tijekom lipnja 2010. godine EU je donio strategiju u kojoj je jedan od istaknutih ciljeva i 75-postotna zaposlenost stanovnitva u dobi izmeu 20 i 64 godine
U Europskoj uniji iskljuiva nadlenost u podruju politike zapoljavanja pripada dravama lanicama. Institucije EU mogu donositi odreene mjere kojima se daju smjernice dravama lanicama ili se podupiru njihove politike u podruju zapoljavanja. No njima se ne provodi harmonizacija nacionalnih zakonodavstava. Europskoj uniji stoga u podruju zapoljavanja preostaju meki mehanizmi koordinacije kao to su artikulacija zajednikih ciljeva, sakupljanje usporedivih podataka vezanih uz kljune indikatore, usuglaavanje zajednikih prioriteta te poticanje meusobnog uenja. Sve to na vrlo sustavan nain EU provodi od 1997. godine kada je donesena Europska strategija zapoljavanja koja je institucionalizirala multilateralni proces nadzora. Nakon to je 2000. godine usvojena Lisabonska strategija, kao osnovna krovna strategija za razvoj EU od 2000. do 2010., Europska strategija zapoljavanja postala je dio Lisabonske strategije. To je pospjeilo mogunosti balansiranja izmeu irih ekonomskih, socijalnih i pitanja zapoljavanja. Implementacija Lisabonske strategije doprinijela je popravljanju situacije u podruju zapoljavanja unutar EU. Tako je 2007. godine prosjena nezaposlenost smanjena na 7,2%, dok je zaposlenost poveana na 65,4%. Naalost, nakon ovog uspjenog razdoblja uslijedila je ekonomska kriza koja je u 2008. i 2009. rezultirala udvostruavanjem stope nezaposlenosti u dravama kao to su Danska, Irska, Rumunjska i panjolska te ak njezinim utrostruivanjem u baltikim dravama. Kriza meutim nije uinila bezvrijednim napore u sklopu Lisabonske strategije. Upravo suprotno, pokazalo se da su
52

drave koje su najuspjenije provodile reforme na tragu stratekih ciljeva najspremnije doekale krizna vremena te da provedba reformi predstavlja neizbjean preduvjet za izlazak iz krize. Problem mjerenja uinaka Lisabonske strategije od poetka je predstavljao kamen spoticanja, jer nije jednostavno dokazati uinke mjera ije neprovoenje nije povezano s pravnim sankcijama. Ipak, brojne analize uspjele su pokazati postojanje izravne veze izmeu ciljeva Lisabonske strategije s jedne te redeniranja nacionalnih politika zapoljavanja s druge strane. Osim toga, posredstvom stratekog okvira koji je postavljen na razini EU u brojne nacionalne debate o politici zapoljavanja uvedeni su novi koncepti kao to su socijalno ukljuivanje, eksigurnost ili spolno ujednaavanje, ime su modernizirani esto puta zastarjeli obrasci kreiranja politika. Tijekom lipnja 2010. godine EU je donio Strategiju Europa 2020 kao novi okvir za razvoj do 2020. kojim se nastavlja promoviranje reformi zacrtanih u okviru Lisabonske strategije. Doneseno je novih pet temeljnih ciljeva od kojih su ak tri izravno povezana s politikama zapoljavanja: postizanje 75-postotne zaposlenosti stanovnitva u dobi izmeu 20 i 64 godine, smanjivanje broja osoba u riziku od siromatva za 20 milijuna te smanjivanje broja uenika koji prekidaju kolovanje za 10%, uz istovremeno poveanje broja visokoobrazovanih mladih (30-34 godine) na barem 40%. Dravama lanicama EU kao potpora u prilagoavanju politika zapoljavanja na raspolaganju stoje sredstva Europskog socijalnog fonda, koja se dodjeljuju na projektnoj osnovi. Rije je o znatnim mogunostima nanciranja koje e od dana ulaska u EU biti dostupne i Hrvatskoj. U razdoblju od 2007. do 2013. europski proraun doznaio je oko 10% ukupnih sredstava Europskom socijalnom fondu (oko 75 milijardi eura), a taj se omjer ne bi trebao znatnije mijenjati ni u iduem proraunskom razdoblju (2014.-2020.).
Pie: EEF/H.B.

NezApOsLenOst RIzICI I pOtenCIJALI zA HRvAtsku

Uzrok za ovako nezadovoljavajue stanje na tritu rada u Hrvatskoj strunjaci Svjetske banke pronalaze u visokim trokovima rada te u neadekvatnim propisima o radnoj snazi
Prema podacima Eurostata nezaposlenost je u studenom 2011. godine u Hrvatskoj iznosila 12,7% to je vie od prosjeka EU gdje je u istom razdoblju nezaposlenost bila 9,8%. Hrvatska u odnosu na EU ne stoji dobro ni po pitanju zaposlenosti i aktivnosti stanovnitva. Eurostatovi podaci za 2010. godinu pokazuju da je zaposlenost u Hrvatskoj bila 54,1%, a prosjek EU bio je 64,2%. Ukupna stopa aktivnosti stanovnitva koja mjeri postotak ekonomski aktivnog stanovnitva u Hrvatskoj 2010. iznosila je 61,5%, a prosjek EU bio je 71,0%. Broj dugotrajno nezaposlenih u Hrvatskoj znatno je vii od prosjeka EU, a mobilnost radne snage unutar zemlje vrlo je niska. Uzrok za ovako nezadovoljavajue stanje na tritu rada u Hrvatskoj strunjaci Svjetske banke pronalaze u visokim trokovima rada te u neadekvatnim propisima o radnoj snazi. Jedinini trokovi radne snage u Hrvatskoj vii su nego u njezinim regionalnim konkurentima, dok su po regionalnim standardima plae visoke u usporedbi s produktivnou, zbog ega kapital nerijetko zaobilazi Hrvatsku. Zakon o zatiti zaposlenih u Hrvatskoj vrlo je krut jer su proceduralni i monetarni trokovi otputanja prema meunarodnim standardima visoki pa se poslodavci okreu davanju ugovora o radu na odreeno vrijeme. Meutim, ta djelomina liberalizacija radnog zakonodavstva stvara dvije klase radnika (onih na odreeno i onih na neodreeno vrijeme) te ne rjeava problem krutosti trita rada, zbog ega su brzina otvaranja novih radnih mjesta i rast produktivnosti spori. Odravanje postojeeg stanja predstavlja rizik za Hrvatsku ne samo zato to visoka stopa nezaposlenosti uvijek predstavlja prijetnju za

politiku stabilnost zemlje, ve i stoga to ovako nekonkurentno i kruto trite rada prua slab temelj za ostvarivanje viih stopa ekonomskog rasta, nunih da bi se izilo iz krize. Ulazak u EU predstavlja poticaj za reformiranje hrvatskog trita rada sukladno smjernicama EU koje su generirane iz europske i svjetske prakse. Uz ostale vane mjere koje se odnose na poboljanje prilagodljivosti radnika i poduzea, rjeavanje problema dugotrajne nezaposlenosti, poveanje razine zaposlenosti pojedinih skupina stanovnitva i sl., treba istaknuti promoviranje koncepta eksigurnosti, na emu EU posljednjih godina intenzivno radi. Rije je o konceptu kojim se promie vea eksibilnost trita rada uz istovremeno poveanje socijalne sigurnosti za nezaposlene, ije su visoke naknade povezane s aktivnim traenjem zaposlenja, u to je ukljueno i stjecanje novih vjetina. Europska komisija je jo 2007. godine detektirala etiri kljune komponente eksigurnosti: stvaranje eksibilnih i pouzdanih ugovornih aranmana, sveobuhvatno cjeloivotno uenje, aktivne politike trita rada te moderni sustavi socijalne sigurnosti. Unutar ovih komponenti postavljeni su prioriteti koje treba ostvariti u suradnji s dravama lanicama i socijalnim partnerima. Prema procjenama Europske komisije poveanjem unutarnje eksibilnosti drave lanice su 2008. i 2009. ublaile krizom uzrokovan pad zaposlenosti za 0,7% na godinu. Kompanijama je omogueno zadravanje dragocjenog ljudskog kapitala te utede vezane uz trokove ponovnog zapoljavanja. U skladu s preporukama o eksigurnosti drave lanice EU ojaale su sustave za osiguranje nezaposlenih (naknade, njihovo trajanje i pokrivenost), a dolo je i do snanijeg promoviranja aktivnih mjera trita rada kao to su olakice za pokretanje biznisa, te razni programi za usavravanje i stjecanje radnog iskustva.
Pie: EEF/H.B.

53

ZApOLJAvAnJe u EU sve nAM Je DOstupnIJe

Ve sada postoje natjeaji na koje se Hrvati mogu prijaviti, bez obzira na to to Hrvatska jo nije u EU
elite raditi u Europskoj uniji? uli ste da e institucije EU trebati hrvatske graane, imate diplomu, ali ne znate kako dalje i od kuda poeti? Internet je zaista odlino mjesto na kojem ete pronai sve informacije. Jedna od prvih adresa svakako je portal Europske komisije za mobilnost i zapoljavanje EURES (http://ec.europa.eu/ eures/home.jsp?lang=en). Na njemu se objavljuju slobodna radna mjesta iz 31 zemlje s dnevno auriranim brojem slobodnih radnih mjesta, koji je u ovom trenutku oko milijun i sto tisua. Radna mjesta moete pretraivati po kategoriji, kljunoj rijei, broju, datumu, zemlji ili regiji u kojoj elite raditi. Slino kao to to imaju i nai portali s ponudom radnih mjesta, i na tom ete portalu pronai obrasce za ivotopis kao i za tzv. Europass jezinu putovnicu. Moete se obratiti i brojnim savjetnicima s bilo kojim pitanjem. Na toj stranici pronai ete i informaciju o dokumentima koji su vam potrebni, za vas i za lanove vae obitelji, kune ljubimce, pa ak i biljke. Takoer, pronai ete sve podatke o socijalnom osiguranju koje ukljuuje mirovinsko i zdravstveno, sve o porezima, potrebnim kvalifikacijama za posao, radnim dozvolama, pristupu poslovima javnog sektora i mnoge druge. Vano je provjeriti i prepoznatljivost svoje kvalifikacije, diplome ili svjedodbe, na tritu EU. Za to se moete obratiti Nacionalnom uredu ENIC/NARIC u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta. elite li se zaposliti u institucijama EU morate biti spremni na vrlo strog i prilino dug postupak. Dobra je vijest za hrvatske graane da neemo morati prolaziti proceduru koja je trajala godinu i pol, jer je postupak skraen pa sada put od testiranja do konane liste kandidata koja je na raspolaganju poslodavcima moe trajati oko pet
54

mjeseci, dakako, ako vam se posrei. Prvo eliminacijsko testiranje ukljuuje verbalne i matematike sposobnosti, sposobnosti za apstraktno razmiljanje i snalaenje u situacijama, a prilagoeno je europskim institucijama. Tijekom procjene u Bruxellesu potrebno je dokazati svoje vjetine te sposobnost rada u grupi. Testiranja e se, po novom modelu, provoditi jedanput na godinu, i to u oujku za administrativno osoblje, pravnike, ekonomiste i IT-strunjake, u srpnju za prevoditelje, a u rujnu za asistente i tajnike. Simulacije testova putem kojih se kandidati mogu pripremati za testiranje moete nai na internetskim stranicama EPSO ureda za odabir osoblja. Kada se bude znao termin ulaska Hrvatske u Uniju, odredit e se i tona kvota radnih mjesta za hrvatske graane. Posao u institucijama EU moe biti razliit. Mogue je raditi kao pripravnik odmah po zavretku studija, a pripravniki status traje od tri do pet mjeseci. Moe se dobiti i posao na odreeno vrijeme, a poslovi na neodreeno vrijeme, odnosno potpisivanje ugovora, mogu se dobiti jedino i iskljuivo putem javih natjeaja. Osim diplome, koja je potrebna, postoje razni uvjeti, a dobra stvar je to postoje poslovi za koje nije potrebno prijanje iskustvo. Kandidati se testiraju na osam razina. Izmeu ostalog, testira se i sposobnost rada s drugim ljudima, voenje tima, komunikacija, organizacija Vano je pratiti obavijesti na stranicama kako se ne bi propustio ni jedan korak ili postavljeni rok jer se u tom sluaju smatra da je kandidat odustao. Odlina je vijest da ve sada postoje natjeaji na koje se Hrvati mogu prijaviti, bez obzira na to to Hrvatska jo nije u EU. Kandidati iz drave koja je netom ula u EU prve dvije do tri godine natjeu se samo na razini svoje drave. Stoga bi bilo dobro da svi zainteresirani to iskoriste, jer se nakon tog razdoblja svi kandidati natjeu s kandidatima svih ostalih lanica EU pa je tada i konkurencija puno vea. Dobro bi dolo da se i kod nas, u sklopu neke institucije, kao to je to primjer u Francuskoj, odravaju pripremni teajevi za rad u institucijama EU. Francuzi za to imaju Sektor za pripremne teajeve za natjeaje za rad u institucijama EU-a francuske Nacionalne kole za javnu upravu (ENA).
Pie: EEF/J.K.

ZApOLJAvAnJe MLADIh nAkOn uLAskA u EU

Podaci za 2010. godinu pokazuju da je nezaposlenost mladih, mlaih od 25 godina, u Hrvatskoj iznosila 32,6%, te je bitno odstupala od prosjeka EU koji je iznosio 21,1%
Prema podacima Eurostata (2007.) Hrvatska ne zaostaje za prosjekom EU kada je rije o godinama kada mladi ljudi prvi put ulaze na trite rada. Hrvatski prosjek je 21 godina, dok je na razini EU prosjek 20 godina. Ipak, podaci za 2010. godinu pokazuju da je nezaposlenost mladih, mlaih od 25 godina, u Hrvatskoj iznosila 32,6% te je bitno odstupala od prosjeka EU koji je iznosio 21,1%. Ova situacija rezultat je krutosti hrvatskog trita rada to predstavlja oteavajui faktor pri zapoljavanju mladih. Trokovi otputanja i zapoljavanja radnika su visoki, a eksibilni radni aranmani, koji su primamljivi mladima s obzirom da velikim dijelom jo sudjeluju u obrazovanju, slabo su razvijeni. Tako je primjerice u 2010. godini 19,2% radnika u EU radilo nepunim radnim vremenom, dok je prosjek u Hrvatskoj iznosio tek 9,7%. Nezaposlenost mladih, naroito ona dugotrajna, povezana je s rizikom od socijalne iskljuenosti jer u pravilu mladi bez radnog iskustva nemaju pravo na pojedine oblike naknade za nezaposlene ili na druge socijalne benecije. Uz to, kriza i recesija natprosjeno su pogodili upravo mlade. Naime, mladi se u velikom broju drava lanica, pa tako i u Hrvatskoj, uestalo zapoljavaju na odreeno vrijeme, to ih ini ranjivima u vrijeme krize i otputanja. Ulazak u EU dugorono bi se trebao pozitivno odraziti na poloaj mladih na hrvatskom tritu rada jer EU podupire drave lanice u iznalaenju adekvatnih obrazovnih i politika zapoljavanja za mlade. EU to radi putem postavljanja ciljeva i davanja preporuka u sklopu Strategije Europa 2020, te pruanjem financijske podrke kroz brojne programe Europskog socijalnog fonda. Kao dodatni poticaj za podupira-

nje veeg ukljuivanja mladih u trite rada EU je tijekom prosinca 2011. objavio tzv. Inicijativu za anse mladima. Rije je dokumentu kojim se drave lanice pozivaju da preveniraju rano prekidanje kolovanja, razvijaju vjetine kod mladih koje su relevantne za trite rada, osiguraju radno iskustvo mladima te da im pomognu u traenju prvog posla. Dokument navodi i konkretne akcije koje e se u cilju poveane zapoljivosti mladih nancirati iz EU fondova. EU e u nadolazeem razdoblju uloiti 4 milijuna eura za razvijanje tzv. garancije za mlade kao posebnog programa kojim bi se osiguralo da su etiri mjeseca nakon okonanja kolovanja mladi ljudi ili zaposleni ili se obrazuju i usavravaju. Iznos od 1,3 milijuna eura izdvojit e se za podupiranje prakse naukovanja i stairanja dok e se 3 milijuna odvojiti kao potpora za mlade poduzetnike i inovatore. Ispitivanja pokazuju da su mladi u prosjeku mobilniji nego starija populacija jer najee jo nisu osnovali vlastite obitelji te se zato lake prilagoavaju na nove okolnosti. Svake se godine oko 20% radnih mjesta u Europi kreira i uniti, to rezultira promjenjivim i kompleksnim tritem rada. U dinaminom okruenju faktori mobilnosti i prilagodljivost e sve vie dobivati na znaaju, a tu mladi imaju komparativnu prednost. Iz svega slijedi da e otvaranje trita rada drava lanica nakon ulaska Hrvatske u EU najvie pogodovati upravo mladima. Treba meutim naglasiti da je slaba mobilnost radne snage unutar Hrvatske zakonodavni, a ne kulturoloki problem. Za oekivati je da e nakon ulaska u EU postepeno doi do vee eksibilizacije trita rada, to e otvoriti dodatne mogunosti za mobilnost radnika unutar Hrvatske, a onda i za veu zapoljivost mladih.
Pie: EEF/H.B.

55

KAkO DO kARIJeRe u InstItuCIJAMA EuROpske unIJe?

koja za poetnike sa srednjom strunom spremom iznosi oko 2,500 eura, a za zaposlenike s visokom strunom spremom bez iskustva oko 4,300 eura uz mogue dodatke za primjerice obrazovanje djece, putne trokove, trokove stanovanja, i sl.

Na podruju Europske unije postoje tvrt- Kako do posla? ke koje se bave pripremama kandidata za Rad u institucijama reguliran je na nekootvoreni natjeaj za rad u institucijama EU liko naina. Osim rada na neodreeno i prave karijere EU birokrata, postoji mogunost rada Nakon to 1. srpnja 2013. Hrvatska po- na odreeno vrijeme (od jedne do maksimalstane punopravna lanica Europske unije, hr- no est godina). Pojedine institucije oglaavaju vatskim graanima otvorit e se brojne mo- slobodna radna mjesta za rad na odreeno vrigunosti zapoljavanja irom EU-a. Jedna od jeme i najee samostalno provode testiranje mogunosti je i rad u institucijama Europske kandidata. unije. Postoji i mehanizam tzv. delegiranih naKad se spomenu institucije EU-a, prva je cionalnih strunjaka (engl. Seconded National pomisao Europska komisija, Europski parla- Experts) koje drave lanice (ponekad i drave ment i Vijee EU- a. Meutim, rad u instituci- kandidatkinje) alju na rad u institucije EU-a radi jama Europske unije treba shvatiti u mnogo i- nekog specinog zadatka, poput pripreme nerem smislu. U gotovo svakoj od drava lanica kog propisa ili izrade studije. Ti strunjaci rade postoji neka agencija, ured, banka ili odbor koji u nekoj od institucija od est mjeseci do najvie se bavi jednim od resora Europske unije i svi oni etiri godine. Ipak, jedini nain da se u nekoj od predstavljaju institucije Europske unije. Neki od institucija EU-a zaposlite na neodreeno je isprimjera tih institucija su Europska investicijska kljuivo putem javnog natjeaja (u briselskom banka, Gospodarski i socijalni odbor, Odbor re- argonu engl. open competition ili fr. concours). gija, Ured europskog pravobranitelja, Ured za publikacije, Izvrna agencija za obrazovanje, au- Kako izgleda postupak dio-vizualnu politiku i kulturu, Europska agenci- zapoljavanja? ja za zrakoplovnu sigurnost, Europska agencija Kako bi se postupak zapoljavanja u instiza okoli itd. U svim tim institucijama zaposleno tucijama pojednostavio (i za organizatore i za je oko 40,000 ljudi. kandidate), 2002. godine osnovan je Europski ured za odabir kadrova (European Personnel Zato raditi u institucijama EU-a? Selection Office, EPSO), koji centralizirano proRad u institucijama EU-a privlaan je zbog vodi odabir kadrova putem godinjih javnih nabrojnih razloga. Osim rada u multikulturalnom tjeaja na koji se mogu prijaviti svi zainteresiraokruenju koje zaposlenicima omoguava upo- ni dravljani bilo koje od lanica Europske unije. znavanje drugih kultura, razvoj jezinih kompeJednom godinje organiziraju se javni natencija, jaanje tolerancije, politika razvoja ljud- tjeaji za radna mjesta asistenata (tehnikog i skih potencijala unutar institucija Europske unije pomonog osoblja, najee sa srednjom strunudi i stalno usavravanje te sjecanje novih vje- nom spremom, poput poslovnih tajnica, referetina i kompetencija. Posao u institucijama Eu- nata u uredima za razvoj ljudskih potencijala, inropske unije vrlo je dinamian jer obuhvaa in- formatiara itd.), administratora (slubenika s tenzivne kontakte s nacionalnim institucijama visokom strunom spremom koji rade na po(dakle s 27 drava lanica), meunarodnim or- slovima osmiljavanja i provoenja europskih ganizacijama itd., ime se izgrauju meuna- politika, pripreme zakonodavstva, analitike te rodne mree. savjetovanja) i za lingviste (pismene i usmene Jedan od razloga privlanosti rada u in- prevoditelje, pravnike-lingviste, redaktore, lekstitucijama Europske unije je zasigurno i plaa, tore i sl.) s potrebnim jezinim kombinacijama.
56

Natjeaj za administratore objavljuje se u oujku, za lingviste u srpnju, a za asistente u prosincu svake godine. Na taj nain svi potencijalni kandidati mogu planirati pripremu i prijavu za natjeaje. Javni se natjeaj sastoji od nekoliko faza u kojima se ispituju kljune kompetencije kandidata. Meu kljunim kompetencijama koje se trae od kandidata su analitinost i rjeavanje problema, komunikativnost, usmjerenost na rezultate i kvalitetu, spremnost na uenje i razvoj, sklonost timskom radu, organizacijske sposobnosti te upornost. Prva faza natjeaja je tzv. predselekcija koja obuhvaa testiranje verbalnih, numerikih, logikih sposobnosti te sposobnosti situacijskog prosuivanja. Od 2011. test verbalnih i numerikih sposobnosti moe se rjeavati na materinskom jeziku ako je on jedan od slubenih jezika Europske unije. Ranije se cijelo testiranje provodilo na engleskom, njemakom ili francuskom. Na jednom od ta tri jezika danas se provodi testiranje situacijskog prosuivanja te kasnije faze natjeaja u centru za procjenu (engl. assessment centre). Predselekcija je vrlo zahtjevan dio testiranja jer u vremenski vrlo ogranienim uvjetima treba odgovoriti na vei broj pitanja ime se ocjenjuje razumijevanje pisanog teksta, logiko zakljuivanje, poznavanje osnovnih matematikih operacija te uspjeno koritenje statistikih podataka. Testiranje se provodi na raunalu, a obuhvaa oko 40 pitanja s viestrukim odgovorima ime se procjenjuju verbalne, numerike i sposobnosti apstraktnog miljenja. U ovom dijelu svaki toan odgovor nosi po jedan bod. Najvie bodova nosi testiranje situacijskog prosuivanja, gdje kandidati moraju pokazati da imaju razvijene navedene kljune kompetencije i da kroz zadane poslovne situacije mogu odluiti koja su od ponuenih rjeenja najuinkovitija, a koja najmanje uinkovita. U ovom dijelu testiranja kandidati mogu ostvariti najvie 40 bodova. Ovisno o broju pitanja i relativnoj uspjenosti kandidata u ovoj fazi, povjerenstvo za odabir kandidata postavlja minimalni broj bodova potreban za prolazak u iduu fazu testiranja. Druga faza testiranja je tzv. centar za procjenu (engl. assessment centre) koji obuhvaa niz aktivnosti koje se razlikuju ovisno o radnim

mjestima. Za administratore se centar za procjenu sastoji od studije sluaja, usmene prezentacije, grupnog rada te strukturiranog intervjua. Za asistente se taj dio testiranja sastoji od praktine procjene profesionalnih vjetina i strukturiranog intervjua, dok lingvisti umjesto studije sluaja rjeavaju praktine jezine testove na materinskom, prvom i drugom stranom jeziku, a ostali su dijelovi testiranja slini onom za administratore. Kroz drugu fazu testiranja procjenjuju se ve navedene kljune kompetencije kandidata, profesionalna strunost u podruju za koje su se prijavili (npr. revizija, ekonomija, pravo, europska javna uprava itd.) te poznavanje prvog stranog jezika koji u ovom sluaju mora biti engleski, njemaki ili francuski. Nakon zavrene druge faze testiranja EPSO sastavlja bazu uspjenih kandidata, tzv. Rezervnu listu rang-listu svih kandidata koji su uspjeno proli natjeaj i koji se mogu zaposliti u institucijama EU- a. Od trenutka raspisivanja javnog natjeaja do objave Rezervne liste u Slubenom listu Europske unije i na internetskim stranicama EPSO-a prolo je otprilike devet mjeseci. Vjenost. Meutim, treba napomenuti da se natjeaj odnosi na itav teritorij Europske unije i da treba testirati nekoliko desetaka tisua ljudi. Kad se sve to uzme u obzir, onda se tih devet mjeseci ipak ne ini toliko dugima. to nakon natjeaja? Nakon objave Rezervne liste poinje stvarno zapoljavanje u institucijama EU-a. Rezervna lista ima rok trajanja otprilike godinu dana, tj. do idueg javnog natjeaja. Praksa pokazuje da se unutar tih godinu dana uglavnom svi kandidati i zaposle. Kandidati imaju na raspolaganju nekoliko opcija: mogu ekati da im se javi netko tko je zainteresiran za njihov prol i tko ih eli zaposliti, mogu ekati nekoliko ponuda pa se odluiti za jednu od njih, a mogu sami poduzeti inicijativu te sami pronai i doi do eljenog posla slanjem ivotopisa i molbe rukovoditeljima slubi u kojima ele raditi. Konkurencija na natjeajima je naravno vrlo velika. Primjerice, za administratora je 2011. na razini Europske unije bilo ak 40,000 prijava! Meutim, ovih se brojki ne treba previe plaiti, budui da mnogi od prijavljenih ni ne pristupe testiranju, neki dou potpuno nepripremljeni,
57

onako turistiki vidjeti kako izgleda testiranje, a neki pak samouvjereno misle da svakako prolaze na testiranju bez pripreme. Tajna uspjeha upravo je u kvalitetnoj pripremi. Prema podacima EPSO-a godinje se u centru za procjenu testira oko 1,200 administratora, 600 lingvista te oko 900 asistenata, dok Rezervna lista sadri oko 200 administratora (ukljuujui i lingviste) te stotinjak asistenata. Nakon pozitivnog ishoda referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji potvreno je da e se prije 1. srpnja 2013., najvjerojatnije u drugoj polovici ove godine, odrati ovakav natjeaj za rad u institucijama EU-a samo za hrvatske dravljane kako bi se osiguralo da u trenutku pristupanja Hrvatske u Europskoj uniji radi odreeni broj (kvalitetnih) hrvatskih kadrova. To je prilika koju bi trebalo iskoristiti jer e konkurencija biti znatno manja nego prilikom redovnih javnih natjeaja. Iako to jo nije potvreno, raunalno testiranje verbalnih i numerikih sposobnosti najvjerojatnije e biti na hrvatskom jeziku. Na podruju Europske unije postoje tvrtke koje se bave pripremama kandidata za otvoreni natjeaj za rad u institucijama EU. One organiziraju radionice ili nude mogunost on-line rjeavanja primjera testova. Odnedavno se i u Hrvatskoj provode radionice za pripremu Hrvata za otvoreni natjeaj. Vie informacija moete nai na http://impact-center.eu/category/102/subcategory/127/1691 i www.projectus-grupa.hr . Kroz te se radionice polaznike eli upoznati s mogunostima koje e se otvoriti hrvatskim graanima po ulasku Hrvatske u Europsku uniju: na koji je nain mogue raditi u EU, to znai raditi u institucijama Europske unije, te im poblie predstaviti sam selekcijski postupak. Na radionicama polaznici imaju priliku rjeavati primjere testova te dobiti niz savjeta o tome kako biti to uspjeniji na testiranju. Uz kvalitetnu pripremu, korisno je redovito pratiti obavijesti na stranicama EPSO-a (http:// europa.eu/epso/), gdje moete saznati sve pojedinosti o samom natjeaju te otvorenim radnim mjestima.
Pie: EEF/D.K.

ObRAzOvAnJe pOstAJe kLJunO u bORbI pROtIv nezApOsLenOstI

Potrebe za visokokvalificiranim radnicima u EU do 2020. poveat e se za 16 milijuna, a za niskokvalificiranim radnicima smanjiti za 12 milijuna
Na hrvatskom tritu rada postoji jaz izmeu znanja i vjetina radne snage s jedne te potreba trita s druge strane. Problem je u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji ne osigurava kadrove prema potrebama trita, kao i u jo uvijek niskoj stopi upisa u tercijarno obrazovanje te u nedovoljnoj razvijenosti koncepta cjeloivotnog uenja. Prema podacima Eurostata (2009.), oekivano trajanje obrazovanja u Hrvatskoj iznosi 15,3 godina to je manje od prosjeka EU koji iznosi 17,2 godine. Cjeloivotnom uenju u Hrvatskoj uglavnom se pristupa kao obrazovanju odraslih to nije zadovoljavajue jer je potrebno razviti krovni pristup. Osim toga, prema Eurostatu, udio stanovnitva u dobi od 25 do 64 godine koje sudjeluje u programima cjeloivotnog uenja u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosio 2% te bitno zaostaje za prosjekom EU (9,1%). Analize Svjetske banke pokazuju da samo 28% hrvatskih tvrtki nudi formalnu obuku svojim radnicima u usporedbi sa 70% u Sloveniji ili 73% u Irskoj. Ekonomska kriza u Europskoj uniji jo vie je naglasila potrebu za poveanjem broja visokoobrazovanih radnika te jaim ukljuivanjem graana u programe cjeloivotnog uenja. Fokus bi trebalo usmjeriti prema decitarnim podrujima kao to su nove informacijske i komunikacijske te zelene tehnologije. Obrazovanje sve vie postaje kljuni faktor u borbi protiv nezaposlenosti. Europske udruge poslodavaca istiu da e se potrebe za visokokvaliciranim radnicima u EU do 2020. godine poveati za 16 milijuna, dok e zahtjevi za srednjeobrazovanim radnici-

58

ma porasti tek za 3,5 milijuna. Istovremeno bi se potrebe za niskokvaliciranim radnicima trebale smanjiti za ak 12 milijuna. Tijekom veljae 2011. godine Europska komisija objavila je Program za nove vjetine i poslove. Program nastoji doprinijeti ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. u podruju obrazovanja i zaposlenosti. U dokumentu se pokuavaju pruiti odgovori na rastui disbalans izmeu ponude i potranje na tritu rada pa je od velikog znaaja za Hrvatsku koja bi 2013. trebala ui u EU. Predlae se 13 specifinih mjera koje EU treba provesti u suradnji s dravama lanicama, socijalnim partnerima i civilnim drutvom. Jedna je od mjera lansiranje europske panorame vjetina kao posebnog alata uz koji e biti mogue predvidjeti koje e se vjetine traiti u budunosti to bi trebalo unaprijediti anse za zapoljavanje i prilagodljivost radnika. Komisija predlae i reforme kojima bi se unaprijedila kvaliteta radnog zakonodavstva kroz, primjerice, poveano koritenje ugovora na neodreeno vrijeme. Te ugovore trebalo bi, meutim, sklapati uz dovoljno dug probni rok, a podrazumijevali bi postupno poveavanje radnih prava. Predlau se i mjere za stimuliranje zapoljavanja kao to su smanjivanje administrativnih procedura te manji porezi na rad i mobilnost. Vezano uz razvijanje programa cjeloivotnog uenja Hrvatska bi mogla puno nauiti iz iskustava drava lanica EU. Dobar je primjer Finska u kojoj godinje 23,1% radno sposobnog stanovnitva sudjeluje u tim programima, a oni ukljuuju i umirovljenike, a velikim ga dijelom nancira drava. U sklopu tih programa razvijen je sustav kvalikacija koji se temelji na kompetencijama i koji je neovisan o nainu na koji su znanja i vjetine steeni. Naknada za nezaposlenost povezana je s ukljuivanjem u programe cjeloivotnog uenja, a teajevi su organizirani na eksibilan nain kako bi ih se pribliilo potrebama poslodavaca i graana.
Pie: EEF/H.B.

ODReDbe O RADnOM vReMenu u EuROpskOJ unIJI

Direktiva koja odreuje 48 satni radni tjedan sve manje odgovara zahtjevima trita u kojima se trai fleksibilno radno vrijeme pa se ve due vrijeme pokuava pronai idealno rjeenje
Kako bi se zatitilo zdravlje radnika i osigurala sigurnost na radu, te smanjili nepovoljni uinci predugog radnog vremena, neodgovarajuih godinjih odmora, tjednih i dnevnih odmora kao i stanki sve zemlje lanice moraju u svoje zakonodavstvo ugraditi odredbe Europske direktive o radnom vremenu. Ona propisuje minimalne zahtjeve organizacije radnog vremena kako slijedi: - Ogranieno tjedno radno vrijeme, koje ne smije prijei 48 sati u prosjeku, ukljuujui i prekovremeni rad - Minimalno vrijeme odmora od 11 neprekidnih sati u razdoblju od 24 sata - Stanka u tijeku radnog vremena, ako radno vrijeme traje due od 6 sati - Minimalni tjedni odmor od neprekidna 24 sata za svakih 7 dana, koji se dodaje na 11 satni dnevni odmor - Plaeni godinji odmor, od najmanje 4 tjedna godinje - Dodatnu zatitu za noni rad (npr. prosjeno radno vrijeme ne smije biti due od 8 sati u periodu od 24 sata, noni radnici ne smiju obavljati teke ili opasne poslove due od 8 sati u danu, besplatan zdravstveni pregled i mogunost prebacivanja na dnevni rad) No ova direktiva, koja odreuje 48 satni radni tjedan, sve manje odgovara zahtjevima trita u kojima se trai eksibilno radno vrijeme. Stoga se u Vijeu za zapoljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i zatitu potroaa ve due vrijeme pokuava pronai idealno rjeenje, jer se pokazalo da 22 zemlje lanice ne primjenjuju direktivu na pravilan nain. Do ovakve situacije dolo je nakon odluke Europskog suda pravde da se u ovih 48 tjednih sati treba uraunati i vri59

jeme provedeno na deurstvu. Praksa je dosada bila da se vrijeme deurstava nije uraunavalo u ovaj tjedni maksimum. Direktivom su takoer propisana i izuzea odnosno sluajevi u kojima se Direktiva ne primjenjuje. Prva skupina izuzetaka odnosi se na odredbe o dnevnom odmoru, maksimalnom tjednom radnom vremenu, trajanju nonog rada i referentnim razdobljima. Ove odredbe ne vrijede za aktivnosti kod kojih se radno vrijeme ne mjeri i/ili nije unaprijed odreeno, ili ga odreuju sami radnici kao i za odreene kategorije radnika poput menadera i drugih osoba koje imaju autonomiju u donoenju odluka, radnika koji obavljaju vjerske ceremonije u crkvama i vjerskim zajednicama. Druga skupina izuzetaka odnosi se na odredbe o dnevnom odmoru, stanci i tjednom odmoru. Ove odredbe ne vrijede ako umjesto toga postoji mogunost kompenzacije pomou odgovarajuih razdoblja odmora. Trea skupina izuzetaka odnosi se na sluajeve u kojima ne moraju vrijediti odredbe o dnevnom odmoru, stanci i tjednom odmoru, trajanju nonog rada te odredbe o referentnim razdobljima za tjedni odmor, maksimalno tjedno radno vrijeme i trajanje nonog rada. Ovo se odnosi na primjer, na poslove zdravstvene skrbi, rada u zranim lukama, poljoprivredu, produkciju tv programa i slino. Kad bi se Direktiva odmah morala primijeniti u svim zemljama lanicama najtee bi proli Britanci koji su se uspjeli izboriti za tako zvani opt-out jo prilikom donoenja same Direktive. Opt-out je klauzula koja omoguava da lanica EU ne mora sudjelovati u nekim podrujima politike i odredbama vrhovnog zakonodavstva EU. Procijenili su da bi potivanje ove Direktive britance stajalo 250 milijuna funti godinje. Velikoj Britaniji protive se Francuska, Italija i panjolska i trae da se odredi rok do kojeg bi Britanija trebala postupno prijei na 48-satni radni tjedan. Svoja obrazloenja temelje na injenici da 48-satni radni tjedan titi radnike od iskoritavanja i nesrea na radnom mjestu. Za optimalnim rjeenjem jo uvijek se traga. Na Hrvatskoj je da svoj Zakon o radu prilagodi u dijelu duljine trajanja godinjeg odmora sa 18 dana na 4 tjedna. Isto tako treba doraditi dio koji se odnosi na tjedni odmor koji se nado 60

vezuje na prethodni dnevni odmor, budui se u naem zakonodavstvu 24 slobodna sata tjednog odmora ne zbraja na 11 minimalnih dnevnih sati. Referentno razdoblje za raunanje tjednog radnog vremena u Hrvatskom zakonodavstvu je jedna godina umjesto 4 mjeseca odreeno direktivom. Hoe li se Hrvatska prilagoavati Europi ili e Europa neke dijelove direktive prilagoditi naem modelu pokazat e vrijeme (npr. dvanaestomjeseno referentno razdobje za raunanje tjednog radnog vremena).
Pie: EEF/J.K.

PRILJev MIgRAnAtA u HRvAtsku nAkOn uLAskA u EuROpsku unIJu

Iako su plae u Hrvatskoj vee nego u nekim novim dravama lanicama, one su jo uvijek daleko od prosjeka u starim dravama lanicama koje predstavljaju glavni cilj migracije radne snage s Istoka na Zapad kontinenta
Hrvatska e datumom ulaska u EU morati otvoriti svoje trite rada za graane iz drugih drava lanica. To znai da e se europski graani moi zapoljavati u Hrvatskoj bez radnih dozvola ili bilo kojih drugih ogranienja. Pri javljanju na natjeaje europski graani ni na koji nain nee smjeti biti diskriminirani, dok e se obveza poznavanja hrvatskog jezika moi primjenjivati samo u odreenim situacijama te na individualnoj osnovi, od sluaja do sluaja. S radnicima migrantima iz EU morat e se postupati jednako kao i s domaim radnicima u pogledu uvjeta rada te socijalnih i poreznih olakica, s tim da e se prava koja proistiu iz rada odnositi ne samo na radnike ve i na lanove njihovih obitelji. Hrvatska e biti u mogunosti privremeno ograniiti svoje trite rada samo za graane onih drava lanica koje e nakon ulaska u EU uvesti tzv. tranzicijska razdoblja (najvie do se-

dam godina) unutar kojih e prijeiti slobodno zapoljavanje hrvatskih graana na svom teritoriju. Ipak, rije je o mjeri reciprociteta, pa Hrvatska nee biti u prilici ograniavati pristup svom tritu rada za graane onih drava lanica koje ne primjenjuju ili su prestale primjenjivati tranzicijska razdoblja. Na hrvatskom tritu rada najvei broj stranaca dravljani su zemalja jugoistone Europe koje su s Hrvatskom neko inile bivu dravu. S obzirom na to da je rije o dravama koje nisu lanice EU, za njihove dravljane i nakon ulaska u Uniju vrijedit e vizni reim, odnosno reim kvota radnih dozvola koji e se utvrivati prema potrebama trita rada. Ulaskom u EU ti bi se radnici mogli nai u neto nepovoljnijem poloaju ako doe do veeg priljeva radne snage iz drava lanica EU. Ipak, samim ulaskom u EU najvjerojatnije nee doi do znaajnijih promjena na tritu rada. Iako su plae u Hrvatskoj vee nego u nekim novim dravama lanicama, one su jo uvijek daleko od prosjeka u starim dravama lanicama koje predstavljaju glavni cilj migracije radne snage s Istoka na Zapad kontinenta. Osim toga, hrvatsko trite rada jo uvijek je vrlo kruto. Trokovi otputanja i zapoljavanja su vrlo visoki, a sustav trita rada kao takav nije dovoljno eksibilan. Ovakva situacija u skoroj budunosti e se trebati mijenjati jer bi se Hrvatska nakon izlaska iz krize mogla suoiti s manjkom radne snage, pogotovo visoko kvalicirane, te e postojati rastua potreba za privlaenjem radnika iz drugih drava lanica. Projekcije pokazuju da se broj radno sposobnog stanovnitva Hrvatske smanjuje, dok broj starog i ovisnog stanovnitva raste. U skladu s postojeim trendovima stanovnitvo Hrvatske moglo bi se smanjiti za 6,1% u razdoblju 2005. - 2025. i za 19% do 2050. Isto tako, izgledno je da e se skupina stanovnitva u dobi od 60 i vie godina poveavati s trenutanih oko 22% na 29,5% do 2025., odnosno na 35,5% do 2050. godine. S obzirom na to da su drave lanice EU suoene sa slinim demografskim trendovima, dugorono se Hrvatska nee moi osloniti samo na uvoz radne snage iz drava lanica EU, ve e morati poraditi na osmiljavanju migracijske politike koja e se odnositi i na graane treih drava. Ta e migracijska politika morati

biti usuglaena s migracijskom politikom EU za koju se predvia da e u nadolazeem periodu biti u fazi intenzivne izgradnje. Iskustva starih drava lanica pokazuju da su migranti iz treih drava nezaobilazni faktor nesmetanog ekonomskog razvoja jer popunjavanju radna mjesta za koja nacionalni i europski graani nisu kvalicirani, ili za koja ne postoji dovoljni interes.
Pie: EEF/H.B.

RADne DOzvOLe u EuROpskOJ unIJI

Svaki graanin Europske unije ima pravo raditi pod jednakim uvjetima u bilo kojoj zemlji Unije kao i stanovnik te zemlje
Svaki graanin Europske unije ima pravo raditi pod jednakim uvjetima u bilo kojoj zemlji Unije kao i stanovnik te zemlje, pod jednakim uvjetima i bez potrebe traenja radne dozvole. Nikakve restrikcije, kvantitativne ili diskriminatorne, ne smiju se primjenjivati pri zapoljavanju osoba razliitih nacionalnosti u drugim EU dravama. Iznimke se odnose na poznavanje jezika: od kandidata za posao iz bilo koje zemlje EU moe se traiti da pokau znanje jezika potrebnog za posao, no stupanj znanja stranog jezika mora biti realan i nuan za posao. Poslodavci ne smiju traiti samo odreene uvjete kao dokaz. Druga su iznimka nove zemlje EU: tijekom tranzicijskog razdoblja, pristup zapoljavanju moe se ograniiti za radnike iz novih zemalja lanica EU. Takozvani tranzicijski aranmani u starim dravama lanicama odvijaju se prema shemi 2+3+2. Primjena ogranienja pristupa tritu rada ukupno moe biti najvie sedam godina. Stare zemlje lanice ogranienje uvode najprije na dvije godine da bi zatitile svoje trite rada, a mogu ga produljiti za jo tri godine. Nakon tog perioda ogranienje se moe jo jednom produiti za jo dvije godine. Ogranienja se mogu odnositi na radne dozvole i na pristup socijalnim beneficijama. Kod zadnjeg proirenja EU stare su zemlje lani61

ce primjenjivale etiri razliita modela ogranienja pristupa tritu rada: a) postojee sustave radnih dozvola zadrala je Njemaka, panjolska, Francuska, Grka, Belgija, Luksemburg i Finska, b) u Danskoj su radne dozvole mogli dobiti samo stalno zaposleni na puno radno vrijeme dok su Austrija, Italija, Portugal i Nizozemska kombinirale kvote sa svojim sustavima radnih dozvola, c) Velika Britanija, Irska i vedska otvorile su svoja trita rada radnicima osam novih zemalja lanica od 1. svibnja 2004., ali s ogranienim pristupom benecijama socijalne skrbi u Irskoj i Velikoj Britaniji, d) EU pravila slobode kretanja radnika i naelo jednakih mogunosti u potpunosti je primijenila jedino vedska. Za radnu snagu iz Bugarske i Rumunjske druga faza od tri godine ogranienja pristupu trita rada istie 31. prosinca ove godine. Ogranienje e se nastaviti primjenjivati u sluaju da zemlja izvijesti Komisiju o ozbiljnom naruavanju na tritu. Oekuje se da e Austrija i Njemaka nastaviti traiti radne dozvole za Bugare i Rumunje, ali Njemaka je ublaila ogranienja za radnike s diplomom. Belgija je uvela brzu proceduru za dobivanje radne dozvole rok od 5 dana za poslove u profesijama kojih manjka. Italija ne zahtijeva radne dozvole za zapoljavanje u poljoprivredi, hotelima i turizmu, domaoj radinosti, njegovateljstvu, graevinarstvu, inenjerstvu, rukovodeim, sezonskim poslovima i poslovima koji zahtijevaju visoke kvalikacije. panjolska je ve dobila dozvolu Europske komisije za primjenu ogranienja. to se novih drava lanica tie, Maarska, Poljska i Slovenija primjenjivale su opciju recipronih mjera, tj. traile su radne dozvole za dravljane onih zemalja EU koje su uvele ogranienja. Slovenija je nakon 1. svibnja 2006. prestala primjenjivati reciprone mjere. Kada osoba neke zemlje lanice EU radi u nekoj drugoj zemlji lanici, mora ju se tretirati jednako kao i kolege koji su dravljani te zemlje lanice, uzimajui u obzir radne uvjete i pristup obrazovanju. Pod istim uvjetima moraju se primjenjivati i novane naknade za nezaposlene te porezne olakice. Radnici koji rade u jednoj zemlji, a ive u drugoj
62

moraju uivati iste koristi kao i radnici te druge zemlje. Usporedimo li Bugarsku i Rumunjsku koje zajedno imaju 30 milijuna stanovnika i stopu nezaposlenosti u prosjeku od oko 10% i Hrvatsku s jedva 4,3 milijuna stanovnika i stopu nezaposlenosti od gotovo 14% (prema anketi radne snage) ili vie od 300.000 nezaposlenih osoba, za oekivati je da se mjere primijenjene na Bugarsku i Rumunjsku nee primijeniti na Hrvatsku s njezinim ulaskom u Europsku uniju.
Pie: EEF/J.K.

SLObODnO kRetAnJe RADnIkA IskustvA nOvIh DRAvA LAnICA

Pozitivan ekonomski uinak slobodnog kretanja radnika u razdoblju prije krize vidljiv je iz podatka da je u EU kao cjelini od 2004. do 2007. otvoreno vie od 12 milijuna novih radnih mjesta
Mogunost slobodnog zapoljavanja u drugim dravama lanicama spada meu najopipljivije uinke ulaska u Europsku uniju. Iako je prilikom proirenja na drave srednje i istone Europe (2004.-2007.) veina starih drava lanica uvela tzv. tranzicijska razdoblja u trajanju od najvie sedam godina, Velika Britanija, Irska i vedska od samog su poetka provodile politiku otvorenih vrata, dok su druge drave lanice svoja trita rada otvarale postupno (prema modelu 2+3+2). Rezultat je bio odlazak vie od dva milijuna radnika iz novih u stare drave lanice, najveim dijelom u Veliku Britaniju i Irsku. Sloboda kretanja radnika razliito je utjecala na nove drave lanice. U nekima, kao to su Litva, Poljska, Rumunjska i Bugarska, dolo je do snanog emigracijskog vala prema Zapadu, dok drave poput Maarske, Slovenije ili pak eke Republike biljee relativno slab interes svojih graana za koritenje ove slobode. Mogunost

rada u starim dravama lanicama najjae je utjecala na Rumunjsku za koju podaci pokazuju da je oko 2,5% radno sposobnog stanovnitva napustilo zemlju. Pozitivan ekonomski uinak slobodnog kretanja radnika u razdoblju prije krize vidljiv je iz podatka da je u EU kao cjelini od 2004. do 2007. otvoreno vie od 12 milijuna novih radnih mjesta, a u prethodnom razdoblju taj se broj kretao oko dva milijuna. Dobri su rezultati uoljiviji u novim dravama lanicama gdje je nakon ulaska u EU dolo do znatnog smanjivanja nezaposlenosti te do ekonomskog rasta koji je dijelom bio potpomognut novanim doznakama to su ih radnici na radu u inozemstvu slali kui. Tako se primjerice procjenjuje da su samo u 2010. godini poljski graani u domovinu odaslali blizu etiri milijarde eura. Ekonomska se kriza odrazila i na kretanje radnika unutar EU. Podaci za Veliku Britaniju, koja je bila primorana devalvirati svoju valutu, govore da je oko polovica emigranata iz novih drava lanica u meuvremenu napustila zemlju i kako je intenzitet novih dolazaka bitno smanjen. Ipak, nisu se svi poljski vodoinstalateri vratili kui, ve su mnogi Britaniju zamijenili nekom drugom dravom lanicom, prije svega Njemakom koja se relativno vjeto nosi s krizom te koja je po isteku sedmogodinjeg tranzicijskog razdoblja u svibnju 2011. morala otvoriti svoje trite rada za graane drava koje su u EU ule 2004. godine. U ovom trenutku teko je predvidjeti koliko e u trenutku ulaska u EU drava lanica otvoriti svoje trite rada za radnike iz Hrvatske. Slijedom iskustava novih lanica moe se oekivati da barem neke zemlje nee koristiti tranzicijska razdoblja. One koje ih budu uvodile najvjerojatnije ih nee zahtijevati u razdoblju od sedam godina nego krae, jer je hrvatsko trite rada malo te kao takvo ne bi trebalo predstavljati prijetnju vezanu uz mogue poremeaje. Meutim, Hrvatska, za razliku od novih drava lanica, u EU ulazi u razdoblju duboke svjetske ekonomske krize te se teko moe oekivati da e se sam ulazak bitnije odraziti na smanjivanje nezaposlenosti. S obzirom na to da je u Hrvatskoj tradicionalno broj visokokvaliciranih emigranata vii od broja niskokvaliciranih, opasnost za pojaan odljev mozgova ulaskom u EU postoji.

Ipak, statistike novih drava lanica umiruju jer pokazuju da odnos izmeu visoko i niskokvaliciranih emigranata ne odstupa bitno od obrazovnog prosjeka. Tu treba naglasiti da sloboda kretanja otvara velike mogunosti zapoljavanja, ne samo za visoko ve i za niskokvalicirane radnike, koji e biti potrebni u decitarnim sektorima starih drava lanica kao to su poljoprivreda i socijalna skrb.
Pie: EEF/H.B.

MJeRe zA zAtItu zDRAvLJA I sIguRnOstI bespLAtne su zA RADnIke

Cilj je propisa EU stvoriti sigurnu, zdravu i stimulativnu radnu okolinu te unaprijediti sigurnost i zdravlje radnika
Sigurnost i zatita zdravlja na radu u dravama se ureuje zakonom, kolektivnim ugovorima i podzakonskim aktima. Osim toga, to podruje ureeno je konvencijama Meunarodne organizacije rada (ILO). U Europskoj uniji sigurnost i zatita zdravlja na radu ureene su propisima na razini Europske unije koji propisuju minimum standarda. S njima su usklaeni propisi drava lanica. Drave lanice mogu donijeti stroa pravila od minimuma koji se zahtijeva propisima Europske unije pa se propisani standardi mogu razlikovati izmeu drava lanica EU. Okvirnom direktivom Vijea Europske unije 89/391/EEC propisana su opa naela u podruju sigurnosti i zatite zdravlja na radu, a rije je o primjeni opih naela koja se odnose na profesionalne rizike, mjere za osiguranje sigurnosti i zatite zdravlja, uklanjanje rizika i drugih opasnosti, nezgoda, izvjeivanje, savjetovanje, participaciju radnika i njihovih predstavnika te njihovo osposobljavanje, kao i na ope smjernice za ostvarenje navedenih naela. Radnici opravdano oekuju da e im biti osigurana zdrava radna okolina i socijalna sigurnost za sluaj privremene
63

ili trajne nesposobnosti za rad. Stoga strategija razvoja podruja sigurnosti i zatite zdravlja na radu u EU prati smjernice oblikovane na konferenciji u Nici, pri emu je rije ne samo o osiguravanju novih nego i boljih radnih mjesta. To znai stalno stvaranje sigurne i zdrave te stimulativne radne okoline, a posebno svladavanje postojeih i novonastalih imbenika rizika. Usklaivanje Zakona o zatiti na radu s propisima Acquis Communautaire bio je kljuni element za pristupne pregovore Hrvatske u poglavlju 19 Socijalna politika i zapoljavanje. Zakon propisuje da primjena propisa o sigurnosti na radnom mjestu i odgovarajuih mjera koje se odnose na zatitu zdravlja moraju biti besplatne za radnike. Poslodavac je duan odrediti jednog ili vie zaposlenika za obavljanje aktivnosti zatite na radu, a provoenje mjera zdravstvene zatite povjeriti slubi medicine. Svrha je tog zakona uvoenje mjera za poticanje unapreivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u vezi s radom te zatita radnog okolia. Posebno osjetljive kategorije radnika moraju biti zatiene od onih opasnosti koje na njih tetno utjeu. Osobita zatita propisuje se radi ouvanja nesmetanoga duevnog i tjelesnog razvitka mladei, zatite ena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zatite osoba s invaliditetom i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oteenja zdravlja. Ovim su zakonom obuhvaeni svi radnici, osim oruanih snaga, policije i osoblja zaposlenog u privatnim kuanstvima, to je u skladu sa zahtjevom pravne steevine Unije. Hrvatska je donijela i nacionalni program koji se odnosi na sigurnost i zatitu zdravlja na radu, odnosno na zatitu na radu iju provedbu prati posebno struno savjetodavno tijelo, koje u Hrvatskoj ine predstavnici drave, poslodavaca, radnika i istaknutih strunjaka zatite na radu. Na razini Europske unije djeluje Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. U praksi e to jednog dana znaiti da e novozaposleni radnici prvog dana svog rada dobiti paket dobrodolice, kao to je to praksa u Irskoj ili Velikoj Britaniji, u kojem se nalaze imena osoba u kadrovskoj slubi, nadreenih osoba, prirunici o zdravlju i sigurnosti na radu, mogunost ob 64

razovanja i napredovanja, upute o evidenciji prisutnosti na radu, upotrebi raunalnih programa, obvezi uvanja zaduene opreme, to u sluaju ozljede na radu, bolovanja, unutarnje ustrojstvo, niz evaluacijskih obrazaca, telefonski imenik i jo itav niz praktinih informacija.
Pie: EEF/J.K.

Socijalna prava

65

KAkvA pRAvA IMAJu nezApOsLenI u EU?

Najniu stopu nezaposlenosti ima Austrija(4 %), Luksemburg i Nizozemska (obje 4,9 %), a najviu panjolska (22,9 %)
Europska strategija zapoljavanja, u skladu sa strategijom Europa 2020, ima tri osnovna cilja: poveati zapoljivost radne snage u dobi od 20 do 64 godine, smanjiti naputanje srednjokolskog obrazovanja do 10 % (to znai da se eli postii da 40 % osobaudobi od 30 do 34 godine zavri trei nivo obrazovanja) te smanjiti nivo siromatva i socijalne iskljuenosti za barem 20 milijuna stanovnika EU. U studenom 2011. godine u EU-27 stopa nezaposlenosti iznosila je 9,8% to je na istom nivou kao godinu ranije. Meu zemljama lanicama najnia stopa nezaposlenosti zabiljeena je u Austriji (4 %), Luksemburg i Nizozemska (obje 4,9 %), a najvia u panjolskoj (22,9 %), Grkoj (18,8 % u rujnu 2011.) i Litvi (15,3 % u treem tromjeseju 2011.). Kroz Agendu za nove vjetine i radna mjesta razrauju se posebne mjere za poveanje zapoljivosti u EU,i to za svaku od zemalja lanica sukladno predloenim jednogodinjim smjernicama Europske komisije. Meutim, to ako ste ipak nezaposleni stanovnik/ca EU?! Ako ne radite,mogue su dvije situacije. Prvo, moete primiti novanu naknadu zbog svoje prethodne aktivnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba. U tom sluaju, ostvarujete naknadu sukladno propisima zemlje u kojoj ste bili osigurani dok ste bili radno aktivni. Druga je situacija da ne primate nikakvu socijalnu naknadu koja proizlazi iz sadanjeg ili biveg odnosa i niste ekonomski aktivna osoba.U tom sluaju, kao neaktivna osoba, imate socijalna prava sukladno propisima zemlje u kojoj ivite. U nekim zemljama, pravo na socijalno osiguranje temelji se na osnovi prebivalita dok u drugima, pravo na socijalno osiguranje imaju samo osobe koje ostvaruju poslovnu djelatnost (i lanovi njihovih obitelji).
66

Svaka zemlja odluuje tko ima pravo na naknade za nezaposlene, koliko e dobiti i koliko dugo. EU jami da nezaposleni imaju pravo na naknadu za nezaposlene pod istim uvjetima kao dravljani drave koja plaa tu naknadu. Uobiajeno je to zemlja u kojoj ste zadnjoj radili. Dalje, institucije moraju uzeti u obzir razdoblja osiguranja ili zaposlenja koje ste popunili u drugim zemljama, ako je to potrebno za vae pravo na pogodnosti i to sukladno zadnjem prihodu od nesamostalnog rada. Ako lanovi vae obitelji ive u drugoj zemlji EU, Islandu, Lihtentajnu, Norvekoj ili vicarskoj, a iznos novane naknade poveava se prema broju lanova obitelji, uzet e se u obzir kao da ive u zemlji koja plaa naknadu. U veini drava lanica, naknade za nezaposlene dodjeljuju se u sluaju ako ste zavrili potrebno kvalicirajue razdoblje. Zavod za zapoljavanje u veini zemaljaEU prua informacije o svim primanjima i aktivno pomae nezaposlenima nai posao te nudi mogunost usavravanja ili prekvalikacije. Odbijanje edukacija ili zaposlenja sukladno primjenjivim kvalikacijama, povlai posljedicu neisplatu novane naknade i ispis iz registra nezaposlenih. Primjerice,u Austriji svi zaposlenici, vjebenici i sudionici profesionalne rehabilitacije sa zaradom iznad minimalnog praga od 366,33 eura mjeseno u 2010. godini pokriveni su osiguranjem od nezaposlenosti. Moete imati pravo na novanu naknadu, ako ste bili pokriveni osiguranjem od nezaposlenosti za najmanje 52 tjedana tijekom posljednjih 24 mjeseci, ili 26 tjedana unutar posljednjih 12 mjeseci ako ste mlai od 25 godina. Novana pomo za nezaposlene se izraunava na temelju prosjene zarade u posljednjoj kalendarskoj godini s deniranom granicom (3840 eura mjeseno u 2010. godini). Trajanje davanja naknade za nezaposlenost ovisi o razdoblju osiguranja i dobi nezaposlene osobe. Ako u Njemakoj ostanete bez posla, imate pravo na novanu naknadu pod uvjetom da se registrirate kao nezaposlena osoba pri Zavoda za zapoljavanje i podnosite zahtjev za naknadu ako ste potpuno nezaposleni ili zaposleni manje od 15 sati tjedno, ako aktivno traite posao ili imate kvalicirajue razdoblje zaposlenja najmanje 12 mjeseci u posljednje dvije godine. Nezaposlene osobe imaju pravo na tip II. novane naknade ako su: sposobne za rad,

bez sredstava,u dobi izmeu 15 i 65 ili 67 iako su dravljani Savezne Republike Njemake. Osobe nesposobne za rad koji ive s osobom bez sredstava koja je ustanju raditi u Zajednici ovisnosti imaju pravo na socijalnu skrb. Naknade se razlikuju prema plai iz radno aktivnog razdoblja,skalnoj kategoriji navedenoj na poreznoj kartici i prema tome imate li djecu ili ne. Za potrebe izrauna naknade, koristi se prosjena dnevna plaa s utvrenom gornjom granicom od 5500 eura mjeseno u starim pokrajinama Njemake i 4650 eura mjeseno u novim pokrajinama. Korisnici s djecom dobivaju 67 % neto plae, dok korisnici bez djece dobivaju 60 % neto plae. Danska, kao izrazito socijalna drava, pokriva do 90 % naknade za vrijeme nezaposlenosti, uzimajui u obzir zadnji ostvareni dohodak. Prosjeno trajanje nezaposlenosti u Danskoj iznosi 6 mjeseci. Sredstva za razdoblje nezaposlenosti veim se dijelom isplauju iz Europskog socijalnog fonda, kombinirajui s nacionalnim proraunima zemalja lanica EU.
Pie: EEF/S.B.

JeDnAkA pLAA zA JeDnAk pOsAO

Svake godine etiri milijuna radnih mjesta diljem EU ostaju nepopunjena zbog toga to 18 milijuna nezaposlenih nema potrebne kvalifikacije za njih
Socijalna politika Hrvatske unutar Europske unije ostaje u njezinoj nacionalnoj nadlenosti, generalno gledajui. Zakonodavstvo EU djeluje samo kao osnovni okvir nastojanju svake lanice da denira naela i funkcioniranje vlastitog socijalnog sustava. Ipak, ve prije nekoliko godina povela se i jo se vodi debata na razini EU o jedinstvenom socijalnom modelu koja korijene ima u ujedinjavanju najboljih karakteristika etiri osnovna europska socijalna modela: anglosaksonskom (liberalnom), kontinentalno-europskom, mediteranskom (pripada mu i Hrvatska) te nordijskom.

Dakle, EU postavlja minimalne standarde u podrujima kao to su socijalna zatita radnika, zatita na radu, socijalna ukljuenost, borba protiv diskriminacije na osnovu spola, dobi i seksualne orijentacije, religije ili vjere i slino. to se tie politike zapoljavanja, ne postoje jedinstvena pravila vezana uz kategorizaciju visine plae po odreenim sektorima ili uz visinu mirovinskih doprinosa. Na razini EU u ovom se trenutku ve naveliko razvija strategija kojom se eli postii eksibilnije trite rada u kombinaciji s visokom razinom nancijske sigurnosti. U prijevodu, to bi znailo da bi zapoljavanje, ali i otputanje bilo puno lake,a prava za nezaposlene vea u pogledu novanih naknada i motivacije u traenju novog posla u smislu prekvalikacije, usavravanja i sl. Takvo promiljanje nije nevano budui da je u dravama lanicama EU prepoznata neravnotea izmeu vjetina i znanja koje ljudi imaju u odnosu na dananje potrebe trita rada. Posljedice je da ljudi nemaju posla, ali isto tako ima puno radnih mjesta koja ostaju nepopunjena jer kandidati koji se javljaju na natjeaje ne ispunjavaju potrebne uvjete za pojedina radna mjesta. U prilog tome govore i brojke: svake godine etiri milijuna radnih mjesta diljem EU ostaju nepopunjena zato to 18 milijuna nezaposlenih nema potrebne kvalikacije kako bi ih popunili. Budui da spomenuta strategija nudi samo smjernice, na vlastodrcima je i interesnim skupinama da pronau nain kako ih to bolje ugraditi u domai sustav i potaknuti njihovu primjenu. Hrvatska je u tom smjeru ve poduzela neke korake temeljene na dokumentu koji je potpisala s Europskom komisijom te je poela izraivati dvogodinje planove u svrhu poveanja radne aktivnosti stanovnitva. Glavni je cilj ujednaavanje ponude i potranje na tritu rada i stjecanje novih vjetina kako bi posloprimci bili to konkurentniji. Naroito je to vano za nas jer postoji velika neujednaenost stope nezaposlenosti od upanije do upanije. Stupanjem u punopravno lanstvo, na raspolaganju e biti i sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova, npr. iz Europskog socijalnog fonda, pomou kojeg e se lake nancirati projekti zapoljavanja, poticanja mobilnosti i borbe protiv diskriminacije radnika, usavrava67

nja i prekvalikacije. Potrebno je osigurati da se ti projekti izrade u dovoljnoj koliini te da budu kvalitetni kako sredstva namijenjena za njih ne bi ostala neiskoritena. Koordinacija nadlenih tijela dravne uprave s praksom u EU trebala bi rezultirati snanijim antidiskriminacijskim mjerama, boljim radnim pravima zaposlenika i uravnoteivanjem stope zaposlenosti mukaraca i ena kao i njihovih plaa. Jednaka plaa za jednak posaojedno je od temeljnih naela EU. Jedna od koristi takvog pristupa je i to to bi ukidanje razlike u plaama moglo dovesti do porasta bruto domaeg proizvoda u dravama EU izmeu 15 i 45 %. Vano je napomenuti za podruje socijalne politike u kontekstu zapoljavanja i lanstva u EUda iz njenih institucija stiu preporuke i okviri, ali odgovornost za bolji i kvalitetniji ivot u Hrvatskoj najveim djelom lei na nama samima. Najuinkovitiji nain sudjelovanja u donoenju odluka na razini EU interesne su skupine koje imaju ne samo nacionalnu, nego i dodatnu, nadnacionalnu platformu za lobiranje i utjecanje na vlastodrce i nacionalnu politiku kao i na europske politike. Na organiziranim je interesnim skupinama, dakle, da daju prijedloge i da ih sasluaju oni koji donose odluke te da utjeu na kvalitetu svog i ivota svojih sugraana na aktivan nain, a ne kao pasivni promatrai, a na donosiocu odluke lei odgovornost da prepozna kvalitetne prijedloge i omogui da oni zaive.
Pie: EEF/J.S.

PROsJenA RAzLIkA u pLAAMA enA I MukARACA u EU-u Je 18 pOstO

U cilju smanjivanja razlike, EU u suradnji sa socijalnim partnerima razmatra niz moguih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera, meu kojima obvezno izvjetavanje tvrtki o razlikama u plai i transparentnost sustava plaanja
Danas prosjena razlika u plaama izmeu ena i mukaraca u EU-u iznosi 18% i unato postojeim razlikama izmeu zemalja, kao i izmeu javnog i privatnog sektora, konstantna je posljednjih 15 godina (podatak za Hrvatsku za 2009. godinu je iznosio 10.6%) i u naelu na tetu ena. Jednaka plaa za jednak posao, jedno od temeljnih naela EU-a, po prvi je puta 1975. godine ozakonjeno Uredbom o zabrani diskriminacije izmeu ena i mukaraca u svim aspektima plaanja za identian posao ili za posao iste vrijednosti. Europski sud pravde u Luksemburgu do sada donio vei broj presuda vezanih uz ovu problematiku. Unato odreenom napretku u ostvarivanju jednakosti u plaama i smanjivanju broja sluajeva izravne diskriminacije, znaajne razlike jo uvijek su prisutne. One su dijelom uvjetovane drugim nejednakostima prisutnima na tritu rada, poput podcjenjivanja rada ena, koncentriranosti ena u ogranienom broju sektora ili profesija (tzv. segregacija trita rada), tradicija, stereotipa te problema postizanja ravnotee izmeu poslovnog i privatnog ivota ena, a kasnije se odraavaju i na nejednakosti u ostvarivanju, primjerice, mirovinskih prava. Razlika u plaama varira od drave do drave od manje od 10% u Poljskoj, do vie od 20% u Velikoj Britaniji, te vie od 25% u Estoniji (statistika iz 2008.). Ove neujednaene trendove valja promatrati u uskoj vezi s drugim aspektima trita rada - razlika u plaama je naelno manja u dravama u kojima je zaposlenost ena

68

openito nia (Rumunjska), a vea u zemljama u kojima su trita rada segregirana (Irska), kao i u zemljama u kojima znaajan broj ena ne radi puno radno vrijeme (vedska). Jednako vrednovanje rada kroz plae moglo bi imati pozitivni gospodarsko-socijalni uinak, posebno vaan u svijetlu aktualnog starenja europskog stanovnitva: tvrtke bi zapoljavale najsposobnije zaposlenike, bolja iskoritenost strunosti ena bi pogodovala kompetitivnosti europskog gospodarstva na svjetskom tritu, a ojaala bi i socijalna kohezija drutva u kojem bi ena bila nancijski i ekonomski neovisnija. Prema studiji provedenoj za vrijeme vedskog predsjedanja EU-om 2009. godine, ukidanje razlike u plaama bi moglo dovesti i do porasta bruto domaeg proizvoda u dravama EU-a izmeu 15 i 45%. U cilju smanjivanja razlike, EU u suradnji sa socijalnim partnerima razmatra niz moguih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera, meu kojima obvezno izvjetavanje tvrtki o razlikama u plai, transparentnost sustava plaanja, klasikaciju poslova i skalu plaanja neutralne s obzirom na spol i adekvatne sankcije u sluaju krenja prava na jednaku plau, odnosno jaanje svijesti poslodavaca i zaposlenika o ovoj problematici i razvijanje instrumenta za mjerenje razlike u plaama (na tragu Njemake koja je u tu svrhu razvila kompjuterski program). Potiu se i inicijative za promicanje jednakosti spolova na radnom mjestu, poput oznake profesionalne jednakosti koja se u Francuskoj od 2004. godine dodjeljuje tvrtkama koje politiku spolne jednakosti primjenjuju prilikom planiranja poslova, razvoja karijere i promicanja ena na vie pozicije unutar tvrtke. Europski primjeri dobre prakse (poput obveze portugalskih poslodavaca da objavljuju plae svojih zaposlenika ili francuskih da deniraju plan ukidanja razlika u plai) svjedoe o svojevrsnom napretku. No ukidanje razlike u plaama ostaje prioritet EU-a te izazov i dunost svakog poslodavca na podruju EU-a, kao jedna od mjera za postizanje opeg cilja ukidanja spolne diskriminacije, odnosno postizanja jednakosti izmeu ena i mukaraca na radnom mjestu.
Pie: EEF/P.L.F.

U EU RODILJskI DOpust fLeksIbILnIJI I DInAMInIJI

Rodiljski dopust u Njemakoj traje 14 mjeseci, od 14 do 18 mjeseci u veini zemalja, a u ekoj, Bugarskoj, Maarskoj, Finskoj i Slovakoj i vie od 18 mjeseci
Europska unija u suradnji sa zemljama lanicama stvorila je poseban regulatorni okvir za razvoj socijalnih prava kako bi na najmanju moguu mjeru svela socijalnu iskljuenost. Otvorenom metodom koordinacije, zajednikim ciljevima i indikatorima poseban odbor za socijalnu zatitu usmjerava socijalnu politiku k smanjenju socijalne iskljuenosti u EU. Prioriteti su denirani zajednikim memorandumom o inkluziji, a obuhvaaju socijalnu zatitu, zdravstvo i mirovine. Obiteljske potpore, odnosno socijalna prava graana po osnovi roenja djeteta i skrbi o njemu obuhvaaju sustav socijalne zatite u EU. Majinstvo, odnosno oinstvo, ima razliite pogodnosti u zemljama lanicama EU i moe se rei da je openito eksibilnije i dinaminije, iako znatno krae nego u Hrvatskoj. Roditeljski dopust ima cilj olakati roditeljima usklaivanje roditeljskihradnih obveza, uzimajui u obzir sve veu raznolikost obiteljskih struktura i istovremeno potujui nacionalno pravo i kolektivne ugovore. Zaposlene majke i oevi imaju pojedinano pravo na roditeljski dopust na temelju roenja ili posvojenja djeteta kako bi se o tom djetetu brinuli do njegove odreene dobi, a najkasnije do osme godine ivota, to deniraju drave lanice i/ili socijalni partneri. Ipak, veina zemalja ograniava uzimanje dopusta do djetetove pete godine. Dopust za skrb o djetetu u veini zemalja mogu kombinirati majka i otac te pri tome biti eksibilni, odnosno dopust ne mora biti u kontinuitetu. Dopust se dodjeljuje na razdoblje od najmanje etiri mjeseca, a radi promicanja jednakih mogunosti i ravnopravnog postupanja prema mukarcima i enama u naelu predvia da ne bude prenosiv. Drave lanice na nacionalnoj razini putem svoga zakonodavstva i/ili kroz kolek69

tivne ugovore, uzimajui u obzir postojea rjeenja o dopustu, propisuju naine za primjenu neprenosivog razdoblja. Kako bi se oba roditelja potaknulo na ravnopravnije uzimanje dopusta, treba predvidjeti da barem jedan od etiri mjeseca bude neprenosiv. Mogue je koristiti i rad na pola radnog vremena kao i rad od kue. Na kraju dopusta korisnici imaju pravo vratiti se na isto radno mjesto, a ako to nije mogue, treba im ponuditi drugo odgovarajue radno mjesto sukladno njihovim kvalikacijama i kompetencijama. Smatra se da su koristi za majinstvo i one koje se odnose na uobiajeno zdravstveno osiguranje, odnosno bolniko lijeenje neposredno prije, tijekom i nakon roenja. Uobiajeno vrijeme trajanja porodiljnog dopusta iznosi 14 mjeseci u Njemakoj, od 14 do 18 mjeseci u veini zemalja (Austrija, Belgija, Danska, panjolska, Francuska, Poljska, Slovenija) te vie od 18 mjeseci u zemljama poput eke, Bugarske, Maarske, Finske, Slovake Zamjenski prihod zaposlenih ena za vrijeme rodiljskog dopusta iznosi od 70% prosjeka plae u, primjerice, Maarskoj, vedskoj, Italiji, do 100% u Austriji, Njemakoj, Belgiji, Danskoj Razliite su i razine zamjenskih prihoda ovisno o statusu ene. Zaposlene ene, pa i one koje primaju naknadu iz osiguranja za vrijeme nezaposlenosti, imaju pravo na rodiljsku naknadu koja ide na teret poslodavca za vrijeme kada im nije doputeno raditi (u Austriji, npr., to je 8 tjedana prije i poslije poroaja). U Austriji se rodiljska naknada izraunava na temelju prosjene plae za 3 mjeseca u prethodnoj godini, a ene koje dobrovoljno uplauju zdravstveno osiguranje, ali imaju zaradu ispod obveznog osiguranja, imaju pravo na dnevnu naknadu od 7,91 eura (podatak iz 2010. godine). Samozaposlene ene imaju pravo na paualnu naknadu. U Velikoj Britaniji ima vie razina naknada za roenje djeteta. Veina zaposlenih trudnica ima pravo na zakonsku naknadu od poslodavca, i to do 39 tjedana, odnosno najranije 11 tjedana prije planiranog poroaja. ene koje ne ispunjavaju uvjete za zakonski osiguranu naknadu (samozaposlene ili zaposlene u razdoblju od najmanje 26 tjedana), mogu ostvariti pravo na naknadu sa zavoda za zapoljavanje takoer do 39 tjedana i ona iznosi oko 30 GBP, ako je ena u odreenom radno ak 70

tivnom razdoblju toliko i zaraivala. Oevi nakon roenja djeteta takoer imaju pravo na naknade pod odreenim uvjetima koji se odnose na odreene razdoblje rada u istog poslodavca. Napredak u koritenju roditeljskih dopusta, posebno u sektoru malog poduzetnitva i samozaposlenih ena, oit je od 2010. godine uvoenjem mogunosti dobrovoljnog osiguranja i izmjenom osnovne direktive EU, a time je poboljana socijalna zatita i prava milijuna ena na tritu rada kao i jaanje enskog poduzetnitva.
Pie: EEF/S.B.

KADA EuROpLJAnI IDu u MIROvInu?

Irci i veani rade do svoje 64. godine, Englezi, Nizozemci i Ciprani do 63. godine, dok prosjeni Rumunj prestaje raditi sa 55 i pol godina
Prosjeni broj godina s koliko Europljani odlaze u mirovinu jako se razlikuje unutar lanica EU. Tako npr. Irci i veani rade do svoje 64. godine, Englezi, Nizozemci i Ciprani do svoje 63. godine, dok prosjeni Rumunj prestaje raditi skoro deset godina ranije, sa 55 i pol godina. Hrvati su negdje u sredini mi naputamo trite rada sa 60 godina. Naravno, stvaran broj godina s koliko idemo u mirovinu uvijek je ispod zakonske granice umirovljenja jer dio ljudi odlazi u prijevremenu mirovinu. Samo iz ovih podataka vidljivo je da ne postoji neka uniformna mirovinska politika za sve lanice EU. Socijalne politike openito, u ovom sluaju mirovinska politika, nisu pod nadzorom EU ve su u potpunosti pod ingerencijom drava lanica. Napredak zemalja lanica u provoenju mirovinskih reformi prati se kroz mehanizam otvorene metode koordinacije (open method of cooridination). To je vrlo labav mehanizam, koji samo prati razvoj dogaaja u dravama lanicama i daje neobvezujue preporuke. Tako ni nama kada uemo u EU nitko nee govoriti kada moramo u mirovinu i kolike emo

mirovine dobivati. Ipak, neke drutvene i demografske karakteristike zajednike su svim europskim zemljama. Openito, ljudi ive sve due i raaju sve manje djece. Iako jo uvijek starimo jedan dan svakih 24 sata, taj proces traje sve due i due. Oekivani ivotni vijek u zadnjih nam se par desetljea poveavao za 2,5 godine svakih 10 godina. Dobra vijest je da emo u budunosti ivjeti jo due. Loa vijest je da bi, ukoliko neto drastino ne promijenimo u mirovinskim sustavima, mogli postati ozbiljno nancijski ugroeni kada odemo u mirovinu. U Hrvatskoj je propisana dob za odlazak u mirovinu 60 godina za ene i 65 za mukarce. To je jedan od rezultata mirovinske reforme koja je zapoela 1998. godine. Tada su ene ile u mirovinu sa 55, a mukarci sa 60 godina. Od tada se svake godine granica umirovljenja pomicala za pola godine pa je od 2008. godine postignut zadani cilj. Isto tako, radilo se na uvoenju vee pravednosti u sustav, pa se izraun mirovine postepeno temeljio na cijelom radnom vijeku, a ne samo na 10 najboljih uzastopnih godina kao prije. Naravno, to je stvorilo veliki jaz izmeu novih i starih umirovljenika koji su vlade pokuavale rijeiti raznim kompenzatornim mjerama koje su u konanici samo dodatno zakomplicirale sustav dok razlike jo uvijek postoje. Naalost, i nakon provoenja mirovinske reforme (koja je bila naknadno razvodnjavana u par navrata) mirovinski sustav u Hrvatskoj daleko je od odrivosti tako da su uvedene dodatne izmjene. Ona koja je najvie zaintrigirala i antagonizirala javnost je poveanje zakonske granice umirovljenja za ene i izjednaavanje s onom za mukarce. Granica umirovljenja se die svake godine za tri mjeseca pa e i ene u Hrvatskoj, poevi od 2030., morati raditi do 65. godine. Meutim, ako pogledamo zemlje EU, vidimo da je taj trend sveprisutan. Mirovinski sustav naprosto vie nije odriv u sadanjem obliku. Stanovnitvo stari, ivotni vijek se produuje i sve to potencirano sadanjom krizom, koja je doslovce ponitila veliki dio sredstava mirovinskih fondova, primorava vlade da povise dob umirovljenja. To s jedne strane poveava broj ljudi koji pridonose sustavu, a s druge smanjuje broj ljudi koji dobivaju iz sustava. Ve su 2009. godine svi Belgijanci, Danci, Nijemci, Irci, pa-

njolci, Ciprani, Luksemburani, Nizozemci i Portugalci imali zakonsku dob za odlazak u mirovinu postavljenu na 65 godina. Za mukarce u vedskoj i Finskoj, granica je bila ak 67, odnosno 68 godina. Jo se vee promjene spremaju u budunosti. Veina zemalja EU namjerava dodatno poveati dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Jedina iznimka bila je Francuska koja je planirala smanjiti dobnu granicu za mukarce, sa sadanjih 65 na 60 godina, i tako ju izjednaiti s dobnom granicom za ene. Meutim, pod pritiskom nancijske i skalne krize, i ona je morala poveati dobnu granicu umirovljenja. Najvee promjene planiraju se u Danskoj, Njemakoj i Nizozemskoj koje nakon 2020. godine namjeravaju pomaknuti dobnu granicu za umirovljenje za sve graane na 67 godina, dok e u Irskoj i Velikoj Britaniji i mukarci i ene morati raditi do svoje 68. godine.
Pie: EEF/J.C..

KOLIkO stOJe MIROvIne?

Zbog velikih demografskih promjena trokovi mirovinskih sustava uvelike e rasti u budunosti, a na razini EU taj je porast oko 2,3 posto u sljedeih 40 godina
Stanovnitvo Europe stari. Broj starijih od 65 godina ve je u 2008. bio vei od broja mlaih od 15 godina, a do 2060. bit e dva puta vie starih nego mladih. To e rezultirati poveanjem stope ovisnosti sa 25% na vie od 50%. Stopa ovisnosti predstavlja omjer starijih od 65 godina (onih koji primaju mirovinu) i onih izmeu 15 i 64 godine starosti (koji nanciraju isplatu mirovina). Znai, sada 4 potencijalno radno sposobna ovjeka uzdravaju jednog umirovljenika, dok e u budunosti taj omjer pasti na svega 2:1. Uz to, u sljedeih 50 godina, oekivano trajanje ivota za mukarce produit e se za 8,5 godina, a za ene 6,9 godina. Sve to stvorit e ogromne pritiske na odrivost mirovinskog sustava. EU prosjeno troi 10% BDP-a na miro71

vine. Naravno, razlike unutar drava lanica su velike pa tako Italija, Francuska, Austrija, Portugal i Grka troe izmeu 12 i 14% BDP-a, dok Irska, Latvija i Estonija troe samo 4 i 6% BDP-a. Hrvatska je, s izdacima od neto manje od 11% BDP-a, u drutvu veih potroaa. Uzorak je dosta jasan. Romanske zemlje (s iznimkom Austrije) imaju skupe mirovinske sustave, dok su baltike i anglosaksonske zemlje puno racionalnije. Zbog velikih demografskih promjena trokovi mirovinskih sustava znaajno e rasti u budunosti. Na razini EU taj je porast oko 2,3 postotnih bodova u razdoblju od sljedeih 40 godina. Mirovinski ampion postat e Grka iji e izdaci za mirovine porasti za vie od 100% do 2050. godine (to bi bilo kao da izdaci za mirovine u Hrvatskoj porastu sa 35 na 70 milijarde kuna godinje) i skoiti na 24% BDP-a. Slijedit e ju Luksemburg, Slovenija, panjolska i Cipar. Neke zemlje, kao to su Poljska, Estonija i vedska, planiraju ak i pad izdataka za mirovine. U njih se ubraja i Hrvatska premda e se pad izdataka za mirovinski sustav u BDP-u, umjesto da je temeljen na reformama kao u prethodne tri zemlje, dogoditi na tetu smanjenja mirovina, to nije prihvatljivo. Postojee naznake neke sveobuhvatne mirovinske reforme u Hrvatskoj ne postoje. Istina, ukinute su povlatene saborske mirovine, ali budui da one predstavljanju 0,2% ukupnih mirovinskih izdataka, to je iskljuivo kozmetiki potez napravljen kako bi se pridobila naklonost biraa. Izneseni su neki prijedlozi o poveanju izdvajanja za drugi stup, ukidanju produljenog trajanja mastodontskih kolektivnih ugovora, otvaranju mogunosti rada kod kue za ene, ali sve to nije ni priblino dovoljno da bi se nazvalo mirovinskom reformom. A demografski trendovi i dalje rade protiv nas. U svjetlu svega navedenoga, odrivost mirovinskih sustava postala je gorua tema svih rasprava o javnim nancijama u Europi. Ni u Hrvatskoj nije drugaije. Premda Vlada sama do sada nije pokrenula raspravu o mirovinskoj reformi, napravili su to Institut za javne nancije i asopis Banka. Materijale o analizi mirovinskog sustava moete nai na http://www.bankamagazine.hr/Projekti/Analizamirovinskogsustava. aspx. Mirovinske reforme je vrlo teko provesti
72

jer se temelje na donoenju dugoronih odluka u svjetlu kratkoronih politikih pritisaka. To esto dovodi do odugovlaenja provoenja reformi i prebacivanja tog tereta na neke budue vlade. Koristi mirovinske reforme oituju se tek na dugi rok, rasprene su na sve porezne obveznike, a rezultati nisu uvijek zajameni. Uzmimo kao primjer sadanju situaciju u Hrvatskoj: uvoenje drugog stupa 2002. godine bio je pozitivan korak k poveanju odrivosti sustava, ali umirovljenici koji sada idu u mirovinu od toga nemaju koristi budui da je cijelo trite kapitala potonulo. Mirovine su im nie nego onima koji su ostali samo u prvom stupu. Vlada je stoga donijela izmjene zakona o mirovinama (NN 114/2011) kojima omoguuje prelazak iz drugog u prvi stup svim umirovljenicima koji su 2002. godine imali izmeu 40 i 50 godina (onima koji su dobrovoljno preli u drugi stup budui da je za sve mlae od 40 godina to bilo obavezno, ima ih oko 100.000). Ukoliko se umirovljenik odlui za prelazak u prvi stup, ostvaruje i pravo na dodatak na mirovinu koju ostvaruju svi novi umirovljenici i koji sada iznosi 27% (dodatak je varirao od 4% do 27% ovisno o godini umirovljenja). Treba napomenuti da se dodatak ne isplauje onima koji uplauju i u drugi stup to zapravo naruava naelo pravednosti budui da oni 3/4 svojih doprinosa ipak uplauju dravi. Pravednije bi bilo da imaju onda pravo i na 3/4 dodatka. S druge strane, trokovi mirovinske reforme su trenutani, usmjereni na tono odreene skupine u drutvu i jasno odreeni. Tako je npr. uvoenjem drugog stupa 2002. godine drava izgubila 5% (od ukupno 20%) mirovinskog doprinosa koji su osiguranici odluili uplaivati u drugi stup. To se zove tranzicijski troak i ne moe se izbjei, ali za proraun je to veliki udarac. Isto tako, uvoenjem reforme 1998. godine postepeno se poveavala zakonska dobna granica za odlazak u mirovinu, postroili su se uvjeti za odlazak u invalidsku mirovinu i poveao se broj godina na osnovu kojeg se izraunavala mirovina. Tako je tzv. novim umirovljenicima potezom pera mirovina postala manja nego onima koje reforma nije zahvatila, tj. koji su otili u mirovinu prije kraja 1998. (tzv. starim umirovljenicima). Naravno da te nove umirovljenike ne

zanima odrivost sustava, generacijska solidarnost i ostale velike teme. Njih zanima da dobiju istu mirovinu kao i netko tko je isto toliko radio kao oni, a otiao je u mirovinu godinu dana ranije. Mirovinske reforme nisu nikada jednostavne ni bezbolne. To je politiki jedna od najosjetljivijih reformi koju vlade moraju provesti. Mirovinski izdaci su u veini zemalja jedna od najznaajnijih stavki prorauna, a demografske promjene su neumoljive. Sadanji sustavi naprosto vie nisu nancijski odrivi i nune su prilagodbe kako bi se osigurala pristojna razina mirovina za sve vei broj buduih umirovljenika.
Pie: EEF/J.C..

KOLIke MIROvIne IMAJu stAnOvnICI EU?

U Hrvatskoj je neto stopa zamjene u 2010. godini bila 55% i kao takva bila je jedna od najniih u EU (stopa zamjene mjeri koliko prva mirovina koju umirovljenik primi zamjenjuje zadnju plau)
Mirovinski sustavi moraju ispunjavati dvije osnovne funkcije, odnosno moraju omoguavati primjerene mirovine, tj. mirovine s kojima se moe odrati normalni ivotni standard i, drugo, moraju biti odrivi, tj. omoguiti taj standard ne samo umirovljenicima za 5 ili 10 ve i za 15, 20 i vie godina. U principu, ta su dva cilja oprena. Lake je imati visoke mirovine i sustav koji se nee moi nancirati u budunosti nego imati i visoke mirovine i sustav koji je odriv. Prava je umjetnost uspjeti izbalansirati te dvije stvari. Demografske promjene i ekonomska kriza ne idu nimalo na ruku mirovinskim sustavima. Osim gubitka prinosa mirovinskih fondova, zaposlenost stalno pada, a broj umirovljenika raste. Po broju zaposlenih i inae se nalazimo na samom dnu europske ljestvice. Stopa zaposlenosti u 2010. bila je samo 54%. To znai da samo pola radno sposobnih ljudi u Hrvatskoj radi. Prosjena zaposlenost u EU bila je 64% dok su skandinavske i germanske zemlje (Ni-

zozemska, Danska, vedska, Autrija i Njemaka) najzaposlenije sa stopama iznad 70%. Situacija se samo pogorala u zadnjih par godina. Prema podacima HZMO-a, broj zaposlenih u Hrvatskoj se od 2008. do 2011. godinesmanjioza 136.715 dok se broj umirovljenikapoveaoza 64.831. Odnos broja zaposlenika i umirovljenika pao je s ionako malih 1,4:1 na mizernih 1,2:1. U Hrvatskoj su provedene neke vee i neke manje mirovinske reforme od kojih je najznaajnija ona iz 1999. godine (kada su se postroili uvjeti za odlazak u mirovinu) i ona iz 2002. (kada su uvedeni drugi i trei mirovinski stup). Njihov je cilj bio rijeiti problem skalne odrivosti sustava i, iako su napravljeni koraci u pravom smjeru, do danas taj cilj nije postignut. Naalost, kolateralna teta reformi bile su same mirovine. Pretpostavka je bila da e poveanje staa i uvoenje drugog stupa s vremenom popraviti situaciju. To se nije dogodilo tako da danas imamo i niske mirovine i problem stalnog decita javnog mirovinskog sustava. Glavni razlog niskih mirovina tzv. novih umirovljenika nisu, kako se esto navodi, niski povrati mirovinskih fondova, ve promijenjena formula koja se koristi za izraun mirovina iz prvog stupa i tretman dodatka od 27% na koji nemaju pravo korisnici mirovina iz oba stupa (vidi lanak Koliko kotaju mirovine). Zbog vrlo razliitih sustava mirovina u zemljama EU (npr. Italija samo u prvom stupu ima 50 podskupina) jako je teko usporeivati visinu mirovina. Podaci su veinom dostupni samo za javne mirovine tako da bi se dobila iskrivljena slika ako bi se usporeivala neka zemlja gdje se veina mirovina isplauje iz prvog stupa (npr. Hrvatska) i neka gdje je visoki udio individualne tednje (npr. Irska). Zbog toga je najbolje usporeivati neto stope zamjene za koje postoje svi podaci. One mjere koliko prva mirovina koju umirovljenik prima zamjenjuje zadnju plau. Prema procjenama Ekonomskog instituta, u Hrvatskoj je neto stopa zamjene u 2010. godini bila 55% i kao takva bila je jedna od najniih u EU. Niu stopu zamjene imaju jo samo Cipar, Rumunjska i Estonija (podaci za 2008.). Najvie stope zamjene imale su Grka (120%), Maarska i Nizozemska (obje preko 100%). Ipak, ono to dodatno zabrinjava su projicirani trendovi. U budunosti bi Hrvatska mogla biti suoe73

na s ozbiljnim problemima u pogledu primjerenosti mirovina. Ukoliko se ne provedu reforme, do 2050. stopa zamjene mogla bi pasti na 38% i tako uvjerljivo zauzeti dno EU ljestvice. Slijedit e ju Estonija i vedska, sa stopom zamjene od ispod 50%. Smanjivanje stope zamjene u iduih 40 godina projicirano je za veinu zemalja EU-a, a prosjena stopa neto zamjene smanjit e se sa sadanjih 76 na 73%. Iako su ti trendovi vrlo negativni, smanjenje stope zamjene ne smije se izjednaiti s padom ivotnog standarda umirovljenika. I s tako niom stopom zamjene umirovljenici e ipak biti u boljoj situaciji nego danas. Naime, njihova kupovna mo e narasti zbog rasta plaa za koji se pretpostavlja da e u budunosti biti ispod rasta cijena. Realne mirovine e rasti, iako smanjenim tempom, a procjene poveanja kupovne moi idu ak do 20% u sljedeih 15 godina. Ipak, jasno je da e doi do relativnog gubitka materijalnog poloaja umirovljenika u odnosu na radnika. Problemi preniskih mirovina u Hrvatskoj do sada su se rjeavali mnogim ad hoc mjerama (razliiti dodaci na mirovine, povrat duga umirovljenicima) koje su bile voene vie politikom nego dugoronom ekonomskom logikom. Meutim, problem preniskih mirovina jo nije rijeen, a u meuvremenu se pogorao i problem odrivosti sustava. Moda je pravo vrijeme da se i kao pojedinac i kao drava zapitamo: kako preuzeti vie odgovornosti za vlastitu budunost? Uvoenje drugog stupa je poetak. Pokazalo se da on nije uzrok problema u hrvatskom mirovinskom sustavu, ali isto tako ne moe biti niti jedino rjeenje. Poveanje mirovina moe se postii na tri osnovna naina: poveanjem proraunskih izdataka, veim naporima svakog od nas u smislu dueg radnog vijeka i poveanjem mase doprinosa kroz vie stope ili bolju naplatu.
Pie: EEF/J.C..

PRAvA OsObA s InvALIDItetOM nAkOn uLAskA u EU

Ono u emu se EU moe promatrati kao prednost za sve one koji se suoavaju s invaliditetom u Hrvatskoj jest mogunost koritenja sredstava EU, sada iz pretpristupnih fondova, a kasnije iz Strukturnih i Kohezijskih fondova
Svi koji su putovali Europom ili Amerikom zasigurno su primijetili veliki broj osoba s invaliditetom na ulicama, radnim mjestima, fakultetima, kulturnim dogaanjima i sl. Promatrajui ulazak u EU iz te perspektive, nameu se pitanja: to e nam pristupanje EU donijeti na tu temu? Hoemo li i kod nas viati osobe s invaliditetom, posebno one koje imaju tekoa s kretanjem ili koriste pomagala pri kretanju na ulicama, kinima, kazalitima, radnim mjestima? Osnovna prava svih graana RH proizlaze iz samog Ustava Republike Hrvatske koji bi trebao svima jamiti jednaka prava, kao i osigurati posebnu skrb osobama s invaliditetom i potpomoi njihovo ukljuivanje u ope tokove drutvenog ivota. Osim samog Ustava, drugi vaan dokument je Opa deklaracija o ljudskim pravima koju je Hrvatska takoer prihvatila. Razmatrajui sadraj tih dokumenata posve je jasno kako bi potujui te dokumente osobe s invaliditetom i u Hrvatskoj trebale imati sva ona prava, sve one mogunosti koje vidimo u drugim zemljama lanicama EU ili u Americi, ali je evidentno kako to nije tako u praksi. U tijeku samih priprema Hrvatske za prijem u lanstvo EU, Hrvatska je 2007. godine potpisala i UN-ovu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koja uvaavajui specine potrebe osoba s invaliditetom, s jedne strane jami, a s druge strane obvezuje drave potpisnice na praktinu provedbu temeljnih ljudskih prava, izmeu ostalih: pristup informacijama; pravo na obrazovanje; pravo na rad i zapoljavanje; sudjelovanje u politikom i javnom ivotu te sudjelovanje u kulturnom ivotu. Sigurno je i ta Konvencija, kao i sam pro-

74

ces pristupa EU, utjecao na prilagodbu naeg zakonskog okvira pa tako i na sam Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom, temeljem kojeg se za poduzea koja su na bilo koji nain pod ingerencijom (vlasnitvom) drave svako 3 godine poveavao propisani broj zaposlenih osoba s invaliditetom u odnosu na broj zaposlenih (to bi praktino znailo da do 2014. na svakih 25 zaposlenih u tim poduzeima ide 1 osoba s invaliditetom ili poduzee plaa penalizaciju). Ova i niz drugih mjera koje donose spomenuti dokumenti, kao i samo usklaenje s regulativom EU tehniki su ispunjeni. Ono to je problem kao i uvijek je sama provedba istih u praksi. Gledajui iskustva naih susjeda, lanica EU, ve je sad potpuno izvjesno kako nisu ni diljem EU jednaka prava osoba s invaliditetom kao to nisu ni u Njemakoj i Rumunjskoj ili Bugarskoj, jer u konanici sve opet ovisi o snazi nacionalnog gospodarstva i primjene zakonodavstva. Ono u emu se EU moe promatrati kao prednost za sve one koji se suoavaju s invaliditetom u Hrvatskoj je mogunost koritenja sredstava EU, sada kroz pretpristupne fondove/ projekte, a kasnije kroz Strukturne i Kohezijske fondove. Do sada su se sredstva fondova EU najvie koristila za podizanje svijesti o potrebama i jednakosti osoba s invaliditetom, pa ak i u edukacijske svrhe. A sve drugo, ono korisno i praktino, poput osiguranja pristupa (kolama, fakultetima, kazalitima, radnim mjestima, sudovima i sl.) ili stvaranja uvjeta boljeg i kvalitetnijeg ivota za osobe s invaliditetom zavisi o prijavljivanju na projekte. Ono gdje jo uvijek postoji puno prostora zasigurno je prilagodba gradova, kola i drugih institucija za nesmetano kretanje osoba koje imaju tjelesni invaliditet, kao i one koje trebaju zvune ili svjetlosne znakove. Ne moe se rei kako prilika za unaprjeenje kvalitete ivljenja nema kroz sredstva fondova EU, ali za to su potrebni odreeni preduvjeti. Prvenstveno proaktivnost samih udruga i institucija u prijavljivanju na projekte EU. Drugi vaan faktor zasigurno je i eksibilnost dravnih tijela, brzi odgovor dravne administracije, sunanciranje od drave ili drugih partnera, koje je posebno vano kod IPA projekata.
Pie: EEF/I.B.
75

Pristup europskom tritu i konkurentnost hrvatskih poduzetnika

76

POtICAnJe MALOg I sReDnJeg pODuzetnItvA u EuROpskOJ unIJI

Kako bi potakla dobra iskustava malih i srednjih poduzea i razmjenu iskustava s drugim poduzeima, Europska komisija ve dugi niz godina potie razmjenu najboljih praksi
Dok je u Hrvatskoj izazov postati i jo vie opstati kao mali ili srednji poduzetnik, u Europskoj uniji mala i srednja poduzea zapravo predstavljaju osnovu ekonomije. Njihov se rad potie, a drave lanice ine sve da bi unaprijedile njihov pristup javnoj nabavi i stimulirale njihove potencijale u podruju inovacija te podrale njihov rast i razvoj. I premda sve upozorava na pozitivan trend kada su mala i srednja poduzea u pitanju, izvjetaji EU zapravo govore i o problemima s kojima se ona suoavaju, a odnose se na nedostatak informacija, neznanje o natjeajnim procedurama, kratko vrijeme koje je ostavljeno da bi se pripremio prijedlog, trokove izrade prijedloga, velika administrativna optereenja, nancijske garancije koje su potrebne kako bi uope odreeno poduzee moglo sudjelovati na natjeaju, favoriziranje lokalnih i nacionalnih kompanija te probleme s pronalaenjem partnera u inozemstvu. Kako se datum ulaska Republike Hrvatske u EU pribliava, namee se i pitanje kako e se naa mala i srednja poduzea nositi sa svim ovim problemima i kako e se na tom tritu snai, hoe li i u kojoj e mjeri zapravo biti konkurentna cijenom i kvalitetom svojih roba i usluga. Dobar poslovni pristup izuzetno je vaan jer u okviru Unije govorimo o tritu javne nabave koje vrijedi 1/6 ukupnog BDP-a Unije. Znatan dio tih sredstava povlae upravo mala i srednja poduzea. Kako bi potakla dobra iskustava malih i srednjih poduzea i razmjenu iskustava s drugim poduzeima, Europska komisija ve

dugi niz godina potie razmjenu najboljih praksi. U tom smislu usvojene su i Europska povelja o malim poduzeima (European Charter for Small Businesses) te Europski akcijski plan za mala poduzea (Small Business Act for Europe) koji svojim obavezama koje su preuzele zemlje lanice, naelima i savjetima te bazom dobrih praksi (database of good practies) ele pruiti smjernice i pomo malim i srednjim poduzetnicima. Po definiciji dobra praksa je ona praksa koja donosi bolji pristup i daje bolji odgovor na odreeno pitanje, koja je uinkovitija od svega onog to je do tada bilo postignuto s time u vezi i koja se moe lako provesti u bilo kojem kontekstu. Dobra praksa je i inspirativna jer inspirira druge da krenu istim putem. Kako bi jo vie potakla razmjenu dobrih ideja i dobrih praksi Europska komisija je s tim ciljem i pokrenula nagradu za europsko poduzetnitvo (European Enterprise Awards) kojom nagrauje izvrsnost u promoviranju malih i srednjih poduzea i poduzetnitvo u cjelini, posebno na regionalnom i na lokalnom nivou. Nagrada se daje za inovacije i uspjeh javnih tijela i javno-privatnih partnerstava u promoviranju poduzetnitva na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. U est godina, otkada je nagrada ustanovljena, vie od 2000 projekta natjecalo se za ovu prestinu nagradu. Ti su projekti potakli osnivanje 10.000 novih rmi, vie od 70.000 novih poslova i sauvali preko 30.000 radnih mjesta. Nagrada se dodjeljuje u pet kategorija za promoviranje poduzetnikog duha, za investiranje u vjetine, za unapreenje biznis okruenja, za podrku internacionalizaciji biznisa i za odgovorno i inkluzivno poduzetnitvo. U bazi podataka za 2011. godinu nalaze se i projekti zemalja istonog Balkana, Rumunjske i Bugarske koje su u EU ule 2007 godine. Tako je u 2011. godini najboljom praksom proglaen viegodinji projekt koji je provodila opina Plovdiv u Bugarskoj u suradnji s Fakultetom ekonomije i administracije, Centrom za znanost i obrazovanje te lokalnom radiopostajom. U osnovi, projekt je poticao mlade ljude, nezaposlene te pripadnike etnikih manjina u dobi od 18 do 33 godina da se svojim poslovnim idejama natjeu za bespovratna sredstva u pokretanju biznisa.
77

Fakultet je pruao partnerstvo u razvoju ideja, Centar za znanost i obrazovanje besplatan teaj jezika, a radiopostaja 50 besplatnih reklama. U Rumunjskoj je u 2009. godini najboljim projektom proglaen projekt Ministarstva nancija koji je podravao razvoj malih i srednjih poduzea kroz reinvestiranje prota. Ovim projektom poduzea su dobivala potporu u iznosu od 25% prota koji su potroili na strojeve koji su im bili potrebni u radu, a maksimalni iznos bespovratne pomoi iznosio je 23.000 eura. Od samih poduzetnika zahtijevalo se da nastave investirati u svoj biznis u sljedee tri godine. Na taj nain Vlada je sredstvima EU htjela potaknuti modernizaciju proizvodnje u malim i srednjim poduzeima, a time i veu ekasnost proizvodnje te osigurati veu konkurentnost svojim malim i srednjim poduzeima
Pie: EEF/B.I..

MALO I sReDnJe pODuzetnItvO OsnOvA Je RAzvOJA gOspODARstvA

Trite Europske unije u 2010. godini evidentiralo je 20,8 milijuna malih i srednjih poduzea ona pokrivaju 2/3, odnosno 87,7 milijuna radnih mjesta i 58,4% ukupne bruto dodane vrijednosti proizvodnje
Stvaranje gospodarstva utemeljenog na znanju velik je izazov za dananju Europsku uniju i osnovni cilj Lisabonske strategije za razvoj Europa 2020. Postizanje tog cilja omoguit e dinamino i konkurentno trite s boljim radnim mjestima i veim udjelom socijalne ukljuenosti. Stoga institucije Europske unije s pravom trae od svojih lanica poboljanje svih politika za razvoj trita, pa tako i politika za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva. Trite Europske unije u 2010. godini evidentiralo je 20,8 milijuna malih i srednjih poduzea. Od navedenog broja 92,1% pripada
78

mikropoduzetnicima (koji zapoljavaju do 10 djelatnika). Navedeni broj poduzetnika pokriva 2/3, odnosno 87,7 milijuna radnih mjesta i 58,4% ukupne bruto dodane vrijednosti proizvodnje. Unato tekim makroekonomskim prilikama protekle godine, oekivan je rast poduzetnikog sektora u svim kategorijama. Malo i srednje poduzetnitvo osnova je razvoja gospodarstva u Europskoj uniji, a razvoj poduzetnike klime i smanjivanje administrativnih barijera za tvrtke za 25% u 2012. godini je prioritet tog razvoja. Jo 2008. godine Europska komisija prihvatila je Povelju za mala poduzea te razvila naelo prvo misli na malo. Ovim stratekim dokumentom Europska komisija dala je sredinju ulogu malim i srednjim poduzeima u Europskoj uniji i pozvala zemlje lanice da maksimalno potiu razvoj malog poduzetnitva, denirajui 10 temeljnih principa koji se odnose na: kreiranje pozitivne poduzetnike klime za razvoj i napredovanje malih poduzea omoguavanje druge prilike potenim poduzetnicima koji su bankrotirali kreiranje politike po naelu prvo misli na malo javnu administraciju na usluzi poduzetnicima prilagoavanje javne politike poduzetnicima, omoguiti im dostupnim javnu nabavu i bolje koritenje dravnih potpora omoguavanje pristupa kvalitetnom financiranju i parcijalnim komercijalnim plaanjima omoguavanje boljeg iskoritavanja prilika jedinstvenog trita EU promoviranje i nadograivanje vjetina poduzetnika i svih oblika inovacija omoguavanje prilike za iskoritavanje globalnih izazova za zatitu okolia poticanje malih poduzetnika da iskoriste rastua trita. Posebne politike odnose se i na samozapoljavanje koje iznosi oko 45% u Europskoj uniji, dok je, primjerice, u SAD-u do 61%, kao i na politiku poreza na dodanu vrijednost koja omoguuje odreene povlatene situacije, npr. kada mali poduzetnici prodaju robu na lokalnom tritu. Brojne su iznimke i povlastice koje se od-

nose na male poduzetnike. Kako bi se smanjila rodna razlika u poduzetnitvu, Europska unija potie razvoj enskog poduzetnitva, a to je primjenjivo i u Hrvatskoj. Za kvalitetniji pristup financiranju poduzetnikih pothvata, Europska investicijska banka (EIB) kreirala je poseban Mikrofond s inicijalnim kapitalom od 40 mil. , kojim podupire nebankarske mikronancijske institucije za povoljne kreditne linije malim poduzetnicima. Europska komisija takoer potie EIB na posebnu nancijsku omotnicu za kredite rizinog kapitala. U Hrvatskoj je puna tri mjeseca bio otvoren prvi javni poziv iz IPA III C programa Regionalna konkurentnost, koji omoguuje nanciranje poduzetnikih pothvata malih i srednjih poduzetnika te ostvarivanje nepovratne potpore u iznosu do 200.000 . No, poduzetnici u Europskoj uniji mogu svoje poduzetnike ideje i pothvate nancirati iz vie fondova. Do 2013. godine kohezijska politika omoguava poduzetnicima koritenje 27 bilijuna . Iz Europskog fonda za regionalni razvoj poduzetnici mogu nancirati projekte gradnje i proirenja proizvodnih kapaciteta i nabave opreme u iznosu od 50 do 80%, ovisno o BDP-u regije. Za razvoj poduzetnikih i specijalistikih znanja i vjetina menadera i djelatnika mogu ostvariti potpore iz Europskog socijalnog fonda. No, postoje i vrlo su znaajni i posebni programi zajednice, primjenjivi ve nekoliko godina i u Hrvatskoj, poput Okvira za konkurentnost i inovacije (CIP), Sedmi okvirni program (FP7), EUROSTARS, EUREKA, koji nanciraju inovativne i istraivake poduzetnike ideje a kojima i nai poduzetnici mogu koristiti europske programe za razvoj vlastite konkurentnosti. Iskoristimo ih!
Pie: EEF/S.B.

OkO 80% nOvIh pOsLOvA DOLAzI Iz MALOg I sReDnJeg pODuzetnItvA

Malo i srednje poduzetnitvo u EU predstavlja 99% svih poduzea te osigurava dvije treine zaposlenosti u privatnom sektoru
Pod pojmom malog gospodarstva obuhvaene su tri vrste malih i srednjih poduzetnika koji se ovisno o broju zaposlenih, godinjem prometu i prihodu dijele na mikropoduzea te mala i srednja poduzea. injenica da malo i srednje poduzetnitvo u EU predstavlja 99% svih poduzea te da osigurava dvije treine zaposlenosti u privatnom sektoru, uz stvaranje oko 80% novih poslova na tritu rada EU u posljednjih nekoliko godina, govori o vanosti uloge malih i srednjih poduzea u gospodarskom ivotu EU. EU nastoji osigurati mogunosti kako bi mala i srednja poduzea ostvarila svoje pune potencijale poslovanja, u okviru poticajne poduzetnike klime. Drugim rijeima, postoji nastojanje za promoviranjem malih i srednjih poduzetnika, kako prilikom ulaska na trite i zapoinjanja njihova poslovanja, tako i poslije prilikom irenja poslovanja. Moderna europska politika malog gospodarstva usmjerena je na smanjenje administrativnih i regulatornih optereenja u poslovanju malih i srednjih poduzetnika; na promicanje poduzetnitva; ostvarenje i jaanje dijaloga s malim i srednjim poduzetnicima, ali i na jaanje potencijala njihova rasta. Uz to treba spomenuti niz mjera, poticaja ali i radionica kojima se nastoje ostvariti zacrtani ciljevi predmetne politike. Osim toga, nancijskim sredstvima dostupnim u okvirima strukturnih fondova takoer se nastoje pruiti uvjeti za stvaranje to povoljnije poduzetnike klime na jedinstvenom tritu EU. Europska komisija surauje s dravama lanicama na razmjeni i utvrivanju najboljih iskustava, te prakse kojom se mogu prevladati potekoe u poslovanju malih i srednjih poduzea.
79

Treba napomenuti kako su mali i srednji poduzetnici koji posluju na jedinstvenom tritu EU suoeni s administrativnim ogranienjima koja velikim dijelom proizlaze iz raznolikosti ureenja nacionalnih trita, ali i infrastrukturnim manjkavostima uz ogranienost potranje za proizvodima i uslugama. Takoer suoavaju se s nedostatkom kvalicirane radne snage te upravljakih kapaciteta, kao i manjkom nanciranja malog i srednjeg poduzetnitva. S druge pak strane, hrvatski poduzetnici koji posluju na hrvatskom tritu, uz sve navedene prepreke koje postoje i na jedinstvenom tritu EU, sueljavaju se i s preprekama kao to su koruptivne djelatnosti, slaba koordiniranost nacionalnih politika za stvaranje odgovarajue poduzetnike klime, nejednak razvoj regionalnih jedinica, ali i manjak protabilnosti hrvatskih poduzea u ovom sektoru. Reforme provedene u pristupnom razdoblju doprinijele su poboljanju poloaja malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj. Ipak, lanstvo stvara daljnji pritisak za daljnje reformiranje i provedbu mjera kojima se moe unaprijediti hrvatsko malo i srednje poduzetnitvo. Hrvatskim poduzetnicima jedinstveno trite EU prua mogunost proirenja poslovanja na tritu od oko 500 milijuna potroaa. Pristup jedinstvenom tritu EU omoguen je bez ikakvih carina, odnosno uvoznih ogranienja. Osim toga, omoguen je daljnji razvoj suradnje s poduzetnicima drava lanica. Postoji i mogunost pristupa raznolikim izvorima nanciranja i strukturnim fondovima EU. Ipak, potekoe koje se ine neminovne tiu se podizanja spremnosti za to bolje funkcioniranje hrvatskih malih i srednjih poduzetnika na jedinstvenom tritu EU. U tom smislu, nuno je jaanje institucionalnih kapaciteta na nacionalnoj razini za koritenje sredstava koja nudi lanstvo u EU, ali i jaanje konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika kako bi mogli opstati na jedinstvenom tritu EU. Ono to je neophodno jesu nancijska ulaganja, uz svijest o potrebi usvajanja novih vjetina i znanja, inovativnih tehnologija i knowhow iskustva, ime se moe ostvariti proboj na nova trita. Poticanjem malog i srednjeg poduzetnitva omoguuje se daljnje otvaranje radnih mjesta i vea konkurentnost.
Pie: EEF/I.O.
80

ULAzAk u EU MOgAO bI DOnIJetI pOveAnJe bROJA RADnIh MJestA

Prema Eurostatu, bruto domai proizvod po stanovniku izraen paritetom kupovne moi drava lanica EU, koje su punopravno lanstvo u EU stekle 2004., uglavnom je imao trend rasta
Otvaranje hrvatskog trita inozemnim ulagaima i poduzetnicima koji posluju u dinaminoj sredini jedinstvenog trita EU donosi mogunosti poveanja bruto domaeg proizvoda, izvoza, izravnih inozemnih ulaganja, ali i poveanje broja radnih mjesta. Rast bruto domaeg proizvoda usko je povezan s gospodarskim rastom, te utjee na poveanje ivotnog standarda i mogunosti zapoljavanja. Nadalje, usporeni rast bruto domaeg proizvoda dovodi do smanjenja ukupne potranje na tritu, to utjee i na stopu zaposlenosti na tritu rada. Sukladno podacima Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za prosinac 2011. godine iznosila je 18,7%, dok je prema podacima Eurostata u studenom 2011. godine stopa registrirane nezaposlenosti u EU 27 iznosila je 9,8%. Najvie stope nezaposlenosti zabiljeene su u Grkoj 18,8%, odnosno 22,9% u panjolskoj, a najnie u Austriji 4,0%, odnosno u Luksemburgu i Nizozemskoj 4,9%. Promatrajui podatke Eurostata, bruto domai proizvod po stanovniku izraen paritetom kupovne moi drava lanica EU, koje su stekle punopravno lanstvo valom proirenja iz 2004. godine, uglavnom je imao trend rasta. Kao primjer mogu se navesti Slovaka (u 2004. godini iznosio je 57, dok je u 2010. godini bio 74), eka (u 2004. godini 75, dok je u 2010. godini bio 80), Poljska (u 2004. godini 51, dok je u 2010. godini bio 62) itd. Ipak, treba imati na umu uinke nancijske krize na globalnoj razini, koji uvjetuju smanjenje koliine proizvodnje, a samim tim i smanjenje potrebe za radnom snagom. Hrvatska e obvezama za ogranienjem proizvodnje (u sektoru brodogradnje) biti suo-

ena sa zatvaranjem proizvodnih pogona. Ovakve pojave dovode do izvjesnog smanjenja broja radnih mjesta u sektoru brodogradnje, ali i prilikom provedbe restrukturiranja eline industrije. Nadalje, ono to je takoer mogue jest i smanjenje broja radnih mjesta kod poduzetnika koji poslovno surauju s ovim sektorima isporuujui im proizvode i usluge, s obzirom na to da moe doi do smanjenja intenziteta ili ak prestanka suradnje. Hrvatska brodogradilita u budunosti trebaju poslovati potujui godinju kvotu ogranienja proizvodnje na 323.600 CGT (kompenzirane registarske tone izgraenog broda), s pojedinano odreenim kvotama za ogranienje proizvodnje u svakom pojedinom brodogradilitu. Iako je doputen sporazum navedenih poduzetnika o izmjeni pojedinanih kvota, sve dok se potuje godinja proizvodna kvota treba rei kako mogunost gubitka radnih mjesta postaje jo izvjesnija ako je sagledana u tom kontekstu. Ipak, postupak restrukturiranja neophodan je zbog postizanja proizvodnje koja posluje na odrivoj, stabilnoj i konkurentnoj osnovi, te koja ne zahtijeva kontinuirane potpore za sanaciju i restrukturiranje. Konano, mogue je i smanjenje broja radnih mjesta izazvano nestajanjem iz trine arene kod poduzetnika koji nisu bili pripremni za sueljavanje s dinaminim natjecateljskim tokovima jedinstvenog trita EU. Govorei o uincima na hrvatsko trite rada, treba spomenuti iskustva novijih drava lanica EU, u vezi s prodorom jeftinije radne snage na domaa trita rada. Podaci pokazuju kako ulazak jeftine radne snage nije ugrozio radna mjesta u dravama lanicama iz EU vala proirenja 2004. godine. Ono emu svakako treba teiti jest postizanje zdravih makroekonomskih prilika uz poticajnu investicijsku klimu kako bi se ostvarilo odrivo stvaranje radnih mjesta i poveanje zaposlenosti. Jednako tako treba imati na umu kako gospodarski oporavak ne znai istodobno i oporavak trita rada, s obzirom na to da oporavak trita rada moe uslijediti s vremenskim odmakom.
Pie: EEF/I.O.

UsLuge OD Opeg InteResA hRvAtskI kORIsnICI I EuROpskA unIJA

Dostupnost usluga od opeg interesa po pristupanoj cijeni, na cijelom teritoriju, svim korisnicima, predstavlja ono to bi se trebalo podrazumijevati u pogledu pruanja ove vrste usluga
Usluge od opeg interesa obuhvaaju raznovrsne usluge, kao to su primjerice usluge u energetskom i telekomunikacijskom sektoru, transportnom, potanskom, audiovizualnom sektoru, ali i usluge u vodoopskrbi te usluge gospodarenja otpadom (to je primjer usluga od opeg gospodarskog interesa). Nadalje, pod ovaj pojam spadaju i usluge u podruju obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi (kao primjer usluga od opeg negospodarskog interesa). Specinost usluga od opeg interesa sastoji se u tomu to predstavljaju vrstu usluga kod kojih su intervencije drave uobiajene u cilju osiguravanja kontinuiteta njihove ponude, kvalitete i povoljne cijene, kako bi bile dostupne svima. injenica da je pruanje ovakvih usluga u javnom interesu, govori u prilog potrebitosti osiguranja njihova kontinuiranog pruanja u svakodnevnom ivotu korisnika. EU naglaava vanost usluga od opeg interesa podiui ih na razinu zajednikih vrijednosti Unije. Nadalje, EU naglaava vanost ove vrste usluga za postizanje teritorijalne i socijalne kohezije u EU. Ono to je bitno jest da EU trai od drava lanica da vode rauna o tome da se takve usluge pruaju na temelju gospodarskih i nancijskih uvjeta, koji omoguavaju ispunjavanje njihovih zadataka. Dostupnost usluga od opeg interesa po pristupanoj cijeni, na cijelom teritoriju, svim korisnicima, predstavlja ono to bi se trebalo podrazumijevati u pogledu pruanja ove vrste usluga. Kako je intervencija drave u sektore koje obuhvaaju predmetne usluge dosta esta te katkad i protivna slobodnom i uinkovitom natjecanju izmeu podu81

zetnika ponuaa na tritu, liberalizacijom i otvaranjem sektora koji su uobiajeno smatrani sektorima dravnih monopola, dolazi do dinaminijeg natjecanja izmeu poduzetnika koji ove usluge pruaju. Integracija hrvatskog trita u jedinstveno trite EU trebala bi doprinijeti daljnjem postupku liberalizacije i otvaranja trita u predmetnim sektorima. Otvaranjem hrvatskog trita u sektorima, posebice usluga od opeg gospodarskog interesa (kao to su sektor energetike, transporta, telekomunikacije, potanskih usluga i slino) dolazi do mogunosti veeg izbora za korisnike ovih usluga. Time dosadanji pruatelji ove vrste usluga u Hrvatskoj postaju izloeni pritisku novih poduzetnika koji ulaze na hrvatsko trite, stvarajui konkurentski pritisak. Omoguuje se podizanje kvalitete ovih usluga, ali i raznolikija ponuda za hrvatske korisnike. Ipak, same cijene usluga ne moraju biti znatno nie, iako ve raznolikija ponuda i vei broj ponuaa dovode do toga da hrvatski korisnik ovih usluga ima mogunost odabrati ono to mu najvie i odgovara. Imajui na umu relevantnost usluga od opeg interesa za njihove korisnike, svakako treba naglasiti da regulatorna uloga drave te intervencije s njezine strane trebaju biti pod strogim nadzorom, u cilju izbjegavanja trino povlatenog poloaja, monopola i slino. Upravo drave lanice EU moraju voditi rauna o zatiti javnog interesa, ali i vrlo striktnom i opreznom tumaenju izuzimanja pruanja ovih usluga (ponajprije usluga od opeg gospodarskog interesa) od pravila sloboda koje vladaju na tritu, i pravila uinkovitog trinog natjecanja. U tom smislu, nastupa i Hrvatska, pri emu hrvatski korisnici trebaju imati znaajnije mjesto pri oblikovanju poslovanja ponuaa na tritu. Nadalje, intervencije drave u cilju zatite javnog interesa svakako moraju biti dovoljno izbalansirane kako bi interesi hrvatskih korisnika usluga od opeg interesa bili to bolje zatieni.
Pie: EEF/I.O.

HOeMO LI uLAskOM u EU vIe DObItI ILI IzgubItI?

Slovaka, drava sline veliine kao Hrvatska kada je 2004. ula u EU imala je BDP po glavi stanovnika od 57% prosjeka EU (kao danas Hrvatska). Usprkos krizi, slovaki je BDP danas na razini 73% prosjeka EU.
Dva su osnovna pitanja koja mue veinu graana kada se pria o ulasku Hrvatske u EU. Prvo i najvanije je, hoemo li ulaskom u EU vie dobiti ili izgubiti? Drugo, i sve vanije iz dana u dan je, zato ulaziti u EU kada je i ona sama u takvoj krizi? Ako elimo biti iskreni i realni, moramo priznati da odgovor na prvo pitanje nije jednoznaan i da to kako e nam biti prvenstveno ovisi o nama samima. Europska unija nudi puno mogunosti, ali isto tako moe biti i prijetnja za one koji se nisu sposobni samostalno odrati na tritu. Jedno je sigurno - ulaskom u EU ne rjeavamo sve svoje probleme preko noi. to se tie drugog pitanja, moramo uzeti u obzir trenutak pristupanja Hrvatske EU. Prije tri godine tek su se poele nazirati pukotine u do tada ekonomski najmonijem gospodarstvu svijeta, a o raspadu eurozone tada jo nije bilo ni govora. Normalno je da su sada graani skeptiniji to se tie koristi ulaska u EU, a sve se vie naglaavaju negativni aspekti. Hrvatska pristupa EU u puno nepovoljnijoj situaciji nego to je to inila ijedna lanica do sada naprosto zato to vlada najvea ekonomska kriza od Velike depresije s kraja 1920-ih. I bogatije zemlje od Hrvatske nale su se u situaciji koja se pokazala nancijski neodrivom. Zato se onda pridruiti tako riskantnom drutvu? Ovdje je vano razluiti dvije stvari. Jedna stvar je kriza u kojoj se trenutano nalaze neke od lanica EU, a druga je sam in pristupanja EU i svi pozitivni i negativni uinci koji iz toga proizlaze. Te dvije stvari nisu uzrono posljedino povezane. EU nije odgovorna za financijske probleme drava lanica. Ono za to ju se moe pro-

82

zvati je da ih nije prije prisilila na voenje odgovornije ekonomske i skalne politike. Da su se skalna pravila potovala od kada su uvedena (1997.) i da se prije sustavno pratilo i kanjavalo lanice koje su gomilale vanjske i unutarnje neravnotee (visok javni i vanjski dug, gubitak konkurentnosti, prezaduenost kuanstava, neobuzdani rast cijena nekretnina), ne bi se nakupile ovakve ranjivosti i zemlje ne bi krahirale u trenutku kada ekonomska situacija krene na gore. Dok su bila dobra vremena, politiari nisu imali nikakav poticaj da provode reforme jer su se bez problema zaduivali i provodili politiku koja omoguuje najbolje izborne rezultate (pogodovali su raznim interesnim skupinama). Shodno tome, niti situacija u Hrvatskoj nije loa zbog EU i zahtjeva koje ona pred nas postavlja. Nai problemi su rezultat dugo nakupljanih ranjivosti (vanjski dug prelazi 100% BDP-a, a o odrivosti skalne pozicije se raspravlja ve godinama) i aneminosti politiara koji nisu provodili strukturne reforme kojima bi se poveala konkurentnost gospodarstva zbog straha od gubitka glasova. Milijuni graana na ulicama Atene, Rima, Madrida, Lisabona i Londona trajkali su protiv loe ekonomske situacije, za koju su odgovorni politiari u tim zemljama, a ne birokrati u EU institucijama. Druga stvar su sami uinci ulaska u EU i mogunosti i prijetnje koje pri tome nastaju. Iako su svi pogoeni nancijskom i gospodarskom krizom, neke drave lanice funkcioniraju daleko bolje od drugih. To je kao kad kaete da je staza na Sljemenu za Snjenu kraljicu bila loe postavljena. Istina je da kako god ona bila postavljena, svi su vozili po istim uvjetima, a oni koji su skijali najbre su pobijedili. Tako je to i u EU. Svima su omogueni isti uvjeti, a najsposobniji (i najodgovorniji) poluuju najbolje rezultate. Mogli biste rei da je to ista retorika i da tko jai taj kvai tj. da u EU prosperiraju samo velike i bogate lanice kao to su Njemaka i Francuska. Meutim, mogli bismo pogledati primjer Slovake. Slovaka ima 5,4 milijuna ljudi i povrinom je malo manja od Hrvatske. Kada je 2004. godine ula u EU bila je isto toliko bogata (ili siromana?) kao i Hrvatska, s BDP-om po glavi stanovnika od 57% prosjeka EU. Usprkos krizi, slovaki je BDP danas na razini 73% prosjeka EU

dok se hrvatski nije puno pomaknuo - na 61% prosjeka EU. Openito gledano, stope rasta novih drava lanica bile su znaajno vie od trenutka pristupanja EU. Ako pretpostavimo da e lanice EU i Hrvatska rasti po prosjenim povijesnim stopama moemo okvirno izraunati da bi Hrvatskoj trebalo preko 40 godina da dosegne nivo dohotka u EU dok bi novim dravama lanicama trebalo samo 20 godina. Sada jo samo ostaje pitanje - kako da to bolje iskoristimo prilike koje nam prua EU i ubrzamo taj proces?
Pie: EEF/J.C..

EU pRuA MnOge pRILIke, ALI DOnOsI I ODReene tROkOve

Trokovi pristupanja su veinom koncentrirani u kratkom roku i snose ih tono odreene skupine drutva dok su koristi dugorone i rasprene na sve.
Ulazak u EU prua mnoge prilike, ali donosi i odreene trokove. U ljudskoj je prirodi da odmah primjetimo trokove dok smo puno skeptiniji prema koristima. Sreom, u sluaju pristupanja EU jeziac vage naginje prema plusevima. Glavni uteg je korist od pristupanja jedinstvenom tritu. Trokovi pristupanja su veinom koncentrirani u kratkom roku i snose ih tono odreene skupine drutva (npr. nekonkurentni proizvoai koji nee moi poslovati pod pritiskom konkurencije) dok su koristi dugorone i rasprene na sve (uslijed poveane konkurencije na tritu potroai e imati vei izbor po niim cijenama). Koristi se u principu koncentriraju na stvaranje uvjeta za bolje, ureenije trite i drutvo u cjelini i poveanje ansi za hrvatke proizvoae, studente i radnike. Ve u razdoblju prije pristupanja EU, Hrvatska je neminovno morala igrati po novim pravilima. Ta pravila se veinom odraavaju kroz vie standarde poslovanja, veu zatitu potroaa, vie ekonomskih i politikih slo83

boda i veu pravnu zatitu privatnog vlasnitva. Implementacija viih standarda nije jednostavna ni jeftina (samo na podruju zatite okolia oekuju se trokovi usklaivanja od oko 10 milijardi eura). Potivanje strogih standarda nekima e pogodovati (vea zatita potroaa), ali e nekima i znatno oteati poslovanje. Pristup jedinstvenom tritu zapravo je najvea prilika koja se prua novoj dravi lanici. Vie standarde teoretski moemo postii i sami (premda se do sada nismo iskazali), ali za poveanje trita treba nam EU. EU ima trite od 500 milijuna ljudi koji su potencijalni potroai hrvatskih proizvoda. Iako je ve Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju teoretski osiguran slobodan pristup na EU trite, on je de facto bio ogranien tzv. pravilom o kumulacije porijekla robe. Naime, hrvatskim izvoznim proizvodom smatra se proizvod koji u sebi ima odreeni postotak hrvatskog porijekla. Kako prije nismo mogli kumulirati strane inpute, veinom iz EU zemalja, u porijeklu proizvoda, veliki dio hrvatskog izvoza nije bio smatran hrvatskim i nije imao slobodan pristup na trite EU. Pribliavanjem EU taj problem nestaje i hrvatski proizvodi postaju made in the EU. Tako brendirani proizvodi imaju vie anse i na svjetskom tritu. Pristup jedinstvenom tritu ne stvara prilike samo za izvoznike i proizvoae ve i za sve ostale graane koji dobivaju priliku raditi i obrazovati se na podruju cijele EU. Ve svi znaju za ukidanje statusa stranaca pri aplikaciji za dobivanje stipendije na nekom od europskih sveuilita i mogunost zapoljavanja u EU nakon isteka prijelaznog perioda (maksimalno 7 godina). U svim zemljama EU, starim i novim, bilo je strahova vezanih za migraciju radne snage, ali su se oni u velikom broju sluajeva pokazali neutemeljenima. Mobilnost radne snage u EU je jo uvijek niska - samo 2% stanovnitva radi u nekoj drugoj zemlji lanici, a oekivana najezda siromanih Poljaka, Bugara i Rumunja na bogate lanice EU bila je svega 1% ukupno zaposlenih u tim zemljama. S obzirom na situaciju u Hrvatskoj - visoku nezaposlenost, neeksibilno trite rada (teko zapoljavanje i otputanje), a ne smijemo zaboraviti da je i hrvatski relativno teak jezik - nije za oekivati da e jeftinija radna snaga iz npr. Bugarske istisnuti Hrvate na tritu. Ono to je pri 84

je za oekivati je da e visoko obrazovani i sposobni Hrvati nai lake posao u EU, ukoliko to budu htjeli.
Pie: EEF/J.C..

KOLIkO Je OpRAvDAn stRAh OD kOnkuRenCIJe?

Treba biti pripremljeno za sudjelovanje na zajednikom tritu, a kako sada stoje stvari, znamo da nismo ba najspremniji
Strahovi od pristupanja EU uglavnom se temelje na strahu od konkurencije. Ako je dobra stvar da nai proizvoai dobivaju potpuno slobodan pristup tritu EU, loa je stvar da proizvoai iz EU dobivaju potpuno slobodan pristup hrvatskom tritu. to nam o tome govori iskustvo novih drava lanica, a to zdravi razum? Iskustva su, openito, pozitivna. Sve su nove lanice snano poveale rast, izvoz i openito ivotni standard ulaskom u Uniju. Ali sve je to bilo davne 2004. godine i svijet se promijenio od tada. Kiobran koji je pruao EU, u obliku boljeg kreditnog rejtinga koji je zemlja automatski dobivala samim pristupanjem EU, sada vie nije izvjestan. Budui da ulazimo u EU u trenutku kada su i Hrvatska i EU u velikim problemima, razumljivo je da se ljudi boje. Zdrav razum logiki percipira prije trokove nego koristi. U glavi nam mirka crvena aruljica nezaposlenost je na razini od 13%, a ulaskom u EU na nae e trite nahrupiti konkurencija iz bogate EU i jeftina radna snaga iz siromanih lanica poput Bugarske i Rumunjske. Koliko su ti strahovi opravdani? Prva misao povezana s poveanjem konkurencije na domaem tritu gubitak je radnih mjesta zbog nekonkurentnih hrvatskih proizvoaa koji e zavriti u steaju zbog toga to se nee moi nositi s veim ili boljim proizvoaima iz EU. Taj strah nije nimalo zanemariv, posebice u svjetlu opeg stupnja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Prema podacima Svjetske banke za 2011. godinu, po indikatoru lakoe poslovanja Hrvatska se nalazi na 79. mjestu i zaostaje za svim zemljama EU, osim Italije i Grke. Posebno loe stojimo i po pitanju zatite ulagaa gdje smo na 131. mjestu, dok je iza nas samo Grka, i po pitanju graevinskih dozvola gdje smo na 142. mjestu, dok je iza nas samo Poljska. Ipak, daleko smo najgori od svih lanica EU po pitanju prekogranine trgovine, gdje drimo 99. mjesto. Prema veini indikatora, ak su i Bugarska i Rumunjska, koje esto usporeujemo s Hrvatskom i pitamo se kako su one ule u EU prije nas, bolje od Hrvatske. U veini sluajeva, iza Hrvatske nalazi se samo Grka. Mnogi se takoer pitaju zato se pridruivati EU kada u Europi postoje zemlje koje funkcioniraju samostalno, a usto su i bogate i razvijene. Zato Hrvatska ne bi bila kao vicarska ili Norveka? Potpuno legitimno pitanje, osim nekoliko sitnica. Kao prvo, Norveka ima naftu, a vicarska je sigurna oaza za strani kapital. Kao drugo, i vicarska i Norveka ekonomski su usko povezane s EU kroz bilateralne trgovinske ugovore (vicarska), sudjelovanje u Europskom ekonomskom prostoru (Norveka) i Schengenu (obje zemlje). Znai, obje su zemlje i te kako izloene konkurenciji EU i igraju po pravilima EU, tj. potuju oko 80-90% ekonomskih propisa EU, ali ne sudjeluju u odluivanju. Pitate se kako im se to isplati? Obje zemlje imaju neke sektore (ribarstvo, bankarstvo) koje ne ele harmonizirati s EU, stoga ne ulaze u EU. Prihvaanje standarda EU, s druge strane, dolazi im prirodno budui da su i same na tom nivou razvoja. Osim toga, kada bi se pridruile EU, obje zemlje bile bi neto uplatiteljice u proraun EU. Ukratko, pristupanjem EU otvaraju se brojne nove mogunosti, ali se isto tako niu prijetnje naem ustaljenom nainu ivota. Hrvatsko gospodarstvo treba biti pripremljeno za sudjelovanje na zajednikom tritu, a kako sada stoje stvari, znamo da nismo ba najspremniji. Mnogi se pitaju kako se pripremiti za EU. Moda bi bolje pitanje bilo zato to ve nije napravljeno? Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju potpisali smo prije 10 godina, a pregovore s EU zapoeli smo prije vie od 6 godina nije ba da nas je ulazak u EU zaskoio preko noi. Na kraju, nije EU taj zbog kojeg se trebamo mijenjati. Kada ste

zadnji put u trgovinama vidjeli oznaku made in Croatia?

Pie: EEF/J.C..

BOLJI uvJetI pOsLOvAnJA zA pODuzetnIke

Na jedinstvenom tritu EU poduzetnici drava lanica mogu poslovati bez carina te uza smanjenje administrativnih prepreka i papirologije
Jedna od kljunih karakteristika jedinstvenog trita EU jest omoguavanje slobodnog protoka proizvoda i usluga, uza slobodno poslovanje poduzetnikadrava lanica.Temeljna pravila koja vladaju na jedinstvenom tritu EU omoguuju poduzetnicima drava lanica poslovanje uz eliminaciju carina, smanjenje administrativnih prepreka i papirologije, uz niz ujednaenih tehnikih i sigurnosnih standarda izmeu drava lanica. Tako, primjerice, ujednaeni sustav tehnikih i sigurnosnih standarda omoguuje poduzetnicima koji plasiraju robu na tritu jedne drave lanice da pod jednakim uvjetima, bez dodatnih trokova, dvostrukog testiranja i pribavljanja potvrda, plasiraju svoje proizvode i na tritu drugih drava lanica. U tom smislu, punopravnim lanstvom Hrvatske u EU poduzetnici koji posluju na hrvatskom tritu (hrvatski poduzetnici) dobivaju mogunost irenja svog poslovanja na dinaminom tritu EU uza znatno olakan pristup. Osim uklanjanja diskriminatornih trgovinskih barijera i carina, proirenje poslovanja hrvatskih poduzetnika mogue je i uz uklanjanje prepreka koje mogu izazvati raznovrsni administrativni postupci, jezina raznolikost, ali i manjak informacija za poslovanje na tritu druge drave lanice. U cilju eliminacije tih barijera poslovanju poduzetnika drava lanica, institucije EU, zajedno s administrativnom aparaturom drava lanica, poduzimaju korake k temeljnom cilju poveavanja mobilnosti poduzetnika. Primjerice, treba spo85

menuti tzv. one-stop shop za potrebe poslovanja poduzetnika drava lanica, ali i drava nelanica, ustanovljen kroz Enterprise Europe Network. Svrha je mree olakavanje dobivanja svih relevantnih informacija za poslovanje kako bi se na jednom mjestu to bre i uinkovitije dolo do potrebnih odgovora. Mrea prua mogunost razmjene informacija u 17 razliitih sektora poslovanja. Hrvatski poduzetnici moi e nastaviti koristiti tu mreu, ali e dobiti i mogunost koritenja Your Europe Bussiness Portala. Velika prednost portala sastoji se u tome to nudi pomo u stvarnim situacijama kada primjerice odreeni poduzetnik iz jedne drave lanice iri svoje poslovanje u drugu dravu lanicu otvaranjem podrunice, odnosno prijenosom sjedita svog poduzea. Olakavajui pristup informacijama za razne aspekte irenja poslovanja poduzetnika, i to na svim slubenim jezicima EU, uvelike olakava pristup tritima drava lanica EU. Treba napomenuti da je osnivanjem Europskog drutva pojednostavljeno prekogranino pripajanje poduzetnika koji djeluju kao trgovaka drutva. Nadalje, prijenos sjedita trgovakog drutva takoer je pojednostavljen s obzirom na to da nema potrebe za likvidacijom poduzetnika u jednoj dravi lanici i ponovnom registracijom u drugoj. Raznovrsnost ponuaa roba i usluga konstantan je poticaj inovativnim i tehnolokim ulaganjima u poslovanje poduzetnika na jedinstvenom tritu EU. Jedinstveno trite EU donosi hrvatskim poduzetnicima raznovrsne konkurentske izazove. Njihovo poslovanje, proizvodi i usluge morat e biti dovoljno vrsni i prepoznatljivi kako bi mogli uvrstiti svoje mjesto na jedinstvenom tritu EU. Za to su, uz financijska sredstva, potrebna i tehnoloka, inovacijska ulaganja, ali i daljnji razvoj znanja i istraivanja, koji poslovanje hrvatskih poduzetnika mogu podii na razinu dostatnu za ulazak i ostanak na jedinstvenom tritu EU. Valja istaknuti dae integracija hrvatskog trita u tijekove trita EU sobom donijeti dalji prodor konkurentnih proizvoda i usluga poduzetnika iz drugih drava lanica. Posljedica bi mogla biti upitna opstojnost poduzetnika koji posluju na hrvatskom tritu koji budu nespremni na nove izazove i nedovoljno konkurentni. Proizvod odreene vrste nekog poduzetnika iz drave lanice EU moe boljom cijenom,
86

ali i kvalitetom karakteristikama vrlo brzo smanjiti, pa ak i eliminirati, potranju za proizvodom iste vrste nekog hrvatskog poduzetnika.
Pie: EEF/I.O.

KAkO pOsLOvAtI u EU?

Mali poduzetnici mogu u EU ostvariti direktnu i indirektnu financijsku potporu
Bez obzira na to jeste li poduzetnik poetnik, izvoznik ili moda pripadate velikim tvrtkama, poslovanje na jedinstvenom europskom tritu denirano je zajednikim politikama za razvoj poduzetnitva, industrije, poljoprivrede i sl. lanak 49. Ugovora o funkcioniranju EU omoguuje poduzetnicima da osnuju tvrtku u bilo kojoj zemlji Europske unije, i to u potpunosti online. Poslovanje malih i srednjih poduzetnika denirano je Poveljom o malim poduzeima, koja daje zakonodavni okvir lanicama EU. Veina zemalja ima tzv. one-stop shopove u kojima poduzetnici mogu dobiti svu potrebnu pomo i informacije potrebne za osnivanje poduzea i openito za poslovanje u EU. U 2010. godini na razini Europske unije prosjeno vrijeme za osnivanje d.o.o. iznosilo je sedam dana i stajalo je 399 eura. Sve su zemlje pokazale napredak u tom smislu. Njemaka je 2009. godine promijenila zakonodavni okvir (veina poduzea su trgovaka drutva, njem. GmbH, za koje je potreban osnivaki kapital od 25.000 ) potiui osnivanje mini GmbH ili 1Euro GmbH, odnosno UG-a poduzetnike tvrtke koje su identine GmbH, ali za njih nije potreban osnivaki kapital, odnosno mogue ga je nancirati tijekom godina iz ostvarene dobiti drutva i to uglavnom radi zatite vjerovnika. panjolska je negativan primjer zemlje koja ima prosjeno vrijeme od 17,5 dana za osnivanje tvrtke, dok u Nizozemskoj, Danskoj ili Estoniji taj rok iznosi 2 dana. Italija je uvela vrlo jednostavnu proceduru koja traje samo 1 dan, ali stoji 2573 eura. to se tie poreza, zemlje lanice Europske unije imaju punu slobodu kreirati vlastite direk-

tne poreze, ali pri tome se moraju pridravati naela slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala i naela nediskriminacije. Postoje tri direktive koje se odnose na oporezivanje tvrtki po kojima se tvrtke koje su lanice iste grupacije po tzv. direktivi roditelja ne oporezuju dvostruko. Zatim europska direktiva spajanja kamata i autorskih naknada, kojom se ukida dvostruko oporezivanje kamata i autorskih naknada izmeu povezanih drutava koja imaju prebivalita u razliitim zemljama EU, tako da ih oslobaa od oporezivanja u dravi izvora. Trea se direktiva odnosi na zajedniku konsolidiranu korporativnu poreznu osnovicu iz oujka 2011. Cilj je te direktive prevladati prepreke koje oteavaju porezno funkcioniranje jedinstvenog trita. Za zapoljavanje radnika iz zemalja lanica EU nije potrebna radna dozvola. Mali poduzetnici mogu ostvariti direktnu i indirektnu nancijsku potporu. Indirektna potpora znai bolji pristup poslovne investicije obrtnom kapitalu, a radi se putem nancijskih posrednika. Direktna potpora predstavlja sunanciranje projektnih aktivnosti. Financijski posrednici kombiniraju europske fondove sa svojim proizvodima i uslugama. Indirektne potpore ukljuuju garantne sheme i nanciranje kapitala. Indirektna se potpora kanalizira kroz Program za konkurentnosti i inovacije (CIP), odnosno Program za poduzetnitvo i inovacije (EIP) za otprilike 300.000 poduzea, te inicijativu JEREMIE. Inicijativa poboljava pristup nancijskim sredstvima za male poduzetnike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u svakoj zemlji EU. Tvrtke se mogu nancirati putem banaka i venture capital fondova dostupnih u regijama. Tvrtke mogu ostvariti i direktnu potporu, openito u obliku subvencija koje pokrivaju dio trokova projektnih aktivnosti. Temeljem javnog poziva, poduzetnici prijavljuju svoje projektne prijedloge te ukoliko se njihov projekt odobri za nanciranje, dobivaju potpore. Europski program potpora za financiranje poduzetnikih projekata odnosi se na razliite programe: Sedmi okvirni program (FP7) za istraivanje i razvoj poduzetnika, program za cjeloivotno uenje (npr. Leonardo da Vinci, dostupan i u Hrvatskoj), LIFE+ za projekte iz zatite okolia, inteligentna energija u Europi, program za poboljanje trita energije i promociju

koritenja obnovljivih izvora energije. Uspostavljen je jedinstven sustav praenja ovih potpora kako korisnici potpora ne bi bili u povlatenijem poloaju od ostalih poduzetnika.
Pie: EEF/S.B.

HRvAtskI gRAAnI I pODuzetnICI LAke e OsvAJAtI DRugA tRItA

Nai poduzetnici i njihove obitelji mogu boraviti u drugoj dravi lanici EU ako ondje ire poslovanje
Pravo poslovnog nastanjivanja jami uklanjanje svih diskriminatornih ogranienja i barijera. Primjerice, ogranienja kao to su uvjet stalnog boravita, odnosno obveza pribavljanja potvrda o profesionalnim referencama poduzetnika pri raznim nacionalnim tijelima te procjena zasienosti trita odreenom uslugom i proizvodom, nisu doputeni. Svrha je osigurati pristup tritu svih drava lanica EU kroz zapoinjanje i obavljanje gospodarske djelatnosti (bilo putem osnivanja trgovakih drutava, podrunica ili kao samozaposlene osobe) na jednak nain i pod jednakim uvjetima kao i poduzetnici drave lanice na ije se trite ulazi. Tako je zapoinjanje i obavljanje samostalne djelatnosti raznih oblika hrvatskih trgovakih drutava, odnosno obavljanje slobodne djelatnosti ili obrta, koje bi obavljali hrvatski graani na teritoriju drugih drava lanica, omogueno pod posve ravnopravnim uvjetima kao i dravljanima i trgovakim drutvima te drave lanice. Naravno, i dravljani drava lanica, bilo zike ili pravne osobe, imat e ista prava pri zapoinjanju i obavljanju gospodarske djelatnosti na hrvatskom tritu. Svakako treba spomenuti kako pravo na obavljanje djelatnosti u svojstvu samozaposlene osobe podrazumijeva pravo dravljana drava lanica EU na ulazak i boravak u dravi lanici u kojoj se namjerava obavljati spo87

menuta djelatnost. Ta prava proirena su i na lanove obitelji poduzetnika, koji iri svoje poslovanje na trite druge drave lanice u svojstvu samozaposlene osobe. Jedine doputene iznimke, na temelju kojih je mogue ograniiti pravo poslovnog nastanjivanja jesu razlozi javnog poretka, javne sigurnosti i javnog zdravlja. Ipak, ogranienja opravdana ovakvim iznimkama vrlo su rijetka. Nadalje, uzajamno priznavanje kvalifikacija svakako prua mogunost za hrvatske graane da, na temelju kvalikacije steene u Hrvatskoj, obavljaju djelatnost na podruju druge drave lanice EU. Na ovaj nain izbjegavaju se nepotrebni trokovi dvostrukih testiranja, certiciranja, zadovoljenje dodatnih uvjeta, priznavanje kvalikacija i sl. Ista prava vrijede za dravljane drava lanica EU u odnosu na obavljanje djelatnosti na hrvatskom tritu, na temelju kvalikacija steenih u drugoj dravi lanici EU. Ipak, po stjecanju punopravnog lanstva Hrvatske u EU, drave lanice obvezne su bez ikakvih dodatnih uvjeta priznati isprave o formalnoj osposobljenosti doktora medicine s temeljnom izobrazbom, doktora medicine specijaliste, odnosno medicinske sestre ope njege te doktora dentalne medicine i doktora dentalne medicine specijalista, primalje, magistra farmacije i arhitekta. Mogue potekoe koje nastaju zbog razliitosti administrativnih sustava drava lanica prevladavaju se u okviru Informacijskog sustava unutarnjeg trita (engl. Internal Market Information System). Taj sustav omoguuje brzu i uinkovitu komunikaciju izmeu tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u razliitim dravama lanicama. Tako primjerice, potekoe koje nastaju zbog jezinih razliitosti, odnosno odreivanja nadlenih tijela za pojedina pitanja u podruju priznavanja kvalikacija prevladavaju se na jednostavniji i uinkovitiji nain u okviru Informacijskog sustava unutarnjeg tritau podruju drava lanica Europskoga gospodarskog prostora. Mogunost koritenja SOLVIT mree za hrvatske graane i poduzetnikeznait e mogunost rjeavanja spornih pitanja, izvan sudskih postupaka. Djelovanje SOLVIT centara, koji su uspostavljeni u svakoj dravi lanici EU (ukljuujui i Norveku, Lihtentajn i Island), omo 88

guuju rjeavanje pritubi u okviru nacionalnih administrativnih aparatura drava. Tako, primjerice, ako doe do problema pri pokuaju pristupa tritu izvan drave poduzetnika, odnosno pri priznavanju kvalikacija u svrhu obavljanja djelatnosti na tritu drave izvan drave u kojoj je kvalikacija steena, SOLVIT pomaeu mirnom rjeavanju spornih pitanja u roku od najkasnije deset tjedana. Na taj nain hrvatski graani i poduzetnici mogu jeftinije, bre i uinkovitije iriti svoje poslovanje na druga trita, ali i izbjei nepotrebna odugovlaenja i trome postupke priznavanja steenih kvalikacija u cilju obavljanja djelatnosti.
Pie: EEF/I.O.

PRAvILIMA pROtIv neLOJALne kOnkuRenCIJe nA tRItu EU

Kao rezultat uinkovitog trinog natjecanja dobivamo bogatiji izbor proizvoda i usluga te smanjenje cijena i poveanje kvalitete
Uinkovito trino natjecanje iznimno je znaajno za stvaranje otvorenih, dinaminih trita. Stalan konkurentski pritisak na poslovanje poduzetnika omoguuje ponudu kvalitetnijih proizvoda i usluga, uz to bolju cijenu. Uinkovito natjecanje na tritu postie se primjenom pravila kojima se spreavaju dogovori poduzetnika o cijeni ili podjeli trita, ali se i spreava zlouporaba vladajueg poloaja te se vri nadzor koncentracija izmeu poduzetnika. Na taj nain, primjerice, onemoguuju se sporazumi kojima se poduzetnici mogu dogovoriti da se ne natjeu jedni protiv drugih. Nadalje, spreava se situacija da poduzetnici koji posjeduju veliki udio na tritu istiskuju poduzetnike koji nemaju vladajui poloaj. U sluaju koncentracija poduzetnika kada se oni udruuju npr. kako bi proirili svoju proizvodnju

pravila koja osiguravaju uinkovito trino natjecanje zahtijevaju nadzor nad takvim poslovnim potezima kako bi se sprijeilo nelojalno ponaanje na tritu. Nadalje, liberalizacija sektora transporta, potanskih usluga, telekomunikacija, ali i energetskog sektora spreava povlateni poloaj i prednosti u sektorima koji su tradicionalno smatrani dravnim monopolima. Dodjela dravnih potpora doputena je u tono odreenim uvjetima (primjerice, kada se potpore odobravaju u sluaju teta zbog prirodnih nepogoda, za poticanje razvoja u podrujima s velikom stopom nezaposlenosti, odnosno za razvoj kulture, istraivanja, odnosno zatite okolia i slino). Time se spreavada poduzetnici kojima se dravne potpore dodjeljuju budu u povlatenom poloaju na tritu, odnosno da se narui slobodna trgovina i zdrava konkurencija izmeu poduzetnika. Bogatiji izbor proizvoda i usluga, uz smanjenje cijena i poveanje kvalitete, kao i bogata tehnoloka ulaganja i inovacije rezultat su uinkovitog trinog natjecanja. Jaanje trinog udjela poduzetnika podrazumijeva i sposobnost proizvodnje po povoljnijim cijenama. Nadalje, poveanje izbora za hrvatske potroae ujedno znai mogunost odabira kvalitetnijeg proizvoda, odnosno bolje i kvalitetnije usluge. Jo dinaminije i uinkovitije natjecanje na hrvatskom tritu donosi mogunost postizanja boljeg omjera cijene i kvalitete proizvoda i usluge. Stjecanjem punopravnog lanstva Hrvatske u EU hrvatski poduzetnici bit e izloeni daljnjem pritisku poslovanja na konkurentnim osnovama. Morat e biti u mogunosti ponuditi proizvode i usluge prepoznatljive po svojoj kvaliteti, izvrsnosti, ali i cijenama. Ulaganja u tom smislu postaju nuna kako bi hrvatski poduzetnici mogli sudjelovati na dinaminom tritu EU. Treba napomenuti da integracija hrvatskog trita i poduzetnika koji posluju na njemu u dinamine tokove jedinstvenog trita EU, moe donijeti i jaanje poloaja proizvoda i usluga hrvatskih poduzetnika na irem globalnom tritu, izvan EU. Hrvatski graani kao potroai dobivaju jau poziciju te mogunost utjecanja naponudu i potranju na tritu kao i na budue poslovanje poduzetnika. Hrvatska se obvezala provesti privatizaciju i restrukturiranje brodogradnje uz provedbu jav-

nih natjeaja. Taj postupak nosi sa sobom ogranienje proizvodnje, ali i mogue smanjenje zaposlenosti kako u sektoru brodogradnje tako i kod poduzetnika koji posluju s hrvatskim brodogradilitima u tekoama. Restrukturiranje sektora elika takoer ve sada pokazuje gubitak radnih mjesta i upitan nastavak poslovanja. Ipak, proces restrukturiranja predstavlja mogunost za stvaranje rentabilnijeg poslovanja koje moe ponuditi konkurentne proizvode.
Pie: EEF/I.O.

SvJeDOenJe vLAsnIkA MALe tvRtke Iz DRAve LAnICe EU

Osobito u vrijeme ekonomskog pada trite EU polae veliki interes u razvoj malih i srednje velikih tvrtki
Posljednjih nekoliko godina proveo sam u malom drutvu smjetenom u Europskoj uniji. Drutvo je svojim dimenzijama slino onome u Hrvatskoj, u stvari, malo je vidljivih razlika. No ipak, razlike postoje. Sjeam se i razdoblja prije toga - puno sam radio, bio sam vlasnik proizvodnog pogona i sluio se imaginacijom prije nego dobrom ekonomskom pozicijom da unaprijedim proizvode, da uvedem inovaciju u proizvodnju. Nekako mi se inilo da je i Sizif bolje proao, vrata su preesto bila zatvorena, krediti preskupi, izvozni brend Hrvatske preslab u regiji. Tvrtka utehnolokom i proizvodnom sektoru (nije samo IT ve i materijalna tehnologija) po ulasku Hrvatske u EU moe aplicirati i dobiti sredstva iz Strukturnih fondova namijenjenih razvoju malog i srednjeg poduzetnitva. Ako to zvui dugako i nerazumljivo, onda je jednostavnije rei da e sredstva EU omoguiti tehnoloki iskorak malog poduzea jer e njima biti nanciran ukupan razvoj novih proizvoda. Saetak je to sna o razvoju svake hrvatske male proizvodne ili razvojne tvrtke - omoguiti tehnolo89

ki iskorak, generirati nove dodane vrijednosti na postojeim proizvodima. Nekoliko je primjera pripremnih procesa koje je Hrvatska u pristupnoj fazi zapoela. Nedavno je objavljen natjeaj pod nazivom Potpora poveanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetnitva kojim e biti sunancirane investicije u opremu, strojeve i uvoenje industrijskih standarda za proizvoae iz gotovo svih proizvodnih sektora. Iako su to natjeaji koji imaju ograniene i relativno niske iznose sunanciranja, jasno ilustriraju nain kojim e nakon pristupanja Hrvatske u EU biti sunancirane aktivnosti malih i srednje velikih tvrtki (SME).Strukturni fondovi e omoguiti potporu i irem spektru aktivnosti; razvoju, istraivanjima, kombiniranim razvojnim i investicijskim projektima i slinim aktivnostima. Poticat e se formiranje konzorcija iz istog ili razliitih tehnolokih sektora. Osobito u vrijeme ekonomskog pada trite EU polae veliki interes u razvoj malih i srednje velikih tvrtki. Za to postoji dobar razlog - 99,8% svih tvrtki iz EU pripadaju skupini SME. Samo u razdoblju od 2002. do 2008. u EU su SME generirali 9,4 milijuna novih radnih mjesta. EU fondovi su novim lanicama olakali razvoj novih proizvoda, poveanje konkurentnosti na svjetskom tritu, a malo drutvo je strelovito napredovalo. U Hrvatskoj je u proteklih desetak godina stvoren znaajan broj malih proizvodnih tvrtki koje svoju konkurentnost baziraju na tehnolokom razvoju. Mnogi su u meuvremenu ve nauili da je ivot na jeftinoj radnoj snazi i ogranienim marama vrlo riskantan i neperspektivan. Potvrda dolazi i od World Economic Foruma koji je hrvatski drutveni i ekonomski evolutivni razvoj smjestio u prijelaznu fazu prema tzv. inovativnom drutvu. Inovativno drutvo nije imaginarna kategorija ve drutvo koje polae veliku energiju u generiranje novih tehnologija koritenjem obrazovanog kadra, vlastitih ideja, patenata itd. Inovativno drutvo je otpornije na stres trita, ono reagira stvaranjem novih vrijednosti, a u manjoj mjeri smanjenjem trokova. Ulaskom u EU Hrvatska e dobiti jedinstvenu mogunost koritenja sredstava za dostizanje cilja ulaska u skupinu inovativnih drutava. elim ivjeti u takvoj Hrvatskoj.
Pie: EEF/E.D.
90

KAkAv Je buDuI stAtus hRvAtske pROIzvODnJe u EU

Ugovorom o pristupanju Hrvatske EU ograniava se ukupna godinja proizvodnja brodogradilita
Poveavanje konkurentnosti proizvodnih djelatnosti i industrije prioritet je Europske unije. Postoje razliita stajalita o buduem statusu hrvatske proizvodnje na jedinstvenom europskom tritu. Usmjeravanje fokusa poslovanja na konkurentnije i traenije proizvodne nie, uz podizanje kvalitete hrvatskih proizvoda, svakako treba biti prioritet prilikom irenja hrvatske industrije na jedinstveno trite EU. Hrvatska industrijska politika treba poraditi na stratekom jaanju pojedinih industrijskih sektora s temeljnim ciljem poveanja proizvodnje. Razvoj i restrukturiranje hrvatske industrije su nuni. Poduzetnici u sektoru brodogradnje, za koje postoji obveza restrukturiranja kroz privatizaciju i provedbu javnih natjeaja, jesu Brodograevna industrija 3. maj d.d. iz Rijeke, Brodotrogir d.d. iz Trogira, Brodograevna industrija Split d.d. te Brodosplit-Brodogradilite specijalnih objekata d.o.o. i Brodogradilite Kraljevica d.d. Ukupna godinja proizvodnja brodogradilita Ugovorom o pristupanju Hrvatske EU ograniena je na 323.600 CGT (kompenzirane registarske tone izgraenog broda). Smanjenje proizvodnih kapaciteta predvieno je u vidu zatvaranja navoza, smanjenja povrine brodogradilita, ali i odreivanja navoza koji e posluiti iskljuivo za vojnu proizvodnju. Treba naglasiti mogunost dogovora izmeu brodogradilita o izmjeni pojedinanih ogranienja proizvodnje, pod uvjetom da ukupno godinje ogranienje proizvodnje ne bude premaeno. U sektoru eline industrije Hrvatska je od proizvoaa elika CMC Sisak d.o.o. primila priznanje duga u iznosu od 19.117.572,36 kuna (uz kamatu) na ime potpora za restrukturiranje primljene u razdoblju od 1. oujka 2002. godine do 28. veljae 2007. godine. Restrukturiranje sektora eline industrije potrebno je kako bi se

omoguilo produktivnije troenje sredstava dravnog prorauna, ali i poslovanje na zdravim poduzetnikim osnovama. Konano, hrvatska proizvodnja treba dalje razvijati suradnju sa znanstvenim i istraivakim sektorom, nastojei rezultate njihova rada primijeniti za unapreenje proizvodnje. Nuna su ulaganja, kako u nove tehnologije i inovativna rjeenja, tako i u obrazovanje i promidbu, te prepoznatljiv plasman hrvatskih proizvoda na jedinstvenom tritu EU. Jaanje klastera svakako je potrebno za meusobno povezivanje i iskoritavanje udruenih resursa znanja, tehnologije i sredstava zdruenih pod zajednikim ciljevima i brzim protokom informacija. Neuspjeh postizanja navedenog moe dovesti do nestajanja odreenih poduzetnika koji obavljaju proizvodnu djelatnost iz trine arene. Nespremnost sueljavanja hrvatske proizvodnje s izazovima koje nameu proizvodni tokovi EU, moe rezultirati gaenjem proizvodnih pogona i gubitkom radnih mjesta. Ono to hrvatska proizvodnja, odnosno poduzetnici koji rade u njoj, mogu i trebaju iskoristiti jesu nancijska sredstva iz strukturnih fondova EU. Hrvatski proizvodi trebaju izboriti tj. zadrati svoje mjesto na jedinstvenom tritu EU. Osiguranje standarda i kvalitete koja moe konkurirati, ak i nadmaiti proizvode iste vrste na jedinstvenom europskom tritu, omoguuje iri plasman hrvatskih proizvoda. Hrvatski poljoprivredni i prehrambeniproizvodi koji nose oznake zatienog podrijetla, izvornosti i tradicionalnog ugleda u Hrvatskoj, mogu se zatititi i registrirati i na razini EU, u cilju boljeg plasmana na jedinstvenom europskom tritu. To je neophodno za jaanje hrvatskog gospodarskog identiteta u europskim okvirima. Tradicionalni proizvodi iz obiteljske proizvodnje kao to su domaa rakija, kulen, sir i vrhnje moi e se proizvoditi za osobne potrebe, a oni koju budu namijenjeni prodaji, morat e zadovoljavati higijenske standarde zatite potroaa.
Pie: EEF/I.O.

91

Zatita potroaa

92

VeA pRAvA I bOLJA zAtItA pOtROAA

Sigurnosni standardi u podruju igraaka, elektronike opreme, kozmetike itd. bit e puno stoi, a kupac e se moi i predomisliti u vezi s kupnjom
Europska unijapolae dosta napora kako bi potroau, njegovim interesima i dobrobiti na tritu proizvoda i usluga dodijelila vano mjesto. Govorei o dokumentima koji su u sreditu politike zatite potroaa, svakako treba spomenuti Strategiju o politici potroaa 2007. 2013., koju je usvojila Europska komisija. Njezini su prioritetiusmjereni na poveanje povjerenja potroaa, jaanje njihove uloge u trinoj areni, ali i na osiguranje brige za njihove interese u stvaranju buduih politika EU. Osim toga, strategija promie usklaivanje raznolikosti politika zatite potroaa na nacionalnim razinama drava lanica te prikupljanje podataka kojiomoguuju donoenje odgovarajueg pravnog okvira. Osim toga, treba spomenuti Program EU u nancijskoj perspektivi 2007-2013., kojemu je cilj doprinijeti zatiti zdravlja, sigurnosti, ali i ekonomskih te pravnih interesa potroaa. Program raspolae proraunom od 156,8 milijuna eura, a svrha mu je unapreenje prava potroaa na informacije, njihovo obrazovanje i aktivno sudjelovanje u zatiti njihovih interesa. Politika zatite potroaa u EU temelji se na deset osnovnih naela. lanstvo Hrvatske u EU donijet e unapreenje zatite potroaa, uz daljnje inkorporiranje, ali i primjenu tih naela u hrvatskim okvirima. Ponajprije, nastoji se osigurati da potroai kupuju ono to ele, gdje to ele diljem EU, u smislu shop until you drop. Pritom nije potrebno plaati dodatne carine na povratku u svoju dravu. Nadalje, ako kupljeni proizvod ne funkcionira, omoguen je njegov povrat, kako bi se popravio, zamijenio drugim, ili kako bi se dobio povrat novca koji je za proizvod plaen. Osim toga, nastoje se osigurati visoki standardi kvalitete hrane i ostalih proizvoda. Postoji nastojanje da se EU potroau omogue detaljne informacije o tomu to sadre prehrambeni proizvodi.

Tako oznake na prehrambenim proizvodima, na vidljiv i itljiv nain, informiraju potroae o nutritivnom sadraju proizvoda, podrijetlu, alergenima, udjelu ulja i masnoa, odnosno udjelu kofeina, te roku trajanja. Duboko zamrznute namirnice takoer nose svoju oznaku, a na ovitku suhomesnatih proizvoda obvezna je naznaka da ovitak nije jestiv. Sigurnosni standardi EU u podruju igraaka, elektronike opreme, kozmetike itd. dosta su strogi. Tako primjerice, ako proizvoa utvrdi da njegov proizvod moe tetiti potroaima, duan je o tomu izvijestiti nadlena tijela drave lanice, ali i povui ga s trita ako stvara znaajnu prijetnju za sigurnost potroaa na tritu. Osigurava se i sklapanje ugovora koji nisu nepoteni prema potroaima (primjerice, ugovori u kojima su sitno tiskanim slovima odreeni nepoteni uvjeti, kao npr. ako u ugovoru stoji odredba da plaeni depozit nee biti vraen potroau i u sluaju da ponuditelj proizvoda ne ispuni svoje obveze iz ugovora te ne isporui proizvod po dogovorenim uvjetima). Daljnje naelo zatite potroaa trai osiguranje mogunosti da se potroa predomisli u vezi s kupnjom dotinog proizvoda. U sluaju prodaje od vrata do vrata, odnosno trgovine na daljinu (kupnja putem interneta, telemarketinga i sl.) dana je mogunost da se potroa predomisli i raskine ugovor u roku od sedam dana. Osigurava se mogunost usporedbe cijena proizvoda i usluga. Tako se trai isticanje cijena proizvoda u odnosu na mjernu jedinicu proizvoda (npr. cijena po litri, tj. kilogramu proizvoda), zbog to lake usporedbe cijena proizvoda iste vrste. Zabranjena je praksa trgovaca kojom se potroai na bilo koji nain dovode u zabludu, ali se nastoji osigurati njihova zatita za vrijeme blagdana. Primjerice, ako turistiki aranman ne odgovara onomu to je ponueno u turistikoj brouri za rezervaciju tog aranmana, ponuditelj usluge duan je osigurati naknadu. Konano, naelo uinkovitog rjeavanja potroakih sporova, omoguuje potroaima brzo rjeavanje sporova. Kod tog veliku ulogu igra Mrea europskih potroakih centara (engl. European Consumer Centres Network ECCNet) koja promie pojednostavljeno i brzo rjeavanje sporova potroaa koji sudjeluju u prekograninoj trgovini. U pogledu raznovrsnih aktivnosti informiranja potroaa, treba spome93

nuti europski online projekt Dolceta, kojim se podie razina obrazovanja potroaa. Program je dostupan na svim slubenim jezicima EU, a obuhvaa podruja potroakih prava; usluga u sektoru energetike, telekomunikacija, vode, pote i transporta; sigurnosti proizvoda; nancijskih usluga. lanstvom Hrvatske u EU, hrvatski potroai dobivaju mogunost dostupnosti informacija na ovom portalu i na hrvatskom jeziku. Europski potroai kao putnici imaju mogunost informiranja o zrakoplovnim tvrtkama kojima su zabranjeni letovi u EU, ali i iz EU, odnosno o tvrtkama na tzv. crnoj listi, i to na stranicama Europske komisije (http://ec.europa.eu/ transport/air-ban/). Nadalje, u sluaju otkazivanja leta, tj. uskrate ukrcaja, mogue je dobiti povrat pune cijene karte, odnosno osiguranje putovanja u najskorije mogue vrijeme. Mogue je dobiti i naknadu zbog izmjena do kojih na taj nain doe (rije je o iznosu od 250 eura do 600 eura), ali i zbog kanjenja. Nuna je i informiranost putnika o razlozima novonastalih okolnosti, uz osiguranje jela, pia i noenja ako je potrebno. Posebice se vodi rauna o osobama s invaliditetom i potekoama u pokretljivosti, na nain da im se prui besplatna pomo prije, tijekom i nakon putovanja. Dosadanja zatita hrvatskih potroaa kao putnika bit e unaprijeena lanstvom u EU. U podruju sigurnosti proizvoda, svakako treba spomenuti tzv. RAPEX (engl.Rapid Alert System for Non-Food Dangerous Products) sustav, kojim se osigurava brza razmjena informacija o opasnim proizvodima (s iznimkom prehrambenih i farmaceutskih proizvoda, te medicinskih pomagala) izmeu kontaktnih toaka drava lanica EU i Europske komisije. Stjecanjem EU lanstva, ovakva razmjena informacija bit e mogua i za podruje hrvatskog trita.
Pie: EEF/I.O.

EU teI tO bOLJOJ zAtItI pOtROAA

U EU je zabranjena nepotena poslovna praksa i ugovaranje na tetu potroaa te se potiu izvansudski postupci za rjeavanje sporova
Europski pravni okvir nastoji osigurati zatitu gospodarskih i pravnih interesa potroaa u sluaju sporova. Temeljna naela politike zatite potroaa EU obuhvaaju zabranu nepotene poslovne prakse i ugovaranja na tetu potroaa te potiu uinkovito rjeavanje potroakih sporova izvan sudskih postupaka. Moe se rei da se nastoji postii poveana razina pravne sigurnosti potroaa na jedinstvenom tritu EU. To se posebice odnosi na podruje zatite u elektronikoj trgovini te u sektoru prometa i nancijskih usluga. Jeftinije, bre, jednostavnije rjeavanje potroakih sporova ono je emu se tei u EU. U tome veliku ulogu igra i uzajamna pomo izmeu drava lanica, koja se odnosi na razmjenu informacija u cilju zatite potroaa, odnosno zahtjeva za uvoenjem odgovarajuih mjera uz koordinaciju nadzora trita proizvoda i usluga.Nadlena tijela drave lanice EU, u tom smislu, obavjetavaju Europsku komisiju o povredi, odnosno o provedenim mjerama te postignutim uincima i koordinativnim aktivnostima. Znaajna mrea za rjeavanje potroakih sporova jeste Mrea europskih potroakih centara (engl. European Consumer Centres Network - ECC-Net) koja promie pojednostavljeno i brzo rjeavanje sporova potroaa u prekograninoj trgovini. ECC-Netpovezuje 29 nacionalnih potroakih centara uspostavljenih u 29 drava (odnosno u svim dravama lanicama, uz Norveku i Island). Nacionalni potroaki centri imaju obvezu pruiti besplatan savjet potroaima iz spomenutih drava mree te im tako pomoi rijeiti spor koji je nastao s ponuditeljem iz druge drave mree. Ve sad u okviru mree funkcionira vie od 700 nadlenih tijela za rjeavanje potroakih sporova. Osim vrlo jednostavnog nai-

94

na utvrivanja nadlenog tijela iz mree u dravi lanici mree, dostupna je i forma pritube te posebna forma pritube za potroae koji su oteeni u svojstvu putnika u zranom prometu.Hrvatski potroai, po stjecanju punopravnog lanstva u EU, dobit emogunost sudjelovanja u radu mree i koritenja dobrobiti koje ona donosi. U cilju to uinkovitijeg, jeftinijeg i breg rjeavanja potroakih sporova na razini EU promiu se postupci posredovanja, mirenja i arbitrae. Alternativno rjeavanje potroakih sporova izvan sudskih postupaka svakako ide u prilog potroaa. U veini drava lanica EU tijela za alternativno rjeavanje sporova uspostavljena su na nacionalnoj razini, iako mogu biti uspostavljena i na regionalnoj ili lokalnoj razini. Ukljuivanje stranaka u postupke te vrste iskljuivo je voljne naravi, a veina postupaka rjeava se u pravilu u razdoblju od 90 dana. Ipak, odluke koje se donesu u sklopu tih izvansudskih postupaka u nekim dravama lanicama EU pravno su obvezujue, ali u nekima nisu. U tom smislu, one se mogu kretati od neobveznih preporuka do odluka koje su obvezujue za stranke. Postupci mogu biti besplatni ili uz njih moe biti vezano plaanje odreene pristojbe (iako su i tada znatno jeftiniji od sudskih postupaka). Punopravno lanstvo Hrvatske u EU donosi hrvatskim potroaima jo glasnije promicanje alternativnih naina rjeavanja sporova izvan sudskih postupaka, to svakako moe doprinijeti uinkovitosti zatite potroaa. Nadalje, EU poboljava i pojednostavljuje mogunost pristupa sudovima u graanskim i trgovakim prekograninim sporovima u okviru tzv. European Small Claims Procedure kada vrijednost spora ne prelazi iznos od 2000 eura. Odluke koje se donesu u sklopu tih postupaka imaju pravnu snagu i u drugim dravama lanicama EU. Cilj je smanjiti trokove, ali i postii brz postupak u kojem nije potrebna struna pravna pomo. Osim toga, nadleni sud tijekom cijelog postupka nastoji postii nagodbu izmeu stranaka, ako je to ikako mogue.
Pie: EEF/I.O.

StROgOM kOntROLOM DO sIguRnIh pROIzvODA zA zDRAvLJe pOtROAA

lanstvo Hrvatske u EU hrvatskim potroaima donijet e vei izbor proizvoda i usluga, no oekuju se i raznolikije cijene, uz vie standarde i kvalitetu proizvoda i usluga
Okosnica pravnog okvira sigurnosti proizvoda u EU jest Direktiva 2001/95/EZ o opoj sigurnosti proizvoda, kojom se osigurava visoka razina sigurnosti proizvoda koji se nude na jedinstvenom tritu EU. Osnovni je cilj osigurati zatitu zdravlja potroaa. Direktiva obuhvaa proizvode koji nisu ureeni sigurnosnim standardima u posebnim sektorima, kao to su igrake, kozmetiki proizvodi, farmaceutski proizvodi, proizvodi kemijske industrije, plastika i sl. Posebna zasluga naznaene Direktive jest uspostava RAPEX sustava (engl. Rapid Alert System for Non-Food Dangerous Products). Upravo u sklopu ovog sustava osigurana je brza razmjena informacija o opasnim proizvodima izmeu nacionalnih kontaktnih toaka uspostavljenih u svakoj dravi lanici EU. Informacije o opasnostima i rizicima proizvoda prehrambene i farmaceutske naravi, odnosno medicinskih pomagala ne razmjenjuju se unutar ovog sustava. Europska komisija objavljuje tjedna izvjea o opasnim proizvodima. Na vrlo pregledan nain dostupne su informacije o prijavljenim opasnim proizvodima, odnosno o mjerama koje su poduzela nadlena tijela drava lanica, tj. proizvoaa i distributera na tritu. Ove mjere mogu, primjerice, obuhvatiti spreavanje prodaje, odnosno povlaenje proizvoda s trita. Izvjea donose informacije o proizvodu, obrazloenje potencijalnih opasnosti i uvedene mjere. Posljednji podaci objavljeni iz listopada 2011. godine, ukazuju na to da je najvei broj proizvoda prijavljenih u sustavu RAPEX iz podruja odjee, mode i tekstila, odnosno po95

druja igraaka, dok najmanji broj dolazi iz podruja runog alata. Harmonizirani indeks potroakih cijena (engl. HICP) na jedinstvenom tritu EU odreuje promjene potroakih cijena na tritu proizvoda i usluga (samo informativno EU 27 HICP iznosi 116.59, dok za Hrvatsku iznosi 119.20, prema podacima Eurostata 2011). Sve drave lanice EU izraunavaju indekse cijena radi odreivanja mjere inacije. Svakako treba spomenuti kako cijene proizvoda znatno variraju u razliitim dravama lanicama EU. Tako su npr. u Danskoj (u 2010. godini) potroake cijene bile 43% vee od prosjeka EU 27. Inae vidljiv je trend viih cijena proizvoda i usluga u zemljama sjeverne Europe, dok su su cijene uglavnom nie u dravama lanicama srednje Europe. lanstvo Hrvatske u EU hrvatskim potroaima donosi vei izbor proizvoda i usluga. Oekuju se i raznolikije cijene, uz vie standarde i kvalitetu proizvoda i usluga. Primjena europskih standarda proizvoda pridonosi poveanju sigurnosti proizvoda, ali i lakoj usporedivosti proizvoda. Primjena ujednaenih europskih standarda utjee i na konanu cijenu proizvoda, s obzirom na to da podvrgavanje proizvoda dvostrukim testiranjima u razliitim dravama lanicama rezultira veim trokovima, ali i veom cijenom proizvoda. U tom smislu drave lanice EU (tako e biti nakon stjecanja punopravnog lanstva i s Hrvatskom) dune su osigurati ispunjenje obveza proizvoaa i distributera proizvoda nadzorom trita te provedbom propisa na nacionalnoj razini. Naravno, podizanje razine standarda proizvoda nuno zahtijeva i odreena nancijska ulaganja poduzetnika, kako u tehnoloka rjeenja i inovativnost poslovanja i proizvodnje tako i u struno osposobljavanje radne snage. To moe imati za posljedicu vie cijene proizvoda i usluga. Na prvom mjestu moraju biti zdravlje i sigurnost potroaa. Potroa treba zauzeti bitno mjesto u odreenju proizvoda i usluga koji e se distribuirati na hrvatskom tritu.
Pie: EEF/I.O.

JeDInstvenO DIgItALnO tRIte EU

Kupujui putem Interneta, kupci imaju iri izbor proizvoda, i to po niim cijenama to donosi i znaajne utede - 11,7 milijardi eura godinje
Elektronika trgovina, poznata i kao e-trgovina,jedan je od najsuvremenijih naina trgovanja,a obavlja se putem raunalne, odnosno telekomunikacijske tehnologije. EU joj pridaje iznimnu vanostu postizanju daljnje integracije jedinstvenog trita, jer upravo taj nain trgovanja pomae uklanjanju granica i pojednostavljuje kretanje proizvoda i usluga izmeu drava lanica EU. Znaajno je spomenuti Direktivu 2000/31/ EC, koja ureuje podruje online usluga i elektronike trgovine na jedinstvenom tritu EU. Direktiva je okvirni pravni dokument kojim se uklanjaju prepreke prekograninom trgovanju elektronskim putem te se nastoji osigurati zadovoljavajui stupanj pravne sigurnosti za potroae EU. Komunikacijom se promovira vanost elektronike trgovine u gospodarskom rastu i zapoljavanju te se utvruju temeljne prepreke razvoja elektronike trgovine i on-line usluga na jedinstvenom tritu EU. Tako se, primjerice, injenice kao to su nesigurnost, tj. nepoznavanje primjenjivih pravila, manjak transparentnosti, uvjeti i naini plaanja, odnosno naini isporuke koji su katkad dosta skupi, pa i komplicirani, prepoznaju kao vani faktori koji smanjuju atraktivnost i rairenost elektronike trgovine u EU. Uz Komunikaciju je predvien i Akcijski plan kojim bi se olakao prekogranini online pristup proizvodima i uslugama uz rjeavanje problema plaanja, isporuke i informiranosti EU potroaa. Osim toga, predvienoje i pojednostavljeno rjeavanje sporova uz razvoj Interneta koji predstavlja sigurno mjesto trgovanja proizvodima i uslugama. Uz osiguranje zatite temeljnih sloboda i prava, cilj je stvoriti digitalno jedinstveno trite EU. O rairenosti kupnje proizvoda i usluga putem Interneta u EU govore podaci Eurobaro-

96

metra iz travnja 2011. godine. Razlike izmeu drava lanica dosta su velike - najvie se trgovanja putem Interneta odvijalo u Velikoj Britaniji (61%), vedskoj (58%), Danskoj (57%), Nizozemskoj (56%) i Luksemburgu (52%). S druge pak strane zabiljeena je slaba rairenost Internet trgovine u dravama kao to su Bugarska (7%), Portugal (10%), Grka (11%), Italija i Maarska (13%). Govorei o prednostima e-trgovine treba istaknuti povean izbor,ali i nie cijene proizvoda i usluga.Jednostavno, mogue je kupiti proizvod tamo gdje je on najjeftiniji. Kupnja je mogua neovisno o radnom vremenu prodavatelja. Istraivanja o uincima elektronike trgovine u EU, pokazuju kako potroai, ak i ako kupujuon-line unutar vlastite drave lanice mogu utedjeti vie nego kada kupuju na uobiajen nain. Nadalje, brojke utede od 11,7 milijardi eura godinje znaajni su zagovornici prednosti elektronike trgovine za potroae. Govorei o smanjenim trokovima pri koritenju elektronike trgovine, ne treba zaobii trokove poslovanja koji takoer postaju manji uestalijim trgovanjem na taj nain. Daljnje prednosti osjetne za potroae ogledaju se u kraem vremenu potrebnom za kupnju proizvoda i usluga te veoj poslovnoj uinkovitosti. Ipak, elektronika trgovina donosi i odreene nedostatke. Trgovanjem online, potroai su vie izloeni rizicima prijevara, ali i kraama identiteta kupca. Time se njihovo povjerenje smanjuje i, na odreeni nain, potroai poinju izbjegavati trgovinu u ovom obliku. U Hrvatskoj elektronika trgovina jo nije prisutna u zadovoljavajuoj mjeri. Uz potroae koji izraavaju odreenu nesigurnost i nepovjerenje prema koritenju elektronike trgovine dodatan problem su i hrvatski poduzetnici. U odsutnosti dobro osmiljenih reklamnih kampanja, ali i dobro ureenih, preglednih stranica na kojima nude svoje proizvode i usluge hrvatski poduzetnici utjeu na slabu rairenost elektronike trgovine. Stjecanje punopravnog lanstva Hrvatske u EU svakako moe doprinijeti poveanju povjerenja hrvatskih potroaa u taj vid trgovanja, ali i izvriti dodatni pritisak na hrvatske poduzetnike u zadravanju njihova udjela na tritu.
Pie: EEF/I.O.

ULAskOM u EU pAst e CIJene ROAMING usLugA

Cijena poziva u roamingu ne bi smjela biti vea od 2,6 kuna po minuti, cijena razgovora po minuti nee biti via od 82 lipe po minuti; dok veleprodajna cijena interneta u roamingu nee biti vea od 3,78 kuna za 1 MB
Kad za koji mjesec postanemo punopravna lanica EU, namee se pitanje koliko e vremena trebati da nai veliki gradovi kao to su Zagreb, Osijek, Rijeka i Split postanu poput velikih europskih gradova Berlina, Frankfurta, Londona, Pariza I to ne samo u nekom modnom ili poslovnom svijetu nego u svijetu telekomunikacija, mobilne telefonije, interneta. Bacimo li pogled na sadanju zakonsku regulativu i njezinu usklaenost s onom europskom, neki bi odgovorili da se tu nema puno toga za promijeniti jer je hrvatsko zakonodavstvo iz tog podruja usklaeno s europskim. No ipak tu se mogu oekivati odreene promjene. Za poetak ulazak u EU e donijeti smanjenje cijena usluga roaminga. Europska komisija odredila je gornju granicu cijena poziva i poruka iz jedne zemlje lanice u drugu, tako da emo i mi Hrvati, kao lanovi velike Europe, zasigurno jeftinije plaati usluge roaminga. Ako se jo zapitamo to sama Europa poduzima u poboljanju usluga i veoj dostupnosti usluga svim svojim graanima, sigurno e nas razveseliti vijest da se radi na tome da se do 2015. godine potpuno ukine roaming. Ovakvim napretkom na telekomunikacijskom tritu izjednaile bi se cijene telefoniranja u mobilnoj telefoniji izmeu domaih i meunarodnih poziva unutar Europske unije. U tom smjeru Komisija priprema niz prijedloga kojima bi se dostigao cilj da se cijena poziva unutar zemlje i cijena poziva prema inozemstvu izjednae. Cijena poziva unutar zemlje manja je i do tri puta od cijene poziva prema inozemstvu, iako je Europska unija prvi put uvela cjenovni plafon na uslugu roaminga za meunarodne mobilne razgovore jo 2007. godine.
97

Tako ni mi u skoroj budunosti ne bismo trebali plaati vie od 2,6 kuna po minuti za cijenu poziva u roamingu, dok nas cijena razgovora po minuti isto tako ne bi smjela kotati vie od 82 lipe po minuti. Operateri e morati prilagoditi obraunsku jedinicu tako da e moi u cjelini naplatiti samo prvih 30 sekundi razgovora, a nakon toga moraju raditi obraun po sekundi razgovora. Nadalje, veleprodajna cijena interneta u roamingu ne moe biti vea od 3,78 kuna za 1 MB, dok presluavanje govorne pote u roamingu mora biti besplatno. Slanje SMS-a u inozemstvo takoer nee moi biti skuplje od 83 lipe po poruci. Hrvatsko telekomunikacijsko trite u praksi nije do kraja liberalizirano iako imamo solidan regulatorni okvir. Promjene koje oekujemo su vezane za uvoenje novih usluga za krajnje korisnike i mogue sniavanje cijena uz transparentnu regulaciju. Hrvatski telekomunikacijski regulator HAKOM surauje i operativno i institucionalno s BEREC-om, tijelom europskih regulatora u elektronikim komunikacijama. Ulaskom u EU otvaraju se nova trita i poveava konkurentnost, na to hrvatski telekomunikacijski sektor mora biti spreman. HAKOM je ve uskladio veleprodajne cijene s prosjecima EU. S obzirom na to da i internet spada pod telekomunikacije, sljedee pitanje koje se namee jest hoe li usluge koje su danas dostupne besplatno putem interneta i dalje ostati dostupne svima ili e neke od njih poeti naplaivati? Europski se parlament zalae za internetsku neutralnost. Treba li pristup uslugama i sadrajima na internetu kontrolirati i ltrirati ili prepustiti trinom principu po kojem bi opstale samo najbolje usluge? Pruateljima internetskih usluga prioritet bi morala biti najbolja mogua usluga svakom korisniku, a nikako promet na internetu. Mnogi pruatelji internetskih usluga trude se pruiti najbolju i najbru uslugu onima koji plate vie, to ostalima usporava internetsku vezu ili se ak blokiraju neke usluge poput Skype (internetski telefonski servis koji omoguava besplatno telefoniranje preko raunala ili jeftine pozive s raunala na telefon).
Pie: EEF/J.K.

98

Regionalna politika, regije i regionalizam

99

PRIpReMA HRvAtske zA StRuktuRne fOnDOve I kOhezIJskI fOnD

Stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje za lanstvo u Europskoj uniji u lipnju 2004. godine Republici Hrvatskoj otvorila se mogunost koritenja pretpristupnih fondova Phare, ISPA i SAPARD
Od 2007. godine Hrvatska se koristi novcem iz pretpristupnog programa IPA. Koritenjem pretpristupnih fondova Hrvatska je stekla vrlo vana iskustva koja e biti korisna u koritenju buduih strukturnih fondova i kohezijskog fonda. Posebno korisna iskustva Hrvatska je stekla upravljanjem i koritenjem programa IPA koji se sastoji od ukupno 5 komponenti ili potprograma od ega su naela upravljanja i provedbe tree komponente regionalni razvoj i etvrte komponente razvoj ljudskih potencijala vrlo slina onima strukturnih instrumenata. Naime, IPA komponente III i IV provode se kao i Strukturni fondovi na naelima viegodinjeg planiranja putem tzv. operativnih programa. Tako u sklopu tree komponente IPA programa imamo tri operativna programa od kojih svaki pokriva investicije u odreena podruja, odnosno operativni program za zatitu okolia i operativni program za promet kroz koji se nanciraju investicije sline onima koje e se u budunosti nancirati novcem iz kohezijskog fonda, te operativni program za regionalnu konkurentnost koji potie ulaganja koja imaju za cilj jaanje drutvene i ekonomske kohezije a koja e se u budunosti nancirati kroz Europski fond za regionalni razvoj. etvrta komponenta programa IPA provodi se kroz operativni program za razvoj ljudskih kapaciteta koji nancira projekte sline onima koji e se u budunosti nancirati kroz Europski socijalni fond. Kao i kod svakog velikog ulaganja, prethodno samoj provedbi potrebno je pomno planirati ulaganje. Ovaj proces u kontekstu europskih fondova naziva se procesom programiranja, a
100

podrazumijeva izradu stratekih i provedbenih dokumenata koji su osnova za deniranje i provedbu projekata. Glavni strateki dokument i referentna toka za koritenje buduih strukturnih fondova i kohezijskog fonda jest nacionalni strateki referentni okvir. On sadri problemske analize temeljem kojih su denirani prioriteti u koje e se ulagati novac iz buduih strukturnih fondova i kohezijskog fonda. Prioriteti utvreni nacionalnim referentnim stratekim okvirom usklaeni su sa glavnim strategijama Europske komisije u pogledu kohezijske politike, kao to su Lisabonska strategija i strateke smjernice zajednice. Nacionalni referentni strateki dokument osnova je za izradu operativnih programa, odnosno provedbenih dokumenata koji ine osnovu za deniranje konkretnih projekata te sadre detaljan opis prioriteta koji se nastoji postii nanciranjem iz strukturnih fondova, odnosno kohezijskog fonda. Kako je ovim dokumentima definirano, strateka podruja u koja e se ulagati kroz Strukturne fondove i kohezijski fond u Hrvatskoj biti e svakako ona koja su vana za razvoj gospodarstva i poticanje zapoljavanja, a svakako e ukljuivati investicije u sektore zatite okolia i prometa, poduzetnitva, obrazovanja, socijalne ukljuenosti, energetike te istraivanja i tehnolokog razvoja.
Pie: EEF/M.M.

EU pOMAe RAzvOJ euROpskIh RegIJA pOMOu J-InICIJAtIvA

Tzv. J-inicijative podravaju ciljeve Lisabonske agende rasta i zapoljavanja, a osobito financiranje europskih malih i srednjih poduzea
S ciljem poboljanja pristupa financiranju projekata za razvoj europskih regija, osobito za male i srednje poduzetnike, osim glavnih instrumenata kohezijske politike Europske uni-

je koje ine Strukturni fondovi i Kohezijski fond, Europska unija je u nancijskom razdoblju 2007. 2013. uvela i tzv. inicijative JASPERS, JASMINE, JEREMIE i JESSICA, koje se u argonu nazivaju jo i J-inicijative. One podravaju ciljeve Lisabonske agende rasta i zapoljavanja, koja uz ostalo poziva da se u razdoblju 2007. 2013. sredstva strukturnih fondova maksimalno usmjeravaju prema poboljanju pristupa nanciranju europskih malih i srednjih poduzea. U provedbi gore spomenutih inicijativa Europska komisija usko surauje s europskim financijskim institucijama kao to su Europska investicijska banka, Europski investicijski fond, Europska banka za obnovu i razvitak te Razvojna banka Vijea Europe. Navedene inicijative imaju razliite karakteristike i ciljeve, a zajedniko im je da se financiraju dijelom iz strukturnih fondova, a dijelom iz sredstava gore spomenutih financijskih institucija. U nastavku donosimo opise karakteristika i ciljeva J-inicijativa. JASPERS je skraenica za engleski Joint Assistance to Support Projects in European Regions. Rije je oinstrumentu kojemu je cilj pruiti podrku projektima u europskim regijama. JASPERS provodi Europska komisija u suradnji s Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj. Cilj je inicijative pruiti tehniku/konzultantsku pomo dravama lanicama u pripremi velikih infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz Kohezijskog fonda te na taj nain poboljati kvalitetu, kvantitetu i brzinu provedbe ovih projekata. JEREMIE je skraenica za engleski Joint European Resources for Micro to Medium Enterprises to u prijevodu znai Zajedniki europski resursi za mikro, mala i srednja poduzea. Rije je o inicijativi Europske komisije koja se provodi u uskoj suradnji s Europskom investicijskom bankom i Europskim investicijskim fondom radi olakavanja pristupa financiranju za mikro, mala i srednja poduzea u Europskoj uniji. Inicijativa omoguava zemljama lanicama EU da dio sredstava strukturnih fondova usmjere u svrhu podrke malim i srednjim poduzeima, i to u obliku klasinih, ali povoljnijih financijskih instrumenata kao to su krediti, garancije, ulaganja u osnivaki kapital i vlasniki ulog. Financijski instrumenti JEREMIE provode se putem financijskih posrednika, odnosno banaka u zemljama lanicama EU.

JESSICA je skraenica za engleski Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas, odnosno u prijevodu Zajednika europska podrka odrivom ulaganju u gradska podruja. Inicijativu provodi Europska komisija u suradnji s Europskom investicijskom bankom i Razvojnom bankom Vijea Europe s ciljem promicanja odrivog razvoja, rasta i zapoljavanja u urbanim podrujima Europe. JASMINE je skraenica za engleski Joint Action to Support Micronance Institutions in Europe, odnosno u prijevodu Zajednika akcija za podrku institucijama za mikronanciranje u Europi. JASMINE nadopunjava inicijativu JEREMIE te omoguava dravama lanicama i regijama da dio sredstva strukturnih fondova usmjeri u nancijske proizvode namijenjene iskljuivo mikropoduzetnicima. Vano je napomenuti da sama drava lanica bira hoe li i koju e od J-inicijativa koristiti.
Pie: EEF/M.M.

KAkO Je HRvAtskA pODIJeLJenA pO EU kLAsIfIkACIJI?

U lipnju 2006. godine Europska komisija prihvatila je prijedlog podjele Hrvatske na 3 NUTS 2 regije koje ine Sjeverozapadna, Panonska i Jadranska Hrvatska
NUTS je skraenica za francuski Nomenclature des units territoriales statistiques, to u prijevodu znai Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku. Rije je o posebnom sustavu za utvrivanje i klasikaciju prostornih statistikih jedinica u Europskoj uniji. Cijeli teritorij EU tako je podijeljen na nekoliko razina prostornih jedinica ili cjelina s ciljem da se omogui ujednaeno prikupljanje usporedivih statistikih podataka. NUTS klasikacija slui i kao podloga za provoenje kohezijske politike Europske unije, a budui da donoenje odluke o razini i vrsti sred101

stava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda se na spomenutu Sjeverozapadnu, Panonsku i kojom e se nancirati kohezijska politika u po- Jadransku Hrvatsku. jedinoj prostornoj jedinici ovisi o statistikim pokazateljima kao to su, primjerice, BDP, stopa Kohezijska je politika prije svega usmjerenezaposlenosti i sl. na na NUTS 2 razinu. Naime, vano je istaknuti da korisnici strukturnih fondova nisu zemlje laBitno je naglasiti da su statistike prostor- nice u cijelosti ve pojedine regije. O raspodjeli ne jedinice denirane prvenstveno za statisti- sredstava strukturnih fondova po zemljama lake svrhe i ne moraju predstavljati pravnu ni ad- nicama odluuje Europska komisija, a podlogu ministrativnu podjelu teritorija odreene zemlje za donoenje odluke ine statistiki pokazatelji. lanice. Ovaj sustav razvio je 1980. godine Eu- Uvjeti su razliiti ovisno o posebnim ciljevima ropski ured za statistiku (EUROSTAT) te je in- kohezijske politike. Tako je, primjerice, uvjet za korporiran u pravnu steevinu EU. Detaljno ga koritenje sredstava Europskog fonda za regiopropisuje Uredba br. 1059/2003 Europskog par- nalni razvoj i Europskog socijalnog fonda u okvilamenta i Vijea o donoenju zajednike klasi- ru Cilja 1 kohezijske politike Konvergencija da kacije teritorijalnih jedinica za statistiku. je BDP po glavi stanovnika na razini NUTS 2 regije u posljednje 3 godine nii od 75% EU proNajvaniji kriteriji za uspostavu NUTS kla- sjeka. Zanimljiv je podatak da u Europskoj uniji sikacije je broj stanovnika. Sukladno ovom kriteriju NUTS 1 razinu ine podruja s minimal- sukladno aktualnoj klasikaciji postoji 97 regija no 3 i maksimalno 7 milijuna stanovnika, NUTS na NUTS 1 razini, 271 regija na NUTS 2 razini te 2 razinu ine podruja s minimalno 800 tisua 1303 regije na razini NUTS 3. do maksimalno 3 milijuna stanovnika, a NUTS 3 Pie: EEF/M.M. razinu ine podruja s minimalno 150 tisua do maksimalno 800 tisua stanovnika. U lipnju 2006. godine Europska komisija prihvatila je u okviru pregovarakog poglavlja 18 Statistika prijedlog podjele Republike Hrvatske na 3 NUTS 2 regije koje ine: Sjeverozapadna Hrvatska koja obuhvaa Zagrebaku, Krapinsko-zagorsku, Varadinsku, Koprivniko-krievaku i Meimursku upaniju te Grad Zagreb Panonska Hrvatska koja obuhvaa Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitiko-podravsku, Poeko-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osjeko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovaku i Sisako-moslavaku upaniju Jadranska Hrvatska koja obuhvaa Primorsko-goransku, Liko-senjsku, Zadarsku, ibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovako-neretvansku upaniju.

KAkO uspJenO DObItI sReDstvA OD EuROpske unIJe?

Kao posljedica kohezijske politike, od 2000. do 2006., BDP po glavi stanovnika u najslabije razvijenim regijama EU narastao je sa 66% prosjeka EU 25 u 2000. godini na 71% u 2006. godini

Stotine tisua uspjenih projekata nancirano je do danas u zemljama EU kroz Strukturne fondove i Kohezijski fond. Kohezijska politika imala je veliki uinak na gospodarstvo, okoli, transportu infrastrukturu, istraivanje i razvoj te u konanici osigurala bolji standard i kvalitetu iPostojea administrativna podjela Repu- vota graana EU. blike Hrvatske odgovara kriterijima statistike Brojke koje prikazuju uinak kohezijske popodjele na NUTS 1 i NUTS 3 razine pri emu NUTS 1 razina podrazumijeva cijelu Hrvatsku, a litike su uistinu impresivne. Tako, izmeu ostaNUTS 3 razinu upanije. NUTS 2 razina odnosi loga, slubene statistike Europske komisije po 102

kazuju da je kao posljedica kohezijske politike, u razdoblju 2000. - 2006. godine, BDP po glavi stanovnika u najslabije razvijenim regijama Europske unije narastao sa 66% prosjeka EU 25 u 2000. godini na 71% u 2006. godini, BDP u pojedinim regijama porastao je za ak 10%, 230 tisua malih i srednjih poduzea dobilo je nancijsku potporu kroz sredstva strukturnih fondova, 20 milijuna ljudi dobilo je pristup vodovodnoj mrei, 23 milijuna ljudi dobilo je pristup sustavu za proiavanje voda, 38 tisua projekata koji se bave istraivanjem i razvojem sunancirano je iz sredstava strukturnih fondova ime je stvoreno 13 tisua stalnih radnih mjesta u sektoru, izgraeno je 4700 km autocesta i 1200 km brzih eljeznikih putova iz kohezijskog fonda, itd. Na stranicama Europske komisije - Ope uprave za regionalnu politiku i Ope uprave za zapoljavanje, socijalna pitanja i jednake mogunosti moete pronai bazu podataka u kojoj se nalaze detaljni opisi projekata nanciranih kroz Europski regionalni razvojni fond, Europski socijalni fond i Kohezijski fond u svim zemljama lanicama Europske unije. U nastavku su neki od nanciranih projekata. Projekt: Izgradnja povijesnog vedskog broda Gerda, Gwle, vedska Sektor: turizam Fond: Europski regionalni razvojni fond, ukupna alokacija 780 tisua eura Kroz sredstva Europskoga regionalnog razvojnog fonda sunancirana je izgradnja kopije popularnoga povijesnog vedskog broda Gerde koji je 60 godina prevozio teret po Baltikom i Sjevernom moru. Novoizgraeni tradicionalni brod sa 30-metarskim jarbolima i 625 etvornih metara jedara, danas je velika turistika atrakcija te slui u turistike svrhe kao iznimno popularan plutajui hostel za mlade. (Izvor: Europska Komisija, Opa uprava za regionalnu politiku: Investiranje u nae regije: 150 primjera uspjenih projekata sunanciranih kroz Europsku regionalnu politiku, 2010.)

Projekt: Izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom, Celje, Slovenija Sektor: zatita okolia Fond: Kohezijski fond, ukupna alokacija 20,33 milijuna eura Kroz sredstva Kohezijskog fonda omoguena je izgradnja mehaniko-biolokog sustava za obradu komunalnog otpada, s ukupnim kapacitetom obrade 61 tisue tona otpada godinje, te izgradnja sustava termalne obrade komunalnog otpada s kapacitetom obrade 25 tisua tona godinje (od ega 20 tisua tona biolokog otpada i 5 tisua tona dehidriranog mulja). Kao rezultat projekta smanjena je razina metana i razina emisije tetnih plinova te koliina mulja i nerazgradivih depozita na odlagalitima. Projekt je takoer generirao opskrbu toplinskom energijom ime je smanjeno oslanjanje na neobnovljive izvore energije i fosilna goriva. (Izvor: Europska Komisija, Opa uprava za regionalnu politiku: Investiranje u nae regije: 150 primjera uspjenih projekata sunanciranih kroz Europsku regionalnu politiku, 2010.) Projekt: Novi svijet za gluhe osobe, Latvija Sektor: Jednake mogunosti socijalna ukljuenost Fond: Europski socijalni fond, ukupna alokacija 479 tisua eura Kroz sredstva Europskoga socijalnog fonda Latvijska udruga gluhih osoba kao korisnik projekta provest e niz aktivnosti koje imaju za cilj poboljanje usluga namijenjenih gluhim osobama s ciljem bolje integracije na trite rada. Kroz projekt obrazovat e se takoer i novi prevoditelji znakovnog jezika. Cilj projekta je omoguiti gluhim osobama u Latviji jednake mogunosti i prava pristupa tritu rada te sprijeiti njihovu socijalnu izolaciju. (Izvor: Europska Komisija, Opa uprava za zapoljavanje, socijalna pitanja i jednake mogunosti, baza projekata.)
Pie: EEF/M.M.

103

tO Je kOhezIJskA pOLItIkA EU I tO se nJOMe eLI pOstII?

Osnovna svrha kohezijske politike jest smanjiti znaajne gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike koje postoje izmeu EU regija, ali takoer i jaati globalnu konkurentnost europskog gospodarstva
Kako se pribliava 1. srpnja 2013. godine, odnosno dugo oekivani datum kojim Hrvatska nakon godina pregovora, priprema i reformi postaje punopravna zemlja lanica Europske unije, u javnosti se sve ee kao jedan od vanijih pozitivnih uinaka lanstva spominje mogunost povlaenja milijuna eura iz sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Strukturni fondovi i Kohezijski fond glavni su instrumenti kojima Europska unija nancira i provodi tzv. Kohezijsku politiku. Kohezijska politika jedna je od brojnih EU politika. Ako, meutim, gledamo njezin nancijski znaaj, izgledno je da je rije o nancijski drugoj po redu najznaajnijoj politici, odmah iza Zajednike poljoprivredne politike, na koju u aktualnoj sedmogodinjoj perspektivi Europske komisije otpada 35,7% ukupnog budeta Unije, odnosno 308 milijardi eura. Kohezijskom politikom koja se naziva jo i tzv. politikom solidarnosti, Europska unija osigurava sredstva za manje razvijene regije, odnosno zemlje lanice Europske unije. Da postoje znaajne razlike o razvoju pojedinih lanica Europske unije, ali i unutar samih zemalja lanica, nije potrebno posebno isticati. Razlike u razvijenosti bile su uoljive jo u vrijeme kada je EU predstavljala savez 15 drava lanica uglavnom zapadne Europe. Meutim, jaz izmeu razvijenih i manje razvijenih regija, odnosno zemalja lanica, mnogostruko se poveao slijedom petog proirenja Europske unije iz 2004. godine kada se EU proirila na 10 zemalja mahom iz srednje i istone Europe te ponovno 2007. godine kada su u Uniju ule Bugarska i Rumunjska. Statistike pokazuju da se petim valom proirenja broj stanovnika Europske unije poveao za
104

20%, povrina za 23%, meutim bruto domai proizvod po glavi stanovnika pao je za alarmantnih 12,4%. Osnovna svrha kohezijske politike jest smanjiti znaajne gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike koje postoje izmeu EU regija, ali takoer i jaati globalnu konkurentnost europskog gospodarstva. Pri tome Europska unija nastoji djelovati po takozvanom principu catching up sukladno kojem stope rasta slabije razvijenih regija trebaju dostii stope rasta natprosjeno razvijenih regija, meutim pri tome se ne smije ograniavati rast vodeih regija. Vezano uz alokaciju i koncentraciju sredstava Kohezijske politike, kategorizacija se vri prema stupnju razvijenosti i konkretnim potrebama pojedinih regija. Tako su za razliite vrste potekoa predviene razliite intervencije i razliiti iznosi EU pomoi. Okosnicu Kohezijske politike ini djelovanje u smjeru ostvarenja tri temeljna cilja, a to su: konvergentnost, konkurentnost i zapoljavanje te europska teritorijalna suradnja. Cilj 1., odnosno konvergentnost, odnosi se na nanciranje razvojnih projekata i infrastrukture te jaanja gospodarskog i ljudskih kapaciteta u najmanje razvijenim regijama i zemljama lanicama. Od ukupne alokacije Kohezijske politike otprilike 81,5% usmjereno je na ostvarenje cilja konvergencije. Cilj 2. regionalna konkurentnost i zapoljavanje odnosi se na nanciranje inovacija, promicanje drutva znanja, poduzetnitva, zatite okolia te jaanje zapoljivosti kroz razliite vrste ulaganja u ljudske resurse. Ukupno 16% sredstava Kohezijske politike odnosi se na ostvarenje Cilja 2. Cilj 3. europska teritorijalna suradnja odnosi se na poticanje projekata prekogranine i transnacionalne suradnje gdje na zajednikim projektima sudjeluju partneri iz pograninih regija dvije ili vie zemalja lanica. Na cilj 3. odnosi se otprilike 2,5% predviene ukupne alokacije Kohezijske politike. Veliki opseg i iznimna vanost goreopisanih ciljeva, u potpunosti opravdava kako nancijsku tako i strateku poziciju Kohezijske politike kao jedne od najvanijih politika Europske unije
Pie: EEF/M.M.

FOnDOvI EuROpske unIJe zA MALe I sReDnJe pODuzetnIke

Europska komisija posebno u posljednje vrijeme provodi razliite mjere kojima nastoji olakati poslovanje i rast malih i srednjih poduzea - dijelom putem Strukturnih fondova, a dijelom putem Europskog socijalnog fonda
Prema slubenoj statistici u Europskoj uniji danas postoji 23 milijuna malih i srednjih poduzea. Europska komisija prepoznaje ih kao glavne generatore razvoja i rasta zapoljavanja te smatra da uspjeh ciljeva u strategiji Europa 2020 uvelike ovisi upravo o ostvarenju njihovih potencijala. Ovakav stav dijelom potie i od injenice da su u proteklih 5 godina gotovo 80% svih novih radnih mjesta u Europskoj uniji kreirala upravo mala i srednja poduzea. Europska komisija posebno u posljednje vrijeme kada je Europska unija pogoena gospodarskom i nancijskom krizom koja se odraava i na europska mala i srednja poduzea provodi razliite mjere kojima nastoji olakati njihovo poslovanje i rast. Dijelom to radi i putem Strukturnih fondova, no prije svega putem Europskog fonda za regionalni razvoj te dijelom i putem Europskog socijalnog fonda. Naime, putem navedena dva fonda mogue je direktno nanciranje poduzetnikih aktivnosti malih i srednjih poduzea i to prvenstveno kroz provedbu takozvanih grant shema ili shema dodjele bespovratnih sredstava tj. darovnica. Grant sheme provode se putem javnih natjeaja odnosno javnih poziva za dostavu prijedloga projekata na koja se javljaju mala i srednja poduzea sa svojim projektnim idejama te se uspjenim prijaviteljima bespovratno sunancira odreeni postotak prihvatljivih projektnih aktivnosti. Postotak sunanciranja iz strukturnih fondova kree se najee od 50% na vie. Putem grant shema moe se nancirati veliki raspon aktivnosti iji je osnovni cilj rast i jaanje produktivnih kapaciteta europskih MSP-a. Uz grant sheme iz strukturnih fondova -

nanciraju se i druge aktivnosti neposredno usmjerene na male i srednje poduzetnike, kao to su projekti jaanja poslovnog savjetovanja i edukacije malih i srednjih poduzetnika, investicije u poslovnu infrastrukturu, investicije s ciljem umreavanja MSP-a, projekti vezani uz poticanje poduzetnitva ena i slino. Takoer, Europska komisija je u aktualnoj nancijskoj perspektivi 2007. - 2014., a posebno u planovima novoga nancijskog prorauna za razdoblje 2014. - 2020., poseban naglasak u nanciranju malih i srednjih poduzea stavila i na tzv. instrumente nancijskog inenjeringa. Rije je o nancijskim instrumentima koji se provode putem nancijskih posrednika, prvenstveno banaka, a nude se malim i srednjim poduzeima u obliku povoljnijih i dostupnijih nancijskih sredstava u odnosu na trine uvjete. U pretpristupnom razdoblju u Hrvatskoj kroz program Phare i IPA prvenstveno su se nancirali projekti tehnike pomoi dravnim institucijama koje pruaju podrku gospodarstvu. No, i u pretpristupnom razdoblju hrvatska mala i srednja poduzea imala su mogunost dobivanja bespovratnih sredstava putem grant shema i to iz Phare 2006 programa te kroz aktualni natjeaj iz IPA programa komponente IIIC koja se nancira putem Operativnog programa za regionalnu konkurentnost, za koji je 19. prosinca 2011. godine raspisan javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za potporu poveanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj. Ove dvije mogunosti izvrsna su prilika za uenje za nae MSP-e o tome kako se pripremaju, prijavljuju i provode projekti nancirani iz EU fondova, a koje e zasigurno poveati kapacitete za uspjenu apsorpciju sredstava koje e hrvatski MSP-i imati na raspolaganju putem strukturnih fondova.
Pie: EEF/M.M.

105

PRIMJeRI uspJenIh pROJekAtA fInAnCIRAnIh Iz fOnDOvA EU

Novcem iz europskih fondova zemlje lanice unaprijedile su svoje ceste i pruge, Projekt: Gradnja nove moderne gradski prijevoz, sustave vodoopskrbe i od- pedijatrijske bolnice vodnje, zatite okolia, malo i srednje poPodruje: Portugal, Regija Centro, Coimduzetnitvo... bra Vrijednost projekta: 68.655.500 eura od Niz projekata u Europskoj uniji nanciran ega je 41.968.900 eura sunancirano novcem je sredstvima strukturnih fondova i Kohezijskog EU fonda. Sredstva europskih fondova omoguiOpis projekta: Projekt gradnje nove djejela su brojnim zemljama lanicama nanciranje bolnice u Coimbri koja e biti u mogunosti pruprojekata kojima su unaprijedile svoje ceste i e- ati usluge u skladu s najboljom svjetskom prakljeznike pruge te urbani javni prijevoz, pobolja- som u podruju lijeenja djece. Sama zgrada bit le sustave vodoopskrbe i odvodnje, poboljale evisoka 11 katova, a prostirat e se na 90.000 sustave zatite okolia, unaprijedile svoje malo m2 te e biti opremljena najsuvremenijom mei srednje poduzetnitvo, potaknule istraivanje, dicinskom opremom. Bolnica e predstavljati inovacije i razvoj, poveale zapoljivost te na taj referentni djeji bolniki centar u regiji s velikim nain izravno utjecale na poboljanje cjeloku- kapacitetima koji e omoguiti kvalitetnu brigu pnog gospodarstva, rasta i razvoja. o zdravlju djece, bolje uvjete lijeenja, poboljaU nastavku opisujemo nekoliko najzani- ne uvjete rada za osoblje te poveani broj novih mljivijih projekata koji bi moglibiti inspirativni i tretmana za lijeenje razliitih bolesti. za predlagatelje projekata iz nae zemlje. Projekt: Centar za biomedicinska Projekt: Otkrivanje ljepota Firence istraivanja za sredinju Europu tramvajem Podruje: Poljska, Mazowieckie Podruje: Italija, Toskana Vrijednost projekta: 91.437.659 eura od Vrijednost projekta: 159.890.900 eura od ega je 77.722.010 eura sunancirano novcem ega je 53.275.600 eura sunancirano novcem EU EU Opis projekta: Strateki je cilj projekta usOpis projekta: Cilj je projekta omogui- postaviti vodei, srednjoeuropski biomedicinti odrivu mobilnost u rentinskom gradskom ski istraivaki centar koji e visoko motiviranim podruju. Projekt obuhvaa investicije za po- znanstvenicima i kvaliciranom tehnikom osoboljanje i modikaciju postojee tramvajske blju sluiti kao platforma za interdisciplinarna infrastrukture kao i za gradnju novih poveza- istraivanja u podruju biomedicine. Kroz pronih struktura, poput novih ulica, tramvajskih jekt nancirat e se gradnja dviju zgrada koje podvonjaka te novog mosta preko rijeke Arno. e nuditi oko 10.500 m2 laboratorijskih prostoPlaniran je dovretak 18,92 kilometara tramvaj- ra. Oko 45 laboratorija pruat e usluge za induskih pruga te gradnja 46 novih tramvajskih sta- striju i druge istraivake organizacije. Centar e jalita. Projekt e omoguiti otvaranje novih rad- razvijati suradnju s poslovnim subjektima zainnih mjesta, i to oekivanih 511 tijekom same faze teresiranima za primjenu i komercijalizaciju regradnje te daljnjih 186 radnih mjesta kada sustav zultata istraivanja. postane funkcionalan. Izvor: Europska komisija, Opa uprava za
106

Regionalne vlasti procjenjuju da e se, kao izravna posljedica poduzetih infrastrukturnih radova, 37 posto korisnika automobila u ovom podruju preusmjeriti na javni gradski prijevoz to e imati izniman utjecaj na okoli. Takoer, poboljani javni gradski prijevoz smanjit e prometne guve, poveati mobilnost stanovnika, ali i posjetitelja Firence te u konanici doprinijeti poboljanju kvalitete ivota u ovom podruju.

regionalnu politiku, Baza projekata Na stranicama Europske komisije Ope uprave za regionalnu politiku i Ope uprave za zapoljavanje, socijalna pitanja i jednake mogunosti moete pronai bazu podataka u kojoj se nalaze detaljni opisi projekata nanciranih iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u svim zemljama lanicama Europske unije. Nadamo se da ete prepoznati njihovu vrijednosti temeu njima moda pronai ideju koja e vas inspirirati za predlaganje projekata za nanciranje iz strukturnih fondova.
Pie: EEF/M.M.

BUGARSKA 6,7 LATVIJA 4,5 SLOVAKA 11,4

EKA 26,3 LITVA 6,8 SLOVENIJA 4,1

ESTONIJA 3,4 POLJSKA 65,3

MAARSKA 24,9 RUMUNJSKA 19,2

Izvor: Europska komisija, Opa uprava za regionalnu politiku

KOLIkO su nOvCA Iz EU IskORIstILe zeMLJe sReDnJe I IstOne EuROpe?

Najvie novca iz EU fondova povukla je Poljska, no najuinkovitije su u tome bile Latvija i Litva
Peti val proirenja Europske unije iz 2004., odnosno 2007. godine sa 10 novih zemalja lanica srednje i istone Europe uvelike je naglasio iznimnu vanost kohezijske politike za cjelokupni rast i razvoj Europske unije. Iznos sredstava namijenjenih smanjivanju novonastalih i viestruko poveanih gospodarskih i socijalnih razlika meu zemljama lanicama i regijama proirene EU povean je u odnosu na prethodnu nancijsku perspektivu za otprilike 44 posto (sa 213 milijardi eura u razdoblju 2000.-2006. na 308 milijardi eura za razdoblje 2007.-2013.). Od tih 308 milijardi eura namijenjenih provoenjukohezijske politike u razdoblju od 2007. do 2013., 172 milijarde eura, odnosno gotovo 80 posto, raspodijeljeno je na 10 zemalja lanica iz srednje i istone Europe. U sljedeoj tablici prikazana je raspodjela alokacija po zemljama za razdoblje 2007.-2013. (iznosi su u milijardama eura).

Iako je kao to je i vidljivo u gornjoj tablici najvei iznos sredstava alociran Poljskoj kao najveoj i najmnogoljudnijoj novoj zemlji lanici, kada govorimo o uinkovitom koritenju sredstava meu zemljama srednje i istone Europe uvelike prednjae Latvija i Litva. Naime, sukladno statistikim podacima, te dvije baltike zemlje ugovorile su do kraja 2010. godine otprilike 70 postoukupno alociranih sredstava strukturnih instrumenata. Zemlje koje su se pokazale relativno uspjenima po tom kriteriju te su ugovorile su izmeu 50 i 60 posto ukupno alociranih sredstava jeu Estonija, Slovaka, eka i Poljska, dok su zemlje koje su ugovorile manje od 50 posto alociranih sredstava Maarska, Slovenija, Rumunjska i Bugarska. Po postotku sredstava isplaenih krajnjim korisnicima, odnosno onih sredstava koji se smatraju potroenima, ponovno su u vrhu Latvija i Litva s oko 30 posto isplaene ukupno dostupne alokacije, a slijede ih Slovenija, eka, Estonija i Slovaka s oko 20 posto, Maarska i Poljska s otprilike 15 posto, Bugarska sa 10 posto i Rumunjska koja je do kraja 2010. godine uspjela potroiti tek 7 posto ukupno dostupnih sredstava. (Izvor: EU FUNDS in Central and Eastern Europe, Progress Report 2007-10, KPMG). Latvija, kao najuspjenija nova lanica s ukupno 76 posto ugovorenih i 30 posto isplaenih dostupnih sredstava do kraja 2010. godine, prioritete ulaganja sredstvima strukturnih instrumenata denirala je u okviru tri tzv. operativna programa, i to prvo, za podruje ljudskih resursa i zapoljavanja, drugo infrastrukture i usluga te tree poduzetnitva i Inovacija. Takoer, Latvija sudjeluje u koritenju inicijative JEREMIE. Litva, koja je do kraja 2010. godine ugovo107

rila 68 posto, a isplatila 29 posto ukupno dostupne alokacije iz strukturnih instrumenata, fokusirala je svoja ulaganja u okviru etiri operativna programa, i to prvou podrujima promicanja kohezije, drugo ekonomskog rasta, tree razvoja ljudskih resursa i etvrto tehnike pomoi, a koristi takoer i inicijative JEREMIE i JESSICA. Osnovni razlog uspjenosti ili neuspjenosti zemalja u koritenju sredstava strukturnih instrumenata ponajprije lei u kvaliteti njihovih administrativnih kapaciteta koji e u konanici projekte pripremati, ugovarati i implementirati.
Pie: EEF/M.M.

PRIznAnJA zA InOvAtIvne pROJekte kOJI JAAJu RegIOnALnI RAzvOJ

Regio-stars su priznanja najboljim projektima za jaanje regionalnog razvoja, a koji su financirani sredstvima strukturnih instrumenata. Ve sada mogu sudjelovati i korisnici IPA projekata iz Hrvatske
Europska komisija od 2008. godine organizira natjeaje za dodjelu tzv. Regio-stars priznanja iji je cilj identicirati primjere najbolje prakse u podruju jaanja regionalnog razvoja kroz originalne i inovativne projekte koji su nancirani sredstvima strukturnih instrumenata. Cilj je nagrade takoer identicirati i nagraditi projekte koji imaju potencijal privui i inspirirati druge regije Europske unije na prijavu projekata za nanciranje sredstvima strukturnih instrumenata. Na natjeaju ve sada ravnopravno mogu sudjelovati i korisnici IPA projekata iz Hrvatske. Priznanje Regio-stars ini dio Inicijative Europske komisije pod nazivom Regije za gospodarsku promjenu, kojoj je cilj potaknuti razmjenu znanja i najbolje prakse meu razliitim regijama Europske unije. U proteklih pet godina vie od 350 projekata nominirano je za to
108

prestino priznanje, 130 ih je ulo u ui izbor,a 21 projekt dobio je prestini trofej. Tom e se broju pridruiti jo pet pobjednikih projekata iz 2012. godine koji su proglaeni na sveanosti dodjele nagrada na ovogodinjoj konferenciji Inicijative Europske komisije Regije za gospodarsku promjenu, koja je odrana tijekom lipnja u Bruxellesu. U sklopu natjeaja za dodjelu Regio-stars priznanja svake se godine identiciraju najbolji projekti u vie razliitih kategorija. Odabir najboljih projekata u okviru natjeaja za 2013. godinu provodi se kroz sljedeih 5 kategorija: PAMETAN RAZVOJ: sprega sveuilita i regionalnog razvoja; ODRIVI RAST: podrka efikasnosti resursa u malom i srednjem poduzetnitvu; UKLJUIVI RAST: inovacije u socijalnom sektoru; kreativni odgovori na socijalne izazove; KATEGORIJA CITYSTAR: integrirane strategije za razvoj urbanih podruja i KATEGORIJA INFORMIRANJE I KOMUNIKACIJA: promoviranje regionalne politike EU kroz kratke video uratke. Odabrani finalisti u okviru tih kategorija imat e priliku predstaviti svoje projekte pred odborom nezavisnih sudaca tijekom desetog Europskog tjedna regija i gradova, a ceremonija dodjele nagrada odrat e se u Bruxellesu poetkom 2013. godine.Osnovni kriteriji pomou kojih se odabiru najbolji projekti odnose se na inovativni karakter projekta, uinak projekta, oekivanu odrivost ostvarenih projektnih rezultata te kapacitet projekta u jaanju lokalnih, regionalnih i meuregionalnih partnerstava. U nastavku donosimo primjer nagraenog projekata iz 2010. godine. Dobitnik nagrade Regio-starsza 2010. godinu u kategoriji 2: CityStar - integracija migranata ili marginaliziranih skupina u urbana podruja Institut za mikronancije, vedska Projekt je sunanciran sredstvima Europskog regionalnog razvojnog fonda u iznosu od 340.000 eura. Opis projekta: Projekt je fokusiran na poboljanje pristupa nancijama za ene migrante koje esto imaju potekoa u nastojanjima da osiguraju poetni kapital za pokretanje i/ili razvijanje vlastitog posla. Glavni je cilj projekta uspostaviti trajnu liniju za mikro-nanciranje kako bi

se prevladale barijere dostizanja poetnog kapitala za tu ciljnu skupinu. Do sada je projekt podralo 80 ena koje su se poele baviti poduzetnikim poslom tepridonio razvoju 15 mikropoduzea, aliikreiranju 20 novih radnih mjesta. Izvor: Slubena web-stranica nagrade Regio-stars Prezentacije svih projekata koji su uli u ui izbor tijekom ranijih natjeaja, kao i druge detalje o ovom prestinom priznanju moete nai na slubenoj stranici inicijative Regio stars: http://ec.europa.eu/regional_policy/cooperate/regions_for_economic_change/regiostars_en.cfm
Pie: EEF/M.M.

GOtOvO 13 MILIJARDI euRA zA zAJeDnIke pROJekte

Prekogranini, meunacionalni i meuregionalni projekti EU trebali bi smanjiti razlike u razvoju izmeu regija ili socijalnih grupa u EU
Sastavni dio kohezijske i regionalne politike Europske unije ini i podrka prekograninim, meunacionalnim i meuregionalnim projektima, koje zajedniki predlau i provode razliite regije, odnosno zemlje lanice EU. Takve zajednike aktivnosti ostvaruju se kroz cilj 3 kohezijske politike koji se naziva Europska teritorijalna suradnja, a koji zagovara suradnju vie regija, odnosno zemalja lanica u pronalasku zajednikih rjeenja u podrujima od zajednikog interesa, kao to su razvoj poduzetnitva i gospodarski razvoj, razvoj novih tehnologija i transfer inovacija, razvoj turizma, zatita kulturne batine, zatita okolia, obrazovanje i socijalna ukljuenost itd. U sklopu tog cilja za razdoblje 2007. - 2013. godine, Europska unija izdvojila je gotovo 13 milijardi eura, odnosno otprilike 2,5 posto ukupne alokacije kohezijske politike. Projekti se financiraju kroz Europski fond za regionalni razvoj namijenjen financiranju ulaganja koja bi trebala smanjiti

razlike u razvoju izmeu regija u EU ili razlike izmeu odreenih socijalnih grupa. Zajedniki projekti prijavljuju se kroz konzorcije koje ine uglavnom neprofitna tijela s podruja pograninih upanija ili regija, kao to su jedinice lokalne i podrune samouprave, obrazovne institucije, muzeji i druge institucije iz sektora kulture, instituti, razvojne agencije, istraivaki i poslovni centri, a u odreenim programima mogu sudjelovati i mali i srednji poduzetnici. U okviru Europske teritorijalne suradnje trenutano se financiraju 52 prekogranina programa, 13 transnacionalnih programa te jedan meuregionalni program. Hrvatska ve sada, u pretpristupnom razdoblju, sudjeluje u prekograninim i transnacionalnim programima, pri emu se projektne aktivnosti hrvatskih partnera na projektima financiraju kroz program IPA, i to u okviru IPA komponente II prekogranina suradnja. Hrvatska u sklopu tzv. jadranske prekogranine suradnje sudjeluje u prekograninim programima sa zemljama lanicama EU Slovenijom, Maarskom i Italijom, kao i sa zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za lanstvo u Europskoj uniji Srbijom, Crnom Gorom te Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska takoer sudjeluje i u transnacionalnim programima Mediteran i Jugoistona Europa. Aktivnosti Hrvatske u okviru ovih programa koordinira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije na ijim stranicama moete nai detaljne informacije o aktivnostima i mogunostima koje se financiraju kroz pojedine programe prekogranine, odnosno transnacionalne suradnje. U nastavku je prikazan primjer projekta financiranog u okviru programa prekogranine suradnje Hrvatska Bosna i Hercegovina za programsko razdoblje 2007. - 2013. godine Naziv projekta: The Una River Unique Resource for Sustainable Development Projektni partneri iz Hrvatske: Grad Hrvatska Kostajnica, Opina Hrvatska Dubica, Turistika zajednica grada Hrvatska Kostajnica Projektni partneri iz Bosne i Hercegovine: Opina Kozarska Dubica, Opina Kostajnica, Turistika organizacija Kozarska Dubica, Turistika organizacija Kostajnica
109

Vrijednost projekta: 118.170,00 Trajanje: 12 mjeseci Opis projekta: Projektu je cilj poboljati konkurentnost lokalnih turistikih potencijala stvaranjem zajednike turistike ponude uz donji tok rijeke Une kroz valorizaciju zajednike prirodne batine i promociju koncepta odrivog razvoja. Osnovne aktivnosti obuhvaaju manje infrastrukturne radove, promotivne aktivnosti o odrivom turizmu i seoskim gospodarstvima kao generatorima ruralnog turizma u ovom pograninom podruju, edukativne aktivnosti turistikih vodia te manje akcije ienja i ureenja okolia Izvor: web stranica Programa prekogranine suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013, http://www.cbc-cro-bih.net
Pie: EEF/M.M.

drugim vrhunskim vinima. No, taj put od nezatiene vrste do priznate autohtone vrste vina sa zatienim geografskim porijeklom nije nimalo lak ni kratak. To dobro znaju obitelji vinogradara i vinara koje su godinama, s koljena na koljeno, prenosile umijee i tehnologiju proizvodnje vina i napravili ono u emu danas uivamo i s pravom se ponosimo 50 autohtonih vrsta hrvatskih vina meu kojima su Plavac, Poip i krlet. Ulaskom Hrvatske u EU i jo slobodnijim prometom roba ova e se vina nai na jo veem broju polica u trgovinama diljem Europske unije. Hrvatska vina s kontroliranim geografskim porijeklom imat e na boci oznaku regionalnog identiteta (npr. vino iz Dalmacije, Hrvatska) na engleskom jeziku, a da bi se tamo uope nala, morat e zadovoljiti strogo propisana pravila proizvodnje i skladitenja vina. Slino e biti i s dalmatinskim prutom, slavonskim kulenom i naim drugim autohtonim proizvodima jer u EU su ve dugi niz godina na snazi EU certikati porijekla (PDO protection labels) i zakoni koji propisuju odreene standarde. S druge strane, u naim e se trgovinama, ulaskom Hrvatske u EU, puno lake nai i gore spomenuti pjenuci iz Champagnea, kao i maslinovo ulje iz Grke i jo vie nadaleko poznate okolade iz Belgije. Pitanje je samo mogu li se nai proizvodi nositi s tom konkurentnou proizvoda drugih regija i zemalja EU? Odgovor na ovo pitanje dobit emo u godinama koje e uslijediti. Ali ipak, za Hrvatsku i njezine regije te njezina autohtona vina i autohtone domae proizvode je od i te kako velike vanosti razmiljanje na regionalnom nivou i djelovanje na globalnom nivou za poetak sigurnom i stabilnom tritu Europske unije. Pria o regionalnom identitetu je pria o tome da regija sama po sebi jeste brend i kao takva prepoznatljiva i van okvira zemlje ili politike i gospodarske Unije kojoj pripada. Zakoni na nacionalnom i na europskom nivou tite regionalno porijeklo proizvoda, ali i zahtijevaju od njih na nivou EU dogovorene standarde. Zato bi i odgovor na pitanje iz naslova bio da ustvari samo porijeklo proizvoda, ako ono nije proizvedeno pre-

Je LI RegIOnALnO pORIJekLO pROIzvODA gARAnCIJA kvALItete?

Zakoni na nacionalnom i europskom nivou tite regionalno porijeklo proizvoda, ali zahtijevaju i dogovorene standarde na nivou Europske unije
Kada su 9. sijenja tadanja predsjednica vlade gospoa Jadranka Kosor i aktualni predsjednik Republike Ivo Josipovi u Bruxellesu u prisustvu predsjednika i lanova vlada zemalja lanica EU stavili potpis na dokument kojim su pregovori Hrvatske s Europskom unijom zvanino zakljueni, nazdravili su ampanjcem koji je, moemo samo pretpostaviti, za tu priliku doao specijalno iz Champagnea regije na sjeveroistoku Francuske, koja je pored Provance na jugu Francuske nadaleko uvena po uzgoju vinove loze i proizvodnji vina. Francuskim vinima i pjenucima zatienoga geografskog porijekla teko mogu konkurirati bilo koja druga vina na svijetu. Ali, i mi bismo se s naim kvalitetnim vinima htjeli nai na kakvoj otmjenoj trpezi i kvalitetom naih autohtonih vrsta vina konkurirati
110

ma odreenim standardima, nije i ne moe biti dovoljan razlog za kupnju proizvoda. Da bi pospjeila regionalni razvoj, EU je osnovala posebna tijela. Direktorat Europske komisije za Regionalnu politiku je tijelo osnovano s namjerom da ojaa ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju smanjujui nejednakost izmeu razliito razvijenih regija i zemalja EU. Direktorat upravlja sljedeim fondovima: Europskim regionalnim razvojnim fondom koji je koncentriran na regije s najmanjim BDP-om po glavi stanovnika, Kohezijskim fondom i IPA fondovima (Instrument for Pre-Accession Assistance) koji je namijenjen zemljama kandidatima za lanstvo u EU u razvoju njihove putne infrastrukture i zatite okolia. Na ovaj nain politika EU zapravo pozitivno djeluje na ope ekonomsko stanje unutar EU. Ono to je vano za politiku EU je to da Europska unija zapravo kroz regionalni razvoj eli potaknuti ekonomije svojih drava lanica da se dalje razvijaju. U Europskoj uniji je, na primjer, 91% teritorija ruralno i ta su podruja dom za vie od 50% stanovnika EU. I dok se kod nas ljudi tiskaju u gradove u potrazi za boljim ekonomskim mogunostima, u Europskoj uniji vie od polovice stanovnitva ivi na selu i od sela, a Europska Unija nalazi naine da u tim podrujima dodatno potakne daljnji razvoj.
Pie: EEF/B.I..

111

Euro i Ekonomska i monetarna unija

112

EuRO vRstO DRI svOJe MJestO nA MeunARODnOJ sCenI

Iako je Europa i prije imala snane i svjetski znaajne valute, njihov pojedinani znaaj bio je neusporedivo manji nego otkad su se udruile u euro
Euro je danas dio svakodnevnog ivota graana u 17 drava lanica eurozone. Jedanaest starih drava lanica (sve osim Velike Britanije i Danske koje su Ugovorom iz Maastrichta osiguraleopt-outklauzulu, vedske i Grke) ispunile su uvjete za usvajanje eura 1999. godine, dok je Grkoj to uspjelo dvije godine kasnije, 2001. godine. Od novih drava lanica, Slovenija je bila prva koja je usvojila euro 2007. godine, u minimalno potrebnom vremenskom razdoblju nakon pristupanja EU. Slijedile su Cipar i Malta 2008., Slovaka 2009. i konano Estonija 2011. godine. Uspostavljanje monetarne unije rezultat je dugotrajnog procesa ekonomske integracije koja je poela jo davnih 1950-ih godina kada se raala Europska unija kakvu poznajemo danas. Prvi pokuaji monetarnog ujedinjenja uslijedili su nakon krize na deviznim tritima krajem 1960-ih kada je teajna nestabilnost zaprijetila zajednikoj poljoprivrednoj politici, tadanjoj ljubimici Ekonomske zajednice. Kao odgovor na krizu, predloeno je da se u roku od 10 godina uspostavi monetarna unija kroz nepovratno ksiranje teajeva drava lanica kojih je tada bilo samo 6. Meutim, ukidanje zlatnog standarda poetkom 1970-ih i naftni okovi koji su uslijedili dokrajili su i tu ideju pa se krajem 1970-ih pristupilo uspostavljanju novog sustava Europskoga monetarnog sistema (EMS). EMS se temeljio na uskom kretanju teajeva oko novostvorene obraunske jedinice ECU (European Currency Unit). Zaetnice ovog sustava bile su Francuska i Njemaka, dok je Velika Britanija bila jedina zemlja koja nije sudjelovala u mehanizmu (stvari se oito nisu puno promijenile do danas). Tijekom sljedeih 10 godina EMS je zna-

ajno smanjio volatilnost teajeva i doprinio stabilnosti deviznih trita. Ipak, uspostavom jedinstvenog trita u drugoj polovici 1980-ih postalo je jasno da su i preostale, iako znatno manje, uktuacije izmeu teajeva i povezani transakcijski trokovi jedna od veih prepreka slobodnom kretanju roba, usluga i kapitala. Tako se iskristalizirala ideja da se jedino usvajanjem zajednike valute mogu u potpunosti iskoristiti blagodati ekonomske integracije pa je Ugovorom iz Maastrichta dogovoreno stvaranje monetarne unije kakvu poznajemo danas. Monetarna unija uspostavljena je u tri koraka. Prvo je trebalo u potpunosti liberalizirati tokove kapitala izmeu drava lanica (do kraja 1993.), zatim uspostaviti koordinaciju ekonomskih politika i osigurati neovisnost nacionalnih sredinjih banaka (do kraja 1998.) te na kraju preispitati koje zemlje ispunjavaju kriterije za usvajanje eura, ksirati teajeve i uvesti euro (od poetka 1999.). Slubeno je euro izaao na ulicu 2002. godine. Razlozi za usvajanje eura mogu se podijeliti na unutranje i vanjske. Vanjski razlozi odnose se na meunarodnu poziciju eura i njegovu ulogu vis vis dolara. Iako je Europa i prije imala snane i svjetski znaajne valute, njihov pojedinani znaaj bio je neusporedivo manji nego otkad su se udruile u euro. ak je i za vrijeme tekue skalne krize u eurozoni i svih nagaanja o odrivosti eura kao valute, euro vrsto zadrao svoje mjesto na meunarodnoj sceni (djelomino zahvaljujui jakim zemljama eurozone, a djelomino slabosti dolara). Unutranji razlozi stvaranja monetarne unije daleko su znaajniji i moemo ih nazvati primarnim razlozima. Oni se prvenstveno veu uz nastavak ekonomske integracije i uspostavljanju temelja za produbljavanje politike integracije. Na kraju, to bolje simbolizira ujedinjenu Europu od zajednike valute?
Pie: EEF/J.C..

113

KOJA su tRI kLJunA kORAkA kOD uvOenJA euRA?

Zemlja mora biti lanica Europske unije, mora sudjelovati u teajnom mehanizmu te ispuniti kriterije iz Maastrichta ili tzv. kriterija konvergencije
Punopravno lanstvo u ekonomskoj i monetarnoj uniji cilj je i obveza svih novih lanica EU. Mogunost trajnog ostanka izvan eurozone (tzv. klauzula opt-out koja je odobrena Velikoj Britaniji i Danskoj) vie ne postoji. Shodno tome, Hrvatska e po ulasku u EU imati status zemlje lanice s derogacijom, to znai da se od nje oekuje da u jednom trenutku u budunosti uvede euro. Uz 12 starih EU lanica, euro je do sada uvelo pet novih drava lanica: Slovenija (2007.), Malta i Cipar (2008.), Slovaka (2009.) i Estonija (2011). Za uvoenje eura ne postoji tono odreena strategija niti vremenski rokovi, ali svaka zemlja mora proi tri kljuna koraka. Najprije zemlja mora postati lanica EU. Iako u naem susjedstvu (Crna Gora i Kosovo) postoje sluajevi unilateralne euroizacije, to znai da je zemlja jednostrano uvela euro kao nacionalnu valutu, EU na to ne gleda blagonaklono. Kada te zemlje postanu lanice EU, nee automatski postati dio eurozone, to bi znailo da osim koritenja eurom mogu sudjelovati i u odluivanju o zajednikoj monetarnoj politici, nego e morati proi sve zadane korake kao i ostale nove lanice. Drugi je korak sudjelovanje u teajnom mehanizmu (Exchange Rate Mechanism II). Brojka dva upuuje na to da je rije o nasljedniku originalnog teajnog mehanizma s kraja 1970-ih kojim su zemlje EU poele uspostavljati bliu monetarnu suradnju. Glavna je svrha mehanizma pripremiti zemlju za sudjelovanje u eurozoni budui da joj teaj ne smije oscilirati vie od 15% oko sredinjeg pariteta prema euru. Trei korak u usvajanju eura jest ispunjavanje kriterija iz Maastrichta ili tzv. kriterija konvergencije. Kada je dogovoreno uspostavljanje monetarne unije poetkom 1990-ih godina, bilo je
114

jasno da se moraju postaviti odreeni kriteriji, to je bio i jedan od kljunih zahtjeva Njemake koja je i tada bila glavni akter u ekonomskoj, a pogotovo monetarnoj sferi Europe. Postoje etiri kriterija konvergencije koje zemlja mora ispuniti ako eli uvesti euro: 1. Niska stopa inflacije - koja znatnije ne odstupa od prosjeka tri zemlje s najpovoljnijim ostvarenjem inflacije. 2. Odrive javne financije - dravni deficit ne smije premaivati 3% BDP-a, a javni dug ne smije biti vei od 60% BDP-a. 3. Stabilan teaj - zemlja mora biti minimalno dvije godine lanica ERM-a II bez ozbiljnih poremeaja na deviznom tritu. 4. Niska kamatna stopa na 10-godinje dravne obveznice - koja znatnije ne odstupa od prosjeka tri zemlje s najpovoljnijim ostvarenjem inflacije (ovaj indikator se smatra dobrim indikatorom povjerenja investitora u ekonomske i politike fundamente). Uz navedeno, zemlja mora zadovoljiti i pravne zahtjeve. Zakoni moraju jamiti punu neovisnost sredinje banke te omoguiti njezinu integraciju u europski sustav sredinjih banaka, a cilj sredinje banke mora biti jednak cilju Europske sredinje banke odravanje stabilnosti cijena. Zbog aktualne ekonomske krize institucije EU dogovorile su dodatan set indikatora kojim e se pratiti ekonomske neravnotee kako bi se u budunosti lake izbjeglo njihovo gomilanje to je i dovelo do izbijanja krize. Taj set indikatora obuhvaa pokazatelje vanjskih neravnotea (tekui raun platne bilance, neto meunarodne investicije, pokazatelje konkurentnosti) i pokazatelje unutranjih neravnotea (zaduenje privatnog sektora, trite nekretnina, zaposlenost i javni dug). Pretpostaviti je da e ispunjavanje i tih dodatnih kriterija biti pomno razmatrano pri odluci da li je neka zemlja spremna uvesti euro. To znai da e uvoenje eura biti jo tee nego do sada. U pogledu brzine uvoenja eura, teko se voditi iskustvima prethodnog kruga zemalja koje su usvojile euro. One su to uinile relativno brzo (u roku od 2,5 do 6,5 godina) budui da se to dogaalo u globalno povoljnijem gospodarskom okruenju. Drugim rijeima, oekivati je da e Hrvati jo neko vrijeme koristiti kunu kao svoju nacionalnu valutu.
Pie: EEF/J.C..

PeRspektIvA uvOenJA euRA u HRvAtskOJ

Ona e nuno ovisiti o spremnosti nositelja gospodarske politike da objektivno sagledaju uzroke slabosti hrvatskog gospodarstva i dinamici provoenja adekvatnih gospodarskih mjera s ciljem otklanjanja tih uzroka
Openito proces uvoenja eura moe zapoeti tek nakon ulaska u EU. To je relativno dugotrajan proces kojeg je recentna globalna nancijska kriza i skalna kriza u pojedinih lanica eurozone uinila kompleksnim u smislu gospodarskih kriterija kojima zemlja treba udovoljavati, a kako bi demonstrirala spremnost za uvoenje eura. Gospodarski kriteriji konvergencije, poznatiji pod nazivom mastriki kriteriji, do aktualne krize bili su jedini kriteriji koje je trebalo ispuniti za uvoenje eura. Danas ispunjavanje samo mastrikih kriterija vie nije dovoljno, ve se zahtjeva da zemlja ima konkurentno gospodarstvo, bez vidnih vanjskih i/ili unutranjih neravnotea. Dodue, potonje navedeni zahtjevi jo uvijek nisu formalno artikulirani. No, oito je da se unazad tri do etiri godine niti jednoj novoj zemlji nije dopustio ulazak u ERM II (Teajni mehanizam II), premda je postojao interes pojedinih lanica EU (sudei prema injenici da je u tom vremenskom razdoblju Bugarska u dva navrata javno objavila namjeru za ulazak u ERM II). Razlog tome je pragmatian, postalo je jasno da ukoliko se dopusti zemlji ulazak u ERM II i ona u njemu uspjeno provede dvije godine, a to podrazumijeva ispunjavanje mastrikih kriterija, zemlji se ne moe onemoguiti uvoenje eura makar ona bila sutinski nespremna. Stoga je ve pred neko vrijeme zemlja trebala udovoljiti odreenim nepisanim kriterijima, a kako bi pristupila u ERM II. U tom kontekstu, znaajno je da su institucije EU u studenom 2011. dogovorile paket od desetak indikatora kojima e se pratiti ekonomske neravnotee u zemljama lanicama. Taj paket ukljuuje pokaza-

telje vanjskih neravnotea (tekui raun platne bilance, neto meunarodne investicije, pokazatelje konkurentnosti) i pokazatelje unutranjih neravnotea (zaduenje privatnog sektora, trite nekretnina, zaposlenost i javni dug). Za pretpostaviti je da e ispunjavanje tih dodatnih kriterija biti pomno razmatrano pri odluci da li je neka zemlja spremna ui u ERM II i uvesti euro. Perspektiva uvoenja eura u Hrvatskoj, a s obzirom na prethodno reeno, nuno e ovisiti o spremnosti nositelja gospodarske politike da objektivno sagledaju uzroke slabosti hrvatskog gospodarstva i dinamici provoenja adekvatnih gospodarskih mjera s ciljem otklanjanja tih uzroka. Slabosti hrvatskog gospodarstva poznate su iroj javnosti i u tom pogledu postoji suglasje. Ukratko, one se oituju u strukturnoj nekonkurentnosti i s njom povezanom slabom performansom izvoznog sektora, relativno visokom inozemnom dugu, rastuim skalnim neravnoteama, te relativno visokoj nezaposlenosti. No, jo uvijek nije izvjesno da postoji opi konsenzus oko adekvatnih gospodarskih mjera koje bi trebale ukloniti te uzroke. U tom smislu, pred nositeljima gospodarske politike je kompleksan zadatak. Fiskalna konsolidacija i s njom usko povezano provoenje dugo odgaanih strukturnih reformi (primarno vezanih uz reformiranje dravne uprave, politike socijalnih transfera i subvencija, javnih poduzea, te radnog zakonodavstva), te voenje vrlo konzervativne politike dohodaka kroz due razdoblje (poput primjerice zamrzavanja plaa na deset godina), temeljne su makroekonomske mjere koje bi mogle pomoi poveanju konkurentnosti i potencijalnom rastu i zaposlenosti gospodarstva, te tako i neutralizaciji postojeih ranjivosti hrvatskog gospodarstva. To su mjere koje su potrebne za izlazak iz strukturne krize u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo, te ih je zbog toga i potrebno provesti bez odgaanja. Njihov nusprodukt, ujedno e biti najbolja priprema za uvoenje eura u Hrvatskoj. Takoer, kada je rije o perspektivi uvoenja eura u Hrvatskoj, ali i bilo kojoj drugoj lanici EU, bitno je imati na umu i spremnost same eurozone da primi nove lanice. Aktualna kriza nepovoljno djeluje na spremnost otvaranja vrata novim lanicama u doglednoj budunosti. Sto115

KOJe su kORIstI I tROkOvI uvOenJA euRA?

ga e okonanje krize u pojedinim zemljama euStabilnost teaja takoer pridonosi i stabilrozone, te dinamika normalizacije gospodarske nosti inacije, pogotovo u uvjetima visoke uvosituacije uvelike utjecati na novi ciklus razmatra- zne ovisnosti (kao to je sluaj u Hrvatskoj) i s nja prihvata novih lanica u eurozonu. time povezanog brzog efekta prijenosa. NaiPie: EEF/J.C.. me, deprecijacija domae valute, osim to pojeftinjuje izvoz (pozitivan, premda kratkotrajan, efekt), poskupljuje i uvoz pa time i prenosi pritisak na inaciju budui da se domaa proizvodnja uvelike oslanja na uvozne komponente (izrazito negativan i dugoroan efekt). Jo jedna izraena korist usvajanja zajednike valute vea je transparentnost cijena. Ako su sve cijene izraene u eurima, puno ih je lake usporediti i donijeti najbolju odluku. Graani eurozone navode da im je euro jako olakao Koristi su uglavnom izraenije za male, vi- prekograninu kupovinu (koja je dodatno potsoko integrirane zemlje kao to je Hrvat- pomognuta razvojem e-trgovine) i putovanja. I ska, a glavna korist uvoenja zajednike poduzeima je lake poslovati, investirati i/ili zavalute jesu nii transakcijski trokovi i eli- duivati se kada nema valutnog rizika i kada su minacija valutnog rizika svi nancijski proizvodi izraeni u istoj valuti. Euro je takoer i katalizator nancijske inteKoristi i trokovi uvoenja eura prvenstve- gracije. Kapital puno lake prelazi granice kada no ovise o ekonomskoj poziciji zemlje koja pri- se trguje iskljuivo u eurima pa je graanima i stupa monetarnoj uniji tj. o intenzitetu njenih poduzeima lake doi do kapitala budui da trgovinskih i nancijskih veza s EU. Koristi su nisu vie ogranieni samo na lokalno trite. uglavnom izraenije za male, visoko integriraDonedavno, jedna od znaajnih koristi ne zemlje (kakve su veina novih drava lanica i uvoenja eura bila je i njegova funkcija kiobraHrvatska) nego za velike i relativno zatvorene ze- na, tj. zatita od vanjskih okova. Takvo miljemlje (kao to je npr. Poljska). nje bilo je potpuno opravdano ako pogledamo Openito, glavna korist uvoenja zajed- kako su investitori percipirali zemlje eurozone nike valute jesu nii transakcijski trokovi i eli- kao cjelinu. I to vrlo dobrostojeu cjelinu. Kamatminacija valutnog rizika. Transakcijski troko- ne stope usvim lanicama bile su izrazito niske vi su trokovi koje graani i poduzea imaju pri to znai da su ih investitori smatrali savreno mijenjanju jedne valute u drugu. Kada biste e- sigurnim mjestima za ulaganje. Za usporedbu, ljeli obii cijelu Uniju prije uvoenja eura (tada prije intenziviranja nancijske krize, u kolovozu od samo 15 drava lanica) i mijenjati novac 2008. godine, kamate na grke obveznice iznou svakoj zemlji, s poetnih 1000 npr. njemakih sile su samo 1 postotni bod vie nego kamate maraka spali biste na manje od 500 maraka na na njemake obveznice. Praktiki, investitori su kraju putovanja. A da nita niste kupili. Jasno je pod jednakim uvjetima kreditirali i Njemaku i da su takvi trokovi nepotrebni i da se sredstva Grku. Danas, nakon to je Grkade factobanmogu puno produktivnije upotrijebiti. krotirala, ta je razlika vie od 16 postotnih bodoUkidanje valutnog rizika, pogotovo za va. Drugim rijeima, investitori posuuju novac male, eurizirane i visoko zaduene zemlje kao Njemakoj i trae zauzvrat samo 2% prinosa, to je Hrvatska, moemo smatrati najveom ko- dok Grkoj ne ele posuditi novac ispod zajamristi od usvajanja eura. Zamislite da sve vae kre- enog prinosa od 18%. Postalo je oito da landite s valutnom klauzulom otplaujete plaom stvo u eurozoni vie ne prua automatsku zatikoju primate u eurima. Ne bi bilo vie potrebe tu. za svakodnevnim praenjem teaja, tekim odIpak ne smijemo zaboraviti da bi lanice u lukama u kojoj valuti podii kredit i strahovima problemima, prvenstveno Grka, Irska i Portuod promjene teaja u budunosti. gal, vjerojatno bankrotirale da nisu na raspolaga 116

nju imale nancijsku pomo EU i MMF-a. Gledano s te strane, iako lanstvo u eurozoni ne titi vie kao prije, ipak jami veu zatitu i vie novca na raspolaganju nego kada je zemlja izvan eurozone. Postoje naravno i trokovi pristupanja eurozoni. Ali dok su koristi uvoenja eura openite i brojne, trokovi su koncentriraniji i ovise o specinoj situaciji u zemlji koja usvaja euro. Glavni troak pristupanja eurozoni gubitak je monetarnog suvereniteta tj. gubitak mogunosti provoenja neovisne monetarne politike. Jednom kada zemlja usvoji euro, odluke o monetarnoj politici donose se u Frankfurtu, gdje je sjedite Europske sredinje banke (ECB), a ne u Parizu, Rimu ili Ateni. Stoga i veliina tog troka prvenstveno ovisi o stupnju neovisnosti monetarne politike koju je zemlja vodila prije ulaska u eurozonu. to je monetarna politika neovisnija i kao takva u mogunosti pridonijeti voenju ekonomske politike pomou upravljanja kamatnim stopama i teajem, to je troak pristupanja monetarnoj uniji vei. Isto tako, to je zemlja usklaenija s gospodarstvom eurozone, to je troak manji. To se dogaa zbog toga to se monetarna politika u eurozoni vodi u najboljem interesu cijele eurozone, a ne svake pojedine lanice. Tako moe biti da je npr. inacija u eurozoni previsoka i da ECB povisi kamatne stope kako bi ohladio ekonomiju i zaustavio inatorne pritiske. Nekim dravama lanicama, gdje je npr. inacija nia i gdje vie kamatne stope usporavaju rast gospodarstva, taj manevar ECB-a ne mora biti skroz po volji budui da dodatno oteava rast. Zato je potrebno uskladiti ekonomske politike zemalja lanica. Trenutana nancijska i skalna kriza u eurozoni jasno pokazuje koje su posljedice voenja neodgovorne ekonomske politike pojedinih lanica EU unutar monetarne unije. Kada je rije o Hrvatskoj, oekivani trokovi gubitka monetarnog suvereniteta relativno su mali. Monetarna politika ve je i sada jako ograniena visokim stupnjem eurizacije gospodarstva i slobodnim kolanjem kapitala. Odabir stabilnog teaja kao sredstva kojim se upravlja inacijskim oekivanjima i openito nancijskom stabilnou namee se kao logian izbor u takvom okruenju. U tom smislu, uvo-

enje eura moe samo poduprijeti dosadanje voenje monetarno-nancijske politike.

Pie: EEF/J.C..

KORIstI I tROkOvI uvOenJA euRA zA HRvAtsku

U sluaju Hrvatske troak gubitka monetarnog suvereniteta prilikom uvoenja eura de facto ne postoji, jer ni monetarna niti teajna politika ne mogu voditi aktivnu ulogu pri upravljanju okovima
Ulazak Hrvatske u EU ne aktualizira odmah pitanje koristi i trokova uvoenja eura iz jednostavnog razloga to u trenutku ulaska u EU zemlja ne uvodi zajedniku valutu - euro. Proces uvoenja eura je odvojen proces, koji moe zapoeti tek nakon ulaska zemlje u EU. Koliko brzo nakon ulaska zemlje u EU e taj proces otpoeti s jedne strane je odreeno spremnou zemlje da udovoljava strogim gospodarskim kriterijima vezanim uz usvajanje eura, a s druge strane procjenom koristi i trokova koje zemlja ima od prihvaanja eura kao vlastite valute. Ukoliko percipirane koristi od uvoenja eura znaajno nadilazi percipirane trokove, tada e samoj zemlji biti u interesu to ranije nakon ulaska u EU otpoeti formalni proces usvajanja eura. Slijedei odlomci bi trebali pomoi svakome ponaosob odgovoriti na pitanje kakav bi u tom smislu trebao biti interes Hrvatske. Postoje tri glavne koristi od uvoenja eura za Hrvatsku. Prva je ukidanje valutnog rizika i s njime povezano eliminiranje valutne klauzule. Premda je ovu korist teko kvanticirati, rije je o najveoj koristi za hrvatsko gospodarstvo i hrvatske graane koja proizlazi iz uvoenja eura, jer se s njom izravno i bitno poveava otpornost hrvatskog gospodarstva na vanjske okove. Visok stupanj euroiziranosti hrvatskog gospodarstva, koji se izmeu ostalog ogleda u injenici da je tri etvrtine ukupnih zajmova i etiri petine tednih uloga denominirano u stranoj valu117

ti ili indeksirano uz nju (primarno euru), namee politiku stabilnog teaja kune prema euru kao temeljni instrument makroekonomske i nancijske stabilnosti. Ali istovremeno jasno ukazuje na visoku ranjivost sustava u sluaju poremeaja politike stabilnog teaja. Nedavna epizoda s padom vrijednosti kune u odnosu na vicarski franak najbolje moe posluiti tome kao primjer tome. Trideset postotna deprecijacija kune u odnosu na vicarski franak mnogima je oteala uredno podmirivanje obveza po osnovi kredita indeksiranih u vicarskim francima, te se udio neurednih kredita vezanih uz vicarski franak praktiki udvostruio. Svojevrsna srea je to je openito udio kredita vezanih uz vicarski franak u ukupnim kreditima (vezanim uz inozemnu valutu) prilino mali (niti 15 posto) tako da na razini sustava nije moglo doi do znaajnih poremeaja. No, ne treba ni pomiljati kakve bi posljedice imala eventualno slina deprecijacija kune u odnosu na euro. U svakom sluaju, uvoenjem eura ta ranjivost gotovo potpuno iezava. Vano je istaknuti da je ova korist znaajna i u ne euroiziranim zemljama, jer eliminacija premije valutnog rizika, koja predstavlja cijenu nepredvidivog kretanja deviznog teaja, povoljno utjee na smanjenje realnih kamatnih stopa, kapitalne priljeve i stabiliziranje ukupne razine cijena. To pak u drugom koraku pozitivno utjee na investicije i nancijsku integraciju. Druga korist je smanjenje transakcijskih trokova. Uvoenjem eura nema vie trokova konverzije iz kune u euro i obratno. To koristi graanima koji putuju i gospodarstvu openito, napose turizmu. Trea korist se odnosni na poveanje transparentnosti cijena. Naime, uslijed iste valute cijene su lake usporedive na podruju monetarne unije, a time se potie i konvergencija cijena istih proizvoda na razliitim nacionalnim tritima. Teoretski gledano postoji jo nekoliko potencijalnih koristi koje se openito navode vezano uz uvoenje eura, poput poveanja trgovinske razmjene, vee makroekonomske stabilnosti, te sudjelovanja u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava. No, smatra se da e te koristi imati relativno mali utjecaj u hrvatskom sluaju, te stoga nee biti relevantne s aspekta ukupne teine koristi od uvoenja eura.
118

Uz to, neke od tih koristi u pojedinim trenucima i okolnostima mogu ak imati i privremeno negativan karakter. Trokovi uvoenja eura primarno se odnose na gubitak monetarnog suvereniteta i direktne trokove uvoenja eura. Gubitak monetarnog suvereniteta je znaajan za one zemlje kojima zajednika monetarna politika nije prikladna, a koje mogu tzv. aktivnom monetarnom politike (koritenjem kamatnog kanala) i teajnom politikom utjecati na prilagodbu gospodarstva u sluaju okova. U sluaju Hrvatske troak gubitka monetarnog suvereniteta prilikom uvoenja eurade factone postoji, jer s obzirom na strukturne karakteristike hrvatskog nancijskog sustava (posebice visok stupanj euroizacije i razina nancijske integriranosti s eurozonom) ni monetarna niti teajna politika ne mogu voditi aktivnu ulogu pri upravljanju okovima, a to uostalom potvruje dosadanja praksa. Monetarna politika u Hrvatskoj nema znaajnu praktinu mogunost putem promjene tzv. referentne kamatne stope (eskontne stope) utjecati na cijenu i koliinu ponude kredita banaka te tako na poticanje ili priguivanje domae potranje. Cijena kredita (kamatne stope) je pod dominantnim utjecajem kretanja kamatnih stopa u eurosustavu jednostavno zbog razine integriranosti hrvatskog nancijskog sustava u nancijski sustava eurozone (90% aktive bankovnog sustava je u vlasnitvu inozemnih banaka primarno s podruja eurozone) i injenice da ne postoje prepreke slobodnom kolanju kapitala. S time da je faktor koji determinira razliku izmeu kamatnih stopa na domaem tritu i onih u eurozoni gotovo iskljuivo vezan uz percepciju rizika zemlje. U pogledu direktnih trokova, koji nastupaju neposredno prije i nakon uvoenja eura, vano je naglasiti njihov jednokratni karakter. Rije je o trokovima konverzije u euro, trokovima prilagodbe informatikih sustava i opreme, administrativnim i pravnim trokovima prilagodbe dokumenata te trokovima obuke osoblja koje e se u svakodnevnom radu koristiti novom valutom. Tu su jo i psiholoki trokovi prihvaanja nove mjere vrijednosti u gospodarstvu, te posebno pojava percepcije vie stope promjene cijena uslijed uvoenja eura (tzv. t-euro efekt).

Pored ova dva tipa trokova vezanih uz uvoenje eura treba imati na umu i potencijalne trokove solidarne pomoi drugim zemljama lanicama eurozone koje se nalaze u nancijskim potekoama, te . Ti trokovi su dodue prilino aktualni u dananje vrijeme, no oni su privremenog karaktera, te ih se takoer moe promatrati u suprotnom kontekstu. Naime, sama zemlja lanica u sluaju potrebe od drugih lanica moe raunati na pomo u sluaju potrebe ime se ojaava njena otpornost na okove. Tako je primjerice Grkoj u kontekstu programa meunarodne nancijske pomoi u 2010. godini odobreno 110 mlrd. eura kredita za trogodinje razdoblje, u emu zemlje lanice eurozone sudjeluju s iznosom od 80 mlrd. eura, a MMF s iznosom od 30 mlrd. eura. Gledano relativno, iznos od 110 mlrd. eura predstavlja gotovo polovicu Grkog bruto drutvenog proizvoda, dakle radi se o vrlo znaajnim sredstvima pomoi. Konano, postoji jedan ne materijalni troak - gubitak kune kao nacionalne valute, kojeg takoer treba imati na umu. A uz njega treba nadovezati injenicu da e tu nacionalnu valutu zamijeniti euro - jedina druga svjetska valuta (uz ameriki dolar) u punom smislu rijei, koja e barem na pojedinim kovanicama nositi hrvatska obiljeja.
Pie: EEF/J.C..

Je LI uvOenJe euRA pOveALO InfLACIJu I sMAnJILO kupOvnu MO?

Ukupno poveanje cijena zbog uvoenja eura 2002. procijenjeno je na 0,2-0,3% , a najvie su porasle u restoranima, kafiima, frizerskim salonima i kemijskim istionicama
Da li mislite da e se cijene kada jednom Hrvatska uvede euro skoiti nebu pod obla-

ke? Jeste li vi od onih koji znaju da su cijene u Njemakoj skoile sa 1 DEM na 1 euro i to preko noi kada je uveden euro? Nita udno, tog su miljenja i 90% Europljana. Ali da li je stvarno tako? Kada bi to bila istina, inacija bi skoila za 100% svaki put kada je u zemlji uveden euro. Podaci slubene statistike pokazuju da je inacija u eurozoni 2002. godine, kada je uveden euro u 12 drava lanica, bila 2,3%. Ukupno poveanje cijena zbog uvoenja eura 2002. procijenjeno je na 0,2-0,3% (slini uinci izraunati su i kod uvoenja eura u novim dravama lanicama). To znai da bi inacija u eurozoni te godine bila maksimalno 2,0% da euro nije uveden. Pa od kuda onda takav nesrazmjer izmeu onoga kako su ljudi doivjeli uvoenje eura i slubenih statistikih podataka? Par je razloga za to. Prvenstveno, neke cijene i jesu skoile. To su prvenstveno cijene usluga koje redovito koristimo i ija manja promjena cijene nee izazvati bitnu promjenu naeg ponaanja. Tako su sektori u kojima su cijene najvie porasle bili restorani, kai, frizerske usluge i kemijske istionice. Sigurno neete prestati piti kavu u svom omiljenom kvartovskom kau ako njezina cijena skoi za kunu ili dvije. U principu, trgovci/vlasnici su nesrazmjerno digli cijene ba zbog efekta lojalnosti. Naprosto su iskoristili priliku. Drugi razlog je jednostavan - ljudi uvijek prije zamjeuju poveanje nego smanjenje cijena pa je tako i prevladala percepcija o poveanju cijena. Takoer, svi mi imamo tendenciju da primjeujemo samo ono to potvruje nae miljenje. Ako mislimo da e euro poveati cijene, prije emo primijetiti poveanje nego smanjenje cijena. Ipak, ne moe se porei da je uslijed uvoenja eura stvarno dolo do poveanja cijena, posebno u gore navedenim sektorima. Dva su osnovna razloga za to. Prvi je efekt zaokruivanja. Cijene preraunate u euro ponekad su trebale korekciju kako bi bile atraktivnije (cijene su psiholoki atraktivnije ako zavravaju na ,00 ili ,99). Kada je npr. Slovaka uvela euro 2009. godine stopa konverzije odreena je 1 euro = 30,1260 slovakih kruna. Tako se znalo dogoditi da su neto to je prije kotalo okruglo 300 kruna, trgovci zaokruivali na 9,99 ili ak okruglo 10 eura (umjesto da napiu pravu cijenu od 9,96 eura). Moda vam se ova razlika ini mala, ali kada bi
119

se sve cijene u zemlji tako zaokruile, samo zbog toga bi inacija narasla za 0,4% (znai ak i vie nego to je to bio sluaj do sada). Teoretski bi efekt zaokruivanja trebao biti simetrian, jer e neke cijene trebati korekciju na gore, ali neke i na dole da bi bile atraktivnije. Meutim nije iznenaujue da su podaci potvrdili da trgovci imaju tendenciju korigiranja cijena na gore. Drugi razlog zbog kojeg je dolo do poveanja cijena uslijed uvoenja eura su tzv. trokovi promjene cjenika (menu costs). To su naprosto trokovi koje trgovci imaju uslijed promjene cijena bez obzira ime bile izazvane. Te trokove su trgovci pokuali, i dijelom uspjeli, prebaciti na potroae. Procijenjeno je da su 2/3 poveanja cijena bila uslijed efekta zaokruivanja, dok je ostatak bio rezultat trokova promjene cjenika. Koliko god negativni uinak uvoenja eura na opi nivo cijena bio malen, strah od pretjeranih poskupljenja u pojedinim sektorima ne smije biti zanemaren. Na sreu, postoje dobri primjeri kako su zemlje minimizirale mogunost iskoritavanja situacije i neopravdanog poveanja cijena. To se prvenstveno odnosi na dvojno iskazivanje cijena prije i poslije zamjene nacionalne valute eurom. U Nizozemskoj su npr. duani koji su iskazivali dvojne cijene poskupjeli svoje proizvode upola manje nego duani koji nisu iskazivali cijene u obije valute. Rast cijena bio je openito nii u zemljama koje su uvele pravnu obvezu dvojnog iskazivanja cijena kao to su Austrija, Portugal i Grka. Takoer, potrebno je voditi jaku informativnu kampanju koja e graane informirati o njihovim pravima i potaknuti ih da provjeravaju i prijavljuju svako neopravdano podizanje cijena (drutvu za zatitu potroaa, dravnom inspektoratu i sl.). Graani su u zemljama koje su uvodile euro besplatno dobivali tzv. euro kalkulatore koji su sluili za brzo preraunavanje cijena. Informiranje graana pokazalo se vrlo uspjenim u novim dravama lanicama. Naravno, neophodno je osigurati i odgovarajue mehanizme korekcije tj. postroiti inspekcije koje e kanjavati neopravdano podizanje cijena. to se bolje dobro pripremi cijeli proces uvoenje eura, graani e imati manje razloga za brigu oko poveanja cijena.
Pie: EEF/J.C..

ULAzAk u EU ne DOnOsI znAtnIJe pROMJene CIJenA nekRetnInA

Nakon ulaska u EU moe se oekivati blagi rast cijena nekretnina u pojedinim priobalnim dijelovima, a u ostatku zemlje ne oekuje se znatniji utjecaj na cijene
Proces pridruivanja Hrvatske EU donio je novu dimenziju kretanja trita nekretnina u Hrvatskoj. K tomu, kretanje cijena nekretnina posljednjih se godina nalo u sreditu zanimanja ulagaa, ali i domae javnosti. Razloge tako velikog zanimanja valja traiti u rastu cijena nekretnina te, posljedino, umogunostima zarade ulagaa. Meutim, gospodarska kriza koja je poela sredinom 2008. godine donijela je nove okolnosti i izazove tritu nekretnina. Takoer, raste neizvjesnostoko toga kakve e promjeneulazak Hrvatskeu EU donijeti na tome tritu. O moguim uincima ulaska Hrvatske u EU na kretanje cijena nekretnina u medijskom je prostoru objavljeno ve dosta informacija. Dobar je dio njih plod nerealnih oekivanja vezanih uz sam ulazak Hrvatske u EU. Stoga i ne udi prevladavajue miljenje i bojazan domae javnosti o mogunostima dolaska do masovne kupnje nekretnina, rasprodaje zemljita i obale i slino. Ono svakako ne nalazi uporite u domaoj znanstvenoj i strunoj javnosti. Hrvatska je od 1. veljae 2009. godine potpuno liberalizirala svoje trite nekretnina prema pravnim i zikim osobama iz EU. Tako su dravljani zemalja lanica EU te pravne osobe iz EU potpuno izjednaeni s domaim osobama u pogledu stjecanja vlasnitva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj. Zbog toga je dobar dio oekivanja o tritu nekretnina nakon ulaska u EU ve ugraen u postojee cijene nekretnina. Analiza iskustava tranzicijskih zemalja koje su ve pristupile Europskoj uniji o kretanju cijena nekretnina ne donosi jednoznaan zakljuak za sve zemlje. U nekim je zemljama u 2004. i 2005. godini dolo do rasta cijena nekretnina, primje-

120

rice u ekoj, Estoniji, Latviji i Sloveniji, dok je u nekim zemljama zabiljeen pad cijena kao, primjerice, u Poljskoj i Slovakoj. Opsegom relativno malo, trite nekretnina u Hrvatskoj obiljeava velika heterogenost potranje i cijena. Tako postoje znatne disproporcije u kretanju cijena nekretnina meu pojedinim regijama. Prema posljednjim dostupnim podacima Burze nekretnina u Hrvatskoj u mjesecu rujnu prosjena cijena prodanog stana po etvornom metru u Hrvatskoj je iznosila 1880 eura. Prosjena cijena u Gradu Zagrebu bila je na razini prosjeka Hrvatske, na obali je bila za 8,2 posto vea od prosjeka, dok je u ostalim dijelovima Hrvatske bila za 36,3 posto manja od prosjeka. Uvaavajui navedenu heterogenost i turistiku atraktivnost pojedinih dijelova Hrvatske, nakon ulaska u EU moe se oekivati blagi rast cijena nekretnina u pojedinim priobalnim dijelovima dok se u ostatku zemlje ne oekuje znatniji utjecaj na kretanje cijena. Gospodarske prilike u Hrvatskoj i EU zacijelo sunajznaajniji imbenik koji e utjecati na kretanje cijena nekretnina nakon to Hrvatska postane punopravna lanica EU. Poetni optimizam i razvoj velikih oekivanja oko samog ulaska u EU u velikoj su mjeri splasnuli i to ponajprije zbog gospodarske krize. Prema projekcijama Europske komisije u 2013. godini EU oekuje iznimno spor gospodarski oporavak. To bi moglo dovesti do slabljenja potranje u inozemstvu i manjeg priljeva inozemnih ulaganja u Hrvatsku. Svakako da bi se takva ukupna kretanja mogla osjetiti i na tritu nekretnina to bi u konanici moglo rezultirati izostankom znatnijih cjenovnih promjena nekretnina zbog pristupanja Hrvatske EU. Na kraju, uz skoranji ulazak Hrvatske u EU ne treba zanemariti ni ostale imbenike koji mogu utjecati na kretanje cijena nekretnina nakon ulaska u EU. To su prije svega uvoenje poreza na imovinu, pesimistina oekivanja sektora stanovnitva, oekivani nastavak rasta loih kredita kod banaka. Koji efekt e prevladati ovisit e o mnogim imbenicima poput oekivanja trita, elastinosti ponude i potranje za nekretninama te prije svega o ekonomskim prilikama u zemlji. Svakako, scenarij ulaska Hrvatske u EU moe donijeti novi impuls razvoja trita nekretnina, ali koji je ipak kratkoronijeg karaktera.

Trajniji oporavak trita nekretnina bit e teko ostvariv bez rasta ukupnog gospodarstva, zaposlenosti i dohotka stanovnitva.
Pie: EEF/G.B.

HOe LI euRO I nA kOJI nAIn pReIvJetI kRIzu?

EU je zemljama u financijskim problemima osigurala zajmove da bi mogle uredno otplaivati svoje obveze, a osnaen je mehanizam za kanjavanje drava koje prekorae dozvoljenu granicu deficita i javnog duga
Poetkom godine euro je proslavio svoj deseti roendan. Istodobno, mnogi se pitaju koliko dugo e jo poivjeti. Ekonomski rast u eurozoni nikada nije bio nii, nezaposlenost nikada via, a javne nancije nikada u veem neredu. Radi li se neto na rjeavanju tih problema? EU je pristupila rjeavanju krize s vie frontova. U suradnji s MMF-om, zemljama u financijskim problemima dani su zajmovi da bi mogle uredno otplaivati svoje obveze. Samo Grkoj, Irskoj i Portugalu osigurano je skoro 400 milijardi eura potpore. Takoer, radi se na prevenciji samog uzroka nastanka krize. Osnaen je mehanizam za kanjavanje drava koje prekorae dozvoljenu granicu decita (3%) i javnog duga (60%), a uvedena je i nova procedura kojom se motre vanjske i unutranje neravnotee svake zemlje. Gomilanje tih neravnotea uzrokovalo je nakupljenim ranjivostima (visok javni i vanjski dug, prekomjerna zaduenost kuanstava i gubitak konkurentnosti). Propisane su i kazne za zemlje eurozone koje prekorae zadane limite. to se tie kazni za prekoraenje dozvoljenog decita, one su postojale i prije, od 1997. godine, ali nikada nisu implementirane. Razlog tome je pogreno postavljen sustav koji je zahtijevao kvaliciranu veinu glasova za izricanje kazni (to znai da su ga velike drave lanice kao
121

Francuska i Njemaka koje su bile meu prvim prekriteljima mogle lagano blokirati). Sadanja pravila uvode automatsko plaanje kazni, dok se kvaliciranom veinom glasova to moe sprijeiti (to je puno tee za izvesti). Najnoviji dogovor svih lanica EU (osim velike Britanije) je da se ogranienje javnog duga ukljui u Ustave lanica da bi ih se dodatno potaklo da odravaju skalnu disciplinu. Budui da je tijekom krize postalo jasno da se negativni nancijski impulsi vrlo brzo prenose iz zemlje u zemlju, EU je osnaila i nadzor nad bankama, osiguravajuim drutvima, mirovinskim fondovima i investicijskim kuama. Prije su tijela na EU razini imala samo savjetodavnu ulogu dok se nadzor vrio na nacionalnoj razini. Poetkom 2011. s radom su zapoele institucije koje imaju ovlasti nad svim nancijskim institucijama na podruju EU. Tako je tijelo za nadzor banaka, nakon provoenja stres testa bankarskog sektora, naredilo da se izvri dokapitalizacija banaka da bi bile otpornije na okove. To se prvenstveno odnosi na otpis duga Grkoj (ovoga ljeta naelno je dogovoreno da investitori otpiu 50% grkog duga) to e najvie pogoditi banke u Francuskoj, Italiji i Grkoj. Glavni test efikasnosti svih gore navedenih mjera su trita. Ako trita percipiraju mjere dovoljnima da prijee daljnju eskalaciju krize, prinosi na obveznice drava u problemima nee rasti. Za sada su investitori jo uvijek pesimistini i moda e biti potrebne dodatne mjere da se potakne optimizam na tritu. Ostaje otvoreno pitanje ima li EU dovoljno municije da sprijei mogue razbuktavanje krize. U svjetlu toga, radi se na osnaivanju Europskog mehanizma za stabilnost koji bi trebao preuzeti nanciranje drava lanica u problemima od sredine ove godine. Takoer, razmatraju se mogunosti uvoenja euroobveznica (tzv. Stability Bonds) emu se, prirodno, protive sve zemlje s AAA rejtingom kao to su Njemaka i Francuska budui da bi njima to poskupilo zaduivanje. Razgovara se i o uvoenju poreza na nancijske transakcije to je isto problematino pitanje za zemlje s razvijenim nancijskim sektorima (npr. Velika Britanija) koje se boje bijega kapitala. Budunost eura usko je povezana s budunou EU i eurozone. Unato svim negativnim dogaajima od poetka krize mogue je da
122

EU iz cijele krize izae jaa. Naime, iako je produbljivanje krize materijaliziralo sve dugo nakupljane rizike u dravama lanicama i neke od njih dovelo na rub bankrota, postoji i pozitivna strana u ovakvom razvoju situacije. Kada je pozicija zemlje povoljna (visok gospodarski rast i vikovi likvidnosti na meunarodnom tritu kapitala), politiari nemaju dovoljan poticaj za provoenje reformi. Potaknuta krizom, EU je u zadnjih dvije godine, zajedno s dravama lanicama, zapoela uspostavljati vri okvir za ekonomsko upravljanje. Sve mjere usmjerene su na motrenje vanjskih i unutranjih neravnotea, s posebnim naglaskom na voenje zdravih i odrivih javnih nancija. Te mjere vode ka uspostavljanju bliskije skalne unije i boljoj koordinaciji ekonomskih politika. A ba to je neophodno za ekasno funkcioniranje monetarne unije i odravanje eura na dugom i zdravom ivotu.
Pie: EEF/J.C..

Proraun EU

123

TkO upLAuJe, A tkO DObIJA nOvAC Iz EU pRORAunA?

Najvie iz prorauna EU primaju Poljska (6,1 mlrd.), Grka (3 mlrd.), Maarska (2,7 mlrd.) i Portugal (2 mlrd.), a uplauju Njemaka (8,8 mlrd.), Francuska (6,5 mlrd.) i Italija (6 mlrd.)
Europska unija kao politika i ekonomska tvorevina, izmeu ostaloga, temelji se i na konceptu solidarnosti. Pri tome veliku ulogu igra proraun EU. Mjeren u postotku ukupnog BDP-a drava lanica, taj proraun iznosi svega oko 1% (za razliku od nacionalnih prorauna koji iznose od 30 do 50% BDP-a, ovisno o dravi lanici). Ipak se radi o znaajnim iznosima koji na godinjoj razini doseu gotovo 150 milijardi eura. Budui da taj proraun netko mora nancirati, a to znai drave lanice, ne udi da se esto postavlja pitanje koliko tko na kraju dobiva, a koliko tko gubi u tom procesu. Uplate u proraun EU-a sastoje se od triglavne kategorije: tradicionalnih vlastitih izvora koji obuhvaaju carine, poljoprivredne namete, namete na eer i izoglukozu (11%), prihoda po osnovi PDV-a (15%) i prihoda po osnovi bruto nacionalnog dohotka (73%). Ostala dva izvora sredstava obuhvaaju ostale prihode kao to su doprinosi na plae EU admistracije, uplate drava koje nisu lanice EU za odreene programe i naplate kamata i kazni (1%) te prijenos nepotroenih sredstava iz prole godine. to se isplata iz prorauna EU-a tie, veina odlazi na strukturne mjere (46%) i poljoprivrednu politiku (41%), dok se manji dio odnosi na plaanje europske administracije (6%), nanciranje vanjskih politika (6%) i osiguravanje prostora slobode, sigurnosti i prava (1%). Iz navedenoga se jasno vidi da su uplate veinom proporcionalne bogatstvu EU lanica, dok isplate idu veinom u siromanije drave sa strukturnim problemima. Samim se time postie element solidarnosti i vri preraspodjela sredstava od bogatijih prema siromanijim dravama lanicama. Naravno, sama preraspodjela
124

uvijek je potencijalni predmet konikta, pogotovo ukoliko postoje sumnje da nije izvrena na najpravedniji mogui nain. Debata o neto uplatama u EU proraun (uplate minus isplate za svaku dravu lanicu) stara je koliko i ekonomska integracija Europe. Jo se od 1951. godine Zajednica za ugljen i elik, zaetnica dananje EU, financirala uplatom nameta od strane drava lanica. Ovisno o politikom kutu gledanja i onome to se tim argumentom eli postii mogu se koristiti razliiti izrauni neto pozicije. Najee koriteni nain izrauna neto pozicije je izraun tzv. jednostavne neto pozicije tj. zbrajanje ukupnih uplata i isplata iz EU prorauna. Drugi, malo suptilniji nain, je prilagodba isplata iz EU prorauna za trokove admistracije. Naime, veina EU institucija je smjetena u samo dvije drave lanice, Belgiju i Luksemburg, pa se iskljuivanjem ovih trokova moe pravednije sagledati neto pozicija tih zemalja budui da isplate za administraciju ne koriste tim zemljama ve su iskljuivo transfer za zaposlene u institucijama EU. Trei nain je iskljuivanje tradicionalnih vlastitih prihoda (koji se veinom sastoje od carina) iz uplata u EU proraun. Ovaj nain korigira za injenicu da neke lanice imaju zbog svoje geografske pozicije i razvijene infrastrukture neproporcionalno visoke prihode od carina (najoitiji primjer je Nizozemska zbog luke Roterdam). Isto tako, nije nevano da li se neto pozicija gleda u apsolutnom iznosu, kao udio u BDP-u, ili po glavi stanovnika. Ukoliko analiziramo jednostavnu neto poziciju u apsolutnom iznosu (podaci za 2009.), neosporni je pobjednik Njemaka s godinjom neto uplatom od 8,8 milijardi eura. Slijede ju Francuska sa 6,5 i Italija sa 6 milijardi eura. Ukoliko iz izrauna izbacimo uplate za administraciju, drutvu se prikljuuje i Belgija koja od neto primateljice postaje velika neto uplatiteljica. Najvee neto primateljice iz prorauna EU, u apsolutnom su iznosu Poljska (6,1 mlrd.), Grka (3 mlrd.), Maarska (2,7 mlrd.) i Portugal (2 mlrd.). Meutim, ukoliko elimo vidjeti koja zemlja uplauje najvie u odnosu na veliinu svoje ekonomije tu se situacija znaajno mijenja. Njemaka je jo uvijek pri vrhu, ali zauzima tek tree mjesto s uplatom manjom od 0,4% BDP-a, iza Danske koja uplauje preko 0,5% BDP-a i Ita-

lije koja uplauje preko 0,4% BDP-a. Ukoliko iz izrauna iskljuimo admistrativne trokove i carine, Njemaka vie uope ne spada u vodee donatore EU prorauna, a njezino mjesto zauzimaju Belgija i Francuska. I najvee neto primateljice se mijenjaju. Sada su to Litva, koja dobiva preko 5,3% BDP-a, Estonija s neto dobitkom od 4% BDP-a i Luksemburg sa 3% BDP-a. Ako iskljuimo uplate za adminstraciju, Luksemburg postaje neto uplatiteljica, a njezino mjesto zauzima Maarska. Iako se obje mjere, i u apsolutnom iznosu i u postotku BDP-a, dosta koriste u ekonomskim i politikim raspravama moda bi se najjasnija slika dobila kada bismo promatrali koliko zemlje lanice uplauju tj. dobivaju iz prorauna EU mjereno po glavi stanovnika. Po ovom je kriteriju, najvei teret uplate u proraun EU snose stanovnici Danske (211 eura godinje), Finske (114 eura godinje), a tek onda Njemake (107 eura godinje). Ukoliko iskljuimo uplate za administraciju i carine, Belgijanci i Luksemburani uplauju vie od Njemaca. Najvei dobitnici iz prorauna EU i dalje ostaju Litvanci (438 eura godinje) i Estonci (416 eura godinje). Na primjeru Luksemburga najjasnije se vidi kako je vrlo vano znati o emu tono priamo kada govorimo o neto pozicijama uplata u proraun EU. Ako gledamo samo ukupne uplate i isplate, proizlazi da svaki Luksemburanin dobiva skoro 2400 eura godinje iz prorauna EU. Ali, ukoliko iz isplata izuzmemo isplate za trokove administracije, Luksemburani zapravo uplauju 214 eura godinje u proraun EU. Rasprava o tome tko koliko uplauje, a tko koliko dobiva iz EU prorauna nije jednostavna. Prva pomisao kada mislimo na najveeg neto nancijera EU je Njemaka. I to nije skroz netono budui da Njemaka u apsolutnom iznosu ipak uplauje najvie od svih drava lanica. Ipak, najvei teret snose Danci i Finci koji po glavi stanovnika izdvajaju jo vie nego Njemci. Isto tako niti najvei dobitnici u apsolutnom iznosu ne predstavljaju one koji zapravo najvie protiraju od EU prorauna. Poljaci npr. po glavi stanovnika dobivaju skoro tri puta manje nego Estonci i Litvanci. Ipak, da nema ogromne njemake ekonomije koja snosi lavovski dio nanciranja ne samo EU prorauna, ve i svih ostalih fondova koji su trenutano u funkciji obrane eurozo-

ne i EU, ni Poljaci niti Litvanci ili Estonci, a ni velika veina ostalih drava lanica ne bi imala toliko koristi od EU.
Pie: EEF/J.C..

TkO I kAkO nADzIRe tROenJe EU nOvCA?

Od 1999. godine u EU je otkriveno vie od 1 milijarde eura pronevjera
Institucija zaduena za izvravanje EU prorauna je Europska komisija. Ona je odgovorna za troenje proraunskih stavaka u skladu s njihovom namjenom i zadanim aktivnostima. Europski revizorski sud nadzire prikupljanje i troenje EU novca i provjerava jesu li ispotovane sve nancijske i administrativne procedure. Sud provodi tri razliite vrste revizije: nancijsku reviziju, reviziju pravilnosti i reviziju uinkovitosti. Financijska revizija provjerava prikazujeli obraun u svim svojim materijalnim aspektima pravo nancijsko stanje, rezultate i novani tok za odreenu godinu, sukladno odredbama koje se primjenjuju pri nancijskom izvjetavanju. Revizija pravilnosti odgovara na pitanje jesu li transakcije, u svim svojim materijalnim aspektima, izvrene sukladno zakonu, dok revizija uspjeha istrauje je li nancijsko upravljanje razborito, uinkovito i djelotvorno. Sud je osnovan 1975. godine i otad slui kao vanjski revizor EU nancija i titi nancijske interese graana EU. Iako se naziva sudom, Europski revizorski sud nema sudske ovlasti. Svake godine u studenom, Europski revizorski sud podnosi godinje izvjee Europskom parlamentu i Vijeu ministara. Revizorski sud takoer sastavlja posebne izvjetaje o pojedinanim aktivnostima, na primjer o tome kako se izvravaju pojedini projekti nancirani iz prorauna EU ili kako odreene zemlje administriraju projekte EU. Osim izvjetaja, Sud izdaje i miljenja, pogotovo o zakonskim prijedlozima koje imaju nancijske posljedice. Miljenja se takoer izdaju na zahtjev bilo koje od institucija EU, a Sud ih moe i samoinicijativno objavljiva125

ti. Izvjetaji Revizorskog suda slue Parlamentu ki, treba znati da prosjeni iznos prijevara iznosi i Vijeu ministara kao podloga za detaljno nad- oko 100 milijuna eura godinje, to je manje od gledanje Komisije i njezinog rada na izvravanju 1% ukupnog EU prorauna. EU prorauna za prethodnu godinu. Komisija Pie: EEF/J.C.. mora biti osloboena odgovornosti za proraun (tzv. discharge) svake godine, to znai da je ispravno obavila svoj posao. To osloboenje daje joj Parlament, izmeu ostaloga, i na osnovi izvjea Revizorskog suda. Iako graani vrlo esto misle da je Unijin proraun prepun zloupotreba i prijevara te da se milijuni eura troe nenamjenski, izvjea Revizorskog suda o financijama EU su od 2007. do 2010. godine, za koju je dostupan zadnji izvjetaj, zapravo pozitivna. Ipak, budui da se Hrvatskoj e na raspolaganju biti velikaiz prorauna isplauju milijarde eura milijuni- sredstva iz europskih fondova, ali to nema krajnjih korisnika u 27 drava lanica, gre- znai da e ih sve automatski iskoristiti ke u troenju Unijina novca postoje. Vano je na- da bi to uinila, morat e se dobro pripreglasiti da greke ne znae nuno prijevare i da miti se projekti mogu implementirati i kada postoJedan od najveih mamaca za lanstvo u je neke greke u nancijskom izvjetavanju. Izvjee Revizorskog suda za 2010. godinu navodi EU jesu fondovi koji e Hrvatskoj biti na raspokako su greke procijenjene na 3,7% u podruji- laganju nakon pridruivanja. Ti su fondovi deseterostruko vei od sredstava koja su dosad bila ma poljoprivredne i kohezijske politike. Borba protiv prijevara i zloupotreba u tro- na raspolaganju Hrvatskoj u obliku pretpristuenju novaca iz prorauna EU-a zadaa je ure- pne pomoi. Ipak, u posljednje vrijeme sve je da Europske komisije za borbu protiv prijeva- vie glasova koji upozoravaju da sama injenica ra (OLAF, Office Europen de Lutte Anti-fraude), da e odreena sredstva biti raspoloiva ne znakoji taj posao obavlja zajedno s dravama la- i automatski da e biti i iskoritena. Iskustva s nicama. OLAF provodi nezavisne unutarnje i apsorpcijskim kapacitetima, ne samo u Hrvatvanjske istrage s ciljem borbe protiv prijevara, skoj nego i ostalim novim dravama lanicama, korupcije i svake nepravilnosti. Budui da najve- pokazala su da se za povlaenje novaca iz fonim dijelom izdataka iz EU prorauna, oko 80%, dova EU treba jako dobro pripremiti. Savjeti su upravljaju nacionalne vlasti koje isplauju potpo- da imamo u pripremi barem 50% vie projekare, npr. u okviru poljoprivredne politike, OLAF ta nego to se moe nancirati. Europski novac mora suraivati s nacionalnim vlastima u sva- u prvoj e godini lanstva ii u najveem dijelu koj od drava lanica. Ukoliko je neki korisnik po- za nanciranje strukturnih problema i velikih inkuao prijevarom ili zloporabom iskoristiti sred- frastrukturnih projekata, a iz iskustva znamo da stva iz EU fondova, zadaa je zemlje u kojoj se to su takvi projekti najzahtjevniji. Isto tako, s preladogodilo da takvo to istrai. Zbog toga su sve skom na fondove EU procedura povlaenja drave lanice i drave kandidatkinje zastuplje- nancijske pomoi dodatno se komplicira pa trene u OLAF-ovoj mrei komunikatora za borbu ba ne samo osmiljavati nove i dobre projekte protiv prijevara. Tako u Hrvatskoj s OLAF-om nego i nauiti kako ih tono pripremiti kako bi se surauje Samostalni odjel za suzbijanje nepra- uspjeno ispunili svi zahtjevi koje pred nas postavlja europska administracija. vilnosti i prijevara Ministarstva nancija. Takoer, novac EU ne dolazi besplatno. HrOd 1999. godine kada je OLAF osnovan otkriveno je vie od jedne milijarde eura prone- vatska e, kao i sve ostale drave lanice, morati vjera. Rezultat je bila osuda 335 ljudi s ukupnom uplaivati svoj doprinos u proraun EU. Za 2013. kaznom zatvora od vie od 900 godina. Ipak, godinu uplate u taj proraun iznose 268 miliiako ovi iznosi na prvi pogled izgledaju jako veli- juna eura, dok e u 2014. taj iznos biti otprilike

tO e HRvAtskA DObItI Iz pRORAunA EuROpske unIJe?

126

dvostruk budui da emo tek tada poeti plaati punu cijenu lanstva u EU. Koliko je tono novaca uspjela ispregovarati Hrvatska u okviru nancijske omotnice koja e joj biti na raspolaganju u 2013. godini? Budui da alocirana i povuena sredstva nikada nisu jednaka (povuena su sredstva daleko manja od alociranih), u omotnici se navode obje svote. Znai, ve je tijekom pregovora bilo jasno da Hrvatska nee moi iskoristiti sva sredstva koja e joj biti na raspolaganju kada ue u EU. Iako to zvui udno i moda malice uvredljivo, takva je situacija normalna. Zbog apsorpcijskih kapaciteta, ali i dozvoljene dinamike povlaenja sredstava, ni jedna zemlja lanica ne povlai sva sredstva koja su joj alocirana u zadanoj godini. Ukupno alocirana sredstva Hrvatskoj iz fondova EU za 2013. godinu iznose 688 milijuna eura. Od toga, procjene su da emo te godine iskoristiti manje od 60%, odnosno tek 396 milijuna eura. Najvei dio sredstava, 497 milijuna eura, alocirano je pod naslovom odrivi razvoj koji nancira u najveoj mjeri strukturne politike (300 milijuna eura) i Kohezijski fond (150 milijuna eura). Od spomenutih 497 milijuna eura, procjene su da e Hrvatskoj u 2013. biti isplaeno samo 167 milijuna eura i to najveim dijelom za strukturne politike (90 milijuna eura) i Kohezijski fond (60 milijuna eura). Jednostavnom matematikom dolazimo do zakljuka da e Hrvatska u prvoj godini lanstva uspjeti povui samo treinu sredstava koja e joj biti na raspolaganju za nanciranje odrivog razvoja. To ne udi zbog injenice da je sav novac pod ovom stavkom uvjetovan projektima i nije realno oekivati veu stopu apsorpcije odmah po ulasku u EU. Drugi vaan izvor sredstava za Hrvatsku bit e novac za ouvanje i upravljanje prirodnim resursima. Pod tom se stavkom krije novac za poznatu poljoprivrednu politiku EU koja je uvijek izdano nancirana. Meutim, Hrvatska e iz ovog izvora u prvoj godini lanstva dobiti relativno malo novca budui da e tek od 2014. godine imati pravo na punu alokaciju, a u 2013. nastavit e koritenje pretpristupne pomoi. Pod stavkama direktnih potpora i ruralnog razvoja Hrvatskoj u 2013. nije planirana isplata ni centa, ali e zato velika sredstva (za sada jo neodreena budui da se jo uvijek pregovara o nancij-

skom okviru 2014. -2020.) biti dostupna sljedeih godina. Budui da direktne potpore, kao to im i sam naziv kae, ne ovise o projektima nego se direktno isplauju poljoprivrednicima, apsorpcija tih sredstava u budunosti bit e potpuna. Ipak treba naglasiti da e se u skladu s dogovorom iz zadnjeg proirenja EU (2005. i 2007.) direktne potpore hrvatskim poljoprivrednicima isplaivati u iznosu od 25%. Ti e iznosi do 2013. dosegnuti 100%. Isto tako, potpore za ruralni razvoj bit e u poetku isplaivane u iznosu od 60%, a za dvije godine e se popeti na 100%. Hrvatska e takoer dobiti sredstva za izgradnju podruja slobode, sigurnosti i prava, od ega e najvei dio biti za ispunjavanje schengenskih standarda, 40 milijuna eura, koja e joj biti isplaena u potpunosti. Za nastavak isplaivanja pretpristupne pomoi Hrvatskoj e biti isplaeno dodatnih 78 milijuna eura, a za administraciju 22 milijuna eura (to zapravo samo predstavlja transfer novca natrag u institucije EU). Na kraju, Hrvatskoj e takoer biti isplaeno 75 milijuna eura kao kompenzacija za ispravljanje njezine nancijske pozicije vis-a-vis europskog prorauna. Naime, ve su se u zadnjem krugu proirenja zemlje uspjele izboriti da im sredstva koja dobivaju u zadnjoj godini prije lanstva (znai sredstva iz pretpristupne pomoi) ne smiju biti manja nego sredstva koja e dobivati u prve dvije godine lanstva (isplate minus uplate). Ista pravila vrijede i za Hrvatsku pa se oekuju sredstva na raun kompenzacija i u 2014. godini.
Pie: EEF/J.C..

127

KOLIkO e HRvAtskA upLAIvAtI u pRORAun EuROpske unIJe?

EU proraun financira se iz tri glavnaizvora: tradicionalnih vlastitih izvora kojiobuhvaaju carine, poljoprivredne namete, namete na eer i izoglukozu, prihoda poosnovi PDV-a i prihoda po osnovi BND-a
Svaka zemlja godinje uplauje u EU proraun tono odreenu sumu novaca i to nije podlono pregovorima. EU se temelji na solidarnosti pa se tako i proraun EU nancira relativno proporcionalno od strane svih drava lanica. Ista pravila vrijedit e i za Hrvatsku kada 1. 7. 2013. godine uemo u EU. Iako se rasprave uglavnom vode oko toga koliko tko dobiva iz prorauna EU, i shodno tome koliko e Hrvatska dobiti od EU prorauna, ne smijemo zanemariti ni injenicu da nema besplatnog ruka i da e i Hrvatska morati participirati u nanciranju EU prorauna. EU proraun nancira se iz tri glavna izvora: tradicionalnih vlastitih izvora koji obuhvaaju carine, poljoprivredne namete, namete na eer i izoglukozu, prihoda po osnovi PDV-a i prihoda po osnovi bruto nacionalnog dohotka (BND-a). Budui da je EU jedinstveno trite (to znai da jednom kada roba ue u bilo koju zemlju EU na nju se naplati carina u toj zemlji, a ne u zemlji gdje e se ta roba zapravo konzumirati) prihodi od carina ne mogu biti prihodi samih drava lanica ve su oni zajedniki prihodi EU. Ne bi bilo pravedno da npr. Nizozemska, kroz iju luku Rotterdam proe veliki udio ukupnog EU uvoza iz treih zemalja, zadrava sve prihode od carina budui da veina te robe samo prolazi kroz Rotterdam i ide dalje za Njemaku, Italiju ili Estoniju gdje se vie ne naplauje nikakva carina. Ipak, svaka zemlja ima pravo zadrati 25% prihoda od carina u ime administrativnih trokova. Ostatak se automatski prebacuje u EU proraun. Prema procjenama carinskih prihoda za 2013. godinu, Hrvatska bi iz ovog izvora u EU prora 128

un trebala uplatiti oko 26 milijuna eura. Za prvu godinu lanstva, prihodi od carina izraunati su na bazi samo 4 mjeseca budui da je poek za uplatu tih prihoda 2 mjeseca (ukupno 6 mjeseci koliko e trajati lanstvo prve godine). Za razliku od prihoda od carina, koji se raunaju na jednostavan nain, izraun uplata po osnovi PDV-a dosta je kompliciran. Trenutano vaei izraun ukljuuje izraunavanje tzv. harmonizirane baze, ograniavanje na 50% BND-a (ukoliko baza prelazi taj iznos) i primjenu stope od 0,3%. Nekim zemljama odobrena je primjena i nie stope pa tako Austrija primjenjuje stopu od 0,225%, Njemaka 0,15%, a Nizozemska i vedska 0,1% (kao kompenzacija za velike uplate). Kako bi se omoguio laki i transparentniji izraun po osnovi PDV-a, pregovara se o uspostavi novog naina obrauna ovog prihoda koji bi jako pojednostavio postupak za same drave lanice. Baza bi se raunala na osnovi ukupnih transakcija u zemlji, umanjila za sve transakcije koje se oporezuju snienom ili nultom stopom PDV-a u bilo kojoj od zemalja EU. Na taj bi se nain sve transakcije u svim zemljama EU tretirale jednako to se tie EU prorauna. Na primjer, iako se u Hrvatskoj na djeju odjeu plaa 25% PDV-a, budui da se u Irskoj na istu plaa 0%, djeja odjea ne bi ulazila u obraun baze za uplatu u proraun PDV-a (na alost, mi graani emo jo uvijek plaati puni PDV na djeju odjeu). Na tako izraunatu bazu primjenjivala bi se jedinstvena stopa od 1%. Po vaeem principu obrauna, Hrvatske uplate u proraun EU za 2013. iznosit e oko 37 milijuna eura. Trei izvor prihoda EU prorauna prihodi su po osnovi bruto nacionalnog dohotka (BND-a). Ovi prihodi slue kao balansirajua stavka. To znai da se prvo izraunaju svi rashodi EU prorauna pa se vidi koliko su ti rashodi pokriveni prihodima po osnovi carina i PDV-a i na kraju se izrauna razlika koja se nancira iz BND-a drava lanica. Iako je poeo kao poravnavajua stavka, ovaj se prihod pretvorio u najznaajniji izvor nanciranja prorauna, a Hrvatske uplate u EU proraun za 2013. iznosit e 192 milijuna eura. Iako su uplate drava lanica u najveoj mjeri proporcionalne njihovoj ekonomskoj moi, ipak ima nekih drava lanica koje sustav ne smatraju 100% pravednim i koje su se tije-

kom vremena uspjele izboriti za neke povlastice. Ve su od sredine 1980-ih uvedeni dodatni mehanizmi koji djelomino korigiraju nesrazmjer uplata i isplata iz prorauna EU. Meutim oni, kao i veina kompenzatornih mehanizama, samo dodatno kompliciraju stvari, a ne rjeavaju sutinski problem. Tako je 1984. uveden sustav tzv. UK rebate ili povrata dijela uplata u proraun EU za Veliku Britaniju. Naime, kada je ulazila u EU, Velika je Britanija bila meu siromanijim dravama lanicama s velikim strukturnim problemima. Iz prorauna EU nije dobivala skoro nita budui da se onda veinom nancirala poljoprivredna politika koja nije bila jako zastupljena u Velikoj Britaniji. To je stvorilo veliki nesrazmjer izmeu uplata i isplata u EU proraun pa je Margareth Thacher uspjela ispregovarati da se Velikoj Britaniji svake godine vraa 2/3 neto uplate za prolu godinu. Tu rupu nadoknauju ostale drave lanice, s time da od 2002. godine Njemaka, Nizozemska, Austrija i vedska, kao najvee neto uplatiteljice, uplauju samo 1/4 svog dijela. Iako je Velika Britanija danas jedna od najbogatijih EU lanica, sustav korekcije jo uvijek je na snazi pa e tako i Hrvatska morati pridonijeti nanciranju UK rebate sa 12 milijuna eura. Takoer, kao kompenzacija za velike uplate po osnovi BND-a, Nizozemskoj i vedskoj odobrava se godinji popust od 605 i 150 milijuna eura. Budui da i taj nedostatak treba nadoknaditi, ostale zemlje lanice uplauju dodatne prihode. Po toj e osnovi Hrvatska uplatiti 1,5 milijuna eura u 2013. Sveukupno, Hrvatska e u 2013. godini morati uplatiti 268 milijuna eura u proraun EU, to u kunama iznosi oko 2 milijarde. Sve uplate ii e iz dravnog prorauna, sa stavke Ministarstva nancija pod nazivom Doprinos RH proraunu EU. Budui da su uplate zadane i relativno jednostavne za izraunati, ostaje pitanje zato su na toj stavci za 2013. godinu planirana sredstva u iznosu od samo 1,6 milijarde kuna? Oito je da e biti potrebno odnekud namaknuti dodatnih 400 milijuna kuna. to se tie uplata za 2014. godinu i nadalje, moemo pretpostaviti da e one biti dvostruke od onih u 2013. godini budui da emo plaati lanstvo za cijelu godinu. Iako je teko izraziti toan iznos u milijunima eura, budui da e on

ovisiti o pregovorima o novoj nancijskoj perspektivi i ekonomskim kretanjima u zemlji, moemo pretpostaviti da e biti rije o priblino 4 milijarde kuna. Stoga i ovdje imamo malu enigmu o 500 milijuna kuna. Naime, na toj je stavci za 2014. godinu planirana isplata od samo 3,5 milijarde kuna
Pie: EEF/J.C..

HRvAtskI gRAAnI ODvAJAt e DnevnO 5 kunA zA pRORAun EU

Proraun EU u 2012. iznosi gotovo 150 milijardi eura, to je mjereno u postotku bruto drutvenog proizvoda tek oko 1% BDP-a svih drava lanica nacionalni prorauni obino iznose od 30 do 50% BDP-a
Prvi veliki mit o proraunu EU jest da je on jako velik. Iako proraun EU u 2012. godini iznosi gotovo 150 milijardi eura, mjereno u postotku bruto drutvenog proizvoda vidljivo je da se zapravo radi o relativno malom iznosu, svega oko 1% BDP-a svih drava lanica. U usporedbi s nacionalnim proraunima koji iznose od 30 do 50% BDP-a, vidljivo je da se proraun EU zapravo teko i moe nazvati proraunom. Vie bi mu odgovarao izraz fond. Prole godine ukupan iznos svih nacionalnih prorauna EU27 iznosio je vie od 6,3 bilijuna eura to znai da su nacionalni prorauni svih 27 drava lanica potroili 50 puta vie sredstava nego proraun EU. Gledano iz perspektive nas graana, proraun EU svakog Europljanina stoji 67 centa na dan. Budui da je Hrvatska u odnosu na EU jako mala, ti se omjeri ne bi trebali puno mijenjati jednom kada uemo u EU. To znai da emo i mi, u prosjeku, izdvajati oko 5 kuna dnevno za EU. Za usporedbu, za nanciranje hrvatskog prorauna svaki Hrvat u prosjeku izdvaja oko 90 kuna na dan. Nacionalni prorauni imaju tri glavne funk129

cije: alokacijsku, redistribucijsku i stabilizacijsku. Naime, proraun slui kako bi se sredstva prikupljena porezima i doprinosima alocirala za nanciranje javnih dobara (zdravstva, socijalne zatite, obrazovanja, obrane itd.) u skladu sa prioritetima voditelja ekonomske politike. Isto tako proraun slui i za preraspodjelu bogatstva izmeu bogatih regija i pojedinaca i onih koji nisu tako bogati. Takoer, pomou prorauna mora se voditi i stabilizacijska politika, tj. omoguiti izglaivanje ciklikih kretanja kako bi se stabilizirala ekonomija zemlje. Proraun EU samo djelomino ispunjava prve dvije funkcije, alokacijsku i redistributivnu, dok, to se tie stabilizacije ciklikih kretanja, ne igra nikakvu ulogu. Postoji jo jedna, jako bitna razlika izmeu europskog i nacionalnih prorauna. Za razliku od nacionalnih prorauna, prihodna i rashodna strana prorauna EU moraju biti u ravnotei to znai da proraun EU ne smije biti u decitu. To je i razumljivo zbog prirode prorauna EU tko bi pokrio decit, tj. koja bi se zemlja i koliko tono morala zaduiti da nancira decit i tko bi o tome odluivao? Druga velika zabluda i esta kritika na raun prorauna EU jest da se velika sredstva troe na (pretjerano veliku i neuinkovitu) administraciju. Svi znaju da je su plae u institucijama EU vrlo konkurentne i da je sama administracija EU dosta razgranata i zapoljava veliki broj ljudi. Ali unato svemu tome, iz prorauna EU troi se samo 6% na administraciju. Za usporedbu, izdvajanja za plae dravnih slubenika i dunosnika iz hrvatskog prorauna iznosila su 18% prorauna u 2010. godini. U 2012. godini Europska komisija, koja zapoljava najvei dio slubenika EU, zamrznula je svoje administrativne trokove, u skladu s opom ekonomskom situacijom. Takoer, prije 7 godina provedena je velika administrativna reforma u sklopu koje su poveana dobna granica za odlazak u mirovinu i izdvajanja za doprinose za mirovine, smanjene poetne plae i uvedene kategorije ugovornih agenata s niim plaama (pozicije koje su trenutano dostupne hrvatskim graanima, do pristupanja). Te su reforme do sada donijele utede od oko 3 milijarde eura, a planira se dodatnih 5 milijardi uteda do 2020. godine. Takoer, esto prevladava miljenje da se sredstva iz fondova EU troe nenamjenski i
130

da revizori pronalaze mnoge sluajeve prijevara. Istina, Europski revizorski sud pronalazi pogreke u troenju i te su pogreke u nekim podrujima, kao to je Kohezijski fond, znatne to znai da ponekad prelaze granicu od 5% ukupnih izdataka. Ipak, treba imati na umu da pogreke ne znae automatski i prijevaru te da se unato naenim pogrekama projekti realiziraju. Budui da se o 80% troenja EU novca odluuje na nacionalnoj razini i da se taj novac isplauje brojnim kompanijama i pojedincima, bilo bi iluzorno oekivati da unutar nekoliko milijuna transakcija godinje ne bude njih nekoliko koji zbog tehnikih ili nancijskih razloga nisu 100% u skladu sa zadanim standardima. Tipine pogreke ukljuuju nedostatnu dokumentaciju, preuveliavanje trokova i traenje povrata novaca za nepostojee trokove ili trokove koji se ne mogu opravdati. Naravno, ima i sluajeva namjernih prijevara. Od kada je osnovan 1999., OLAF, ured Europske komisije za borbu protiv prijevara, otkrio je pronevjere u iznosu od 1,1 milijardu eura to je rezultiralo osudom 335 ljudi sa ukupnom kaznom zatvora veom od 900 godina. Ipak, prosjeni iznos prijevara iznosi oko 100 milijuna eura godinje, to je manje od 1% ukupnog prorauna. Naposljetku, ono to se esto zamjera proraunskom procesu u EU, kao i samom EU, jest injenica da o njemu odluuje eurokrati, tj. Europska komisija i da nije donesen u skladu s demokratskim procesom. Naprotiv, proraun donose Europski parlament i Vijee, a Europska komisija ga samo predlae. Kao i u nacionalnim sustavima, izvrna vlast (Europska komisija) predlae proraun, a donosi ga zakonodavna vlast (u ovom sluaju EU i Parlament i Vijee). Proraun EU razlikuje se od nacionalnih prorauna utoliko to se predlae i donosi za vie godina, a ne samo za jednu, ili maksimalno tri koliko je uobiajeno u zemljama lanicama. Taj viegodinji proraun zove se financijska perspektiva i obino pokriva 7 godina. Trenutano je na snazi nancijska perspektiva od 2006. do 2013. a traju pregovori o sljedeoj koja e pokrivati razdoblje od 2014. do 2020.
Pie: EEF/J.C..

estOkA RAspRAvA O pRORAunu EU zA IDuu gODInu

Za razliku od hrvatskog prorauna gdje su rebalansi dio nacionalne kulture, u Unijinu proraunu ta situacija nije uobiajena
Proraun Europske unije specian je jer se zemlje lanice najprije dogovaraju o nancijskom okviru, takozvanoj nancijskoj perspektivi, koji zakonski traje najmanje 5 godina (sadanja i budua traju 7 godina), a tek onda o godinjim proraunima. Financijska perspektiva odreuje maksimalne iznose koji se smiju potroiti i svaki godinji proraun mora biti unutar tog okvira. Trenutano je na snazi nancijska perspektiva od 2006. do 2013., a od ljeta prole godine traju pregovori o sljedeoj koja e pokrivati razdoblje od 2014. do 2020. Budui da od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora nancijske perspektive zajedniki donose Europski parlament i Vijee (co-decision procedure), bit e to prva nancijska perspektiva u kojoj e Europski parlament imati veliku ulogu odluivanja. Na taj je nain osiguran demokratski legitimitet prorauna Europske unije jer u njegovu donoenju sudjeluju i predstavnici graana EU i predstavnici svake od lanica EU. Pregovori o novoj nancijskoj perspektivi zbog ekonomske su se krize zakomplicirali i oduili. Ako je prije krize bilo teko izdvajati novac za nanciranje prorauna EU, sada je to jo sto puta tee. to se tie procedure donoenja europskog prorauna, ona je dosta slina proceduri donoenja nacionalnih prorauna. Cijeli proces sa zadanim rokovima detaljno je propisan lankom 314. Ugovora iz Lisabona. Do poetka srpnja tekue godine svaka institucija EU, osim Europske centralne banke koja ima poseban status, izrauje nacrt svog prorauna za sljedeu godinu i dostavlja ga Europskoj komisiji. Nakon toga Komisija konsolidira sve proraune i alje konani nacrt prorauna Europskom parlamentu i Vijeu do poetka rujna. U praksi ovaj proces traje i krae od propisanog. Komisija se trudi dostaviti konsolidirani proraun Parlamentu i Vijeu do

kraja travnja ili poetka svibnja kako bi imali vie vremena za kvalitetnu raspravu. Nakon to primi nacrt prorauna, Vijee ima rok do poetka listopada da usvoji proraun i dostavi ga Europskom parlamentu. Uz proraun, Parlamentu se dostavlja i pisano obrazloenje ako je Vijee odluilo usvojiti izmjene, tj. amandmane na Komisijin prijedlog. Nakon primanja konanog nacrta prorauna Parlament ima 42 dana da odlui o njegovoj sudbini. Ako se Parlament sloi s verzijom koju je usvojilo Vijee, proraun je usvojen. Ako Parlament ne uini nita u ta 42 dana, opet se smatra da je proraun usvojen. No, ako Parlament ne smatra da je proraun dovoljno dobar i eli unijeti neke promjene, amandmani se alju natrag Vijeu i Komisiji na daljnju doradu. Ako se Vijee u roku od 10 dana sloi s izmjenama koje zahtijeva Parlament, proraun je usvojen. U protivnom, osniva se Odbor za pomirbu (Conciliation Committee). Odbor za pomirbu sastoji se od jednakog broja lanova Parlamenta i Vijea. Za manje od mjesec dana, tonije za 21 dan, Odbor za pomirbu mora nai zajedniki jezik i izraditi proraun koji je u skladu sa zahtjevima i Parlamenta i Vijea. Ako uspije, u roku od dva tjedna Parlament i Vijee usvajaju proraun i stvar je gotova. Ako u ta dva tjedna bilo koja institucija odbije usvojiti predstavljeni proraun, proraun se vraa Komisiji na doradu. Ta je situacija manje vjerojatna jer lanovi obiju institucija sudjeluju u radu Odbora za pomirbu i zavrni nacrt prorauna bi automatski trebao biti u skladu sa zahtjevima obiju strana. Ako se pak lanovi Odbora za pomirbu ne mogu nikako dogovoriti o zajednikoj verziji, proraun se opet vraa Komisiji na doradu. Ako iz bilo kojeg od navedenih razloga Parlament i Vijee ne uspiju usvojiti proraun do kraja tekue godine, na snagu stupa tzv. tehniki proraun kojim je omogueno troenje do maksimalno 1/12 ukupnog iznosa za prethodnu godinu svaki mjesec. Iste odredbe imamo i u hrvatskom zakonodavstvu, a najee se koriste kada su parlamentarni izbori pa Vlada ne moe donijeti proraun za sljedeu godinu jer se ne zna tko e biti na vlasti. Takoer, kao i u nacionalnom proraunu, moe doi do nepredvienih dogaaja tijekom godine koji toliko utjeu na izvravanje prorauna da se treba pristupiti izradi rebalansa. U tom
131

sluaju Komisija izrauje nacrt rebalansa prorauna koji se potom usvaja identino kao i originalni proraun. Za razliku od hrvatskog prorauna gdje su rebalansi dio nacionalne kulture i gdje se, paradoksalno, ak i najavljuju odmah nakon to je donesen originalni proraun, u proraunu EU ta situacija nije uobiajena. Trenutano se vodi vrlo ustra rasprava o proraunu za 2013. godinu. Komisija je predstavila svoj prijedlog Vijeu ministara i Parlamentu. Prirodno, neto uplatiteljice ele zadrati stavke prorauna na to niim razinama jer e iznosi za 2013. godinu vjerojatno sluiti kao polazna toka i referencija za cijelu sljedeu perspektivu. Na zadnjem sastanku ministara nancija, 15. svibnja ove godine, 10 je novih drava lanica, kojima se pridruila i Hrvatska, zajedniki istupilo u zahtjevu da se poveaju izdaci za kohezijsku politiku. Radi se o prijedlogu poveanja od vie od 5 milijardi eura. Iako neformalno, Italija i Slovenija takoer su podrale taj zahtjev. S druge strane, moni blok neto uplatiteljica na elu s Njemakom jako se protivi tom prijedlogu. Ove godine pregovori o proraunu za sljedeu godinu iznimno su teki zbog ope ekonomske situacije i razliitih pogleda na to kako tu situaciju rijeiti.
Pie: EEF/J.C..

132

Financije

133

HOe LI EU uvestI pORez nA fInAnCIJske tRAnsAkCIJe?

Europska komisija predloila je da se obveznice i dionice oporezuju stopom od 0,1%, a ostali financijski derivati stopom od 0,01% - porez bi mogao stupiti na snagu 2014. ako ga podre sve zemlje lanice
Financijske institucije, ponajprije banke, investicijski i hedge fondovi te razna osiguravajua drutva esto se navode kao uzronici i glavni krivci za ekonomsku krizu koja ve petu godinu zaredom trese Europu i svijet. Bez konanog suda o tome to je zapravo uzrokovalo krizu, je li to pohlepa nancijskih institucija, nedovoljna regulacija tog sektora ili openito uzavreli i neobuzdani konzumerizam koji je prevladao u dananjoj kulturi, elnici EU zemalja donijeli su odluku da dio tereta svakako trebaju podnijeti i nancijske institucije. Tako se u jesen prole godine poelo raspravljati o uvoenju poreza na nancijske transakcije na razini EU. Openito, pitanje oporezivanja u EU vrlo je osjetljivo. To je jo jedno od rijetkih podruja gdje se odluke, umjesto kvaliciranom veinom glasova, donose jednoglasno. To znai da se svih 27, a uskoro i 28 drava lanica mora savreno usuglasiti oko svih aspekata odreene odluke. Pitanje oporezivanja dodatno je problematino budui da se ono smatra suverenim pravom svake zemlje, dijelom njezina skalnog suvereniteta koji je ionako pod stalnim napadom maastrikih kriterija i novog skalnog pakta. Zbog toga su i porezi u EU samo djelomino harmonizirani, i to veinom oni koji se odnose na funkcioniranje unutarnjeg trita kao to su PDV i troarine (samo na cigarete, alkohol, gorivo i energente). Stoga ne udi da je uvoenje sasvim novog poreza na razini EU dugotrajan proces s nesigurnim ishodom. Iako se gotovo svi slau da nancijska trita treba bolje regulirati i oporezivati, svaka drava lanica ima svoje miljenje o tome koje sve transakcije ukljuiti, po kojemu principu oporezovati i u kojem vremenskom periodu uvesti porez.
134

Europska komisija tvrdi da e novi porez smanjiti fragmentaciju unutarnjeg trita, doprinijeti podnoenju tereta krize od strane nancijskog sektora i umiriti pretjeranu volatilnost trita budui da bi porez kanjavao este transakcije, kao to su burzovne pekulacije. Takoer, ovaj porez trebao bi se uplaivati u proraun EU, to e smanjiti teret koji svaka zemlja mora podnijeti. Naime, ako bi se porez uveo poetkom 2014. godine, kako je planirano, njime bi se moglo prikupiti ak 57 milijardi eura, od ega bi 2/3 ilo automatski u proraun EU, a preostala treina bi se podijelila izmeu drava lanica. Na taj nain bi proraun EU dobio dodatna sredstva pa bi zemlje morale manje uplaivati iz svojih prorauna. To se smanjenje procjenjuje do ak 50% uplata po kljuu bruto nacionalnog dohotka (BND) koje ine najvei dio uplata u proraun EU. Za Njemaku bi to npr. predstavljalo smanjenje uplate od 22 milijarde eura na samo 11 milijardi eura godinje po BND kljuu. S dodatnim sredstvima (treina od poreza na nancijske transakcije koja bi ila u proraune drava lanica i utedama za nanciranje EU prorauna) zemljama se otvara prostor za ulaganja u mjere koje poveavaju rast. Uza sve navedeno, nancijski je sektor openito podoporezivan budui da su nancijske transakcije izuzete od plaanja PDV-a. Komisijin je prijedlog da porez na nancijske transakcije obuhvaa to iru osnovicu - dionice, obveznice, derivate transakcija na burzama i instrumente kojima se trguje na OTC tritima. Porez bi se primjenjivao na principu rezidentnosti, tj. oporezovala bi se svaka transakcija koju obavlja nancijska institucija koja ima sjedite u EU. Porezne stope bile bi relativno niske kako bi se izbjegao bijeg kapitala u neoporezovane zemlje. Obveznice i dionice oporezovale bi se stopom od 0,1%, a ostali financijski derivati stopom od 0,01%. Transakcije sa stanovnitvom i malim i srednjim poduzeima, koje ine oko 15% ukupnih transakcija, bile bi izuzete od oporezivanja kako bi se izbjeglo da nancijske institucije na njih prebace teret oporezivanja, osim to bi bilo potpuno suprotno principu pravednosti, bi takoer dodatno otealo izlazak iz krize. Za sada neki oblik poreza na financijske transakcije, ali s puno uom bazom od predloene, imaju Belgija, Cipar, Malta, Finska, Gr-

ka, Irska, Rumunjska, Poljska i Velika Britanija. U Hrvatskoj se, kao i u veini EU zemalja, nancijske transakcije ne oporezuju iako je bilo javnih rasprava na tu temu. Rasprava izmeu drava lanica o uvoenju novog poreza vrlo je ustra. Iako se Europski parlament nedavno izjasnio jako pozitivno o uvoenju poreza na nancijske transakcije, on u ovom podruju nema prava glasa ve o tome odluuju iskljuivo drave lanice. Neke predlau postupno uvoenje, poevi s dionicama i obveznicama, a neke se ak openito protive uvoenju poreza na EU razini. vedska, koja je ve imala negativna iskustva s uvoenjem ovakvog poreza, naglaava problem bijega kapitala, a pridruuju joj se Velika Britanija (koja je predvodnica bloka protiv) i Nizozemska. Openito, sve zemlje trae dodatne analize od Europske komisije o moguim uincima uvoenja poreza. Budui da je o uvoenju poreza na nancijske transakcije potrebno donijeti odluku konsenzusom, rasprava bi se mogla otegnuti. Unato tome, usvajanje ovog poreza dosta je izvjesno pa e se i hrvatske nancijske institucije trebati tome ubrzo prilagoditi.
Pie: EEF/J.C.

EuROObveznICe nIsu sLAMkA spAsA zA neODgOvORne vLADe

Zemlje s boljim rejtingom morale bi plaati veu premiju na rizik na svoje obveznice, pa se uvoenju euroobveznica najvie protivi Njemaka
Uvoenje euroobveznica mogao bi biti jedan od naina za lake prikupljanje novca na meunarodnom tritu i put za izlazak iz dunike krize eurozone. O nekoj vrsti euroobveznica razmilja se jo od poetka 1990.-ih, ali ta ideja dobila je pravi zamah nakon izbijanja nancijske krize 2008. godine. Euroobveznice bi se izdavale zajedniki u ime svih zemalja eurozone (trenutano njih 17). Na taj nain bi zemlje s lo-

ijim rejtingom kao to su Grka, Portugal, Irska, panjolska i Italija imale koristi od zemalja s boljim rejtingom poput Njemake. To bi potencijalno stvorilo veliko i, to je najvanije, likvidno trite dravnih obveznica slino onome u SAD-u. S druge strane, budui da nita nije besplatno i ne pada s neba, zemlje s boljim rejtingom morale bi plaati veu premiju na rizik na svoje obveznice. Napravljene su projekcije koje govore da bi Njemaka, koja povijesno ima najbolji rejting i najnie kamate na dug, trebala plaati kamate na dug vee za 0,5 do 2 postotna boda od onih koje sada plaa. Budui da Njemaka sada plaa kamate na dug manje od 2%, uvoenje euroobveznica povealo bi troak zaduivanja Njemake za 25 do ak 100%! Ne udi da je Njemaka najvei protivnik uvoenja euroobveznica. Zapravo, i sam izraz euroobveznica vrlo je kontroverzan, pa je Europska komisija euroobveznice prozvala obveznicama stabilnosti (Stability bonds). Paradoksalno, sama ideja euroobveznica potekla je od skupine njemakih ekonomista, savjetnika njemake kancelarke Angele Merkel. Njihov prijedlog bio je da zemlje eurozone privremeno udrue svoje rejtinge kako bi se nancirao dravnih dug zemalja eurozone koji prelazi 60% BDP-a. Na osnovi te ideje, Europska komisija u studenom 2011. izradila je prijedlog za uvoenje euroobveznica i izloila tri naina na koji bi se nancirao dug zemalja eurozone. Najradikalnija verzija ukljuuje udruivanje kreditnih rejtinga i meusobno jamenje zemalja eurozone za dug ostalih zemalja eurozone. To bi znailo da ukoliko npr. Grka izda obveznice koje ne moe otplaivati, kao to je sada sluaj, ostale zemlje eurozone imaju zakonsku obvezu pokriti njezin dug. Ta bi opcija zahtijevala velike promjene u Lisabonskom ugovoru i ima najmanje anse za realizaciju. Druga bi opcija bila izdavanje zajednikih obveznica samo za dio duga, dok bi ostatak duga jamila svaka zemlja za sebe. To bi bila neka kombinacija plavih (sigurnnijih) i crvenih (riskantnijih) obveznica, pri emu se zemlje s loim rejtingom ne bi mogle u potpunosti lepati na raun onih s boljim rejtngom. Trea je opcija slina drugoj, s time da bi zemlje dio plavih obveznica jamile na osnovi kljua, a ne u potpunosti. Zadnje dvije opcije bile bi lake prove135

dive u praksi jer ne bi zahtijevale velike promjene u Ugovoru, to za sobom povlai spori i neizvjestan proces ratikacije. U svakoj od navednih opcija zemlje s viim rejtingom gube, dok one s niim rejtingom dobijaju. Problem kod uvoenja euroobveznica ne odnosi se samo na vee ili mane trokove zaduivanja zemalja eurozone. Tu se postavlja jo jedno vano pitanje ono o moralnom riziku. Naime, lo kreditni rejting nije posljedica elementarne nepogode ili nekih izvanzemaljskih dogaanja ve sustavnog i viegodinjeg loeg upravljanja dravom. Takvo ponaanje ne treba nagraivati i poticati, ve sankcionirati. Laki pristup meunarodnom tritu kapitala za zemlje u dunikoj krizi moe maskirati pravu veliinu problema i odgoditi nune reforme. Nije prolo puno vremena od kada je Hrvatska imala jeftini pristup tritu kapitala i lagano nancirala rast koji se temeljio na zaduivanju. Sada vidimo gdje nas je to dovelo. Kada su dobra vremena vlade odgaaju bolne, ali neophodne reforme kako ne bi ugrozile sljedee izbore. Ista bi se situacija mogla dogoditi s euroobveznicama. Pomo ekonomski jaih zemalja mogla bi privremeno rijeiti problem u zemljama pogoenim dunikom krizom, ali bi u konanici mogla odgoditi neophodan proces konsolidacije javnih nancija i provoenje strukutrnih reformi. Euroobveznice ne smiju biti mrea za spaavanje u koju e skakati neodgovorni jer znaju da e ih odgovorni spasiti. Uz euroobveznice, EU poinje ozbiljno razmiljati o uvoenju jo jednog instrumenta kojim bi se potaknuo rast u EU. Radi se o projektnim obveznicama. Njih bi zajedniki izdavalo vie zemalja lanica, a prikupljena bi se sredstvakoristila za nanciranje velikih infrastrukturnih projekata. Slubeno bi projektne obveznice trebale ui u upotrebu poetkom idueg viegodinjeg nancijskog okvira (2014-2020.), dok bi pilot-faza trebala trajati tijekom druge polovice 2012. i 2013. EU novci koristili bi se za poticanje privatnih kompanija na ulaganje vie od 4 milijarde eura u transport, energiju i telekomunikacije. Uvoenje euroobveznica visoko je na listi prioriteta EU. Dunika kriza pokazala se kao preveliki zalogaj za EU integraciju i prijeti samoj sri EU eurozoni i euru. Unato svim kontra 136

verzama, euroobveznice i projektne obveznice mogle bi pomoi zemljama da lake prebrode krizu, ali dogovor o njima mogao bi biti teak. Italija i Francuska se trenutano (nakon promjene vlasti u Francuskoj) zalau za uvoenje oba instrumenta, dok je Njemaka jo uvjek veliki oponent ideji euroobveznica. Za Hrvatsku, visoko zaduenu zemlju koja plaa velike kamate na svoj dug, a ima i izraene potrebe za nanciranje infrastrukturnih projekata, uvoenje oba instrumenta bilo bi dobrodolo. Uz uvjet da se ogranii moralni rizik.
Pie: EEF/J.C.

POtRebAn Je veI nADzOR nAD fIskALnOM pOLItIkOM

Njemaka inzistira da se usvoji tzv. fiskalni pakt kojim bi se u ustave zemalja lanica ugradile odredbe o uravnoteenom proraunu
Prije pet godina nikome ne bi palo na pamet da neka od drava u EU, a kamoli u eurozoni, moe bankrotirati. Toga miljenja nisu bili samo obini ljudi ve i strunjaci, ekonomski analitiari i burzovni magovi. To dokazuje injenica da su prije samo etiri i pol godine kamate na grke i njemake obveznice bile praktiki iste (1 postotni bod razlike), to znai da su investitori obje zemlje percipirali jednako stabilnima. Danas njemake obveznice jo imaju jako nisku kamatnu stopu, a Grka je protjerana u zemlju nelikvidnosti i zabranjen joj je pristup na meunarodna trita kapitala. ivi na nancijskim injekcijama MMF-a i EU. Ekonomska situacija u EU drastino se promijenila u posljednjih pet godina otkako traje kriza. Na vidjelo su izale sve slabosti prijanjeg naina upravljanja i (nedostatka) koordinacije izmeu drava lanica. Iako 17 lanica EU dijeli zajedniku valutu, razliite ekonomske, socijalne i skalne politike dovele su do ogromnih razlika u modelima rasta. Neke su zemlje blago-

dati zajednike valute i velike likvidnosti na meunarodnom tritu kapitala koristile za konsolidaciju, a neke druge za pretjerano troenje. Tako je kumulativni ekonomski rast Njemake u 10 godina prije izbijanja dunike krize u eurozoni (1999-2009.) iznosio samo 10%, ali se zato temeljio na izvozu. U istom razdoblju, panjolska je npr. rasla za vie od 30%, ali joj se rast iskljuivo temeljio na domaoj potronji. Problem s tim modelom rasta jest da se domaa potronja nancira iz kredita, a krediti uglavnom iz zaduivanja u inozemstvu. Isti model rasta provodila je i Hrvatska. O usporedbi odrivosti ova dva modela suvino je i govoriti. Grka je ivui primjer kako se odrivost rasta temeljenog na potronji i zaduivanju lomi u tisuu komadia pri prvom naletu ekonomske krize. Za razliku od zajednike monetarne politike, zemlje eurozone vode svaka svoju skalnu politiku. Kriza je pokazala da to nije vie mogue i da treba napokon poeti primjenjivati pravila koja ve dugo postoje u EU, ali i usvojiti nova, jo stroa pravila kako bi se zauzdalo rasipnitvo dravnim novcem. Naime, ve od 1997. godine na snazi je Pakt o stabilnosti i rastu koji propisuje da zemlje ne smiju imati prekomjerne decite (preko 3% BDP-a) i javni dug (iznad 60% BDP-a). Odreene su i kazne za prekritelje, ali budui da su meu prvim prekriteljima bile Njemaka i Francuska te kazne nikada nisu zaivjele. EU je stoga odluila da je potrebno postroiti postojea pravila i uvesti neka nova. Krajem prole godine usvojen je tzv. six pack, paket odest zakona kojima se postrouje procedura za prekomjerni decit (novost je da se uvodi obrnuta kvalicirana veina glasova, to znai da se kazne uvode automatski, a samo ih kvalicirana veina glasova moe sprijeiti) te se uvodi potpuno novi mehanizam praenje vanjskih i unutarnjih ravnotea. Po prvi put u povijesti EU od poetka ove godine prate se ekonomske politike koje su do sada bile iskljuivo pod nacionalnom ingerencijom (plae, cijene nekretnina, konkurentnost...). Uvode se i kazne za prekritelje, premda se one odnose samo na zemlje eurozone. To je dobra vijest za Hrvatsku zato to mi ne zadovoljavamo sve kriterije, ali budui da neemo tako skoro usvojiti euro, neemo ni podlijegati kaznama. Sve to nije dovoljno, pogotovo Nijemcima

koji su najvei donatori zemljama u dunikoj krizi. Njemaka inzistira da se usvoji tzv. skalni pakt (Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji) kojim bi se u ustave zemalja lanica ugradile odredbe o uravnoteenom proraunu. Ugovor je poetkom oujka ove godine potpisalo 25 od 27 drava lanica (sve osim Velike Britanije i eke), a stupa na snagu poetkom 2013. nakon to ga raticira najmanje 12 drava lanica. Do sada su to uinili Grci, Portugalci, Slovenci, Maari, Latvijci, Rumunji, Danci i veani, a nedavno su im se pridruili i Irci. Irski da bio je oekivan sa strahom zbog njihovih povijesnih odbijanja Ugovora iz Nice (2001.) i Lisabona (2008.). Fiskalnim paktom propisuje se da strukturni decit (decit u normalnim ekonomskim okolnostima, bez jednokratnih prihoda i bez otplata kamata) ne smije prelaziti 0,5% BDP-a. Za stabilne zemlje, u iznimnim je sluajevima doputena granica od 1% BDP-a. Ako strukturni decit prijee granicu, trebaju se primijeniti automatske korektivne mjere koje e smanjiti rashode. Europski sud pravde ima pravo izricanja kazni za prekritelje. Vei nadzor nad skalnom politikom neophodan je korak naprijed prema koordinaciji ekonomskih politika u EU, ali je li to dovoljno? Sve su glasniji pozivi za prekid inzistiranja na skalnoj suzdranosti i smanjenju javne potronje te stavljanju veeg naglaska na ulaganja u rast. Izlazak iz krize ne moe se postii samo tednjom, ve i provoenjem mjera koje e potaknuti proizvodnju i poveati zaposlenost. Iako te dvije skupine mjera imaju na prvi pogled suprotan karakter, ipak se bez odrivih javnih financija ne moe ni razmiljati o buduim ulaganjima u rast. Kua se ne moe graditi na loim temeljima, ali sami temelji isto tako ne ine dom. EU se polako i ponekad uz puno otpora pribliava Sjedinjenim europskim dravama. Meutim, sa 27, a uskoro i 28 drava lanica teko da e to pribliavanje ii brzim koracima. Jedan od velikih testova koje EU mora proi jest, sada ve dosta izgledna, mogunost izlaenja Grke iz eurozone. Kriza bi mogla dobro protresti EU, ali sa svim ve uspostavljenim mehanizmima, vjerojatnije je da e EU izai iz svega samo jo jae integrirana.
Pie: EEF/J.C.
137

Javna nabava

138

AntIkORupCIJskA stRAtegIJA EuROpske unIJe

Prema podacima Europske komisije, korupcija europsku ekonomiju stoji 120 milijardi eura godinje, to je gotovo jednogodinji proraun EU-a
Podruje javne nabave smatra se osobito osjetljivim na korupciju. Prema podacima Europske komisije, korupcija europsku ekonomiju stoji 120 milijardi eura godinje, to je gotovo jednogodinji proraun EU-a. Vjerojatnost pojave korupcije vea je kada u dodjeli proraunskih sredstava postoji mogunost diskrecijskog odluivanja. Stoga se unutar EU ve dugi niz godina prepoznaje vanost detaljnog normiranja podruja javne nabave. Uspostavljanje kvalitetnog zakonskog okvira u podruju javne nabave, utemeljenog na pravnoj steevini EU-a, predstavlja sastavni dio antikorupcijskih strategija europskih zemalja. Na zakonski okvir u potpunosti je usklaen s pravnom steevinom EU-a na podruju javne nabave te predstavlja moan instrument u borbi protiv korupcije. Zakon o javnoj nabavi sadri niz mehanizama usmjerenih na poveanje transparentnosti, sprjeavanje sukoba interesa, odnosno prevenciju koruptivnih radnji sudionika postupka. Tako Zakon propisuje da e iz postupka javne nabave biti iskljueni ponuditelji koji su pravomono osueni za odreena taksativno navedena kaznena djela (udruivanje za poinjenje kaznenih djela, primanje mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporaba poloaja i ovlasti, zlouporaba obavljanja dunosti dravne vlasti, i sl.). Zakon takoer propisuje da su se naruitelji duni pridravati naela transparentnosti, pa su tako izmeu ostalog obvezni objavljivati postupke nabave na internetskim stranicama Elektronikog oglasnika javne nabave, objavljivati dokumentaciju za nadmetanje, javno otvarati ponude i na tom otvaranju itati cijene ponuda, objaviti registar sklopljenih ugovora i sl. Naruitelji su takoer duni na svojim

internetskim stranicama i u dokumentaciji za nadmetanje objavljivati popis gospodarskih subjekata s kojima ne smiju sklapati ugovore jer su s njima na neki od propisanih naina interesno povezani. Ako bi takve ugovore ipak sklopili, oni bi bili nitetni. Takoer, osigurana je i pravna zatita protiv odluka naruitelja pred Dravnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave. Komisija svoje odluke javno objavljuje (u punom obliku, s podacima o strankama) na svojim internetskim stranicama, to je jo jedan snaan antikorupcijski mehanizam. Meutim, valja se rijeiti u javnosti rairenog miljenja da je svaka povreda zakonom propisanih pravila u postupku javne nabave posljedica korupcije. S druge strane, ak i kada svi sudionici postupka nabave u potpunosti igraju po pravilima javne nabave, to nuno ne znai da nije bilo koruptivnog djelovanja. Tu na scenu stupa redoviti represivni aparat USKOK i Dravno odvjetnitvo. Prema podacima iz zemalja EU-a najvie koruptivnih radnji u sustavu javne nabave dogaa se u samoj fazi izvrenja ugovora (nakon dovretka postupka nabave i nakon sklapanja ugovora) i to na nain da ponuditelj u ponudi postavi niu cijenu, a da se ona naknadnim dogovorom zainteresiranih strana poveava ili se bez provoenja novog postupka od istog ponuditelja nabavljaju dodatni radovi, roba ili usluge. Iz tog razloga borba protiv korupcije ne poinje i ne zavrava na Zakonu o javnoj nabavi. Nuno je provoditi sustavnu edukaciju i podizanje svijesti o tetnosti korupcije u javnoj nabavi te jaati suradnju izmeu tijela sustava javne nabave i tijela represivnog aparata radi meusobne razmjene informacija i edukacije. Sline zakljuke u pogledu ciljeva suzbijanja korupcije u javnoj nabavi navodi i Strategija suzbijanja korupcije Sabora RH iz 2008. godine. Transparentni postupci javne nabave u kombinaciji s kvalitetnom edukacijom djelatnika u tijelima iz sustava javne nabave smanjuju prostor za korupcijska djelovanja, to u konanici rezultira ostvarivanjem drutvene koristi.
Pie: EEF/M.K.

139

JAvnA nAbAvA pReMA zAkOnIMA EU zA RAzvIJenO gOspODARstvO

Novi Zakon o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 1. sijenja 2012. predstavlja zakonski okvir sukladan pravnoj steevini EU koji omoguava potivanje temeljnih gospodarskih naela
Javna nabava je podruje koje u Republici Hrvatskoj nema duu tradiciju. Hrvatsko zakonodavstvo u podruju javne nabave posljednjih je godina sustavno usklaivano sa relevantnom pravnom steevinom Europske unije. Prilagodba nacionalnog zakonodavnog okvira, s Ugovorom o osnivanju EZ-a, zakonodavstvom Europske unije o javnoj nabavi i drugim mjerodavnim odredbama pravne steevine, jedno je od mjerila koja su postavljena za zatvaranje pregovarakog poglavlja 5.- Javne nabave. Novi Zakon o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 1. sijenja 2012. godine predstavlja zakonski okvir sukladan pravnoj steevini Europske unije koji omoguava potivanje temeljnih naela kao to su naelo slobode kretanja robe, slobode pruanja usluga, naelo trinog natjecanja, naelo jednakog tretmana, naelo zabrane diskriminacije, naelo transparentnosti i sl. Jedna od poveznica zemalja Europske unije je razvijeno gospodarstvo, a pretpostavka takvog gospodarstva je slobodno trino natjecanje. Dosljednim provoenjem spomenutih naela ali i ostalih instituta javne nabave deniranih u novom Zakonu o javnoj nabavi, kao to su javno objavljivanje planova nabave, javna objava dokumentacije za nadmetanje odnosno jaanje elektronike podrke sustavu javne nabave, objava registra sklopljenih ugovora i okvirnih sporazuma, stroga pravila vezana za sprjeavanje sukoba interesa i jasno deniran albeni postupak s mehanizmima za zatitu od zlouporabe, oekuje se znatno smanjenje korupcije u podruju javne nabave te uinkovito, namjensko i transparentno koritenje proraunskih
140

sredstava, to je i primarni cilj provoenja postupaka javne nabave. Ukratko, postupci javne nabave graanima bi morali osigurati veu vrijednost za novac. Naime, jaanje konkurencije i eliminiranje privilegiranja nacionalnih gospodarskih subjekata na tritu javne nabave, imat e za posljedicu bolju alokaciju resursa, utede u javnom sektoru pa samim time vei gospodarski rast, poticaj razvoju i istraivanju, porast investicija i vei standard graana. Trite javne nabave Europske unije vrijedno je 1.800 milijardi eura te ini oko 17% europskog BDP-a. Ovi podaci ine Europsku uniju najveim tritem javne nabave na svijetu. Domai gospodarski subjekti jo od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, odnosno od veljae 2005. godine, mogli su slobodno sudjelovati u postupcima javne nabave u zemljama Europske unije, meutim, ako je vjerovati prikupljenim podacima, nisu ostvarili znaajnije rezultate. Razlog tome moda lei u slaboj pripremljenosti privatnog sektora za uvjete koji vladaju na tritu Europske unije. Usklaivanjem hrvatskog zakonodavstva na podruju javne nabave sa pravnom steevinom Europske unije domai gospodarski subjekti e u postupcima nabave u Republici Hrvatskoj biti duni postupati po istim pravilima kao i u postupcima nabave u Europskoj uniji, odnosno bit e prisiljeni u domaim nabavama zadovoljavati iste standarde koji su predvieni u postupcima u zemljama Europske unije, pa e samim time postati konkurentniji na tritu Europske unije. To bi svakako trebalo pozitivno utjecati na poticanje izvrsnosti na svim razinama u privatnom sektoru, ali i na porast zaposlenosti. Uz adekvatnu pripremu i edukaciju, nacionalni gospodarski subjekti prilagodbom pravilima igre koja vrijede na tritu Europske unije postaju konkurentniji i proaktivniji. S druge strane, takav razvoj dogaaja pogoduje lakem pristupu stranih ponuditelja postupcima nabave koji se provode u Republici Hrvatskoj, to znai da e pod pritiskom trita doi do racionalnijeg troenja novaca graana kroz postupke javne nabave.
Pie: EEF/M.K.

RefORMA EU zAkOnODAvstvA u pODRuJu JAvne nAbAve

U novim direktivama predlau se i novi postupci javne nabave kojima bi se u odreenim situacijama omoguilo koritenje pregovora u cilju nabave robe i usluga koje su bolje prilagoene potrebama naruitelja
Svake godine, obveznici javne nabave u EU troe 19 % BDP-a na javnu nabavu roba, usluga i radova. Aktualna gospodarska situacija zahtjeva racionalniji pristup javnoj potronji, pa je uinkovitost javne nabave je postala prioritet za sve drave lanice. Strategija Europa 2020 temelji se na tri prioriteta koji se meusobno nadopunjuju: pametan rast razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji, odriv rast promicanjem uinkovitijeg iskoritavanja resursa, brige za okoli i konkurentnosti, te ukljuiv rast s visokom stopom zaposlenosti. Politika javne nabave ima znaajnu ulogu u ostvarenju ciljeva Strategije kroz smanjenje administrativnog optereenja, poticanje inovacija i ire uporabe zelene i socijalno odgovorne javne nabave. Strategija takoer naglaava da politika javne nabave mora osigurati najuinkovitije koritenje javnih sredstava te da se trita javne nabave diljem Unije moraju biti otvorena svim poduzetnicima. Osim toga, reforma zakonodavstva u podruju javne nabave jedna je od dvanaest prioritetnih mjera navedenih u Aktu o jedinstvenom tritu iz travnja 2011. Stoga je, krajem prosinca 2011. godine, Europska komisija usvojila prijedlog novih direktiva iz podruja javne nabave kojima bi se zamijenile Direktive 2004/17/EZ (za sektorske naruitelje) i 2004/18/EZ (za klasini sektor). Glavni cilj je pojednostaviti pravila i postupke javne nabave i uiniti ih eksibilnijim. Stoga Komisija predlae nove postupke javne nabave kojima bi se u odreenim situacijama omo-

guilo koritenje pregovora u cilju nabave robe i usluga koje su bolje prilagoene potrebama naruitelja. Takoer uvodi se nova vrsta postupka, partnerstvo za inovacije, za javnu nabavu inovativnih rjeenja koja ne postoje gotova na tritu, a predlae se i pojednostavljenje postupaka za naruitelje koji nisu sredinja tijela dravne uprave, primjerice za jedinice podrune i lokalne samouprave. Razlika izmeu tzv. prioritetnih i neprioritetnih usluga (u hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi navedenih u Dodatku II. A i B) ukinut e se. S druge strane, uvode se nova pravila za nabavu odreenih socijalnih usluga. Prijedlogom se, temeljem pozitivnih iskustava pojedinih drava lanica, nastoji potaknuti prijelaz na elektroniku javnu nabavu kako bi se zainteresiranim gospodarskim subjektima omoguilo sudjelovanje u postupcima na cijelom unutarnjem tritu EU. S tim u vezi, propisuje se obvezno slanje objava i dokumentacije za nadmetanje u elektronikom obliku, a za potpunu elektroniku komunikaciju, ukljuujui i elektroniku dostavu ponuda, predlae se prijelazni rok od dvije godine, nakon kojeg bi ova vrsta komunikacije bila obvezna. Prema podacima Europske komisije, trenutno provedba postupka javne nabave od poziva na nadmetanje do odabira najpovoljnijeg ponuditelja, prosjeno za sve vrste postupaka, traje 108 dana! Zbog toga je predloeno skraenje rokova odreenih vaeim direktivama, te se pokuava smanjiti ukupno administrativno optereenje, ukljuujui i broj dokumenata koji se zahtijevaju od gospodarskih subjekata. Ovo bi trebalo olakati pristup malim i srednjim poduzeima, kao i odredba kojom je propisano e naruitelji koji ne podijele velike predmete nabava na vie grupa morati za to dati posebna obrazloenja. Vezano za ostvarenje ciljeva Strategije Europa 2020, predloena reforma ima za cilj omoguiti kvalitativni napredak u koritenju javne nabave ukljuenjem socijalnih i ekolokih kriterija. U sluajevima gdje postoji zajednika metodologija izrauna trokova ivotnog ciklusa, naruitelji e je morati primijeniti prilikom ocjene ponuda. Ovo su samo neke od predloenih izmjena koje je Komisija uputila Europskom parla141

POstupCI JAvne nAbAve nA LOkALnOJ RAzInI

mentu i Vijeu ministara s prilikom pokretanja svojim internetskim stranicama i u dokumentaprocedure za njihovo donoenje, koje se oeku- ciji za nadmetanje objavi popis ponuditelja s koje do kraja 2012. godine jima ne smije sklapati ugovore, jer u njima naruPie: EEF/Z.T. itelj, odnosno pojedine fizike osobe na strani naruitelja, imaju odreeni poslovni interes. Ugovor koji bi bio sklopljen s tim subjektima bio bi nitetan. Osim toga, naruitelji bi na lokalnoj razini kao dobru praksu mogli usvojiti i donoenje etikih kodeksa i pravila postupanja u provoenju javne nabave te koritenje internetskih stranica u veoj mjeri radi objavljivanja informacija o postupcima javne nabave, o sklopljenim ugovorima i iznosima potroenih sredstava, to jaa transpaKod javne nabave na lokalnoj razini vei je rentnost i pozitivno utjee na sprjeavanje sukobroj situacija u kojima moe doi do suko- ba interesa. Veina graana zapravo nije svjesna ba interesa; problem je i nedovoljna educi- koju koliinu njihovog novca i za ije usluge, robu ranost kadra na strani naruitelja i radove, troi njihova opina odnosno grad. Drugi uoeni problem javne nabave na loU Republici Hrvatskoj godinje se preko po- kalnoj razini je nedovoljna educiranost kadra na stupaka javne nabave raspodijeli prosjeno 40 strani naruitelja, naroito u manjim zajednimilijardi kuna proraunskog novca. Od toga se cama, gdje veinu poslova obavlja svega jedan jedan dio odnosi i na postupke javne nabave na pravnik koji provodi postupke javne nabave, a u lokalnoj razini, gdje kao naruitelji sudjeluju jedi- isto vrijeme se bavi pravnim pitanjima na podrunice lokalne samouprave. Zakonska regulacija ju prostornog ureenja, prometa, kulture, sporta, postupka javne nabave na lokalnoj razini ne razli- zatite okolia i sl. Stoga je nuno sustavno podikuje se od zakonske regulacije postupaka na cen- zanje razine educiranosti kadrova na lokalnoj ratralnoj razini. Tako su se i naruitelji na lokalnoj zini, to se moe postii jaanjem suradnje izmerazini duni pri nabavi roba, radova i usluga pridr- u lokalnih zajednica radi razmjene iskustava te avati zakonom propisanih postupaka, a pritom formiranja obrazaca postupanja koji su uoeni i temeljnih naela javne nabave koja predstavlja- kao dobra praksa. U tom smislu u okviru EU doju pravnu steevinu EU, tonije naela slobode stupni su razliiti programi usmjereni na poticakretanja robe, transparentnosti, jednakog postu- nje suradnje meu lokalnim zajednicama zemapanja, slobodnog trinog natjecanja, nediskri- lja EU radi razmjene iskustava u provoenju ovih minacije i sl. Valja naglasiti da pravna steevina postupaka. Europske unije ne dozvoljava bilo kakvo favoriziKao primjer dobre prakse u nabavi na loranje lokalnih ponuditelja u postupcima javne na- kalnoj razini valja navesti provoenje zajednike bave. Naprotiv, upravo je formiranje slobodnog nabave za predmet nabave potreban svim narutrita temeljenog na nediskriminaciji po bilo ko- iteljima (npr. uredski materijal, ienje, telekojoj osnovi jedna od pokretakih ideja EU-a. munikacije, i sl.), to znai da vie jedinica lokalne Jedna od specifinosti javne nabave na lo- samouprave moe ovlastiti jednu od njih ili trekalnoj razini je vei broj situacija u kojima moe eg naruitelja za provedbu zajednikog postupdoi do sukoba interesa. Naime, u manjim zajed- ka javne nabave. Na taj nain moe se doskoiti nicama je uobiajeno da su vane gospodarske manjkavostima kao to su nedostatak educirai politike funkcije rasporeene na relativno uski nog kadra, pogodovanje lokalnim ponuditeljima krug ljudi, pa ee dolazi do preklapanja raznih i sukob interesa, a ujedno se znatno smanjuju funkcija i dunosti, to generira situacije sukoba trokovi nabave. Pritom valja obratiti pozornost interesa. na to da se takvim postupanjem ne ograniava trZakon o javnoj nabavi, sukladno pravnoj ino natjecanje. steevini EU, propisuje obvezu naruitelja da na Pie: EEF/M.K.
142

MALA I sReDnJA pODuzeA nA tRItu JAvne nAbAve

Prema podacima Europske komisije, od ukupnog broja ugovora o javnoj nabavi sklopljenih od 2006. do 2008. godine u EU (27), 60% ih je sklopljeno s malim i srednjim poduzeima, ali je to svega 34% vrijednosti ugovora
Mala i srednja poduzea (MSP) s manje od 250 zaposlenih u Europskoj uniji, jednako kao i u Hrvatskoj, ine 99% od ukupnog broja svih registriranih gospodarskih subjekata. Ona zapoljavaju preko dvije treine ukupno zaposlenih u privatnom sektoru i stvaraju oko 58 posto ukupnog prihoda, a imaju i kljunu ulogu u razvoju inovacija. U EU trenutno je vie od 23 milijuna MSP koji zapoljavaju vie od 100 milijuna radnika. Znaajan segment unutarnjeg trita EU je trite javne nabave. Europsko trite javne nabave procjenjuje se na oko 2,3 trilijuna eura ili 19% BDP-a EU (2009.). Jedna petina javnih nadmetanja ija je vrijednost iznad odgovarajuih EU pragova (130.000/200.000/400.000 EUR za robu i usluge (ovisno o vrsti naruitelja), te 5 milijuna EUR za radove) objavljuje se u Slubenom listu EU (http://ted.europa.eu), no za MSP su zanimljivija nadmetanja ispod europskih pragova, zbog ega je potrebno posjeivati portale u pojedinim dravama lanicama (kao to je Elektroniki oglasnik javne nabave u RH). Prema podacima Europske komisije, od ukupnog broja ugovora o javnoj nabavi sklopljenih od 2006. do 2008. godine u EU (27), 60% ih je sklopljeno sa MSP, no ako se usporedi vrijednost sklopljenih ugovora, proizlazi da je svega 34% vrijednosti ugovora dodijeljeno MSP, od ega se polovica na srednja poduzea odnosi (17%), na mala 11%, a na mikro svega 6% ukupne vrijednosti nabava. Analiza podataka prema dravama lanicama ukazuje na najveu zastupljenost MSP na tritu javne nabave u Bugarskoj, gdje je s ovim poduzetnicima sklopljeno 79% od ukupne vrijednosti ugovora o javnoj

nabavi. Slijede Letonija i Malta sa po 62% te Luksemburg sa 53%, dok su na kraju ljestvice Portugal i panjolska sa po 22% te eka sa svega 17%. Ovi podaci odnose se samo na ugovore sklopljene izravno s MSP, a pretpostavlja se da MSP sudjeluju u izvravanju dodatnih 8% vrijednosti ugovora sklopljenih s velikim poduzeima kao njihovi dobavljai ili podizvoditelji. Naalost, u Hrvatskoj ne postoje slubeni podaci o sudjelovanju malih i srednjih poduzea na tritu javne nabave, a za pretpostaviti je da se ni ne razlikuju znaajno od prosjeka EU. Stave li se u odnos udio MSP u ukupnom broju registriranih gospodarskih subjekata i udio vrijednosti ugovora o javnoj nabavi dodijeljenih tim poduzeima, oito je da su MSP nedovoljno zastupljena na tritu javne nabave, zbog ega Europska komisija radi na reformama koje imaju za cilj olakati pristup MSP unutarnjem tritu javne nabave. U tom smislu, Europska komisija je u prijedloge novih direktiva iz podruja javne nabave, koje je krajem 2011. godine uputila na usvajanje Europskom parlamentu i Vijeu ministara, ugradila odredbe koje ukljuuju smanjenje administrativnih prepreka, to je na tragu mjera deniranih Aktom o malom gospodarstvu EU-a iz 2008. godine. Osim obveze naruitelja da u postupcima javne nabave prihvate izjave ponuditelja o udovoljavanju uvjetima nadmetanja, a dokaze o tome trae samo od najpovoljnijeg ponuditelja, predloen je iscrpni popis uvjeta sposobnosti, a traeni minimalni godinji prometi ne smiju prijei trostruku procijenjenu vrijednost nabave. Naruitelji koji ne podijele predmet nabave na grupe omoguavajui tako podnoenje ponuda samo za pojedinu grupu, morat e obrazloiti zbog ega to nisu uinili. Konano, drave lanice moi e predvidjeti izravna plaanja podizvoditeljima, koji su najee MSP. Hrvatski Zakon o javnoj nabavi ve sadri dio ovih predloenih odredbi (uvjeti za odreivanje minimalnih razina sposobnosti, izravna plaanja podizvoditeljima), a nakon stupanja na snagu predloenih izmjena Hrvatska, koja e do tada biti punopravna lanica EU, morati e i potpuno uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo iz podruja javne nabave s pravilima EU.
Pie: EEF/Z.T.
143

ZAJeDnIkO tRIte I MOgunOstI zA hRvAtske pODuzetnIke

Europsko trite javne nabave najvee je trite javne nabave na svijetu s vie od 250.000 obveznika (naruitelja). Udio javne nabave 2009. u BDP-u EU iznosilo je oko 19% ili 2.300 milijardi eura
Jedinstveno unutarnje trite najznaajnija je komponenta europskih integracija. Temelje jedinstvenog trita ine etiri slobode zajamene Ugovorom o EZ sloboda kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Ulaskom u punopravno lanstvo Europske unije Hrvatska e i formalno postati dijelom unutarnjeg trita. Za hrvatske e se poduzetnike otvoriti nove mogunosti plasmana domaih proizvoda i usluga te izvoenja radova u drugim zemljama lanicama, ali e se istovremeno morati suoiti sa snanom konkurencijom iz tih zemalja. Znaajan segment zajednikog trita je trite javne nabave. Europsko trite javne nabave najvee je trite javne nabave na svijetu s vie od 250.000 obveznika (naruitelja). Udio javne nabave u BDP-u EU iznosi oko 19% ili 2.300 milijardi EUR (2009.), od ega se priblino jedna petina objavljuje u slubenom listu EU (http://ted. europa.eu). Statistiki podaci ukazuju na neoekivano nisku zastupljenost direktne meunarodne razmjene na tritu javne nabave EU od svega 2 do 3 %. Jednako tako, prema podacima Ministarstva gospodarstva za 2010. godinu, ak 97,7% vrijednosti svih javnih nabava u Hrvatskoj odnosi se na ugovore sklopljene s domaim ponuditeljima. Ipak, pravi razlozi zbog kojih analiza statistikih podataka ne daje kompletnu sliku o razmjerima meunarodne razmjene na tritu javne nabave lei u injenici da postoje razliiti kanali sudjelovanja poduzetnika na tritima javne nabave drugih zemalja lanica. Naime, osim direktnog nastupa na tritu podnoenjem ponuda naruitelju u drugoj dravi lanici,
144

mogua su jo najmanje tri modela: prodaja domaih proizvoda stranim partnerima koji zatim te proizvode nude u svojim ponudama, prodaja putem podrunice osnovane zemlji sjedita naruitelja, te udruenje u meunarodne konzorcije (obino kod podnoenja ponuda za velike investicijske projekte). Pa iako podaci o meunarodnoj razmjeni na europskom tritu javne nabave na prvi pogled ne djeluju ohrabrujue za hrvatske poduzetnike, situacija sasvim sigurno nije niti dramatina. Glavni razlog niskog udjela direktnog sudjelovanja poduzetnika iz jedne drave lanice na nadmetanjima u drugoj dravi lanici je injenica da poduzetnicima jo uvijek nije jednostavno prikupiti svu dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u postupku javne nabave u drugoj dravi lanici, a nezanemariv problem predstavlja i jezina barijera. Stoga je Europska komisija pokrenula projekte koji imaju za cilj olakati pristup poduzetnicima iz jedne drave lanice nadmetanjima u drugoj dravi lanici. Tako, primjerice, informacijski sustav eCERTIS omoguuje poduzetnicima iz drava lanica, kandidatkinja i drava Europskog ekonomskog prostora, dobivanje informacija o dokumentima i certikatima potrebnim za sudjelovanje na nadmetanjima u tim dravama. Europska komisija takoer je suosniva pilot projekta prekogranine elektronike javne nabave PEPPOL (Pan-European Public Procurement Online) koji bi trebao olakati sudjelovanje poduzetnika u nadmetanjima u drugim dravama lanicama. Zbog injenice da se obveznici javne nabave, za razliku od ostalih potroaa, moraju pridravati strogih pravila i naela, a osobito zabrane diskriminacije, pristup hrvatskim poduzetnicima tritu javne nabave mogao bi biti laki od, recimo, prodaje privatnim subjektima koji za svoj novac mogu kupovati to ele i od koga ele. Ali, s obzirom na to da su postupci javne nabave strogo formalni, potrebno je dobro poznavanje pravila koja se u pojedinoj situaciji primjenjuju. Stoga bi za uspjeh hrvatskih poduzetnika na zajednikom tritu javne nabave edukacija iz podruja javne nabave trebala biti jedan od prioriteta, kako za osvajanje novih trita, tako i za ouvanje trenutnih pozicija u uvjetima snanije konkurencije.
Pie: EEF/Z.T.

Pravosue i unutarnji poslovi

145

PRIstupnI pRegOvORI I zAtItA teMeLJnIh pRAvA

Fokus kod Hrvatske bio je usmjeren na antidiskriminaciju, sankcioniranje zloina iz mrnje, zatitu nacionalnih manjina, povratak izbjeglica, konvalidaciju, jaanje uloge pukog pravobranitelja, besplatnu pravnu pomo i upravno sudovanje
Podruje temeljnih prava obuhvaeno pristupnim pregovorima u poglavlju 23 iznimno je iroko, a pravna steevine Europske unije obuhvaa ne samo prava zatiena Poveljom Europske unije o ljudskim pravima nego i sve pravne instrumente zatite ljudskih prava koje su donijeli Vijee Europe i Ujedinjeni narodi. Vano je napomenuti da je Povelja Europske unije o ljudskim pravima sastavni dio Lisabonskog ugovora. Povelja o temeljnim pravima EU ima jednaku snagu kao i osnivaki ugovori, ime je i ona stekla status primarnog prava. To je izriito propisano lankom 6 Ugovora o EU. No pravna steevina obuhvaa i sva ona ljudska prava koja su zatiena drugim meunarodnim instrumentima bilo da su ona usvojena na razini Ujedinjenih naroda, bilo na razini Vijea Europe. Pri tome posebice treba izdvojiti Konvenciju Vijea Europe o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. No, pored te konvencije Vijee Europe donijelo je brojne druge vane konvencije kojima su uspostavljeni standardi zatite ljudskih prava na specinim podrujima poput zatite nacionalnih manjina, zatite djece itd. Premda su se pristupni pregovori inicijalno bavili svim pitanjima zatite ljudskih prava, kako su pregovori napredovali, pozornost se usmjeravala na ona pitanja za koja je Europska unija smatrala da Hrvatska jo uvijek nije ostvarila dostatan napredak. Tako da je fokus bio usmjeren na antidiskriminaciju, sankcioniranje zloina iz mrnje, zatitu nacionalnih manjina, povratak izbjeglica, konvalidaciju, jaanje uloge pukog pravobranitelja, besplatnu pravnu pomo i upravno sudovanje. Zasigurno najsloenija pitanja u podru 146

ju zatite ljudskih prava odnosila su se na zatitu nacionalnih manjina te na povratak izbjeglica. To je imalo svoje subjektivne i objektivne razloge. Subjektivni su proizlazili iz razliitih percepcija poloaja nacionalnih manjina o tome kakva prava one uivaju te s kojim se problemima suoavaju. Objektivne su proizlazile iz nancijskih uinaka koje su pojedina pitanja imala na dravni proraun. Posebice se to odnosi na povratak izbjeglica. No, kad govorimo o zatiti prava nacionalnih manjina, glavno pitanje koje je dominiralo ovim podrujem bilo je vezano uza zastupljenost nacionalnih manjina u dravnoj upravi i pravosuu. U odnosu na povratak izbjeglica pregovori su se usmjerili na stambeno zbrinjavanje izbjeglica i konvalidaciju radnog staa. Ta pitanja bila su sagledavana u kontekstu stvaranja minimalnih uvjeta za odriv povratak izbjeglica. Premda je pitanje besplatne pravne pomoi u pregovarakom procesu u sutini trebalo biti tehniko pitanje usklaivanja s relevantnom direktivom Europske unije, ono je privuklo neoekivano veliku pozornost u pregovarakom procesu. U sutini pravna je steevina od Hrvatske traila da sve graane Europske unije u prekograninim sporovima osigura besplatnu pravnu pomo pod uvjetom da su oni zbog svog slabog imovinskog stanja onemogueni u pristupu sudu. No, pitanje je preraslo spomenuti zahtjev te se od Hrvatske trailo da uvede cjelovit sustav besplatne pravne pomoi. To je znailo uspostavu sustava koji e svim hrvatskim i Unijinim graanima slabijeg imovnog stanja osigurati da ne budu diskriminirani u pristupu sudu temeljem svog slabijeg imovnog stanja. Upravno sudovanje bilo je predmet interesa pregovarakog procesa u kontekstu osiguranja jednakopravnosti stranaka pred sudom. Traila se kontradiktornost postupka, odnosno da se graanima omogui da na glavnoj raspravi pred sudom mogu iznijeti svoj predmet. Nakon to se Hrvatska odluila za uvoenje dvostupanjskog upravnog sudovanja, pozornost pregovora bila je usmjerena na ispunjavanje potrebnih pretpostavki da uspostavljeni sustav zaivi u praksi. Pitanje zatvorskog sustava u sutini se svodilo na nedostatne kapacitete zatvorskog sustava te poduzimanje mjera koje e taj problem

rijeiti. Trailo se ulaganje u zatvorsku infrastrukturu, ali i sustavne promjene koje e rasteretiti zatvorski sustav od velikog priljeva zatvorenika. Uvoenje sustava probacije te zakonske izmjene sustava kazni trebale bi dovesti do tog cilja. Zakljuno moe se rei da je podruje zatite ljudskih prava po opsegu pitanja bilo najire obuhvaeno u poglavlju 23. No, kako je Hrvatska napredovala u pristupnim pregovorima, mnoga su pitanja dosegla najvie europske standarde te su time izala iz fokusa pregovara. Na kraju su ostala sano pojedina najsloenija pitanja koja je Hrvatska u velikoj mjeri uspjela rijeiti do okonanja pregovora. No, pitanja zatite ljudskih prava takva su da se ona nee skinuti s nacionalne ni s meunarodne agende sa zavretkom pregovora budui da ona od drave trae stalnu pozornost. Steena iskustva u pregovorima s Hrvatskom Europska unija e zasigurno koristiti u poticanju reformi u dravama koje nastoje ui u EU te e stoga ta iskustva biti svojevrstan putokaz i za budue pregovore.
Pie: EEF/K.T.

VAnOst RefORMe pRAvOsuA tIJekOM pRIstupnIh pRegOvORA

Kljuna je pretpostavka postojanja prostora slobode, sigurnosti i pravde meusobno priznavanje i izvravanje sudskih odluka donesenih u drugim dravama lanicama
Europska unija tijekom pristupnih pregovora s Hrvatskom posebnu pozornost posvetila je poglavlju 23 unutar kojega je reforma pravosua zauzimala istaknuto mjesto. Vjerojatno najvaniji razlog poveanog interesa Europske unije za funkcioniranje pravosua proizlazi iz njezina unutarnjeg razvoja. Europska se unija ubrzano poela transformirati iz ekonomske integracije drava lanica u politiku integraciju. Kao jedan od kljunih elemenata te politike in-

tegracije odreena je izgradnja Europske unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde. Kljuna pretpostavka postojanja prostora slobode, sigurnosti i pravde jest meusobno priznavanje i izvravanje sudskih odluka donesenih u drugim dravama lanicama. Da bi se neka strana sudska odluka priznala, kljuno je povjerenje u pravosudni sustav u kojem je ona donesena. To povjerenje podrazumijeva povjerenje u nezavisnost, nepristranost, profesionalnost i uinkovitost suda druge drave, ali i ostalih pravosudnih tijela koja su donijela odluku. Drava koja priznaje i izvrava odluku eli biti sigurna da je konkretna odluka donesena uz potivanje svih meunarodnih standarda i procesnih pravila koja tite temeljna ljudska prava. Korumpirano drutvo u kojem je korumpirano i pravosue zasigurno nije jamac tih vrednota. To su neki od temeljnih postulata o kojima ovisi uspjeh izgradnje Europske unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde; postulati za koje Europska unija jo uvijek nije stvorila unutarnje mehanizme kojima e ih osigurati, ali za koje je imala mehanizme da ih osigura za sve nove drave koje ele ui u lanstvo Europske unije. Mehanizam su bili pristupni pregovori. Kroz pristupne pregovore Europska unija se nastojala osigurati od ulaska nespremne lanice te na taj nain sprijeiti unoenje problematinog pravosudnog sustava koji bi negativno utjecao na izgradnju povjerenja meu dravama lanicama, a time ugrozio politiki projekt izgradnje Europske unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde. Iz te perspektive razvidno je da je na strani Europske unije velika pozornost pridana opstojnosti politikog projekta koji po vanosti nadilazi pristupne pregovore. Stoga se jasnije moe razumjeti povean interes drava lanica Europske unije za funkcioniranje hrvatskog pravosua. Reforma pravosua bila je jedna od etiri tematske cjeline o kojima se pregovaralo u poglavlju 23. Premda reforma pravosua oznaava neto vrlo openito, pregovori su se odnosili na vrlo konkretna pitanja koja su se odnosila na jaanje nezavisnosti, nepristranosti, profesionalnosti i uinkovitosti pravosua. Neovisnost i nepristranost pravosua usko su povezani i teko razdvojivi pojmovi. Jedno je teko zamisliti bez drugog. Naime, ovisan
147

sudac, bio on ovisan o politici ili o nekoj interesnoj grupaciji, teko moe biti nepristran. Zbog toga bi se moglo rei da je nezavisnost sudstva pretpostavka njegove nepristranosti. No, da bi sudac bio nezavisan od kljune je vanosti na koji je nain doao do svoje pozicije, odnosno na koji je nain imenovan. Je li imenovan iskljuivo zahvaljujui vlastitim sposobnostima ili on za svoje imenovanje duguje zahvalnost onima koji su ga na tu poziciju postavili. Za Europsku uniju, kao prostor slobode, sigurnosti i pravde, od bitne je vanosti da svi njezinih graani uivaju jednak tretman na sudovima u dravama lanicama bez obzira na to iz koje lanice dolaze. Upravo stoga je Europska unija posvetila posebnu pozornost nezavisnosti i nepristranosti pravosua drave koja pregovara ulazak u lanstvo. U ostvarivanju nezavisnosti pravosua naglasak je stavljen na ulazak u pravosudnu profesiju i upravljanje karijerama pravosudnih dunosnika vjebenika, savjetnika, sudaca i dravnih odvjetnika. Trailo se da postupak izbora vjebenika, prijam u dravnu slubu sudskih i dravno odvjetnikih savjetnika, imenovanje i razrjeenje sudaca i dravnih odvjetnika bude zasnovan na jednoobraznim, objektivnim i transparentnim kriterijima. Osim ulaska u pravosue, trailo se i uvoenje objektivnih i transparentnih kriterija za napredovanje u pravosuu. Pored toga, za jaanje nezavisnosti pravosua vano je bilo i pitanje naina imenovanja predsjednika sudova, kao i jaanje nezavisnih pravosudnih tijela (Dravnog sudbenog vijea i Dravnoodvjetnikog vijea). To je znailo promjenu zakonodavnog i institucionalnog okvira, odnosno promjene koje su iz procesa imenovanja trebale iskljuiti utjecaj politike te prenijeti tu odgovornost na samo pravosue. No, nezavisnost bez odgovornosti, nepristranosti i profesionalne etike ne dovodi do pravosua koje je zasnovano na europskim vrijednostima. Zbog toga se uz jaanje nezavisnosti Europska unija usmjerila i na jaanje njegove odgovornosti. Naglasak je stavljen na automatsku dodjelu spisa, daljnju izgradnju sustava imovinskih kartica, postupke povrede etikih kodeksa, jaanje sustava stegovne odgovornosti sudaca i dravnih odvjetnika te pitanje kaznenog imuniteta sudaca. Automatskom dodjelom spisa eljelo se ukloniti rizik manipulacije u do 148

djeljivanju spisa te osigurati da predmet u rad dobije potpuno nepristran sudac. Naime, automatska dodjela zapravo oznaava nasuminu dodjelu spisa tako da se predmeti rasporeuju prema unaprijed utvrenim kriterijima. U odnosu na sustav imovinskih kartica pozornost Europske unije bila je usmjerena na osiguranje preduvjeta kako bi taj sustav ostvarivao oekivane uinke. Njegov je osnovni uinak spreavanje korupcije u pravosuu. Osnovni problem koju je uoen sastojao se u neadekvatnoj kontroli samih imovinskih kartica. to se pak stegovne odgovornosti tie, trailo se irenje spektra moguih stegovnih sankcija kako bi se prilikom njihova izricanja mogla odmjeriti ona koja u najveoj mjeri odgovara poinjenoj povredi. Takoer, trailo se jaanje objektivnosti u provoenju stegovnih postupaka kroz razdvajanje funkcija utvrivanja injenica navodno poinjenih povreda od funkcija odmjeravanja stegovne sankcije. Dakako, nezavisnost i nepristranost same su po sebi nedostatne ako nedostaje strunost i profesionalnost pravosudnih dunosnika. Stoga je Europska unija veliku pozornost posvetila jaanju sustava strunog usavravanja i jaanja profesionalnosti u pravosuu. Traila se uspostava nezavisne pravosudne institucije (Pravosudne akademije) koja ima osigurana dostatna nancijska sredstva i potrebne kadrove za provoenje programa usavravanja. Osim institucionalnog jaanja trailo se unapreenje obrazovnih planova i programa. Dakle, bilo je potrebno uspostaviti Pravosudnu akademiju koja e biti sposobna pruiti inicijalnu obuku za vjebenike, osposobljavanje za budue suce i dravne odvjetnike, kao i osigurati cjeloivotno usavravanje sudaca i dravnih odvjetnika. Za povjerenje u pravosudni sustav jaanje nezavisnosti, nepristranosti i profesionalnosti zasigurno je od neprocjenjive vanosti, ali ini se ipak da njegova neuinkovitost uzrokuje najvee nepovjerenje u pravosudni sustav. Pravda koja je spora esto nije pravda. Pored toga, neuinkovito pravosue negativno se odraava na gospodarske aktivnosti u drutvu, odbija strane investicije te dovodi do usporavanja razvoja drutva u cjelini. injenica da u Hrvatskoj postoji vie od 15.000 predmeta koji su stariji od 10 godina te da ukupan broj postupaka koji traju vie od tri godine prelazi sto tisua, bila je dostatan razlog

da se Europska unija usmjeri na podruje uinkovitosti. Europska unija uoila je postojanje problema u pravosudnom sustavu koji je bio sistemske naravi te je traila promjene. Kao prvo mrea pravosudnih tijela bila je neracionalna s obzirom na broj stanovnika. Stoga se traila racionalizacija mree sudova kako bi se osiguralo ravnomjernije optereenje sudova predmetima. Nadalje, traile su se promjene u procesnim zakonima kako bi skratila duljina trajanja sudskih postupaka. No, za bolje upravljanje pravosudnim sustavom bilo je nuno osigurati bolje statistiko praenje pravosudnog sustava, a za to je bila nuna njegova informatizacija. Nadalje, sudove je trebalo rasteretiti nesudskih poslova, kao i ojaati alternativno rjeavanje sporova. Konano, kao prepreka uinkovitosti pravosua uoen je problem neodgovarajuih uvjeta za rad, odnosno neodgovarajue pravosudne infrastrukture. Zakljuno se moe rei da je EU svojim interesom za reformu pravosua potaknuo u Hrvatskoj mnoge reformske procese u pravosuu na koje su hrvatski graani ekali godinama. Te reforme jo nisu poluile rezultate koje oekuju hrvatski graani, ali dovele su do kljunih pomaka. Konano, pristupni pregovori doveli su do promjene drutvene svijesti te su sada oekivanja graana u odnosu na pravosue puno vea.
Pie: EEF/K.T.

PRegOvORI O RefORMI pRAvOsuA zAhtJevnI, ALI kORIsnI

Premda nisu bili laki, pristupni pregovori doveli su do preobrazbe hrvatskog drutva i poticanja razvoja demokracije, vladavine prava i potovanja ljudskih prava
U pristupnim pregovorima koje je Hrvatska vodila s Europskom unijom dva poglavlja posebno su bila pod svjetlima reflektora. Po-

glavlje 3. Trino natjecanje zbog sloenosti i vanosti problematike privatizacije i sanacije brodogradilita te poglavlje 23. Pravosue i temeljna prava zbog iznimne zahtjevnosti pitanja obuhvaenih tim poglavljem. Premda su oba poglavlja zatvorena u isti trenutak na kraju pregovora, ipak ostaje injenica da je upravo poglavlje 23. bilo kljuno za zavretak cjelokupnog procesa pregovora. Proces integracije Hrvatske u Europsku uniju, moglo bi se rei, poeo je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju 2001. godine. Sami pregovori o pristupanju otvoreni su 3. listopada 2005. No, to nije znailo da se odmah poelo pregovarati o svim pitanjima istodobno. Poglavlje 23. ekalo je sve do jeseni 2006. godine kada je proveden tzv. screening tog poglavlja. Njegov je rezultat doveo do ocjene Europske unije da u danom trenutku Hrvatska nije spremna za otvaranje pregovorao poglavlju 23. te su u prosincu 2007. denirana mjerila koja Hrvatska treba ispuniti kako bi se otvorili pregovori. Premda je krajem 2008. Europska komisija predloila otvaranje poglavlja, zbog problema u suradnji s Haakim sudom otvaranje pregovora u poglavlju 23. ekalo je sve do 30. lipnja 2010. Za zatvaranje pregovora u poglavlju 23. Hrvatska je trebala ispuniti deset iznimno zahtjevnih mjerila koja su se odnosila na reformu pravosua, borbu protiv korupcije te zatitu ljudskih prava. Navedeno se dogodilo u lipnju 2011. te su pregovori uspjeno okonani 30. lipnja 2011. Poglavlje 23. Reforma pravosua i temeljna prava nije postojalo kao zasebno pregovarako poglavlje u pristupnim pregovorima koji su prethodili hrvatskom pregovarakom procesu. Pitanja obuhvaena poglavljem 23. do tada su se pregovarala u jedinstvenom poglavlju 24. zbog ega EU nije pridavala jednako veliku pozornost tim pitanjima kao to je to bilo u sluaju pregovora s Hrvatskom. Mnoge okolnosti utjecale su na promjenu stava EU prema tim pitanjima. Posebice se moe izdvojiti ubrzani razvoj pravne steevine koji je doveo do toga da se ona vie nije mogla pregovarati u sklopu samo jednog poglavlja. No, takoer politiki znaajni bili su negativni uinci zadnjeg vala proirenja EU koji su bili posljedica povrnosti koje je EU u pregovorima poklanjao tim pitanjima. Zbog toga je EU odluio da o reformi pravosua, borbi protiv
149

korupcije, temeljnim pravima te pravima graana EU pregovara u zasebnom pregovarakom poglavlju. Sadrajno poglavlje 23. podijeljeno je na etiri tematske cjeline: reforma pravosua, antikorupcijska politika, temeljna prava te prava dravljana EU. No, time je samo postavljen okvir pregovora unutar kojega postoji vrlo konkretan sadraj. Tako pod reformom pravosua govorimo o jaanju nezavisnosti, nepristranosti, profesionalnosti i uinkovitosti pravosua. Pod antikorupcijskom politikom usmjeravamo se na prevenciju i represiju korupcije, a pod temeljnim pravima mislimo na podizanje razine zatite ljudskih prava u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na zatitu prava nacionalnih manjina i povratak izbjeglica. Konano, prava dravljana EU podrazumijevaju aktivno i pasivno pravo glasa na izborima kako za Europski parlament tako i na nacionalnim izborima te pravo konzularne zatite graana EU i u onim dravama gdje drava lanica nema vlastitu konzularnu slubu. Premda je na prvi pogled rije o tematski jasno odreenom podruju pregovora, spektar tema koje ovo poglavlje obuhvaa ustvari je iznimno irok. Pored toga glavno pitanje koje se u poglavlju 23. postavlja je pitanje jasnih standarda koje drava koja pregovara treba ispuniti kako bi zadovoljila kriterije za lanstvo u EU. Navedeno je posebice sloeno ako se uzme u obzir da, za razliku od ostalih pregovarakih poglavlja, u ovom poglavlju uglavnom ne postoji tzv. hard acquis, ve samo najbolja praksa drava lanica pri emu svaka drava lanica ima vlastitu praksu i vlastito iskustvo za koje je esto uvjerena da je na najviem nivou u EU. U takvom kontekstu Hrvatska je bila suoena s izazovom pronalaenja rjeenja i standarda koji e biti prihvatljivi za sve lanice EU. Premda to nije uvijek bilo jednostavno, pristupni pregovori doveli su do preobrazbe hrvatskog drutva koji bi dugorono trebali ostaviti traga na razvoj demokracije, vladavine prava, potovanja ljudskih prava te openito na bolje funkcioniranje drave. Sveukupno gledano, pristupni pregovori pred Hrvatsku su postavili vrlo visoke zahtjeve, barem kada je rije o poglavlju 23., s kojim se do sada nije suoila nijedna drava koja je pregovarala za lanstvo u EU. Ti su zahtjevi bili iznimno zahtjevni i esto usmjereni na najvie standarde
150

u EU. Iskustvo koje je EU stekao u pregovorima poglavlja 23. s Hrvatskom predstavljat e obrazac za sve budue drave u njihovim nastojanjima da ispune politike kriterije za lanstvo u EU. Stoga, poglavlje 23. kao i hrvatsko iskustvo u pregovaranju tog poglavlja nisu izgubili na relevantnosti zakljuivanjem hrvatskih pristupnih pregovora, ve e oni biti referentna toka za sve budue pregovore.
Pie: EEF/K.T.

SuzbIJAnJe kORupCIJe RADI OsIguRAnJA sLObODe tRItA

Zemlje lanice EU eljele su biti sigurne da njihovi poslovni ljudi koji ele poslovati u Hrvatskoj nee biti u nepovoljnijem poloaju zbog korupcije te da e u Hrvatskoj postojati istinska trina utakmica
U pristupnim pregovorima Hrvatske za lanstvo u EU drave lanice Europske unije te Europska komisija i Europski parlament pridavali su veliku pozornost borbi protiv korupcije. Motivi njihova interesa openito proizlaze iz njihove odlunosti da u EU ne unesu problem s kojim e se nakon ulaska Hrvatske morati sami baviti. No, konkretnije gledano, EU predstavlja zajedniko trite na kojem vladaju slobode kretanja kapitala, roba i usluga. Korupcija predstavlja barijeru tim slobodama i u pravilu dovodi do diskriminacije u trinoj utakmici. Iz toga se moe sagledati i glavni motiv zbog kojeg su drave lanice bile posebno zainteresirane za uinkovitost sustava RH u borbi protiv korupcije. One su eljele biti sigurne da jednom kada Hrvatska ue u EU, njihovi poslovni ljudi koji ele poslovati u Hrvatskoj nee biti u nepovoljnijem poloaju zbog korupcije te da e u Hrvatskoj postojati istinska trina utakmica. No takav interes dijelili su i mnogi hrvatski investitori. EK je pred Hrvatsku postavila zahtjev da stvori jasan i uinkovit sustav borbe protiv korupcije kako na institucionalnom tako i na stra-

tekom planu. Na institucionalnom planu trailo se od Hrvatske da uspostavi institucije koje e se sustavno baviti borbom protiv korupcije. Trailo se da postoji tijelo koje se sustavno bavi deniranjem politike borbe protiv korupcije, ali i tijelo koje e na nezavisan nain pratiti provedbu denirane antikorupcijske politike. Pored toga, u represivnom djelu antikorupcijske politike bilo je potrebno uspostaviti uinkovit institucionalni sustav otkrivanja, progona i sankcioniranja korupcije. Ovo to je kasnije postala vertikala USKOK-a. No, osim jaanja samog institucionalnog okvira, trailo se uspostavljanje jasne politike borbe protiv korupcije kroz deniranje jasnih strategija i akcijskih planova. Kako bi se ostvarilo to oekivanje, pozornost je bila usmjerena s jedne strane na prevenciju korupcije, a s druge strane na njenu represiju. Pod prevencijom prvenstveno se mislilo na uklanjanje svih moguih rizika koji pogoduju korupciji. To je znailo unapreenje pravnog i institucionalnog okvira kako bi se smanjila mogunost da se korupcija uope pojavi. No jednom kad je do korupcije dolo, trailo se da postoji uinkovit i robustan sustav koji e takve pojave u najbrem roku sankcionirati te time ujedno poslati preventivnu poruku da se korupcija ne isplati. U ostvarivanju tih ciljeva prevencije represije EU se usmjerio na niz konkretnih pitanja. Na podruju prevencije korupcije dominirala su pitanja nanciranja politikih stranaka, sukoba interesa i pristupa informacijama. Sva tri pitanja usko su povezana s problemom zloupotrebe politikog utjecaja. Naime, kod nanciranja politikih stranaka, ako je ono netransparentno te se ne zna odakle donacije dolaze i njihovi iznosi, nakon izborne pobjede nemogue je utvrditi jesu li se neki poslovi dodjeljivali donatorima kao zahvala za njihovu podrku. Naravno, takva netransparentnost pogoduje korupciji budui da ju je teko otkriti. Zbog toga je fokus bio na ograniavanju limita donacije, njihovoj transparentnosti te sustavu kontrole. Kod sukoba interesa situacija je slina, ali rije je o koritenju individualnog utjecaja radi ostvarivanja odreene koristi nautrb javnog interesa. U cilju prevencije sukoba interesa posebna pozornost bila je usmjerena na jaanje institucionalnog okvira spreavanja sukoba interesa te

na jaanje sustava nadzora imovinskih kartica. S jedne strane traila se depolitizacija i profesionalizacija Povjerenstva za sukob interesa. A s druge strane, jaanjem sustava nadzora imovinskih kartica eljelo se osigurati preventivno djelovanje. Naime, svako neobjanjivo naglo poveanje imovine dravnih i lokalnih dunosnika trebalo bi biti dostatna indicija za poduzimanje provjera. Pri tome bi javnost imovinskih kartica trebala osigurati dodatno jamstvo za otkrivanje sukoba interesa. Konano, jaanje sustava pristupa informacijama imalo je za cilj jaanje transparentnosti u radu drave i lokalne uprave i samouprave. Transparentnost koja pred politiku postavlja zahtjev da odluke donosi na objektivnim i transparentnim kriterijima. S tim u vezi, Europska unija je kao poseban koruptivni rizik prepoznala javne nabave. Zbog toga je posebna pozornost bila posveena spreavanju korupcije u javnim nabavama te nainima troenja javnog novca. U represivnom dijelu borbe protiv korupcije u pregovorima prevladavala su pitanja uspostave uinkovitog institucionalnog i pravnog okvira za otkrivanje, progon i sankcioniranje korupcije. Traila se potvrda uinkovitosti represivnog sustava u praksi. Pri tome se vodilo rauna o dostatnim kadrovskim kapacitetima policije, dravnog odvjetnitva i sudova za progon korupcije. Ujedno traila depolitizacija policije te daljnje jaanje njezine profesionalnosti. Na zakonodavnom planu trailo se ureenje sustava oduzimanja imovinske koristi steene kaznenim djelima kako u otkrivanju takve imovine tako i u zamrzavanju i konskaciji takve imovine. Nadalje, trailo se da se izmjenama zakona osigura promptnost i prioritet u postupanju pravosudnog aparata u procesuiranju korupcijskih kaznenih djela. Zakljuno se moe istaknuti da je interes EU za unapreenje pravnog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije u Hrvatskoj rezultirao konsolidacijom hrvatskih institucija, provoenjem brojnih istraga i sudskih postupaka te osuujuih presuda za kaznena djela tzv. visoke korupcije, kao i podizanja javne svijesti o neprihvatljivosti korupcije kao drutvene pojave. Stoga moemo zakljuiti da su pristupni pregovori imali pozitivan uinak u razvoju antikorupcijske politike u Hrvatskoj.
Pie: EEF/K.T.
151

KORupCIJA u JAvnOM I pRIvAtnOM sektORu

Negativni utjecaj korupcije rezultira smanjivanjem investicija, nefunkcioniranjem unutarnjeg trita, bujanjem kriminalnih mrea
Korupcija u javnom i privatnom sektoru jedna je od glavnih preokupacija EU-a. Iako njezina razina varira od zemlje do zemlje (Danska je na 2. mjestu, Bugarska na 66., Hrvatska na 49./izvor: World Audit), nijedna europska drava nije na nju imuna. Negativni utjecaj korupcije odraava se na gospodarsko-socijalnu politiku itave EU-a kroz smanjivanje investicija, disfunkcionalno unutarnje trite, razvoj kriminalnih mrea, ali i na njezina demokratska obiljeja jer se gubi povjerenje graana u politiko vodstvo i institucije. Procjenjuje se da se godinje u korupciji izgubi oko 120 milijardi eura (oko 1% BDP-a Unije). Na razini EU-a postoji antikorupcijska strategija upotpunjena pravnim instrumentima poput Konvencije EU-a za borbu protiv korupcije slubenika europskih institucija ili drava lanica EU-a, Konvencije EU-a za zatitu nancijskih interesa EU-a, Okvirne odluke EU-a protiv korupcije u privatnom sektoru, i podrana radom Europskog ureda za borbu protiv prijevare (OLAF) koji prvenstveno provodi istrage vezane uz prijevare i korupciju unutar institucija EU-a. No, EU zasad nema sveobuhvatni mehanizam kojim bi nadzirala postojanje antikrupcijske politike u lanicama i ocjenjivala njezinu uinkovitost. Stoga se do sada u velikoj mjeri oslanjala na rad drugih meunarodnih foruma, primjerice Grupe drava protiv korupcije pri meunarodnoj organizaciji Vijea Europe (GRECO) ili radne grupe za borbu protiv podmiivanja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), i na provedbu meunarodnih Konvencija (poput UN Konvencije protiv korupcije, Kaznenopravne i Graanskopravne konvencije Vijea Europe o korupciji). Usprkos naporima, opi napredak u borbi protiv korupcije u EU-u ostaje umjeren. Razlozi su brojni: neke njezine lanice nisu raticirale
152

kljune meunarodne instrumente, neke nisu prenijele relevantne propise EU u vlastita nacionalna zakonodavstva, a neke opet postojee antikorupcijsko zakonodavstvo provode na neuinkovit nain. K tome, iako aktualni mehanizmi globalno imaju pozitivni utjecaj na europske drave jer ih usmjeravaju prema provedbi minimalnih standarda, ogranienih su kapaciteta (slabo su vidljivi, nedovoljno fokusirani na specina podruja zakonodavstva EU-a, nedostaje im komparativna analiza) i stoga nedostatni za potrebe EU-a. Kako bi dodatno potaknula politiku volju za borbu protiv korupcije, EU e od 2013. godine svake dvije godine objavljivati Antikorupcijski izvjetaj EU-a kojim bi ocjenjivala razinu borbe protiv korupcije u svojim lanicama, te kroz horizontalni pregled ukazivala na trendove, primjere dobre prakse i slabosti. Namjerava i ojaati fokus na problematiku korupcije u relevantnim djelatnostima pravosudnoj i policijskoj suradnji, nancijskim istragama, zatiti zvidaa, javnoj nabavi, knjigovodstvu, revizijama tvrtki, nanciranju politikih stranaka i sl. U kontekstu proirenja EU uvjetuje lanstvo opsenim antikorupcijskim reformama, kao to je uinila za Bugarsku, Rumunjsku, a i Hrvatsku. Temeljem Lisabonskog ugovora, Europska e komisija tek od 2014. godine imati ovlast pokrenuti pravni postupak protiv drave koja nee provoditi europske antikorupcijske propise. Usvajanjem zajednikih europskih propisa za borbu protiv korupcije koja, kao i sve vei broj kaznenih djela danas, ima prekograninu dimenziju s kojom se drave ne mogu samostalno nositi odredila bi se minimalna pravila za njezinu deniciju i sankcioniranje, ime bi ojaala usklaenost antikorupcijskih politika drava lanica. Jer borbom protiv korupcije se tite sredstva europskih poreznih obveznika.
Pie: EEF/P.L.F.

HRvAtskA nApReDuJe DObRO, ALI IMA pRObLeMA kOJe JO MORA RIJeItI

Vezano za trino natjecanje, ocjena je EK da Hrvatska openito ostvaruje napredak u ispunjavanju preuzetih obveza, dok je u odnosu na brodogradnju potrebno bez odgaanja rijeiti pitanje Brodosplita, 3. maja i Brodotrogira
Europska komisija (EK) u travnju 2012. je objedinila svoje prvo izvjee o napretku Republike Hrvatske u ispunjavanju obveza za lanstvo u EU. Izvjee je openito pozitivno, ali s nekoliko ozbiljnih upozorenja. Podsjetimo da su pristupni pregovori zakljueni u lipnju 2011., nakon to je Hrvatska ispunila sva mjerila. No, tijekom pregovora Hrvatska se obvezala da e do lanstva u EU ispuniti jo neke obveze. Potpisivanjem Sporazuma o pristupanju 9. prosinca 2011. uspostavljen je mehanizam praenja ispunjavanja tih obveza te je EK zaduen da svakih 6 mjeseci izvijesti drave lanice EU o ostvarenom napretku. Ovo je prvo od tri predviena izvjea. Svrha je tih izvjea da prate ostvaren napredak Hrvatske u ispunjavanju preuzetih obveza, ali i da dadu poticaj i podrku Hrvatskoj u nastavku reformi. Radi se o relativno kratkom izvjeu na svega 12 stranica koje na vrlo saet nain biljei ostvareni napredak, ali ujedno upozorava na teme na koje Hrvatska treba obratiti posebnu pozornost. Vezano za trino natjecanje, ocjena je EK da Hrvatska openito ostvaruje napredak prema ispunjavanju preuzetih obveza. to se tie industrije elika, EK smatra da je Hrvatska obvezu ispunila, dok je u odnosu na brodogradnju potrebno bez odgaanja rijeiti pitanje Brodosplita, 3. maja i Brodotrogira. Za pravosue EK je zabiljeio ostvareni napredak te zakljuio da je Hrvatska na putu ispunjavanja svojih obveza. No, na ovom podruju je i najvie otvorenih pitanja na kojima do ulaska u EU Hrvatska mora ostvariti napredak. EK

posebice od Hrvatske oekuje napredak u nainu kadroviranja u pravosuu, podizanja profesionalizacije kroz kolu za pravosudne dunosnike. EK je dala packu zbog kanjenja pri upisu druge generacije u kolu za suce i dravne odvjetnike. Kako bi se smanjili rizici korupcije u pravosuu, EK od Dravnog sudbenog vijea trai sustavnije provjeravanje imovinskih kartica sudaca. Posebna pozornost posveena je uinkovitosti pravosua, pri emu zabrinutost izaziva porast broja nerijeenih predmeta te veliki broj predmeta u kojima suenja traju godinama. Od Hrvatske se trai da poduzme odlune mjere s posebnim fokusom na rjeavanje najstarijih predmeta. Izvjee je prepoznalo napredak u suzbijanju korupcije, posebice uzimajui u obzir neke predmete koji se trenutano nalaze na hrvatskim sudovima. No, procesuiranje korupcije na lokalnoj razini istaknuto je kao problem, kao i praksa oduzimanja imovine steene korupcijom i organiziranim kriminalom. Nadalje se trai vea pozornost u provedbi nadzora nad odbaenim kaznenim prijavama. Na podruju borbe protiv korupcije najozbiljnije kritike odnose se na Zakon o policiji te Zakon o sukobu interesa. Vezano uz poglavlje 24. konstatira se osnovni napredak, ali i odreena kanjenja. Kasni se s gradnjom prihvatnog centra za migrante te s graninim prijelazima pokraj Neuma kao i s provedbom akcijskog plana za integrirano upravljanje granicama. Vizna politika je jo uvijek samo djelomino usklaena s EU. U odnosu na ostala poglavlja za veinu EK konstatira da su gotovo ispunjene preuzete obveze, dok za 6. poglavlje daje neto niu, ali jo uvijek vrlo pozitivnu ocjenu. Konano, EK skree pozornost Hrvatskoj o potrebi ubrzanja prijevoda pravne steevine, koja se mora zavriti do dana ulaska u EU. Izvjee potvruje da je Hrvatska na pravom putu ispunjavanja svojih obveza, ali takoer upuuje na ogranien broj pitanja na kojima je potreban napredak. EK ujedno najavljuje kljuno izvjee u jesen ove godine koje e dati sveobuhvatnu ocjenu hrvatskog napretka. Hrvatska moe biti zadovoljna ovim izvjeem, ali se ne smije opustiti s dobivenim ocjenama jer pitanja koje su istaknuta kao problematina privlae veliku pozornost ne samo europske nego i hrvat153

ske javnosti. Brodogradnja, nanciranje pravosua, borba protiv korupcije i nadzor granice vrlo su zahtjevna pitanja koja e traiti punu pozornost i akciju iduih mjeseci, a rezultati ostvarenog bit e predstavljeni u sljedeem sveobuhvatnom izvjeu u jesen ove godine.
Pie: EEF/K.T.

KOLIkI Je RAzuMnI ROk tRAJAnJA suDskIh pROCesA u EU?

Hrvatska je sa 498 dana meu zemljama u kojima je potrebno najvie vremena za rjeavanje parninih predmeta, a iza nas su samo Italija i Malta
Pravo na suenje u razumnom roku jedno je od temeljnih ljudskih prava sadrano u l. 6 Europske konvencije o ljudskim pravima. Naime, Konvencija propisuje da radi utvrivanja svojih prava i obveza graanske naravi ili u sluaju podizanja optunice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino, javno i u razumnom roku ispita njegov sluaj. Predugo trajanje sudskog postupka dovodi do krenja tog prava, a stranke u postupku zbog takve povrede mogu se za zatitu obratiti Europskom sudu za ljudska prava. Europski sud za ljudska prava razvio je sudsku praksu kroz koju je mogue uspostaviti kriterije procjene razumnosti trajanja sudskih postupka kao i pravila za izraunavanje duljine sudskih postupaka. Kako bi se moglo procijeniti koliko dugo traje neki sudski postupak, potrebno je jasno odrediti trenutak od kojeg poinje raunanje njegova trajanja i trenutak kada se smatra da je sudski postupak zavrio.Navedeni momenti se razlikuju ovisno o vrsti spora. Tako se u graanskim postupcima rauna da je sudski postupak poeo danom podnoenja tube sudu. Za razliku od toga, u kaznenim stvarima raunanje trajanja moe poeti ve u trenutku uhienja
154

osumnjienog ili u trenutku podizanja optunice ili pak u trenutku pokretanja istrage. Konano, u upravnim stvarima trajanje postupka rauna se od trenutka kada je graanin prvi puta podnio zahtjev upravnom tijelu, odnosno kada je pokrenuo upravni postupak, a ne kada je uslijed negativnog ishoda upravnog postupka pokrenuo upravni spor. Kraj sudskog postupka u kaznenim stvarima oznaava dan konane odluke suda o krivnji ili odluka Dravnog odvjetnitva ili suda o obustavi postupka. U graanskim stvarima kraj postupka predstavlja donoenje pravomone odluke, ali se takoer uzima u obzir i vrijeme ovrnog postupka koji potom slijedi. Na ocjenu o tome da li se neki postupak vodi u razumnom roku ili ne utjee niz kriterija kao to su sloenost predmeta, ponaanje stranke, postupak nadlenosti tijela i prioritetnost predmeta. Naime, sloeniji predmeti po prirodi stvari trebaju vie vremena da bi bili rijeeni. Pored toga, sama stranka svojim postupanjem moe uzrokovati prekomjerno trajanje postupka. Konano, postoje predmeti koji su po svojoj prirodi prioritetni, pa je kod njih razumno trajanje sudskog postupka krae. Primjenom navedenih kriterija te vodei rauna o dosadanjoj praksi Europskog suda za ljudska prava, mogu se izvui indikativni zakljuci o trajanju sudskih postupaka u razumnom roku, odnosno kada je razumni rok povrijeen. Za kaznene postupke suenje koje traje do 5 godina naelno ne bi predstavljalo povredu. Pri tome treba podsjetiti da raunanje tog vremena poinje i prije samog postupka pred sudom. U graanskim predmetima koji su po prirodi stvari prioritetni suenje e biti u razumnom roku ukoliko je dovreno u roku od 2 godine. Dok e se kod sloenih graanskih predmeta razumno suenje smatrati do 8 godina. Za redovite graanske predmete uobiajeno se kae da je razumni rok za suenje tri godine. Kod upravnih predmeta suenje u razumnom roku za prioritetne predmeta je dvije godine, dok je za ostale predmete uobiajene sloenosti rok 5 godina, Ovdje je vano podsjetiti da kod upravnih predmeta suenje u razumnom roku obuhvaa ne samo trajanje upravnog spora, nego i upravnog postupka. Danas se mnoge drave suoavaju s pro-

blemom prekomjernog trajanja sudskih postupaka. O tome svjedoe podaci koje u redovitim ciklusima od dvije godine prikuplja Europska komisija za uinkovitost pravosua (CEPEJ) tijelo koje je 2002. godine osnovano pod okriljem Vijea Europe. CEPEJ provodi evaluaciju i usporedbu pravosudnih sustava 47 drava lanica Vijea Europe. Zadnje izvjee objavljeno je 2010. godine, a sadri podatke za pravosudne sustave u 2008. godini. Usporedbe radi korisno je navesti podatak o vremenu potrebnom za rjeavanje graanskih parninih predmeta na prvostupanjskim sudovima, Na europskom nivou prosjeno je potrebno 282 dana da sud prvog stupnja rijei predmet. Prema podacima CEPEJ-a (koji su prikupljeni za 35 drava), drave s najboljim indikatorima vremena rjeavanja parnikih predmeta su Litva, Austrija i eka. U Litvi sudu prvog stupnja potrebno je 55 dana da rijei predmet, dok je za sud u Austriji potrebno 129, a u ekoj 154 dana. Francuska i panjolska trebaju neznatno vie dana od prosjeka za rjeavanje prvostupanjskih graanskih predmeta. Drave koje imaju najvie indikatore vremena rjeavanja parninih predmeta su Portugal, Slovenija, Hrvatska, Italija i Mata. Latvija i Slovaka trebaju preko 300 dana, dok Bugarska i Slovenija preko 400 dana. Hrvatskoj je potrebno 498 dana, a Italiji 533 i Malti 889 dana. Na ove podatke treba nadodati i vrijeme trajanja postupka po albi te eventualne postupke po reviziji pravomonih odluka. No, ve iz navedenih podataka je indikativno koje su lanice EU suoene s problemom dugotrajnosti sudskih postupaka. Jo indikativniji zakljuci o dravama suoenim s prekomjernim trajanjem sudskih postupaka mogu se iitati iz broja utvrenih povreda od strane Europskog suda za ljudska prava. Od lanica EU prednjae Grka, Maarska, Slovenija, Bugarska, Luxembourg i Cipar, pri emu govorimo o razmjernom broju utvrenih krenja na broj stanovnika. Na alost u taj krug ulazi i Hrvatska. Poljska i Italija su imale relativno velik broj utvrenih krenja u 2008., ali ukoliko se taj broj stavi u odnos razmjeran s brojem stanovnika onda situacija nije tako zabrinjavajua. Zakljuno, potrebno je istaknuti da prekomjerno trajanje sudskih postupaka osim to

predstavlja krenje individualnog ljudskog prava, ono povlai za sobom dalekoseniju posljedicu naruavanja povjerenja graana u pravosudni sustav. Osim toga svako utvreno krenje prava na suenje u razumnom roku povlai obvezu drave za plaanje novane kompenzacije, a koja dodatno optereuje dravni proraun. Zbog toga je za drave koje su optereene dugotrajnim sudskim postupcima od iznimne vanosti poduzeti konkretne mjere kojima e se svi sudski postupci svesti u razumne okvire na nain kako ih indicira sudska praksa europskog suda za ljudska prava.
Pie: EEF/K.T.

KOJe e pOgODnOstI DRAvLJAnI HRvAtske DObItI pO uLAsku u EU?

Po ulasku Hrvatske u Europsku uniju hrvatski graani uivat e diplomatsko-konzularnu zatitu u svakoj dravi u kojoj postoji bar jedno predstavnitvo neke drave lanice
U pristupnim pregovorima podruje prava graana Europske unije po opsegu i kontroverznosti pitanja koje obuhvaa bilo je tretirano kao iskljuivo tehniko podruje na kojem se Hrvatska trebala uskladiti s pravnom steevinom. Po tome ovaj dio poglavlja 23 moe se uvelike usporediti sa svim ostalim poglavljima u kojima se provodilo usklaivanje zakonodavstva. Ovo se podruje odnosilo na ureenje prava glasovanja i kandidiranja na izborima za Europski parlament i na opinskim izborima. Nadalje, ono se odnosilo na pravo slobodnog kretanja i prebivanja u Europskoj uniji te na diplomatsku i konzularnu zatitu. Slijedom navedenog, od Hrvatske se trailo da donese propise koji e graanima EU omoguiti da glasuju i kandidiraju se na izborima za Europski parlament, kao i propise koji e
155

graanima EU omoguiti da glasuju i kandidiraju se na opinskim izborima. Nadalje, trebalo je donijeti propise koji e graanima EU omoguiti slobodno kretanje i ivot u Hrvatskoj te s time povezano ostvarivanje njihovih graanskih prava u dravama u kojima borave, a iji nisu dravljani. Ta obveza proizlazi iz lanka 22 Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja svakom graaninu Unije koji boravi u nekoj dravi lanici iji nije dravljanin, daje u toj dravi lanici aktivno i pasivno birako pravo na lokalnim izborima, pod jednakim uvjetima kao i dravljani te drave. Samo birako pravo detaljnije je ureeno Odlukom Vijea 76/787/ECSC, EEZ, Euratom iz 1976. Tom odlukom uvedeno je biranje zastupnika Europskog parlamenta na temelju izravnog i univerzalnog prava glasa. Pored toga, Odlukom Vijea 93/109/EC detaljnije su ureeni mehanizmi ostvarivanja aktivnog i pasivnog birakog prava na izborima za Europski parlament za graane koji borave u dravi lanici iji nisu dravljani. Konano, od Hrvatske se oekivalo da pravno uredi pristup graana Europske unije diplomatskoj i konzularnoj zatiti. To je potrebno za situacije kada drava lanica nema diplomatsko-konzularno predstavnitvo u nekoj dravi nelanici Europske unije te zbog toga tim graanima unije treba osigurati zatitu druge drave lanice uz jednake uvjete kao i vlastitim dravljanima. lankom 20 Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisana je obveza da se svakom graaninu Unije na dravnom podruju tree zemlje, u kojoj drava lanica iji je on dravljanin nema predstavnitvo, osigura pravo na zatitu diplomatskih ili konzularnih tijela bilo koje drave lanice, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave. Pored toga, pravo na konzularnu i diplomatsku zatitu zatieno je i lankom 46. Povelje o ljudskim pravima Europske unije. Odlukom 95/553/EZ iz 1995. predvieni su najvaniji aspekti zatite graana u nevolji poput pritvaranja ili uhienja, bivanja rtvom nasilja, repatrijacije tijela ili preivjelih, teko oboljelih itd. Odlukom 96/409/CSFP iz 1996. uspostavljeni su tzv. emergency travel documents kojima se zamjenjuju izgubljene ili ukradene putne isprave, a koje nositeljima takvih dokumenata omoguuju ulazak u EU te kretanje unutar Europske unije. Prava dravljana Europske unije nisu privu 156

kla veu pozornost u pregovorima. Prilagodba je tekla bez veih problema usklaivanjem zakonodavstva s pravnom steevinom. Pravo na glasovanje i kandidiranje na izbora za Europski parlament i na opinskim izborima ostvareno je donoenjem Zakona o izborima lanova u EP i izmjenama Zakona o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Pravo slobodnog kretanja i prebivanja u EU ureeno je izmjenama Zakona o strancima, dok pitanje diplomatske i konzularne zatite treba uskladiti izmjenama Zakona o vanjskih poslovima. Ovdje valja napomenuti da e ova pitanja predstavljati velike pogodnosti za hrvatske graane, posebice u pogledu diplomatske i konzularne zatite. Uzme li se u obzir da Hrvatska nema diplomatska i konzularna predstavnitva u mnogim dravama, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatski graani uivat e diplomatsko-konzularnu zatitu u svakoj dravi u kojoj postoji bar jedno predstavnitvo neke drave lanice.
Pie: EEF/K.T.

HRvAtI u EU
Dravljanstvo EU dodat e se hrvatskom dravljanstvu
Da bi netko stekao dravljanstvo Europske unije mora biti dravljanin neke drave lanice, a pritom se ne odrie postojeeg dravljanstva ve stjee jo jedno. Dravljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji izmeu drave i pojedinca (odnosno njezinog dravljanina). Temeljem postojanja dravljanstva kao specifinog pravnog odnosa izmeu fizike osobe i suverene drave, nastaju odreena prava, ali i obveze, kako na strani drave, tako i na strani pojedinca. Svaka drava propisuje svoja pravila kojim regulira pitanja dravljanstva, a osobito ona o kojima ovisi koje e osobe i pod kojim uvjetima smatrati svojim dravljanima, odnosno, pod kojim uvjetima pojedine osobe prestaju biti njezini

dravljani. Tako i Europska konvencija o dravljanstvu iz 1997.godine u svom lanku 3. propisuje da e svaka drava svojim pravnim propisima odrediti tko su njezini dravljani. Postoje tri osnovna naela za stjecanje dravljanstva: naelo krvne veze ili podrijetla, naelo podruja i naelo prebivalita. Dravljanstvo EU nastalo ugovorom iz Maastrichta kao ideja zbliavanja ljudi u Uniji, stvaranja osjeaja zajednitva te pruanja zatite prava i interesa graana EU. Da bi netko stekao dravljanstvo Europske unije mora biti dravljanin neke drave lanice. Pri tom se ne odrie postojeeg dravljanstva ve stjee jo jedno. Ovo drugo dravljanstvo donosi odreene prednosti npr. slobodno kretanje i prebivanje na cijelom teritoriju EU, pravo glasa i kandidature na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament u zemlji prebivalita, diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice EU u sluaju kada matina drava lanica osobe kojoj je potrebna zatita nema svog predstavnika u odreenoj treoj zemlji te pravo na podnoenje molbe i albe Europskom pravobranitelju (ombudsman). Ako se obraate institucijama EU imate pravo to uiniti na bilo kojem zvaninom jeziku EU i na istom dobiti odgovor. Kao dravljanin EU mora vam se omoguiti i pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijea EU i Europske komisije, ne smije vas se diskriminirati na nacionalnoj, spolnoj, rasnoj, religijskoj, starosnoj, seksualnoj osnovi ili na osnovi invalidnosti. Isto tako imate ravnopravan pristup slobodnim radnim mjestima u administraciji EU. Hrvatski Zakon o strancima u potpunosti je usklaen sa pravnom steevinom EU a njime su propisane neke odredbe koje e stupiti na snagu s danom pristupanja Hrvatske uniji. U zakonu sa kae da dravljani drava lanica Europskog ekonomskog prostora nee trebati dozvolu boravka u RH ako njihov boravak nije dui od tri mjeseca. Isto vrijedi i za Hrvate koje ele boraviti u zemljama EU. Za boravak dulji od tri mjeseca, ovisno o svrsi tog boravka do godine dana potrebno je ispuniti neke preduvjete. Npr. morate dokazati da imate dostatna nancijska sredstva, zdravstveno osiguranje, potvrdu za svrhu kolovanja, potvrdu o radnom odnosu itd. lanovi obitelji dravljana drava lanica EEP moi e u Republici Hrvatskoj raditi bez

radne ili poslovne dozvole. Isto pravilo vrijedi i za lanove obitelji Hrvata koji se upute na rad u neku od zemalja lanica. Privremeni boravak do godine dana moe se odobriti u svrhu koritenja nekretnina, npr. ako imate svoju vikendicu na nekom lijepom slovakom jezeru. Nakon pet godina boravka u Hrvatskoj ili nekoj drugoj dravi lanici EU ispunjava se preduvjet za dobivanje dozvole stalnog boravka. Pri tome treba naglasiti da se ovime ne stjee dravljanstvo. Uvjet od pet godina neprekidnog boravka moe bit i krai ako ste u Hrvatskoj stekli uvjete za starosnu mirovinu ili ste otili u invalidsku mirovinu. Dozvolu stalnog boravka moete izgubiti ako se dogodi da ste odsutni iz zemlje vie od 2 godine uzastopno.
Pie: EEF/J.K.

HRvAtske vAnJske gRAnICe pOstAJu beDeMI EuROpe

Prema sadanjim odredbama za traitelja azila odgovorna je ona zemlja EU u koju je traitelj prvo uao, a najvie zahtjeva za azil bilo je u Francuskoj, Njemakoj, Belgiji, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj
Kad postanemo lanica Europske unije, nae vanjske granice postaju bedemi Europe koje e Hrvatskoj donijeti odgovornosti u pogledu zajednike politike azila. Prema sadanjim odredbama za traitelja azila odgovorna je ona zemlja Europske unije u koju je traitelj prvo uao. Budui ovo donosi nejednakost izmeu lanica koje su na vanjskim granicama EU i ostalih lanica, Unija je u vie navrata pokuavala uvesti jedinstven sustav azila. Prijedlog da se ukine odredba po kojoj je za traitelja azila odgovorna ona zemlja u koju je traitelj azila prvo uao, nailazi na neslaganje Francuske i Njemake, zemalja koje prednjae po broju zahtjeva za azil u 2010. godini. Danas 90% traitelja azila bude primljeno u 10 zemalja. Prema podacima Europske slube
157

za statistiku Eurostat, najvie zahtjeva za azil bilo je u Francuskoj, zatim Njemakoj, Belgiji, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Najvie zahtjeva za azil (20%) zatraili su graani Afganistana, Rusije i Srbije. Od ukupnog broja zahtjeva u 2010. godini pozitivno je rjeeno 36% ili 55.095. Ako pogledamo deniciju traitelja azila, to je soba koja je zatraila azil ali jo eka odluku i prema kojoj ta osoba ima pravo na boravak, osiguranje osnovnih uvjeta ivota i smjetaj u Prihvatilitu, osnovnu zdravstvenu zatitu, osnovno i srednje kolovanje pod uvjetom da zna jezik drave u kojoj trai azil, novanu pomo, besplatnu pravnu pomo, humanitarnu pomo, slobodu vjeroispovjesti i vjerskog odgoja djece. Europska komisija predlae izmjene direktiva o uvjetima prihvata i procedura azila po kojim bi se uspostavio jedinstveni europski sustav azila. Sustav bi omoguio brzu i potenu proceduru za azil jedinstvenu svim zemljama lanicama koji bi doprinio smanjenju trokova. Traiteljima azila trebao bi omoguiti dostojanstven ivot i pristup tritu rada kako bi se mogli sami uzdravati. Prijedlog Europske komisije bavi se i pitanjem eventualne zlouporabe institucije azila. Novi propisi bi omoguili dravama lanicama da ubrzaju procedure i ve na granici razmotre zahtjeve koji su oigledno neuvjerljivi ili ih podnose osobe koje predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost i javni red. Prema hrvatskim zakonima dok postupak traje, traitelji azila smjeteni su u Prihvatilitu za traitelje azila u Kutini. Dio traitelja azila smjeta se u Prihvatilite za strance u Jeevu radi nedostatnih kutinskih kapaciteta. Za vrijeme boravka, prueni su im tek osnovni ivotni uvjeti - osnovna zdravstvena skrb, tri obroka dnevno, 80 kuna deparca te psihosocijalna pomo po potrebi. Izgradnja dodatnih prihvatilita ispunjenje je obveze Republike Hrvatske prema zahtjevima za pristup Europskoj uniji, ali i moralna obveza. injenicom da je zahtjeva za azil sve vie i procjenom da e ulaskom Hrvatske u EU taj broj jo vie porasti, navedena obveza postaje i gorui problem. Rjeenje se nazire u vidu izgradnje jo dvaju prihvatilita. Postupak odobravanja azila moe trajati do 6 mjeseci nakon ega traitelj azila dobiva pozitivan ili negativan odgovor. Pozitivan odgovor znai dobivanje statusa azilanta i ulazak
158

u proces integracije. Tijekom ovog procesa azilant ima pravo uiti hrvatski jezik kako bi bio u mogunosti traiti posao odnosno preuzeti i potpunu materijalnu odgovornost za sebe kao i za lanove svoje obitelji pogotovu za maloljetnike. Hrvatska je u proloj godini odobrila 14 azila kao zemlja sve atraktivnija traiteljima azila to je jednim dijelom uvjetovano poloajem Hrvatske kao tranzicijske zemlje na putu iz Grke preko Makedonije i Srbije prema zemljama lanicama Europske unije, a drugim dijelom uzrok su pogoranja sigurnosne situacije u dravama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Pie: EEF/J.K.

NAkOn 5 gODInA stJeete svA pRAvA kOJA uIvAJu DRAvLJAnI te zeMLJe

Dozvola stalnog boravka u drugoj dravi EU meu ostalim jami pravo na socijalno i zdravstveno osiguranje i prava iz mirovinskog osiguranja koja bi imali i u dravi ije dravljanstvo imate
Ako ste dovoljno mladi da moete otii na kolovanje u neku drugu zemlju lanicu EU i na kolovanju provesti 5 godina automatski stjeete pravo stalnog boravka. Znai moete ostati u toj zemlji koliko vas je volja. Na va stalni boravaka od tih 5 godina ne utjee privremena odsutnost u trajanju manjem od 6 mjeseci godinje, dua odsutnost radi sluenja vojnog roka, jedan izostanak u neprekidnom trajanju od 12 mjeseci iz vanih razloga. Ti vani razlozi mogu biti trudnoa ili rodiljni dopust, ozbiljna bolest, strukovno obrazovanje ili posao u nekoj drugoj zemlji. Dozvola stalnog boravka nije obavezan dokument koji morate imate. Ona potvruje vae pravo da ivite u zemlji gdje ste se nastanili bez ikakvih uvjeta. To znai da vas vlasti vie ne smiju traiti dokaze da imate posao, dovoljno sredstava za boravak ili zdravstveno osigura-

nje. Dokument moe biti od pomoi ako imate posla s vlastima ili trebate zadovoljiti neke administrativne formalnosti. Samu dozvolu stalnog boravka moete zatraiti od institucije za izdavanje stalne dozvole boravka i ona vam je mora izdati to je prije mogue i to uz naknadu ne veu od one koju dravljani te zemlje plaaju za osobnu iskaznicu. Rok trajanja ovog dokumenta je neograniena to znai da je ne morate obnavljati. Da bi je jedanput dobili potrebno je dokazati da u odreenoj zemlji ivite 5 godina. Kao dokaz moe vam posluiti potvrda prijave boravka koju ste dobili kad ste doli studirati. Ako ste pak uinili neko djelo koje vlasti mogu dokazati, a u suprotnosti je sa zakonom ili opom sigurnosti moete biti istjerani iz zemlje. Odluka o istjerivanju mora vam biti ureena pismeno sa svim objanjenjima zbog kojih vas se istjeruje te tonim podacima kako se moete aliti i do kada. U tijeku kolovanja ili rada u drugoj zemlji lanici EU mogu vas posjeivati vai roditelji, bake i djedovi ili drugi roaci, ako ste oenjeni moe vam se pridruiti va brani ili izvanbrani partner kao i vaa djeca. I za njihov boravak vrijede ista pravila kao i za va ako su dravljani zemlje lanice EU. U protivnom moraju potivati pravila za graane izvan EU. Ako ostaju due od 3 mjeseca moraju se registrirati, a ako ostanu s vama due od 5 godina i oni mogu zatraiti dozvolu stalnog boravka. to se tie prava glasovanja i kandidature na izborima kako lokalnim tako i europskim, uz dozvolu stalnog boravka morate zatraiti da vas se upie u birake popise i pri tome dokazati da neete glasati na dva mjesta. Isto tako ako se kandidirate na izborima, moete za iste izbore biti kandidat samo u jednoj zemlji, ili u onoj ije dravljanstvo uivate ili u onoj iji ste stalni stanovnik. Kad jedanput zasluite dozvolu stalnog boravka u zemlji lanici Europske unije imate pravo i na sve pogodnosti koje uivaju dravljani te zemlje. Imate pravo na socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, naknadu za porodiljski dopust, djeji doplatak, prava iz mirovinskog osiguranja, pravo naknade za nezaposlene, porezne olakice i sva ona prava koja bi imali i u dravi ije dravljanstvo imate. Isto tako imate pravo zatraiti kredit za npr. plaanje kolovanja.

Vaa djeca imaju pravo na besplatno pouavanje jezika kad stasaju za kolu ako ne poznaju jezik zemlje iji ste vi postali stalni stanovnik. Problemi koji bi se mogli pojavit mogu biti vezani za onu pravnu nadlenost koju propisuje zemlja lanica EU i nad ime EU nema svoju mo. To mogu biti problemi s bankarskim propisima i pravilima. Neke banke mogu odbiti hipotekarni kredit za sluaj da ga elite dii zajedno s partnerom koji je dravljanin neke druge zemlje lanice EU s obrazloenjem prevelikog rizika.
Pie: EEF/J.K.

BIOMetRIJskA putOvnICA put k pReLAsku gRAnICe uz OtIsAk pRstA

Biometrijski podaci na ipu hrvatske biometrijske putovnice meu ostalim su otisci lijevog i desnog kaiprsta, biometrijska slika lica i osobni podaci nositelja putovnice Imate biometrijsku putovnicu? Jeste li primijetili malu graku oznaku u donjem desnom kutu korica? Ovaj simbol prvi je korak u razlikovanju biometrijske putovnice od obine. Osim izgleda, znate li u emu je razlika? U njoj je skriven elektroniki nosa podataka, tj. ip. Obino je smjeten u korice ili na jednu od stranica putovnice. Na njemu su pohranjeni biometrijski podaci vlasnika putovnice. Biometrijski podaci na ipu hrvatske biometrijske putovnice su otisci lijevog i desnog kaiprsta i biometrijska slika lica, osobni podaci nositelja, ime, prezime, dravljanstvo, datum roenja, oznaka spola, oznaka vrste putne isprave, oznaka drave, broj putovnice, osobni identikacijski broj, datum izdavanja i datum isteka valjanosti putovnice i tijelo koje je putovnicu izdalo. Ovo su zapravo svi oni podaci koje se nalaze na unutarnjoj stranici putovnice uz fotograju. Neke zemlje kao biometrijski podatak pri159

mjenjuju fotografiju arenice oka. Osim ovih podataka na ip se mogu pohraniti jo neki dodatni podaci poput imena roditelja ili branog partnera. Prednosti ove vrste putovnice jest u tome to prua veu zatitu od zlouporabe i neovlatenih izmjena od klasine putovnice, smanjuje rizik od krae identiteta i poboljava zatitu granica brzom provjerom nositelja e-putovnica koji ulaze u zemlju. Ova putovnica omoguava lake putovanje diljem svijeta. Veina razvijenijih zemalja svijeta zamijenila je klasine putovnice biometrijskima, a mnoge su zemlje u fazi uvoenja. U mnogim zemljama primjenjuje se i pravilo da za nositelja e-putovnica nisu potrebne vize. Moemo se pohvaliti da je Hrvatska uvela ovakav dokument mnogo ranije nego se od nas oekivalo. Ministarstvo unutarnjih poslova uloilo je veliki napor kako bi se ona uvela, no trud se isplatio. Od 30. lipnja 2009. godine hrvatski graani kojima je istekao rok valjanosti putovnice u Zagrebu su mogli zatraiti biometrijsku putovnicu, a od poetka 2010. i u cijeloj zemlji. I kako zapravo funkcionira taj ip u biometrijskoj putovnici? Slino kao i ita bilo koje kreditne kartice. Policijski slubenici na graninim prijelazima prislone putovnicu na ita i izvri se provjera identiteta potujui propisanu proceduru. Ovdje moemo istaknuti da razliite drave koriste i razliite informatike programe, no svima je zajedniko oitavanje fotograje vlasnika ili njegove arenice oka. Naravno, nai podaci na tom ipu zatieni su s nekoliko vrsta zatita od krae i izmjene podataka. Sigurnost dravne granice oduvijek je bila prioritet, a danas je vanost jo i vea zbog brojnih teroristikih napada. Tako se radi sigurnosti meudravnih granica rodila ideja o biometrijskoj putovnici. Rok trajanja ove putovnice je 10 godina, no radi razvoja novih tehnologija preporuuje se i krai rok. Meunarodna zrana luka u Kuala Lumpuru vlasnicima biometrijskih putovnica omoguila je prijelaz granice bez kontakta sa slubenicima. Dovoljno je prisloniti biometrijsku putovnicu na ita na prijelazu i identicirati se otiskom prsta. Sustav provjeri dobiveni otisak s onim na ipu putovnice. Ako su podaci identini, prolaz je omoguen. Uvoenje ovakvog sustava razmatra i Australija. Neke drave kao Albanija, Nizozemska
160

i Brazil integrirale su biometrijsku putovnicu i osobnu iskaznicu u jedan identikacijski dokument. Time se smanjuju trokovi izrade identikacijskih dokumenata za 50%. Oekivati je da e putovnica u budunosti dobiti oblik kreditne kartice i da e sve drave svijeta zamijeniti klasine biometrijskim putovnicama. Kakva god oblika i vijeka trajanja bila, omoguila je bru identikaciju osoba i skratila vrijeme ekanja na graninim prijelazima.
Pie: EEF/J.K.

SChengen pROstOR sLObODe, sIguRnOstI I pRAvDe

Potpisnici Schengenskog sporazuma izbrisali su meusobne granice na kopnu, moru i u zranim lukama zbog ega je i postao sinonim otvorenih granica unutar Europske unije
Schengen, malo slikovito mjesto sa svega petstotinjak stanovnika, lei na rijeci Moselle u jugoistonom Luksemburgu na granici s Njemakom i Francuskom. Svjetski glas priilo mu je potpisivanje Schengenskog sporazuma prije 26 godina izmeu zemalja Beneluksa, Francuske i Njemake. Ovo malo mjesto na obali rijeke Moselle nije sluajno odabrano kao mjesto tako vanog dogaaja jer rijeka Moselle protjee kroz Francusku, Luksemburg i Njemaku, a sam dogaaj potpisivanja sporazuma dogodio se na brodu Princeza Mari-Astrid. Ovim su sporazumom zemlje potpisnice izbrisale meusobne granice na kopnu, moru i u zranim lukama zbog ega je i postao sinonim otvorenih granica unutar Europske unije. Sporazum su tijekom vremena potpisivale i druge europske zemlje. Dravljani onih drava koje u cijelosti primjenjuju Schengenski sporazum, mogu nesmetano ulaziti u prostor ostalih drava lanica bez ikakvih provjera. Kontrola se svodi samo na vanjske granice. Danas su sljedee zemlje potpisnice Sc-

hengenskog sporazuma: Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemaka, Island, Italija, Grka, Luksemburg, Nizozemska, Norveka, Portugal, panjolska, vedska, eka, Poljska, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Slovaka i Slovenija. Sve ove zemlje, osim Norveke i Islanda, lanice su Europske unije. Irska i Engleska, iako lanice EU, nisu potpisnice Schengenskog sporazuma. Temeljna ideja sporazuma bila je ostvarivanje prostora slobode, sigurnosti i pravde na kojem je zajameno slobodno kretanje ljudi, kako dravljana EU, tako i onih stranaca koji se na podruju EU nalaze legalno. Da bi se ti ideali Schengenskog sporazuma ostvarili, treba osigurati: - ukidanje unutarnjih granica izmeu drava lanica - voenje jedinstvene vizne politike za dravljane treih drava i njihov maksimalno tromjeseni boravak na podruju drava lanica - borbu protiv ilegalnih migracija - uvoenje zajednike vanjske granice drava lanica - uvoenje komplementarnih mjera koje bi trebale nadoknaditi pravnu prazninu ukidanjem unutarnjih granica drava lanica. Granini nadzor obuhvaa pregled osoba, traenih i ukradenih vozila, dokumenata, ukradenog oruja i provjeru ispunjavanja uvjeta za ulaz u schengenski prostor. Uvoenje zajednike vanjske granice schengenskih drava zahtijeva oblikovanje zajednike vizne politike. Za graane treih drava jedinstvenom vizom postavljeni su jednaki uvjeti za ulaz u schengenski prostor, bez obzira na koji dio tog prostora uu. Zajednikom viznom politikom regulirano je da, ako jedna od drava lanica zabrani ulazak nekom stranom dravljaninu na prostor svoje drave, takva zabrana automatski vrijedi za cijeli schengenski prostor. Za boravak stranaca na schengenskom prostoru do tri mjeseca za drave lanice EU vrijede zajednika pravila: - popis drava iji dravljani moraju imati vizu za ulaz uschengenski prostor i onih koje to ne moraju - postupak i uvjete za izdavanje viza drava lanica - jedinstveni format vize - pravila o jedinstvenoj vizi

Zajednika vizna politika zahtijeva informatizaciju viznog postupka i postupka nadzora vanjske granice. Ovdje govorimo o dva informacijska sustava, a to suschengenski informacijski sustav SIS (tjeralini) i vizni informacijski sustav. engenski informacijski sustav sadri sljedee baze podataka: - zahtjev za uhienjem; - zabranu ulaska u drugu zemlju; - traene osobe i zatita od ugroze javnog reda i sigurnosti; - utvrivanje boravita; - tajna registracija i ciljano usmjeren nadzor; - registar predmeta. SIS osigurava policijskim organima pristup bazama podataka drava lanica koje ukljuuju informacije o: - osobama kojima je izreena kazna izgona iz drave lanice; - strancima koji se nalaze na popisu osoba kojima je zabranjen ulaz u dravu lanicu; - traenim osobama ili osobama koje trebaju privremenu policijsku zatitu; - svjedocima i osobama koje su bile pozvane na sasluanje pred pravosudnim organima drava lanica; - osobama koje su podvrgnute posebnom nadzoru radi poinjenja kaznenog djela ili jer predstavljaju ugrozu javne sigurnosti; - izgubljenim ili ukradenim stvarima ili predmetima.
Pie: EEF/ J.K.

161

ZA 6000 gRAnInIh sLubenIkA eDukACIJA pO stAnDARDIMA EU

Tijekom obuke granini policajci ue engleski i njemaki jezik te europsko i schengensko pravo, nove oblike krijumarenja vozila, krivotvorenja isprava kao i analize rizika i procjene
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, a kasnije i Schengensku zonu promijenit e pravila odnosa sa susjedima. Budui sa Bosnom i Hercegovinom Hrvatska ima granicu duljine 1010 kilometara i specinu situaciju s Neumskim zaljevom bitno je kako e schengenski granini reim utjecati na trgovinu poljoprivrednim proizvodima izmeu ovih dviju zemalja. Politika situacija u Bosni i Hercegovini i nepostojanje zajednike carinske politike u BiH moe dovesti do problema. Prihodi od poljoprivrede Bosni donose 10% BDP-a, znaajan je izvoz bosanskih mlijenih proizvoda, mesa i jaja u Hrvatsku, a i tranzit istih proizvoda preko Hrvatske u druge zemlje Europske unije. Od srpnja 2013. samo e dva granina prijelaza biti opremljena za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda to e uvelike oteati poslovanje malih proizvoaa kako u Bosni tako i u Hrvatskoj. Jo jedan problem koji treba rijeiti je i Neum, jedini izlaz Bosne na more. Ovdje e se prekidati granica EU-a, odnosno Schengena i ponovno nastavljati. Time se pred cijelu EU postavlja novi problem koji treba rijeiti, a to je promet roba koji e trebati rijeiti na obostrano zadovoljstvo kako bi se izbjegla situacija da kamioni gube vrijeme na granici s jedne strane prilikom izlaska iz EU, a onda i nekoliko kilometara dalje prilikom ponovnog ulaska u EU. lanstvo Hrvatske u EU donijet e i neke prednosti Hrvatima u Bosni budui oni imaju hrvatske putovnice, to znai da e oni iako ive izvan EU biti graani lanice EU. To e im donijeti prava unutar EU, kao na primjer pravo zapoljavanja. Hrvatska je svoje pripreme za buduu kon 162

trolu vanjske granice Unije zapoela ve 2002. godine projektom CARDS 2001 Razvoj granine policije. Ovim je projektom uspostavljen novi ustroj granine policije, analizirano stanje i potrebe za novim kadrovima i opremom, a donesene su izmjene Zakona o nadzoru dravne granice. Danas granina policija raspolae sa 6000 graninih slubenika to je gotovo dvostruko vie nego poetkom projekta. Za sve njih uspostavljen je novi sustav obuke prema europskim standardima. Tijekom ove obuke granini policajci ue engleski i njemaki jezik te europsko i schengensko pravo, nove oblike krijumarenja vozila, krivotvorenja isprava kao i analize rizika i procjene. Hrvatsku nakon ulaska eka 120 milijuna eura za jaanje kontrole vanjske granice i ulazak u Schengen. Hrvatska je nabavila opremu za kontrolu granica, opremila mobilnu jedinicu za nadzor dravne granice prema europskim modelima. Razvijen je i puten u rad informacijski sustav za upravljanje dravnom granicom SIS druge generacije, koji e do kraja ove godine biti instaliran na sve hrvatske prijelaze na buduoj vanjskoj granici. Iz europskih je fondova izdvojeno oko 10 milijuna eura za razvoj nacionalnog informacijskog sustava koji obuhvaa najsuvremeniju opremu u koju se ubrajaju itai dokumenata i registracijskih poica, otisci prstiju, senzori i videonadzor. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske uvelo je novi sustav digitalnog komuniciranja pod imenom TETRA koji omoguuje komunikaciju izmeu slubenika u cijeloj Hrvatskoj i sprjeava prislukivanje. Ovaj sustav pokriva cijelu Hrvatsku ukljuujui i morski teritorij. Plavu granicu uvat e 29 plovila sa specinom opremom kao to je ona za noni nadzor mora. Hrvatska mora izgraditi i dva centra za strance, jedan u Trilju i jedan u Tovarniku. Ovo e uvelike olakati posao jer se strane dravljane nee morati dovoziti u Jeevo iji je kapacitet premalen za sve strance na prostoru hrvatske.
Pie: EEF/J.K.

HRvAtskOJ ROk OD DvIJe gODIne zA uLAzAk u SChengen

Hrvatska e morati osigurati dovoljan broj policijskih slubenika za uinkovito obavljanje granine kontrole sukladno schengenskim standardima i najboljoj praksi Europske unije
Bugarskoj i Rumunjskoj jo uvijek nije odobren ulazak u zonu Schengena Europske unije zbog protivljenja Nizozemske i Finske. Pola godine ranije usprotivile su se Njemaka i Francuska. Ove zemlje miljenja su da Bugarska i Rumunjska moraju poduzeti jo neke vane korake u borbi protiv korupcije i kriminala. Oekuje se da e u proljee 2012. najprije morski i zrani prostor ovih dviju zemalja biti obuhvaen granicama Schengenske zone, a u ljeto i kopneni. Iako je Hrvatska zatvorila poglavlje 24 pravda, sloboda i sigurnost, nakon ulaska u Europsku uniju, imat e rok od dvije godine da u potpunosti zadovolji standarde Schengena. Vie od 1000 kilometara kopnene granice, dodatnih pet tisua policajaca, nekoliko graninih prijelaza vrijednih i po 20 milijuna eura te autoceste. Sve su te brojke dio iste prie pristupanja Hrvatske schengenskom prostoru. Hrvatska e morati osigurati dovoljan broj policijskih slubenika za uinkovito obavljanje granine kontrole sukladno schengenskim standardima i najboljoj praksi Europske unije. U trenutku kad postane dio Schengena, Hrvatska e zapravo postati uvar vanjskih granica Europske unije. Zato je Uniji jako vano da Hrvatska bude sposobna braniti njezinu vanjsku granicu od prelazaka ilegalnih migranata, upada krijumara i kriminalaca. Pripreme u Hrvatskoj traju ve godinama, a trokovi prilagodbe procjenjuju se na vie stotina milijuna eura. Ovaj novac utroen je na suvremenu opremu kao i na kolovanje osoblja koje e preuzeti ili nastaviti raditi posao na granici. Velike promjene dogodit e se i u ivotu ljudi koje ive uz granicu. Sjetimo se pristupanja Slovenije Schengenskom prostoru kad su

postavljene rampe na pograninim cestama, a stanovnitvo je za nesmetan promet u pograninom podruju dobilo kljueve za rampe. Schengenski reim nekima e svakako zakomplicirati ivot. Svjedoci smo situacije u kojoj se zatekla Italija s migrantima koji su brodovima dolazili iz Afrike na njihovu obalu. Cilj im je bio da preko Italije pristupe irokom Schengenskom prostoru i odu u Francusku, Njemaku i ostale zemlje. Talijani su im izdavali privremene dozvole boravka na talijanskom prostoru kako bi rasteretili migracijski pritisak. Miljenje je Italije, izneseno i ostalim europskim partnerima, da problem imigranata nije samo njezin unutarnji problem, ve predstavlja problem svih lanica Europske unije. Budui da je velik dio migranata potraio mjesto pod suncem upravo u Francuskoj, Pariz je razmatrao mogunost povratka policije na granine prijelaze s Italijom usprkos odredbama Schengenskog sporazuma. Zabrinutost je izrazila i Danska. Ministri unutarnjih poslova lanica EU zakljuili su da se odredbe sporazuma mogu revidirati, ali tek zajednikom odlukom, a ne pojedinanim potezima. Kriza na sjeveru Afrike odrazila se i na europski sustav koji se pokazao slabim u upravljanju kriznim situacijama u Tunisu, Egiptu i Libiji. Pojaani pritisak na vanjskim granicama ozbiljno je uzdrmao schengenski sustav. U povijesti Schengena dogodilo se nekoliko iznimnih situaciju kao to je to bio sastanak ministara vanjskih poslova skupine G8, koji se odrao u Trstu prije nekoliko godina. Iz razloga sigurnosti Talijani su ponovno uveli schengensku kontrolu na granici sa Slovenijom u trajanju neto manjem od dva mjeseca.
Pie: EEF/J.K.

163

Kultura i religija

164

StvARAnJe euROpskOg IDentItetA I nJegOv ODnOs pReMA nACIOnALnOM

Bojazan da bi europski identitet mogao ugroziti nacionalni nerealan je jer mu nedostaju duboko ukorijenjena sjeanja, tradicije, jezik koji u ljudima stvaraju osjeaj pripadnosti
Dugi se niz godina razvoj europskih integracija poistovjeivao s projektom politike elite i nastajanje Europe unije u velikoj se mjeri odvijalo mimo prosjenog Europljanina koji nije pokazivao posebno zanimanje za promjene koje je taj proces unosio u njegovu svakodnevicu. No, ve su krajem osamdesetih godina promicatelji europske ideje poeli zagovarati razvijanje europske svijesti o zajednitvu i stvaranje europskog identiteta, kako bi se EU jednog dana razvila u politiku uniju koja bi imala podrku svojih graana, a time i legitimitet. Isticanje zajednikog europskog politikog, pravnog i kulturnog nasljea, ukorijenjenog u rimskom dobu i humanizmu, osmiljavanje eurosimbola (zastava, himna, putovnica, Europski dan), uvoenje izravnih izbora za Europski parlament, razvijanje prekograninih obrazovnih programa suradnje, zajednike europske institucije, usklaivanje pravnih sustava drava, uvoenje europskog dravljanstva, stvaranje jedinstvenog europskog trita i koritenje zajednike valute svi su ti koraci trebali s vremenom ojaati osjeaj pripadnosti Europi. Unato svemu istraivanja javnog mijenja pokazuju da se prosjeni graanin EU i danas lake identificira sa svojom dravom (91%) nego s EU (49%) (Eurobarometar, svibanj 2008.). Manjak povezanosti i interesa za EU odraava se i na nizak odaziv na izborima za Europski parlament (2004. godine: 45.6%). Istovremeno, kod mnogih e prevladati europejstvo u situacijama u kojima su suoeni s

vanjskim svijetom (putovanja na druge kontinente), s prijetnjom (rat ili ekoloka kriza) ili s pitanjima za koje e saveznike potraiti i dalje od svojih sudravljana (mogue lanstvo Turske u EU, migranti). To dokazuje da je ovjekov identitet vieslojan i dinamian i da specine okolnosti diktiraju koji e identitet u odreenom trenutku isplivati na povrinu. Sjetimo se, uostalom, da nacionalne drave postoje tek od 19. stoljea i da je koncept, primjerice, britanskog identiteta, koji danas nitko ne dovodi pitanje, do tog vremena mogao zvuati jednako umjetno kao moda danas europski identitet. Osjeaj europejstva kod graana mogao bi s vremenom ojaati, ne toliko kroz rad zajednikih europskih institucija, koliko kao posljedica intenzivnih prekograninih razmjena i suradnje, djelovanja civilnog drutva i posebno interakcije mlaih generacija koje odrastaju u sve europskijem okruenju. Bojazan da bi europski identitet mogao ugroziti nacionalni nerealan je jer mu nedostaju duboko ukorijenjena sjeanja, tradicije, jezik koji u ljudima stvaraju osjeaj pripadnosti kako to ini nacionalni identitet. EU, uostalom, to i prepoznaje pa se u skladu sa svojim motom jedinstvo u razliitosti, koji se neprestano obogauje pridruivanjem novih lanica, obavezao na ouvanje i potivanje nacionalnih identiteta svojih lanica. Europski se pak identitet gradi oko zajednikih vrijednosti, poput demokracije, vladavine prave i temeljnih ljudskih prava pojedinca i zahvaljujui tome snaan je instrument u borbi protiv sve zamjetnijeg porasta nacionalizma i euroskepticizma. Unato jaanju globalizacije trend nastajanja novih suverenih drava dokazuje da narodi tee dravotvornosti i da drava i nacionalni identiteti opstaju. No, nacionalni identiteti nemaju potpun smisao ako im oduzmemo njihovo mjesto u zajednikoj europskoj povijesti, ali i budunosti. Nacionalni i europski identitet nisu meusobno iskljuivi oni se nadopunjuju i u tom suivotu pronalaze svoje prirodno mjesto u svakom Europljaninu.
Pie: EEF/P.L.F.

165

HOe LI HRvAtskA IzgubItI svOJ nACIOnALnI I kuLtuRnI IDentItet?

Time to emo postati graani Unije neemo se odrei svog identiteta, ve emo na vei ili manji nain osjeati pripadnost jednom novome uropskom identitetu koji moemo shvatiti kao sekundarni identitet
Ujedinjeni u razliitosti moto je i jedna od osnovnih ideja Europske unije. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska nee izgubiti svoj nacionalni i kulturni identitet niti e se odrei svog jezika i svojih obiaja. Naprotiv, Hrvatska e ulaskom Uniju obogatiti svojom kulturom, obiajima te donijeti jezik koji e postati 24. slubeni jezik Unije. S druge strane, Hrvatska e svom identitetu dodati jedan novi, a to je europski identitet na koji emo se polako privikavati. Time to emo postati graani Unije neemo se odrei svog identiteta koji zapravo i ostaje na primarni identitet, ve emo na vei ili manji nain osjeati pripadnost jednom novom identitetu koji moemo shvatiti kao supraidentitet ili kao sekundarni identitet koji pod motom Ujedinjeni u razliitosti zapravo spaja sve one nacionalne i kulturne identitete, jezike i obiaje koji su ve dio velike europske obitelji kojoj emo se i mi uskoro pridruiti. Na novi europski identitet nee zamijeniti na hrvatski identitet. Zapravo, mnogi su miljenja da se ta dva identiteta i ne mogu natjecati jedan s drugim jer europski identitet za nas nema tako dugu povijest, tako duboke korijene, emotivni znaaj i osjeaj emotivne povezanosti, stoljetnu tradiciju, kulturu i obiaje koje moemo pripisati nacionalnom identitetu. Europski identitet zapravo je zasnovan na potpuno drugaijoj osnovi koja ujedinjavanjem razliitosti, usvajanjem zajednikih simbola, himne, zastave i sl. gradi novi multinacionalni, multijezini i multikulturni identitet zasnovan na graanskim pravima, a koji u isto vrijeme objedinjava identitet
166

pripadnosti europskoj obitelji. Da bismo ga percipirali bliim, potrebna nam je emocionalna povezanost s istim, osjeaj pripadnosti i elja da sve ono to taj identitet u sebi nosi prihvatimo. U elji da jo vie potencira tu kulturnu raznolikost Europska unija usvojila je europski Dnevni red za kulturu (Agenda for culture) kako bi promovirala kulturnu raznolikost i dijalog izmeu zemalja lanica Unije, kulturu kao katalizator kreativnosti i inovacija, te kulturu kao dio meunarodnih odnosa. U tom smislu EU izdvaja znatna sredstva za kulturno povezivanje u sklopu programa prekogranine suradnje, projekte iz podruja kulture koji povezuju zemlje Unije, ali i Uniju s udaljenim prekooceanskim zemljama poput Brazila, Junoafrike Republike i Kine, projekte koji potiu na interkulturni dijalog, projekt europskih gradova kulture te europskog nasljea uz koji je povezana i 2010. uvedena nagrada European Heritage Label koju e dobiti gradovi koji na najbolji nain predstavljaju europsku integraciju, ideje i njenu povijest. Pored spomenutih, EU nancira projekte vezane za multilingvizam, komunikaciju te europsku digitalnu knjinicu, muzej i arhivu pod nazivom Europeana i na taj nain uva i njeguje sve svoje jezike, ali i dijalekte. Dapae, EU nancira i provodi programe ouvanja jezika kojima prijeti izumiranje. Na planu ouvanja jezine raznolikosti EU radi puno, kako bi ne samo sve slubene dokumente preveo na 23 (uskoro 24) slubena jezika Unije i kako bi ih time uinio dostupnim i razumljivim svim svojim graanima nego i kako bi svih 60 autohtonih jezika ostalo u upotrebi, kako ne bi pali u zaborav. Stoga je i strah od gubitka jezika zapravo neutemeljen. Upravo suprotno. Europska komisija u suradnji s vladama zemalja lanica Unije, Europskim parlamentom i socijalnim partnerima nastoji osigurati priliku graanima Unije da pored svog materinjeg jezika naue jo dva jezika i da time postanu zapoljiviji unutar Unije. Strah od gubitka nacionalnog i kulturnog identiteta, jezika i obiaja moda ne bi bio ni predmet razgovora da u ovom trenutku ne stojimo pred vratima Unije koja raznim nainima pokuava spasiti posrnule ekonomije zemalja lanica i u isto se vrijeme nastoji izboriti s globalnom ekonomskom recesijom i padom

ekonomija svojih drava lanica. S tim u vezi je opravdano i pitanje koje svatko od nas postavlja pitajui se koje su to koristi koje u ja kao individua imati i koje su to koristi koje e moja zemlja imati od ulaska u Uniju. Upravo odgovor na ovo pitanje u velikoj mjeri utjee na osjeaj pripadnosti, a time i na osjeaj identiteta jer se zapravo Europska unija primarno ne percipira kao prijetnja nacionalnom identitetu. Prema istraivanjima javnog mnijenja (Ipsos Puls 2011.), Unija se zapravo primarno vie percipira s aspekta specinih ekonomskih trokova i koristi koje Unija od svojih lanica trai, odnosno koje im daje. Prema istraivanjima, pitanje nacionalnog i kulturnog identiteta, ouvanja jezika i obiaja nisu u prvom planu jer ima vie drugih (ekonomskih) faktora u sluaju EU koji utjeu na stvaranje osjeaja pripadnosti. Hrvatska e ulaskom u Uniju slubenim jezicima Unije pridodati svoj hrvatski kao 24. jezik, bogatu kulturu, tradiciju i nasljee te izmeu ostalog i 6 graevina koje se nalaze na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne batine. Time e Unija biti bogatija za jo jednu novu dimenziju, a mi emo postati dio jedne nacionalno-kulturno-jezino i obiajno raznovrsne i raznolike sredine postajui zajedno s drugim dravama lanicama ujedinjeni u razliitosti.
Pie: EEF/B.I..

SLuenJe stRAnIM JezICIMA pReDnOst Je nA euROpskOM tRItu RADA

U svakodnevnom ivotu Europljana viejezinost je kljuna je vjetina za one koji ele to bolje iskoristiti gospodarske i socijalne prednosti slobodnog kretanja u Europi i prilike koje nudi europsko trite rada
Jezik je jedna od temeljnih znaajki nacionalnog identiteta i njegova brojnost u Europi odraz je bogatog europskog kulturnog naslje-

a. Istovremeno, u svakodnevnom ivotu Europljana viejezinost, odnosno sluenje stranim jezicima, kljuna je vjetina za one koji ele to bolje iskoristiti gospodarske i socijalne prednosti slobodnog kretanja u Europi i prilike koje nudi europsko trite rada. U Povelji temeljnih prava koja je stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora postala pravno obvezujua, EU je potvrdila svoju privrenost naelu potivanja jezine raznolikosti i zabrane diskriminacije na temelju jezika. Dananja 23 slubena jezika EU-a slubeni su nacionalni jezici Unijinih 27 drava lanica, od kojih neke dijele isti jezik (primjerice nizozemski u Nizozemskoj i Belgiji ili grki u Grkoj i na Cipru), a ulaskom u EU, i hrvatski bi jezik dobio isti status. U EU-u postoji i niz jezika koji, iako su u slubenoj uporabi na nacionalnoj razini, nemaju status slubenog jezika u okviru EU-a (npr. luksemburki, baskijski ili kotski), ve je njihovo eventualno koritenje u europskim institucijama dogovoreno od sluaja do sluaja. Iako je najrasprostranjeniji jezik njemaki (uzmu li se u obzir najbrojnije stanovnitvo Njemake i Europljani koji se njemakim slue kao stranim jezikom), veina se Europljana kao prvim stranim jezikom slui engleskim, dok je ruski jedan od najkoritenijih slubeno nepriznatih jezika u EU-u. Francuski je jezik zajedniki trima gradovima koji su ujedno i tri politika sredita EU-a Bruxellesu, Strasbourgu i Luksemburgu. Svi temeljni dokumenti EU-a i europski zakoni dostupni su na svim slubenim jezicima EU-a, ukljuujui Slubeni list Europske unije (europska varijanta Narodnih novina), a trokovi prevoenja predstavljaju otprilike 1% godinjeg prorauna EU-a, to svakog pojedinog Europljanina stoji oko 2 eura godinje. Svaki europski graanin moe se obratiti europskim institucijama na bilo kojem od tih jezika. Svi slubeni jezici EU-a ujedno su i radni jezici u Vijeu EU-a i u Europskom parlamentu, ime se nacionalnim resornim ministrima u jednoj, odnosno parlamentarnim zastupnicima u drugoj instituciji omoguava da se u radu koriste svojim nacionalnim jezikom. U Europskoj komisiji, koja uvjetno reeno, predstavlja dravnu upravu EU-a, radi olakavanja komunikacije i omoguavanja bolje uinkovitosti rada, kao radni jezici dogovoreni su engleski, francuski i
167

njemaki. Iz isto razloga izvaninstitucionalna tijela EU-a, poput savjetodavnog Europskog gospodarsko-socijalnog odbora ili Europske agencije za okoli nemaju pravnu obvezu koristiti sve slubene jezike Unije. Unutar EU-a ne postoji zajednika jezina politika, ve je ona odgovornost svake pojedine drave lanice. No institucije EU-a, primjerice Uprava Europske komisije u nadlenosti europske Povjerenice za obrazovanje, kulturu, viejezinost i mlade, potiu europsku dimenziju jezine politike i jezinu raznolikost, zalaui se da Europljani govore barem dva strana jezika (2006. godine to se odnosilo na 28% Europljana), posebice u svrhu jaanja mobilnosti radne snage i trinog natjecanja u Europi. U tu svrhu EU u okviru brojnih programa opeg Programa za cjeloivotno uenje nudi nancijsku potporu raznim dobnim skupinama (studentima, profesorima, mlaim poduzetnicima, odraslima) za projekte, primjerice, razvijanja materijala za uenje i poduavanje stranih jezika, za mree koje promiu mnogojezinost ili za inicijative podizanja svijesti o vanosti usvajanja jezinih vjetina (http://ec.europa.eu/languages). Europski dan jezika obiljeava se 26. rujna.
Pie: EEF/P.L.F.

VeLIke MOgunOstI zA hRvAtske fILMAe u EuROpskOJ unIJI

Program MEDIA program je EU iji je cilj poveati optjecaj i broj gledatelja europskih audiovizualnih djela unutar i izvan EU te osnaiti konkurentnost europske audiovizualne industrije na svjetskom tritu
Svi smo u osnovnoj koli imali priliku itati roman za djecu Koko i duhovi poznatoga hrvatskog knjievnika Ivana Kuana. Odnedavno imamo i mogunost pogledati u hrvatskim kinima lm istoga naslova, redatelja Daniela Kuana, koji je ostvario velik uspjeh posebice meu najmlaim gledateljima.
168

Vrijednost iskrene i tople prie o prijateljstvu, proete napetim i zanimljivim segmentima detektivskoga anra, to je lako pronala put do malih srca, nije prepoznala samo domaa publika ve i Europska unija, koja je putem Programa MEDIA sudjelovala u nanciranju razvoja lma. Koko i duhovi postao je tako prvi hrvatski lm koji je sunancirala Europska unija i to putem fonda Programa MEDIA. Program MEDIA program je Europske unije putem kojega se prua potpora audiovizualnom sektoru. Njegov je cilj poveati optjecaj i broj gledatelja europskih audiovizualnih djela unutar i izvan Europske unije te osnaiti konkurentnost europske audiovizualne industrije na svjetskom tritu. Potpora u okviru Programa MEDIA namijenjena je neovisnim tvrtkama i organizacijama u audiovizualnom sektoru te se prua izravnim nanciranjem lmskih i televizijskih djela i projekata koji pridonose promidbi i distribuciji europskih audiovizualnih djela. Nadalje, Program MEDIA podupire aktivnosti kao to su transnacionalna distribucija europskih lmova, razvoj audiovizualnih projekata s europskom dimenzijom te programe usavravanja za strunjake u audiovizualnom sektoru. Program je pokrenut 1991. godine i trenutno se provodi njegova peta generacija, koja je stupila na snagu odlukom Europskog vijea u studenom 2006. godine. Njezin je naziv MEDIA 2007, a raspolae ukupnim proraunom od 755 milijuna eura za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Hrvatska je od 2008. godine punopravna lanica Programa MEDIA, to mnogobrojnim lmskim djelatnicima, organizatorima lmskih festivala, distributerima i samim hrvatskim kinima omoguuje ravnopravno natjecanje s ostalim korisnicima iz ak 32 zemlje lanice (27 zemalja Europske unije uz dodatnih pet zemalja s posebnim statusom: Island, Lihtentajn, Norveka, vicarska i Hrvatska) spomenutoga Programa kao i osiguravanje nancijskih sredstava. Rezultati natjeaja iz 2009./2010. godine Hrvatsku pozicioniraju na visoko osmo mjesto u pogledu potpora za razvoj projekata. Da je mogue biti dijelom europske festivalske prie, svojim primjerima dokazali su Animafest Zagreb, Motovun Film Festival, ZagrebDox i Zagreb Film Festival. Festivali redovito ostvaruju potporu na

natjeajima Programa MEDIA te su zahvaljujui uspjenom osiguravanju sredstava iz Programa MEDIA Hrvatsku pozicionirali na visoko drugo mjesto u odnosu na 32 zemlje lanice Programa. U razdoblju od 15. rujna 2008. do 31. prosinca 2010. povuen je ukupan iznos od 791.869 eura. Hrvatski su projekti putem sustava potpora razvoju, festivalima, distribuciji, i2i Audivisual te mrei EUROPA CINEMAS na natjeaju 2010./2011. g. uspjeli stei iznos od 684. 850 eura. Ukupna je stopa osiguravanja europskih sredstava iznosila tako 537 %, to znai da je u odnosu na uloeni iznos lanarine koju Republika Hrvatska uplauje na godinjoj razini dobiveno ak 5,37 puta vie sredstava iz Programa MEDIA. Noni brodovi redatelja Igora Mirkovia (Studio dim d.o.o.), Razred redateljice Vesne udi (Nukleus film d.o.o.) i Trampolin redateljice Zrinke Matijevi Velian (Studio dim d.o.o.) samo su neki od lmskih projekata sunanciranih sredstvima Europske unije, koje emo moi gledati u hrvatskim kinima i na malim ekranima. MEDIA podupire samo one projekte koji udovoljavaju uvjetima navedenima u pozivima za prijavu projekata. Za nancijsku potporu u okviru Programa MEDIA mogu se prijaviti tvrtke (pravne ili zike osobe), organizacije ili institucije ali ne i pojedinci. Tvrtke moraju biti registrirane u nekoj od drava lanica Programa MEDIA te biti u izravnom ili veinskom vlasnitvu dravljana tih drava. Pozive za prijavu projekata objavljuje Europska komisija za sve vrste nanciranja unutar Programa MEDIA s unaprijed utvrenim rokovima, i to obino jednom godinje. S tim u svezi vano je istaknuti da MEDIA osigurava nancijsku potporu do 50% prorauna predvienog za pojedini projekt; iznimno 60 do 85%. Financijska potpora osigurava se ili u obliku predujma ili bespovratne pomoi. Svaka zemlja lanica ima svoj MEDIA desk. Glavna je zadaa ureda promicanje Programa MEDIA na nacionalnoj razini te savjetovanje potencijalnih podnositelja projekata za nancijsku potporu iz sredstava Programa. MEDIA desk Hrvatske osnovan je 15. rujna 2008. godine pri Hrvatskom audiovizualnom centru temeljem potpisanog Memoranduma o razumijevanju izmeu Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Hrvatske u Progra-

mu Zajednice MEDIA 2007 (2007. 2013.). Osnovna je zadaa MEDIA deska Hrvatske voditi brigu o prezentaciji Programa MEDIA u Hrvatskoj, pruati adekvatne informacije o natjeajima Programa te pripomoi u pravilnom i kvalitetnom ispunjavanju prijavnica. Izobrazba, odnosno organiziranje strunih radionica, takoer predstavlja jednu od kljunih aktivnosti MEDIA deska Hrvatske. Svima onima koji trebaju detaljnije informacije o Programu, kriterijima njegovih natjeaja te pomo u pravilnom i kvalitetnom ispunjavanju prijavnica na raspolaganju stoji MEDIA desk Hrvatske (www.mediadesk.hr), ured koji sustavno vodi brigu o prezentaciji i provedbi Programa MEDIA u Hrvatskoj.
Pie: EEF/M.P.

U tRI DRAve EU eutAnAzIJA Je LegALIzIRAnA

Potrebno je poduzeti sve mogue razumne alternativne mjere prije donoenja odluke o eutanaziji te sasluati drugo medicinsko miljenje konanu odluku donosi posebna nadlena komisija
S jedne strane, eutanazija je in kojim se primjerenim postupcima uzrokuje smrt osobe koja tu smrt zahtijeva i daje svoj dobrovoljni pristanak, a motiviran je samilou osobe koja je provodi ili zakonskim procedurama koje su zadovoljene kako bi se mogla provesti. S druge strane, ona je pravo osobe koja eutanaziju zahtijeva da okonanjem svog ivota ukloni nepodnoljivu bol te da doeka dostojanstvenu smrt. Ne treba posebno naglaavati koliko je taj in kontroverzan razmatrajui iz raznih gledita: medicinskog, religijskog, bioetikog, moralnog, pravnog i sl. Stoga je vrlo smiono poduzeti sustavne korake kako bi se ona legalizirala. Na razini zakonodavstva EU, pitanje eutanazije nije kodicirano, ali postoje neke drave lanice EU koje su taj in ozakonile, osmislile procedure i
169

stvorile praksu vezanu uz ostvarivanje tog prava. Eutanazija se moe provoditi na razne naine, ovisno o tome je li rije o putanju umirueg da naprosto umre izbjegavanjem posebnih mjera kojima mu se produava ivot (pasivna eutanazija) ili o ciljanom okonanju ivota od strane druge osobe na zahtjev umirueg (aktivna eutanazija) i slino. U EU, aktivna eutanazija legalna je u Belgiji, Luksemburgu i Nizozemskoj. U ovom lanku pozabavit emo se nainom na koji je to pitanje regulirano u Nizozemskoj. U toj dravi pitanjem deniranja ina eutanazije u zakonodavstvu poelo se baviti kroz sudsku praksu jo poetkom 70-ih godina prolog stoljea, kako bi naposljetku bila regulirana Zakonom o okonanju ivota na zahtjev i potpomognutom suicidu iz 2002. Termin eutanazija deniran tim Zakonom podrazumijeva ciljano i planirano okonanje ivota pacijenta od strane lijenika. Kako lijenicima prijeti opasnost od suuesnitva u smrti koje bi za posljedicu moglo imati krivino gonjenje, Zakonom se iskljuuje mogunost krivinog gonjenja lijenika koji je proveo eutanaziju, ali samo ako je potovao sve u Zakonu navedene, izuzetno stroge procedure. Te procedure propisuju mogunost provoenja eutanazije u specinim sluajevima i pri specinim okolnostima, inae se taj in smatra zloinom. Neki od kriterija koji po Zakonu trebaju biti ispunjeni kako bi lijeniku bilo omogueno provesti eutanaziju nad pacijentom, bez opasnosti od sankcija, podrazumijevaju pacijentovu nepokolebljivu zamolbu, pacijentu trebaju biti predoene sve dostupne informacije kako bi donio informiranu odluku, a patnja kroz koju pacijent prolazi mora biti nepodnoljiva i beznadna. Potrebno je poduzeti sve mogue razumne alternativne mjere prije donoenja odluke o eutanaziji te sasluati drugo medicinsko miljenje. Odluku o tome hoe li osoba biti eutanazirana ili ne donosi posebna nadlena komisija. Nije mogue eutanazirati djecu koja nisu navrila 12 godina, a onima izmeu 12 i 18 godina skrbnik treba dati privolu. Takoer, nizozemski Zakon primjenjuje se samo na Nizozemce koji ive unutar granica Nizozemske i nema svoj doseg izvan njenih granica. Tako Nizozemci koji ive primjerice u nekoj drugoj EU dravi, ne mogu u toj dravi biti eutanazirani budui da podlijeu
170

zakonu te drave. injenica da je eutanazija u Nizozemskoj legalizirana dovodi i do razvitka njezine prakse. Sluajevi eutanaziranih ljudi tamo su u porastu, od npr. 2.500 u 2009. do 2.700 u 2010. Interesne skupine koje promiu eutanaziju predlau da se osnuju mobilni timovi doktora koji bi ljude koji su dobili dozvolu eutanazirali u njihovim domovima, ako im njihov lijenik nije voljan ispuniti tu elju ili ako je rije o osobama s zikim hendikepom. Kraljevsko nizozemsko doktorsko udruenje 2011. godine izdalo je smjernice u interpretaciji nizozemskog Zakona otvarajui vrata psihosocijalnom faktoru kao kriteriju na temelju kojeg je mogue odobriti eutanaziju. Doktorima se savjetuje kako mogu povezati nedostatak drutvenih vjetina, nancijskih sredstava ili drutvene mree pojedinca koji eli eutanaziju s njegovom nepodnoljivom i beznadnom patnjom te na tome temeljiti odluku o odobravanju eutanazije. Tako je u 2010. godini eutanazirana 21 osoba koja je patila od ranog stadija demencije, ali koje su inae bile u dobroj zikoj formi, a sve je odobrila nadlena komisija.
Pie: EEE/J.S.

U kAkvu su ODnOsu KAtOLIkA CRkvA I EuROpskA unIJA?

Katolika crkva sudjeluje u kreiranju europskih politika izjanjava se o univerzalnim pitanjima, o onima koja se tiu specifinih politika EU (socijalna prava, migracija, proirenje) te povremeno i o vanjskopolitikim aktualnostima
U ranim danima razvoja europskog projekta Katolika je crkva vie podupirala Vijee Europe, meunarodnu organizaciju za ljudska prava sa sjeditem u Strasbourgu vid europske integracije koji nije imao ekonomsku dimenziju i koji je prepreke eljezne zavjese nadilazio uspjenije od tadanjih Europskih zajednica (pretea da-

nanjeg EU). Slijedom politikih promjena 90ih godina pojavila se u EU svijest o potrebi da se paralelno s razvojem ekonomske integracije buduoj europskoj politikoj uniji udahne duhovnost te je 1994. godine Europska komisija pokrenula inicijativu Dua za Europu nancirajui projekte vezane uz temu europskog sjedinjenja iz perspektive vjerskih zajednica. Nakon niza godina neformalnog dijaloga, Lisabonski je ugovor 2009. godine eksplicitno uveo inicijativu formaliziranog otvorenog, transparentnog i redovnog dijaloga izmeu predstavnika europskih institucija te crkava i vjerskih (ali i nevjerskih) zajednica, meu kojima i katolike zajednice. Danas se vie puta godinje odravaju seminari-dijalozi na razne europske teme, sastanci nakon zasjedanja Europskog vijea efova drava i vlada, kao i sastanci s buduim dravama predsjedateljicama o njihovu programu predsjedanja. Vatikan je, imenovavi apostolskog nuncija, diplomatske veze s EU uspostavio jo 1970., dok je EU svoje predstavnitvo pri Svetoj Stolici osnovao tek 2006. godine. No usporedno sa slubenom diplomacijom, posebice zahvaljujui proirenju EU, tijekom godina razvilo se katoliko civilno drutvo koje se na europskoj razini okuplja u grupacijama poput Komisije biskupskih konferencija u europskoj zajednici (COMECE) ili Uniapaca koji okuplja europske poduzetnike koji promiu umjereni i socijalno odgovorni kapitalizam. Vjerske zajednice, pa tako i katolika, zaetke svoje prisutnosti u Bruxellesu mogu zahvaliti vie angairanosti europskih slubenika kranskih svjetonazora ili vjerskih redova nego izravnom djelovanju same Crkve jezuitski red otvorio je svoj Katoliki ured za informiranje o europskim problemima (OCIPE) u Bruxellesu jo 1963. godine. Zahvaljujui dijalogu, slubenoj diplomaciji i organiziranim interesnim skupinama akreditiranima pri europskim institucijama, Katolika crkva sudjeluje u kreiranju europskih politika. U skladu sa svojim etikim svjetonazorom izjanjava se o univerzalnim pitanjima (bioetika, obiteljska politika, pobaaj), o pitanjima koja se izravnije tiu specifinih politika EU (socijalna prava, migracija, proirenje EU) te povremeno i o vanjskopolitikim aktualnostima (izraelsko-palestinski odnosi).

U sklopu procesa odluivanja u EU Crkva se koristi slinim metodama kao i tradicionalne interesne grupe lobiranjem pri institucijama u vlastitoj dravi ili kod slubenika Europske komisije i zastupnika Europske puke stranke koji dijele njezine svjetonazore ili pak povezivanjem s istomiljenicima preko nacionalnih granica. Cilj joj je s vie ili manje uspjeha osigurati da njezini stavovi budu zastupljeni u izglasanim europskim propisima. Godine 1982., odnosno 1987. uvjerila je dio drava u Vijeu ministara da blokiraju usvajanje tekstova o umjetnoj oplodnji i istraivanju embrija, no nije uspjela u elji da se u Lisabonski ugovor eksplicitno ukljui referencija na europsko kransko nasljee i Boga. Dok vjerska sloboda ostaje dio privatne sfere pojedinca, odreeni utjecaj EU na Vatikan postoji iako nije lanica EU, temeljem monetarnog sporazuma s Unijom koristi valutu eura i obvezao se primijeniti relevantno europsko zakonodavstvo vezano uz pranje novca i nancijske prijevare
Pie: EEF/P.L.F.

171

Znanost i obrazovanje

172

SustAvI vIsOkOg ObRAzOvAnJA u EuROpskOJ unIJI

Jedan od najvanijih dogovorenih ciljeva Bolonjskog procesa jest stvaranje europskog modela studija u tri razine, najpoznatije po engleskim skraenicama bachelor, master i doctorate
Sustavi visokog obrazovanja u Europskoj uniji, kao i u europskim dravama izvan EU, usklauju se od 1999. u sklopu Bolonjskog procesa. Dogovorenih ciljeva Bolonjskog procesa ima vie, no jedan od najvanijih jest stvaranje europskoga modela studija u tri razine, koji se temelji na onome to su studenti nauili (ishodima uenja) i uloenom radnom vremenu studenta. Sustavi studija u Europi usklauju se da bi se osigurala laka mobilnost studenata i radnika, ali i da bi se poveala njihova usporedivost te time i kvaliteta. Sustav studija na tri razine najpoznatiji je po svojim engleskim skraenicamabachelor, masteridoctorate(u hrvatskim ekvivalentima prvostupnik, magistar/specijalist struke te doktor znanosti), a ishodi uenja i studentski rad po ECTS bodovima, koji se dodjeljuju po koliini vremena koje su studenti uloili da bi stekli neke ishode uenja. Prva razina studija traje tri do etiri godine, druga jednu do dvije godine, te je europski standard da zajedniki te dvije razine traju pet godina. Na razini Europe dogovoreno je da je standard za treu, doktorsku, razinu minimalno pet godina studija. Republika Hrvatska sustav studija prilagodila je bolonjskom modelu 2005. godine. Kao rezultat ove prilagodbe, vei broj studenata nego ikad prije stjee visokoobrazovnu kvalikaciju te se smanjuje ukupno trajanje studija. U ranijem sustavu studija studenti su mogli uspjeno poloiti veinu ispita nakon tri, etiri ili pet godina studija, ali ako nisu uspjeli diplomirati, tada su i dalje na tritu rada bili ravnopravni s osobama koje su zavrile srednju kolu; s ovim problemom suoavao se svaki drugi hrvatski student u starom sustavu.

Dodatna prednost nove strukture studija jest i eksibilnost za studente. Studenti koji zavre prvu razinu studija imaju iroku lepezu mogunosti: mogu nastaviti isti smjer na drugoj razini studija, mogu promijeniti visoko uilite ili smjer studija, mogu napraviti pauzu i studij nastaviti kasnije znajui da im prvu kvalikaciju nitko ne moe oduzeti ili mogu trajno ui na trite rada. U ovom trenutku u veini drava Europske unije vodi se rasprava o provedbi Bolonjskog procesa. Jedno od glavnih pitanja jest ono o zapoljivosti prvostupnika, koje ponajvie proizlazi iz ranijih obrazovnih modela srednjoeuropskih drava u kojima nije postojala vrsta obrazovanja usporediva s prvostupnicima. I dok su prvostupnici u znaajno boljoj situaciji nego to bi bili da nemaju nikakvu kvalikaciju visokog obrazovanja, njihov poloaj na tritu rada nekih drava Europske unije jo uvijek nije prepoznat. Ovo pitanje svaka drava rjeava na nain koji odgovara njezinu tritu rada, a na razini Bolonjskog procesa i Europske unije pomo u rjeavanju problema prua provedba Europskoga kvalikacijskog okvira. Njime se deniraju minimalni standardi za studentske ishode uenja i time prua poslodavcima informacija o znanjima i vjetinama osoba koje se javljaju na natjeaje za radna mjesta. Europski kvalikacijski okvir dosad su uvele Irska, Malta, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, a na uvoenju aktivno rade sve druge drave Europske unije i Hrvatska. Novi sustav studija u Republici Hrvatskoj uveden je i u propise o zapoljavanju u dravnim slubama, u javnim slubama te u jedinicama lokalne i podrune samouprave. Za prvostupnike u Hrvatskoj to znai da se sa svojim kvalikacijama mogu prijaviti i bit e prepoznati na svim natjeajima za radna mjesta u javnom sektoru na kojima je uvjet njihova razina obrazovanja. Sve vei broj privatnih poslodavaca prilagoava svoje propise o zapoljavanju, a razvoj Hrvatskog kvalikacijskog okvira olakat e daljnje usklaivanje trita rada i sustava obrazovanja.
Pie: EEF/L.J.

173

tO e LAnstvO u EU DOnIJetI hRvAtskOM ObRAzOvnOM sustAvu?

Dravljani Hrvatske u EU e moi studirati pod istim uvjetima kao dravljani zemlje u kojoj se nalazi sveuilite, a djeca radnika migranata u osnovnim i srednjim kolama drava Unije moi e uiti hrvatski jezik
Podruje obrazovanja i osposobljavanja prvenstveno je u djelokrugu drava lanica to znai da EU potie suradnju izmeu drava lanica te podupire i dopunjuje njihove aktivnosti, istodobno potujui odgovornost drava lanica EU za sadraj nastave te organizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja. Obrazovanje predstavlja vano podruje zajednike politike na razini EU budui da je znanje temelj drutva i uspjenog gospodarstva. Stoga su zemlje lanice EU uspostavile tzv. otvorenu metodu koordinacije obrazovne politike. Cilj je uskladiti nacionalne obrazovne politike i postii zajednike ciljeve.Strateki okvir europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju je dokument Obrazovanje i osposobljavanje 2020. usvojen 2009. Pregovori s Europskom komisijom za poglavlje Obrazovanje i kultura zatvoreni su 2006. Utvrena je visoka stopa usklaenosti hrvatskog sustava obrazovanja s onima u europskim zemljama. Slijedom obveza preuzetih pregovorima u podruju obrazovanja u hrvatsko su zakonodavstvo unesene odredbe koje e se poeti primjenjivati od dana hrvatskoga pristupanja EU. Odnose se na obrazovanje djece radnika migranata (dravljana EU) i primjenu naela nediskriminacije spram dravljana EU u odnosu na hrvatske dravljane. Dravljani EU e se upisivati u obrazovne ustanove u RH pod istim uvjetima kao dravljani RH (npr. mogunost besplatnog pohaanja visokih uilita ako zadovoljavaju uvjete odreene za dravljane RH). Osnovne i srednje kole dravljanima EU morat e osigurati programe uenja hrvatskog jezika i
174

pomo u svladavanju programa na hrvatskome jeziku te omoguiti uenje materinjeg jezika i kulture drave iji su dravljani. Dravljani RH e u EU moi studirati pod istim uvjetima kao dravljani zemlje u kojoj se nalazi sveuilite (npr. vait e jednaki iznos kolarina). Pretraivanje visokih uilita u EU mogue je preko portala Ploteus i mree Eurydice. Hrvatska e nastaviti provoditi obrazovne reforme u svim podrujima obrazovanja. Reforma visokog obrazovanja provodi se u okviru tzv. bolonjskog procesa iji su ciljevi jasnoa, prohodnost i kvaliteta kvalikacija. Bolonjski je proces instrument za harmonizaciju kvalikacija u sustavu visokog obrazovanja steenih u europskim zemljama i podrazumijeva uvoenje tri razine obrazovanja (preddiplomska prvostupnik, diplomska magistar struke i poslijediplomska doktor znanosti ili umjetnosti). Reforma strukovnog obrazovanja provodi se u okviru u tzv. kopenhakog procesa iji su ciljevi modernizacija strukovnog obrazovanja, prohodnost, partnerstvo s industrijom, usklaenost s potrebama trita rada te s potrebama i sposobnostima pojedinca. Sve kvalikacije u RH biti e opisane jednom od razina nacionalnog kvalikacijskog okvira koji je povezan s Europskim kvalikacijskim okvirom to e posebno pomoi poslodavcima u boljem razumijevanju kvalifikacija (npr. prvostupnik). Hrvatski kvalikacijski okvir e omoguiti usporedbu ishoda uenja koji se postiu u obrazovnim ustanovama. lanstvom u EU Hrvatska e se aktivnije ukljuiti u ostvarivanje ciljeva iz stratekog okvira europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju: da cjeloivotno uenje i mobilnost postanu stvarnost, poboljati kvalitetu i uinkovitost obrazovanja i osposobljavanja, promicati jednakost, socijalnu koheziju i aktivno graanstvo, osnaiti kreativnost i inovacije na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja. Za ostvarivanje zajednikih obrazovnih ciljeva zemalja lanica EU na raspolaganju su sredstva Europskog socijalnog fonda (samo za drave lanice EU) i Programa za cjeloivotno uenje EU u kojem Hrvatska punopravno sudjeluje od 2011.
Pie: EEF/L.M.

ZnAnstvenA I IstRAIvAkA pOLItIkA EuROpske unIJe

Istraivanje, obrazovanje i inovacije kao kljuni elementi odrivog i dinaminog gospodarstva Europske unije ine tzv. trokut znanja koji djeluje na temelju partnerstva istraivake zajednice, privatnog sektora i sveuilita
Cilj europske politike znanosti i istraivanja jest stvaranje znanstvenog i tehnolokog sustava koji e omoguiti odriv drutveni i gospodarski razvoj. Istraivanje, obrazovanje i inovacije kao kljuni elementi odrivog i dinaminog gospodarstva ine tzv. trokut znanja koji djeluje na temelju partnerstva istraivake zajednice, privatnog sektora i sveuilita te se smatra temeljem konkurentnosti Europske unije. Pregovori o poglavlju Znanost i istraivanje zatvoreni su 2006. (prvo zatvoreno poglavlje). Tijekom pregovora Europska komisija procijenila je da se hrvatska politika u podruju znanosti i istraivanja razvija u istom smjeru kao znanstvenoistraivaka politika EU. Europska komisija je preporuila daljnje napore na ostvarivanju cilja europske znanstvene i istraivake politike koji se odnosi na postotak bruto domaeg proizvoda koji se ulae u istraivanje i razvoj (u Hrvatskoj iznosi 0,9%, a cilj EU je 3%). Preporuka se posebno odnosi na poveanje ulaganja privatnog sektora. Nadalje, tijekom pregovora Europska komisija procijenila je da su hrvatski znanstvenoistraivaki kapaciteti dovoljno razvijeni za ukljuivanje u okvirne programe za istraivanje i tehnoloki razvoj EU. Shodno tome RH u njima punopravno sudjeluje od 2006. (posljednje godine estoga okvirnoga programa). Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj (2007.-2013.) najvei je program Europske unije s proraunom od 50,5 milijardi eura. Kroz zajednike projekte koji se zasnivaju na smjernicama znanstvene politike EU stvara se tzv. Europski

istraivaki i inovacijski prostor. Glavni su ciljevi okvirnih programa ojaati znanstvene i tehnoloke temelje europske industrije i poticati meunarodnu konkurentnost EU. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) tijelo je nadleno za strateko planiranje sudjelovanja RH u okvirnim programima za istraivanje i tehnoloki razvoj, plaanje nacionalnog doprinosa za sudjelovanje RH kao i za nadzor nad njegovom provedbom. MZOS je ustrojio mreu nacionalnih osoba za kontakt koje provode promidbu programa i pruaju potporu prilikom izrade prijedloga projekata. Nacionalne osobe za kontakt zaposlene su u Hrvatskom institutu za tehnologiju, Agenciji za mobilnost i programe EU te MZOS-u. Informacije o osobama za kontakt, natjeaji i ostale informacije o sedmom okvirnom programu objedinjene su na: www.fp7.hr. Sedmi okvirni program namijenjen je sveuilitima i istraivakim institutima, poduzeima, javnoj i dravnoj upravi (ukljuujui lokalnu samoupravu), studentima poslijediplomskih studija i organizacijama civilnoga drutva. Podijeljen je na pet potprograma, no dvije treine ukupnoga prorauna namijenjena su potprogramu Suradnja kroz koji se potiu zajednika istraivanja diljem Europe u deset podruja: zdravlje; hrana, poljoprivreda i ribarstvo te biotehnologija; informacijske i komunikacijske tehnologije, nanoznanosti, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije, energija, okoli i klimatske promjene; transport (ukljuujui zrakoplovstvo), drutveno-ekonomske i humanistike znanosti; istraivanje svemira; sigurnost. Poveanje i olakavanje mobilnosti znanstvenika i istraivaa provodi se kroz mreu Europske komisije EURAXESS. U programu sudjeluje 38 europskih zemalja, a u Hrvatskoj je za njegovo koordiniranje zaduena Agencija za mobilnost i programe EU u kojoj je ustrojen usluni centar EURAXESS. Portal www.euraxess.hrprua informacije o radnim mjestima i stipendijama diljem Europe kao i praktine informacije hrvatskim znanstvenicima pri odlasku u inozemstvo i stranim znanstvenicima pri dolasku u Hrvatsku. Hrvatski usluni centar EURAXESS isto tako prua usluge sveuilitima, znanstvenim institutima i poduzeima koja ele EEF/L.M. zaposliti strane istraivae.
175

StRAtegIJA pOLItIke zA MLADe EuROpske unIJe

Ciljevi strategije za mladu su: stvaranje novih mogunosti za obrazovanje i zapoljavanje mladih, vee sudjelovanje mladih u drutvu te jaanje solidarnosti izmeu mladih i ostatka drutva
Politika o mladima je u djelokrugu drava lanica Europske unije, no institucije EU odreuju ciljeve i prioritete te zemljama lanicama daju smjernice o provedbi. U razdoblju 2010.-2018. drave lanice EU provode zajedniku strategiju politike za mlade pod nazivom Mladi ulaganje i osnaivanje. Naglaava se da su mladi jedna od najosjetljivijih drutvenih skupina, posebno u okolnostima gospodarske krize. Ciljevi strategije su: stvaranje novih mogunosti za obrazovanje i zapoljavanje mladih, vee sudjelovanje mladih u drutvu te jaanje solidarnosti izmeu mladih i ostatka drutva. Europska komisija tijekom provedbe Strategije komunicira s mladima (posebno s mladima s manje mogunosti). Isto tako drave lanice EU-a provode inicijativu Mladi u pokretu inicijativa za pokretanje potencijala mladih kako bi u EU ostvarili razborit, odriv i inkluzivan razvoj usvojenu 2010. Njome se drave lanice EU-a poziva da urno pristupe provedbi mjera koje e poveati kvalitetu obrazovanja, mladima olakati ukljuivanje na trite rada i poveati mobilnosti mladih. Konkretni su ciljevi: smanjenje udjela mladih u ukupnom broju nezaposlenih (EU 21%), poveanje udjela mladih sa zavrenim visokim obrazovanjem (u EU visoko obrazovanje ima 30% stanovnitva, a procjenjuje se da e do 2020. gospodarstvo EU trebati 35% visoobrazovane radne snage), te smanjenje udjela mladih koji ne zavravaju srednje obrazovanje na 10% (budui da je kod osoba bez srednjeg obrazovanja visok rizik od nezaposlenosti i ivota u siromatvu). lanice EU se takoer potie na prilagoavanje obrazovnog sustava na nain da ishodi uenja budu u veoj mjeri usklaeni s potreba 176

ma trita rada te da mladima omogue lake pronalaenje prvoga zaposlenja. Primjer aktivnosti kojom se mladima bez radnog iskustva pokuava olakati pristup tritu rada i poslodavce potaknuti na zapoljavanje mladih je Your rst EURES job koja mladima iz drava lanica EU-a omoguava prijave na privremeni rad u drugoj dravi lanici EU-a. U svrhu uenja kroz mobilnost sve zemlje lanice EU-a provode program Mladi na djelu (Youth in Action) namijenjenoga mladima i organizacijama koje se bave mladima. RH u njemu punopravno sudjeluje od sijenja 2011. s istim pravima i uvjetima kao i ostale drave lanice EU-a. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti je kao tijelo nadleno za strateko planiranje sudjelovanja Hrvatske u Programu Mladi na djelu tijekom 2011. u proraun EZ-a uplatilo godinji nacionalni doprinos. Projekti su namijenjeni mobilnosti mladih u svrhu neformalnog uenja (kroz druenje i razmjenu iskustava) i poveanju znanja i vjetina mladih. U projektima mogu sudjelovati mladi do 30 godina i osobe koje rade s mladima. Primjeri aktivnosti su razmjene mladih, inicijative mladih i dugorono volontiranje u inozemstvu preko Europske volonterske slube. Glavnu rije u osmiljavanju i provoenju projekata imaju mladi. Udruge mladih i tijela lokalne uprave imaju priliku razmijeniti iskustva u radu s mladima s kolegama iz cijele Europe, stei nova znanja i vjetine potrebne za rad s mladima, primati i slati volontere, pronai meunarodne partnere i suraivati na projektima. Meu prioritetima Programa je ukljuivanje mladih koji iz socijalnih, zdravstvenih ili kulturnih razloga imaju manje mogunosti. Za njegovu je provedbu u Hrvatskoj nadlena Agencija za mobilnost i programe EU. Natjeaj za 2012. i informacije o Programu potraite na www.mobilnost.hr. Da bi iskoristili mogunosti koje im prua EU mladi trebaju uloiti napor u uenje jednoga ili vie jezika ostalih drava lanica EU-a.
Pie: EEF/L.M.

HOe LI zbOg uLAskA u EU DOI DO ODLJevA MOzgOvA Iz HRvAtske?

Ako znamo da su strunjaci u nekim drugim dravama EU znatno vie plaeni i imaju bolji status nego u Hrvatskoj, razumno je oekivati da e dio tih strunjaka Hrvatsku i napustiti - ali to su mogli i prije ulaska u EU
Odljev mozgova najee oznaava naputanje drave od strane osoba koje imaju visoke znanstvene ili strune sposobnosti. Tako bi, primjerice, odlazak doktora medicine bio odljev mozgova, dok odlazak graevinskih radnika ne bi. Stoga se ini da bi ulazak u Europsku uniju, u kojoj je mobilnost radne snage veoma jednostavna, mogao predstavljati opasnost odljeva mozgova za Hrvatsku. No je li doista tako? Na prvi pogled, jest. Kada Hrvatska ue u Europsku uniju, pa u sljedeih 7 godina (ovisno o ogranienjima za zapoljavanje koje postave pojedine drave) hrvatski e se graani moi bez dodatnih uvjeta zapoljavati u drugim zemljama lanicama. Ako znamo da su strunjaci u nekim drugim dravama EU znatno vie plaeni i imaju bolji status nego u Hrvatskoj, razumno je oekivati da e dio tih strunjaka Hrvatsku i napustiti. No, kada situaciju pogledamo detaljnije, vidljivo je da odljev mozgova nije jednostavno pitanje. Za poetak, da bi se osoba odselila u drugu dravu mora govoriti jezik dovoljno dobro da se moe baviti poslom u toj dravi. Pitanje jezika, u nekoj mjeri, smanjuje potencijal za odljev mozgova. Osim toga, migracija ukljuuje i seljenje iz svojega mjesta, od drutva i prijatelja, to takoer smanjuje broj potencijalnih osoba koje bi se odluile otputovati. Naposljetku, radna mjesta su jednako otvorena za sve graane Europske unije, tako da je konkurencija za radna mjesta koja bi omoguavala odljev mozgova vea nego u Hrvatskoj. Ovo su neki od razloga zato iseljavanje nije toliko jednostavan i oit iz-

bor kao to se ini. Naravno, mogue je odgovoriti da e se strunjaci u decitarnim podrujima uvijek jednostavno zaposliti: informatikih strunjaka nedostaje svugdje. To je istina, ali za osobe u decitarnim zanimanjima situacija se nee znaajno promijeniti: informatiki strunjaci, i eksperti u drugim podrujima, i danas su zapoljivi u Europskoj uniji i ako ele napustiti Hrvatsku, to mogu napraviti bez znaajnih prepreka. Ulazak u Europsku uniju to e uiniti administrativno jednostavnijim, ali to ne znai da e se znaajno poveati iseljavanje. Upravo kada znamo da se strunjaci ve i danas mogu iseliti, i to ne samo u Europsku uniju nego i u sve drave svijeta, postaje oito pitanje zato se neki iseljuju, a zato neki odluuju ostati? Naalost, na ovaj odgovor Hrvatska u ovome trenutku nema potpun odgovor. Znamo da dio ljudi odlazi zato to u Hrvatskoj ne mogu profesionalno napredovati to je posebno sluaj s vrhunskim znanstvenicima ali hrvatsko lanstvo u Europskoj uniji vjerojatno nee biti dodatan poticaj za iseljavanje takvih osoba. Dio ljudi odlazi jer u Hrvatskoj ne mogu pronai posao ali ulaskom Hrvatske u Europsku uniju gospodarstvo e rasti i vremenom e se poveavati broj radnih mjesta. Dio strunjaka odlazi zbog toga to su plae i uvjeti za rad (npr. prostor ili oprema) u Hrvatskoj neadekvatni; ne ele raditi za malen novac u loim uvjetima. Ovaj razlog doista bi u budunosti mogao potaknuti iseljavanje, jer e uz smanjenje administrativnih prepreka ovakvim osobama biti lake pronai vie plae i bolji status. Sreom, Hrvatska upravo odgovarajui na ovu posljednju opasnost moe direktno smanjiti odljev mozgova. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska e na raspolaganje dobiti nancijska sredstva strukturnih fondova, koja e biti mogue uloiti u poboljanje uvjeta za rad. Problemi s niskim statusom nekih profesija mogu se rijeiti promjenom propisa i openitim irenjem razumijevanja o njihovoj vanosti. Pitanje plaa nee se moi rijeiti u svim strunim podrujima odjednom zato to plae prate stanje cjelokupnoga gospodarstva. No, ak e i u tom sluaju rast gospodarstva doprinijeti i rastu plaa. Sve u svemu, odljev mozgova predstavlja
177

stvarnu opasnost za Republiku Hrvatsku. No, ulazak u Europsku uniju Hrvatskoj e, paralelno s novim izazovima, dati i znaajne nove alate za rjeavanje toga problema. U svakome sluaju odluka o rjeavanju problema odljeva mozgova bila je i ostat e ponajvie u rukama hrvatskih graana i hrvatske vlasti.
Pie: EEF/L.J.

HOe LI hRvAtskIM gRAAnIMA bItI pRIznAte kvALIfIkACIJe u EU?

Zbog toga to Hrvatska sudjeluje u bolonjskom procesu i provodi Lisabonsku konvenciju, europske drave razumiju i u pravilu bez problema priznaju hrvatske svjedodbe i diplome
Priznavanje kvalikacija jedno je od najvanijih pitanja za hrvatske graane koji ele ivjeti i raditi u zemljama Europske unije, ili koji se vraaju u Hrvatsku nakon studija u inozemstvu. Priznata kvalikacija omoguava lake pronalaenje posla i viu plau, a tekoe u priznavanju kvalikacije dovode do gubitka vremena, oteanoga zapoljavanja ili, u nekim sluajevima, ak i nemogunosti zapoljavanja. Priznavanje kvalikacija u Europi regulirano je Lisabonskom konvencijom o priznavanju visokoobrazovnih kvalikacija, koja je stupila na snagu 1999. godine. U Hrvatskoj je raticirana 2002. godine, a od 2005. godine u potpunosti se primjenjuje u priznavanju kvalikacija u Hrvatskoj. S obzirom na to da je Lisabonska konvencija po svojoj naravi meunarodni ugovor, hrvatski su se propisi o priznavanju uskladili s njezinim odredbama. To znai da se od 2005. godine u Hrvatskoj vie ne provodi stari postupak nostrikacije, u kojem su se detaljno usporeivali programi hrvatskih i inozemnih studija i odreivale razlikovne obveze. Umjesto toga uveo se postupak priznavanja, u kojem se oso 178

bi priznaje inozemna kvalikacija ako je zavrila studij na akreditiranom visokom uilitu i ako ne postoji znaajna razlika izmeu sustava studija dvije drave. Kada se govori o priznavanju kvalikacija u Europskoj uniji, hrvatski graani najee nemaju nikakvih problema. Zbog toga to Hrvatska sudjeluje u bolonjskom procesu i provodi Lisabonsku konvenciju, europske drave razumiju i u pravilu bez problema priznaju hrvatske svjedodbe i diplome. To, naravno, ne znai da priznavanje kvalikacija u drugim dravama nee traiti vremena ili da e biti besplatno, ali znai da hrvatski graani ne moraju strepiti hoe li im studij biti priznat u Europskoj uniji. Ulaskom u Europsku uniju i boljim razumijevanjem sustava obrazovanja, ova mobilnost samo e se jo i poveati. Svaka drava Europske unije ima svoj sustav priznavanja inozemnih kvalikacija. I dok su neke drave za svoje potrebe ustanovile pet ili vie razliitih vrsta priznavanja kvalikacija, u veini sluajeva hrvatski graani koristit e tri osnovne vrste priznavanja. Prvo, postoji priznavanje za potrebu nastavka studija, koje se odnosi na one hrvatske graane koji su, recimo, u Hrvatskoj zavrili prvu razinu studija i ele drugu razinu studija upisati u drugoj europskoj dravi (ili obrnuto). U Hrvatskoj, kao i u veini drava Europske unije, ovo priznavanje provodi visoko uilite na kojem elite nastaviti studij i najee nije administrativno zahtjevno. Drugo, postoji priznavanje za potrebu zapoljavanja u reguliranim profesijama. Regulirane profesije su one profesije u kojima je drava, pored diplome, postavila i neke dodatne uvjete za rad (primjerice arhitekti, lijenici ili odvjetnici). Ovo je pitanje u Europskoj uniji regulirano posebnom direktivom (zakonom Europske unije). Tree, postoji priznavanje za potrebu zapoljavanja izvan reguliranih profesija. Primjer nekih od nereguliranih profesija su ekonomist ili dizajneri: oni u veini drava Europske unije mogu raditi u svojoj profesiji odmah kada zavre studij. Priznavanje kvalikacija za potrebe zapoljavanja, i time pristup tritu rada, u pravilu je neto dugotrajnije i kompliciranije od priznavanja za nastavak studija. Sve informacije o priznavanju kvalifikaci-

ja u dravama Europske unije pronai ete na jednome mjestu: internetskim stranicama takozvanih ENIC ili NARIC centara. Ovi centri ustanovljeni su za potporu provedbi Lisabonske konvencije i za razvoj priznavanja kvalikacija, a informacije o svim centrima moete pronai na: www.enic-naric.net.ENIC/NARIC-ov ured postoji i u Hrvatskoj u sklopu Agencije za znanost i visoko obrazovanje: www.azvo.hr/enic/priznavanje-kvalikacija. Hrvatski ENIC/NARIC mjesto je na kojem ete provesti priznavanje svoje inozemne kvalikacije ako se elite na temelju nje zaposliti u Hrvatskoj. Europski standardi u priznavanju kvalifikacija uvelike su olakali mobilnost studenata ili osoba koje su zavrile studij. To ne znai da je sustav savren, jer jo uvijek postoje sluajevi u kojima postupak dugo traje ili u kojem neka profesija jednostavno ne postoji u drugoj dravi. No, Lisabonska konvencija, bolonjski proces i europski kvalikacijski okvir znatno su smanjili trokove i skratili vrijeme potrebno za priznavanje kvalikacija te su omoguili graanima, visokim uilitima, poslodavcima i dravama da lake i bre rjeavaju otvorena pitanja.
Pie: EEF/L.J.

Jesu LI zA neke pROfesIJe pOtRebnI ODReenI DODAtnI uvJetI?

Priznavanje reguliranih profesija kompliciranije je nego priznavanje kvalifikacija u drugim podrujima za to je EU donio posebnu smjernicu koja postavlja osnovne uvjete za priznavanje tih profesija u cijeloj Uniji
Regulirane profesije jedno su od malobrojnih podruja u kojima Europska unija direktno utjee na obrazovne sustave zemalja lanica. Pojednostavljeno, regulirane su profesije one u kojima se osoba ne moe zaposliti samo s di-

plomom, nego postoje jo neki dodatni uvjeti. U Hrvatskoj i u Europskoj uniji, primjerice, osobe koje su zavrile studij prava ne mogu odmah poeti obavljati odvjetniki ili sudski posao, nego moraju prije toga poloiti pravosudni ispit. Regulirane profesije iznimno su vano pitanje kako za graane koji su zavrili studij u podruju koje je regulirano, tako i za graane koji se koriste njihovim uslugama. Nitko ne bi htio otii kod lijenika koji nije zadovoljio sve uvjete za bavljenje svojim poslom, isto kao to nitko ne bi htio ivjeti u neboderu koji je projektirao netko tko nema sve potrebne ovlasti. No, kada 27 ili vie razliitih drava regulira svoje profesije, tada ak i najbolji lijenici ili arhitekti ne mogu biti sigurni da e zadovoljiti uvjete za regulirane profesije u drugoj dravi. S obzirom na vanost reguliranih profesija u funkcioniranju nekoga drutva ili gospodarstva, Europska unija donijela je o priznavanju reguliranih profesija posebnu smjernicu (zakon Europske unije): direktiva 2005/36/EC. Smjernica postavlja osnovne uvjete za priznavanje reguliranih profesija u cijeloj Europskoj uniji; temeljem nje svi graani Europske unije mogu biti sigurni da e im usluge pruati valjani strunjaci, a svi strunjaci mogu biti sigurni da e imati priliku dokazati svoje znanje bez diskriminacije. Smjernica ovo postie kroz nekoliko mehanizama, od kojih emo u ovome tekstu predstaviti tri: automatsko priznavanje, priznavanje na temelju radnoga iskustva i opi sustav priznavanja. Automatsko priznavanje strunih kvalikacija postoji u sedam profesija u Europskoj uniji: arhitekti, doktori medicine, doktori dentalne medicine (bivi stomatolozi), primalje, medicinske sestre, magistri farmacije i veterinari . U ovih sedam profesija Europska unija propisala je minimalan sadraj visokoga obrazovanja te su svi studijski programi u Europskoj uniji usklaeni s ovim uvjetima. To znai da se graani koji su stekli kvalikacije u ovih sedam profesija mogu zaposliti u svim dravama Europske unije bez posebnoga postupka priznavanja kvalikacije sve to je potrebno jest prijaviti se u nadleno tijelo drave domaina kako bi se dobilo odgovarajue odobrenje i, eventualno, dokazati znanje jezika. Sve se ovo odnosi i na Hrvatsku; hrvatski studijski programi u ovim profesijama usklaeni su sa smjernicom i u ovim reguliranim profesija179

ma hrvatski graani moi e jednostavno putovati po Europi. Priznavanje na temelju radnoga ili strunog iskustva mogue je u podrujima koje denira svaka pojedina drava lanica. U tim sluajevima osoba moe dobiti odobrenje za rad u profesiji bez dodatnih uvjeta, kao i u sluaju gornjih sedam profesija. Minimalni uvjeti za priznavanje na temelju iskustva jest to da je, prvo, to drava omoguila i drugo, da osoba ima neki minimalan broj godina radnoga iskustva u tom podruju (najee je minimum tri godine). Osim toga, drave esto trae i da je osoba zavrila odgovarajue obrazovanje u podruju u kojem se eli baviti. Ako se zadovolje ovi i eventualni drugi uvjeti, tada osoba moe pruati svoje usluge ili raditi u svojoj profesiji u drugoj dravi. Posljednji, trei, sustav priznavanja je ope priznavanje. U ovome sluaju radi se o potpunome postupku priznavanja u kojem morate dokazati da imate odgovarajue obrazovanje i dodatna znanja i vjetine, esto radno iskustvo, a ponekad i dodatne uvjete pojedinih drava poput znanja jezika u nekim profesijama. U ovome postupku priznavanja mogue je da drava domain zatrai jo dodatno radno iskustvo (takozvano razdoblje prilagodbe, koje moe trajati i do tri godine) ili provjeru osposobljenosti za rad u profesiji. Svi ovi sustavi priznavanja neto su jednostavniji u sluajevima kada osoba ne eli svoje usluge pruati trajno, nego samo privremeno. No, o privremenom pruanju usluga samostalno odluuje svaka pojedina drava, tako da je potrebno prethodno provjeriti propise. Republika Hrvatska uvela je smjernicu u svoj pravni sustav 2009. godine, kada je donijela Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalikacija. Za veinu hrvatskih graana ovaj zakon nije relevantan, nego e, ako budu mobilni, koristiti sline zakone u drugim dravama. No hrvatski graani koji su zavrili studij ili se bavili nekom reguliranom profesijom u zemljama Europske unije, a potom se ele vratiti u Hrvatsku, na temelju ovoga zakona lake e i bre ostvariti svoja prava nego prije. S obzirom na svoju vanost, priznavanje reguliranih profesija kompliciranije je nego priznavanje kvalikacija u drugim podrujima. Sreom, drave lanice Europske unije ele olakati
180

mobilnost svih graana, tako da osobama koje se ele baviti reguliranom profesijom u drugim dravama stoji na raspolaganju iroka lepeza informacija. Glavna europska stranica, s linkovima na sve druge stranice, dostupna je preko: http://ec.europa.eu/internal_market/qualications/. Nacionalna kontakt-toka za priznavanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj jest Agencija za znanost i visoko obrazovanje:www. azvo.hr.
Pie: EEF/L.J.

KAkO e hRvAtskI gRAAnI pLAAtI kOLARIne u zeMLJAMA EU?

Kada Republika Hrvatska ue u Europsku uniju, hrvatski e graani u zemljama EU plaati jednake kolarine kao i njihovi domaini, a isto e vrijediti i za dravljane EU koji budu studirali u Hrvatskoj
Kada govorimo o kolarinama za studij, ope je pravilo da kada Republika Hrvatska ue u Europsku uniju, za hrvatske graane vrijedit e jednaka pravila kao i za dravljane zemalja lanica EU. Dakle, hrvatski e graani u zemljama Europske unije plaati jednake kolarine kao i njihovi domaini, a isto e vrijediti i za dravljane Europske unije koji budu studirali u Hrvatskoj. Uzmemo li primjer vedske, to znai da hrvatski graani koji se ondje budu prijavljivali na studij nee trebati plaati trokove prijave, a budu li primljeni na studij, nee plaati ni kolarinu. Dravljani zemalja koje nisu lanice Europske unije, poput Sjedinjenih Amerikih Drava ili Kine, u vedskoj plaaju puni iznos kolarine za studij, koji se odreuje od jednoga visokog uilita do drugoga. I u Ujedinjenome Kraljevstvu studenti dravljani Europske unije plaaju istu cijenu kolarine kao i dravljani Ujedinjenoga Kraljevstva. Zanimljivo je pritom da studenti drava lanica Europske unije, te time u budu-

nosti i Hrvatske, u kotskoj studiraju besplatno, dok studenti iz Engleske moraju plaati kolarinu. Openito, kolarine su jedno od najvanijih otvorenih pitanja u visokome obrazovanju u cijelome svijetu. U ovome trenutku u svijetu ima vie studenata nego bilo kada u povijesti, i dok je prije trideset godina studij bio izbor manjine 18-godinjaka, danas veina srednjokolaca i srednjokolki studiranje podrazumijeva kao normalan ivotni put. Takvo poveanje broja i udjela studenata, koje je praeno i viim minimalnim standardima studija, dovelo je do brojnih pitanja o izvorima nanciranja. U veini drava na svijetu poveanje trokova praeno je i poveanjem kolarina za trokove studija ni zemlje Europske unije ni Hrvatska nisu od toga dosad bile izuzete. Veina drava Europske unije pitanje kolarina rijeila je poput Hrvatske: studenti, pod nekim uvjetima, plaaju neki iznos kolarine. Jedinstven model ne postoji u kotskoj kolarinu plaaju studenti druge razine studija (magistri), u Sloveniji izvanredni i studenti tree razine, u Irskoj je kolarina na prvoj razini jeftinija nego na drugoj, dok u Hrvatskoj kolarinu plaaju neredoviti studenti prve i druge razine, izvanredni studenti, te svi studenti tree razine studija. Neke drave Europske unije na kojima uobiajeno studira velik broj Hrvata za veinu studenata ne naplauju kolarine ili naplauju manje od 1500 kuna godinje u te drave spadaju i Austrija, Finska, vedska, Danska, Slovenija, neke savezne drave u Njemakoj i Francuska. Ipak, potrebno je naglasiti da modeli kolarina u razliitim dravama mogu biti veoma razliiti i da veina drava, u pravilu, nema jedinstvenu cijenu kolarina na svim programima i visokim uilitima. Trokovi studiranja u Europskoj uniji za graane Republike Hrvatske znaajno e pasti ulaskom u Europsku uniju. Ipak, kolarine nisu jedini trokovi koji ekaju studente koji ele studirati u Europskoj uniji. Dok u Hrvatskoj drava plaa studentima dio trokova prehrane, smjetaja i prijevoza, drave Europske unije najee nemaju takve subvencije te su trokovi studentskoga ivota u tim dravama vii nego u Hrvatskoj. Od drava u kojima ne postoje kolarine, studij bi primjerice u vedskoj ili Danskoj za hr-

vatskoga studenta bio viestruko skuplji nego u Hrvatskoj ako ne bi dobio stipendiju za nanciranje trokova hrane, prijevoza i smjetaja. No, dobra je vijest to e hrvatski graani ulaskom u Europsku uniju, osim niih kolarina, dobiti pristup i stipendijama za potporu studiranju koje su namijenjene samo dravljanima zemalja lanica Europske unije. Openito, drave Europske unije na razliite naine svojim studentima nanciraju trokove ivota - u Nizozemskoj svi studenti plaaju visok iznos kolarine, ali zato svi studenti koji redovito studiraju imaju pravo na visoku stipendiju (eng. grant). I u vedskoj i Danskoj studenti imaju pravo na izdane potpore za trokove ivota. No, svaka drava sustav potpore za trokove ivota rjeava na razliit nain, a u ovome trenutku u Europskoj uniji postoje veoma raznoliki modeli. U nekim dravama Europske unije potpore za trokove ivota ne pripadaju u sustav stipendija za studij, nego u sustav socijalne pomoi, te stoga nisu jednako dostupne za osobe koje nemaju prebivalite na teritoriju te drave. U takvim sluajevima graani Republike Hrvatske, kao ni graani drugih drava Europske unije, ne bi mogli dobiti takve oblike potpore. Ipak, o ovome pitanju u ovome je trenutku otvorena dinamina rasprava na razini Europske unije. Veina europskih drava i sveuilita ima kvalitetne i detaljno razraene internetske stranice sa svim informacijama o mogunostima studija i ivota, te predlaemo da se detaljno informirate o mogunostima prije slanja prijave. Te stranice najlake ete pronai tako da u trailicu upiete study in [ime drave], ili napiete odgovarajuu formulaciju na drugim jezicima. Uz internetske stranice pojedinih drava i sveuilita, informacije o otvorenim natjeajima na stipendije moete pronai na stranicamawww. stipendije.info. Za osobe koje su zainteresirane za krae studijske boravke, predlaemo stranicu Programa za cjeloivotno uenje Europske unije koji u Hrvatskoj vodi Agencija za mobilnost i programe Europske unije:www.mobilnost.hr.
Pie: EEF/L.J.

181

PROgRAM zA CJeLOIvOtnO uenJe EuROpske unIJe

Opi je cilj programa da se kroz cjeloivotno uenje doprinese razvoju EU kao naprednog drutva temeljenog na znanju, s odrivim gospodarskim razvojem, veim brojem radnih mjesta vie kvalitete i veom drutvenom kohezijom
U svrhu provedbe europske politike obrazovanja i osposobljavanja koja je navedena u Stratekom okviru europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju 2020. zemlje lanice EU provode nekoliko obrazovnih programa od kojih je najvei i najvaniji Program za cjeloivotno uenje (Lifelong Learning Programme). Pojamcjeloivotno uenjeukljuuje sve razine obrazovanja od predkolskoga odgoja do visokokolskoga obrazovanja, ukljuujui obrazovanje odraslih. Program za cjeloivotno uenje EU provodi se u razdoblju od 2007. do 2013. godine, a za njegovu provedbu EU je osigurao proraun od 6,9 milijardi eura. Opi cilj programa jest da se kroz cjeloivotno uenje doprinese razvoju Europske unije kao naprednog drutva temeljenog na znanju, s odrivim gospodarskim razvojem, veim brojem radnih mjesta vie kvalitete i veom drutvenom kohezijom. Posebno se potie suradnja obrazovnih ustanova irom Europe, mobilnost sudionika obrazovnog procesa uz istovremenu pripremu sudionika za uspjeno sudjelovanje na europskom tritu rada. Sudjelovanje u Programu za cjeloivotno uenje EU je obveza drava lanica. Uz 27 drava lanica EU u programu sudjeluju Hrvatska, Island, Norveka, Lihtentajn i Turska. Republika Hrvatska je tijekom pregovora za podruje obrazovanja potvrdila spremnost za sudjelovanje u Programu za cjeloivotno uenje EU prije pristupanja EU. Shodno tome Vlada RH osnovala je Agenciju za mobilnost i programe EU koja je nacionalna sredinja toka Programa za cjeloivotno uenje. Program za cjeloivotno uenje prua potporu sustavu obrazovanja putem poticanja mo 182

bilnosti u svrhu uenja i usavravanja te kroz rad na meunarodnim projektima sa stranim partnerima. Podijeljen je na etiri sektorska programa:Comeniusza odgoj i obrazovanje,Leonardo da Vinciza strukovno obrazovanje i osposobljavanje,Erasmusza visoko obrazovanje teGrundtvigza obrazovanje odraslih. Nadalje, Program za cjeloivotno ukljuujeTransverzalni programza suradnju i inovacije u podruju cjeloivotnog uenja, uenja stranih jezika, informatikih i komunikacijskih tehnologija, te programJean Monnetkoji prua nancijsku potporu institucijama koje se bave europskim integracijama. U kolovozu 2010. je Europska komisija Agenciji za mobilnost i programe EU dodijelila akreditaciju za koritenje novca Europske unije u svrhu provede Programa za cjeloivotno uenje EU. Shodno tome, od 2011. Republika Hrvatska punopravno sudjeluje u Programu za cjeloivotno uenje s istim pravima i uvjetima kao i ostale drave lanice EU. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao tijelo nadleno za strateko planiranje sudjelovanja RH u Programu za cjeloivotno uenje uplauje godinji nacionalni doprinos u proraun EZ-a kako bi pravne i zike osobe iz RH mogle sudjelovati pod istim uvjetima kao i one iz EU. Program je namijenjen svim osobama ukljuenim u proces obrazovanja na svim razinama: uenicima, studentima, odgajateljima, nastavnicima, administrativnom osoblju obrazovnih ustanova, osobama koje se bave obrazovanjem u poduzeima, javnim i privatnim ustanovama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. U programu se moe sudjelovati predlaganjem projekata koji su rezultat suradnje obrazovnih ustanova, poduzea i udruga iz Hrvatske s onima u zemljama koje sudjeluju u programu. Za dio aktivnosti (mobilnost i partnerstva) prijave se podnose Agenciji za mobilnost i programe EU, a za preostale aktivnosti (multilateralni projekti, tematske mree, pratee mjere,Transverzalni program, programJean Monnet) prijave se podnose Europskoj komisiji (Izvrnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu). Natjeaj za 2012. i upute za prijavu potraite na mrenim stranicama Agencije za mobilnost i programe EU: www. mobilnost.hr.
Pie: EEF/L.M.

Zatita okolia

183

ZAtItA OkOLIA JeDnA OD nAJzAhtJevnIJIh pOLItIkA EU

Europska unija postala je jedan od glavnih aktera politike zatite okolia na svjetskoj razini, uvodei visoke standarde radi ouvanja prirodnih resursa i smanjivanja negativnih posljedica ljudskog djelovanja na okoli
Politika zatite okolia Europske unije obuhvaa priblino 300 razliitih pravnih propisa i normi koje se odnose na niz podruja gospodarenje otpadom, oneienje zraka, zatitu i upravljanje vodama, zatitu prirode i bioloke raznolikosti, zatitu tla, oneienje bukom, kemikalije i klimatske promjene. Ouvanje okolia mogue je postii ako se odgovarajue mjere integriraju u druge sektorske politike (poljoprivreda, promet, energetika, industrija, gospodarstvo, ribarstvo). Stoga podruje ouvanja okolia analizira i pitanja odrivog razvitka, odnosno postizanja ravnotee izmeu socijalnih, ekonomskih i okolinih interesa. Europska unija postala je jedan od glavnih aktera politike zatite okolia na svjetskoj razini, uvodei visoke standarde radi ouvanja prirodnih resursa i smanjivanja negativnih posljedica ljudskog djelovanja na okoli, te vodei brigu o postizanju ekonomskog rasta koji je odriv i potuje okoli, o emu je postignut konsenzus svih lanica. Pojedine drave lanice propisima odreuju ak i stroe standarde u odnosu na one na razini Europske unije, na to imaju pravo, vodei rauna o svojim nacionalnim interesima. Ipak, kritiari navode da su mjere zatite okolia vrlo nepovoljne za ekonomski razvoj unutar Unije jer su dodatni teret za privatni sektor, to postaje aktualno pitanje upravo u vrijeme gospodarske krize. Upravo zbog broja i sloenosti propisa, kao i velikih izazova u njihovoj provedbi, ova se politika smatra jednom od najzahtjevnijih, kako za lanice Europske unije, tako i za kandidatkinje.
184

Za Hrvatsku je, bez obzira na dotadanje mjere s ciljem ouvanja okolia, preuzimanje pravne steevine u ovom podruju predstavljalo veliki izazov, pa je donesen i novi Zakon o zatiti okolia 2007. godine. Posebno su zahtjevni oni europski propisi za iju su provedbu potrebna vea nancijska ulaganja, poput direktiva koje se odnose na upravljanje i zatitu voda ili gospodarenje otpadom, s implementacijom s kojom se jo i danas bore lanice Unije. Hrvatska je stoga tijekom pregovora o pristupanju zatraila prijelazna razdoblja za primjenu pojedinih europskih propisa, te su ona, izmeu ostalog, odobrena za (i) gradnju centara za gospodarenje otpadom do kraja 2018. godine, uz smanjivanje udjela biorazgradivog komunalnog otpada na 35% ukupne koliine do kraja 2020. godine, (ii) sustav odvodnje i proiavanja otpadnih voda do kraja 2023. godine, a poboljanje kvalitete vode za pie prema mikrobiolokim parametrima do kraja 2018. godine, uz dodatne tri godine nakon stupanja u lanstvo za kemijske parametre, (iii) prilagodbu industrijskih postrojenja za sprjeavanje i nadzor oneienja do kraja 2017. godine, (iv) prilagodbu postojeih energana na smanjenje emisija oneiujuih tvari u zrak do kraja 2017. godine, (v) ograniavanje emisija hlapivih organskih spojeva do kraja 2015. godine, (vi) registraciju opasnih kemikalija radi sigurnog gospodarenja 18 mjeseci od dana pristupanja i (vii) sustav trgovanja emisijama staklenikih plinova. Hrvatskoj je dosad za okoli, kroz pretpristupni program IPA, dodijeljeno 96,7 milijuna eura bespovratne pomoi od 2007. do 2011. godine. Nakon pristupanja Hrvatska e biti u mogunosti koristiti sredstva iz Strukturnih fondova, koja su za Operativni program za okoli za Hrvatsku od dana pristupanja pa do kraja 2013. godine, kada zavrava trenutani proraun Europske unije, predviena u iznosu od 140 milijuna eura. Namijenjena su za dva prioriteta razvoj infrastrukture za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, te poboljanje sustava vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama radi zatite vodnih resursa. Osim to e ove mjere pomoi ouvati okoli i poboljati kvalitetu ivota, pruaju poticaj gospodarstvenicima za sudjelovanje u njihovoj provedbi (projektiranje i graenje). Danom

pristupanja Hrvatska e biti korisnica i programa LIFE+ za zatitu okolia namijenjenog javnim i privatnim osobama i institucijama, u iznosu od 1,25 milijuna eura u 2013. godini, do kada je taj program na snazi.
Pie: EEF/M.V.F.

ZAtItA vODnIh ResuRsA pRIORItet Je I EuROpske unIJe I HRvAtske

Hrvatska je kroz pregovore o pristupanju prihvatila pravne propise Europske unije, no ne u potpunosti odobrena su joj odreena prijelazna razdoblja za financijski vrlo zahtjevne mjere
Zatita voda zasigurno je jedno od kljunih podruja zatite okolia koje ima jednaki prioritetni status i na razini Europske unije i u Hrvatskoj vode su resurs nuan za ivot, a oneienja imaju dugorone posljedice i na ljudsko zdravlje i okoli. Pravna steevina u podruju voda fokusira se na naine njena koritenja (voda za pie, kupanje, ribogojstvo), sprjeavanje oneienja mora (prvenstveno na oneienja prouzroena brodskim prometom), upravljanje regionalnim slivovima te isputanje razliitih tvari u vode. Sve su to podruja od interesa i za Hrvatsku. Pitanje daljnje i bolje zatite voda neprekidno je aktualno. U zakljucima Vijea ministara za okoli u lipnju prole godine navedeno je da su dostupnost i odgovarajua kakvoa voda neophodni za odrivi razvitak i zeleno gospodarstvo, te da je i dalje ugroena rastom broja stanovnika, urbanizacijom, oneienjem, pretjeranim koritenjem, dezertikacijom i klimatskim promjenama. Okvirna direktiva o vodama smatra se kljunim propisom zatite voda i jednom od najzahtjevnijih u zatiti okolia, jer obuhvaa sve aktivnosti s ciljem postizanja dobrog statu-

sa europskih voda do 2015. godine, kada bi i Hrvatska ve trebala biti dio Europske unije. U gospodarskom smislu, ova direktiva omoguava da se okolini ciljevi usklauju s ekonomskim i socijalnim kako bi aktivnosti bile odrive, odnosno provedive; isto tako podravaju se razliiti nancijski i ekonomski instrumenti za postizanje okolinih ciljeva, poput poreza ili korekcija cijena vode. Iz tog razloga postoji mogunost kako e ulaskom u Europsku uniju, radi dostizanja standarda zatite u smislu vodoopskrbe i proiavanja voda, cijena vode i u Hrvatskoj biti korigirana. Hrvatska je kroz pregovore o pristupanju prihvatila pravne propise Europske unije, no ne u potpunosti. Hrvatskoj su odobrena odreena prijelazna razdoblja za nancijski vrlo zahtjevne mjere. Tako je primjerice kao rok za izgradnju sustava odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda odreen kraj 2023. godine. Propisana kakvoa voda za pie prema mikrobiolokim parametrima mora biti postignuta do kraja 2018. godine, to znai da do tada mora biti dovrena izgradnja sustava javne vodoopskrbe prema europskim standardima. Dodatno, danom pristupanja, Hrvatska moe zatraiti dodatne tri godine od dana pristupanja Europskoj uniji za produljenje roka za postizanje propisanih kemijskih parametara vode za pie. Kako bi se osigurala zatita povrinskih i podzemnih voda od oneienja nitratima koji su posljedica poljoprivrednih aktivnosti, Hrvatska e do pristupanja izraditi akcijski plan za izgradnju spremnika za stajski gnoj na poljoprivrednim gospodarstvima prije nego se koristi na poljoprivrednim povrinama. Spremnici moraju biti dovreni u roku od etiri godine od dana pristupanja. Konano, vrlo vano pitanje nanciranja. Tijekom pretpristupnog razdoblja koritena su sredstva kroz programe ISPA i IPA. Kroz prvi program, a uz sunanciranje nacionalnim sredstvima, provodio se projekt za vode i otpadne vode Karlovac, ukupne vrijednosti ak 36 milijuna eura. Kroz program IPA za razdoblje od 2007. do 2011. godine odobreno je 47,7 milijuna eura za projekte koji se odnose na izgradnju sustava vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja, poput onih u Slavonskom Brodu, Drniu i Kninu (www. voda.hr). Nakon pristupanja, ulaganje u vodnu
185

HRvAtskA nee pOstAtI ODLAgALIte OtpADA zA DRuge LAnICe EU

infrastrukturu ostaje prioritet nanciranja u za- levantnim podacima. titi okolia kroz Strukturne fondove, kao to je Iako komunalni otpad ini otprilike 15% to sluaj i s gospodarenjem otpadom. ukupnog otpada u lanicama Europske unije, Pie: EEF/M.V.F. on predstavlja vei izazov u smislu pronalaenja rjeenja za njegovu prevenciju, prikupljanje i recikliranje. S druge strane, industrijski je otpad moda lake predvidjeti, no to svakako ne znai da je manje opasan. Veina otpada odlae se na odlagalitima ili spaljuje, no ti naini zbrinjavanja imaju negativan utjecaj na okoli koritenje zemljita i oneienje tla, kao i podzemnih voda radi procjeivanja, te oneienje zraka radi isputanja opasnih tvari. Europsko je zakonodavstvo, radi svega navedenog, openito fokusirano na napore da sprijei nastajanje otpada, odnosno da se on klasicira, ponovno koristi Do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti i reciklira kad god je to ekonomski i okolino prisustav gospodarenja otpadom, a do kraja hvatljivo. Takvi trendovi trebali bi jaati i u Hrvat2020. bi se udio biorazgradivog komunal- skoj, stoga e se radi ispunjavanja tih ciljeva minog otpada koji se odlae na odlagalitima jenjati i nacionalno zakonodavstvo. trebao smanjiti na razinu od 35% masenog Osim toga, europsko zakonodavstvo preudjela poznaje i razliite vrste otpada s odgovarajuim mjerama za upravljanje i zbrinjavanje: od opaPreuzimanjem europskog zakonodavstva snog do ambalanog, kao i otpad koji je rezultat i njegovom uinkovitom primjenom, Hrvatska pojedinih aktivnosti, od industrije, preko mulja osigurava da ne postane odlagalite otpada za iz ureaja za proiavanje voda, do zbrinjavadruge lanice Europske unije. U Izvjeu o is- nja ostataka brodskog tereta. O svemu tome trepunjavanju obveza za poglavlje 27. Okoli za- ba voditi rauna i u Hrvatskoj. Prijevoz radioakkljueno je kako je Hrvatska u veoj mjeri napre- tivnih tvari i otpada, te upravljanje potroenim dovala u ovom podruju kroz godine trajanja gorivom i radioaktivnim otpadom takoer je pristupnih pregovora, no da i dalje mora pro- obuhvaeno zakonodavstvom o otpadu, to je voditi i osiguravati usklaenost s propisima Eu- za Hrvatsku bilo predmet pregovora o energeropske unije u dijelu koji se odnosi na izgradnju tici. centara za gospodarenje otpadom i sanacije poKako bi odgovorila na izazove provedbe stojeih odlagalita i kritinih lokacija. preuzetog zakonodavstva u podruju gospodaDo kraja 2018. godine Hrvatska treba us- renja otpadom, a uzimajui u obzir da je uspopostaviti sustav gospodarenja otpadom, za to stava takvog sustava skupa i dugotrajna, Hrvatje izraen i detaljan plan provedbe koji sadri ska je ve u pretpristupnom razdoblju zapoela planove za sanaciju i zatvaranje postojeih odla- s ulaganjima kroz programe pomoi Europske galita, odnosno podatke o izgradnji novih odla- unije i sunancirajui vlastitim proraunskim galita, njihov broj, trokove i izvore nanciranja, ili kreditnim sredstvima. Ubudue e dodatte vremenske okvire u kojima e se to provesti. na sredstva nastojati osigurati kroz StrukturPostojea bi odlagalita trebala biti prenamije- ne fondove nakon pristupanja. Kroz program njena u pretovarne stanice i reciklana dvorita. ISPA nancirana je izgradnja regionalnog cenDrugi vaan datum jest kraj 2020. godine, tra gospodarenja otpadom Bikarac za podrudo kada bi se udio biorazgradivog komunalnog je ibensko-kninske upanije u vrijednosti 8,8 otpada koji se odlae na odlagalitima postu- milijuna eura, od ega su 30% nacionalna sredpno smanjio na razinu od 35% masenog udjela stva. Unutar programa IPA, osigurana su poveu odnosu na njegovu koliinu 1997. godine, koja ana nancijska sredstva namijenjena za regiose koristi kao referentna godina s dostupnim re- nalne centre gospodarenja otpadom Katijun
186

u Istri i Mariina u blizini Rijeke, no tu je i udio nacionalnog sufinanciranja puno vei. Pristupanjem Europskoj uniji, Hrvatskoj e na raspolaganju biti jo vea nancijska sredstva, to e omoguiti nastavak zapoetih projekata i nanciranje novih.
Pie: EEF/M.V.F.

EkOLOkA pOLItIkA EU teMeLJI se nA nAeLu zAgAIvA pLAA

Europska komisija nedavno je objavila Plan za preobrazbu Europske unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050. godine, koji poziva drave na smanjenje emisija staklenikih plinova od 80 do 95%
Visoki standardi zatite okolia stimuliraju inovaciju i poslovne mogunosti, pa je prepoznato da zatita okolia utjee i na drutvo i na ekonomiju (primjerice kroz otvaranje novih radnih mjesta u industriji recikliranja otpada). U tom smislu, Europska komisija nedavno je objavila i Plan za preobrazbu Europske unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050. godine, koji poziva drave na smanjenje njihovih emisija staklenikih plinova od 80 do 95%. Politika se temelji na naelu zagaiva plaa. Zagaiva moe platiti ulaganjem u vie standarde (nova tehnologija ili dodatni ureaji za manji utjecaj na okoli) ili tako da njegova roba oporezivanjem na kraju ima viu cijenu u koju je ukljuen i troak smanjenja tete koju je izazvao. Dobar su primjer za to porezi na duhan, a oporezivati se moe ili onaj koji proizvodi robu ili potroa zbog koritenja proizvoda opasnog za okoli. Plaanje moe obuhvaati i zahtjev za preuzimanje, recikliranje ili odlaganje proizvoda na otpad nakon uporabe tako danas u cijenu baterija ili elektronike opreme uraunata i cijena kasnijeg prikupljanja i recikliranja ili odlaganja. Takoer, kanjivim djelom koje se

sankcionira postale su nezakonite emisije opasnih oneiivaa u zrak, vodu ili tlo, nezakonito odlaganje otpada Sve u svemu, okoli je jedan od sektora koji se najtee moe kontrolirati. Drave lanice mogu zajedniki uivati u prirodnim ljepotama Europe, no moraju podijeliti i zajedniki teret poput kiselih kia, zagaene vode, oneienog zraka i odlaganja otpada. Ekstremni vremenski uvjeti takoer su postali sve ea pojava, to nam govori da su klimatske promjene problem koji utjee na graane i politiku za zatitu okolia na svim razinama. Iako su zelene tehnologije puno prihvatljivije za okoli, udio fosilnih goriva (nafta, ugljen) i dalje u ogromnoj mjeri diktira globalni energetski puls. Obnovljivim izvorima energije esto se predbacuje visoka poetna cijena koja ih u startu usporava u razvoju i koi. Cijena proizvodnje elektrine energije je za svaku dravu i dalje dominantni faktor kod izbora energenta i to se uzima kao kljuna prednost fosilnih goriva naspram zelenih tehnologija. Ipak, pri odreivanju te cijene, nekoliko je bitnih faktora, pored standardnih internih trokova, marginalizirano i izbaeno iz raunice. Prvo, dravne subvencije na fosilna goriva viestruko su vee od subvencija na obnovljive izvore energije! Takve su subvencije dugo odvlaile i destimulirale bilo kakva istraivanja i ulaganje u alternativne izvore energije. Studija Fossil fuels subsidies in the Western Balkans koju je proveo Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) govori da na poticanje fosilnih goriva u Hrvatskoj odlazi 5-6% bruto domaeg proizvoda (BDP-a). Drugi faktor koji se esto marginalizira, a koji je najue povezan s problematikom klimatskih promjena, jesu emisije staklenikih plinova. Tri etvrtine svih emisija dolaze iz energetike, najveim dijelom iz postrojenja koja proizvode elektrinu energiju. U Europi od 2005. godine postoji sustav trgovanja emisijskim jedinicama koji trokovno optereuje postrojenja koja emitiraju vie CO2 od dozvoljenog. Istraivanja u SAD-u pokazuju da ako se samo trokovi emisijskih jedinica uraunaju u cijenu proizvodnje, postrojenja na fosilna goriva postaju ekonomski neisplativa. Trei eksterni faktor je utjecaj na prirodne
187

resurse (oneieni zrak, zagaena voda i odlaganje otpada) te na zdravlje ljudi. Elektrane na ugljen oko 70% otpadnih estica pri proizvodnji isputaju direktno u okoli, pri emu ih je jo uvijek veliki broj bez dobre ltracije sitnih estica. U kolovozu 2003. kada je dolo do prekida proizvodnje (tzv. blackout sustava) elektrine energije u SAD-u i Kanadi, 24 sata nakon nesree je zabiljeeno 90% manje koncentracije SO2 (drugi najznaajniji stakleniki plin), 70% manje emitiranih estica, a koncentracija tetnog ozona pri tlu je upola smanjena. Kada uzmemo u obzir ova tri eksterna faktora i kada ih ukljuimo u ukupne trokove, ukazuje se sasvim nova slika oko cijene proizvodnje elektrine energije iz fosilnih goriva. IMF (International Monetary Fund) je 2011. istraio trendove ulaganja u zelene tehnologije i razliite politike koje utjeu na njihov razvoj. Istraivanje pokazuje da uslijed 10% poveanja cijene fosilnih goriva (koje mogu biti rezultat smanjenih subvencija ili internalizacije eksternih trokova) uz nepromijenjene druge ekonomske faktore, ulaganje u zelene tehnologije se poveava 10%! Od raznih politika zatite okolia, za investiranje u zelene i iste tehnologije, najdjelotvornijim se pokazalo poticanje osiguravanjem zajamene otkupne cijene proizvedene elektrine energije iz obnovljivih izvora na due razdoblje. Sve u svemu, internalizacija nabrojanih eksternih faktora bi kroz naelo zagaiva plaa vjerojatno zadala i konaan udarac koritenju fosilnih goriva i dugorono opet postavila omjer na 98 naprema 2, samo ovaj put u korist obnovljivih izvora energije.
Pie: EEF/Z.K.

ZeLenI RAzvOJ HRvAtske nAkOn uLAskA u EuROpsku unIJu

Poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije uz istovremeno trokovno optereenje postrojenja na fosilna goriva zbog emisija staklenikih plinova znatno je promijenilo energetsku sliku Europe
Zeleni razvoj (green growth) termin je koji predvia postupno preoblikovanje razvojne politike, investicija i potronje prema sektorima kao to su ie tehnologije, energetska uinkovitost, zelena gradnja, obnovljiva energija, zeleni promet, vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom, odriva poljoprivreda i umarstvo i odrivi turizam. Veinom se takav prelazak deava primjenom novih, niskougljinih tehnologija (s malom emisijom staklenikih plinova koji uzrokuju klimatske promjene), s dodatnim pozitivnim utjecajima na okoli, gospodarstvo i drutvo. Pojedine zemlje, koje su vrlo hrabro, bez ge u depu, krenule tim putem pokazuju veliki napredak. Najsvjetliji je svjetski primjer u tom smislu Juna Koreja, koja je 2008. strateki usmjerila svoju rastuu ekonomiju prema niskougljinim tehnologijama i danas je takav razvoj postao glavna okosnica drutva. U posljednjih godinu dana Europska komisija objavila je nekoliko dugoronih stratekih dokumenata, u kojima razmatra na koji nain je mogue ostvariti cilj na koji se obvezuje do 2050. godine. Plan za preobrazbu Europske unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika predvia smanjenje emisija staklenikih plinova od 80-95%. Danska se tako obvezala do 2050. godine stei potpunu energetsku neovisnost koritenjem iskljuivo domaih obnovljivih izvora energije, Velika Britanija je oformila Fond za niskougljini razvoj za laku implementaciju mjera predloenih kroz strategiju niskougljinog razvoja, a u travnju ove godine u Njemakoj je zabiljeena vea proizvodnja

188

elektrine energije iz obnovljivih izvora energije nego iz konvencionalnih izvora (ugljen, nafta i dr.). Prole je godine vie od 70% svih novih kapaciteta u EU instalirano u tehnologijama za koritenje obnovljivih izvora energije, a kao prijelazni energent najee se koristi plin (u 22% sluajeva). Poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije uz istovremeno trokovno optereenje postrojenja na fosilna goriva zbog emisija staklenikih plinova znatno je promijenilo energetsku sliku Europe i uinilo obnovljive izvore energije favoritima pri biranju energenta. Cijene emisijskih jedinica uvedene kroz sustav trgovanja emisijskim jedinicama (ETS) ovih dana biljee najnie vrijednosti, jer se zbog ekonomske krize pojavio viak na tritu i cijena im je drastino pala. Ukoliko se sustav ETS kao takav odri u budunosti i ako cijene emisijskih jedinica dostignu prognozirane vrijednosti od 20-30/tCO2 u iduim godinama, ulaganja u konvencionalne izvore energije postat e ekonomski neisplativa. Kako pomoi da se taj rast preslika i kod nas? Je li mogue Hrvatsku u budunosti brendirati kao zemlju odrivog i ekolokog razvoja? U rujnu 2011. godine Vlada RH usvojila je dokument Strateke odrednice za razvoj zelenog gospodarstva kao osnovu za izradu konkretnih meuresornih aktivnosti razvoja zelenog gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Idui je korak u tom smjeru projekt Potpora Republici Hrvatskoj u izradi strategije niskougljinog razvoja. Cilj je projekta pridonijeti regionalnim i globalnim koristima postignutim kroz aktivnu akciju za zatitu okolia, omoguujui dugorono planiranje kroz naela odrivog razvoja i odrivo koritenje prirodnih resursa Republike Hrvatske. Razvoj izrade okvira za strategiju niskougljinog razvoja Hrvatske vodi Ministarstvo zatite okolia i prirode uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) i Povjerenstva za meusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublaavanje i prilagodbu klimatskih promjena. Povjerenstvo, u kojem se nalaze ljudi iz svih relevantnih ministarstava, instituta, fakulteta i civilnog drutva osnovano je jer nije mogue da ovako ozbiljna revolucija u koritenju tehnologija ovisi samo o jednom ministarstvu. Jedino irokim pristupom

i razumijevanjem mogunosti i prednosti koje prua niskougljini razvoj moe se doi do drutvenog konsenzusa da takav razvoj nudi najvie ne samo za okoli nego i za ljude i ekonomiju. Sama strategija podijeljena je na nekoliko kljunih podruja, odnosno sektora koji ine emisijsku sliku Hrvatske. Kroz takve sektorske radionice i kroz intenzivno sudjelovanje vie od 250 strunjaka iz relevantnih sektora, cilj je prioritizirati mjere koje mogu najvie pridonijeti ne samo smanjenju emisija staklenikih emisija nego i razvoju zelenih poslova, domae industrije i slino. Nakon to se prioritiziraju mjere, moe se zasebno razmatrati kako ih ostvariti. Izvori nanciranja bit e Strukturni fondovi Europske unije, domai postojei fondovi i namjenska sredstva poput Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Hrvatske vode, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, ali oekuje se da e nove strateke odrednice doprinijeti i privlaenju domaeg privatnog kapitala i stranih investitora u zelenu gradnju, razvoj i transfer tehnologija. Sve u svemu, zeleni razvoj se ve u nizu primjera pokazao kao pokreta razvoja, a ne konica, ak i u doba ekonomske krize. Drave koje su hrabro uloile u takav razvoj danas su blie energetskoj neovisnosti, otvorile su nova zelena radna mjesta, imaju ugodnije gradove, ii zrak i vodu, zdraviju djecu... Trebamo li vei motiv od toga?
Pie: EEF/Z.K.

189

KORItenJeM ObnOvLJIvIh IzvORA eneRgIJe DO nOvIh zeLenIh pOsLOvA

Samo u 2010. broj zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora energije u EU porastao je za etvrtinu, dok su prole godine obnovljivi izvori energije u EU inili gotovo tri etvrtine svih instaliranih energetskih izvora
Svjetska industrija obnovljivih izvora energije godinje raste brzinom od preko 30%, a tijekom protekle godine u Europskoj uniji obnovljivi izvori energije inili su gotovo tri etvrtine svih instaliranih energetskih izvora u toj godini. Naravno, takav razvoj tehnologije znai i veliku priliku za zapoljavanje i to u industrijama fokusiranim na tehnologije budunosti. Samo 2010. godine je broj zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora energije u EU porastao za etvrtinu. Trenutno u svijetu ima preko 2,3 milijuna zaposlenih u podruju obnovljivih izvora (od kojih polovica otpada na biomasu i biogoriva, preko 600 tisua na proizvodnju sunevih toplinskih sustava, 300 tisua u vjetroenergiji, 200 tisua u proizvodnji fotonaponskih sustava) te 7 milijuna zaposlenih u podruju energetske uinkovitosti. Govorei o tim poslovima, govori se o zelenim poslovima. Kako tu injenicu iskoristiti za pokretanje vlastitog gospodarstva, nova zapoljavanja i konkurentu proizvodnju, uzevi u obzir nae energetske i ljudske potencijale? Kratka analiza stanja govori da Hrvatska uvozi preko polovice svojih potreba za elektrinom energijom, da broj nezaposlenih raste, a BDP biljei negativan trend. Iako imamo znaajno vie dozraene suneve energije, na prosjenog Austrijanca opada ak dvadeset i tri puta vie instaliranih sunevih toplinskih sustava nego na prosjenog Hrvata, dok je situacija kod sunevih sustava za proizvodnju elektrine energije jo nepovoljnija. Neto je bolja slika u podruju vjetroenergije gdje sve bre niu vjetroelektrane uzdu obale danas se naih 100
190

tisua kuanstava snabdijeva iz 130 MW instaliranih vjetroelektrana. Usput, na povoljnim lokacijama cijena proizvedene energije iz vjetroelektrane je nia od cijene iz elektrane na ugljen (i svake godine dodatno pada, dok njihova ekasnost raste). Ulaganje u energiju sunca i vjetra treba gledati cjelovito ne samo s energetskog aspekta ve i s ekonomskog, gospodarskog, drutvenog, okolinog. Taj je utjecaj naravno pozitivniji ukoliko su i tehnologija i energija proizvedene lokalno. Ukoliko je sva tehnologija uvezena, proputena je prilika za razvojem industrije i za stvaranjem kvaliciranih zaposlenih. Pri planiranju stvaranja novih poslova u podruju obnovljive energije, sve kree od dobrog poznavanja energetskih potencijala i mogunosti prilagodbe industrije. Naglasak se stavlja na tehnologije koje je mogue proizvesti kod kue tj. na domaem tritu, na manje sustave koji e doprinijeti diversifikaciji lokalnih energetskih izvora i na one koji imaju najmanji utjecaj na okoli. No idemo probati kvantificirati broj moguih novih poslova u podruju koritenja vjetra i sunca u Hrvatskoj (prezentirani podaci su iz Analize o mogunostima razvoja zelenih poslova koju je proveo Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj): Solarni toplinski sustavi opsean program solarizacije Hrvatske, odnosno postizanja u 2020. godini istog broja kvadrata instaliranih solarnih kolektora po glavi stanovnika kao to ve danas ima prosjeni Austrijanac, godinje bi stvorio 1.300 novih izravnih i 2.000 neizravnih radnih mjesta do 2020. Ugradnja ovakvog sustava se danas u Hrvatskoj isplati za 5-8 godina, a uz poticaje koje nude pojedine upanije to se vrijeme skrauje i do 3-4 godine. to se tie solarnih sustava za proizvodnju elektrine energije, ve danas postojee tvornice u Hrvatskoj nude mogunost godinje proizvodnje od 80 MW (dok je ukupna instalirana koliina tek neto via od 1 MW). Djelomian razlog tome je jo uvijek via cijena proizvedene elektrine energije, ali je cijena same tehnologije u posljednjih 5 godina pala vie od tri puta. Prognoze novih zapoljavanja do 2020. godine uvelike ovise o daljnjem kretanju cijene tehnologije, koja bi ako nastavi padati ovim tempom lako mogla postati dominantan energetski izvor.

Vjetroelektrane koje se danas grade u Hrvatskoj u velikoj mjeri su uvezene uvoze se i nosivi elini stupovi (koji bi se mogli proizvoditi u naim brodogradilitima) i betonski temelji. Hrvatski proizvoa Konar je ostvario veliki napredak u izradi vjetroagregata i pokuava nai svoje mjesto pod suncem na velikom tritu vjetroenergije. Izgradnja 1.200 MW vjetroelektrana predvienih Energetskom strategijom do 2020. godine znaila bi 1.200 novih izravno stvorenih zelenih poslova i jo barem 1.000 neizravnih radnih mjesta (uz domau proizvodnju 75% komponenti). Uz navedeni potencijal u podruju proizvodnje energije iz vjetra i sunca, veliki potencijal lei u koritenju biomase i energetskoj uinkovitosti u zgradarstvu. Ulaganja u sektoru obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti, ulaganja su u odrivi razvoj, u energetsku neovisnost, u zapoljavanje, u razvoj domae industrije i smanjenje emisija staklenikih plinova. Uz ambiciozan i sustavan pristup, prioritetne mjere u podruju obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti imaju potencijal ostvariti gotovo 80.000 radnih mjesta godinje, to je etvrtina dananjeg broja nezaposlenih.
Pie: EEF/L.H.

TRebA LI gRADItI spALIOnICe sMeA u HRvAtskOJ?

Prihvaanjem dogovora razvijenih na nivou EU, Hrvatska je duna smanjiti koliine biorazgradivog komunalnog otpada na tri etvrtine ukupne koliine komunalnog otpada do kraja 2013., odnosno na samo etvrtinu do kraja 2020.
Pouak iz razvijenih ekonomija govori kako otpad nije smee, nego vrijedna sirovina koja uz pravilno zbrinjavanje otvara nova radna mjesta i potie razvoj ekonomije. No da bi se otpad i tretirao kao vrijedna sirovina, potrebno ga je tako i shvatiti i na razini drutva dogovori-

ti kako e se gospodariti otpadom. Prvi je korak smanjenje i izbjegavanje otpada kroz ponovnu upotrebu sirovine (neto to se moe popraviti ne treba baciti), dok je drugi korak odvojeno sakupljanje, recikliranje te izdvajanje biorazgradivog otpada. Time se smanjuje koliina mjeovitog komunalnog otpada i potronja energije potrebne za izradu novih sirovina. U tome su suglasni i zagovornici i protivnici spalionica otpada. No kakva je situacija s otpadom u Hrvatskoj? Koliina i odlaganje komunalnog otpada u porastu je i projekcije kau da e se taj trend nastaviti, osobito daljnjim razvojem turizma. Koliine odvojenog prikupljenog otpada takoer su u porastu, ali odlaganje komunalnog otpada na odlagalita jo uvijek je glavna opcija pri zbrinjavanju komunalnog otpada. U Hrvatskoj je 146 aktivnih (slubenih) odlagalita otpada, a sanacija je dovrena na 107 lokacija. Prihvaanjem dogovora razvijenih na nivou Europske Unije, Hrvatska je duna smanjiti koliine biorazgradivog komunalnog otpada na tri etvrtine ukupne koliine komunalnog otpada do 31. prosinca 2013. godine, odnosno na samo etvrtinu do kraja 2020. godine. Ostaje za rijeiti gorue pitanje mijeanog komunalnog otpada koji ostaje nakon to se izdvoji odvojeno prikupljen otpad. Komunalni otpad (biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, iz vrtova i parkova, papir i karton, staklo, plastika i slino), koji je kljuan kad se pria o spalionicama otpada, osim ogromnih koliina, predstavlja i 70% svih emisija staklenikih plinova iz sektora otpada u Hrvatskoj. Jedno je od rjeenja za zbrinjavanje komunalnog otpada spalionica otpada, ime ostatak otpada koji nije recikliran postaje energent. Danas se tako brojni gradovi griju na energiju spaljenog otpada koja se preko toplovodnih cijevi razvodi po stanovima. Drugi primjeri su spaljivanje goriva u industriji koja treba toplinsku energiju (primjerice cementna industrija), a prednost je smanjenje koritenja fosilnih goriva (ugljena, plina ili loivog ulja). No, spaljivanje otpada u Hrvatskoj je trenutano na zanemarivoj razini. Strunjaci iz podruja otpada nedavno su se okupili u Ministarstvu zatite okolia, u okviru projekta izrade Okvira za Strategiju nisko-ugljinog razvoja, ako bi odabrali najuinkovitije mjere u svrhu smanjenja emisija staklenikih pli191

nova u podruju otpada, koji ima snaan trend rasta. Miljenje veine jest da su spalionice otpada prihvatljive mjere koje treba poticati, i to kroz subvencioniranje izgradnje takvih postrojenja te kroz pojednostavljenja u dozvolama za njihovu izgradnju. Naravno, vodei rauna o tome da e s vremenom sve vie rasti recikliranje te e otpada biti manje. S druge strane protivnici spaljivanja otpada imaju svoje argumente: primjeri iz prakse pokazuju kako se prevencijom nastanka otpada, recikliranjem i kompostiranjem ak 70% otpada moe smanjiti. Takoer, recikliranjem se tedi vie energije nego spaljivanjem iste koliine otpada, a osim toga recikliranje proizvodi manje emisija od spaljivanja ili odlaganja otpada. Nakon spaljivanja, postoji i problem zbrinjavanja pepela koji je opasan po okoli te o njemu treba povesti rauna. Jedan od velikih problema su i otpori na lokalnoj razini jer nitko ne eli potencijalno opasne objekte u svojem susjedstvu. Takoer, postavlja se i pitanje vjerodostojnosti i transparentnosti mjerenja emisija i jako je bitno razviti i poslije odravati povjerenje izmeu strunjaka i graana. Konani zakljuak bio bi kako na zbrinjavanje otpada treba gledati cjelovito, a spaljivanje otpada moe biti samo jedna od primijenjenih mjera, zajedno s prevencijom nastanka otpada, njegovim odvojenim prikupljanjem recikliranjem i kompostiranjem.
Pie: EEF/Z.K.

Je LI zRAk bOLJI u zeMLJAMA EuROpske unIJe?

Interes Hrvatske jest ouvati prirodu i okoli od eventualnih negativnih utjecaja oneiivaa u atmosferi, stoga je do danas postigla visoku razinu usklaenosti zakonodavstva s pravnom steevinom EU u ovom podruju
Zakonodavstvo Europske unije koje se odnosi na zrak obuhvaa propise o procjeni i upravljanju kakvoom zraka, vrnim emisijama oneiujuih tvari, kakvoi naftnih goriva, skladitenju i distribuciji benzina, emisijama CO2 iz vozila, kao i o ograniavanju emisija hlapivih organskih spojeva prilikom obrade vozila. Dakle, odnosi se na izvore oneienja od industrijske proizvodnje i prometa. Primjena ovog zakonodavstva osigurava da e se aktivnosti koje imaju veliki utjecaj na kakvou zraka ograniiti na razinu da ne ugroavaju okoli i zdravlje ljudi, uz istodobno smanjivanje koliine oneiivaa u atmosferi. Jedan od razloga za kreiranje politike zatite okolia na europskoj razini bile su i negativne posljedice oneienja zraka koje su se negativno odrazile i na gospodarstvo poviene koliine sumporovih i duikovih oksida u atmosferi uzrokovale su kisele kie odnosno zakiseljavanje tla i voda, to je direktno utjecalo na poljoprivredu i umarstvo. Drugi, svakako vaniji razlog, bilo je ouvanje zdravlja ljudi. Iako oneienje zraka moe biti uzrokovano lokalnim faktorima, vano je naglasiti kako je upravo radi njegova prekograninog karaktera i postignut konsenzus oko toga da drave moraju zajedniki djelovati radi spreavanja negativnih posljedica. Iz tog razloga vano je i za Hrvatsku da se ne samo u neposrednoj blizini izvora oneienja, poput industrijskih postrojenja ili gradova, ve i u susjednim zemljama potuju standardi koji e osigurati to bolju kakvou zraka i u Hrvatskoj. Interes Hrvatske jest ouvati prirodu i okoli od eventualnih negativnih utjecaja one-

192

iivaa u atmosferi, stoga je do danas postigla visoku razinu usklaenosti zakonodavstva s pravnom steevinom u ovom podruju. Jedan od primjera jest taj da je u procesu pregovora Hrvatska najavila i prezentirala planove svih mjera za dovretak modernizacije dviju ranerija do kraja ove godine kako bi gorivo koje proizvode zadovoljilo europske standarde kakvoe. Kakvoa zraka u Hrvatskoj openito se poboljava kroz godine, to uvelike ovisi o primjeni odgovarajuih propisa. Nacionalni plan zatite i poboljanja kakvoe zraka donesen je 2008. godine za trogodinje razdoblje radi provedbe strategije zatite zraka denirane su mjere za smanjivanje oneienja, osiguravanje provedbe nadzora i zatite zraka, te poboljanja njegove kakvoe. Sustavno praenje oneiena zraka vri se posebno na onim podrujima koja se smatraju posebno ugroenima radi industrijskih ili drugih aktivnosti. Primjerice, Dravna mrea za trajno praenje kakvoe zraka (http://zrak.mzopu.hr) prua informacije o podacima mjerenja pokazatelja na 21 mjernoj postaji, dijelom smjetenih u veim hrvatskim gradovima odnosno uz velike izvore oneienja, poput ranerije u Sisku. Agencija za zatitu okolia, sukladno Zakonu o zatiti zraka donesenom prole godine, ima obavezu izrade Izvjea o praenju kakvoe zraka za prethodnu kalendarsku godinu, kao i prikupiti i izvijestiti o emisijama oneiujuih tvari u zrak (http://www.azo.hr). Kada govorimo o kakvoi zraka, svakako treba spomenuti i emisije staklenikih plinova koje uzrokuju klimatske promjene te na taj nain, osim promjena u okoliu, utjeu i na globalno gospodarstvo. Europska unija, kao jedan od predvodnika u spreavanju klimatskih promjena, promie gospodarske aktivnosti s minimumom udjela ugljika odnosno promjenama u proizvodnji i potronji energije i prometu. Udio emisije staklenikih plinova po stanovniku u Hrvatskoj je meu najniima u Europi, izmeu ostalog zbog smanjenja proizvodnih aktivnosti, kao i radi povoljnog udjela hidroelektrana u proizvodnji energije.
Pie: EEF/M.V.F.

UspOstAvA ekOLOke MRee uvA bIOLOku RAznOLIkOst I ekOsustAve

U Hrvatskoj postojea ekoloka mrea, koja je usklaena s europskom ekolokom mreom NATURA 2000, obuhvaa ak 47% kopnenog i 39% morskog teritorija Hrvatske
Zatita prirode ima dugu povijest u Europi, no ipak, propisi doneseni u okviru Europske unije slabo su se provodili u njezinim lanicama, to je rezultiralo velikim brojem prigovora njezinih graana. Bioloka raznolikost danas je ugroena iracionalnim koritenjem zemljita, loim planiranjem i intenziviranjem poljoprivrede. Dodatni pritisak na rasprostranjenost vrsta i njihov opstanak su klimatske promjene. Gubitak bioloke raznolikosti veliki je problem Unije u kojoj jednoj od etiri ugroene vrste prijeti izumiranje, dok je ak 88% ribljih zaliha prepolovljeno ili znaajno smanjeno. Stoga je u lipnju prole godine Europska komisija usvojila Strategiju za zaustavljanje gubitka bioloke raznolikosti i usluga ekosustava do 2020. godine. Uspostava ekoloke mree, meusobno povezanih vrijednih podruja ugroenih vrsta i stanita, smatra se odgovarajuim mehanizmom za postizanje ciljeva Strategije. U Hrvatskoj je postojea ekoloka mrea propisana Zakonom o zatiti prirode te usklaena s europskom ekolokom mreom NATURA 2000. Obuhvaa ak 47% kopnenog i 39% morskog teritorija Hrvatske (interaktivna karta http://www.cro-nen.hr/nem). Svi nacionalni parkovi te parkovi prirode, ukljuujui i veinu posebnih rezervata (proglaenih i planiranih prostornim planovima) ukljueni su u ekoloku mreu. Ona obuhvaa i veinu prirodnih koridora za divlje ivotinje, poput vodotokova, umskih koridora, movara znaajnih za migratorne vrste ptica te druge elemente krajobraza koji omoguavaju nesmetane migracije divljih ivotinja. Svako od podruja ekoloke mree sadr193

i ciljeve ouvanja, popis vrsta i staninih tipova, kao i mjere zatite primjenjive za zike i pravne osobe koje na podrujima ekoloke mree koriste prirodna dobra ili obavljaju radnje i zahvate. NATURA 2000 zasniva se na dvije direktive, o pticama i stanitima. Unutar mree postoje posebna podruja zatite proglaena u skladu s Direktivom o stanitima, koja identicira oko 230 staninih tipova i preko 1000 vrsta biljaka i ivotinja koje treba zatititi. Dodatno, podruja posebne zatite proglaavaju se na osnovi Direktive o pticama, koja navodi vie od 190 osjetljivih vrsta kojima je potrebna zatita stanita, posebno onih migratornih na movarnim stanitima. Odabir podruja vri se na osnovi znanstvenih istraivanja, no nisu kategorizirana kao zatvoreni rezervati, ve su dozvoljene ljudske aktivnosti kompatibilne s ciljevima zatite tog podruja jer NATURA 2000 podrava naelo odrivog razvoja. Ukoliko se planira neka nova aktivnost ili zahvat na podruju NATURA 2000 ili izvan njega, prvo se utvruje ima li znaajniji utjecaj na vrijednosti zbog kojih je ono proglaeno zatienim podrujem mree, a tu odluku donose nadlena dravna tijela kroz postupak ocjene prihvatljivosti. Taj je postupak ve ugraen u hrvatsko zakonodavstvo i danas se odnosi na nacionalnu ekoloku mreu. Kroz pregovore o pristupanju, Hrvatska se obvezala izraditi prijedlog onih podruja koja e postati dijelom mree NATURA 2000 te na taj nain dodatno pridonijeti ouvanju ugroenih divljih vrsta i stanita. Dodatno, danom pristupanja Hrvatska e primjenjivati propisane mjere zatite. Za morska podruja NATURA 2000 kontinuirano e se provoditi istraivanje i prikupljanje znanstvenih podataka kako bi do dana pristupanja bilo mogue Europskoj komisiji dostaviti to potpuniji popis tih podruja. Pristupanjem e pojedine biljne ili ivotinjske vrste biti dodatno zatiene uvrtavanjem na europske liste, dok e se europski propisi o ouvanju divljih ptica prilagoditi obuhvaajui i odreene vrste za koje Hrvatska smatra da ih je potrebno posebno zatititi.
Pie: EEF/M.V.F.

GRAAnI MOgu utJeCAtI nA ODLuke kOJe se ODnOse nA OkOLI

Javnost moe sudjelovati u odluivanju o odreenim djelatnostima primjerice u postupku izdavanja tzv. okolinih dozvola za postrojenja, prilikom izdavanja graevinskih i uporabnih dozvola ili izrade prostornog plana
Mnogi e rei da su neki od najznaajnijih europskih propisa u zatiti okolia upravo oni koji omoguavaju graanima pristup informacijama o okoliu i sudjelovanju u donoenju odluka, kako bi se, primjerice, izbjeglo pogodovanje pojedinanim interesima pod izlikom javnog interesa. Sigurno je, pak, da provoenje tih propisa osigurava transparentnost postupaka donoenja odluka, titei prava graana i osiguravajui podrku javnosti za njihovu provedbu. Konvencija Ujedinjenih naroda o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u pitanjima okolia (rhuka konvencija) stupila je na snagu 2001. godine, te je unesena u zakonodavstvo Europske unije kroz ak 7 direktiva. Cilj Konvencije jest osigurati donoenje odluka koje su najpovoljnije za zdravlje ljudi i okoli, to podrazumijeva angaman ne samo institucija, ve i javnosti. Javnost obuhvaa i graane i pravne osobe, i one koji imaju i nemaju direktnu poveznicu s odlukom koja se donosi. Posebnost odredbi direktiva za ovo podruje jest u injenici da osiguravaju sudjelovanje javnosti u postupku donoenja planova i programa, i to posebno u ranoj fazi izrade, to podrazumijeva pravovremeno informiranje o mogunosti i omoguavanju sudjelovanja kroz javne rasprave, uvide ili izlaganja. Hrvatska je stranka Konvencije od 2007. godine, a ujedno je prenijela i odredbe direktiva u nacionalno zakonodavstvo, prvenstveno kroz Zakon o zatiti okolia i Zakon o pravu na pristup informacijama. To znai da hrvatski graani ne samo da imaju priliku i trebaju sudjelovati

194

u donoenju odluka, ve imaju pravo podnijeti prigovor nadlenom upravnom tijelu, odnosno tubu nadlenom sudu radi osporavanja naina donoenja odluka ili njihova sadraja koje donose tijela javne vlasti. Sudski postupci o tubama iz podruja okolia hitnog su karaktera. Kako bi to trebalo funkcionirati u praksi? Javnost moe sudjelovati u odluivanju o odreenim djelatnostima primjerice o procjeni utjecaja na okoli, koja se u Hrvatskoj provodi ve niz godina, potom u postupku izdavanja tzv. okolinih dozvola za postrojenja, u ocjenjivanju prihvatljivosti nekog plana ili programa po ekoloku mreu u zatiti prirode ili prilikom izdavanja raznih dozvola (graevinska ili uporabna). Isto tako, moe sudjelovati prilikom izrade razliitih stratekih dokumenata, akata, prostornih planova. Pristupanjem Europskoj uniji poveao se broj postupaka u kojima javnost ima pravo sudjelovanja u odluivanju, kao i trajanje rokova za sudjelovanje, to graani ocjenjuju pozitivnim, no iznimno je vano osigurati preduvjete da javnost ta svoja prava i ostvari. Preduvjeti obuhvaaju jasnu, potpunu i pravovremeno dostupnu informaciju o predstojeim aktivnostima, potom deniranje aktera, vremenski okvir i metodu sudjelovanja javnosti, bilo da se radi o okruglom stolu, javnoj raspravi ili uvidu u projekt. Nuno je osiguravanje nancijskih sredstava, te da postupak bude otvoren, u kojem se uvaavaju sve strane sa svojom argumentima. Bez obzira na sve preduvjete, graani ili pravne osobe esto su razoarani ishodom postupaka sudjelovanja jer smatraju da se njihovi argumenti ne razmatraju kao relevantni. Stoga e i u Hrvatskoj, kao to je to sluaj na razini Europske unije i njezinih lanica (dodue u veoj ili manjoj mjeri), zaivjeti proces u kojem e nadlena tijela odnosno investitori morati argumentirano pojasniti iz kojeg razloga uvaavaju ili ne uvaavaju primjedbe, komentare ili prijedloge graana o pojedinim pitanjima. Zasigurno e pravilna primjena ovakvog sustava donoenja odluka osigurati dugorono kvalitetno upravljanje okoliem i rezultirati poboljanjem njegova stanja.
Pie: EEF/M.V.F.

195

Poljoprivreda i ruralni razvoj

196

ULAskOM u EU OsLObODIt e se znAtnA sReDstvA zA RuRALnI RAzvOJ

Kako se 91,6% povrine Hrvatske rauna kao ruralno podruje, na kojem ivi gotovo polovica stanovnitva, Hrvatska moe znatno profitirati od velikih mogunosti financiranja ruralnog razvoja nakon ulaska u EU
U ruralni razvoj, najkrae reeno, ubrajaju se nepoljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednim podrujima. Potpora ruralnom razvoju nancira se najveim dijelom iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) ija ukupna vrijednost u razdoblju 2007.-2013. iznosi 96,4 milijardi eura, dok jo 70,1 milijardi eura predstavlja doprinos zemalja lanica. Iz EPFRR-a mogue je sunancirati priblino 40 mjera ruralnog razvoja koje su podijeljene na tri tematske i jednu horizontalnu prioritetnu os: (i) unapreenje konkurentnosti sektora poljoprivrede i umarstva; (ii) potpora upravljanju zemljitem i okoliem; (iii) poboljanje kvalitete ivota i potpora diversikaciji gospodarskih aktivnost; te (iv) instrument irenja tzv. leader pristupa i potpora partnerstvima kroz lokalne akcijske grupe (LAG). U okviru prioritetne osi (i) mogu se provoditi brojne razvojne mjere kao to su: razvoj paketa potpore za ranije umirovljavanje, pomo mladim poljoprivrednicima u pokretanju posla, razvoj poljoprivredne savjetodavne slube i sl. Iz prioritetne osi (ii) nancira se provedba mjera kao to su: upravljanje ekosustavima i krajolicima, zatita prirodnih resursa, poumljavanje poljoprivrednih zemljita, briga o zatiti dobrobiti ivotinja itd. Mjere prioritetne osi (iii) mogu ukljuivati: pakete za pokretanje poduzetnikih inicijativa, uspostavljanje vienamjenskih centara u ruralnim zajednicama, planove zatite i upravljanja podrujima velike prirodne vrijednosti, ispitivanje trita za usluge u ruralnom podruju itd.

Konano prioritetna os (iv) uspostavljena je kao instrument irenja tzv. leader pristupa koji se zasniva na koritenju kljunih naela prostorne cjeline, odluivanju odozdo prema gore, stvaranju i provedbi meusektorskih strategija, te umreavanju. Uz navedeno, ova prioritetna os podupire partnerstva kroz lokalne akcijske grupe (LAG) koji se zasnivaju na suradnji javnog i privatnog sektora i moraju predstavljati interese partnera iz razliitih drutveno-gospodarskih skupina na prostoru koji obuhvaaju. Oekuje se da e u skoroj perspektivi u itavoj EU vie od 21 000 LAG-ova provoditi lokalne razvojne strategije. Za sada se veina sredstava EPFRR-a troi na mjere u sklopu prioritetnih osi (i) i (ii), pa se moe zakljuiti da zemlje lanice jo uvijek doivljavaju ruralni razvoj kao razvoj poljoprivrede i umarstva, a manje kao cjeloviti pristup razvojnoj politici koja obuhvaa sve aspekte drutva u ruralnim podrujima. Dugorono se moe oekivati da e doi do porasta koliine ulaganja u mjere povezane s (iii) i (iv) prioritetnom osi jer je to u skladu s poeljnim razvojnim trendom postupnog smanjivanja ekonomskog znaaja poljoprivrede u ukupnom gospodarstvu. Hrvatska moe znatno protirati od velikih mogunosti nanciranja ruralnog razvoja nakon ulaska u EU. Treba naglasiti da se 91,6% povrine Hrvatske rauna kao ruralno podruje, dok je samo 8,4% klasicirano kao urbano. 47,6% stanovnika zemlje ivi u ruralnim podrujima, dok je 64% ruralnog stanovnitva gospodarski aktivno. Do ulaska u EU trebat e jo dosta poraditi na pripremama za uspjeno koritenje sredstava EPFRR-a, jer je razina iskoritenosti sredstava pretpristupne pomoi u podruju ruralnog razvoj niska. Naime, iako je razina iskoritenosti SAPARD programa bila relativno dobra (75,43%) razina ugovorenosti projekata iz IPARD programa koji je 2007. zamijenio SAPARD prema dostupnim podacima (lipanj 2011.) iznosi svega 7,7%.
Pie: EEF/H.B.

197

ZAJeDnIkA pOLJOpRIvReDnA pOLItIkA zA RAzvOJ hRvAtske pOLJOpRIvReDe

Cilj je Zajednike poljoprivredne politike EU osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske potroae te primjereni dohodak poljoprivrednicima, kao i ouvati ruralno nasljee
Zajednika poljoprivredna politika (ZPP) jedno je od najvanijih podruja kojim se bavi EU s obzirom na to da se oko 40 posto prorauna Unije (godinje oko 55 milijardi eura) izdvaja za njezinu regulaciju. Cilj je ove politike osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske potroae, te primjereni dohodak poljoprivrednicima, kao i ouvati ruralno nasljee. Rije je o politici koja se nalazi u sreditu europskog integracijskog projekta, jer zemlje lanice o poljoprivredi ne odluuju samostalno ve zajedniki u okviru ZPP-a. Zajednika poljoprivredna politika EU-a postavljena je na dva stupa. Prvi stup (nanciran iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi) obuhvaa izravna plaanja poljoprivrednicima i mjere organizacije poljoprivrednog trita, dok je drugi stup (nanciran iz Europskog fonda za ruralni razvoj) usmjeren na ruralni razvoj. U trenutanom proraunskom razdoblju 2007.-2013. na razini prosjeka EU-a oko 75 posto sredstava ZPP-a izdvaja se za prvi stup, dok ostatak ide u drugi stup. Ipak, postoje znatna odstupanja izmeu strukture trokova ZPP-a starih i novih drava lanica. Dok se u starim dravama lanicama gledano generalno na ruralni razvoj troi svega oko 17 posto sredstava ZPP-a, u novim se lanicama na prvi i na drugi stup troe priblino podjednaka sredstva. U svojoj turbulentnoj povijesti ZPP je proao kroz vie reformi, od kojih meu najznaajnije pripada ona posljednja iz 2003. godine. Tada
198

je odlueno da e se potpore poljoprivrednicima (izravna plaanja) odvojiti od proizvodnje, tj. da e se dobivati neovisno o koliini proizvedenih poljoprivrednih proizvoda. Ova tzv. nevezana jedinstvena plaanja omoguuju poljoprivrednim proizvoaima da lake odaberu ono to ele proizvoditi s obzirom na zahtjeve trita. Ipak, da bi dobili poticaje poljoprivrednici moraju ispunjavati uvjete u podruju zatite okolia, zdrave hrane, identikacije i registracije ivotinja, te prijavljivanja njihovih bolesti i dobrobiti. U EU su posebnim propisima ureeni trini odnosi za sve vanije skupine poljoprivrednih proizvoda. U tim uredbama propisani su uvjeti koji se odnose na kvalitetu proizvoda, uvjete uvoza i izvoza, proizvodne kvote za neke specine proizvode i sl. Otkako je 2010. godine na snagu stupio Zakon o dravnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Hrvatska se znatno pribliila ZPP-u. Zakonom je propisano da e se od 2012. godine provoditi program jedinstvenih plaanja sukladno tzv. regionalnom modelu. Primjenom tog modela visina poticaja odreuje se brojem raspoloivih hektara koje je proizvoa imao na raspolaganju u prvoj godini primjene ove sheme. Zakonom je, osim toga, utvrena pravna podloga za izgradnju Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) te Sustava za identiciranje zemljinih estica (ARKOD/LIPS). Postojanje tih sustava vano je za nesmetan rad Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, preko koje e se nakon ulaska u EU isplaivati poticaji. Proirenjem EU na nove drave lanice, koje su po brojnim strukturnim pokazateljima bliske Hrvatskoj, u EU-u je dolo je do poveanja ukupnog poljoprivrednog obradivog zemljita za 40 posto. Meutim, ukupna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda poveana je tek za oko 15 posto. Nove drave lanice suoene su s nemogunou brojnih ruralnih zajednica da stvaraju radna mjesta izvan poljoprivrednog sektora, manjkavom infrastrukturom u ruralnim podrujima, nedostatnom obrazovanou poljoprivrednika te prevelikim brojem poljoprivrednih gospodarstava koja proizvode preteno samo za potrebe vlastite obitelji. Zbog toga restrukturiranje nema alternativu, a ZPP nudi kvalitetan okvir za njegovu postepenu provedbu.
Pie: EEF/H.B.

POLJOpRIvReDnICI e zADRAtI sLInu RAzInu IzRAvnIh pLAAnJA

Prije ulaska u EU poljoprivrednici su u novim dravama lanicama bili poznati kao veliki euroskeptici - danas meutim, u dravama kao to su Maarska, Poljska ili Slovaka poljoprivrednici se ubrajaju u najvee zagovornike EU
Nakon ulaska u EU Hrvatska e morati odustati od postojeih poticaja poljoprivrednicima te e oni biti zamijenjeni poticajima iz Zajednike poljoprivredne politike (ZPP). Ipak, zadrat e se slina razina postojeih izravnih plaanja u poljoprivredi koja godinje iznosi 300-400 milijuna eura. Izravna plaanja iz ZPP-a postupno e se uvoditi u razdoblju od 10 godina. Tako je u prvoj godini lanstva predvieno da e za izravna plaanja hrvatskim poljoprivrednicima iz ZPP-a biti izdvojeno 25 posto (93,25 milijuna eura) ukupno ugovorenog paketa. Taj iznos bi 2022. godine, kada e 100 posto sredstava biti isplaivano iz ZPP-a, trebao iznositi 373 milijuna eura. Poljoprivrednici nee biti zakinuti postupnim uvoenjem isplata iz ZPP-a jer e u cilju ujednaavanja izravnih plaanja u prijelaznom razdoblju hrvatska Vlada razliku do punog iznosa plaati iz dravnog prorauna. Osim toga, ve od druge godine lanstva dio tih razlika moi e se pokriti iz sredstava za ruralni razvoj ZPP-a, to e dodatno smanjiti pritisak na dravni proraun. Od ulaska u EU Hrvatskoj e biti dostupno 10,8 milijuna eura godinje za programe u vinogradarstvu te 9,6 milijuna za razminiranje poljoprivrednog zemljita. Godinje e na raspolaganju biti i 22 milijuna eura za mjere trino-cjenovne politike, no koritenje ovih sredstava ovisi o stanju na tritu. U komponenti ruralnog razvoja kao drugom stupu ZPP-a, Hrvatskoj je iz prorauna ZPP-a namijenjeno 333 milijuna eura godinje, ime e doi do znaajnog poveanja sredstava za ruralni razvoj. Za

razliku od izravnih plaanja, u ruralnom razvoju Hrvatskoj e ve od druge godine lanstva na raspolaganju biti 100-postotna sredstva ZPP-a. Tri godine nakon pristupanja Uniji Hrvatska e imati pravo isplaivati odreene nacionalne potpore koje nisu dio ZPP-a, za eernu repu, ekstra djeviansko i djeviansko maslinovo ulje, duhan, mlijene krave i rasplodne krmae. Imat emo pravo i na koritenje nacionalne rezerve, tj. utvrivanje dodatnih prava na plaanje u pojedinim osjetljivim sektorima: mlijeko, tov goveda, ovce i koze, te proizvodnja duhana. Razlog za postepeno uvoenje isplata iz ZPP-a ekonomske je prirode. Kada bi hrvatskim poljoprivrednicima odmah po ulasku u EU bili dostupni puni iznosi, to bi sprijeilo restrukturiranje u drugim sektorima. Time bi se zaustavio proces postupnog smanjivanja vanosti poljoprivrede u ukupnom gospodarstvu, to je dugorono nuno kako se ne bi zapalo u nerazvijenost. Analiza iznosa uplaenih i povuenih iz ZPP-a koja je 2010. godine napravljena za potrebe Europskog parlamenta pokazuje da su nove drave lanice dobitnice jer u pravilu iz ZPP-a vie povlae nego to u njega uplauju. Tako je, primjerice, u 2010. godini kontribucija Poljske ZPP-u iznosila 2,67 posto ukupnog prorauna politike, dok je istovremeno povukla 5,23 posto. Slino je i s Maarskom koja je uplatila 0,77 posto ukupnog prorauna, a povukla 2,26 posto. Treba naglasiti da nita nije rezultat automatizma jer, primjerice, Rumunjska i Slovaka u istom razdoblju nisu iz ZPP-a povukle znatno vie nego to su u njega uplatile. Klju uspjeha lei u pravovremenom razvoju sve potrebne infrastrukture, jaanju rada inspekcijskih i savjetodavnih slubi, edukaciji poljoprivrednika o novom sustavu te u razvoju poduzetnitva, pa e do ulaska u EU na tome trebati dodatno poraditi.
Pie: EEF/H.B.

199

KAkvA Je suDbInA MALIh pOLJOpRIvReDnIh fARMI?

Preduvjet opstanka malih poljoprivrednih gospodarstava u EU jest specijalizacija
Mala poljoprivredna gospodarstva u EU dijele se na samoopskrbna, koja proizvode preteno za potrebe obitelji, te na polusamooskrbna, koja proizvode vie od potreba obitelji, a vikove prodaju. Samoopskrbna gospodarstva veliinom su manja od jedne europske jedinice veliine (EJV), to se obino obraunava u protuvrijednosti jednog hektara koritene poljoprivredne povrine. Veliina polusamoopskrbnih gospodarstava varira ovisno o deniciji pojedinih zemalja, no openito je rije o gospodarstvima od 1 do 8 EJV-a. Podaci Eurostata za 2005. godinu govore da je na razini EU bilo registrirano 6,7 milijuna samoopskrbnih gospodarstava te 3,6 milijuna polusamoopskrbnih. Ipak, dok ukupan broj malih poljoprivrednih gospodarstava u starim dravama lanicama iznosi 17%, u novim dravama lanicama on se penje na 65%. S aspekta rizika od siromatva naroito su problematina samoopskrbna gospodarstva koja nisu u prilici da povlae sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), jer potpore uglavnom idu poljoprivrednicima koji proizvode za trite, a ne obiteljima. Najvei broj samoopskrbnih gospodarstava registriran je u Rumunjskoj (3 milijuna). Slijede Poljska sa 1,4 milijuna, Maarska sa 557 tisua te Bugarska sa 416 tisua takvih gospodarstava. Statistike pokazuju da se broj malih poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji smanjuje. Taj trend je s jedne strane pozitivan jer dijelom predstavlja posljedicu okrupnjavanja posjeda, to poljoprivrednicima omoguava da rade i posluju u trinim uvjetima. S druge pak strane, smanjivanje broja malih gospodarstava se dogaa i zbog naputanja ruralnih podruja. Depopulacija nerijetko uzrokuje prestanak po 200

ljoprivrednih aktivnosti, a u nekim podrujima to predstavlja prijetnju odravanju kvalitetnog okolia. Prosjena veliina poljoprivrednog posjeda u Hrvatskoj iznosi 2,4 hektara, pa je Hrvatska vrlo slina strukturi u novim dravama lanicama. Kako bi opstala u uvjetima lanstva u EU mala poljoprivredna gospodarstva e se trebati specijalizirati. Bit e nuno prijei s mjeovite na specijaliziranu proizvodnju te poveati proizvodnju do najvee mogue mjere s obzirom na veliinu posjeda. Primjerice, poljoprivrednici koji imaju 10 do 15 krava morat e poveati broj krava i specijalizirati se u proizvodnji mlijeka ili u tovu junadi. U svemu tome pomoi e im injenica da e nakon ulaska u EU hrvatski poljoprivrednici moi nabavljati repromaterijal i opremu po najpovoljnijim uvjetima, to e im smanjiti trokove proizvodnje. Osim toga, za nuno restrukturiranje na raspolaganju e im biti sredstva iz pretpristupnih fondova (V komponenta IPA programa poznatija kao IPARD), a kada postanemo lanica EU, i sredstva EPFRR-a. Tim putem neka mala poljoprivredna gospodarstva dobit e potpore za izlazak na trite, dok druga mogu osmisliti alternativne izvore prihoda. Okrupnjavanje posjeda predstavlja vaan put u postizanju dugorone odrivosti hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava. Proces okrupnjavanja bit e podran injenicom da je tijekom pristupnih pregovora Hrvatska izborila sedmogodinje prijelazno razdoblje nakon ulaska u EU, u kojem graani drugih drava lanica kao privatne osobe nee moi kupovati poljoprivredno zemljite u Hrvatskoj. Po isteku tog vremena u sluaju veih poremeaja na tritu poljoprivrednog zemljita u Hrvatskoj zabrana e se moi produiti za dodatne tri godine.
Pie: EEF/H.B.

ULAzAk u EU pReD hRvAtske vInARe pOstAvLJA veLIk IzAzOv

Oekuje se da e ulazak Hrvatske u EU poveati trine mogunosti vinara kroz potencijalno poveanje prodaje hrvatskih vina
Hrvatska se vinogradarski dijeli u dvije regije: kontinentalnu i primorsku, koje se opet dijele na ukupno 12 podregija: srednja i juna Dalmacija, Istra, Slavonija, Moslavina, Hrvatsko primorje, Dalmatinska zagora, Pleivica, sjeverna Dalmacija, Prigorje-Bilogora, Podunavlje, Zagorje-Meimurje i Pokuplje. Svaka od njih odlikuje se zemljopisnim, geolokim, agroekolokim, gospodarskim i drugim posebnostima. Prema razlikama svrstavamo ih u pet vinogradarskih klimatskih zona, koje se iskazuje podacima o srednjoj godinjoj temperaturi i zbroju (sumi) topline, oscilaciji temperatura i pojavi kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva, koliini i rasporedu oborina, vlanosti zraka i drugim pojavama poput magle, tue, rose i snijega, uestalosti vjetrova i njihova intenziteta, broja vedrih dana itd., uz one o sastavu tla, reljefu, sorti vinove loze. Sve to utjee na smjer vinogradarske proizvodnje i kakvou vina, ijim se izborom i bogatstvom hrvatsko vinogradarstvo razlikuje od svih ostalih. Prava je rijetkost da se na tako malom prostoru susree tolika raznovrsnost sorata, kategorija i tipova vina, a upravo to Hrvatsku i u svjetskim mjerilima svrstava u iznimno zanimljivo vinogradarsko i vinarsko podruje. Zato nije nikakvo udo to, kad se pojavimo u Londonu na sajmu vina, najpoznatiji vinski asopis Decanter dodijeli nam (Decanter World Wine Awards 2011.) ukupno 40 medalja i 25 preporuka. Najprestiniju nagradu Regionalni trofej dobila je ledena berba Bodren Bodren, a zlatnu medalju Krauthaker graevina izborna berba prosuenih bobica. Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj

uniji zahtijeva pripreme i prilagoavanje svih gospodarskih grana, pa tako i poljoprivrede. Vinogradarstvo i vinarstvo pripada jednom od najsloenijih dijelova poljoprivrede u okviru europskoga zakonodavstva i trenutno je u tijeku niz promjena unutar navedene grane. Proizvoai vina, kao i drava, moraju se prilagoditi novim pravilima, propisima i zakonima. Trite vina ini znatan dio ukupnoga svjetskoga trita koji se proiruje te su potrebne promjene s ciljem prilagoavanja procesu globalizacije. Proizvoai i dravne institucije koje se bave marketingom moraju prilagoditi proizvodnju, distribuciju i politike strategije u skladu s buduim promjenama koje se odnose na marketing. Globalno trite zahtijeva globalnu promociju, a oglaavanje je openito koriteno prvenstveno za proizvode nie cijene i robu iroke potronje. Moe se oekivati da e ulazak Hrvatske u Europsku uniju poveati trine mogunosti vinara kroz potencijalno poveanje prodaje hrvatskih vina. S druge strane, vee trite podrazumijeva veu konkurenciju, a samo oni dobro pripremljeni proizvodnjom i prodajom vina mogu ostvariti dobit i rentabilno poslovati. Europska je unija vodei svjetski proizvoa, potroa, izvoznik i uvoznik vina, a proizvodnjom i prodajom vina ostvaruje se znatan dio prihoda poljoprivrede te vinogradarstvo i vinarstvo predstavljaju vitalni dio gospodarske aktivnosti, posebno u pogledu zapoljavanja i prihoda od izvoza vina. Hrvatska vina mogu se kategorizirati kao vrhunska vina, kvalitetna vina, (obje kategorije s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom), stolna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, stolna vina bez kontroliranoga zemljopisnoga podrijetla i ostala vina. U Hrvatskoj se uzgaja vie od 30 sorti vinskoga groa, a najzastupljenije su graevina, malvazija istarska i plavac mali. Proizvoai vina u Hrvatskoj nisu vie usmjereni samo na proizvodnju, kako groa tako i vina, nego se sve vea panja poklanja marketingu. Stoga je u rujnu 2010. osnovana Koordinacija vinskih udruga i obiteljskih vinarija Hrvatske s glavnim zadatkom promocije vina kao hrvatskog stratekog turistikog i gospodarskog proizvoda i poticanja izvoza. Za oekivati je da e lanstvo RH u Europ201

skoj uniji donijeti nove mogunosti i izazove za vinare. Iako e ulazak RH u EU znaiti pristup na europsko trite, mora se naglasiti kako vea trita znae i vei broj manjih i veih proizvoaa, odnosno veu konkurenciju.
Pie: EEF/J.K.

KAkO se ODupRIJetI pRevLAstI pAnJOLskIh I tALIJAnskIh MAsLInARA?

Hrvatska treba zadrati dostignutu visoku kvalitetu svog maslinova ulja, zatititi zemljopisno podrijetlo i brendirati proizvode od autohtonih sorti, a velik potencijal lei i u ekolokoj proizvodnji
Maslinarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Nakon puno desetljea zaputanja sadnjetek je u zadnjih dvadesetak godina dolo do ponovnog uzleta ove, za hrvatsko priobalje, vane poljoprivredne kulture. Maslina, osim to se od nje dobiva ulje visoke prehrambene vrijednosti, je jedna od rijetkih kultura koja dobro uspijeva na siromanim, kamenitim tlima. Time ima vaan utjecaj na okoli jer uljepava krajolik, ini tlo manje izloenim eroziji i potie bioloku raznolikost. Takoer ne treba zanemariti injenicu da se u uzgoju maslina najvei dio aktivnosti odvija zimi kad vegetacija ostalih poljoprivrednih kultura miruje te se na taj nain poveava zaposlenost lokalnog stanovnitva, to moe utjecati na socijalno-ekonomsku sliku kraja. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku maslinici su u 2009. godini zauzimali 15.304 hektara odnosno samo 1,2 % povrine. Trend poveanja povrina je ipak pozitivan i iznosi 34% izmeu 2000. i 2009. godine. Taj trend prati i porast proizvodnje koja je u 2009. godini iznosila 32.592 tone maslina. Tome su prije svega pridonijele provedene reforme uz pomo
202

sredstava iz dravnog, upanijskih i lokalnih prorauna. Usprkos pozitivnim pomacima ove brojke djeluju zanemarivo u usporedbi sa zemljama s kojima emo se natjecati na zajednikom tritu nakon pristupanja EU, a to su prije svega panjolska, Italija i Grka, koje su i svjetski lideri u proizvodnji i potronji proizvoda od maslina. Zahvaljujui prvenstveno ovim dravama u EU nastaje ak 73% od ukupne koliine maslinovog ulja u svijetu. Ostale zemlje u kojima se proizvodi maslinovo ulje u EU su Portugal, Francuska, Malta, Cipar i Slovenija. Od ukupno pet milijuna hektara za koje se u 2010. procijenilo da ima u EU, ak 50 % se nalazi u panjolskoj. Za hrvatsko maslinarstvo je karakteristino da se veina proizvodnje odvija na manjim gospodarstvima to jo vie poskupljuje proces, a postoji i problem neorganiziranosti trita proizvoda od masline. Urod masline u Hrvatskoj znaajno varira iz godine u godinu prije svega zbog vremenskih uvjeta te naina rezidbe i obrade tla to ukazuje na ekstenzivan uzgoj. Situacija je slina ili neto bolja u ostalim europskim zemljama gdje se na znaajnijim povrinama maslina navodnjava to ini manju ovisnost o vremenskim prilikama. Kao rezultat Hrvatska ne proizvodi dovoljne koliine maslinovog ulja ak ni za domau potronju koja je ionako niska i ispod europskog prosjeka te se znaajne koliine uvoze. Prema podacima Hrvatske gospdarske komore u 2008. godini uvezeno je maslinovog ulja u vrijednosti od 6,5 milijuna amerikih dolara. Izvoz hrvatskog ulja je malen tako da je vanjskotrgovinska bilanca izrazito negativna. Po potronji maslinovog ulja prednjae stanovnici Zagreba, a zatim Istre i Dalmacije, dok je potronja u kontinentalnoj regiji zanemariva. Razvidno je da je drava propustila informirati puanstvo o koristima uporabe maslinovog ulja u svakodnevnoj prehrani, njegovim pozitivnim zdravstvenim uincima, no sasvim sigurno i visoka cijena ulja u maloprodaji odbija velik dio potencijalnih potroaa. U EU ne postoji proizvodna kvota za maslinarstvo niti se ograniava sadnja, stoga e sadnja novih nasada biti mogua i nakon pristupanja EU. Dobro bi bilo poveati povrine pod maslinom prije pristupanja EU radi odreivanja poticaja koji se kasnije tee mijenjaju.

Nakon ulaska u EU hrvatsko e trite biti jo izloenije uvozu jeftinijeg maslinovog ulja emu hrvatski proizvoai u trenutnim uvjetima ne mogu konkurirati. Hrvatska svoje mogunosti u proizvodnji maslinovog ulja treba traiti prije svega u zadravanju dostignute visoke kvalitete, zatiti zemljopisnog podrijetla i brendiranju proizvoda od autothonih sorti, a velik potencijal lei i u takozvanoj ekolokoj proizvodnji, odnosno uzgoju na povrinama koje nisu zagaene kemijskim sredstvima i gdje se takve kemikalije ne koriste tijekom agrotehnikih zahvata. S obzirom da je Hrvatska turistika zemlja postoji golem potencijal distribucije maslinovog ulja preko ugostiteljskih objekata. Takoer, treba raditi i na prezentaciji hrvatskih ulja turistima to su prepoznali neki proizvoai posebice u Istri te uredili i otvorili svoja imanja za organizirane posjete. To je model koji se uspjeno provodi u drugim zemljama, a osim to obogauje turistiku ponudu donosi prihod obiteljskim gospodarstvima odnosno uzgajivaima maslina.
Pie: EEF/V.S.

AutOhtOnI pROIzvODI LAke e nAI put DO kupACA u EuROpskOJ unIJI

Da bi jedan proizvod dobio naziv autohtoni, odnosno izvorni hrvatski proizvod potrebno je da pored kvalitete koju ima proe dug put i zadovolji brojne kriterije
Kako bi stekao pravo na uporabu znaka Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta potrebno je da njegov proizvoa prvo kontaktira s Hrvatskom gospodarskom komorom, njihovim Centrom za kvalitetu te da se prethodno o uvjetima informira na stranicama www.hgh.hr. Proizvoa e, da bi dobio spomenute certikate, morati pripremiti izjavu o podrijetlu robe te prouiti pravilnik o znakovima vizualnog oznaavanja hrvatskih proizvoda i usluga, trokovnik,

shemu postupka rjeavanja zahtjeva za dodjelu prava uporabe znaka. Potom e za pokretanje postupka dodjele prava uporabe znaka centru priloiti popunjen, ovjeren i potpisan zahtjev, izvod iz trgovakog ili obrtnog registra, izjavu podnositelja zahtjeva o hrvatskom podrijetlu robe (za proizvode), rjeenja, potvrde, izvjetaje o ispitivanju, certikate ili druge potvrdne dokumente o zadovoljavanju zakonskih odrednica koje se odnose na proizvod ili uslugu, tehniku dokumentaciju proizvoda ili usluge, promidbene materijale i drugu dokumentaciju za jednoznanu i pouzdanu identikaciju proizvoda ili usluge, certikate ili druge dokumente o uvedenom sustavu osiguravanja kvalitete, odnosno sustavu upravljanja kvalitetom, dokumentaciju o proizvodu ili usluzi kojom podnositelj zahtjeva raspolae, a koja se odnosi na dokazivanje i/ili podupiranje dokaza o natprosjenoj kvaliteti proizvoda ili usluge, kratak opis djelovanja, povijesti, uzorak proizvoda te dokumentaciju kojom se argumentira tradicija. Kada sve to bude dobio, centar za kvalitetu e proslijediti nadlenoj tehnikoj komisiji koja e, nakon obrade dokumentacije te posjeta tvrtki, donijeti svoje struno miljenje kojim predlae dodjelu, odnosno ne dodjelu savjetu projekta. Ukoliko je odluka o pravu uporabe znaka pozitivna, proizvoa e sklopiti ugovor s Hrvatskom gospodarskom komorom, koji e mu jamiti koritenje znaka tri godine. Oznaku izvorno hrvatsko nosi itav niz proizvoda koje moete potraiti na stranicama Hrvatske gospodarske komore http://www2. hgk.hr/znakovi/kvaliteta/kvaliteta.asp. Zakon koji je na snazi omoguuje proizvoaima autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Republici Hrvatskoj istu onu zatitu koju uivaju proizvoai u zemljama Europske unije. Administrativno gledano, za samog proizvoaa to je dug i iscrpljujui put, ali vaan jer oznaka izvornosti donosi jedno sasvim drugaije trite koje cijeni izvanrednost, visoku kvalitetu, kontrolirano geografsko porijeklo, visoke standarde u pripremi i skladitenju hrane, a iznad svega identitet i prepoznatljivost. injenica da je proizvod prepoznat kao autohtoni i injenica da je zakon usklaen s onim u Uniji za203

pravo otvaraju vrata i za registraciju na razini Unije, a to nadalje doprinosi konkurentnosti naih autohtonih proizvoda na zahtjevnom tritu Unije. Paka sol prvi je izvorni hrvatski proizvod koji je dobio certikat s Unijinom oznakom izvornosti. Europska unija svojim je striktnim zakonima visoko podigla ljestvicu kada je standard proizvoda u pitanju i odredila procedure koje proizvoai trebaju ispuniti kako bi njihovi poljoprivredni proizvodi, vina i estoka pia mogli dobiti oznaku PDO (Protected Designation of Origin odnosno zatieno porijeklo imena), PGI (Protected Geographical Indication odnosno zatieno geografsko porijeklo) te TSG (Traditional Speciality Guaranteed odnosno zajameno tradicionalni proizvod). Ovim se eli promovirati, ali i zatititi ime i kvaliteta proizvoda. PDO se odnosi na poljoprivredne proizvode i hranu koja je proizvedena i pripremljena na odreenom geografskom podruju koritenjem dobro poznatih metoda. PGI se odnosi na poljoprivredne proizvode i hranu koja je usko vezana za odreeno geografsko podruje i gdje se bar jedan stupanj proizvodnje i pripreme odvija. TSG naglaava tradicionalni karakter, ili u sastavu ili u upotrebi sredstava u procesu proizvodnje. Da bi neki proizvod uope mogao dobiti te certikate i registrirati se u bazi podataka DOOR, koja sadri podatke vezane za sve proizvode iji su proizvoai podnijeli zahtjev, iji je zahtjev objavljen u slubenom glasniku i potom registriran, potrebno je uloiti mnogo truda i strpljenja. Put je u osnovi isti za proizvoae iz zemalja EU i za one koji dolaze iz drugih zemalja. Svodi se na to da je poslije nacionalne razine odluka o tome treba li proizvod dobiti spomenute oznake ili ne u rukama Komisije, koja predlae objavljivanje zahtjeva u slubenom glasniku ako je sve u skladu sa zakonima i standardima EU, te doputa razdoblje od 6 mjeseci za eventualne prigovore poslije kojeg, ako je sve prolo kako treba, predlae registraciju i dodjeljuje certikate. Navest emo primjer iz susjedne Slovenije. Firma GIZ Kraki prut iz Seane za izdavanje certikata PGI zahtjev je podnijela 2004. godine, zahtjev je objavljen 2009., a na registraciju proizvoda ekala je do 2012. U meuvremenu su u tri navrata u slubenom glasniku objavljene pu 204

blikacije zahtjeva, ime je bio otvoren prostor i za eventualne prigovore. Iako proces aplikacije, publikacije i registracije zahtjeva predanost, upornost i strpljenje, nakraju se taj trud itekako isplati jer vam se otvaraju vrata trita Unije za koje se vrijedi potruditi, zar ne?
Pie: EEF/B.I..

KOLIkA Je sIguRnOst hRAne I tkO se u EU O nJOJ bRIne?

Kupci moraju imati na raspolaganju sve informacije o sastavu proizvoda, proizvoau, nainu skladitenja i pripreme
Sigurnost hrane pitanje je koje nikoga ne ostavlja ravnodunim. U Europskoj uniji za sigurnost hrane brinu se sljedee institucije: 1. Europska agencija za sigurnost hrane EFSA koja je ujedno i stup europske mree za sigurnost hrane 2. Na razini Europske komisije to su Opa uprava za zdravstvo i zatitu potroaa, Javno zdravstvo i Potroaki poslovi 3. Na razini Europskog parlamenta to je Odbor za okoli, javno zdravstvo i sigurnost prehrambenih proizvoda 4. Na razini Vijea Europske unije to je Zapoljavanje, socijalna politika, zdravstvo i potroaki poslovi Europska agencija za sigurnost hrane EFSA ini temelj za procjenu rizika sigurnosti hrane. Uskom suradnjom s nacionalnim agencijama za sigurnost hrane i otvorenim konzultacijama sa sudionicima, ona prua nezavisne znanstvene savjete i jasnu komunikaciju o postojeim rizicima i rizicima u nastajanju. Glavna joj je zadaa poboljati sigurnost hrane u Europskoj uniji, osiguravajui visok stupanj zatite potroaa. Od 1. sijenja 2005. godine poduzea koja proizvode hranu i stonu hranu moraju jamiti da su sva hrana, stona hrana i sastojci hrane

sljedivi du itavog hranidbenog lanca. Sljedivost mora biti uspostavljena u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, i to ne samo hrane nego i hrane za ivotinje, ivotinja koje se koriste za proizvodnju hrane kao i svih onih sastojaka koji su ugraeni u hranu ili hranu za ivotinje. Takoer oznaavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane neka su od najsloenijih zakonski ureenih podruja vezanih za hranu. Cilj je tih pravila osigurati da kupci imaju na raspolaganju sve relevantne informacije o sastavu proizvoda, proizvoau, nainu skladitenja i pripreme. Uz to, pravila vezana uz sigurnost hrane osiguravaju da je hrana proizvedena i prevezena do potroaa u higijenskim uvjetima te da kao takva ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. Iz tog e razloga, primjerice, sir i vrhnje namijenjeni tritu moraju biti uvani u hladnjacima. Dodatno jamstvo za potroae predstavlja i sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za ivotinje (Rapid alert system for food and feed, RASFF), koji prua brze informacije o proizvodima koji mogu biti rizini za zdravlje ljudi. Svaka zemlja lanica duna je odmah obavijestiti Komisiju i ostale zemlje lanice u sluajevima kada na svom tritu otkrije neispravan proizvod, proizvod namijenjen izvozu ili proizvod koji je uvezen. Europska unija ima Ured za veterinarstvo i hranu sa sjeditem u Irskoj, koji ima inspektore za hranu. Oni dolaze u drave lanice provjeriti kako nacionalne vlasti nadziru sigurnost hrane. Osim toga, Europska komisije godinje objavljuje desetke izvjea o kvaliteti hrane kako bi se osigurala zatita potroaa. Bive Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva prije nekoliko godina izdalo je, uz potporu projekta BIZimpact koji se nancira sredstvima EU, mini vodi za poslovnu zajednicu Sigurnosti hrane uz obvezu da svake godine obnavljaju mini vodi novim podacima. Mini vodii upoznaju male i srednje poduzetnike s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU, daju pregled izvora informacija i potpora koje su im dostupne u zemlji i ire te upozoravaju na ono to moraju uiniti kako bi se prilagodili novim pravilima. Republika Hrvatska prati izmjene EU zakonodavstva u podruju sigurnosti hrane od 2003.

godine. Godine 2007. usvojen je novi Zakon o hrani koji je dao okvir za usklaivanje s pravnom steevinom EU u podruju sigurnosti hrane, a naroito u odnosu na organizaciju slubenih kontrola, pravila higijene te pravila sigurnosti hrane. Zakonom o hrani preuzete su odredbe Uredbe (EZ) br. 178/2002. Izmjene i dopune Zakona o hrani usvojene su u svibnju 2011. godine. Republika Hrvatska prepoznala je potrebu osnivanja nacionalnog tijela za sigurnost hrane i prije ulaska u EU te je osnovala Hrvatsku agenciju za hranu (HAH) koja je zapoela s radom 3. sijenja 2005. godine u Osijeku. HAH predstavlja Hrvatsku u tijelima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
Pie: EEF/J.K.

OD fARMe DO stOLA - sustAv HACCP pOveAvA sIguRnOst hRAne

Sustav HACCP prilagoen je svim vrstama prehrambenih proizvoda i svim fazama proizvodnje i rukovanja, a bez njegova certifikata nee biti mogu izvoz hrane
Briga o zdravlju u suvremenom je svijetu postala imperativ. Sve je vei broj izvor zagaivanja i zagaujuih materija, ali i rizik od bolesti izazvanih problemima u proizvodnji hrane primjena novih tehnologija, izmijenjeni ivotni stilovi i sve manja otpornost ljudi. Zapitamo li se tko ili to odreuje ispunjava li neka hrana kriterij sigurnosti sa stajalita zdravlja potroaa, odgovor nalazimo u sustavu HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points Analiza opasnosti i kritine kontrolne toke). To je logian, znanstveno zasnovan sustav kontrole procesa proizvodnje i distribucije prehrambenih proizvoda, koji omoguava: 1. identifikaciju i procjenu svih moguih opasnosti, tj. svakog zikog, kemijskog ili mikrobiolokog hazarda u svim fazama,
205

2. odreivanje neophodnih mjera za njihovu prevenciju i kontrolu i 3. osiguravanje provoenje mjera na djelotvoran nain. HACCP sustav sastoji se od dvije osnovne komponente: 1. HA predstavlja analizu rizika, odnosno identikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu veliine tih opasnosti za ljudsko zdravlje i 2. CCP (kritine kontrolne toke) predstavljaju faze u proizvodnji u kojima se moe sprijeiti ili eliminirati rizik za sigurnost hrane ili njegov utjecaj svesti na prihvatljivu razinu, kao i vriti njihova kontrola. HACCP sustav prilagoen je svim vrstama prehrambenih proizvoda i svim fazama proizvodnje i rukovanja od farme do stola. Grane prehrambene industrije koje zahtijevaju HACCP sustav su proizvodnja, prerada i pakiranje, skladitenje, transport i distribucija, priprema i distribucija hrane za potrebe bolnica, djejih ustanova, hotela, restorana, avionskih i drugih kompanija, trgovina maloprodaja i ugostiteljstvo, te organska prehrambena industrija. HACCP je od izuzetno bitan za proizvoae hrane s pozicije zatite potroaa i njimese osigurava proizvodnja i promet zdravstveno sigurne hrane. Njegova primjena je iroko rasprostranjena u razvijenom svijetu, dok je u EU i zakonski obvezujua (Council Directive 93/43/ EEC). Krajnji cilj HACCP-a je proizvodnja to je mogue sigurnijeg proizvoda primjenom to sigurnijeg postupka. To znai da primjena HACCP ne osigurava uvijek 100% sigurnosti za korisnike, ali znai da tvrtka proizvodi hranu na najbolji i najsigurniji mogui nain. U svijetu je opskrba potroaa sigurnim i visokokvalitetnim prehrambenim proizvodima sve bitnija. Zbog toga uvoznici iz zemalja EU i drugih razvijenih zemalja (SAD, Japan i dr.) zahtijevaju da sigurnost hrane, od njive i farme sve do zavrnog pakiranja, bude u suglasnosti sa strogim higijenskim pravilima. Svaki pojedinac koji posjeduje, upravlja ili radi u proizvodnji hrane u EU, prema odredbama direktive, mora uvesti sustav sigurnosti HACCP. Primjena ove direktive prisiljava uvoznike
206

da uvoze iskljuivo prehrambene proizvode vie kvalitete i vee sigurnosti, ali i da zahtijevaju stalna poboljanja proizvodnje u zemljama podrijetla. Dosadanja je praksa pokazala da su tvrtke iz EU koje posluju s prehrambenim proizvodima postala znatno selektivnija u poslovanju s dobavljaima iz zemalja izvan EU, zahtijevajui od njih striktnu primjenu HACCP u zemljama podrijetla. S pozicije trita, proizvoai i uvoznici prehrambenih proizvoda iz zemalja izvan EU koji ele plasirati svoje proizvode na zajedniko trite EU moraju u svoje poslovne aktivnosti ukljuiti i procedure vezane uz sigurnost hrane i uvesti HACCP sustav. Osim toga, tvrtke iz Europe i drugih industrijaliziranih zemalja koje se bave hranom nee kupovati ak ni sirovine iz drugih drava, ako nisu osigurani uvjeti da e proizvod dobiven preradom u njihovim tvornicama biti siguran za ljudsku upotrebu. Svaka sirovina ili preraevina za koju se posumnja da je incirana ili kontaminirana nee biti prihvaena. Prednosti primjene tog sustava su: - reducira pojavu bolesti izazvanih hranom, - osigurava opskrbu stanovnika zdravstveno sigurnim prehrambenim proizvodima, - omoguava ispunjenje zahtjeva zakonske regulative i ekasniji inspekcijski nadzor, - omoguava efektivniji i ekasniji rad prehrambenih tvrtki, - poveava konkurentnost tvrtki na svjetskom tritu, - uklanja barijere internacionalne trgovine, - omoguava ekasno uvoenje novih tehnologija i proizvoda i - poveava prot. HACCP nije nezavisan program, ve je dio veeg sustava kontrole, koji ukljuuje i provoenje univerzalnih procedura koje se primjenjuju za kontrolu opih uvjeta i okruenja proizvodnje i doprinose sigurnosti proizvoda. Programi koji trebaju biti usvojeni, implementirani i dokumentirani su GMP, dobra proizvoaka praksa, SOP standardne operativne procedure i SSOP standardne operativne procedure higijene. HACCP je sustav upravljanja u kome se sigurnost hrane razmatra kroz analizu i kontrolu biolokih, kemijskih i zikih rizika od ulaznih sirovina, rukovanja, proizvodnje, distribucije i kon-

zumiranja krajnjeg proizvoda. Uspjeh HACCP sustava ovisi od obrazovanju i obuci zaposlenika te je veoma vano da zaposlenici shvate to je i kako funkcionira taj sustav i da zatim naue vjetine koje su im potrebne za uspjeno obavljanje posla (alati i metode) i odgovarajue procedure i radna uputstva koja sadre opis posla koji treba biti obavljen. Primjena HACCP-a nije limitirana samo na velike proizvodne tvrtke i kombinate ve se ekasno moe uvesti u srednja i mala poduzea, zadruge, hotele i restorane, gdje je sigurnost hrane od kritine vanosti. Poevi od 1. sijenja 2006. godine standardi sigurne hrane, u prvom redu HACCP, obvezni su na tritima EU i Svjetske trgovinske organizacije, a tvrtke koje ne budu posjedovale certikate o poslovanju u skladu s ovim standardima nee biti u mogunosti svoju robu plasirati na spomenuta trita. I za kraj, recimo da su hrvatski sudionici u lancu proizvodnje hrane primijenili taj sustavi i na taj nain se ne samo dobro pripremili za lanstvo u EU, nego i osigurali sigurnu hranu potroaima. ak su i nae stare dobre kumice koje prodaju sir na trnicama svoje proizvode morale smjestiti u rashladne ormare.
Pie: EEF/J.K.

207

Ribarstvo

208

ZAJeDnIkA RIbARskA pOLItIkA EuROpske unIJe

Stupanjem u lanstvo, more pojedine drave-lanice postaje ribolovno more Zajednice drava moe ograniiti prava pristupa resursima u svojim teritorijalnim vodama na nain da njezini ribari imaju iskljuivo pravo pristupa
Zajedniku ribarstvenu politiku EU ini skup uredbi, izravno primjenjivih propisa koje drave lanice moraju primijeniti na svoja plovila i ribare. Ovim se uredbama ureuju svi segmenti politike od upravljanja ivim resursima mora, preko inspekcije i kontrole, do trita i nanciranja. Najvaniji propisi odnose se na upravljanje resursima. Njima se ureuju okviri moglo bi se rei postavljaju ope granice unutar kojih se dravama lanicama omoguava da same, ovisno o svojim praksama i ureenju, pronau najbolja tehnika rjeenja. Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, uredbe Vijea i Komisije koje ine zajedniku politiku Unije postat e sastavni dio zakonodavstva Republike Hrvatske. Kako bi se na vrijeme pripremila za provedbu ovih propisa, tijekom pretpristupnog razdoblja Republika Hrvatska poela je s usklaivanjem. U osnovi, usklaivanje propisa znai preuzimanje odredbi iz uredbi i pronalaenje najboljih i najprihvatljivijih rjeenja za njihovu primjenu u praksi. Propise na razini Zajednice ne donosi sama Komisija na to najee nema ni pravo ni ovlasti. Komisija moe donijeti samo provedbene propise kojima se detaljnije ureuju neka pitanja denirana temeljnim propisima. Temeljne propise usvaja Vijee ministara, u kojem sjede resorni ministri nadleni za ribarstvo svih drava lanica i Parlament. Prije usvajanja pojedinog propisa, drave lanice obavljaju intenzivne konzultacije i ovaj proces zna trajati i nekoliko godina, jer nije lako pronai rjeenja koja e zadovoljiti veinu lanica i istovremeno osigurati vie ili manje jednak tretman ribarima u svim dravama. Jednom kad je propis usvojen, on postaje izravno primje-

njiv u svim dravama lanicama. Ipak, budui da je svaki propis usvojen na razini EU rezultat kompromisa, oni veinom sadre odredbe koje kau drava lanica e.... Upravo se ovime ostavlja prostor svakoj dravi da sama uredi pojedina pitanja. Premda je doivjela ve nekoliko reformi, zajednika politika ribarstva ve dugi niz godina u osnovi sadri iste stvari. Temeljna uredba je propis slino naem zakonu kojim se odreuju osnovne smjernice politike. Dananja temeljna uredba na snazi je od 2002. godine, a zamijenit e je nova, o kojoj su konzultacije zapoete 2010. godine. Jedan od osnovnih elemenata temeljne uredbe su odredbe o pravu pristupa resursima. Naime, stupanjem u lanstvo more pojedine obalne drave-lanice postaje ribolovno more Zajednice. I u cijelom ribolovnom moru Zajednice vrijede pravila temeljne uredbe. Ono to se razlikuje su tehnike mjere, koje se donose za razliita mora. Osnovni princip je da su teritorijalne vode zatiene, odnosno da obalna drava moe ograniiti prava pristupa resursima u svojim teritorijalnim vodama na nain da njezini ribari imaju iskljuivo pravo pristupa, osim u sluajevima postojanja drugaijih meunarodnih ugovora koje drava moe sklopiti. Premda sadanja temeljna Uredba prestaje formalno vrijediti 31. prosinca 2012. godine, i nova uredba sadri iste odredbe kojima se tite teritorijalne vode drava lanica. Drugim rijeima teritorijalne vode i dalje su rezervirane za obalne drave, ba kako je to sluaj i danas. Temeljna uredba sadri i odredbe koje predviaju ureenje tehnikih pitanja na pojedinim morima Zajednice. To je opi okvir, koji omoguava usvajanje vrlo specinih i tehniki razliitih propisa, od kojih se neki primjenjuju na sjeveru Europe, a neki na jugu. Najvei broj tehnikih mjera usvojen je za sjeverna mora. Te se mjere prvenstveno odnose na kvote i ogranienja ribolovnog napora ili ribolovnih mogunosti. Za razliku od sjevernih mora, na Sredozemlju vrijedi poneto drugaiji princip. Ribolov se tu ureuje nizom tehnikih propisa koje su minimalne ulovne veliine, koliko moe biti veliko oko na mrei, na kojoj se dubini i udaljenosti smije koristiti neki alat, smije li dodirivati dno ako na njemu ive livade morskih trava koje su posebno osjetljivo stanite i tako dalje. Upravo
209

e ova uredba zajedno s novom temeljnom uredbom, kada se ona jednog dana usvoji, imati najvei znaaj za ribolov u Hrvatskoj. Postoje neki oblici ribolova u Republici Hrvatskoj koji nisu ba sasvim u skladu s onim to Unija propisuje za Sredozemlje. No, to ne znai da oni moraju sasvim nestati preko noi. Zapravo, moraju se na neki nain promijeniti i prilagoditi. Kao i obino, propisi Unije ostavljaju manevarski prostor Hrvatska moe urediti neka tehnika pitanja i sama, ako izradi odgovarajue dokumente. Ovi se dokumenti zovu planovi upravljanja. Za izradu plana upravljanja prije svega su potrebni podaci koji pokazuju u kakvom su stanju iva bogatstva mora. Drugi sastojak su pokazatelji aktivnosti koliko je velika ribarska ota koja iskoritava ta bogatstva, koliko ona radi i koliko lovi. Tree, potrebno je uzeti u obzir i to to u praksi znai za ljude koji od toga ive. Znanstveni i slubeni podaci moraju dati okvir mjera i obrazloiti to se moe, a to ne. No, postoje neka pravila koja se moraju ispotovati, ak i sa planovima upravljanja. Ope pravilo kae da su livade morskih cvjetnica zatiena i osjetljiva stanita, pa stoga propisi kau: nije dobro loviti alatima koji unitavaju morske cvjetnice; ali ako je ve takva praksa onda oko mree tog alata ne smije biti manje od 40 mm. Dodatno, u planu upravljanja mora se jasno rei gdje i kako se primjenjuje. Posebna ogranienja vrijede u koarskom ribolovu, gdje postoje zabrane koritenja tog alata na odreenim dubinama ili udaljenostima od obale. No, i u ovom sluaju su mogue iznimke, ukoliko su opravdane i opisane u planovima upravljanja. Ukratko, planovi upravljanja kljuni su mehanizam koji obrazlae to i kako neka drava misli napraviti da bi zatitila prirodna bogatstva i osigurala odriv ribolov. Oni daju okvir za zadravanje nekih oblika ribolova, ali postavljaju i neke granice koje treba uzeti u obzir. Proces izrade ovih dokumenata je zahtjevan, ali nije nemogu to potvruje i injenica da se obveza izrade planova na drave lanice primjenjuje jo od 2006. godine, a da ribolov nije naglo prestao postojati niti u jednoj od njih. Podaci pokazuju da stanje prirodnih bogatstava mora nije sjajno i da postoji opasnost nastavimo li ih iskoritavati istim intenzitetom, za dvadesetak godina nekih vrsta vie jedno 210

stavno nee biti na trnicama. ele li se ouvati prirodna bogatstva, ponekad je potrebno poduzimati neke restriktivne mjere. Njihov je cilj, na kraju prie, osigurati da oni koji od ribarstva ive to mogu i nastaviti, a da pritom budu sigurni da e imati budunost. Upravo je u tijeku nova velika reforma politike ribarstva na razini Unije. Ona donosi promjene u svim elementima u nainu i obujmu nanciranja, u osnovnim horizontalnim principima koji se odnose na tehnike mjere i obaveze, u mehanizmima stavljanja na trite ribe i drugih proizvoda mora. Rasprava o reformi traje ve dvije godine, a razni dokumenti mogu se pronai na Internet stranicama Europske komisije. O kljunim pitanjima reforme razgovarat e se tijekom cijele 2012. godine i danas je moda prerano govoriti o tome to oni mogu znaiti i kako se mogu provesti u praksi u Republici Hrvatskoj. Pritom je ovo prva reforma koju Republika Hrvatska prati kao promatra i budua drava lanica, a time moe imati i aktivnu ulogu u postizanju konanih dogovora i pronalaenju rjeenja.
Pie: EEF/N.S.

KAkO su ORgAnIzIRAnI pROIzvOAI u EuROpskOJ unIJI?

Zajednika organizacija trita podrazumijeva mehanizme iji je prvi i osnovni cilj stabilizacija trita ili, jednostavno reeno, kako pomiriti ponudu i potranju i osigurati postizanje najviih cijena
Obzirom da je Europa etvrti najvei svjetski proizvoa i trei najvei uvoznik proizvoda ribarstva, organizacija velikog trita prilino je vano pitanje. Uz takvu konkurenciju, kako postii da ono to stavljate na trite postigne najbolju moguu cijenu jedno je od kljunih pitanja. Okvir koji daje neke odgovore na ovo pitanje naziva se zajednika organizacija trita proizvodi-

ma ribarstva Europske unije. Zajednika organizacija trita suprotno moda najuestalijem miljenju nema nikakve veze s time u kakvim se tehnikim uvjetima riba mora prodavati. Ona ne obuhvaa ni aukcije, ni veletrnice ni maloprodaju. Zajednika organizacija trita podrazumijeva mehanizme iji je prvi i osnovni cilj stabilizacija trita ili, jednostavno reeno, kako pomiriti ponudu i potranju i osigurati postizanje najviih cijena. Prvi korijeni trine politike nastali su davno jo sedamdesetih godina prolog stoljea, i inicijalno su obuhvaali osnovne odredbe o izvozu i uvozu. No, kako je svjetsko trite ribom raslo, javljali su se sve vei problemi. Proizvoai su se suoili s rastom uvoza koji je onda ruio cijene domaim proizvodima, a opi svjetski propisi o trgovini branili su uvoenje carina i slinih ogranienja. Rezultat svih tih zbivanja bile su organizacije proizvoaa. Organizacije proizvoaa nastale su na temeljima starijih i tradicionalnijih organizacija u sektoru, poput zadruga, kooperativa i kofradija. Ovi su oblici udruivanja nastajali sa slinim ciljem, ali na neto drugaijim osnovama. I zadruge i kooperative i kofradije (to su zapravo zadruge u panjolskoj) okupljale su ribare, te im omoguavale da zajedno stavljaju svoje proizvode na trite, ali i da zajedno zastupaju ire interese poput utjecaja u donoenju propisa, nabavke opreme, jednostavnije organizacije logistike i opremanja plovila. Organizacije proizvoaa u svom temelju imaju samo jedan cilj reguliranje trita i utjecaj na ritam ponude i potranje. Prve organizacije proizvoaa nastale su na sjeveru Europe, gdje su i danas najaktivnije u Belgiji, Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Danskoj. Razlog zato je u tim krajevima bilo lake uspostaviti ovaj oblik organizacije lei u injenici da sve ove drave u principu love jednu vrstu bakalar, haringu, skuu ili plosnatice i da su sve te vrste ve dugi niz u sustavu ulovnih kvota. to to zapravo znai? Sjeverna su mora relativno siromana vrstama, ali svake pojedine ima u velikim koliinama. Dodatno, na sjevernim morima ulov se odvija mahom izvan teritorijalnih voda pojedinih drava, a riblja su bogatstva na udaru razliitih drava. U takvim uvjetima, relativno je jednostavno odrediti maksimalne ulove kvote. Kada

je odreen ukupan ulov, kvote se dijele meu dravama koje u ribolovu sudjeluju, a onda svaka drava svojim ribarima dodjeljuje individualnu kvotu. Tijekom sezone ulova, mogu se dogoditi situacije kada svi ribari koji imaju kvotu odlue loviti u isto vrijeme. Tada na trite odjednom doe velika koliina istog proizvoda, a cijena automatski pada. Upravo da se takva situacija ne bi dogaala, osnovane su organizacije proizvoaa. Organizacije proizvoaa dobile bi kvote po vrstama ukupne, koje su onda mogle podijeliti svojim lanovima. One su takoer bile odgovorne i za praenje potivanja kvote, ali i za dogovor oko ritma kojim se neka kvota iskoritava. Planiranjem rada svojih lanova i planiranjem koliina koje su dolazile na trite, organizacije proizvoaa stekle su znaajnu poziciju u reguliranju trita i cijena. Da bi potaknula ribare na ovaj oblik udruivanja, Europa je u proteklom razdoblju nancirala itav niz mehanizama koje su organizacije proizvoaa mogle provoditi. Tako su sunancirani njihovi operativni trokovi i uspostavljen je sustav standarda i cijena, koji je bio temelj za odreivanje iznosa za pojedine mehanizme. Na razini EU odredila bi se godinja, referentna cijena neke vrste za pojedinu njezinu kategoriju, i ukoliko bi se na tritu dogodila situacija da cijena padne ispod tako odreenog iznosa, organizacije su mogle vriti razliite intervencije skladititi ulov, preraivati ulov i slino. Razlika u cijeni se nadomjetala iz sredstava Europske unije. Pored velike uloge u reguliranju trita, organizacije proizvoaa omoguile su svojim lanovima i bolje uvjete kopnene logistike upravljale su aukcijama, iskrcajnim mjestima i lukama, nabavljale su alate i opremu, u nekim sluajevima ak i gorivo, uspostavljale su izravne veze s burzama i aukcijama u drugim gradovima i dravama Unije. Sve to rezultiralo je znaajnim olakanjem poslovanja samih ribara i jednostavnijom komunikacijom s administracijom putem predstavnika samih organizacija. Nasuprot sjevernim morima, ovaj mehanizam na Mediteranu nije uspostavljen tako brzo, niti je imao tako veliku ulogu. Jedan od razloga je i injenica da na Mediteranu nema sustava kvota, pa uloga organizacija proizvoaa nije mogla biti tako precizno denirana kao ona u sluaju sjevernih zemalja. Ipak, i u mediteranskim
211

dravama poput Italije ili Grke postoje i djeluju organizacije proizvoaa. Njihova primarna uloga je u pruanju podrke svojim lanovima u procesu pronalaska trita one upravljaju iskrcajnim mjestima i aukcijama, i osiguravaju da se proizvodi i ulovi njihovih lanova odmah po iskrcaju upute na mjesto na kojem su postignute najbolje mogue cijene. Stvari se sada ponovno mijenjanju. Organizacije proizvoaa i dalje imaju prvenstvenu ulogu u reguliranju trita moraju brinuti o tome da se na pravi nain uspostavi ravnotea ponude i potranje i osigura najvea mogua cijena za ribare, ali sada dobivaju i znaajnije mjesto u opim mehanizmima upravljanja resursima. Kako e i na koji nain drave urediti pitanja dodjele odgovornosti u procesu upravljanja ovim organizacijama tek e se denirati. to sve ovo znai za hrvatske proizvoae? U Hrvatskoj danas nema organizacija proizvoaa, ali postoje ribarske zadruge, koje su osnovane s ciljem poboljanja uvjeta rada svojih lanova. No, zadruge ne mogu postati organizacije proizvoaa automatski potreban je niz zahvata i promjena u nainu njihova rada. Organizacije proizvoaa imaju puno vee obaveze moraju biti neprotne, moraju voditi zasebno raunovodstvo, moraju izraivati planove rada i stavljanja na trite svojih proizvoda. S druge strane, one mogu dobiti i prava u procesu provedbe razliitih mehanizama. Izazov s kojim se Hrvatska susree u ovom segmentu dijelom je posljedica injenice da prema hrvatskim zakonima nema teritorijalnih ogranienja na pravo pristupa resursima ribar iz Pule, ukoliko ima upisanu ribolovnu zonu u svoju povlasticu, moe loviti u Brakom kanalu. Da bi imale mogunost ureenja rada lanova i reguliranja iskoritavanja resursa, organizacije koje postaju priznate kao organizacije proizvoaa morale bi imati i mogunost utjecanja na ribolov na nekom podruju ili ribolov neke vrste. Danas najizgledniji kandidati za organizacije proizvoaa kako ih prepoznaje EU su oni oblici udruivanja u ribarstvu koji imaju relativno uzak spektar interesa drugim rijeima, koji recimo okupljaju ribare koji love srdele ili inune. Ovaj segment ulova je najee ogranien ribari uvijek love dvije ili tri vrste koje ine najvei dio ulova. U takvim uvjetima mogue je planirati proizvodnju i sudjelovati
212

u procesu tehnikog upravljanja. S druge strane, niti jedna drava nije obvezna uspostaviti organizacije proizvoaa to je zapravo inicijativa koja mora doi od samih ribara ili uzgajivaa. Drava sa svoje strane mora osigurati da se ukoliko takav interes postoji priznavanje i poslovanje takvih organizacija odvija prema ope prihvaenim i ujednaenim uvjetima. Hoe li i na koji nain Hrvatska ukljuiti organizacije proizvoaa u ureenje trita ili ne, ovisit e prvenstveno o prepoznavanju interesa u ovakvim organizacijama samih ribara, potom o nainu na koji e Hrvatska izraditi svoje planove upravljanja i donijeti tehnike propise o ribolovu, ali i o rezultatima reforme politike ribarstva na razini EU.
Pie: EEF/N.S.

SektORu RIbARstvA 2013. OD UnIJe sReDstvA u vIsInI 8,7 MILIJunA euRA

Od dobivenih sredstava moe se financirati bilo koja od mjera predviena Europskim fondom za ribarstvo pod uvjetom da je navedena u stratekim i operativnim dokumentima
Ribarstvo je jedna od grana primarne proizvodnje koja, poput poljoprivrede, i na razini Europske Unije dobiva znaajnu potporu. Najznaajniji mehanizam nanciranja zove se Europski fond za ribarstvo, a omoguava sunanciranje niza razliitih projekata i investicija u ribarstvu u okviru Zajednike ribarstvene politike EU. Neke drave poput Francuske, panjolske ili Italije od uspostave europskog sustava nanciranja ribarstva do danas iskoristile su znaajna sredstva i prilino modernizirale svoje sektore. to moemo oekivati? Europski fond za ribarstvo mehanizam je strukturne potpore to zapravo znai da se iz sredstava ovog fonda financiraju potrebne

strukturne promjene u sektoru. Najjednostavnije reeno, evo kako bi to otprilike izgledalo: Zajednika politika denira ciljeve koje je potrebno postii recimo, potrebno je zatititi resurse; potom tehnike mjere kau to se tono treba napraviti recimo, potrebno je obustaviti ribolov na neko vrijeme; konano, Europski fond za ribarstvo omoguava financiranje takve mjere. Drugi primjer bi bio recimo prerada politika kae da je cilj razviti proizvodnju na nain da se poveava broj razliitih proizvoda na tritu, a fond omoguava sunanciranje takve investicije. Europski fond za ribarstvo zapravo sadri listu elja, a od svake se drave oekuje da izabere ono to joj je najpotrebnije i to odgovara njezinim ciljevima, ali ne smije biti suprotno ciljevima Unije. Premda pomae u provoenju potrebnih mjera, da bi se povukla raspoloiva sredstva postoje i neki preduvjeti koje svaka drava mora ispuniti. Osnovni preduvjet bilo kakvom nanciranju iz fonda su strateke smjernice i operativni dokumenti koje mora odobriti Europska Komisija. To su, prema dananjim okvirima, Nacionalni strateki plan za ribarstvo i Operativni program za provedbu fonda. Ova dva dokumenta moraju sadravati opis sektora, ciljeve koje Hrvatska eli postii, mjere koje misli poduzeti te sredstva koja planira (i moe) utroiti po pojedinoj mjeri. Koje mjere moemo nancirati? Recimo, u mjerama vezanim za otu nancira se povlaenje iz ribolova i rezanje plovila, kompenzira se gubitak ribolovnih mogunosti zbog nove ili neplanirane zabrane ribolova, plaaju se socijalna davanja i slino. Kod prerade i trenja nanciraju se pogoni za preradu, prostori za skladitenja, marketinke aktivnosti, diversikacija proizvoda i slino. Mjere od ope koristi najjednostavnije je poistovjetiti s ulaganjem u iskrcajna mjesta i luke. Postoje i neke stvari koje se nikako ne mogu nancirati - Europa tako ne dozvoljava nanciranje javnim sredstvima nabavke snanijih motora ili poveavanje tonae plovila. Takoer, nije dozvoljeno sufinanciranje gradnje plovila javnim sredstvima. Unija ne brani gradnju novog broda, ali taj poduhvat nee sunancirati. Europa je za 2013. godinu za Hrvatsku u sektoru ribarstva namijenila 8,7 milijuna eura. Ovo su samo EU sredstva, i to samo za pola go-

dine, jer ih dobivamo tek nakon to postanemo lanica! Na ova sredstva Republika Hrvatska dodaje nacionalno sunanciranje. Koliko - ovisit e o sredstvima raspoloivim u dravnom proraunu. U svakom sluaju, Hrvatska mora sudjelovati u ukupnom iznosu s barem 25%, a moe najvie s 80%. Od ovih sredstava moe se nancirati bilo koja od mjera predviena Europskim fondom za ribarstvo pod uvjetom da je navedena u stratekim i operativnim dokumentima. Jednostavno reeno, sredstva raspoloiva sektoru ribarstva i aktivnosti koje e se nancirati ovise prije svega o programu koji se donosi nacionalno i u ijem donoenju moraju sujelovati predstavnici sektora, ali i drugih tijela koja sudjeluju u upravljanju u ribarstvu. Drugi vani dio prie o nanciranju odnosi se na sve potrebne elemente koje Hrvatska jo mora uspostaviti i na administrativnoj razini. Da bi Europski revizori bili zadovoljni i da bi odobrili troenje europskih javnih sredstava, svaka drava mora uspostaviti niz razliitih administrativnih tijela koja donose procedure, raspisuju natjeaje, pregledavaju potrebne i traene dokumente. Zvui birokratski? Vjerojatno i je, ali to se drava bolje organizira i uspostavi bolju strukturu u poetku, to kasnije bude znatno lake. Postoje sluajevi nekih drava lanica koje su zbog pogreaka u uspostavi cijelog sustava morale traiti povrate sredstava od korisnika ili su morale Europskim institucijama vratiti dodijeljena sredstva. Razliite europske drave na razliite su naine koristile raspoloiva sredstva. Najvei i najuspjeniji potroa je panjolska, koja je za razdoblje od 2007. do 2013. (koliko traje nancijski okvir) dobila 1,131 milijardu eura. Italija je za isto razdoblje dobila 424 milijuna eura, Francuska 216, Grka 207 milijuna, Slovenija 21 a Cipar svega 19 milijuna eura. Podijelite li to na godinje razine, ispadne da su Grka ili Francuska godinje na raspolaganju imale oko 29 milijuna eura, a Slovenija ili Cipar oko 3 milijuna eura. I dok su Francuska, Italija i panjolska najvie sredstava namijenile modernizaciji plovila, povlaenju iz ribolova i isplati privremenih obustava, Grka se koncentrirala na marikulturu, preradu i trenje. No, pria o mogunostima nanciranja kao vjerojatno niti jedna pria u ribarstvu nije jednostavna i ne zavrava ovdje. Naime, upra213

vo je u tijeku velika reforma sustava nanciranja. Europski se proraun donosi na 7 godina, i svakih 7 godina poinju nove runde razgovora o nainu na koji e se sredstva troiti. Upravo ove godine zapoela je runda razgovora koja e odrediti to e nancirati i kako e funkcionirati fond od 2014. do 2020. godine. Ono to je zasad sigurno je da fond mijenja ime. Zvati e se Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund, EMFF). Zadrati e neke od sada vaeih mjera i mehanizama, ali ne sve. Mijenjat e se i nain provedbe. Pred Hrvatskom je stoga zanimljivo i aktivno vrijeme, u kojemu mora odrediti kako e iskoristiti sredstva raspoloiva za 2013. godinu, ali u kojemu e istovremeno moi i aktivno sudjelovati u donoenju novog okvira budueg nanciranja u ribarstvu, te planirati sljedei strateki okvir.
Pie: EEF/N.S.

HRvAtskA e InItI 4,5 pOstO ukupne EU fLOte

S dananjim pokazateljima, Hrvatska bi inila oko 1% europske proizvodnje - tako bismo se nali na 17. mjestu ljestvice, izmeu eke i Estonije
Europska unija jedinstveno trite 27 drava jedno je od najveih svjetskih trita proizvoda ribarstva. 500 milijuna ljudi koliko danas ivi na teritoriju Europske unije pojede vie ribe i proizvoda ribarstva no to europski proizvoai proizvedu. Tko, to i koliko proizvede, a tko i koliko pojede u EU i gdje smo tu mi? Krajem 2009. godine, europska je ribarska ota brojala 84.909 plovila. Najvie ribarskih plovila 17.258, ili 20,3% ukupne europske ote imala je Grka, potom slijedi Italija sa 13.638 (16,1%) pa panjolska (11.215 ili 13.2%). No, brojna grka flota broji najvie malih plovila po snazi i tonai ote, ona ini svega 7,5 odnosno 4,8% ukupnih europskih vrijednosti. panjolci, s
214

druge strane, dre prvo mjesto po tonai, a Talijani po snazi ote. Snaga, izraena u kilovatima, i tonaa, izraena u registarskim tonama, dva su kljuna pokazatelja kojim Europa mjeri veliinu ote. Ova dva pokazatelja slue za odreivanje vrijednosti koja se naziva kapacitet ote. Prema danas vaeim propisima, kapacitet ote odreuje se na dan pristupanja neke drave Uniji to e se za Hrvatsku dogoditi 1. srpnja 2013. godine. Kapacitet ote dakle njezina snaga i tonaa ogranieni su na vrijednost koju je drava unijela, i smije se samo smanjivati. U posljednjih desetak godina, ukupna europska ota smanjivala je kapacitet po stopi od oko 2% godinje. Hrvatska, prema podacima iz 2010. godine, ima 4029 plovila i s ovakvim stanjem inila bi 4,5% ukupne EU ote. Njezina dananja tonaa inila bi oko 2,5%, a snaga oko 4,5% ukupne snage europske ribarske ote. Za usporedbu, to znai otprilike brodova kao Finska, snage kao Nizozemska, a tonae kao Poljska. No, podaci o veliini ote nisu lako spojivi s koliinama ulova to je zapravo i razumljivo, jer razliite drave love u razliitim uvjetima. Neke, poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Danske, imaju relativno malu otu po broju plovila, ali su njihova plovila mahom velika i snana, i rade u podrujima u kojima se love velike koliine nekih vrsta poput haringe, skue ili bakalara. S druge strane, Grci ne sudjeluju znaajno u ukupnom ulovu, a imaju brojno najveu otu. No, njihov se ribolov zasniva na obalnom ulovu slino Hrvatskoj. U dananjoj Uniji, u djelatnosti ulova i uzgoja zaposleno je oko 150.000 ljudi. Od ukupnog broja, ak 60% zaposleno je u panjolskoj (35.274), Italiji (25.426) i Grkoj (24.745). Podaci o zaposlenima u sektoru ribarstva ne ukljuujui preradu - u Republici Hrvatskoj kreu se izmeu 2 i 5 tisua, to je veliki raspon i zapravo ovisi o statistikim metodama koje su koritene u procjenama. Da biste stekli sliku gdje je to u europskim razmjerima, slina je situacija u Nizozemskoj, Danskoj, Finskoj i Njemakoj. Ukupna godinja vrijednost ribopreraivake industrije u Europi dosee 23 milijarde eura tri puta vie od vrijednosti primarne proizvodnje. panjolska, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo vodei su proizvoai. U Europi danas posluje gotovo 4000 ribopreraivakih tvrtki, a u toj je djelatnosti zaposleno 126.000 ljudi.

Europa danas ini 4,6% ukupne svjetske proizvodnje u ribarstvu to ukljuuje ulov i uzgoj. Njezina proizvodnja dosegla je 6,5 milijuna tona, to je jo uvijek daleko od 46 milijuna tona koliko proizvodi Kina (i sama je na vrhu ljestvice!), ali je dovoljno da je smjesti na etvrto mjesto svjetskih proizvoaa, odmah nakon Indije i Perua. Unutar Unije, tri najvea proizvoaa su panjolska, Fancuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. panjolska godinje proizvede milijun tona (16% EU proizvodnje), Francuska 795.000, a Ujedinjeno Kraljevstvo 790.000 tona ribe i drugih vodenih organizama. Hrvatska pak godinje proizvede oko 75.000 tona. Sa dananjim pokazateljima, Hrvatska bi inila oko 1% europske proizvodnje. Tko bi bio u tim okvirima? Zapravo nitko. Drave ili proizvode preko 100.000 tona, ili ispod 25.000. Tako bismo mi zauzeli mjesto izmeu eke (ubraja se i slatkovodni uzgoj!), koja proizvodi 25.000 tona i Estonije sa 100.000 tona. I nali bi se na 17. mjestu ljestvice! Od navedenih 6,5 milijuna tona godinje europske proizvodnje, 5,1 milijun tona dolazi iz ulova. Europa je po koliini ulova trea na svijetu, nakon Kine i Perua. Najvee ulove na razini Unije ostvaruje panjolska godinji ulov ove drave dosee 740.000 tona. Slijede je Danska sa 650.000 i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 620.000 tona godinje. Na susjed Italija godinje ulovi 290.000 tona. Ova brojka ukljuuje talijanski ulov u svim morima svijeta, kao i ulov koljaka. Pritom je njihov ulov inuna 62.000 tona, a oslia 15.000 tona. Hrvatska bi sa dananjim ulovom od oko 60.000 tona i oko 15.000 uzgoja (ukljuujui i morski i slatkovodni) inila oko 1% europskih vrijednosti u obje ove kategorije. A gdje smo na ljestvici? Opet na 17. mjestu. Negdje izmeu Grke koja ima 95.000 tona i Belgije koja lovi 25.000 tona. Gdje smo u uzgoju? E, tu smo neto bolji nalazimo se na 14. mjestu! Iza nas su Belgijanci, Bugari, Estonci, Ciprani, Latvijci, Litvanci, Malteani, Austrijanci, Portugalci, Rumunji, Slovaci, Slovenci, Finci i veani... Ali ne i Maari, esi, Danci... panjolsku, Grku, Francusku i Italiju neemo tako skoro sustii... to Europa lovi? Najvie atlantsku haringu oko 700.000 tona godinje, papalinu oko 500.000 tona godinje, atlantsku skuu oko 300.000 tona godinje. Ulov inuna od 110.000 tona ini 2% europskog ulova, a kampa 1%

(75.000 tona). Najvei dio hrvatskog ulova ini srdela i inun. Na ove dvije vrste zajedno otpada 80% hrvatskog ulova. Srdela je ipak znaajnija od inuna samo ova vrsta ini preko 50% ukupnog ulova godinje. Bez obzira na ogromnu proizvodnju, Europa je trei najvei svjetski uvoznik proizvoda ribarstva, a unutar Unije daleko najvea uvozna trita su panjolska, Francuska i Italija. Europa godinje uveze oko 6 milijuna tona, a izveze oko 2 milijuna tona. Vrijednost uvoza dosee 17 milijardi eura, a izvoza tek 3. Najvei potroai ribe u EU su Portugalci godinje pojedu 55,6 kilograma po glavi stanovnika! Slijede ih panjolci s 41,2, pa Litvanci s 36,8 pa francuzi s 35,3 kilograma po glavi stanovnika. Nai susjedi Talijani jedu 24,7 kilograma ribe po glavi stanovnika godinje. Prosjeni Europljanin godinje pojede 22,3 kilograma ribe. U donjem dijelu ljestvice nalaze se Austrijanci, Latvijci, esi, Poljaci, Slovenci, Slovaci, Rumunji, Maari i Bugari zanimljivo, zar ne? Sve ove drave troe manje od 15 kilograma ribe po glavi stanovnika godinje. Hrvatska bi se smjestila u ovu skupinu na zaelju ne bi moda ispala iz lige, Rumunji, Bugari i Maari jedu manje od 8 kilograma ribe godinje, ali sigurno ne bi prela kvalikacijski prag. Naime, procjene o konzumaciji ribe u Hrvatskoj danas se kreu izmeu 8 i 15 kilograma po glavi stanovnika godinje. to Europljani jedu? Kako tko. ampioni Portugalci vole bakalar i osli, Njemci preferiraju haringe i losose, Danci losose i bakalare, panjolci oslia, glavonoce, srdele i inune. Francuzi su najvei ljubitelji tune i koljaka u Europi, dok Talijani jedu lubine, komare, tune, srdele i inune. lanstvom u Europskoj uniji Hrvatska dobiva izravan pristup jedinstvenom tritu Unije. Svoje mjesto pod suncem moemo traiti u ponudi svjee bijele ribe, kako iz ulova tako i iz uzgoja. No, premda su anse velike, uspjeh nije automatski zagarantiran da bi uspjeli, hrvatski e proizvoai morati objediniti svoju ponudu kako bi osigurali kontinuiranu opskrbu zahtjevnog trita, kako bi se zajedniki pozicionirali i u konanici protirali. Moda, ako na pravi nain iskoristimo prilike, barem u nekom od pokazatelja prijeemo sa zaelja u neki srednji ili gornji dio ljestvice!
Pie: EEF/N.S.
215

RIbu eMO MOI LOvItI zA svOJe pOtRebe

Mali ribolov za osobne potrebe ostaje i nakon ulaska Hrvatske u EU negospodarska djelatnost
Na samom poetku ove prie potrebno je rei to je mali ribolov, onako kako ga poznaje Zakon o morskom ribarstvu. Prema zakonskoj podjeli, u Hrvatskoj danas postoje dvije osnovne kategorije ribolova gospodarski i negospodarski. Kljuna razlika izmeu ta dva oblika ribolova jest to se ulov iz gospodarskog ribolova smije prodavati, a ulov iz negospodarskog ne smije. Ukratko, riba ulovljena u negospodarskom ribolovu lovi se samo za vlastite potrebe i ni u kom sluaju ne smije se nai na tritu. Najpoznatiji oblici negospodarskog ribolova su sportski i rekreacijski ribolov, ali esto se zaboravlja da je mali ribolov za osobne potrebe takoer negospodarska kategorija. Mali ribolov za osobne potrebe deniran je izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu jo 1996. godine, a nastao je kao nastavak predratnog tzv. dopunskog ribolova, koji je bio gospodarska kategorija i iji se ulov smio prodavati. ini se da je upravo ta veza tzv. dopunaca i dananjeg malog ribolova za osobne potrebe dovela do priline pomutnje, jer se u posljednje vrijeme esto uje kako ulaskom RH u EU mali ribolov nee postojati, a mali ribolovci vie nee imati izvore prihoda to je potpuno pogreno. Naime, ni danas nositelji odobrenja za mali ribolov za osobne potrebe iz ovog ribolova ne smiju i ne mogu ostvarivati nikakav prihod. I ne zaboravite mali ribolov za osobne potrebe nikako nije isto kao i mali gospodarski ribolov ribolov koji se obavlja malim alatima, ali koji podlijee odredbama gospodarskog ribolova i podrazumijeva pravo na prodaju ulova, ali i gotovo sve obveze koje pravi gospodarski ribari imaju. Pa zato se onda uope razgovaralo o malom ribolovu, upitat ete se. Zato to prema europskim propisima nijedna negospodarska kategorija (to u naem sluaju znai i mali
216

ribolov za osobne potrebe) ne smije koristiti takozvane gospodarske alate, prije svega mree. Mali ribolov za osobne potrebe smije koristiti (u dodatku na udiarske alate raznih vrsta) jo i 200 metara jednostrukih mrea stajaica. Godine 2010. Sabor je usvojio novi Zakon o morskom ribarstvu. Tim je zakonom mali ribolov za osobne potrebe ukinut i ulazak RH u EU u tom smislu zapravo nee imati nikakvih posljedica u odnosu na danas vaei zakon. Naime, prema novom Zakonu, oni koji se danas bave malim ribolovom za osobne potrebe smiju nastaviti raditi po starom do 31. prosinca 2014. godine. Novi Zakon takoer omoguava da oni koji danas imaju odobrenje za mali obalni ribolov ako zadovoljavaju odreene uvjete mogu prijei u posebnu i novu kategoriju gospodarskog ribolova. Sabor je, naime, usvojio odredbe prema kojima se zapravo vraa dopunski ribolov, u poneto izmijenjenom obliku. Sada postoji neto to se zove mali obalni ribolov (u redu, ime moda nije najsretnije odabrano, ali to sad) i koji je gospodarska kategorija. Zato je ona uvedena? Prvo, zato to se kao gospodarska kategorija ona moe koristiti mreama. Drugo, zato to se time zadovoljava stvarna potreba onih koji doista imaju potrebu baviti se ovakvim oblikom ribolova. No, nova je kategorija ograniena po mnogo emu. Korisnici mogu biti samo oni koji su do dana ukidanja kategorije malog ribolova nositelji vaeeg odobrenja, stariji od nekog broja godina i podlijeu socijalnom cenzusu. Zato sva ova ogranienja? Zato to ribe nema ba na bacanje i zato to postoji gospodarska grana gospodarski ribolov kojoj je temeljni izvor prihoda ribarstvo. Osigurati da oni koji od ribolova zaista ive i oni kojima to dopunjuje djelatnost ive u slozi i veselju nije ba lagan zadatak svi love iz istog izvora. A znanost sve vie upozorava da je ribe sve manje i da su potrebna sve vea ogranienja. to e se zapravo dogoditi? Da nema prijelaznog razdoblja, mali ribolov (negospodarski) morao bi danom ulaska RH u EU prestati koristiti mree stajaice. To se nee dogoditi tada, ve 1. sijenja 2015. Ovu je odluku ve donio Hrvatski Sabor usvajanjem Zakona o morskom ribarstvu iz 2010., pa se zapravo moe rei da je Hrvatska dobila dobro prijelazno razdoblje

koje je potpuno uvailo njezinu situaciju. Drugo, oni koji se danas bave malim ribolovom moraju zadovoljiti neke uvjete da bi se poeli baviti malim obalnim ribolovom (gospodarska kategorija). Zadovolje li uvjete, za njih se zapravo ne mijenja nita. Hoe li izmjene imati utjecaja na dananju situaciju? Hoe, ali te su izmjene poznate jo od 2010. godine. Znae li one da ulaskom RH u EU mali ribari za osobne potrebe gube prihode, a hrvatsko trite ribu? Ne, jer ta riba nikad nije ni smjela biti na hrvatskom tritu, a nositelji odobrenja nikad nisu ni smjeli od ovog ribolova ostvarivati prihode. U razdoblju pred nama morat e se dogoditi postupne promjene i dananji nositelji odobrenja za mali ribolov (onaj negospodarski) morat e odluiti ele li se i nakon 1. sijenja 2015. nastaviti baviti tom djelatnou uz zadovoljavanje uvjeta koji su ve propisani Zakonom. Oni koji ne ispunjavaju uvjete s ribolovom mogu nastaviti i dalje samo za vlastite potrebe i bez mrea stajaica.
Pie: EEF/N.S.

BuDunOst DOMAe bRODOgRADIteLJske InDustRIJe u EU

Prema podacima za velika brodogradilita, domaa brodogradnja u europskim okvirima zauzima 3.5% isporuenih brodova, odnosno, 5% brodova u gradnji; a zauzima tree mjesto na dnu ljestvice zarade
Brodogradnju kao proizvodni proces obiljeavaju dvije bitne odlike: izrazita sloenost proizvodnog procesa i krajnjeg proizvoda, te izraziti utjecaj globalnog trita i sposobnost upravljakog kadra da prepozna globalne trendove i prilagodi poslovanje brodogradilita sukladno svjetskim potrebama. Prvi element (know-how) tradicionalno je prisutan i prepoznat u domaem brodograditeljskom sektoru. Drugi element uporno ne uspijeva doi do izraaja (uz asne iznimke).

Imajui na umu podatke iz Dravnog zavoda za statistiku vezano uz domau industriju brodogradnje i brodopopravljanja, prema kojima navedeni sektor dri 2.5% ukupne zaposlenosti, 1-2% ukupnog BDP-a, te 12% ukupnog domaeg izvoza, razvidno je kako industrija brodogradnje uvelike oblikuje i itav niz povezanih proizvodnih procesa (kooperanata), ime se pitanje domae proizvodnje i zaposlenosti multiplicira kao pitanje od vanosti to na lokalnom, to na regionalnom, a to na dravnom nivou. Pritom se ne smije ispustiti iz vida tekue podatke o stanju hrvatskog gospodarstva, a koji meu ostalim ukazuju na negativnu stopu proizvodnje od -1.4%, te alarmantnu stopu nezaposlenosti od 17.6%, iz ega je vidljivo kako politika restrukturiranja domaih brodogradilita (velikih, srednjih i malih), te (skrbi) o njima ovisnih kooperanata, uvelike utjee na makroekonomske pokazatelje (ne)zdravlja domae ekonomije. Budunost domae brodograditeljske industrije ovisi o vie faktora, izmeu kojih se moe istaknuti nekoliko dominantnih: globalna nancijska kriza, europski pravni okvir, te upravljaka strategija i poslovanje. Financijska kriza uvelike se odrazila na pomorsko poslovanje (kojim se, u svjetskim okvirima, godinje prevozi preko 90% svih dobara u slobodnoj trgovini), a samim time, i na industriju brodogradnje. Negativan trend primarno je vidljiv kroz prekapacitiranost brodova u narudbi (poglavito imajui na umu produkcijske cikluse azijskog trita brodogradnje), pojavu nelojalne konkurencije (to ukljuuje i pojavu dumping-a cijena novogradnje), te smanjenje bankovnog kreditiranja prilikom nabavke/narudbe novih plovila. Prema podacima njemakog Drutva za brodogradnju i pomorsku tehnologiju iz 2010. godine, trenutano stanje svjetskog trita brodogradnje doseglo je okvirne ekonomske pokazatelje iz 2004. godine, te pokazuje znakove oporavka. U promet je puteno 3706 novih plovila, od ega u je u domaim brodogradilitima izgraeno 16 novih plovila, a u EU-27 (zemlje Europske unije, Norveka i Hrvatska) 305 plovila. Kao usporedba, u Japanu je iste godine izgraeno 577, Junoj Koreji 524, a Kini ak 1402 plovila. Usput reeno, kada je Kina 2005. godine najavila ambiciozan program razvoja domae brodo217

graditeljske industrije s ciljem zauzimanja vodee svjetske pozicije do 2015. godine, nitko nije niti slutio da e joj to poi za rukom ve 2010. godine. Svjetska knjiga narudbi novih plovila iznosi 7.822 plovila, od ega pod EU-27 spada 173 plovila, pod RH 6 plovila, dok Japan, Juna Koreja i Kina opetovano zauzimaju vodee pozicije, i to sa 385, 464, odnosno, 928 plovila. Noviji podaci za RH iz 2011. godine upuuju na sljedee: 14 isporuenih brodova ukupne vrijednosti od 682 mil., 8 novih narudbi ukupne vrijednosti od 315 mil., te, ukupno 26 brodova u knjigama narudbi u vrijednosti od 1.322 mil. Naalost, zadnja slubena domaa statistika po pitanju sektora brodogradnje dostupna je za razdoblje 2000.-2007., te vie nije relevantna, poglavito po pitanju srednjih i malih brodogradilita, te broja zaposlenih u takvim brodogradilitima. Podaci iz 2007. godine, primjerice, pokazuju kako je ukupan broj zaposlenih u 7 velikih, 14 srednjih te 352 mala brodogradilita iznosio oko 16.500 zaposlenih, dok je ukupno prihodovanje itave brodograditeljske industrije iznosilo 8,8 milijardi kn (HGK, 2008). Kako okvirni podaci o kooperantskim poduzeima i broju zaposlenih u istim ne postoje, moe se samo pretpostavljati, imajui na umu opi omjer od 1:4 zaposlenih prema nezaposlenima, kolika je realna brojka stanovnitva koja direktno odnosno indirektno ovisi o sektoru brodogradnje. Podaci koji se tiu velikih brodogradilita, udruenih u nacionalnu udrugu velikih hrvatskih brodograditelja Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, ukazuju na injenicu kako krajem 2011. godine: domaa brodogradnja u europskim okvirima zauzima 3.5% isporuenih brodova, odnosno, 5% brodova u gradnji i domaa brodopopravljaka industrija zauzima tree mjesto na dnu ljestvice zarade; po broju zaposlenih u brodogradnji (8.792 radnika ponavljamo, podaci vrijede samo za velika brodogradilita) Hrvatska zauzima peto mjesto (Njemaka je prva sa 18.000 zaposlenih, slijede Francuska sa 16.000, Nizozemska sa 13.000, te Italija sa oko 11.500 zaposlenih). Navedena udruga lanica je Europskog udruenja brodograditelja (CESA), prema ijim su podacima iz 2011. godine narudbe novih plovila u stalnom (blagom) porastu (oko 20%).
218

No, udruenje upozorava kako rijetko koje europsko brodogradilite uspijeva odrati pozitivno poslovanje, te predvia negativan utjecaj nancijske krize po pitanju zaposlenosti u razdoblju 2011.-2012. Usprkos tome, Udruenje vjeruje kako e okrenutost visoko specijaliziranim plovilima (dodatno proizvodnji off-shore vjetroelektrana) pouiti dobre poslovne rezultate u narednim godinama. Bitno je za napomenuti kako ukupno godinje prihodovanje CESA-e iznosi oko 30 milijardi, sa oko 100.000 zaposlenih, te s dodatnim indirektnim utjecajem na oko 500.000 zaposlenih u kooperantskim poduzeima. Vidljiv je osjetan pad u odnosu na 2008. godinu kada je CESA direktno upoljavala oko 137.500 radnika, te se nastavlja opi trend pada zaposlenosti u ovom sektoru (1975. godine, primjerice, bilo je oko 460.000 direktno zaposlenih u sektoru brodogradnje). Europski pravni okvir Unutar obveza preuzetih tijekom pregovora s EU, Republika Hrvatska se meu ostalom obvezala (u sklopu poglavlja Trino natjecanje) prekinuti sa dosadanjom praksom izdvajanja velikih dravnih potpora domaoj brodogradnji (prema, primjerice, podacima Agencije za zatitu trinog natjecanja iz 2009. godine, hrvatska brodogradnja dobila je gotovo treinu [30.4%] ukupnih dravnih potpora), to neminovno dovodi ili do znaajnih promjena u upravljanju individualnim brodogradilitima, ili do privatizacije u nadi kako e privatni subjekti biti u stanju uspjeno nastaviti proizvodni proces imajui na umu interese zaposlenika. Imajui na umu kako predvieno razdoblje trajanja nancijske pomoi putem dravnih potpora u sektoru brodogradnje zavrava u 2011. godini, Europska komisija nedavno je odluila produiti, sukladno Smjernicama nacionalnih regionalnih potpora u razdoblju 2007-2013, vrijeme trajanja reima dravnih potpora u podruju brodogradnje do isteka tog razdoblja (u primjeni od 01.01.2012. do 31.12.2013.). U skladu s postojeim reimom, kako je zadan kroz Okvir o dravnoj pomoi u sektoru brodogradnje iz 2011. godine, Komisija moe odobriti potpore koje se tiu: (a) pomoi brodogradilitima, (b) pomoi kreditorima (domai i strani vlasnici brodova u gradnji, banke), te, (c) pomoi ino-

vacijskim projektima vezano uz off-shore projekte. Vezano uz potporu brodogradilitima, bitno je za istaknuti kako se doputa potpora u svrhu modernizacije proizvodnje i proizvodnih instrumenata, ali ne i nancijske rekonstrukcije brodogradilita. Upravljaka strategija i poslovanje Uz navedene tekoe proizale iz globalne financijske krize, te nunog vremena prilagodbe europskim pravilima (a za to se Republika Hrvatska ve odavno trebala pripremiti - kako u ovom sektoru, tako i u svim ostalima), hrvatsku brodogradnju dodatno optereuje dugogodinje negativno poslovanje, visoke dravne potpore koje se moraju smanjiti (koje kroz proteklo razdoblje potpora nisu uspjele ostvariti zadane ciljeve dapae, prema zadnje dostupnim podacima, akumulirani gubitci velikih domaih brodogradilita u 2009. godini iznose preko 9 milijardi kuna), te (u velikoj mjeri) nepronalaenje poslovnog modela koji bi predstavio dugoronu strateku orijentaciju u proizvodnji. Prednosti ulaska Republike Hrvatske u EU po pitanju sektora domae brodogradnje oituju se u dostupnosti europskih fondova, pogotovo regionalnih (vezano u Kohezijsku politiku EU), pri emu se posebna pozornost valja posvetiti poticajima vezanim uz promicanje inovacije, kroz to je mogue povui znatan dio sredstava (prvenstveno iz razloga to research and development nije strogo deniran, te je mogue prijaviti itav niz razliitih projekata u svrhu dobivanja regionalnih poticaja). Ujedno, domaa brodogradilita biti e u prilici iskoritavati potpore vezane uz poticaj zapoljavanja, pri emu spomenuta Kohezijska politika EU daje prednost gospodarski slabijim regijama u nancijskom razdoblju 2014-2020. (to iziskuje dodatni napor i panju Vlade Republike Hrvatske prilikom odabira modela regionalne podijele RH). Takoer, ukoliko se hrvatska brodogradilita opredijele na pod-sektor proizvodnje visoko-specijaliziranih plovila (za to postoji domai know-how, i na emu europski partneri grade svoje budue poslovne strategije), te na sektor proizvodnje/adaptacije vojnih plovila (a za to vrijede posebna pravila po pitanju subvencija), mogue je oekivati kako e se uhvatiti korak s europskim prosjekom koji u

tom pod-sektoru pokazuje, odnosno, oekuje porast i pozitivno poslovanje. Pritom valja posebno istaknuti ulogu srednjih i malih brodogradilita, to je djelomino prepoznato kroz Operativni program poticanja konkurentnosti i inovativnosti u maloj brodogradnji za 2011. godinu, a koja potencijalno mogu postati nositelj velikog udjela domae brodogradnje, poglavito to se tie pod-sektora sportsko-rekreativnih plovila. Po pitanju potencijalnih nedostataka oko ulaska u EU, razvidno je kako e trokovi proizvodnje porasti uslijed pune implementacije opih i specijaliziranih europskih pravnih okvira izvan sektora brodogradnje, pogotovo vezano uz pravila zatite na radu i ouvanja okolia. S druge strane, takva prilagodba donosi puno opih prednosti, te se kroz prizmu upravljakih tijela u brodogradilitima treba promatrati kao privremena potekoa u prilagodbi, a nikako kao trajna zapreka. Kako prihvaanje europskog pravnog okvira za sobom povlai posljedicu manjeg upliva drave u sektor brodogradnje, tekue domae iskustvo upuuje na zakljuak kako je privatizacija te uspostava kvalitetnog menadmenta i upravljanja brodogradilitima (u veini sluajeva) jedini kvalitetan odgovor na upitnu budunost domae brodograditeljske industrije. U tom smislu postoji itav niz europskih primjera, kao to je to primjer, a da se ne pozivamo na uobiajeni primjer poljskih brodogradilita, i nedavni nancijski slom dva prestina njemaka brodogradilita, koja su, uslijed promjene vlasnike strukture te neadekvatnog upravljakog kadra, bila prisiljena proglasiti steaj, to je imalo vrlo iroke negativne posljedice po njemako gospodarstvo, tim vie to su navedena brodogradilita predstavljala bitan oslonac (dijela) istono-njemakog ekonomskog oporavka. Suprotno navedenoj tezi, domaa brodograditeljska industrija poznaje nekoliko primjera gdje su pojedina poduzea uspjela, bez privatizacije o kakvoj se u zadnje vrijeme moe itati u dnevnom tisku, osmisliti model upravljanja koji odgovara potrebama modernog brodogradilita i zahtjevima uspjenog poslovanja. Zakljuno, valja naglasiti dvije bitne toke vezane uz brodograditeljsku industriju u Europi: (a) bez aktivnog sustava subvencija gotovo
219

niti jedno europsko veliko brodogradilite ne bi preivjelo unazad zadnjih 10 godina, te, (b) smanjenjem ukupne veliine doputenih subvencija, u posljednjih 10 godina broj velikih brodogradilita u Europi gotovo se prepolovio. Dakle, nema garancije kako e sva domaa velika brodogradilita preivjeti restrukturiranje to uvelike ovisi o mogunosti pojedinog brodogradilita da se prilagodi novim uvjetima poslovanja te iznae poslovne modele koji e osigurati opstojnost. Pritom domaa brodogradilita moraju voditi rauna o problemima srodnim svim europskim brodogradilitima, kao to su to cijene materijala i rada, limitiran pristup visoko kvaliciranoj radnoj snazi, limitiran pristup izvorima nanciranja, limitiran proizvodni prostor i kapacitet, te, zatita know-how-a. Republika Hrvatska, kao uostalom i sve lanice Europske unije, moe tek u ogranienoj mjeri pomagati brodograditeljsku industriju, a to se pokazalo nunim imajui na umu veliki stupanj trinog natjecanja izmeu europskog i azijskog brodograditeljskog sektora, koje u pojedinim sektorima proizvodnje dominira, dok u drugim polako dostie svoje europske suparnike.
Pie: EEF/M.Mu.

220

EU projekti i koritenje fondova EU (priprema za uspjeh)

221

KOLIkO sMO spReMnI zA uLAzAk u EU?

Termin apsorpcijska sposobnost upuuje na pripremljenost drave lanice za punopravno lanstvo i sudjelovanje u svim politikama Unije te na zajednikom europskom tritu
Apsorpcijska sposobnost jedan je od termina koji je na mala vrata uao u hrvatski javni prostor u posljednjoj fazi pristupnih pregovora raspravama na temu lanstva Hrvatske u Europskoj uniji. Iako tehnikog prizvuka, termin je paljivo skovan u uredima europskih institucija, te openito upuuje na pripremljenost drave lanice za punopravno lanstvo, sudjelovanje u svim politikama Unije, i na zajednikom europskom tritu. U ivotu programa ili projekta apsorpcijska sposobnost oznaava kvalitetu cjelokupnog razvojnog policy ciklusa: od planiranja do generiranja, odabira preko provedbe, nadzora i evaluacije projektnih aktivnosti. Ipak, podjela apsorpcijske sposobnosti na administrativnu, nancijsku i makroekonomsku prua vie uvida u mogue odrednice termina apsorpcijske sposobnosti ili, kolokvijalno, kapaciteta. U kontekstu pridruivanja Europskoj uniji najzastupljenija administrativna apsorpcija, koja oznaava sposobnosti i vjetine sredinjih i lokalnih vlasti u pripremanju planova, programa i projekata, u njihovu odabiru, u organizaciji koordinacije meu partnerima, zadovoljavanju zahtjeva izvjetavanja te u nanciranju i nadzoru implementacije (Boeckhout, 2002: 2). Drugim rijeima, administrativni je kapacitet operativna spremnost javne uprave (ministarstava, nacionalnih agencija, organizacija i s njima povezanih ljudskih resursa) te podnacionalnih aktera (gradova, opina, upanija te s njima povezanih ljudskih resursa) za pripremu i operativnu provedbu dovoljnog broja (unaprijed) pripremljenih projekata. Na taj nain osigurava se i sudjelovanje u zajednikim politikama Unije. Primjerice, dok su stope ugovaranja programa Phare u 2005. i 2006. godini iznosile oko 80%, stope ugovaranja IPA projekata koji se bave jaanjem admini 222

strativnih kapaciteta su oko 90%. Financijska se apsorpcija odnosi na sposobnost javne uprave, gradova, opina, upanija, poslovnog sektora ili, primjerice, udruga civilnog drutva da sunanciraju projekte ili programe razvoja. Primarno se odnosi na sredinje i lokalne vlasti, dok u svakodnevnoj praksi zahtjev za sunanciranje, kao jedno od temeljnih naela europske politike regionalnog razvoja, moe predstavljati ozbiljnu zapreku. Jedan od najboljih naina rjeavanja ove zapreke jest rezervacija dovoljnog iznosa prije same pripreme projekta ili programa. Posljednja i ne manje vana, makroekonomska apsorpcija upuuje na posljedice dobivanja sredstava pomoi na nacionalni BDP. Iako je kao termin uvedena jo 1993. godine u okviru takozvanih kopenhakih kriterija, apsorpcija se 2006. godine u javnost vraa francuskim i nizozemskim referendumskim ne europskom ustavnom dokumentu kao i, primjerice, sve intenzivnijim raspravama o prednostima i nedostacima Turske kao drave lanice Unije. Na taj nain u prvi plan ponovno je dolo pitanje spremnosti EU za proirenja na nove drave kao i za produbljivanje kompetencija i odgovornosti institucija na pitanja ili politike koje integracijom postaju europske i zajednike. Europska je komisija po zavretku pregovora procijenila da Hrvatska danas raspolae zadovoljavajuim apsorpcijskim sposobnostima za lanstvo u Europskoj uniji. Meutim, injenica da e ve sredinom 2013. godine u Hrvatskoj iznos za strukturnu pomo porasti s dosadanjih 150 milijuna na vie od milijardu eura navodi na razmiljanje kako je potreba jaanja apsorpcijskih sposobnosti dugoroan proces i posao s kojim stvarno suoavanje tek slijedi.
Pie: EEF/A.L.

Dug Je I sLOen put OD IDeJe DO euROpskOg pROJektA

Projektna faza generiranja ideje do faze stavljanja na papir najkreativnija je faza u kontekstu pripremanja projekta za financiranje iz pretpristupnih fondova
Mnogi od nas imaju niz kreativnih ideja i sporadino pomisle kako bi se eljeli ba time baviti u ivotu. Ipak, korak prema realizaciji ideje obino ne naprave. Usto, esto nailazimo na mnotvo informacija o mogunostima koje se nude iz pretpristupnih fondova i uputa kako je vano samo krenuti, ali ak i uz iskristaliziranu ideju o potrebi nanciranja odline ideje, poznavanje engleskog jezika, dovoljnu razinu hrabrosti i znatielje koja nas u svakodnevnom ivotu prate, ipak zavrimo dan s pitanjima kako, s kim i gdje poeti. Ovaj je lanak namijenjen upravo onima koji su razmiljali, ali se nikada nisu usudili. U svakodnevnom ivotu okrueni smo idejama, ideje su posvuda oko nas. Kae se da je dolazak do ideje jednostavan proces koji ne zahtijeva ulaganje novca ili drugih sredstava osim vremena koje treba provesti u razmiljanju usmjerenom na promatranje i praenje trendova, problema ili pronalazak praznina na tritu. Dok, primjerice, u sektoru poduzetnitva poduzetnik ima poduzetniku ideju, trai priliku na tritu i prepoznaje je, te djeluje prema projektu u kontekstu pristupanja Uniji pojam prilika na tritu zamijenjen je djelomice projektnim pristupom Europske unije nazvanim upravljanje projektnim ciklusom. Umjesto trine prilike, trai se drutvena prilika, problem u lokalnom okruenju koji se namjerava rijeiti. Dakle, ideja u nastanku, uoen problem ili nedostatak moe se rijeiti generiranjem kreativnog projekta kojim se identicirani problem rjeava. Projekt je niz aktivnost kojim se ostvaruje jedan ili vie specinih ciljeva unutar deniranog vremenskog okvira i zadanog prorauna. Prevedeno u terminologiju europske projektne dokumentacije (prema deniciji PCM-a) projekt

je instrument koji se koristi kako bi se doprinijelo postizanju vieg cilja (npr. programa), koji pak podrava provedbu ire politike. Projektna faza generiranja ideje do faze stavljanja na papir najkreativnija je faza u kontekstu pripremanja projekta za nanciranje iz pretpristupnih fondova. Ta faza sa sobom donosi eksibilnost, rasprave s potencijalnim partnerima i svojevrsnu slobodu izriaja. Ipak, svaka sljedea faza ograniena je formatom, ali i jezikom koji potjee iz specinog projektnog jezika. Svaka sljedea faza pojednostavljeni je proces ukalupljivanja ideje u format takozvanog pristupa logike matrice kojim idejni kreatori svoju ideju elaboriraju kao potrebu kojom se rjeava uoeni drutveni problem. Pristup logike matrice ideji prua ire znaenje koje e imati i svoje dugorone i imanentne ciljeve, kvantitativne pokazatelje uspjenosti, te unaprijed osmiljene naine anticipiranja rizika provedbe projekta i upravljanja njime. Svaka aktivnost koja ini projekt ima pridruenu logiku, kvanticirane rezultate aktivnosti, raspodjelu odgovornosti u provedbi aktivnosti, razdoblje provedbe te trokove koje sa sobom povlai. Stoga, logika matrica i retroaktivno (jednom kad se projekt pokrene) omoguava nain praenja razvoja projekta, kontinuirano propitivanje scenarija to ako te potie pronalazak jasnih i konkretnih rjeenja na sveobuhvatan nain. esto je put od ideje do provedbe projekta mukotrpan i dugaak. Meutim, uz dobru ideju i vjeru u uspjeh, strpljenje, uenje i eksibilnost preostaje pokuati pretoiti odlinu ideju na papir u suradnji s ostalim zainteresiranim partnerima te poeti sudjelovati u dinaminom svijetu europskih projekata
Pie: EEF/A.L.

223

PReDuvJetI zA pRIpReMu euROpskIh pROJekAtA I nAJee pOgReke

Dogaaju se banalne pogreke poput slanja nepotpune dokumentacije, dokumentacije pisane rukom na hrvatskom jeziku, trai se vei iznos sredstava od zadanog maksimuma
Ako ste razmiljali o prijavi svog projekta za nanciranje iz pretpristupnih fondova Europske unije, ovaj e vam tekst pruiti uvid u nekoliko najeih preduvjeta i pogreaka prilikom prijavljivanja zanimljivih projekata. Uspjeno povlaenje sredstava uglavnom ovisi o pripremljenosti nacionalnih institucija (ministarstava, provedbenih tijela/agencija itd.), dok drugu stranu potranje ine krajnji korisnici sredstava iz pretpristupnih fondova, dakle civilni sektor (nevladine udruge), poduzetnici i sl. Prvi uvjet za uspjeno povlaenje sredstava jest imati odlian i entuzijastian tim unutar organizacije (dovoljan je i jedan voditelj projekta koji ima potpunu organizacijsku podrku svih slubi unutar organizacije), dobre partnere (poeljno da partneri imaju prethodnog iskustva s europskim projektima) te dovoljno vremena za pripremu projekta. U prvoj fazi prijavitelji prijavljuju tzv. Concept note koji, nakon uspjene prve evaluacije, onda vodi ka pisanju potpunog projektog prijedloga. Prva kljuna kategorija jest prihvatljivost projektne ideje/kompatibilnost. Bilo bi za poetak nuno identicirati potrebu samog prijavitelja odnosno podruje koje prijavitelj eli poboljati nanciranjem iz europskih sredstava. Nakon toga nuno je istraiti u kojoj mjeri te potrebe ili ideje odgovaraju potrebama identiciranim u stratekim dokumentima (nacionalnim, lokalnim krovnim, makro dokumentima). Ako postoji komplementarnost izmeu potreba prijavitelja i potreba vie makro razine, prvi je uvjet zadovoljen. U sljedeem koraku prijavitelji trebaju konzultirati Godinji plan do 224

djele bespovratnih sredstava na internet stranicama provedbenih tijela, koja izmeu ostalog nude sve potrebne informacije o natjeajima i najavljuju ih. Pozivi na podnoenje projektnih prijedloga sadre sve nune podatke: ciljeve, prioritete i oekivane rezultate (vidi tzv. makro strategije), popis prihvatljivih prijavitelja i partnera, dostupne iznose te postotak sufinanciranja od strane prijavitelja i rokove za prijavu na natjeaj. Neto detaljnije i relevantnije su Upute za prijavitelje projekata, koje izmeu ostalog informiraju i o maksimalnim iznosima na koje projekt moe glasiti kao i uvjete koje prijavljeni projekt mora zadovoljavati kako bi bio prihvatljiv, popis prihvatljivih trokova, pojanjenje sustava evaluacije pristiglih ponuda te popis najvanijih datuma. Nije naodmet naglasiti da je slubeni jezik projektne dokumentacije engleski. Vrijeme je druga kljuna kategorija za uspjenost projekta. Nuno je uzeti vremena za razmiljanje o kompatibilnosti kvalitetne ideje s kvalitetnim projektnim prijedlogom, ali i istraiti prethodne natjeaje na mrenim stranicama provedbenih tijela u kojima se jasno moe vidjeti model pisanja projekta i elaboriranja ideje po komponentama. Ipak, pisanje uspjenog projekta nije u toj mjeri plono, te se nai prijavitelji esto spotaknu o nekoliko tipinih pogreaka u pripremi projekta. U odnosu na gore spomenuto, na razini pisanja Concept notea, dogaaju se, primjerice, banalne pogreke poput slanja nepotpune dokumentacije, dokumentacije pisane rukom na hrvatskom jeziku, trai se vei iznos sredstava od zadanog maksimuma - pogreke koje u odnosu na gore spomenuto informiranje navode na zakljuak da su neki prijavitelji nedovoljno oprezni sa zadovoljenjem temeljnih (navedenih) uvjeta. esto se na ovoj razini dogaaju i neto sosticiranije pogreke poput nedovoljno dobro i detaljno denirane ciljane skupine, nedeniranih krajnjih korisnika projekta, neusklaenosti projekta s regionalnom i lokalnom politikom (makro dokumenti) ili nedosljednost idejnog plana projekta i njegova neusklaenost kao cjelina. Ipak, stvar je ozbiljnija u fazi pisanja potpunog prijedloga projekta gdje potencijalni korisnici zanemare vlastite nancijske i operativne kapacitete ili primjerice nedovoljno elaborirane

aktivnosti projekta, nekonzistentnost predloenih aktivnosti i oekivanih rezultata ili primjerice netoni izrauni u proraunu. Openito, sve spomenuto vrijedan je proces uenja (koji ponekad ima i cijenu) za mogunosti koje nam u Hrvatsku stiu ulaskom u Europsku uniju. Zato uloite u uenje i nauite na grekama.
Pie: EEF/A.L.

225

ISBN 978-953-57419-0-9

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost projekta "EUionica" i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Europske unije.
226