18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________

DIREKTIVA 2010/31/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (preraena) EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE, uzimajui u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske Unije, a posebno njegov lana k 194(2), uzimajui u obzir prijedlog Europske Komisije, uzimajui u obzir miljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1), uzimajui u obzir miljenje Odbora regija (2), djelujui u skladu s uobiajenim zakonodavnim postupkom (3), budui da: (1) Direktiva 2002/91/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2002. o energetskim svojstvima zgrada (4) je izmijenjena (5). Budui da treba provesti daljnje znaajne izmjene, potrebno je preraditi je u interesu jasnoe. Uinkovita, razborita, racionalna i odriva uporaba energije odnosi se, izmeu ostalog, i na naftne proizvode, prirodni plin i kruta goriva, koji su osnovni izvori energije, ali isto tako i vodei izvori emisija ugljinog dioksida. Na zgrade otpada 40% ukupne potronje energije u Europskoj uniji. Ovaj sektor se sve vie iri to mora poveati njegovu potronju energije. Radi toga smanjenje potronje energije i uporaba energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada predstavljaju vane mjere koje su potrebne kako bi se smanjila energetska ovisnost Europske unije i emisije staklenikih plinova. Zajedno s poveanom uporabom energije iz obnovljivih izvora, mjere koje se poduzimaju za smanjenje potronje energije u Europskoj uniji omoguile bi Europskoj uniji da udovolji zahtjevima Kyotskog Protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i da ispuni kako svoju dugoronu obvezu odravanja globalnog rasta temperature ispod 2C tako i obvezu da do 2020.

(2)

(3)

1 2

SL C 277, 17. studenog 2009, str. 75. SL C 200, 25. kolovoza 2009, str. 41. 3 Stajalite Europskog parlamenta od 23. travnja 2009. (koje jo nije objavljeno u Slubenom listu), stajalite Vijea pri prvom itanju od 14. travnja 2010. (koje jo nije objavljeno u Slubenom listu), stajalite Europskog parlamenta od 18. svibnja 2010. (koje jo nije objavljeno u Slubenom listu). 4 SL L 1, 4. sijenja 2003, str. 65. 5 Vidi Prilog IV, dio A.

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ godine smanji ukupne emisije staklenikih plinova za najmanje 20% ispod razine iz 1990. godine i za 30% ukoliko se postigne meunarodni sporazum. Smanjena potronja energije i poveana uporaba energije iz obnovljivih izvora takoer trebaju igrati vanu ulogu u promicanju sigurnosti opskrbe energijom, u tehnolokom razvoju i u stvaranju mogunosti za zapoljavanje i regionalni razvitak, osobito u ruralnim podrujima. (4) Upravljanje potrebnom energijom je vaan alat koji omoguava Europskoj uniji da utjee na globalno trite energijom, pa time srednjorono i dugorono i na sigurnost opskrbe energijom. Europsko Vijee je u oujku 2007 naglasilo potrebu za poveanjem energetske uinkovitosti u Europskoj uniji da bi se mogao ostvariti cilj smanjenja potronje energije u Europskoj uniji od 20% do 2020. godine, te je pozvalo na temeljitu i brzu provedbu prioriteta utvrenih u priopenju Komisije pod nazivom "Plan aktivnosti za energetsku uinkovitost: ostvarivanje potencijala". Ovim planom aktivnosti utvreni su znaajni potencijali za trokovno uinkovite utede energije u sektoru zgrada. Europski parlament je u svojoj rezoluciji od 31. sijenja 2008. godine pozvao na jaanje odredbi Direktive 2002/91/EZ, te je u nekoliko navrata, a posljednji put u svojoj rezoluciji o Drugom stratekom prikazu energetskog stanja od 3. veljae 2009. godine, zatraio da cilj o 20% veoj energetskoj uinkovitosti u 2020. godini postane obvezujui. tovie, Odlukom br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. vezano za napore koje drave lanice ulau u smanjenje emisija staklenikih plinova kako bi ispunile obveze Zajednice u pogledu smanjenja emisija staklenikih plinova do 2020. godine (6) utvruju se obvezujui nacionalni ciljevi za smanjenje CO2 za koje e energetska uinkovitost u sektoru zgrada biti od presudne vanosti, a Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. godine o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora ( 7) propisuje promicanje energetske uinkovitosti u kontekstu obvezujueg cilja da do 2020. godine na energiju iz obnovljivih izvora treba otpadati 20% ukupne potronje energije u Europskoj uniji. Europsko vijee je u oujku 2007. godine ponovno potvrdilo odlunost Europske unije da se na itavom podruju Europske unije nastavi dobivanje energije iz obnovljivih izvora tako to je propisalo kao obvezatan cilj da udio energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine bude 20%. Direktivom 2009/28/EZ utvren je zajedniki okvir za promicanje energije iz obnovljivih izvora. Potrebno je utvrditi konkretnije aktivnosti u cilju ostvarenja veih neiskoritenih potencijala utede energije u zgradama i smanjenja velikih razlika izmeu rezultata drava lanica na ovom podruju. Mjere kojima se dodatno poboljavaju energetska svojstva zgrada trebaju voditi rauna o klimatskim i lokalnim uvjetima, kao i o klimi u zatvorenom prostoru i trokovnoj uinkovitosti. Te mjere ne smiju utjecati na ostale zahtjeve u vezi zgrada kao to su dostupnost, sigurnost i namjena zgrade.

(5)

(6)

(7)

(8)

6 7

SL L 140, 5. lipnja 2009, str. 136. SL L 140, 5. lipnja 2009, str. 16.

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ (9) Energetska svojstva zgrada treba izraunavati na temelju metodologije koja se moe razlikovati na nacionalnoj i regionalnoj razini. Pored toplinskih karakteristika to obuhvaa i ostale imbenike koji igraju sve vaniju ulogu, kao to su instalacije grijanja i klimatizacije, primjena energije iz obnovljivih izvora, elementi pasivnog grijanja i hlaenja, zasjenjivanje, kvaliteta zraka u prostorijama, odgovarajua prirodna rasvjeta i projekt zgrade. Metodologija izrauna energetskih svojstava treba se temeljiti ne samo na godinjem dobu u kojem je potrebno grijanje, nego treba obuhvaati godinja energetska svojstva zgrade. Ta metodologija mora uzimati u obzir postojee europske standarde.

(10) Drave lanice snose iskljuivu odgovornost za utvrivan je minimalnih zahtjeva za energetska svojstva zgrada i graevnih dijelova zgrada. Te zahtjeve treba utvrditi s ciljem postizanja trokovno optimalne ravnotee izmeu dotinih ulaganja i trokova energije na kojima e se utedjeti tijekom uporabnog vijeka zgrade, ne dovodei u pitanje pravo drava lanica da utvrde minimalne zahtjeve koji su energetski uinkovitiji nego trokovno optimalne razine energetske uinkovitosti. Treba predvidjeti mogunost da drave lanice redovno razmatraju minimalne zahtjeve za energetska svojstva zgrada u svjetlu tehnikog napretka. (11) U cilju ostvarenja trokovno uinkovitih ili trokovno optimalnih razina energetske uinkovitosti drave lanice mogu, u odreenim okolnostima kao na primjer u svjetlu klimatskih razlika, opravdano utvrditi trokovno uinkovite ili trokovno optimalne zahtjeve za dijelove zgrada koji bi u praksi ograniili ugradnju graevnih proizvoda koji udovoljavaju standardima utvrenim u zakonodavstvu Europske unije, pod uvjetom da takvi zahtjevi ne predstavljaju nikakvu neopravdanu trinu prepreku. (12) Kod utvrivanja zahtjeva za energetska svojstva tehnikih sustava zgrada, drave lanice trebaju, gdje je to dostupno i prikladno, koristiti usklaene instrumente, a osobito metode ispitivanja i izrauna, te energetske razrede koji su uvedeni kroz mjere kojima se provodi Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009. kojom se uspostavlja okvir za utvrivanje zahtjeva ekolokog projektiranja za proizvode vezane za energiju (1), te Direktiva 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o iskazivanju potronje energije i ostalih resursa za proizvode vezane za energiju (2) putem deklaracija i drugih standardnih informacija o proizvodu, kako bi se osigurala dosljednost s dotinim inicijativama i koliko god je to mogue smanjila potencijalna rascjepkanost trita. (13) Ova Direktiva ne dovodi u pitanje lanke 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Zato se izraz 'poticaj' koji se koristi u ovoj Direktivi ne smije tumaiti kao da predstavlja pomo drave lanice.

________________________
( ) SL L 285, 31.listopada 2009, str. 10. 2 ( ) Vidi stranu 1 ovog Slubenog lista.
1

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ (14) Komisija treba utvrditi usporedivi metodoloki okvir za izraunavanje trokovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva za energetska svojstva. Drave lanice trebaju koristiti taj okvir za usporeivanje rezultata s minimalnim zahtjevima za energetska svojstva koje su donijele. Ukoliko izmeu izraunatih trokovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva za energetska svojstva i minimalnih vaeih zahtjeva za energetska svojstva postoje znaajne razlike, odnosno ako prekorauju 15%, drave lanice dune su izjednaiti razliku ili planirati odgovarajue korake za smanjenje te razlike. Procijenjeni gospodarski uporabni vijek zgrade ili graevnog dijela zgrade trebaju odrediti drave lanice, vodei rauna o trenutnoj praksi i iskustvu iz utvrivanja tipinog gospodarskog uporabnog vijeka. O rezultatima ove usporedbe i podacima koji su koriteni da bi se dolo do tih rezultata treba redovno izvjetavati Komisiju. Ti izvjetaji trebali bi omoguiti Komisiji ocjenjivanje napretka i izvjetavanje o napretku kojeg drava lanica postie u ostvarivanju trokovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva u pogledu energetskih svojstava. (15) Zgrade imaju utjecaj na dugoronu potronju energije. Obzirom na dugi ciklus rekonstrukcije postojeih zgrada, nove i postojee zgrade koje podlijeu veoj rekonstrukciji trebale bi zato udovoljavati minimalnim zahtjevima za energetska svojstva koji su prilagoeni lokalnoj klimi. Budui da potencijal primjene alternativnih sustava za opskrbu energijom jo nije ispitan u cijelosti, za nove zgrade treba razmotriti mogunost alternativnih sustava opskrbe energijom bez obzira na njihovu veliinu, i to temeljem naela da najprije treba osigurati da se potrebe za energijom za grijanje i hlaenje smanje na trokovno optimalne razine. (16) Vee rekonstrukcije postojeih zgrada, bez obzira na njihovu veliinu, pruaju mogunost provoenja trokovno uinkovitih mjera kojima se poboljavaju energetska svojstva. Iz razloga trokovne uinkovitosti trebalo bi biti mogue ograniiti minimalne zahtjeve za energetska svojstva na one rekonstruirane dijelove koji su najvaniji za energetska svojstva zgrade. Drave lanice trebale bi moi odabrati hoe li 'veu rekonstrukciju' definirati u smislu po stotka povrine ovojnice zgrade ili u smislu vrijednosti zgrade. Ako drava lanica odlui definirati veu rekonstrukciju u smislu vrijednosti zgrade, mogu se koristiti vrijednosti kao to su stvarna vrijednost ili trenutna vrijednost na bazi cijene rekonstrukcije, ne raunajui vrijednost zemljita na kojem je zgrada smjetena. (17) Mjere su potrebne kako bi se poveao broj zgrada koje ne samo da udovoljavaju trenutnim minimalnim zahtjevima za energetska svojstva, nego su i energetski uinkovitije, ime se smanjuje kako potronja energije tako i emisije ugljinog dioksida. U tu svrhu drave lanice trebaju izraditi nacionalne planove za poveanje broja zgrada sa skoro nultom potronjom energije, te redovno izvjetavati Komisiju o takvim planovima. (18) Financijski instrumenti i druge mjere Europske unije donose se ili prilagoavaju kako bi se potaknulo provoenje mjera vezanih za energetsku uinkovitost. Ti

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ financijski instrumenti na razini Europske unije obuhvaaju, izmeu ostalog, Uredbu (EZ) br. 1080/2006 Europskog parlamenta i Vijea od 5. srpnja 2006. o Europskom fondu za regionalni razvoj (1) koja je izmijenjena kako bi se omoguila vea ulaganja u energetsku uinkovitost u stambenom sektoru; javno-privatno partnerstvo u inicijativi za 'europske energetski u inkovite zgrade' kojom se promiu zelene tehnologije i razvoj energetski uinkovitih sustava i materijala u novim i rekonstruiranim zgradama; inicijativa Europske investicijske banke (EIB) pod nazivom 'Inicijativa Europske unije za odrivo financiranje energije' koja ima za cilj da, izmeu ostalog, omogui ulaganja u energetsku uinkovitost i 'Fond Marguerite' kojim upravlja EIB; Europski fond za energiju, klimatske promjene i infrastrukturu do 2020. godine; Direktivu Vijea 2009/47/EZ od 5. svibnja 2009. kojom se mijenja Direktiva 2006/112/EZ u pogledu smanjenih stopa poreza na dodanu vrijednost (2); instrument strukturalnih i kohezijskih fondova Jeremie (Joint European Resources for micro to medium enterprises = Zajednika europska sredstva za mala i srednje velika poduzea); Fond za financiranje energetske uinkovitosti; Okvirni program za konkurentnost i inovacije ukljuujui II. Program inteligentne energije u Europi koji se posebno bavi uklanjanjem trinih prepreka vezanih za energetsku uinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora kroz, na primjer, fond tehnike pomoi ELENA (European Local Energy Assitance = Europska pomo za lokalnu energiju); Sporazum gradonaelnika; Program za poduzetnitvo i inovacije; ICT Program podrke politici iz 2010. godine, te Sedmi okvirni program istraivanja. Europska banka za obnovu i razvoj takoer osigurava financijska sredstva s ciljem poticanja provedbe mjera koje se odnose na energetsku uinkovitost.

(19) Financijske instrumente Europske unije treba upotrijebiti da bi se ispunili ciljevi ove Direktive, ali oni ne smiju zamijeniti nacionalne mjere. Njih osobito treba iskoristiti za osiguravanje prikladnih i inovativnih sredstava financiranja da bi se ubrzalo ulaganje u mjere energetske uinkovitosti. Oni mogu igrati vanu ulogu u izradi nacionalnih, regionalnih i lokalnih fondova, instrumenata ili mehanizama energetske uinkovitosti, koji pruaju mogunost financiranja vlasnika privatne imovine, malih i srednje velikih poduzea i kompanija za usluge energetske uinkovitosti. (20) Kako bi Komisiji mogle dostavljati odgovarajue informacije, drave lanice trebaju izraditi popise postojeih i predloenih mjera, ukljuujui one koje su financijske prirode, a koje se razlikuju od mjera utvrenih ovom Direktivom, ali koje promiu ciljeve ove Direktive. Postojee i predloene mjere navedene na popisu drava lanica mogu osobito obuhvaati mjere koje imaju za cilj smanjenje postojeih pravnih i trinih prepreka i poticanje ulaganja i/ili drugih aktivnosti kojima se poveava energetska uinkovitost novih i postojeih zgrada, i tako potencijalno doprinosi smanjenju energetskog siromatva.

_____________________
( ) SL L 210, 31. srpnja 2006, str. 1. 2 ( ) SL L 116, 9. svibnja 2009, str. 18.
1

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ Takve mjere mogu obuhvaati, ali se ne moraju ograniiti na besplatnu ili subvencioniranu tehniku i savjetodavnu pomo, izravne subvencije, subvencionirane kreditne planove ili kredite s niskom kamatom, bespovratno financiranje i planove kreditnih garancija. Tijela javne vlasti i druge institucije koje provode ovakve mjere financijske prirode mogu povezati primjenu tih mjera s naznaenim energetskih svojstvima i preporukama iz energetskih certifikata. Kako bi se dravama lanicama olakao teret izvjeivanja, treba omoguiti da se izvjea propisana ovom Direktivom mogu ugraditi u Akcijski plan za energetsku uinkovitost naveden u lanku 14 , stavak 2. Direktive 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 5. travnja 2006. godine o energetskoj uinkovitosti krajnje primjene i energetskim uslugama (1). Javni sektor u svakoj dravi lanici treba biti predvodnik na podruju energetskih svojstava zgrada, pa stoga u nacionalnim planovima treba utvrditi ambicioznije ciljeve za zgrade u kojima borave tijela javne vlasti.

(21)

(22)

Potencijalnom kupcu i najmoprimcu zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade treba u energetskom certifikatu pruiti tonu informaciju o energetskim svojstvima zgrade i praktine savjete za poboljanje tih svojstava. Informativne kampanje mogu posluiti kako bi vlasnike i najmoprimce jo vie potaknule na poboljanje energetskih svojstava njihove zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade. Vlasnike i najmoprimce poslovnih zgrada takoer treba poticati na razmjenu informacija koje se odnose na stvarnu potronju energije, kako bi se osigurala dostupnost svih podataka potrebnih za donoenje informiranih odluka o potrebnim poboljanjima. Energetski certifikat takoer treba pruati informacije o stvarnom utjecaju grijanja i hlaenja na energetske potrebe zgrade, na njezinu potronju primarne energije i na emisije ugljinog dioksida.

(23)

Tijela vlasti trebaju predvoditi primjerom i nastojati provoditi preporuke navedene u energetskom certifikatu. Drave lanice trebaju u svoje nacionalne planove ukljuiti mjere kojima se daje potpora tijelima vlasti da meu prvima usvoje poboljanja energetske uinkovitosti i da ponu provoditi preporuke obuhvaene energetskim certifikatom im je to izvedivo. Zgrade u kojima borave tijela vlasti i zgrade s velikim prometom ljudi trebaju sluiti kao primjer tako to e pokazati da se vodi rauna o pitanjima okolia i energije, pa zato te zgrade treba podvrgavati energetskom certificiranju na redovnoj osnovi. Javno objavljivanje informacija o energetskim svojstvima treba unaprijediti kroz jasno izlaganje certifikata o energetskim svojstvima, osobito u zgradama odreene veliine u kojima borave tijela vlasti ili u zgradama s velikim prometom ljudi, kao to su duani i trgovaki centri, supermarketi, restorani, kazalita, banke i hoteli.

(24)

_______________________
( ) SL L 114, 27. travnja 2006, str. 64.
1

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ (25) Zadnjih godina je u europskim zemljama dolo do porasta broja sustava klimatizacije. To predstavlja znaajan problem u razdobljima vrnog optereenja, jer se poveava troak elektrine energije i izaziva poremeaj u energetskoj ravnotei. Zato prednost treba dati strategijama koje poboljavaju toplinska svojstva zgrada u ljetnom razdoblju. U tu svrhu teite treba staviti na mjere kojima se izbjegava pregrijavanje, kao to su zasjenjivanje i dovoljan toplinski kapacitet u graenju zgrada, te na daljnji razvoj i primjenu tehnika pasivnog hlaenja, osobito onih kojima se poboljavaju klimatski uvjeti u zatvorenom prostoru i mikroklima oko zgrada. Redovnim odravanjem i pregledom sustava za grijanje i klimatizaciju koje obavlja kvalificirano osoblje doprinosi se tome da sustavi budu tono podeeni u skladu sa specifikacijom proizvoda i na taj nain osiguravaju optimalna svojstva s gledita zatite okolia, sigurnosti i energije. U redovnim vremenskim razmacima tijekom uporabnog vijeka sustava za grijanje i klimatizaciju treba provoditi njegovu nezavisnu procjenu, osobito prije njegove zamjene ili modernizacije. Kako bi se administrativno optereenje vlasnika i najmoprimaca zgrade svelo na najmanju mjeru, drave lanice trebaju nastojati kombinirati postupke pregleda i certificiranje koliko je god to mogue. Zajedniki pristup certificiranju energetskih svojstava zgrada i pregledu sustava za grijanje i klimatizaciju kojeg obavljaju kvalificirani i/ili ovlateni strunjaci ija nezavisnost mora biti zajamena temeljem objektivnih kriterija pridonijet e ujednaenosti u pogledu napora koje drave lanice ulau u tednju energije u sektoru zgrada, i uvest e transparentnost za potencijalne vlasnike ili korisnike obzirom na energetska svojstva na europskom tritu nekretnina. Da bi se osigurala kvaliteta certifikata o energetskim svojstvima i pregleda sustava za grijanje i klimatizaciju po cijeloj Europskoj uniji, svaka drava lanica treba uspostaviti jedan nezavisan kontrolni mehanizam. Budui da su za uspjenu provedbu Direktive od presudne vanosti lokalna i regionalna tijela vlasti, s njima se treba savjetovati i treba ih ukljuivati kako je i kad god je to prikladno u skladu s vaeim nacionalnim zakonodavstvom, u pitanjima planiranja, izrade programa za pruanje informacija, obuavanja i unapreenja svijesti, te provedbe ove Direktive na nacionalnoj i lokalnoj razini. Takve konzultacije mogu takoer pomoi u pruanju odgovarajuih smjernica lokalnim urbanistima i graevinskim inspektorima za izvoenje potrebnih zadataka. Osim toga, drave lanice trebaju omoguiti i poticati arhitekte i urbaniste da prilikom planiranja, projektiranja, gradnje i rekonstruiranja industrijskih i stambenih podruja kvalitetno razmotre optimalne kombinacije za poboljanje energetske uinkovitosti, uporabu energije iz obnovljivih izvora i uporabu centralnog grijanja i hlaenja. Instalateri i graditelji su od presudne vanosti za uspjenu provedbu ove Direktive. Zbog toga odgovarajui broj instalatera i graditelja treba putem

(26)

(27)

(28)

(29)

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ osposobljavanja i drugih mjera stei prikladnu razinu strunosti za ugradnju i integriranje potrebne tehnologije energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora. (30) Drave lanice moraju voditi rauna o Direktivi 2005/26/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 7. rujna 2005. o priznavanju strunih kvalifikacija (1) obzirom na meusobno priznavanja strunjaka koji su navedeni u ovoj Direktivi, a Komisija treba nastaviti s provedbom svojih aktivnosti na temelju Programa inteligentne energije u Europi u pogledu smjernica i preporuka za standarde osposobljavanja takvih strunjaka. Da bi se poboljala transparentnost energetskih svojstava na tritu nestambenih nekretnina Europske unije, potrebno je utvrditi jedinstvene uvjete za dobrovoljni zajedniki plan certificiranja energetskih svojstava nestambenih zgrada. U skladu s lankom 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU), pravila i opa naela koja se odnose na mehanizme kojima drave lanice nadziru Komisiju u provoenju izvrnih ovlasti moraju se utvrditi unaprijed kroz uredbu koja se usvaja u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Do usvajanja te nove uredbe i dalje se primjenjuje Odluka Vijea 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojom se utvruju postupci za provedbu izvrnih ovlasti povjerenih dodijeljenih Komisiji (2), s izuzetkom regulatornog postupka stroge kontrole, koji se ne primjenjuje. Komisija treba biti ovlatena za usvajanje podzakonskih akata u skladu s lankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) u pogledu prilagoavanja tehnikom napretku odreenih dijelova opeg okvira navedenog u Prilogu I. i u pogledu uspostavljanja metodolokog okvira za izraunavanje trokovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva za energetska svojstva. Osobito je vano da Komisija tijekom pripremnih radova obavi odgovarajue konzultacije, ukljuujui one na strunoj razini. Obzirom da drave lanice, uslijed sloenosti sektora zgrada i nemogunosti nacionalnih stambenih trita da odgovarajue odgovore na izazove energetske uinkovitosti, ne mogu ispuniti cilj ove Direktive na zadovoljavajui nain, te da se taj cilj iz razloga opsega i uinaka mjera moe bolje ostvariti na razini Europske unije, Europska unija moe donijeti mjere u skladu s naelom supsidijarnosti kako je navedeno u lanku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s naelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom lanku, ove Direktiva ne see dalje od onoga to je potrebno da bi se taj cilj ostvario. Obveza usvajanja ove Direktive u nacionalno pravo treba se ograniiti na one odredbe koje predstavljaju bitnu razliku u usporedbi s Direktivom 2002/91/EZ. Obveza usvajanja odredbi koje su nepromijenjene proizlazi iz te Direktive.

(31)

(32)

(33)

(34)

_____________________
( ) SL L 255, 30. rujna 2005, str. 22. 2 ( ) SL L 184, 17. srpnja 1999, str. 23.
1

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ (35) Ova Direktiva ne dovodi u pitanje obveze drava lanica koje se odnose n a vremenske rokove za unoenje odredbi EU u nacionalno pravo i primjenu Direktive 2002/91/EZ. U skladu s tokom 34. Meuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu (3), drave lanice se potiu da u vlastitom interesu i interesu Europske unije izrade svoje vlastite tablice koje na najbolji mogui nain prikazuju meusobni odnos izmeu ove Direktive i mjera za njezino unoenje u nacionalno pravo, te da ih javno objave,

(36)

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU: lanak 1. Predmet 1. Ova Direktiva promie poboljavanje energetskih svojstava zgrada na podruju Europske unije, vodei rauna o vanjskim klimatskim i lokalnim uvjetima, te o klimatskim zahtjevima u prostorijama i trokovnoj uinkovitosti. 2. (a) Ovom Direktivom utvruju se zahtjevi u pogledu: zajednikog opeg okvira za metodologiju za izraun objedinjenih energetskih svojstava zgrada i samostalnih uporabnih cjelina zgrada; primjene minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih zgrada i samostalnih uporabnih cjelina novih zgrada; primjene minimalnih zahtjeva za energetska svojstva: (i) postojeih zgrada, samostalnih uporabnih cjelina zgrada i graevnih dijelova zgrada koji podlijeu veoj rekonstrukciji; graevnih dijelova zgrada koji ine dio ovojnice zgrade i koji imaju znaajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade kad se obnavljaju ili zamjenjuju; i tehnikih sustava zgrada kad god se ugrauju, zamjenjuju ili moderniziraju;

(b)

(c)

(ii)

(iii)

(d)

nacionalnih planova za poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije; certificiranja energetskih svojstava zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada; redovnih pregleda sustava za grijanje i klimatizaciju u zgradama, i

(e)

(f)
3

________________________
( ) SL C 321, 31. prosinca 2003, str. 1.

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ (g) nezavisnih sustava za kontrolu energetskih certifikata i izvjea o pregledima.

3. Zahtjevi utvreni ovom Direktivom su minimalni zahtjevi koji ne spreavaju niti jednu dravu lanicu da primjenjuje ili donosi stroe mjere. Takve mj ere moraju biti u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. O takvim mjerama treba obavijestiti Komisiju. lanak 2. Definicije U smislu ove Direktive pojedini pojmovi imaju sljedee znaenje: 1. 'zgrada' jest graevina s krovom i zidovima, u kojoj se energija koristi za stvaranje odreenih klimatskih uvjeta; 2. 'zgrada s gotovo nultom potronjom energije' jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva, kako je utvreno u skladu s Prilogom I. Gotovo nul ta ili vrlo mala koliina potrebne energije treba u znaajnoj mjeri biti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora, ukljuujui energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu na licu mjesta ili u blizini; 3. 'tehniki sustav zgrade' jest tehnika oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade koja slui za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode, osvjetljenje ili njihovu kombinaciju; 4. 'energetsko svojstvo zgrade' jest izraunata ili izmjerena koliina energije koja je potrebna za zadovoljavanje potrebe za energijom povezane s karakteristinom uporabom zgrade, a koja izmeu ostalog ukljuuje energiju koja se koristi za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje; 5. 'primarna energija' jest energija iz obnovljivih i neobnovljivih izvora, koja nije podvrgnuta niti jednom postupku pretvorbe; 6. 'energija iz obnovljivih izvora' jest energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, odnosno energija vjetra, solarna, aerotermalna, geotermalna i hidrotermalna energija, energija oceana, energija vode, biomasa, plin s odlagalita, plin iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplinovi; 7. 'ovojnica zgrade' su objedinjeni elementi zgrade koji razdvajaju unutranji dio zgrade od vanjskog prostora; 8. 'samostalna uporabna cjelina zgrade' jest dio, kat ili stan unutar zgrade koji je namijenjen ili preinaen da se moe koristiti odvojeno; 9. 'graevni dio zgrade' jest tehniki sustav zgrade ili dio ovojnice zgrade; 10. 'vea rekonstrukcija' jest rekonstrukcija zgrade kod koje:

10

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ (a) ukupna cijena rekonstrukcije koja se odnosi na ovojnicu zgrade ili tehnike sustave zgrade prelazi 25% vrijednosti zgrade, ne raunajui vrijednost zemljita na kojem se zgrada nalazi; (b) vie od 25% povrine ovojnice zgrade podlijee rekonstrukciji; 11. 'Europski standard' jest standard kojeg je donio Europski odbor za standardizaciju, Europski odbor za elektrotehniku standardizaciju ili Europski institut za telekomunikacijske standarde, i koji je stavljen u javnu upotrebu; 12. 'energetski certifikat zgrade' jest certifikat kojeg priznaje drava lanica ili pravna osoba koju je drava lanica imenovala, a koji predouje energetska svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade izraunata prema metodologiji usvojenoj u skladu s lankom 3; 13. 'kogeneracija' jest istovremena proizvodnja toplinske i elektrine i/ili mehanike energije u jednom procesu; 14. 'trokovno optimalna razina' jest razina energetskih svojstava koja omoguava najnii troak tijekom procijenjenog gospodarskog uporabnog vijeka zgrade, pri emu: (a) najnii troak treba utvrditi uzimajui u obzir trokove ulaganja vezanih za energiju, trokove odravanja i rada (ukljuujui trokove i utede energije, kategoriju dotine zgrade, zaradu od proizvedene energije), ako postoje, trokove zbrinjavanja, ako postoje; i (b) procijenjeni gospodarski uporabni vijek treba utvrditi svaka drava lanica. To se odnosi na preostali procijenjeni gospodarski uporabni vijek zgrade ako su zahtjevi za energetska svojstva zadani za zgradu u cjelini, ili na procijenjeni gospodarski uporabni vijek nekog graevnog dijela zgrade kada su zahtjevi za energetska svojstva zadani za graevne dijelove zgrade. Trokovno optimalna razina mora se kretati unutar raspona razina energetskih svojstava u kojem je analiza trokova i koristi izraunata za procijenjeni gospodarski uporabni vijek pozitivna; 15. 'sustav klimatizacije' jest kombinacija komponenata koje osiguravaju odreeni oblik obrade zraka u zatvorenom prostoru, a koja slui za nadzor ili sniavanje temperature; 16. ' kotao' jest kombinirana jedinica kotla i plamenika kojoj je namjena da toplinu koja se oslobaa pri gorenju prenosi na tekuine; 17. 'efektivna nazivna snaga' jest najvea kalorijska snaga izraena u kW koju proizvoa navede i za koju jami da se moe isporuiti tijekom neprekidnog rada uz istovremeno odravanje korisne uinkovitosti koju je proizvoa naznaio;

11

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ 18. 'dizalica topline' jest stroj, naprava ili instalacija koja prenosi toplinu iz prirodnog okruenja kao to je zrak, voda ili tlo na zgrade ili industrijske objekte mijenjanjem prirodnog strujanja topline na takav nain da ona struji od nie prema vioj temperaturi. Kod reverzibilnih dizalica topline toplina se moe prenositi sa zgrade na prirodno okruenje; 19. 'daljinsko grijanje' ili 'daljinsko hlaenje' jest razvoenje toplinske energije u obliku pare, tople vode ili ohlaenih tekuina iz sredinjeg izvora proizvodnje kroz mreu do zgrada s vie zona ili lokacija, za potrebe uporabe prostora ili grijanja ili hlaenja procesa. lanak 3. Donoenje metodologije za izraunavanje energetskih svojstava zgrada Drave lanice moraju primjenjivati metodologiju za izraunavanje energetskih svojstava zgrada u skladu sa zajednikim opim okvirom navedenim u Prilogu I. Ova metodologija donosi se na nacionalnoj ili regionalnoj razini. lanak 4. Utvrivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva 1. Drave lanice trebaju poduzeti sve mjere koje su potrebne da bi se utvrdili minimalni zahtjevi za energetska svojstva zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada s ciljem postizanja trokovno optimalnih razina. Energetska svojstva e se izraunavati u skladu s metodologijom navedenom u lanku 3. Trokovno optimalne razine e se izraunavati u skladu s usporedivim metodolokim okvirom navedenim u lanku 5. im se taj okvir bude provodio. Drave lanice trebaju poduzeti sve mjere koje su potrebne da bi se utvrdili minimalni zahtjevi za energetska svojstva graevnih dijelova zgrada koji ine ovojnicu zgrade i koji imaju znaajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade kada se mijenjaju ili obnavljaju, a s ciljem postizanja trokovno optimalnih razina. Kod utvrivanja zahtjeva drave lanice mogu praviti razliku izmeu novih i postojeih zgrada, te izmeu razliitih kategorija zgrada. Ovi zahtjevi moraju uzeti u obzir openite klimatske uvjete u zatvorenom prostoru, kako bi se izbjegli eventualni negativni uinci kao to je neodgovarajua ventilacija, te lokalne uvjete i planiranu funkciju i starost zgrade. Drave lanice nisu dune utvrditi minimalne zahtjeve za energetska svojstva koji nisu trokovno uinkoviti tijekom procijenjenog gospodarskog uporabnog vijeka zgrade.

12

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ Minimalni zahtjevi za energetska svojstva podlijeu reviziji u redovnim vremenskim razmacima koji ne smiju biti dui od pet godina, i trebaju, po potrebi, biti aurirani kako bi odraavali tehniki napredak u sektoru zgradarstva. 2. Drave lanice mogu donijeti odluku da nee utvrditi ili primjenjivati zahtjeve navedene u stavku 1. na sljedee kategorije zgrada: (a) zgrade koje su slubeno zatiene kao dio oznaenog okolia ili radi njihovog posebnog arhitektonskog ili povijesnog znaaja, ukoliko bi ispunjavanje odreenih minimalnih zahtjeva za energetska svojstva neprihvatljivo izmijenilo njihov karakter ili izgled; zgrade koje se koriste kao mjesta vjerskih obreda i za vjerske aktivnosti; privremene zgrade iji je rok uporabe dvije godine ili manje, industrijske lokacije, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama, te nestambene poljoprivredne zgrade koje se koriste u sektoru koji je obuhvaen nacionalnim sektorskim sporazumom o energetskim svojs tvima; stambene zgrade koje se koriste ili se namjeravaju koristiti ili manje od etiri mjeseca godinje ili, alternativno, jedno ogranieno vrijeme u godini, i to uz oekivanu potronju energije manju od 25% od koliine koja bi bila rezultat uporabe tijekom itave godine; samostojee zgrade s ukupnom korisnom povrinom manjom od 50 m 2. lanak 5. Izraunavanje trokovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva za energetska svojstva 1. Komisija e do 30. lipnja 2011. godine kroz podzakonske akte u skladu s lancima 23., 24. i 25. uspostaviti usporedivi metodoloki okvir za izraunavanje trokovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva za energetska svojstva zgrada i graevnih dijelova zgrada. Usporedivi metodoloki okvir e se uspostaviti u skladu s Prilogom III. i u njemu treba praviti razliku izmeu novih i postojeih zgrada i izmeu kategorija zgrada. 2. Drave lanice trebaju izraunati trokovno optimalne razine minimalnih zahtjeva za energetska svojstva koristei usporedivi metodoloki okvir uspostavljen u skladu sa stavkom 1. i dotine parametre kao to su klimatski uvjeti i dostupnost energetske infrastrukture u praksi, te usporediti rezultate tih izrauna s minimalnim zahtjevima za energetska svojstva koji su na snazi. Drave lanice trebaju izvijestiti Komisiju o svim ulaznim podacima i pretpostavkama koritenima za takve izraune, te o rezultatima tih izrauna. Izvjee moe biti

(b) (c)

(d)

(e)

13

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ ugraeno u Akcijske planove za energetsku uinkovitost koji su navedeni u lanku 14, stavak 2. Direktive 2006/32/EZ. Drave lanice trebaju podnositi ta izvjea Komisiji u redovnim vremenskim razmacima, ne duim od pet godina. Prvo izvjee treba dostaviti do 30. lipnja 2012. godine. 3. Ako rezultat usporedbe obavljene u skladu sa stavkom 2. pokae da su vaei minimalni zahtjevi za energetska svojstva znatno manje energetski uinkoviti od trokovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva za energetska svojstva, dotina drava lanica duna je opravdati tu razliku pred Komisijom u pisanom obliku putem izvjea kako je navedeno u stavku 2., kojemu, ukoliko se nesklad ne moe opravdati, treba priloiti plan s izloenim prikladnim mjerama kako bi se do sljedee revizije zahtjeva za energetska svojstva kako je naved eno u lanku 4, stavak 1. taj nesklad bitno smanjio. 4. Komisija e objavljivati izvjea o napretku kojeg su drave lanice postigle u ostvarivanju trokovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva za energetska svojstva. lanak 6. Nove zgrade 1. Drave lanice dune su poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da nove zgrade ispunjavaju minimalne zahtjeve za energetska svojstva utvrene u skladu s lankom 4. Kod novih zgrada drave lanice dune su osigurati da se prije poetka izgradnje razmotri i uzme u obzir tehnika, ekoloka i gospodarska izvedivost visokouinkovitih alternativnih sustava kao to su dolje navedeni, ako postoje: (a) decentralizirani sustavi za opskrbu energijom koji se temelje na energiji iz obnovljivih izvora; kogeneracija; daljinskog ili centralnog grijanja ili hlaenja, osobito tamo gdje se u cijelosti ili djelomino temelji na energiji iz obnovljivih izvora, i dizalica topline.

(b) (c)

(d)

2. Drave lanice dune su osigurati da analiza alternativnih sustava navedenih u stavku 1. bude dokumentirana i raspoloiva u svrhu ovjeravanja. 3. Ova analiza alternativnih sustava moe se provesti za pojedinane zgrade ili za grupe slinih zgrada ili za zajednike topologije zgrada na istom podruju. to se tie zajednikih sustava grijanja i hlaenja, analiza se moe provesti za sve zgrade spojene na sustav na istom podruju.

14

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ lanak 7. Postojee zgrade Drave lanice trebaju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da, kada se zgrade podvrgavaju veoj rekonstrukciji, energetska svojstva zgrade ili njezinog rekonstruiranog dijela budu poboljana kako bi se ispunili minimalni zahtjevi za energetska svojstva utvreni u skladu sa lankom 4. u mjeri u kojoj je to tehniki, funkcionalno i gospodarski izvedivo. Ovi zahtjevi primjenjivat e se na rekonstruiranu zgradu ili samostalnu uporabnu cjelinu zgrade u cjelini. Dodatno ili alternativno zahtjevi se mogu primjenjivati na rekonstruirane graevne dijelove zgrade. Osim toga, drave lanice trebaju poduzeti potrebne mjere kojima se osigurava da, kada se obnavlja ili zamjenjuje graevni dio zgrade koji ini dio ovojnice zgrade i ima znaajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade, energetska svojstva graevnog dijela zgrade ispunjavaju minimalne zahtjeve za energetska svojstva u mjeri u kojoj je to tehniki, funkcionalno i gospodarski izvedivo. Drave lanice trebaju utvrditi te minimalne zahtjeve za energetska svojstva u skladu sa lankom 4. Obzirom na zgrade koje se podvrgavaju veoj rekonstrukciji drave lanice trebaju poticati razmatranje mogunosti i uzimanje u obzir visokouinkovitih alternativnih sustava navedenih u lanku 6, stavak 1. u mjeri u kojoj je to tehniki, funkcionalno i gospodarski izvedivo. lanak 8. Tehniki sustavi zgrade 1. U svrhu optimalizacije uporabe energije za tehnike sustave zgrada, drave lanice trebaju utvrditi zahtjeve za te sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajueg dimenzioniranja, podeavanja i nadzora tehnikih sustava zgrada koji su ugraeni u postojee zgrade. Drave lanice mogu takoer primjenjivati zahtjeve za te sustave i na nove zgrade. Zahtjevi za sustave utvruju se za nove tehnike sustave zgrada, te za zamjenu i modernizaciju tehnikih sustava zgrada, a primjenjivat e se u mjeri u kojoj je to tehniki, gospodarski i funkcionalno izvedivo. Zahtjevi za sustave trebaju obuhvatiti najmanje sljedee: (a) (b) (c) sustave grijanja; sustave za pripremu tople vode; sustave za klimatizaciju;

15

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ (d) velike ventilacijske sustave;

ili kombinaciju tih sustava. 2. Drave lanice moraju poticati uvoenje inteligentnih sustava mjerenja kad god se zgrada gradi ili podvrgava veoj rekonstrukciji, osiguravajui istovremeno da takvo poticanje bude u skladu s tokom 2. Priloga I. Direktivi 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 13. srpnja 2009. koja se odnosi na opa pravila za unutranje trite strujom (1). Drave lanice mogu osim toga poticati, gdje je to prikladno, ugradnju sustava aktivnog nadzora, kao to su sustavi za automatizaciju, nadzor i praenje kojima je cilj tednja energije. lanak 9. Zgrade s gotovo nultom potronjom energije 1. (a) Drave lanice moraju osigurati: da do 31. prosinca 2020. godine sve nove zgrade budu zgrade s gotovo nultom potronjom energije, i da nakon 31. prosinca 2018. godine sve nove zgrade u kojima borave i koje posjeduju tijela javne vlasti budu zgrade s gotovo nultom potronjom energije.

(b)

Drave lanice moraju izraditi nacionalne planove za poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije. Ti nacionalni planovi mogu ukljuivati ciljeve koji se razlikuju prema kategoriji zgrade. 2. Drave lanice dune su, nadalje, slijedei primjer javnog sektora, utvrditi politiku i poduzeti mjere kao to je zadavanje ciljeva, kako bi se potaknulo pretvaranje zgrada koje se obnavljaju u zgrade s gotovo nultom potronjom energije, te o tome obavijestiti Komisiju u svojim nacionalnim planovima kako je navedeno u stavku 1. 3. (a) Nacionalni planovi moraju, izmeu ostalog, sadravati sljedee elemente: prikaz detaljne praktine primjene definicije zgrada s gotovo nultom potronjom energije u dravi lanici, koja odraava nacionalne, regionalne ili lokalne uvjete i obuhvaa brojani pokazatelj uporabe primarne energije izraeno u kWh/m 2 godinje. Faktori primarne energije koriteni za odreivanje uporabe primarne energije mogu se temeljiti na nacionalnim ili regionalnim prosjenim godinjim vrijednostima i mogu uzeti u obzir dotine europske standarde; neposredne ciljeve za poboljanje energetskih svojstava novih zgrada do 2015. godine, s ciljem pripreme provedbe stavka 1;

(b)

__________________________
( ) SL L 211, 14. kolovoza 2009, str. 55.
1

16

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ (c) informaciju o politici i financijskim ili drugim mjerama donesenim u smislu stavaka 1. i 2. za promicanje zgrada s gotovo nultom potronjom energije, ukljuujui pojedinosti o nacionalnim zahtjevima i mjerama koje se odnose na uporabu energije iz obnovljivih izvora u novim zgradama i u postojeim zgradama koje su podvrgnute veoj rekonstrukciji u smislu lanka 13, stavak 4. Direktive 2009/28/EZ i lanaka 6. i 7. ove Direktive.

4. Komisija e ocjenjivati nacionalne planove navedene u sta vku 1., a osobito prikladnost mjera koje e drave lanice predvidjeti u vezi s ciljevima ove Direktive. Komisija moe, vodei rauna o naelu supsidijarnosti, traiti odreene daljnje informacije u pogledu zahtjeva navedenih u stavcima 1., 2. i 3. U tom sluaju, dotina drava lanica duna je dostaviti traene informacije ili predloiti izmjene u roku devet mjeseci od zahtjeva Komisije. Nakon ocjenjivanja Komisija moe dati preporuke. 5. Komisija treba do 31. prosinca 2012. i svake tri godine nakon toga objavljivati izvjee o napretku kojeg je drava lanica ostvarila u poveanju broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije. Na temelju tog izvjea Komisija e izraditi plan aktivnosti i, po potrebi, predloiti mjere za poveanje broja takvih zgrada , t e poticati najbolja praktina rjeenja u pogledu trokovno uinkovite pretvorbe postojeih zgrada u zgrade s gotovo nultom potronjom energije. 6. Drave lanice mogu donijeti odluku da nee primjenjivati zahtjeve navedene pod tokama (a) i (b) stavka 1. u odreenim i opravdanim sluajevima kada je analiza trokova i koristi kroz gospodarski uporabni vijek dotine zgrade negativna. Drave lanice trebaju obavijestiti Komisiju o naelima dotinih zakonodavnih reima. lanak 10. Financijski poticaji i trine prepreke 1. Obzirom na vanost osiguranja prikladnih financijskih i drugih instrumenata kojima se unapreuju energetska svojstva zgrada i prijelaz na zgrade s gotovo nultom potronjom energije, drave lanice trebaju poduzeti odgovarajue korake u razmatranju takvih najvanijih instrumenata u svjetlu nacionalnih okolnosti. 2. Drave lanice trebaju do 30. lipnja 2011. godine izraditi popis postojeih i, ako je prikladno, predloenih mjera i instrumenata ukljuujui one financijske prirode, koje se razlikuju od onih koje propisuje ova Direktiva, a koje promiu ciljeve ove Direktive. Drave lanice trebaju aurirati taj popis svake tri godine. Drave lanice trebaju dostaviti te popise Komisiji, a to mogu uiniti tako da ih ugrade u Planove aktivnosti za energetsku uinkovitost navedene u lanku 14, stavak 2. Direktive 2006/32/EZ. 3. Komisija e ispitati uinkovitost postojeih i predloenih mjera s popisa navedenog u stavku 2. kao i dotinih instrumenata Europske unije, kao pomo u provedbi ove Direktive. Na temelju takvog ispitivanja, te vodei rauna o naelu supsidijarnosti, Komisija moe dati savjete ili preporuke u pogledu odreenih nacionalnih planova i koordinacije s Europskom unijom i meunarodnim financijskim

17

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ institucijama. Komisija moe ukljuiti ispitivanje i eventualne savjete ili preporuke u svoje izvjee o Nacionalnim planovima za energetsku uinkovitost kako je navedeno u lanku 14, stavak 5. Direktive 2006/32/EZ. 4. Komisija e na zahtjev drava lanica, gdje je to prikladno, pruiti pomo u izradi nacionalnih ili regionalnih programa financijske pomoi u cilju poveanja energetske uinkovitosti zgrada, osobito postojeih, tako to e podupirati razmjenu najboljih praktinih rjeenja izmeu nadlenih nacionalnih ili regionalnih vlasti ili tijela. 5. Kako bi se poboljalo financiranje kao pomo u provedbi ove Direktive, te vodei rauna o naelu supsidijarnosti, Komisija e, po mogunosti do 2011. godine, predoiti analizu, i to osobito: (a) uinkovitosti, prikladnosti razine i stvarno upotrijebljenog iznosa strukturalnih fondova i okvirnih programa koji su koriteni za poboljanje energetske uinkovitosti zgrada, osobito stambenih; uinkovitosti uporabe fondova EIB i drugih javnih financijskih institucija; usklaenosti izmeu Europske unije i nacionalnog f inanciranja i drugih oblika potpore koji mogu posluiti kao poluga za poticanje ulaganja u energetsku uinkovitost, te pogodnosti takvih fondova za ostvarivanje ciljeva Europske unije.

(b) (c)

Na temelju takve analize te u skladu s viegodinjim financijskim okvi rom Komisija moe nakon toga, ako to bude smatrala prikladnim, dati prijedloge Europskom parlamentu i Vijeu u pogledu instrumenata Europske unije. 6. Drave lanice dune su, prilikom osiguravanja poticaja za izgradnju ili veu rekonstrukciju zgrada, voditi rauna o trokovno optimalnim razinama energetskih svojstava. 7. Odredbe ove Direktive nee sprijeiti drave lanice u osiguravanju poticaja za izgradnju novih zgrada, rekonstrukcije ili graevnih dijelova zgrada koji prelaze trokovno optimalne razine. lanak 11. Energetski certifikati zgrada 1. Drave lanice trebaju utvrditi mjere potrebne kako bi se uspostavio sustav certificiranja energetskih svojstava zgrada. Energetski certifikat zgrade mora obuhvaati energetska svojstva zgrade i referentne vrijednosti kao to su minimalni zahtjevi za energetska svojstva kako bi se vlasnicima ili najmoprimcima zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade omoguilo usporeivanje i procjenjivanje njezinih energetskih svojstava.

18

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ Energetski certifikat zgrade moe sadravati dodatne informacije kao to su godinja potronja energije za nestambene zgrade i postotak energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potronji energije. 2. Energetski certifikat zgrade mora sadravati preporuke za trokovno optimalno i trokovno uinkovito poboljanje energetskih svojstava zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, osim ako ne postoji realan potencijal za takvo poboljanje u usporedbi s vaeim zahtjevima za energetska svojstva. Preporuke sadrane u energetskom certifikatu zgrade moraju obuhvaati: (a) mjere provedene u vezi s veom rekonstrukcijom ovojnice zgrade ili tehnikog(ih) sustava zgrade; i mjere za pojedinane graevne dijelove zgrade neovisno o veoj rekonstrukciji ovojnice zgrade ili tehnikog(ih) sustava zgrade.

(b)

3. Preporuke sadrane u energetskom certifikatu zgrade moraju biti tehniki izvedive za odreenu zgradu i mogu dati procjenu za duinu razdoblja povrata ulaganja ili trokova i koristi tijekom njezinog gospodarskog uporabnog vijeka. 4. Energetski certifikat zgrade mora ukazati vlasniku ili najmoprimcu gdje moe dobiti podrobnije informacije, ukljuujui one koje se odnose na trokovnu uinkovitost preporuka sadranih u energetskom certifikatu zgrade. Procjena trokovne uinkovitosti mora se temeljiti na skupu standardnih uvjeta kao to su procjena utede energije i osnovnih cijena energije, te privremena prognoza trokova. Osim toga, mora sadravati informacije o koracima koje treba poduzeti da bi se te preporuke provele. Vlasniku ili najmoprimcu mogu se takoer pruiti i druge informacije o pripadajuim temama kao to su energetski pregled i zgrade ili poticaji financijske ili druge prirode, te mogunosti financiranja. 5. Ovisno o nacionalnim pravilima, drave lanice moraju poticati tijela vlasti da vode rauna o vodeoj ulozi koju trebaju igrati na podruju energetskih svojstava zgrada, i to, izmeu ostalog, kroz provoenje preporuka sadranih u energetskom certifikatu izdanom za zgrade koje posjeduju unutar njegovog roka vaenja. 6. Certificiranje samostalnih uporabnih cjelina zgrade moe se temeljiti na: (a) (b) zajednikom certificiranju itave zgrade, ili ocjeni neke druge reprezentativne samostalne uporabne cjeline zgrade s istim energetskim karakteristikama u istoj zgradi.

7. Certificiranje obiteljskih kua moe se temeljiti na ocjeni neke druge reprezentativne zgrade sline izvedbe i veliine sa slinim stvarnim energetskim svojstvima, ako takvo poklapanje moe zajamiti strunjak koji izdaje energetski certifikat zgrade.

19

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ 8. Rok vaenja energetskog certifikata zgrade ne smije biti dui od 10 godina.

9. Do 2011. godine Komisija treba, savjetujui se s dotinim sektorima, donijeti dobrovoljni zajedniki plan Europske unije za certificiranje energetskih svojstava nestambenih zgrada. Tu mjeru treba donijeti u skladu sa savjetodavnim postupkom navedenim u lanku 26, stavak 2. Drave lanice se potiu na priznavanje ili uporabu tog plana ili njegovog dijela kroz prilagodbu istoga nacionalnim okolnostima. lanak 12. Izdavanje energetskog certifikata zgrada 1. (a) Drave lanice trebaju osigurati izdavanje energetskog certifikata za: zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju novom najmoprimcu; i zgrade s ukupnom korisnom podnom povrinom veom od 500 m2 koje koriste tijela javne vlasti i koje imaju velik promet ljudi. Dana 9. srpnja 2015. godina ovaj prag od 500 m2 bit e snien na 250 m2.

(b)

Zahtjev za izdavanje energetskog certifikata ne primjenjuje se ako postoji i vai certifikat za dotinu zgradu ili samostalnu uporabnu cjelinu zgrade izdan u skladu s Direktivom 2002/91/EZ ili ovom Direktivom. 2. Drave lanice e zahtijevati da se prilikom izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada potencijalnom novom najmoprimcu ili kupcu predoi energetski certifikat zgrade i isti urui kupcu ili novom najmoprimcu. 3. Ako se zgrada prodaje ili iznajmljuje unaprijed prije izgradnje, drave lanice mogu zahtijevati od prodavatelja da predoi procjenu njezinih buduih energetskih svojstava, ime se odstupa od stavaka 1. i 2. U tom sluaju energetski certifikat zgrade se izdaje najkasnije onda kad se zgrada izgradi. 4. Kada se: zgrade koje posjeduju energetski certifikat, samostalne uporabne cjeline u zgradi koja posjeduje energetski certifikat, i samostalne uporabne cjeline koje posjeduju energetski certifikat

nude na prodaju ili za najam, drave lanice moraju traiti da se u oglasima koji se objavljuju u medijima navede pokazatelj energetskih svojstava iz energetskog certifikata zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade , prema tome to je primjenjivo. 5. Odredbe ovog lanka moraju se provoditi u skladu s vaeim nacionalnim pravilima o zajednikom vlasnitvu ili zajednikoj imovini.

20

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ 6. Drave lanice mogu izuzeti kategorije zgrada navedene u lanku 4, stavak 2. iz primjene stavaka 1., 2., 4. i 5. ovog lanka. 7. O moguim uincima energetskih certifikata u smislu pravnih postupaka, ako postoje, treba donijeti odluku u skladu s nacionalnim pravilima. lanak 13. Izlaganje energetskog certifikata zgrade 1. Drave lanice moraju poduzeti mjere kojima e osigurati da se za zgrade ukupne korisne povrine vee od 500 m 2 za koje je izdan energetski certifikat u skladu s lankom 12, stavak 1. a koje koriste tijela javne vlasti i imaju velik promet ljudi, energetski certifikat izloi na istaknutom mjestu jasno vidljivom posjetiteljima. Dana 9. srpnja 2015. godine ovaj prag od 500 m 2 bit e snien na 250 m2. 2. Drave lanice moraju zahtijevati da se za zgrade ukupne korisne povrine vee od 500 m2 za koje je izdan energetski certifikat u skladu s lankom 12, stavak 1. i koje imaju velik promet ljudi, energetski certifikat izloi na istaknutom mjestu jasno vidljivom posjetiteljima. 3. Odredbe ovog lanka ne obuhvaaju obvezu izlaganja preporuka koje su sadrane u energetskom certifikatu zgrade. lanak 14. Pregled sustava grijanja 1. Drave lanice trebaju utvrditi mjere potrebne za uspostavljanje redovnog pregleda dostupnih dijelova sustava koji se koriste za grijanje zgrada, kao to su generator topline, sustav nadzora i optona(e) pumpa(e) s kotlovima efektivne nazivne snage za potrebe grijanja prostora vee od 20 kW. Takav pregled mora obuhvaati procjenu uinkovitosti kotla i veliine kotla u usporedbi s toplinskim zahtjevima zgrade. Procjenu veliine kotla ne treba ponavljati ukoliko u meuvremenu nije dolo ni do kakvih promjena na sustavu grijanja ili u pogledu toplinskih zahtjeva zgrade. Drave lanice mogu smanjiti uestalost takvih pregleda ili ih olakati po potrebi, ako se provodi elektronsko praenje i koristi sustav nadzora. 2. Drave lanice mogu odrediti drugaiju uestalost pregleda ovisno o tipu i efektivnoj nazivnoj snazi sustava grijanja, vodei rauna o trokovima pregleda sustava grijanja i procijenjenim utedama na trokovima energije koje mogu proizai iz pregleda. 3. Sustave grijanja pomou kotlova s efektivnom nazivnom snagom veom od 100 kW treba pregledavati najmanje svake dvije godine.

21

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ Kod plinskih kotlova ovo se razdoblje moe produiti na etiri godine. 4. Kao alternativa stavcima 1., 2. i 3. drave lanice mogu se odlui ti za poduzimanje mjera kojima e se osigurati da korisnici dobiju savjete u pogledu zamjene kotlova, drugih promjena na sustavu grijanja i alternativnih rjeenja kojima se procjenjuje uinkovitost i odgovarajua veliina kotla. Ukupan uinak ovog pristupa mora biti jednak onome koji proizlazi iz odredbi navedenih u stavcima 1., 2. i 3. Ako drave lanice odlue primjenjivati mjere navedene u prvom podstavku, dune se podnijeti Komisiji izvjee o ekvivalentnosti tih mjera i mjera navedenih u stavcima 1., 2. i 3. ovog lanka najkasnije do 30. lipnja 2011. Drave lanice moraju podnositi ta izvjea Komisiji svake tri godine. Izvjea mogu biti ugraena u Planove aktivnosti za energetsku uinkovitost navedene u lanku 14, stavak 2. Direktive 2006/32/EZ. 5. Nakon to primi nacionalno izvjee drave lanice o primjeni alternative opisane u stavku 4. Komisija moe zatraiti odreene dodatne informacije u vezi sa zahtjevima i ekvivalentnosti mjera navedenih u tom stavku. U tom sluaju dotina drava lanica mora predoiti traene informacije ili predloiti izmjene u roku devet mjeseci. lanak 15. Pregled sustava klimatizacije 1. Drave lanice moraju utvrditi mjere potrebne za uspostavljanje redovnog pregleda dostupnih dijelova sustava klimatizacije efektivne nazivne snage vee od 12 kW. Takav pregled mora obuhvaati procjenu uinkovitosti i veliine sustava klimatizacije u usporedbi s potrebama za hlaenje zgrade. Procjenu veliine ne treba ponavljati ukoliko u meuvremenu nije dolo ni do kakvih promjena na sustavu klimatizacije ili u pogledu potreba za hlaenje zgrade. Drave lanice mogu smanjiti uestalost takvih pregleda ili ih olakati po potrebi, ako se provodi elektronsko praenje i koristi sustav nadzora. 2. Drave lanice mogu odrediti drugaiju uestalost pregleda ovisno o tipu i efektivnoj nazivnoj snazi sustava klimatizacije, vodei rauna o trokovima pregleda sustava klimatizacije i procijenjenim utedama na trokovima energije koje mogu proizai iz pregleda. 3. Prilikom utvrivanja mjera navedenih u stavcima 1. i 2. ovog lanka, drave lanice moraju osigurati, koliko je to gospodarski i tehniki izvedivo, da se pregledi obavljaju u skladu s pregledom sustava grijanja i ostalih tehnikih sustava navedenih u lanku 14. ove Direktive, i pregledom proputa nja kako je navedeno u Uredbi (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijea od 17. svibnja 2006. o odreenim fluoriranim staklenikim plinovima (1). _____________________
( ) SL L 161, 14. lipnja 2006, str. 1
1

22

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ 4. Alternativno stavcima 1., 2. i 3. drave lanice mogu se odluiti za poduzimanje mjera kojima e se osigurati da korisnici dobiju savjete u pogled u zamjene sustava klimatizacije ili drugih promjena na sustavu klimatizacije, to moe obuhvaati i preglede kojima se procjenjuje uinkovitost i odgovarajua veliina sustava klimatizacije. Ukupan uinak ovog pristupa mora biti jednak onome koji proizlazi iz odredbi navedenih u stavcima 1., 2. i 3. Ako drave lanice primjenjuju mjere navedene u prvom podstavku, dune su podnijeti Komisiji izvjee o ekvivalentnosti tih mjera u odnosu na mjere navedene u stavcima 1., 2. i 3. ovog lanka najkasnije do 30. lipnja 2011. Drave lanice moraju podnositi ta izvjea Komisiji svake tri godine. Izvjea mogu biti ugraena u Planove aktivnosti za energetsku uinkovitost navedene u lanku 14, stavak 2. Direktive 2006/32/EZ. 5. Nakon to primi nacionalno izvjee drave lanice o primjeni alternative opisane u stavku 4. Komisija moe zatraiti odreene dodatne informacije u vezi sa zahtjevima i ekvivalentnosti mjera navedenih u tom stavku. U tom sluaju dotina drava lanica mora predoiti traene informacije ili predloiti izmjene u roku devet mjeseci. lanak 16. Izvjea o pregledu sustava grijanja i klimatizacije 1. Nakon svakog pregleda sustava grijanja i klimatizacije treba sastaviti izvjee o pregledu. Izvjee o pregledu mora sadravati rezultat pregleda obavljenog u skladu sa lankom 14. i 15. i obuhvatiti preporuke za trokovno uinkovito poboljanje energetskih svojstava pregledanog sustava. Preporuke se mogu temeljiti na usporedbi energetskih svojstava pregledanog sustava s najboljim dostupnim izvedivim sustavom i sustavom slinog tipa kod kojeg sve relevantne komponente postiu razinu energetskih svojstava propisanu vaeim zakonodavstvom. 2. Izvjee o pregledu treba predati vlasniku ili najmoprimcu zgrade. lanak 17. Nezavisni strunjaci Drave lanice moraju osigurati da certificiranje energetskih svojstava zgrada i pregled sustava grijanja i klimatizacije provode kvalificirani i/ili ovlateni strunjaci na nezavisan nain, bez obzira da li u svojstvu privatnih osoba ili zaposleni u tijelima javne vlasti ili privatnim poduzeima. Strunjaci moraju biti ovlateni ovisno o njihovoj strunoj osposobljenosti.

23

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ Drave lanice moraju staviti javnosti na raspolaganje informacije o osposobljenosti i ovlatenjima. Drave lanice moraju dati javnosti na uvid ili redovno aurirane popise kvalificiranih i/ili ovlatenih strunjaka ili redovno aurirane popise ovlatenih tvrtki koje nude usluge takvih strunjaka. lanak 18. Nezavisni sustav kontrole 1. Drave lanice moraju osigurati uspostavu nezavisnih sustava kontrole energetskih certifikata i izvjea o pregledu sustava grijanja i klimatizacije u skladu s Prilogom II. Drave lanice mogu uspostaviti zasebne su stave za kontrolu energetskih certifikata i za kontrolu izvjea o pregledu sustava grijanja i klimatizacije. 2. Drave lanice mogu prenijeti odgovornost za provedbu nezavisnih sustava kontrole. Ako drave lanice odlue to uiniti, moraju osigurati da se nezavisnih sustavi kontrole provode u skladu s Prilogom II. 3. Drave lanice moraju traiti da se nadlenim vlastima ili tijelima na njihov zahtjev stave na uvid energetski certifikati i izvjea o pregledu navedena u stavku 1. lanak 19. Revizija Komisija mora, uz pomo Odbora osnovanog prema lanku 26., ocijeniti ovu Direktivu najkasnije do 1. sijenja 2017. godine u svjetlu steenog iskustva i napretka ostvarenog tijekom njezine provedbe, te po potrebi dati prijedloge. lanak 20. Informiranje 1. Drave lanice dune su poduzeti mjere kako bi vlasnike ili najmoprimce zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada informirale o razliitim metodama i praktinim rjeenjima koja slue za poboljanje energetskih svojstava. 2. Drave lanice su posebno dune pruiti vlasnicima ili najmoprimcima zgrada informacije o energetskim certifikatima i izvjeima o pregledima, njihovoj svrsi i ciljevima, trokovno uinkovitim nainima za poboljanje energetskih svojstava zgrade i, gdje je to prikladno, raspoloivim financijskim instrumentima za poboljanje energetskih svojstava zgrade.

24

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ Na zahtjev drave lanice Komisija e pomoi dravama lanicama u pokretanju informativnih kampanja u smislu stavka 1. i prvog podstavka ovog stavka, kojima se mogu baviti programi Europske unije. 3. Drave lanice dune su osigurati smjernice i obuku za osobe odgovorne za provedbu ove Direktive. Te smjernice i obuka moraju se baviti znaajem poboljanja energetskih svojstava i omoguiti razmatranje optimalne kombinacije poboljanja energetske uinkovitosti, uporabe energije iz obnovljivih izvora i uporabe daljinskog grijanja i hlaenja prilikom planiranja, projektiranja, izgradnje i rekonstrukcije industrijskih ili stambenih podruja. 4. Komisija se poziva da stalno poboljava svoje usluge informiranja, osobito web stranicu koja je izraena kao europski portal za energetsku uinkovitost zgrada, namijenjen graanima, profesionalcima i tijelima vlasti, kako bi pruila pomo dravama lanicama u naporima koje ulau na informiranju i unapreenju svijesti. Informacije prikazane na toj web stranici mogu sadravati linkove na dotino zakonodavstvo Europske unije, te nacionalno, regionalno i lokalno zakonodavstvo; linkove na raspoloive financijske instrumente kao i primjere najboljih praktinih rjeenja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U kontekstu Europskog fonda za regionalni razvoj Komisija treba nastaviti i dalje intenzivirati usluge informiranja kako bi olakala uporabu raspoloivih fondova kroz pruanje pomoi i informacija o mogunostima financiranja zainteresiranim dionicima, ukljuujui nacionalna, regionalna i lokalna tijela vlasti, vodei rauna o novim promjenama u regulatornom okviru. lanak 21. Konzultacije Kako bi se omoguila uinkovita provedba Direktive, drave lanice moraju se savjetovati sa dotinim dionicima, ukljuujui lokalna i regionalna tijela vlasti, u skladu sa vaeim nacionalnim zakonodavstvom i kada je to bitno. Takvo savjetovanje je osobito vano za primjenu lanaka 9. i 20. lanak 22. Prilagoavanje Priloga I. tehnikom napretku Komisija je duna prilagoditi toke 3. i 4. Priloga I. tehnikom napretku kroz podzakonske akte u skladu sa lancima 23., 24. i 25. lanak 23. Provoenje prijenosa ovlasti 1. Ovlasti za donoenje podzakonskih akata kako je navedeno u lanku 22. dodjeljuju se Komisiji za razdoblje od pet godina poevi od 8. srpnja 2010. Komisija

25

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ treba izraditi izvjee u vezi s prenesenim ovlastima najkasnije est mjeseci prije zavretka petogodinjeg razdoblja. Prijenos ovlasti se automatski produuje za razdoblje jednake duine, osim ako ga Europski parlament ili Vijee ne opozove u skladu s lankom 24. 2. Ne dovodei u pitanje rok naveden u lanku 5, stavak 1. ovlasti za donoenje podzakonskih akata navedenih u lanku 5. dodjeljuju se Komisiji do 30. lipnja 2012. 3. im donese podzakonski akt, Komisija je duna odmah o tome obavijestiti Europski parlament i Vijee. 4. Ovlasti za donoenje podzakonskih akata dodjeljuju se Komisiji u skladu s uvjetima navedenim u lancima 24. i 25. lanak 24. Opoziv prijenosa ovlasti 1. Prijenos ovlasti kako je navedeno u lancima 5. i 22. mogu opozvati Europski parlament ili Vijee. 2. Institucija koja je pokrenula interni postupak donoenja odluke o opozivu prijenosa ovlasti e nastojati obavijestiti drugu instituciju i Komisiju u razumnom roku do donoenja konane odluke, navodei dodijeljene ovlasti koje su predmet opoziva i eventualne razloge za opoziv. 3. Odluka o opozivu zaustavlja prijenos ovlasti navedenih u toj odluci. Ona stupa na snagu odmah ili nekog kasnije datuma navedenog u odluci. Ona nee utjecati na valjanost podzakonskih akata koji su ve na snazi, a mora biti objavljena u Slubenom listu Europske unije. lanak 25. Prigovori na podzakonske akte 1. Europski parlament ili Vijee mogu uputiti prigovor na neki podzakonski akt u roku dva mjeseca od datuma obavijesti. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijea ovaj rok moe se produiti za dva mjeseca. 2. Ukoliko po isteku tog roka niti Europski parlament niti Vijee nije uputilo prigovor na podzakonski akt, on e biti objavljen u Slubenom listu Europske unije i stupit e na snagu na datum koji je tamo naveden. Podzakonski akt moe biti objavljen u Slubenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka ovog roka, ako su i Europski parlament i Vijee obavijestili Komisiju o namjeri da ne upute nikakav prigovor.

26

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ 3. Ako Europski parlament ili Vijee upute prigovor na podzakonski akt, on nee stupiti na snagu. Institucija koja podnese prigovor duna je navesti razloge za upuivanje prigovora na podzakonski akt. lanak 26. Postupak kojeg provodi Odbor 1. Odbor je duan pruati pomo Komisiji.

2. U sluaju pozivanja na ovaj stavak, primjenjivat e se lanci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajui u obzir odredbe lanka 8. iste. lanak 27. Kazne Drave lanice trebaju donijeti pravila o kaznama koje e se primjenjivati u sluaju krenja nacionalnih zakonskih odredbi donesenih temeljem ove Direktive i moraju poduzeti sve mjere koje su potrebne da bi se osigurala njihova provedba. Propisane kazne moraju biti uinkovite, razmjerne i obeshrabrujue. Drave lanice moraju obavijestiti Komisiju o tim zakonskim odredbama najkasnije do 9. sijenja 2013. godine i dune su priopiti Komisiji bez odlaganja svaku kasniju izmjenu koja na njih utjee. lanak 28. Usvajanje propisa EU u nacionalno pravo 1. Drave lanice dune su najkasnije do 9. srpnja 2012. donijeti i objaviti zakone, propise i administrativne odredbe potrebne da bi se udovoljilo odredbama lanaka 2. do 18. i lanaka 20. i 27. to se tie lanaka 2., 3., 9., 11., 12., 13., 17., 18., 20. i 27. dune su primjenjivati te odredbe najkasnije od 9. sijenja 2013. to se tie lanaka 4., 5., 6., 7., 8., 14., 15. i 16. dune su primjenjivati te odredbe na zgrade koje koriste tijela javne vlasti najkasnije od 9. sijenja 2013., a na druge zgrade najkasnije od 9. srpnja 2013. Primjenu lanka 12, stavak 1. i 2. koji se odnosi na pojedinane samostalne uporabne cjeline zgrade koje se iznajmljuju mogu odgoditi do 31. prosinca 2015. To, meutim, ne smije imati za posljedicu izdavanje manjeg broja certifikata nego to bi bio sluaj uz primjenu Direktive 2002/91/EZ u dotinoj dravi lanici.

27

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ Kada drave lanice budu donosile ove mjere, te e mjere prilikom njihove slubene objave sadravati uputu na ovu Direktivu ili e biti popraene takvom uputom . One takoer moraju sadravati izjavu da e se upuivanja na Direktivu 2002/91/EZ u postojeim zakonima, propisima i administrativnim odredbama smatrati upuivanjem na ovu Direktivu. Drave lanice moraju odrediti kako e se takvo upuivanje izvesti i kako e takva izjava biti formulirana. 2. Drave lanice dune su dostaviti Komisiji tekst glavne odredbe nacionalnog zakona kojeg donose na podruju obuhvaenom ovom Direktivom. lanak 29. Ukidanje Ovime se Direktiva 2002/91/EC izmijenjena Uredbom navedenom u Prilogu IV., Dio A ukida sa stupanjem na snagu 1. veljae 2012. ime se ne dovode u pitanje obveze drava lanica koje se odnose na vremenski rok za prenoenje propisa EU u nacionalno pravo i primjenu Direktive kako je navedeno u Prilogu IV., Dio B. Upute na Direktivu 2002/91/EZ treba smatrati uputama na ovu Direktivu i tumaiti u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga V. lanak 30. Stupanje na snagu Ova Direktiva stupa na snagu 20. dana od njezine objave u Slubenom listu Europske unije. lanak 31. Osobe kojima je Direktiva upuena Ova je Direktiva upuena dravama lanicama.

Sastavljeno u Strasbourgu, 19. svibnja 2010. Za Vijee Predsjednik D. Lpez Garrido

Za Europski parlament Predsjednik J. Buzek

28

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ PRILOG I. Zajedniki opi okvir za izraun energetskih svojstava zgrada (kako je navedeno u lanku 3.) 1. Energetska svojstva zgrada utvruju se na temelju izraunate ili stvarne godinje energije koja se utroi da bi se udovoljilo razliitim potrebama povezanim s njezinom karakteristinom uporabom, a odraavaju potrebnu energiju za grijanje i potrebnu energiju za hlaenje (energija potrebna da bi se izbjeglo pregrijavanje) da bi se mogli odravati predvieni temperaturni uvjeti zgrade, te potrebnu energiju za pripremu potrone tople vode. Energetska svojstva zgrade moraju se izraziti na transparentan nain i obuhvatiti pokazatelj energetskih svojstava i brojani pokazatelj uporabe primarne energije, na temelju faktora primarne energije po energentu koji se mogu temeljiti na nacionalnim ili regionalnim godinjim procijenjenim prosjenim vrijednostima za proizvodnju na licu mjesta. Metodologija za izraunavanje energetskih svojstava zgrada mora voditi rauna o europskim standardima i mora biti usklaena s relevantnim zakonodavstvom Europske unije, ukljuujui Direktivu 2009/28/EZ. 3. Metodologiju treba utvrditi uzimajui u obzir barem sljedea gledita: (a) sljedee stvarne toplinske karakteristike zgrade ukljuujui njezine unutranje pregrade: (i) (ii) (iii) (iv) (v) (b) toplinski kapacitet; izolacija; pasivno grijanje, rashladni elementi, i toplinski mostovi;

2.

instalaciju za grijanje i opskrbu toplom vodom, ukljuujui njihove izolacijske karakteristike; instalacije klimatizacije; prirodnu i mehaniku ventilaciju, to moe obuhvaati i nepropusnost za zrak; ugraenu rasvjetnu instalaciju (uglavnom u nestambenom sektoru); izvedbu, poloaj i orijentaciju zgrade, ukljuujui projektiranu klimu u zatvorenom prostoru; pasivne solarne sustave i solarnu zatitu; klimatske uvjete u zatvorenom prostoru, ukljuujui projektiranu klimu u zatvorenom prostoru;

(c) (d)

(e) (f)

(g) (h)

29

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ (i) unutranja optereenja.

4.

Tamo gdje je to vano za izraun, treba voditi rauna o pozitivnom utjecaju sljedeih znaajki: (a) lokalnih uvjeta izloenosti sunevom svjetlu, aktivnih solarnih sustava i ostalih sustava grijanja i opskrbe strujom na temelju energije iz obnovljivih izvora; struje proizvedene kogeneracijom; sustava daljinskog ili centralnog grijanja i hlaenja; prirodnog osvjetljenja.

(b) (c) (d)

5.

Za potrebe izrauna zgrade treba odgovarajue razvrstati u sljedee kategorije: (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) (i) obiteljske kue razliitih tipova; stambeni blokovi; uredi; obrazovne zgrade; bolnice; hoteli i restorani; sportski objekti; zgrade veleprodaje i maloprodaje; ostali tipovi zgrada koje troe energiju.

30

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ PRILOG II. Nezavisni sustavi kontrole energetskih certifikata i izvjea o pregledima 1. Nadlena tijela vlasti ili tijela na koje su nadlene vlasti prenijele odgovornost za provoenje nezavisnih sustava kontrole moraju izvriti nasumini odabir u najmanju ruku statistiki znaajnog postotka svih energetskih certifikata koji se izdaju godinje i te certifikate podvrgnuti provjeri. Provjera e se temeljiti na nie navedenim alternativama ili istovjetnim mjerama: (a) provjera valjanosti ulaznih podataka za zgradu koji su iskoriteni za izdavanje energetskog certifikata i rezultata navedenih u certifikatu; kontrola ulaznih podataka i provjera rezultata energetskog certifikata, ukljuujui navedene preporuke; potpuna kontrola ulaznih podataka za zgradu koji su iskoriteni za izdavanje energetskog certifikata, potpuna provjera rezultata navedenih u certifikatu ukljuujui navedene preporuke, te posjet zgradi na terenu, ako je mogue, kako bi se provjerila podudarnost izmeu specifikacija navedenih u energetskom certifikatu i certificirane zgrade.

(b)

(c)

2.

Nadlena tijela vlasti ili tijela na koje su nadlene vlasti prenijele odgovornost za provoenje nezavisnih sustava kontrole moraju izvriti nasumini odabir u najmanju ruku statistiki znaajnog postotka svih izvjea o pregledu koja se izrauju godinje i ta izvjea podvrgnuti provjeri.

31

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ PRILOG III. Usporedni metodoloki okvir za utvrivanje trokovno optimalnih razina zahtjeva za energetska svojstva zgrada i dijelova zgrada Usporedni metodoloki okvir e omoguiti dravama lanicama da odrede energetska svojstva zgrada i graevnih dijelova zgrada i gospodarska gledita mjera koje se odnose na energetska svojstva, te da ih poveu kako bi utvrdile trokovno optimalnu razinu. Usporedni metodoloki okvir mora biti popraen smjernicama koje pokazuju kako se taj okvir treba primijeniti u izraunavanju trokovno optimalnih razina energetskih svojstava. Usporedni metodoloki okvir e omoguiti da se vodi rauna o obrascima, klimats kim uvjetima na otvorenom, trokovima ulaganja, kategoriji zgrade, trokovima odravanja i pogona (ukljuujui trokove i utede energije), zaradi iz proizvedene energije, gdje je primjenjivo, te o trokovima zbrinjavanja, gdje je primjenjivo. On se treba temeljiti na relevantnim europskim standardima koji se odnose na ovu Direktivu. Komisija mora takoer osigurati: smjernice koje e pratiti usporedni metodoloki okvir; te smjernice e posluiti kako bi se dravama lanicama omoguilo da poduzmu korake koji su dolje navedeni, informacije o procjenama dugoronih kretanja cijena energije.

Da bi drave lanice mogle primjenjivati usporedni metodoloki okvir, potrebno je da se na razini drava lanica utvrde opi uvjeti izraeni kao parametri. Usporedni metodoloki okvir zahtijevat e od drava lanica: da odrede referentne zgrade koje su obiljeene svojom funkcionalnou i zemljopisnim poloajem i koje su za tu funkcionalnost i zemljopisni poloaj tipine, ukljuujui klimatske uvjete u zatvorenom i na otvorenom prostoru. Referentne zgrade moraju obuhvatiti stambene i nestambene zgrade, kako nove tako i postojee, da utvrde mjere energetske uinkovitosti koje treba odrediti za referentne zgrade. To mogu biti mjere za pojedinane zgrade u cjelini, za pojedinane graevne dijelova zgrada ili za kombinaciju graevnih dijelova zgrada, da odrede konanu i primarnu energiju potrebnu za referentne zgrade i referentne zgrade kod kojih se primjenjuju utvrene mjere energetske uinkovitosti, da izraunaju trokove (t.j. trenutnu neto vrijednost) mjera energetske uinkovitosti (kako je navedeno u drugoj alineji) tijekom oekivanog gospodarskog

32

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ uporabnog vijeka referentnih zgrada (kako je navedeno u prvoj alineji) primjenjujui naela usporednog metodolokog okvira. Kroz izraunavanje trokova mjera energetske uinkovitosti tijekom oekivanog gospodarskog uporabnog vijeka zgrade, drave lanice e utvrditi trokovnu uinkovitost razliitih razina minimalnih zahtjeva za energetska svojstva. Time e se omoguiti odreivanje trokovno optimalnih razina zahtjeva za energetska svojstva.

33

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ PRILOG IV.

DIO A. Ukinuta Direktiva sa sukcesivnim izmjenama (kako je navedeno u lanku 29.)

Direktiva 2002/91/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 1, 4. sijenja 2003, str. 65) Uredba (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijea (SL L 311, 21. studenog 2008, str. 1) samo toka 9.9. Priloga

DIO B. Rokovi za prenoenje u nacionalno zakonodavstvo i primjenu (kako je navedeno u lanku 29.) Direktiva 2002/91/EZ Rok za prenoenje u nacionalno zakonodavstvo 4. sijenja 2006. Datum primjene 4. sijenja 2009. samo u odnosu na lanke 7., 8. i 9.

34

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ PRILOG V. Korelacijska tablica Direktiva 2002/91/EZ lanak 1. lanak 2. toka (1) lanak 2. toka (2) lanak 2. toka (3) lanak 2. toka (4) lanak 2. toka (5) lanak 2. toka (6) lanak 2. toka (7) lanak 2. toka (8) lanak 3. lanak 4.(1) lanak 4.(2) lanak 4.(3) lanak 5. lanak 6. lanak 7.(1) prvi podstavak Ova Direktiva lanak 1. lanak 2. toka (1) lanak 2. toke (2) i (3) lanak 2. toka (4) i Prilog I. lanak 2. toke (5), (6), (7), (8), (9), (10) i (11) lanak 2. toka (12) lanak 2. toka (13) lanak 2. toka (14) lanak 2. toka (15) lanak 2. toka (16) lanak 2. toka (17) lanak 2. toka (18) lanak 2. toka (19) lanak 3 i Prilog I. lanak 4.(1) lanak 4.(2) lanak 5. lanak 6.(1) lanak 6.(2) i (3) lanak 7. lanci 8., 9. i 10. lanak 11.(8) i lanak 12.(2)

35

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ lanak 7.(1) drugi podstavak lanak 7.(1) trei podstavak lanak 7.(2) lanak 7.(3) lanak 8. toka (a) lanak 8. toka (b) lanak 9. lanak 10. lanak 11. uvodni tekst lanak 11. toke (a) i (b) lanak 12. lanak 13. lanak 14.(1) lanak 14.(2) i (3) lanak 11.(6) lanak 12.(6) lanak 11.(1) i (2) lanak 11.(3), (4), (5), (7) i (9) lanak 12.(1), (3), (4), (5) i (7) lanak 13.(1) i (3) lanak 13.(2) lanak 14.(1) i (3) lanak 14.(2) lanak 14.(4) lanak 14.(5) lanak 15.(1) lanak 15.(2), 83), (4) i (5) lanak 16. lanak 17. lanak 18. lanak 19. lanak 20.(1) i lanak 20.(2) drugi podstavak lanak 20.(2) prvi podstavak i lanak 20.(3) i (4) lanak 21. lanak 22. lanci 23., 34. i 25. lanak 26.(1) -

36

18.6.2010.

[EN]

Slubeni list Europske unije

L 153/

___________________________________________________________________ lanak 15.(1) lanak 15.(2) lanak 16. lanak 17. Prilog lanak 26.(2) lanak 27. lanak 28. lanak 29. lanak 30. lanak 31. Prilog I. Prilozi II. do V.

37