Sadraj: 1.

Kreiranje cirkularnih pisama i adresiranje omotnica____________________________2

1.1. Kreiranje cirkularnih pisama________________________________________________ 2 1.2. Priprema omotnica ________________________________________________________ 6 1.3. Kreiranje adresnih naljepnica _______________________________________________ 6

2. Formatiranje dokumenata ________________________________________________7

2.1. Formatiranje teksta koritenjem stilova _______________________________________ 7 2.2. Dizajniranje vlastitih stilova _________________________________________________ 8 2.3. Organiziranje dokumenata u Outline View-u ___________________________________ 9

3. Rad s referencama dokumenta ____________________________________________ 11

3.1. Formatiranje individualnih sekcija u dokumentu (odjeljci) _______________________ 11 3.2. Umetanje footnota i endnota _______________________________________________ 13 3.3. Kreiranje knjikih oznaka _________________________________________________ 15 3.4. Umetanje hiperveza (Hyperlinks)____________________________________________ 15 3.5. Umetanje krinih referenci (Cross references) _________________________________ 16 3.6. Izrada popisa sadraja ____________________________________________________ 16 3.7. Izrada kazala ____________________________________________________________ 17

4. Word i Excel __________________________________________________________ 19

4.1. Kopiranje Excel tablice u Word ____________________________________________ 19 4.2. Kreiranje radnih listova u Excelu ___________________________________________ 19 4.3. Radni listovi Excela kao objekti Worda _______________________________________ 19

5. Predloci (template) ____________________________________________________ 20 6. Formulari (obrasci, forms) _______________________________________________ 21 7. Snimanje i izvravanje makro naredbi______________________________________ 24 8. Grupni rad na dokumentu _______________________________________________ 25

1. Kreiranje cirkularnih pisama i adresiranje omotnica

1.1. Kreiranje cirkularnih pisama Spajanje dokumenata je funkcija koja omoguava na lagan i brz nain kreiranje dokumenata sa znaajkama obrasca pisma. Koriste se dva dokumenta, glavni dokument i izvorini dokument. Glavni dokument (npr. Obrazac pismo) sadri dijelove koji su isti za svaki dokument koji kreiramo, dok izvorini sadri promjenjive informacije (npr. ime i adresu). Sadraj glavnog dokumenta e biti napisano samo jedanput i u momentu spajanja dokumenta promjenjive informacije e se unijeti na odreeno mjesto. Osim obrazaca pisama spajanje dokumenata omoguava ispis naljepnica, koverta, kreiranje kataloga, dokumenata u bilo kojem formatu kao letaka, memoriranih datoteka koje e kasnije ispisivati, faksova i elektronike pote. Proces ispisa spojenih dokumenata se sastoji od pet slijedeih toaka: Kreirati ili identificirati glavni dokument. Kreirati ili otvoriti izvorinu datoteku. Otvoriti glavni dokument. Unijeti podatke iz izvorinog dokumenta. Obaviti spajanje. U procesu spajanja dokumenata neophodno je premjetati se iz glavnog dokumenta u izvorini dokument, i za prikaz dokumenta koji se treba promijeniti moe se koristi alatna traka spajanje dokumenta ili pomonik za skupno pismo. Raspoloivi alati ispisa skupnog pisma variraju u ovisnosti tekueg dokumenta na kojem se radi. Dijaloki okvir Mail Merge Helper (Pomonik skupnog pisma) nam daje neophodne opcije za stvaranje, otvaranje i modificiranje glavnog dokumenta, izvorinog dokumenta, kao i opcije za spajanje dokumenata. Prozor na vrhu dijalokog okvira daje savjete za ispravan nastavak meu razli itim fazama. Okvir za dijalog okvir Mail Merge Helper nas informira da je prvi korak spajanja kreiranje ili identificiranje osnovnog dokumenta. Osnovi dokument moe sadravati slijedee informacije: Tip dokumenta Form Letters (Obrasci pisama) Mailing Labels (Adresne naljepnice) Envelopes (Omotnice) Catalog (Katalog) Definicija Kreiranje standardnih pisama Kreiranje adresne naljepnice Kreira adrese za omotnice Kreira kataloge

Postupak je slijede i: Kliknite na Create (Stvaranje) pod opcijom Main Document (Glavni dokument) Otvara se popis dokumenata. Ako elimo povezati pisma istog sadraja koja se alju na razli ite adrese, odaberemo Form letters (Obrasci pisma) za odabir dokumenta. Otvara se okvir dijaloga Worda u kojem se trai da li za kreiranje obrasca pisma se eli koristiti prozor aktivnog dokumenta ili novi prozor. Nakon to odaberemo aktivni prozor ili novi dokument, zatvara se okvir za dijalog, a naziv glavnog dokumenta je prikazan u prozoru Pomonik za skupna pisma.

Word dodaje gumb Edit pored gumba Create te aktivira gumb Get data . Kada kliknemo na gumb Edit Word pokazuje vrstu dokumenta i ime dokumenta na popisu ispod gumba Edit. Kada kliknemo na to ime prikazuje se traka s alatima Mail merge. Nakon toga upiemo zajedniki tekst u glavni dokument. Zajedni ki tekst moemo i kasnije kreirati.

Izvor podataka (izrada dokumenta s podacima) Slijede i korak u procesu spajanja dokumenata je kreiranje ili identifikacija izvora podataka. Izvor podataka sadri promjenjive informacije koje moraju biti unoene u glavni dokument. Izvor podataka moe biti jedan dokument Worda ili radni list Excela, baza podataka (npr. Access), ili neka odreena ASCII datoteka. Moe biti korisno razmiljati da kao izvor podataka bude kartoteka gdje svaka kartica sadri jedan slog (dakle, informacije o osobi kao to su ime, adresa, broj telefona, i ostalo ako je potrebno). U dokumentu sa izvorom podataka je neophodno unijeti svaki pojedinani slog koji e biti spremljen kao Wordova tablica. Prije kreiranja izvora podataka potrebno je definirati koje informacije se ele memorirati u svakom slogu, a svaka ta pojedinana informacija unutar sloga se naziva polje. Na primjer, ime, prezime, ulica i broj su polja. Na traci s alatima Mail merge biramo gumb Mail merge Helper. Kliknite na Get Data (Dobivanje podataka) u opciji Data Source (Izvor podataka) pa biramo Create Data Source (Napravi izvor podataka), a ako dokument s podacima ve postoji biramo Open Data Source (Otvori izvor podataka). U prvom se sluaju otvara okvir za dijalog Create Data Source, a u drugom sluaju se otvara prozor naredbe Open. Za kreiranje izvora podataka prvi je korak definirati neophodna polja. Word na daje popis tradicionalnih polja koja se generalno koriste. Mogue je dodati druga polja (Add Field Name) popisu kao i brisanje postojeih (Remove Field Name). Strelicama (tj naredbom Move) premjetamo polja u popisu. Nakon kreiranja izvora podataka neophodno ih je spremiti (memorirati), prije nego to se mogu unijeti nove informacije u slijede i slog. Spremajui, izvor je oznaen kao izvor podataka za ispis spojenih dokumenata omoguavajui tako unos informacija u slog i modifikaciju glavnog dokumenta. Okvir za spremanje se pojavljuje automatski nakon to smo kreirali izvor podataka. Nakon snimanja izvora podataka moe se poeti sa unosom informacija u svaki pojedinani slog. Kad u prozoru naredbe Mail Merge Helper odaberemo Data Source/Edit dobijemo obrazac za unos podataka Data Form. Obrazac popunjavamo za onoliko slogova koliko imamo podataka (npr. osoba). Ukoliko odaberemo View Source dobit emo dokument s podacima (kao Word dokument). Dok njega gledamo Word prikazuje traku s alatima Database koja sadri gumbe koji mogu pomoi pri radu s tablicom dokumenta s podacima. Odabirom Manage Fileds dobijemo prozor u kojemu moemo dodavati polja, brisati ih ili preimenovati ih. Ako npr. dodamo novo polje, onda njegovu vrijednost moramo upisati za svaki slog. (biranjem gumba Data form).

Postave prikaza dokumenta Prije poetka kreiranja dokumenta skupnog pisma moraju se postaviti dvije opcije prikaza dokumenta. Isklju iti opciju Field Codes (Kodovi polja) za ne prikazivanje, te tako izbje i nehotine izmjene sadraja, kao npr. Imena, smanjujui na minimum mogunost greke u procesu spajanja dokumenta. Kodovi polja moraju biti iskljueni i iz razloga da bi se dobilo to vjerniji prikaz spajanja dokumenta, i kada je neophodno, izabrati opciju, Field shading (Sjenanje polja) na Always (Uvijek) zbog lake identifikacije polja. Polja spajanja u glavnom dokumentu Slijede i korak procesa spajanja je unos polja u glavni dokument. Polja spajanja se unose u prostor oznaen tokom umetanja. Polje spajanja moemo unijeti tako da otvorimi Insert Merge Field i kliknemo na eljeno polje. Kada se unosi polje spajanja naziv polja je prikazan s dvostrukim navodnicima (npr. Ime). Ako je opcija Field Codes ukljuena ime polja je predvoeno s MERGEFIELD imepolja i zatvoreno je vitiastim zagradama, npr. { MERGEFILD Prezime}. Potrebno je unesti razmake i pomake izmeu razli itih polja spajanja da ne bi bili ispisani spojeno ako slijede jedan za drugim. Pregled spojenih datoteka: Kliknite na ikonu View Merged dana (Gledanje spojenih podataka) Podaci prvog sloga su prikazani u dokumentu. Klikom na ikonu Next record prikazuje se spoj slijedeeg sloga. Prisutne su jo ikone First Record (Prvi slog), Previous Record (Prethodni slog) i Last Record (zadnji slog).

Provjera operacije povezivanja: Aktivirati glavni dokument i odabrati Check For Errors na traci s alatima Mail Merge. Word prikazuje slijede i okvir za dijalog: Prva opcija oponaa povezivanje i javlja eventualne pogreke u novom dokumentu ili poruku da ih nema. Druga opcija izvrava povezivanje i javlja pogreke onako kako se pojavljuju, a trea provodi povezivanje bez zaustavljanja i na kraju javlja pogreke u novom dokumentu. Ispisivanje pisama obrazaca Zavretkom faze pripreme, moe se pokrenuti tekue spajanje ili u novi dokument ili pisa. Prije ispisa savjetuje se odabir destinacije novi dokument, da bi se vidjelo rezultat spajanja, te da se eventualno izvre potrebne izmjene. Na primjer, moglo bi se dodati dodatni paragraf u neka pisma ili pronai greku u slogu podataka. U sluaju greke u glavnom dokumentu ona se moe ispraviti, te ponoviti spajanje. U sluaju greke u slogu podataka, ona se moe ispraviti u finalnom dokumentu, poslije spajanja, ali e morati biti ispravljena i u izvornoj datoteci zbog njegove eventualne ponovne uporabe. Dijaloki okvir Merge nudi razli ite mogunosti:

Nakon klika na Merge prikazuje se spojeni dokument, pregledamo ga i zatvorimo nakon spremanja. Dokument najprije dobije ime Form Letters1. Ure ivanje slogova pri ispisu spajanja: Slogovi mogu biti razvrstani na bazi polja sadranih u izvoru podataka. Na primjer, mogue je ih razvrstati po abecednom redu na osnovi polja Prezime ili po kronolokom redu koriste i polje Datum roenja. Izvor podataka moe biti razvrstan i po osnovi vie polja. Na primjer, ako ima vie osoba istoga prezimena, mogue je slogove poredati prije po Prezimenu, a onda po Imenu. U treem koraku Mail Merge Helpera biramo Query Options pa dobijemo prozor kao na slici te moemo birati ili Filter records ili Sort records. Filter records omoguuje filtriranje slogova (maksimalno 6 pravila tj. uvjeta koji mogu biti povezani sa AND ili OR operatorima). Npr. poslati pismo svima koji imaju odreeni potanski broj.

Praenje slogova: Word prati slogove s podacima nevidljivo dodjeljujui broj svakom slogu. Prvi slog koji se nalazi nakon zaglavlja je slog 1. Ako elimo saznati koji je slog s podacima Word koristio za odreeni povezani dokument, onda treba umetnuti polje MERGEREC u glavni dokument. Time upuukemo Word da ispie broj sloga u svakom povezanom dokumentu. Najbolje je to polje staviti u zaglavlje ili podnoje (View Header/Footer u glavnom dokumentu, pa na traci s alatima Mail Merge unutar Insert Word Field biramo Merge Record#). Rezultat ovog polja je broj sloga iz dokumenta s podacima kojeg vidimo kad poveemo dokument. U glavnom dokumentu to se polje pojavljuje kao na slici. Ukoliko u povezivanje nismo ukljuili sve slogove onda redni brojevi slogova nee biti uzastopni. Ako elimo da ipak redni brojevi slogova budu uzastopni (npr. da vidimo koliko smo povezanih dokumenata ispisali) onda koristimo MergeSequence#. Unutar Insert Word Field imamo jo neke mogunosti. Npr. naredbu If..Then..Else. U primjeru e se u dokumentu ispisati jedan ili drugi tekst ovisno o tome da li je Ukupni prihod ve i od 5000 kuna ili nije. Spajanje i ispis: Poslije provjere dokumenta proizalom iz spajanja mogue je poslati dokument direktno na pisa koji omoguava brzi i laki ispis dokumenata dobivenih u procesu spajanja. U alatnoj traci biramo ikonu Merge to printer. Koritenje Microsoft Excela kod povezivanja pisama Kao dokument s podacima za Wordov glavni dokument moemo koristiti datoteku s radnom stranicom Excela. Excelova radna stranica funkcionira jednako kao Wordow dokument s podacima postavljenim kao tablica. Prvi redak radne stranice neka sadri oznake stupaca koje su u skladu s odgovarajuim poljima (uvjet za bazu podataka u Excelu!) Ukoliko ne postoji zaglavlje stupaca onda ga moemo posebn kreirati u obliku odvojene datoteke te pripojiti datoteku zaglavlja glavnom dokumentu. Kad napravimo sve potrebne korake unutar Get Data biramo Header Options. Time se otvara okvir za dijalog Header Options unutar kojeg biramo Create te se pojavi prozor Create Header Source (isti je kao i okvir Create Data Source, a radimo na isti na in). Jedino trebamo paziti da imena polja na popisu pomiemo i formiramo tako da njihov poredak tono odgovara poretku stupaca u dokumentu s podacima. Datoteku zaglavlja spremimo, a njen se naziv pojavljuje unutar Get Data u dijalogu Mail Merge Helper.

1.2. Priprema omotnica Omotnice se mogu ispisivati na dva na ina: ispisati omotnicu samu za sebe ili moete dodati tekst omotnice na vrh dokumenta i zatim istovremeno ispisati i omotnicu i dokument. Moete izabrati veli inu omotnice te vrstu fonta kojim elite ispisati odredinu i povratnu adresu. Sve do zadnjeg koraka oba su naina jednaka: Ako je adresa primatelja ve napisana u pismu tada je odaberite, a ako nije krenite od drugog koraka. Birajte Tools/Envelopes and Labels/Envelopes Ukoliko nije upisana adresa primatelja (delivery adress), upiite je. U okviru Return Adress upiite povratnu adresu. Word koristi onu adresu koju pronalazi na kartici Tools/ User Information. Ukoliko promijenite povratnu adresu Word e vas pitati da li elite da to bude vaa nova standardna adresa. Kliknite na gumb Print kako bi mogli odmah ispisati omotnicu ili na Add To Document kako bi omotnicu dodali dokumentu. Word prvo ispisuje tekst na omotnici, o onda text pisma. Odabirom naredbe Options na kartici Envelopes and Labels moete promijeniti veli inu opcije (Envelope Size), a ako ne odgovara niti jedna od ponuenih veli ina onda u popisu Envelope Size odaberite Custom Size pa upiite tonu irinu i visinu omotnice. U kartici Printing Options odaberite nain umetanja omotnice koji odgovara vaem pisau. Omotnice s adresama moete kreirati i za cirkularna pisma koriste i Mail Merge Helper. Unutar Main Document birate Envelopes. Izvor podatka moete ili kreirati ili otvoriti. Word aktivira gumb Setup nakon ega se otvori prozor Envelope Options. Klikom na OK otvori se prozor Envelope addresss u kojemu ubacujete polja za adresu. Nakon toga moete krenuti sa ispisivanjem omotnica ili ih povezati u novi dokument. 1.3. Kreiranje adresnih naljepnica Slino omotnicama i naljepnice (labels) moete ispisivati ili samostalno ili koriste i pomonik za skupna pisma. Pomonik za skupno pismo omoguava kreiranje adresnih naljepnica, i poto nije neophodno koristiti sva podatkovna polja prisutna u izvorinoj datoteci mogue je koristiti isti izvor za obrazac pisma kao i za adresne naljepnice izbjegavaju i stvaranje dvaju razli itih datoteka. Za kreiranje adresnih etiketa, neophodno je odabrati Mailing Labels (Adresne etikete) kao glavni dokument. Poslije kreiranja glavnog dokumenta za adresne naljepnice mora se kreirati ili identificirati izvorina datoteka, koja sadri promjenjive informacije npr. Ime i adresa koje moraju biti umetnute u adresne etikete. Moe se otvoriti izvorina datoteka ili kreirati nova. Poslije odabira izvorine datoteke, moe se proslijediti umetanjem u glavni dokument. Mogunosti adresnih naljepnica:

Poslije pridruivanja glavnom dokumentu izvorinu datoteku, moe se proslijediti na umetanje i prije poetka potrebno je specificirati tip naljepnice koji treba kreirati. Polja spajanja u adresnim naljepnicama: Umjesto umetanja polja spajanja direktno u glavni dokument, umee se u prozor dijaloga Creating Labels (Stvaranje naljepnica). Neophodno je ukljuiti mjesta umetanja, te razmake izmeu polja spajanja. Na primjer, umetanjem polja Prezime i Ime u prvi red, mora se umetnuti razmak izmeu dva polja. Spajanje naljepnica u novi dokument: Poslije odreivanja glavnog dokumenta moe se obaviti spajanje. Preporuuje se ponavljanje spajanja u drugi novi dokument prije ispisa, da bi se vidjeli rezultati spajanja, te obaviti eventualno potrebne izmjene. Eventualne greke u pisanju mogu biti ispravljene u glavnom dokumentu, ali ih je potrebno ispraviti u izvorinoj datoteci zbog eventualne nove uporabe.

ljepnice moete ispisivati i neovisno od Mail merge helpera. Ukoliko vam treba vie kopija iste naljepnice onda kreirajte novi dokument. Odaberite Tools /Envelopes and Labels, pa u kartici Labels definirate naljepnicu. Klikom na Print krene se na direktni ispis, a klikom na New Document, kreira se novi dokument s naljepnicama koji se moe kasnije ispisati. Opcija Full page of the same label je ukljuena to znai da e ispisati vie istih naljepnica na istom papiru. Ovaj je nain koristan kad npr. aljete puno pisama istoj organizaciji. Ako vam treba samo jedna naljepnica onda ukljuite opciju Single label te odaberite broj redaka i stupca one naljepnice koju elite ispisati i kliknite na print. Na ovaj drugi na in naljepnicu moete poslati samo izravno na pisa.

2. Formatiranje dokumenata
2.1. Formatiranje teksta koritenjem stilova Stilovi postavljaju izgled odlomaka i znakova i daju sve elemente izgleda znaka i odlomka. Word zapoinje svaki dokument s 5 postavljenih stilova. Ti se stilovi od ukupno 91 koliko ih ima najvie koriste. Word mnoge od tih stilova automatski koristi na posebnim dijelovima dokumenta. Npr. kad koristimo naredbu Insert Footnote (umeete napomenu u podnoje stranice Word koristi stil Footnote tex). Imena stilova prikazuju formate fontova i poravnanje za svaki stil. Da bi vidjeli sve ugraene stilove u okviru Style drite pritisnutu tipku SHIFT pa kliknite na strelicu s desne strane okvira Style. Izgled znakova se odnosi na: naziv i veli ina pisma, podcrtavanje, boju i efekte. Izgled odlomka se odnosi na: uvla enje odlomka, razmake prije i poslije odlomka, poravnavanje, upravljanje recima koji prelaze/ostaju na slijedeoj stranici oznaavanje redaka brojevima, tabulator, obrube i okvir. Stil odlomka sadri postave formatiranja za cijeli odlomak. Za sve odlomke Word koristi stil Normal i stil znakova Default paragraph Font. Normal je najosnovniji stil, koji se obino koristi za ve inu odlomaka u dokumentu. Svaki dokument zapoinjete stilom Normal, pa svako formatirenje teksta ili odlomka zapravo mijenja izgled stila Normal. (Times New Roman pismo, 12 pt, lijevo poravnanje, razmak izmeu redova Single). Svaki odlomak ima svoj vlastiti stil koji moe biti isti ili razli it od stilova odlomaka koji ga okruuju. Da bi promijenili izgled odlomka uporabite razli iti stil. Da bi promijenili izgled svih odlomaka

istog stila promijenite sastavne dijelove (izgled stila). Word tada koristi novi izgled za sve odlomke koji koriste taj stil. Alat Format Painter omoguava kopiranje stilova iz jednog odlomka u drugi. Stil znakova postavlja razli iti izgled za odabrani tekst unutar odlomka. Formatiranje teksta stila znakova nadjaava formatiranje teksta stila odlomka. Word ima 9 ugraenih stilova znakova. Stil znakova Default Paragraph Font je tzv. negativni stil koji se koristi za uklanjanje svakog posebnog formatiranja znakova i za uklanjanje svakog stila ostalih znakova. 2.2. Dizajniranje vlastitih stilova Da biste izgradili vlastite stilove moete postaviti izgled odlomka, ukljuujui i pismo, a zatim tom stilu dati ime. Kad je odlomak oblikovan i oznaen jednostavno kliknete u okvir Style na traci s alatima Formatting, te upiete ime za novi stil (ili Format/Style/New) Vjeba: oblikujte slijede i odlomak: (prva reenica uvuena 1 cm, prored 1.5 lines, obostrano poravnat, font Batang 8 pt, dvostruki okvir, crno bijela sjena od 5%). Dok je jo odlomak oblikovan dajte stilu ime Esej. Stilove moete kopirati iz jedne datoteke predloka u drugu. Odaberite Format/Style/Organizer. Otvorite dvije datoteke kako bi gledali njihove popise stilova u okviru Organizer (po potrebi kliknuti na gumb Close File koji e se promijeniti u Open File). Gumb za kopiranje prikazuje strelicu koja pokazuje smjer u kojem e se kopirati odabrani stilovi. Okvir Organizer sadri kartice kojima je mogue kopirati iz jednog dokumenta u drugi i Autotextove, trake s alatima i Makroe. Novi stil moete oblikovati i od nule. Otvorite File/New/Style te u okvir Name upiite ime novog stila. Kliknite na naredbu Format pa iz ponuenog popisa birajte razne mogunosti da bi namjestili eljene formate. Pri tom okviri za dijalog Style i New Style ostaju otvoreni. Okvir Based on omoguuje odabiranje temeljnog stila koji ete modificirati. Npr. ako elite kreirati vlastiti stil zaglavlja, moete poeti od stila Heading 1. Kad zavrite s postavljanjem svega potrebnog kliknite na OK a zatim na Apply. Vjeba: Napravi novi stil kojeg e nazvati Moj stil: Stil znakova postavlja razli iti izgled za odabrani tekst unutar odlomka. Formatiranje teksta stila znakova nadjaava formatiranje teksta stila odlomka. Word ima 9 ugraenih stilova znakova. Stil znakova Default Paragraph Font je tzv. Negativni stil koji se koristi za uklanjanje svakog posebnog formatiranja znakova i za uklanjanje svakog stila ostalih znakova. Osobine stila su: Font: Tahoma, Bold, 10 pt, Shadow; Paragraph: Justify poravnat, Prva reenica je uvuena 2 cm, Prije i poslije dolomka razmak 6 pt, prored je tono 8 pt ; Okvir je kao na slici, sjena je crno bijela 5%. Opcija Add to Tempalte (ako je ukljuena) novi stil ukljuuje u predloak na temelju kojeg se kreira trenutni dokument (najee je to predloak Normal), u suprotnome se stil pridruuje samo trenutnom dokumentu. Opcija Automatically Update omoguava automatsku promjenu svojstava stila ukoliko korisnik na odlomku kojem je pridruen taj stil izvri neku promjenu u formatu. Word automatski izvri i prilagodbe u drugim odlomcima na kojima je primijenjen dotini stil.

U okviru za dijalog Format/Style prisutne su jo i naredbe za promjenu stila (Modify) i za brisanje stila (Delete). Ukoliko mijenjamo stil u dokumentu onda se ta promjena odnosi samo na aktivni dokument. Ako obriemo stil onda se brie i format odlomka (odlomaka) na kojima je primijenjen, ali samo u aktivnom dokumentu, dok u ostalim dokumentima kojima je pridruen taj stil, on i dalje definiran. Tipke pre ica za stilove Stilovima koje esto koristite moete dodijeliti i tipke pre ica. Word ima dodjeljene tipke preica za stilove: Normal (CTRL+SHIFT+L), Heading 1 (ALT+CTRL+1), ), Heading 2 (ALT+CTRL+2), ), Heading 3 (ALT+CTRL+3). Tipku pre ice moete dodijeliti prilikom kreiranja novog stila tako da u okviru New Style kliknete na ShortCut Key. Ukoliko elite dodijeliti tipku pre ice ve postojeem stilu birate Tools/ Customize/ Keyboard pa u popisu Categories kliknete na Style. U popisu Styles odaberite eljeni stil i pritisnite kombinaciju tipaka za tu tipku preice. Ako je ta tipka pre ice ve dodijeljenja Word prikazuje tu dodjelu u okviru za dijalog, te trebate odabrati novu kombinaciju tipaka, inae ete ukloniti tu ve definiranu tipku pre ice, a tipka pre ice e se dodijeliti vaem stilu. Na kraju kliknete na Assign! Tipka pre ice mora poeti s CTRL ili ALT. Vjeba: Dodijeliti stilu Moj stil tipku pre ice ALT+CTRL+J. Potpuno je isti postupak za oblikovanje vlastitog stila znakova. Nakon to formatirate tekst, odaberete ga te birate Format/Style/New pa u prozoru new Style u okviru Style type odaberete Character.

Vjeba: Zaglavlja (naslovi). Upii u etiri reda Heading 1, Heading 2, Heading 3 , Heading 4 i zatim svakom redu pridrui odgovaraju i stil. Ti su stilovi vani za kasnije automatsko sastavljanje sadraja. Veli inu fonta za stil Heading 1 promijeni u 18 pt, za Heading 2 u 12 pt, a za Heading 3 u 11 pt i Heading 4 10 pt. Stilu Heading 1 pridrui i okvir te sjenu Gray 10%. 2.3. Organiziranje dokumenata u Outline View-u Outline je strukturirani prikaz dokumenta. Omoguuje pregledavanje naslova poglavlja za razliite dijelove dokumenta, mijenjanje redoslijeda pojavljivanja poglavlja te sakrivanje i prikazivanje svih ili samo nekih razina naslova. Kad je pokaziva mia iznad ikone odlomka on se mijenja u etverosmjernu strelicu, a njenim povlaenjem moete pomaknuti odlomak i to: Povla ite ikonu gore ili dolje (tijekom povlaenja pokaziva mia mijenja se u dvostranu strelicu) sve dok siva horizontalna crta s vrhom odlomka koja se pojavljuje ne bude smjetena upravo iznad onog odlomka gdje elite postaviti naslov, podnaslov i popratni tekst tijela dokumenta Povucite ikonu odlomka ulijevo ako elite podi i odlomak na viu razinu ili udesno ako ga elite spustiti Postoji devet razina na koje moete smjestiti naslove. Svaki put kad podignete ili spustite razinu naslova, Word naslovu pridruuje drugi stil, od Heading 1 do Heading 9. Kad doemo

do najudaljenije toke (Heading 9) ikona skae na mjesto ispod najblieg naslova, i nakon toga naslov postaje tijelo dokumenta, a Word mu dodjeljuje stil Normal. Ako imate novi dokument i prebacujete se u nain prikaza Outline Word automatski namjeta jedan prazan odlomak kao Heading 1. Kad s kraja postojeeg otvarate novi odlomak on ima isti stil kao i prethodni odlomak. Za lake upravljanje strukturiranim dokumentima koristi se traka s alatima Outlining. Njeni su gumbi praktini kad elite premjestiti dva ili vie uzastopnih odlomaka koji su na istoj razini naslova, na novo mjesto u vaem dokumentu ili kad elite podignuti ili spustiti viestruke naslove na razli ite razine. Promote i Demote se koriste za promjenu razine naslova (poveavanje ili smanjivanje) Demote To Body Text se koristi kad se eli razinu naslova spustiti do tijela dokumenta. Move Up i Move Down se koriste za pomicanje odlomaka gore ili dolje Expand se koristi kad se eli proiriti razina naslova (nakon to koristite Collapse) Collapse se koristi kad elite saeti razinu naslova tako da se ne vidi tijelo dokumenta Show heading s brojem se koristi ako elite proiriti strukturu do odreene razine naslova koje elite vidjeti. Da bi opet vidjeli sve naslove i tijelo dokumenta kliknite na Show all Heading. Show First line only prikazuje samo prvi redak tekstualnog dijela dokumenta. (ovaj gumb ne utjee na prikaz odlomka u poljima tablice kao i na naslove dulje od 1 retka) Show Formatting kliknete ako elite vidjeti struktuirani dokument bez formatiranja (U Outline prikazu nema naredbe Format paragraph). Kad kliknete na ikonu odlomka za naslove Word odabire naslov, sve podnaslove i tijelo dokumenta. Ako kliknete na gumbe za pomicanje naslova na traci s alatima, Word e odjednom pomaknuti cijeli odabrani tekst.Ako podiete i sputate naslove Word e podignuti ili spustiti sve podnaslove za jednaki broj razina. Samo odreene dijelove dokumenta moete oznaavati miem, tada se promjene razine odnose samo na oznaene dijelove dokumenta U prikazu Outline (kao i u ostalim prikazima) okvir Style na traci s alatima Formatting prikazuje stil trenutno odabranog odlomka. Ako ste selektirali vie od jednog odlomka i svi imaju isti stil, okvir Style pokazuje ime tog stila. Ako odabrani odlomci imaju vie razli itih stilova onda je okvir Style prazan. Stilove svih vidljivih odlomaka u prozoru moete vidjeti na slijedei nain: Postavite prikaz Outline ili Normal Tools/Options/View , a u okviru Style Area Width upiite npr. 1.9 (cm) Ime stila se pojavljuje u stupcu du lijevog ruba prozora. Sve osim oznake Heading s nekim brojem oznauje tekst dokumenta.

3. Rad s referencama dokumenta

3.1. Formatiranje individualnih sekcija u dokumentu (odjeljci) Ukoliko elite postaviti razliiti izgled za razli ite dijelove dokumenta Word prua mogunost dijeljenja dokumenta u odjeljke (sekcije, sections). Kao to odlomak ini tekst izmeu oznaka odlomka, odjeljak je tekst izmeu lomova odjeljka. Tekst obino prelamamo u odjeljke da bi naglasili pojedine dijelove sadraja. Nove odjeljke definiramo tako da tekst prelamamo na odabranim mjestima od kojih elimo da novi odjeljak zapoinje. Da bi se na ekranu vidjele oznake odlomaka potrebno je aktivirati obian prikaz dokumenta (Normal). Na taj na in mogue je provjeriti da li novi odjeljak zapoinje kada se u dokumentu naie na odabranu vrstu prijeloma odjeljka. Lom odjeljka (section break) Word oznaava znakom za lom odjeljka koji izgleda kao red dvotoki, s oznakom Section Break nakon kojeg slijedi oznaka poetka odjeljka. Odjeljak moete umetnuti na bilo koji dio stranice. Moe biti dugaak po elji, npr. sadri samo jedan red ili je dugaak kao cijeli dokument. Svaki novi dokument ima jedan odjeljak koji poinje na vrhu stranice to je poetak odjeljka Next page. Podjela dokumenta u odjeljke svodi se na jednostavno umetanje lomova odjeljaka na mjestu gdje elite da pone novi odjeljak. Direktan nain umetanja odljejka je pomou naredbe Insert/Break/Section Break Types: Nakon to postavite toku umetanja na mjesto gdje elite da pone novi odjeljak odaberite vrstu poetka odjeljka kakvu elite za slijede i odjeljak Next page zapoinje novi odjeljak na vrhu slijedee stranice dokumenta Continuous zapoinje novi odjeljak odmah ispod kraja prethodnog odjeljka, a da se ne zapoinje nova stranica Even Page zapo inje novi odjeljak na vrhu slijedee parne stranice. Ako prethodni odjeljak ne zavrava na parnoj stranici, Word ostavlja praznu stranicu izmeu odjeljaka Odd page - zapoinje novi odjeljak na vrhu slijedee neparne stranice. Ako prethodni odjeljak ne zavrava na neparnoj stranici, Word ostavlja praznu stranicu izmeu odjeljaka Indirektan na in umetanja odjeljka je formatiranje teksta u stupce te koritenje naredbe File/Page Setup za upravljanje postavkama stranice (kad Word sam po potrebi umee lomove odjeljaka). U karticama naredbe FilePage Setup nalazi se okvir Apply To koji odreuje na koji e se dio dokumenta primijeniti odabrana postavka stranice tj. promjena. Whole document (Cijeli dokument) promjene se odnose na cijeli dokument Selected text umeu se prekidi odjeljka na poetku i na kraju odabranog dijela, a zatim se promjene primjenuju samo na odabrani dio. (ova se mogunost pojavljuje tek kad je dio teksta oznaen) This section promjene se primjenjuju samo na odabrani odjeljak (ukoliko smo u dokument umetnuli barem jedan odjeljak) This point forward (od toke umetanja dalje) promjene se primjenjuju na odabrani odjeljak i na sve odjeljke koji slijede (ako postoje odjeljci) odnosno od toke umetanja na dalje. Selected sections promjene se primjenjuju na sve odabrane odjeljke

Primjer 1: Dokument ima samo jedan odjeljak (po definiciji) i postavljena je toka umetanja. Okvir Apply To daje 2 mogunosti Whole document i This Point Forward. U datoteci za vjebu postavi toku umetanja na neku stranicu. U File/Page Setup/Paper Size stavi oznaku Landscape. U okviru Apply To odaberi This point forward. Word odmah iznad toke umetanja ubaci oznaku loma Section Break Continious. Pogledaj print Prieview. Sve stranice poevi od trenutne imaju orjentaciju stranice Landscape. Primjer 2: Dokument ima samo jedan odjeljak i odabran je dio teksta: u okviru Apply To sad je pored mogunosti za cijeli dokument i mogunost Selected Text (Odabrani dio teksta). U datoteci za vjebu odaberi jedan dio teksta npr. jednu tablicu koju eli ispisati odvojeno na stranici poloene orjentacije. U File/Page Setup/Paper Size stavi oznaku Landscape. U okviru Apply To odaberi Selected text. Pogledaj Print Prieview. Oznaeni tekst (tablica) se isprinta na posebnoj stranici koja ima orjentaciju Landscape. Prije i poslije odabranog teksta Word umee oznaku loma odjeljka (Section Break (Next Page)) budui da Word ne moe ispisivati jednu stranicu na dva naina. Poniti oznake loma odjeljka, tako da klikne na oznaku loma i pritisne tipku Delete. Primjer 3: Dokumentu ima dva ili vie odjeljaka: a) Ako je postavljena je toka umetanja onda okvir Apply To daje 3 mogunosti: This section, This Point Forward i Whole document U datoteci za vjebu postavi 2 loma odjeljka na razli itim stranicama (Insert/Break/Section Break Types Continious). U File/Page Setup/Paper Size stavi oznaku Landscape. U okviru Apply To odaberi This section. Pogledaj Print Prieview. Sve stranice trenutnog odjeljka imaju orjentaciju stranice Landscape. Ako je odabrani dio teksta unutar vie odjeljaka onda Aplply to nudi mogunosti za odabrane odjeljke i cijeli dokument, a ako je unutar samo jednog odjeljka onda se jo nudi i mogunost za odabrani dio teksta. U ovom se drugom sluaju postavlja oznaka loma odjeljka prije i poslije selektiranog teksta. Primjer 4: Pretpostavite da elite odreeni dio teksta (npr.dvije stranice) ispisati sa poveanom desnom marginom (npr.8 cm), kako bi npr. omoguili onome kome aljete tekst da dopie neke primjedbe na papiru. Treba postaviti poetak novog odjeljka na poetku i na kraju eljenog dijela te zatim dok ste u tom odjeljku promijeniti desnu marginu (Apply To This Section). Pogledati rezultat sa print Preview. Ukoliko postavite vrstu loma odjeljka Continious onda e samo taj odjeljak imati ve u desnu marginu, tj. na istoj stranici moete imati razli ite margine. Ukoliko postavite razli ite veli ine papira za neki odjeljak (imate npr. pisa koji ima razli ite pladnjeve za papir pa ih moete koristiti vie odjednom ili pisa moe imati mogunost za runo umetanje razli itih veli ina papaira), tada se taj odjeljak mora ispisati odvojeno na stranici (stranicama). Ne moe se ista stranica dokumenta ispisivati na razliitim veli inama papira. Ukoliko ne namjestite odjeljak da poinje na novoj stranici, Word sam unosi tu izmjenu. U File/Page Setup/Paper Source definirate izvor papira za prvu i ostale stranice dokumenta (ukoliko pisa ima samo jedan pladanj za papir onda definirate Default tray). Mijenjanje zaglavlja i podnoja: Jedan od glavnih razloga za uporabu odjeljaka je uporaba razliitih zaglavlja i podnoja u razli itim dijelovima dokumenta. Na primjer, ako imate

dokument od etiri dijela Uvod, Poglavlje 1, Poglavlje 2 i Zakljuak moete postaviti da zaglavlja u svakom dijelu pokazuju naslove poglavlja. Umetanjem prekida odjeljaka izmeu ta etiri dijela moete namjestiti odgovarajua zaglavlja. Vjeba: U dokumentu za vjebu *.* postavi 4 loma odjeljka. Definiraj za svaki odjeljak razliito zaglavlje. Kad smo postavljeni u prvom odjeljku onda nakon ukljuivanja naredbe View/Header and Footer u zaglavlju prozora Header vidimo oznaku odjeljka (section 1) kao na slijedeoj slici. Kad zaponete ureivati zaglavlja i podnoja Word ukljuuje gumb Save As Previous, to znai da su zaglavlja i podnoja u svim odjeljcima jednaka kao i u prvom odjeljku. Da bi promijenili zaglavlje u slijedeem odjeljku onda kliknite na gumb Show Next kako biste preli u zaglavlje slijedeeg odjeljka, pa nakon to iskljuite gumb Same As Previous promijenite zaglavlje. Razli ite parne i neparne stranice: Moete namjestiti druga ije zaglavlje i podnoje za parne i neparne stranice. U tom sluaju Word provjerava broj koji je ispisan na stranici kako bi odredio je li broj stranice paran ili neparan pa prema tome prilagoava zaglavlje i podnoje nakon naredbe View Header and Footer u Even page Header (Footer) (za parne stranice) tj. Odd page Header (Footer) za neparne stranice. Ukoliko se dokument printa na oba dvije stranice onda se moe staviti u podnoju da broj stranice bude poravnat ulijevo za parne stranice tj. udesno za neparne stranice. Ukoliko se radi o razli itim podnojima, a istim zaglavljima onda treba upisati isto zaglavlje za parne i neparne stranice (eventualno paziti na odjeljke). Vjeba: Nakon to su u prethodnoj vjebi kreirana razliita zaglavlja za razli ite odjeljke kreiraj razli ita podnoja za parne i neparne stranice u datoteci za vjebu *.* Postavi se na prvu stranicu (neparna). Uklju i View/Header and Footer/. Nakon ukljuenja Page Setup u jahau Layout ukljui opciju Different Odd and Even. Ikonom Switch between Header and Footer prebaci se u podnoje (Odd page Footer section 1), ubaci broj stranice (Insert page number) i poravnaj ga desno (zbog neparne stranice). Klikom na Show next prebaci se na slijedee podnoje (to moe biti ili Even page footer za istu sekciju ili se prebacujete na novu sekciju). Prilikom prebacivanja pomou Show Next za svaku sekciju e se prikazati podnoje parne i neparne stranice. Za parne stranice ubaci u podnoje broj stranice lijevo poravnat.

Razli ita prva stranica: Na prvoj stranici moete ili izostaviti zaglavlje i podnoje ili ih razliito definirati u odnosu na ostatak dokumenta. Nakon postavljanja na prvu stranicu odaberite View Header and Footer pa kliknite na ikonu Page Setup i u kartici Layout ukljuite opciju Different First Page. Nakon toga dobijete okvir First page Header/Footer (Section 1). 3.2. Umetanje footnota i endnota Footnota je napomena otisnuta sitnim slovima na dnu stranice koja upuuje na izvor ili objanjava neku pojedinost. Ispred nje se nalazi isti znak ili redni broj kao i na mjestu s kojeg se upuuje. Footnota se ubacuje odabirom Insert/Footnote nakon to smo se postavili na mjesto na koje elimo ubaciti napomenu. Otvara se prozor Footnote and Endnote. Endnota je zavrna napomena koja se pojavljuje na kraju dokumenta.

Word umee automatsku oznaku reference napomene u toki umetanja te postavlja toku umetanja u podruje napomene. Podruje napomene je na mjestu gdje e Word ispisati napomenu u prikazu Print Layout (u dokument se vratite tako da kliknete u tekst dokumenta), odnosno otvori se posebno okno napomene (u prikazima Normal, Outline i Web Layout). Obje napomene mogu odvojeno koristiti jednu od est shema za automatsko numeriranje (arapske brojke, velika ili mala slova abecede, velike ili male rimske brojeve i niz simbola). Ako koristite automatsko numeriranje Word prilikom umetanja ili uklanjanja napomena automatski namjeta njihove brojeve. Gumb Symbol koristite ako elite odabrati neki simbol za napomenu odnosno u polje Custom mark moete upisati vlastitu oznaku. Napomene su prvotno postavljene za neprekidno numeriranje kroz dokument. Neki dui dokumenti (knjige) mogu zahtijevati ponavljanje numeriranja napomene za svaki odjeljak (tema, odlomak, lanak). Birate gumb Options nakon ega se otvori prozor Note Options u kojem moete birati slijedee: Place at : birate mjesto na kojem elite da napomena bude ispisana i to Bottom of page (dno stranice) ili Beneath text (odmah nakon zadnjeg reda teksta na stranici). U dokumentu se koristi ili jedan ili drugi nain smjetaj za sve napomene; Number format (shema numeriranja); Start at (oznaka prve napomene); Numbering: da li ete nastaviti numeriranje (Continious) ili ete ga ponovno poeti na poetku svake sekcije ili na poetku svake stranice. Prikazivanje teksta napomene: Tekst napomene se moe vidjeti ili u oknu napomene ili na samom mjestu (ovisno o nainu prikaza dokumenta). Jo jedan nain prikaza je putem okviria s napomenom koji se pojavljuje ako pokaziva mia postavimo preko oznake reference. Tada se pokaziva mia mijenja u oblik ceduljice. Ova metoda nije prikladna ako je tekst napomene dug. Ure ivanje teksta napomene provodi se u nekoliko koraka: Treba pronai oznaku reference napomene koritenjem jedne od slijede ih tehnika: Kliknite na gumb Select Browse Object pa birajte Browse By Footnote ili Browse By Endnote. Birajte Edit/Go To (ili CTRL+G ili F5 ili dvostruki klik na lijevu tre inu statusne trake). S popisa Go What odaberite ili Footnote ili Endnote, pa upiite ili broj napomene ako ga znate ili kliknite na Next ili Previous. Obje tehnike trae oznaku reference samo u jednom smjeru (od pozicije kursora naprijed ili nazad tj. Next ili Previous) Dvostruko kliknite na oznaku reference ili odaberite naredbu View Footnotes. Word pokazuje tekst napomene. Uredite ili formatirajte tekst napomene te se vratite u dokument. Okno napomene je podijeljen prozor slian drugom oknu dokumenta. Visinu okna moete promijeniti miem tako da traku podjele okna (gronji rub okna) pomiete gore ilio dolje. Moete prikazati sve napomene na dnu okna, promijeniti oznaku odvajanja napomene (po definiciji je to puna crta dugaka oko 5 cm), te oznaku nastavka napomene ako je preduga pa prelazi na drugu stranicu te obavijest o nastavku napomene. Pomicanje i kopiranje napomena je slino pomicanju i kopiranju bilo kakvog teksta. Nakon pomicanja ili kopiranja oznaka reference napomene s Slika 3.2 : Okno napomene automatskim numeriranjem Word usklauje svoje brojeve i brojeve svih napomena izmeu izvornog i novog poloaja. To se ne desi ukoliko ste

upisali svoj simbol za oznaku reference. Kopiranjem oznake reference ujedno se kopira i njen tekst. Pretvaranje Footnota u Endnote i obrnuto: Odaberite napomenu i nakon desnog klika odaberite naredbu Convert. Ukoliko elite sve napomene jedne vrste pretvoriti u drugu vrstu odabeite Insert/Footnote/Options te odaberite tip pretvaranja koji elite. Nakon ovih koraka vano je u okviru za dijalog Note Options kliknuti na Cancel te u okviru za dijalog Footnote And Endnote takoer kliknuti na Cancel.

3.3. Kreiranje knjikih oznaka Knjika oznaka (Bookmark) je naziv koji pridruujete odreenom mjestu u dokumentu to vam omoguuje da brzo prijeete ponovno na to mjesto ili da se pozivate na tekst na tom mjestu, npr. s krinim referencama ili putem hiperlinkova. Knjika oznaka moe biti ili toka umetanja ili odabir bilo koje veli ine. Postavljanje knjike oznake: nakon oznaavanja teksta ili postavljanja toke umetanja na eljeno mjesto otvorite Insert/Bookmark pa upiite novi naziv (koji jo ne postoji) i kliknite na Add. Mijenjanjene poloaja knjike oznake: Odaberite tekst koji elite oznaiti ili postavite toku umetanja na novo mjesto, birajte Insert/Bookmark pa s popisa knjikih oznaka odaberite eljeni naziv i kliknite na Add. Naredbu Insert/Bookmark moete koristiti i da biste preli na knjiku oznaku. Oznake moete sortirati ili po abecedi ili po redoslijedu kojim se pojavljuju u dokumentu. Nakon biranja oznake kliknite na Go To. Brisanje knjike oznake: Nakon odabira oznake kliknite na Delete. Pregledavanje knjikih oznaka: Ponekad je teko znati gdje poinje i zavrava knjika oznaka u dokumentu. Odaberite Tools/Options/View te uklju ite okvir za izbor Bookmarks. Knjike oznake za odabir prikazuju se kao uglate zagrade koje zatvaraju taj odabir, a knjika oznaka za toku umetanja je vertikalna Slika 3.4: Knjika oznaka toke umetanja i odabira crta. (Rije je zapravo o paru zagrada koji se preklapa). Knjike se oznake mogu meusobno i preklapati i gnijezditi (postaviti jednu unutar druge). 3.4. Umetanje hiperveza (Hyperlinks) Hiperveza je na in povezivanja dvaju razli itih dokumenata ili povezivanje dvaju mjesta u jednom dokumentu. Obino se pokree miem odabiranjem rije i ili fraze nakon ega se na ekranu pokazuje drugi dokument ili mjesto u istom dokumentu koje je hipervezom povezano s poetnim poloajem. Dokumenti koji su povezani na taj na in zovu se hipertekst. Nakon selekcije teksta kojem elimo dodijeliti hipervezu biramo Insert/Hyperlink ili istoimenu ikonu na traci s alatima Standard. U dobivenom okviru za dijalog se polju Text to display pojavljuje selektirani tekst. U otvorenom prozoru biramo povezivanje sa: (Link to):

Existing File Or Web Page (Postojeom datotekom ili Web stranicom) Place in This Document (Mjesto u ovom dokumentu, tj. knjika oznaka) Create New Document (Kreiraj novi dokument) E-mail address (adresa e-pote) Kad pokaziva mia postavite preko hiperveze, njegov se oblik mijenja u ruku s ispruenim kaiprstom. U tom sluaju otvara se mali prozori iznad hiperveze u kojem pie ili ime knjike oznake na koju se pozivamo ili putanja do dokumenta (npr: C:\My Documents\Word\Tecajevi\Tecaj iz Interneta 2. dio ) ili URL adresa (http://www.labin.hr) Kad miem kliknete na hipervezu, Word je pokuava slijediti do njezina odredita. Vjeba: Vie detalja o napomenama nai ete na ovom mjestu. (Hipeveza na knjiku oznaku u istom dokumentu. Otvoriti datoteku Tecaj Interneta 2 dio. (Hieprveza na drugi dokument) Hiperveza na WEB stranicu: http://www.labin.hr 3.5. Umetanje krinih referenci (Cross references) U izvjetaju ili knjizi moete pozvati itatelje da potrae neku drugu temu ili sliku, tablicu ili napomenu. U te svrhe se umee krina referenca (cross reference). Ona moe biti: Tekstualna referenca (odnosi se na naslov teme ili tekst uz sliku ili tablicu) Referenca koja se odnosi na broj stranice (stranica na kojoj poinje neka tema) Referenca koja se odnosi na broj stavke (broj koji oznaava neku sliku, tablicu..) Moete i sami upisati krinu referencu. Krinu referencu ubacujemo na slijedei nain: Kliknite na mjesto gdje elite ubaciti referencu pa odaberite naredbu Insert/Cross-Reference Odaberite vrstu reference (reference Type) Ukljuite opciju Insert as hyperlink ako elite referencu hiperveze tj. iskljuite tu opciju ako elite stati ku referencu (umee istu oznaku kao i izvorna). Vjeba: Krina referenca na napomenu: Detaljnjije objanjenje u napomeni br. 1 (Broj 1 je ubaena krina referenca u obliku hiperlinka. ) Vjeba: Krina referenca na broj stranice: U dokumentu elite ubaciti referencu na broj stranice na kojoj je tema Formulari . Odabrali bi kao na slici desno. Broj 26 bi se ubacio nakon klika na Insert i nakon toga na Close (u koji se promijeni gumb Cancel). 3.6. Izrada popisa sadraja Popis sadraja je popis naslova i brojeva stranica na kojima se nalaze. Prije sastavljanja popisa sasdraja potrebno je namjestiti dokument. Najjednostavniji nain namjetanja dokumenta za popis sadraja je pridruivanjem stilova Heading. Pridruite stilove Heading onim naslovima koje elite da se pojave u popisu sadraja Postavite toku umetanja na mjesto gdje elite da se pojavi popis sadraja

Odaberite Insert Indeks And Tables/Tables Of Contest Word prikuplja kopije svakog teksta naslova i broja stranica i umee ih u popis sadraja. Osvjeavanje popisa sadraja: Ako u dokumentu izvrite neke promjene koje bi mogle utjecati na popis sadraja (dodavanje ili umetanje teksta) moete brzo dobiti izmjenjeni popis sadraja tako da: Kliknete unutar popisa sadraja Pritisnite tiku F9 (Update Field) nakon ega se otvara okvir za dijalog Update Table Of Contest u kojem odaberete da li elite osvjeiti samo brojeve stranica ili itav popis sadraja. Ako popis sadraja umetnete u dokument koji ga ve sadri Word vas pita da li elite zamijeniti postojei popis sadraja. Odgovor No znait e da e Word postaviti jo jedan popis sadraja na neko drugo mjesto (npr. elite popise sadraja na poetku svakog odjeljka). Biranje izgleda popisa sadraja: Popis Formats na jahau Tables Of Contest sadri est unaprijed definiranih izgleda za popis sadraja Brojevi stranica na popisu sadraja: Ako ne elite brojeve stranica na popisu sadraja isklju ite opciju Show Page Numbers. Word postavlja brojeve stranica na desnu marginu, a izmeu kraja unosa i broja stranice umee automatski odabrani vodei znak tabulatora. Namjetanje razine naslova: broj razine naslova koji se pojavljuju u popisu sadraja namjetate u okviru Show Levels. Kad umetnete popis sadraja pomou naredbe Insert Indeks and Tables Word namjeta brojeve stranica u popisu sadraja kao hiperveze kad kliknete na stavku u popisu sadraja. Time se popisom sadraja moete koristiti kao brzim na inom kretanja po dokumentu. 3.7. Izrada kazala Kazalo (indeks) je abecedni popis kljunih rije i dokumenta. U Wordu se kazalo izrauje u dva koraka: Kreirajte unose u kazalo Umetnite kazalo Oznaavanje unosa kazala: Moete koristiti tekst koji je ve u dokumentu ili moete unijeti svoj tekst koji ve postoji i koji moe, ali ne mora odgovarati tekstu dokumenta rije po rije . Uporaba postojeeg teksta za unose kazala: Odaberite tekst koji elite kao unos za kazalo Odaberite Insert/Indeks and Tables/Indeks Kliknite na Mark Entry pa u okviru Mark Indeks Entry kliknite na Mark ili na Mark All (ako elite u kazalo uvrstiti sve pojave teksta koji ste odabrali). Unutar okvira Main Entry pojavljuje se tekst koji ste odabrali. (Okvir Mark Indeks Entry ostaje otvoren tako da ne morate stalno pokretati naredbu Insert Indeks And Tables.) Za svaki unos za kazalo koji ozna ite Word umee polje unosa u koje skriva unose za kazalo. Kao ime polja se koristi oznaka XE. Tokasta crta pokazuje da ovo polje ima pismo Hidden Text. Tekst koji je unutar znakova navoda je tekst koji e se pojaviti u kazalu. Ostali tipovi unosa za kazalo: Ukoliko elite za izradu kazala unose koji ne odgovaraju tekstu u dokumentu rije po rije onda radite na slijedei na in:

Postavite toku umetanja kraj teksta koji elite umetnuti u kazalo, pa birajte Insert/Indeks And Tables/Indeks/Mark Entry (npr. iza rije i dokument) U okviru Main Entry upiite unos za kazalo koji elite da se pojavi u kazalu pa kliknite na gumb Mark Word umee polje unosa za kazalo kao ovo: U kazalu se pojavi ovakav sadraj: (umjesto sadraja glavni dokument iz prethodnog primjera) Opcije za unose u kazala: Podunos Ako dio kazala koristi podunos onda nakon odabira teksta ili postavljanja toke umetanja u okvir main Entry upiete glavni unos (Stil) , a u okvir Subentry upiite tekst podunosa (Odlomka). Ukoliko je podunos dio nekog drugog podunosa onda ih u okviru Subentry odijelite s znakom dvotoke. Krina referenca Ponekad ete eljeti umetnuti unose za kazala koja nee biti u izravnoj vezi s tekstom dokumenta. U tim sluajevima moete umetnuti unos See (Vidi). Nakon postavljanja toke umetanja u okvir Main entry upiite unos. Ukljuite opciju Cross-reference i u prostoru iza rije i See upiite krinu referencu. (Rije See moete promijeniti u Vidi). Dio instrukcija polja iza \t upuuje Word da zamijeni broj stranice s tekstom koji je pod znacima navoda iza \t. Raspon stranica i knjika oznaka Koristi se kad elite ozna iti onaj dio dokumenta (knjige) u kojem se nalazi glavni dio podataka o temi koja se pojavljuje kao unos. Ukoliko elite da se kraj nekih unosa u kazalu nalazi i raspon stranica onda morate napraviti slijedee: Odabrati tekst koji elite da se pojavi u rasponu stranica (npr. stranice 16 i 17) i dodijeliti tom tekstu knjiku oznaku. Nakon odabiranja teksta ili postavljanja toke umetanja tamo gdje elite umetnuti polje unosa za kazalo ukljuite okvir Page Range te u okviru Bookmark odaberite ime knjike oznake. Sastavljanje kazala: Nakon postavljanja toke umetanja na mjesto gdje elite da bude kazalo (kraj dokumenta) odaberite naredbu Insert Indeks And tables/Indeks te s popisa Formats odaberite Classic pa Word umee kazalo Classic. Osim izgleda Classic postoji jo 5 drugih unaprijed namjetenih izgleda kazala (Fancy, Modern, Bulleted, Formal, Simple). Efekte promjena moete vidjeti u okviru Preview. Ve ina kazala namjetena su s uvlakama. To znai da su podunosi uvueni ispod njima nadreenih unosa. Ukoliko na jahau Indeks ukljuite opciju Run-In onda podunosi nisu uvueni u redu ispod ve su u istom redu s glavnim unosom. Ukoliko je ukljuena opcija Right align page number, Word desno poravnava brojeve stranica i izmeu oznake unosa i broja stranica postavlja odabrani vodei znak tabulatora (Tab Leader). Word je namjeten da ispisuje kazalo u dva stupca (okvir Columns). Broj stupaca se moe namjestiti od 1 do 4.

4. Word i Excel
4.1. Kopiranje Excel tablice u Word U Wordovoj tablici je mogue prikazati ili unijeti podatke sadrane u ve postojeem Excelovom radnom listu. U sluaju kada se radi s brojanim podacima preporuuje se kreiranje radnog lista u Excelu umjesto tablice u Wordu, posebno ako tablica mora sadravati puno formula i funkcija. U Word je mogue unositi podatke sadrane u Excel datotekama koriste i dijaloki prozor Insert File (Umetanje datoteka), na taj nain podaci su umetnuti i konvertirani u tablini format. Mogue je umetanje podataka cijele radne knjige, radnog lista ili posebne dijelove istih. Umetanjem cijele knjige koja sadri vie listova, Word umee svaki radni list u posebnu tablicu, formule i funkcije su pretvorene u vrijednosti. Nakon umetanja, podaci se mogu mijenjati kao u bilo kojoj tablici Worda. Nakon postavljanja na mjesto gdje elimo umetnuti dokument otvorimo Insert/File te biramo disk i mapu u kojoj se nalazi Excel datoteka. U opciji Files of type odaberemo All files, nakon to odaberemo eljenu datoteku otvara se prozor Open Worksheet, unutar kojeg odaberemo ili cijelu radnu knjigu ili neke njene dijelove.

4.2. Kreiranje radnih listova u Excelu U Wordovom dokumentu umjesto tablice je mogue kreirati Excelov radni list. Excelov radni list postaje umetnuti objekt u Wordovom dokumentu. Ova funkcija postaje korisna kada se u tablici moraju primijeniti formule i funkcije raspoloive samo u Excelu. Kliknuti na mjesto gdje elimo umetnuti radni list. Kliknuti na ikonu Pogreka! Objekti ne mogu biti stvoreni ureivanjem kodova polja. Insert Microsoft Excel Worksheet (Umetanje radnog lista Microsoft Excela) Prikazuje se tablica.. Odabrati povla enjem eljenu veli inu tablice. Prilikom povlaenja dri pritisnutu lijevu tipku mia, te je otpusti kad je izbor gotov. Tablica je formirana i odabrana.. Unutar Wordowa dokumenta pojavljuju se izbornici i alatne trake Excela i moemo raditi u Excel tablici. Kliknite na prazan prostor u Wordovom dokumentu da bi izali iz tablice. Radni list Excela je prikazan kao tablica u Wordovom dokumentu. Da bi se opet vratili u Excel treba dvostruko kliknuti u tablicu.

4.3. Radni listovi Excela kao objekti Worda U Wordovom dokumentu je mogue umetnuti kao objekt ve postojei radni list Excela. Za umetanje objekta se moe odabrati povezivanje s odabranom datotekom ili njeno umetanje. Umetnuti objekti nisu povezani s izvorinom datotekom, podaci umetnute datoteke postaju

dijelovi odredine datoteke (Wordovog dokumenta) i kao takvi mogu se mijenjati koriste i Word. Postupak je: Insert/Object/Create from File. Putem naredbe Browse biramo eljenu datoteku. Povezani objekti ne postaju dijelovi odredine datoteke, dakle osnovna razlika izmeu povezivanja i umetanja je u mjestu pohranjivanja podataka. U sluaju povezanih objekata, u odredinoj datoteci je memorirana samo putanja do izvorine datoteke, te je prikazana kopija datoteke. Na taj na in se smanjuje dimenzija datoteke, a podaci se mijenjaju u izvornoj aplikaciji. Umetnuti ili povezani objekti se mogu prikazati kao ikona, ako se npr. eli smanjiti koli ina zauzimanja memorije objekta u dokumentu. U tom sluaju je potrebno dvostrukim klikom na ikonu otvoriti radni list, kao i izvorinu datoteku (Excel). Povezivanje se ukljuuje odabirom opcije Link to file, a prikaz u obliku ikone odabirom opcije Display as icon.

5. Predloci (template)
Pojedini tipovi dokumenata su stvoreni kako bi se koristili nebrojeno puta, kao npr.: memorandumi, pisma... Umjesto da se svaki dokument prilagoava novom formatu, moe se koristiti predloak. Word posjeduje razli ite kategorije predloaka: General (Openito), Legal Pleadings (Pravni dokumenti), Letters & Faxes (Pisma-faksovi), Memos (Dopisi), Other Documents (Drugi dokumenti), Publications (Publikacije), Reports (Izvjetaji), Web pages (Web stranice). Kad pokrenete Word on otvara prazan dokument koji se temelji na predloku Normal. Pri kreiranju dokumenta moete umjseto njega odabrati poseban predloak koji daje mogunost da se prilagodite odreenom poslu. Predloci postavljaju uobiajeni tekst i prilagoavaju izbornike, trake s alatima i tipke. Tipi an posebni predloak dokumenta sadri neki zajedni ki tekst (svaki dokument koji se iz njega kreira e sadravati taj tekst koji je formatiran i smjeten na isti na in). Predloci dokumenta navode i posebne stilove specifine za dokument, izbornike, trake s alatima Iz predloaka dobivamo bazu za stvaranje dokumenata odreenog izgleda, te grafiki dotjeranog. Na primjer predloak Dopisi nam omoguava izradu vie vrsta memoranduma koji svojim zaglavljima, te marginama imaju jasan i prihvatljiv izgled. U dijalokom okviru File/New (Novo) raspolae se gotovim kreacijama predloaka, koje vode korisnika u realizaciju osobnog predloka u nizu koraka, indicirajui mu najvanije informacije. Da bi odabrali eljeni predloak biramo File/New/ i zatim odaberemo neku od kategorija (npr. Letter & Faxes). Zatim odaberemo eljenu vrstu predloka (npr. Professional letter). Kad se otvori predloak kompletiramo ga upisom podataka na za to odreena mjesta. Prilikom otvaranja predloka moemo kreirati ili novi dokument (Create New Document) ili novi predloak (Create New Template). U drugom sluaju novi dokument koji se otvara ima inicijalni naziv Template x.

Predloak spremamo tako da nakon to je kreiran upiemo njegovo ime u zadanu mapu (tip dokumenta je Document template). Tako spremljeni predloak javlja se u kartici File/New/General. Ako ga elimo obrisati ozna imo ga i pritisnemo tipku Delete ili biramo naredbu Delete nakon desnog klika na oznaeni obrazac. Mogue je koristiti Wordovo voeno kreiranje predloaka (Wizzard) kao pomo pri stvaranju razliitih tipova dokumenata: memoranduma, poslovnih dopisa, faksova. Voeno kreiranje je sredstvo za brzo i efikasno kreiranje dokumenata. Mogue je odabrati Voeno kreiranje u dijalokom okviru New. Voeno kreiranje stvara novi dokument na osnovi odgovora na seriju pitanja. Broj postavljenih pitanja e varirati u odnosu na razli ite tipove Voenog kreiranja. Slijedei razne korake voenog programiranja moe se doi u neeljenu situaciju, u ovisnosti od intuitivno danog odgovora. Da bi se moglo nastaviti potrebno je krenuti ispoetka. Moe se vratiti na prethodno pitanje, promijeniti odgovor, te nastaviti s voenim kreiranjem. Za povratak na prethodno pitanje se koristi dijagram koji se prikazuje s lijeve strane voenog kreiranja. Prvi i zadnji korak dijagrama voenog kreiranja su oznaeni razli itom bojom. Poetni korak je oznaen zelenom bojom, dok je posljednji korak voenog kreiranja oznaen crvenom bojom. Prilikom prelaska razli itih koraka, aktualni korak je zelene boje dok su kompletirani koraci tamnosive boje, a oni koje treba kompletirati svijetlo sive boje. Kada se koristi voeno programiranje, moe se automatski pojaviti tekst u dokumentu, kao i na ostalim mjestima u dokumentu direktive koje pomau u sastavljanju dokumenta i koje e biti zamijenjene specifinim informacijama. Vjeba: Koriste i fax Wizard kreiraj predloak Faxa Vjeba: Koritenje Wordovog predloka Blank Document (Normal.dot) za sastavljanje predloka koji odgovara vaim potrebama: File/New/Blank Document pa odabrati opciju Template. Predloak je privremeno nazvan Template1. Definiraj postavke stranice: File/PageSetup/Margins i postavi gornju i donju marginu na 2,6 cm , a marginu uveza na 0,5 cm. Definiraj Header i u njega upii tekst:Turistika agencija Sretan put Labin, Istarska 1, 52220 Labin, Tel/fax: +385(0)52800100 e-mail: sretan_put@labin.net www: http://sretanput.labin.net U Footer ubaci broj stranice Upii tekst kao na slici ispod. Ubaci i sliku iz Cliparta. Pri dnu stranice upii slijedei tekst Predloak snimi u predloenu mapu pod imenom Nova akcija i zatvori ga. Otvori i kreiraj novi dokument koristei kreirani predloak

6. Formulari (obrasci, forms)

Da bi se olakalo unos informacija koriste se obrasci. Word dozvoljava kreiranje elektronikih obrazaca koji sa uspjehom mogu zamijeniti one papirnate. Elektroni ki obrasci imaju prednosti nad papirnatim, jer je mogue automatski aurirati polje birajui izmeu moguih vrijednosti, bez direktnog pisanja, smanjujui tako mogunost pogrenog upisa. Na primjer, ako se eli u jedno polje upisati adresa, puno je jednostavnije

zabrati je na popisu (stvorenom od korisnika zajedno s obrascem), nego je runo upisati. Wordov modul se sastoji od teksta i polja u kojim korisnik unosi promjenjive informacije. Tekst u osnovi slui za opis prirode informacije, dok polje obrasca slui za prihvat tih informacija. Nie navedena tablica prikazuje raspoloiva polja obrazaca: Polja Opis formulara Sadri razli ite informacije, kao tekst, brojeve, Tekst datume i izraune. Mogue je odrediti maksimalnu veli inu. Pridruuje se specifina informacija iz koje se eli Okvir za izbor saznati da li je prisutna ili ne, istinita ili lana, (Kontrolno aktivna ili ne. Kada je aktivno kontrolno polje polje) prikazuje prisutnost pridruene informacije ili suprotno ako nije aktivna. Padajui popis Omoguava izbor iz popisa Dizajniranje strukture obrasca: Prvi korak u dizajniranju obrasca je izrada predloka novog dokumenta: File/New/General/Blank Document pa biramo opciju Template. Time se kreira novi predloak koji se temelji na predloku Template. Biramo File/Properties pa u okviru za dijalog Template properties biramo jaha Summary. U okvir Title opiemo opisno ime obrasca te ukljuimo okvir za izbor Save Preview Picture. Time omoguujemo da se vidi prethodni pregled obrasca u okviru za dijalog New kad se bira obrazac koji e se ispuniti. je pripreme obrasca treba ukljuiti traku s alatima Forms. Postavljanje polje obrasca s tekstom na svoje mjesto: Odaberemo gumb Text Form Field (Polje obrasca teksta).Time je odabrano polje obrasca postavljeno u dokumentu na eljenu poziciju. Zatim biramo Form Field Options (Mogunosti polja obrasca). Odaberemo tip obrasca s tekstom (ovisno o odabranom tipu mijenjaju se imena svih okvira). Tipovi polja su: Regular (openito tj. Sve, rije i, brojevi ili simboli), Number (samo brojevi), Current date (umee se datum onog dana kad se kreira obrazac), Current Time (trenutno vrijeme) i Calculation (broj iz unesene formule). Moemo namjestiti maximalni broj znakova i izgled odgovora. Default oznaava osnovnu postavku kad znamo unaprijed to e veina ljudi upisivati. Okvir Fill In Enabled je ukljuen da bi omoguili ispunjavanje praznina. Ukljuivanje ili iskljuivanje okvira za izbor: (Kontrolno polje): Odaberemo gumb Check Box Form Field te ukljuimo gumb Form Field Options. Check Box Size biramo veli inu okvira za izbor (najee Auto). Odreujemo takoer da li e okvir biti oznaen ili neoznaen kad se obrazac koristi prvi put. (Not checked ili Checked). Ako je opcija Check Box Enabled ukljuena okvir za izbor e se moi uklju iti ili isklju iti. Ako elimo sprijeiti mijenjanje onda tu opciju isklju imo. Izrada padajuih popisa: Padajui popis daje popis mogunosti onome tko ispunjava obrazac na raunalu. U padajue polje popisa se ne moe upisivati, ve se mogu samo birati s popisa u kojemu moe biti do 25 mogunosti. Nakon to kliknemo na gumb Drop-Down Form Field i Form Field Options upiemo listu mogunosti koje elimo imati na popisu. Ako je DropDown Enabled ukljuen znai da je omoguen odabir s popisa, u suprotnom e biti prikazana samo prva stavka s popisa. Postavljanje pomoi za korisnike obrasca: Da biste pomogli onima koji ispunjavaju obrasce, za svako polje obrasca moete dodati program pomoi Help (Add help Test). Treba odluiti hoe li se Help automatski pojavljivati na statusnoj traci kad korisnik ue u polje obrasca ili

e se pojavljivati kad korisnik pritisne tipku F1 (tada se poruka pomoi pojavljuje u posebnom prozoru s porukom. Preporuuje se i uklju iti ikonu Forms Field Shading pa e polja u obrascu biti osjenana ime e se jasno razlikovati od okolnog teksta). Zatita obrasca: Mogue je izbjei nehotine promjene teksta ili formatiranja razli itih elemenata obrazaca zatiujui ga. U zatienom obrascu toka unosa se postavlja samo na polja obrasca, prelaze i sa jednog polja na drugo i nije mogue odabrati tekst ili promijeniti opcije polja obrasca, u suprotnome sluaju je mogue mijenjati bilo koji element modula, te da bi se zabranilo drugim korisnicima te izmjene, jedina mogunost je zatiti ga lozinkom. U tom sluaju samo korisnici koji znaju lozinku mogu maknuti zatitu obrascu, te mijenjati njegove znaajke. Dakle, postoje dvije razine zatite: Osnovna zatita (bez lozinke) i zatita s lozinkom. Osnovna zatita: Kliknemo na gumb Protect Form ili biramo Tools/Protect Document. Ako je ukljuena opcija Forms onda je cijeli obrazac zatienosim polja koja smo osposobili (Enabled). Zatitu uklanjamo klikom na gumb Protect Document ili odabirom Tools/Unprotect Document. Zatita lozinkom: zatita bez lozinke omoguava bilo kojem korisniku da otvori formular i ukloni zatitu. Dodavanjem lozinke sigurni ste da samo oni koji znaju lozinku mogu ukloniti zatitu i raditi na predloku obrasca. Lozinku upisujemo u okvir Password te jo jednim upisivanjem u prozor Confirm password. Ako elimo ukloniti zatitu lozinkom onda prilikom biranja Unprotect Document moramo upisati ispravno. Ispunjavanje obrasca: Da bi ispunili obrazac na raunalu treba kreirati novi dokument koji se temelji na predloku obrasca. Birate File/New /General te odaberite eljeni predloak obrasca. Kad se pojavi obrazac dostupna su samo njegova polja. Kad se ispunjava obrazac on line prisutna su neka ogranienja i pravila: Ne mogu se mijenjati tablice u obrascu Word doputa ureivanje samo u poljima obrasca Budui je dokument zatien, ve ina naredbi na izbornicima, kao i mnogi gumbi traka s alatima nisu dostupni Kretanje po obrascu je ogranieno (iz jednog polja u drugu s tipkom Tab ili kursorskom strelicom) Upisani odgovor mora biti u ispravnom obliku inae Word javlja pogreku U okvir za izbor kliknemo ili pritisnemo tipku razmaka da bi ga uklju ili ili isklju ili U padajuem polju kliknemo na strelicu prema dole da bi otvorili popis i zatim kliknemo na eljeni izbor Spremanje ispunjenog obrasca: Obrazac i odgovore moemo spremiti zajedno ili se mogu spremiti samo odgovori. Zajedno spremanje obrasca i odgovora omoguuje ispisivanje ispunjenog obrasca. Spremanje samo odgovora omoguuje uporabu informacija kao podataka za povezivanje dokumenata ili se koriste u programu za bazu podataka. Za svaki obrazac koji se ispuni Word sprema odgovore s obrascem ili bez njega kao poseban dokument. Ako elite imati sve odgovore iz razli itih obrasca u jednom dokumentu morate koristiti naredbu Insert File kako bi se odgovori kombinirali u jedan dokument. Ako je u Tools/Options/Save ukljuena opcija Save Data Only For Forms onda se spremaju samo odgovori a ne i struktura obrasca. U tom se sluaju sprema Text File. Ispisivanje obrasca: Ako se eli ispisati obrazac za ispunjavanje rukom treba sastaviti obrazac u kojemu su sva polja prazna, ali se to rijetko koristi. U tom se sluaju formira obi an dokument s prazninama koje se mogu popunjavati rukom.

Da bi ispisali ispunjeni obrazac odaberite File/Print. Klikom na Options pojavi se okvir za dijalog Print u kojem uklju ite ili isklju ite opciju Print Data Only For Forms, ovisno o tome da li elite ispisati samo odgovore ili obrazac i odgovore.

7. Snimanje i izvravanje makro naredbi

Makronaredba je minijaturni program Wordovih naredbi i radnji koje se mogu jednostavno izvriti pokretanjem makro naredbi. Najjednostavniji na in kreiranja makro naredbe je snimanje niza radnji koje izvravate dok procesuirate dokument. Birajte Tools/Macro/Record New Macro ili dvostruko kliknite na pokaziva REC na traci statusa time se pokree snimatelj makronaredbi.

Upiite ime za makro naredbu (Macro name), odaberite ime predloka ili dokumenta u kojemu eite spremiti makronaredbu, te upiete kratki opis to makronaredba radi. Makronaredbu moete pridruiti ili traci s alatima ili tipkovnici. Nakon toga izvrite sve radnje koje elite snimiti kao dio makro naredbe. Te radnje djeluju na aktivni dokument tako da putem moete vidjeti u inke. Ako napravite pogreku pri snimanju odaberite Undo, a ako otvorite pogrean okvir za dijalog pritisnite ESC. Word ne snima naredbu kad ponitite okvir za dijalog. Ako elite ponovno snimati (npr. postupak nije dobar) zaustavite snimanje klikom na STOP, ponite snimati ispoetka i dajte makronaredbi isto ime koje ste ve koristili. Odgovorite YES na pitanje da li elite zamijeniti postojeu makronaredbu. Na kraju pritisnite STOP. Word ne snima nikakve radnje uinjene miem osim odabiranja naredbe s izbornika i odabiranja opcija u okvirima za dijalog, na ravnalu ili traci s alatima. Word niti ne doputa upotrebu mia za selekciju ili postavljanje toke umetanja (za to treba koristiti tipkovnici). Uz mia je ikona kazete dok snimamo. Makro naredbu pokreemo biranjem Tools/Macro/Macros..pa odaberemo eljeni makro i kliknemo na Run. Vjeba: Pretpostavite da u mnogim dokumentima koristite istu tablicu, kao u primjeru dolje. Prije kreiranja naredbe pokrenite snimanja makroa i snimite sve postupke. Nazovi makro Tablica novih ponuda. Pokreni makro naredbu. Pregled novih ponuda

8. Grupni rad na dokumentu

Preduvjet za grupni rad je postavljanje osnovnih podataka o dokumentu koji trenutano piete, kako bi ostali (lektori, redaktori) znali tko je, kada i zato napisao tekst koji upravo itaju. Nakon to pozovete File/Properties u okviru Properties na i ete niz podataka o dokumentu smjetenih na raznim karticama: General informacije o veli ini, smjetaju, datumu zadnje izmjene, pristupa; Statistics- broj stranica, znakova, rije iSummary - mogu se unijeti podaci o autoru, kljunim rije ima, komentarima o tekstu i slino. Ukoliko trebate u svojstvu lektora ili urednika prekrajati neiji tekst, s ciljem da se vide vae promjene onda treba ukljuiti (na jedan od tri naina) funkciju Track Changes omoguava da ispravci koji su izvedeni na nekom tekstu ostanu vidljivi sve dok ih autor sam ne potvrdi ili odbaci. Ukljuite alatnu traku Reviewing i uklju ite gumb Track Changes Word e sve promjene koje od sada unosite u dokument uredno biljeiti i pamtiti. Moete i pozvati naredu Tools/Track Changes/Highlight Changes, a zatim u okviru uklju ite opciju Track Changes while editing. Najbri na in ukljuivanja moda za praenje promjena je ukljuivanje ikone TRK na statusnoj traci.

Izbrisane rije i e od sada biti i dalje vidljive u dokumentu, ali e biti precrtane, a rije i koje dodajete su raznih boja (podcrtane), promjene koje su uinjene na oblikovanju teksta su podebljane plavom bojom i dvostruko podcrtane. Dodatno se svim linijama u kojima su izvedene promjene ucrta vanjski crni rub kako bi postale lake uoljive izvornom autoru teksta.

Ukoliko se nalazite na drugom kraju tj. trebate odrediti da li prihva ate ili odbacujete promjene , onda nakon postavljnja kursora na poetak dokumenta pozovete naredbu Tools/Track Changes/Accept or Reject Changes. Gumbom Find pronalzite ispravke te ih prihvaate (Accept) ili odbijate (Reject) Moete koristiti i naredbe s alatne trake Reviewing. Jo jednostavniji nain je da postavite kurosr iznad izmjene (npr. rije i koverte), pojavi se oblai koji e vas informirati tko ju je i kada izvrio. Nakon klika desnom tikom mia na izmjenu moete je prihvatiti ili odbaciti. Neke parametre revidiranog teksta moete podesiti po vlastitoj volji tako da u okviru Highlight Changes odaberete Options. Moete odabrati na in i boju oznaavanja za pobrisani

ili umetnuti tekst te promjene u formatiranju. Ukoliko elite da sve promjene u dokumentu budu jednako obojene, neovisno o lektoru, onda u padajuem izborniku Color umjesto By author odaberete neku od konkretnih boja. Nakon unoenja svih izmjena, izmjenjeni je dokument najbolje spremiti u istu datoteku ali kao novu verziju, te time sauvati i staru, izvornu verziju. Word omoguava uvanje svih verzija dokumenatakoje e vam trebati u budunosti, ali na nain da ne stvarate niz datoteka slinog imena na disku, ve se sve verzije spremaju u jednoj datoteci. Nakon odabira File/Save As klikom na gumb Tools birate naredbu Save version. Isto moete uiniti pozivom naredbe File/Versions, te klikom na gumb Save Now. Po elji moete unijetiu i komentar o trenutanoj verziji. Prijanjoj verziji dokumenta moete pristupiti na dva na ina: pozivanjem naredbe File/Versions ili dvostrukim klikom na simbol na statusnoj traci koji pokazuje da postoje snimljene prijanje verzije.