You are on page 1of 3

17.1.2014.

Ako

ste postigli 28 bodova na nekom testu, koliko ste bolji od drugih? ste na IQ testu postigli DQI= 115, a Va kolega DQI= 95- tko je postigao bolji rezultat? ste na teoretskom dijelu kolokvija postigli 24 boda, a na praktinom 30, dok je Va kolega postigao 31 bod na teoretskom, a 20 na praktinom- tko je od vas dvoje bolji u cijelom testu?

Ako

Poloaj rezultata u grupi


9.1.2014.

Ako

Ako je distribucija rezultata definirana aritmetikom sredinom (M) i standardnom devijacijom (sd), i ukoliko znamo ta dva podatka, za svaki pojedini rezultat mogue je izraunati na koji dio standardne devijacije pada pojedini rezultat. Iz toga se moe saznati koliko imamo boljih/veih, a koliko slabijih/manjih od nekog rezultata. Na taj nain saznajemo POLOAJ pojedinog rezultata u grupi.

Z- vrijednosti su standardne vrijednosti koje oznaavaju poloaj pojedinog rezultata u nekoj normalnoj raspodjeli, i to tako da se ta vrijednost izrazi u dijelovima standardne devijacije.

kod z-vrijednosti; M=0; sd=1 Budui da jedinina normalna raspodjela ima uvijek iste vrijednosti parametara (dakle, uvijek isti oblik), zato se mogu tabelirati vjerojatnosti za intervale vrijednosti varijable z od 0 do z. Tablice povrine ispod normalne krivulje pomau nam za izraunavanje vjerojatnosti.

Tablica A pokazuje povrinu normalne distribucije od nekog definiranog rezultata x, izraenog u z vrijednostima, pa sve do BLIEG kraja krivulje.

Budui da je u svim statistikim tablicama cijela povrina neke krivulje prikazana brojem 1 (to znai 100%), 0.5 je ukupna povrina jedne strane krivulje, vrijednost p se kree od 0 do 0.5.

17.1.2014.

Mjerenjem visine na nekom uzorku dobivena je M=170 cm i sd=10 cm. a) Ispitanik x=180 cm Z=(180-170)/10=1 na rezultat pada na +1sd Budui da znamo da M1sd obuhvaa 34% rezultata (68%/2), znai da nam do kraja krivulje na desnoj strani ostaje jo 50% - 34%= 16% rezultata, to znai da je 16% ispitanika vee od 180 cm.

Uz pomo z- vrijednosti, mogu se usporeivati rezultati koje su ispitanici postigli u razliitim testovima ili u razliitim podrujima openito . Velika korist z-vrijednosti jest usporedba rezultata na razliitim podrujima; mogunost zbrajanja rezultata izraenih na razliitim skalama/mjernim jedinicama (npr. teina+visina)! Svi se rezultati pretvore u z-vrijednosti i meusobno usporeuju

a) b) c) d) e)

Skupina od 100 mladia istih godina se natjee u slijedeim disciplinama; Tranje 100 m (M=12,8 s; sd=2) Skok uvis (M=145cm, sd=21,1) Skok udalj (M=485cm; sd= 50) Bacanje kugle (M=813cm; sd= 103) Bacanje diska (M=2560cm, sd=400)

a) b) c) d) e)

Dva mladia, A i B su postigli slijedee rezultate: A= 12,2 s; B= 13,0 s A= 140 cm; B= 136,5cm A= 580 cm; B= 490 cm A= 804 cm; B=920 cm A= 2400 cm; B=2980 cm

Koji je od dvojice mladia bolji u svim disciplinama zajedno?

Primjer

a) b)

Provedeno je mjerenje visine na 1 000 osoba, te je dobivena M= 171,5 i sd= 9,8. Koliko otprilike ima ispitanika izmeu 172 i 175 cm? Kolika je vjerojatnost da emo nasuminim izborom jednog od 1000 mladia, odabrati nekog tko je visok izmeu 172 i 175 cm?

Kod ovakvih zadataka najbolje je nacrtati povrinu koja nas zanima, a povrinu emo preuzeti iz tablice A Da bismo to izraunali treba izraunati povrinu krivulje od 172 cm, pa do kraja, zatim povrinu od 175 cm do kraja, i konano, drugu povrinu oduzeti od prve: z1=(172-171,5)/9,8=0,05 p=48% z2=(175-171,5)/9,8=0,36 p=36% a) 48%-36%= 12% rezultata, N=120 ispitanika b) p=0,12; vjerojatnost iznosi 12%

17.1.2014.

Poloaj pojedinca u grupi se moe izraziti i centilom (percentilom) prvi centil obuhvaa 1% najslabijih, drugi centil iduih 1% itd... sedamdeseti centil znai da je 70% rezultata jednako ili slabije, a 30% bolje itd... Decili su frakcije po 10% rezultata; prvi decil obuhvaa prvih 10% (najslabijih), 2. iduih 10 % itd. 1.centil je poetna vrijednost za 1. decil, 10. centil je poetna vrijednost za 2. decil itd.

Primjer 1. Ako su M=170 sd=10, na kojem centilu se nalazi X=180? Z=1 p=0.16 do blieg kraja krivulje 100 (ukupna povrina) -16 =84.centil

Rangirati ih, pa primijeniti formulu: Centil = (rang rezultata/N)*100 Primjer: Ako je meu 120 rezultata neki rezultat 48. po redu, na kojem se centilu nalazi taj rezultat?
48/120*100=

Prednost

z-vrijednosti

z-vrijednosti moemo zbrajati i traiti njihov prosjek jer su to ekvidistantne jednice, dok kod centila to nije doputeno jer centili u normalnoj raspodjeli ne predstavljaju ekvidistantne jedinice

40. Obrnut postupak- raunanje ranga iz centila: Rang= (Centil*N)/100

Prednost

centila

Z-vrijednost

Centili ne zahtijevaju normalnu raspodjelu iz bilo kakve distribucije moemo odrediti koji rezultat postie 10% najboljih ispitanika i sl. Nasuprot tomu, z-vrijednosti predstavljaju dijelove standardne devijacije, a ona je vezana uz normalnu raspodjelu

Centili

You might also like