Anatomija 1. razred 1.

GRAA OVJEKA

Anatomija ovjeka je znanost o grai ljudskog tijela. ovjekovo tijelo ini mnotvo meusobno povezanih organa od kojih svaki ima specifinu grau i funkciju pa nekoliko njih tvori organski sustav. ovjekovo tijelo moemo podijeliti na nekoliko organskih sustava : a. ustav organa za pokretanja ! lokomotorni sustav b. "ini sutav ! respiracijski c. ranoilni sustav ! kardiovaskularni d. #ivani sustav ! nervni e. ustav mokra$nih i spolnih organa ! uro enitalni f. ustav lijezda s unutarnjim izluivanjem ! endokrini g. %imfni sustav. &lavni dijelovi tijela su : glava' vrat'trup te donji i gornji udovi. (&lava )lat. !aput* dijeli se na lubanju)cranium*' lice)"acies* a nastavlja se u vrat)collum*. (+rup)truncus# dijeli se na prsni ko)t$ora%*' trbuh)a&domen* i zdjelicu)pelvis*. tranju stranu trupa ine lea)dorsum*. (&ornji udovi)mem&ra superiore* poinju od ramena i pazune jame)a%ila*. ,uka se dijeli na nadlakticu)&rac$ium*'lakat)cu&itus*'podlakticu)ante&rac$ium* i aku)manus*. -aka se dijeli na zape$e)carpus*' meupe$e)metacarpus* i prste)di iti manus*. ("onji udovi)mem&ra in"eriora* poinju od preponskog konog nabora bonog grebena te se dijele na kuk)co%a*'bedro)"emur*'koljeno) enu*potkoljenicu)crus* i stopalo)pes*. topalo se dijeli na korijen stopala) tarsus*'meustoplje)metatarsus* i prste)di iti pedis*. '. RAV() *)JE+A

.mogu$avaju prostorno odreivanje poloaja pojedinih tvorbi ili organa u tijelu. +ri osnovne tjelesne ravnine meusobno su postavljene pod pravim kutom i to su: a. redinja)sagitalna'medijalna* ravnina ! okomita je i usmjerena od prednje strane prema stranjoj. "ijeli tijelo na lijevu i desnu polovicu. /a tvorbu blie sredinjoj ravnini kaemo da je smjetena medijalno a za udaljenu tvorbu kaemo da je smjetena lateralno. b. eona)frontalna* ravnina ! prolazi okomito sredinom tijela s lijeva na desno paralelno sa elom i dijeli tijelo na prednji i stranji dio. +vorbe koje se nalaze ispred eone ravnine nose pridjev anterior)prednji* a one iza posterior)stranji*. c. 0oprena)transverzalna* ravnina ! postavljena je vodoravno' usporedo s tlom pri osnovnom anatomskom poloaju. "ijeli tijelo na gornji i donji dio. /a tvorbe iznad koristimo izraz superior a za one ispod inferior. ,. -E+)JE 1elije su osnovne graevne jedinice tkiva koje grade razliite organe i organske sisteme. loene su i raznolike' specijalizirane za posebne oblike opstanka. 1elijski svijet se dijeli na prokariote i eukariote. 2auka koja se bavi izuavanjem $elija je citologija.

(0rokarioti 3 su mali jedno$elijski organizmi obino manji od 4 mikrometra. 5ednostavnije su strukturne organizacije jer nemaju jedro niti $elijske organele. 2asljedne upute se nalaze unutar citoplazme u okrugloj strukturi3radi se zapravo samo o jednoj krunoj molekuli "26. +ri su glavne skupine prokariota: bakterije' mikroplazme i modrozelene alge. (7ukarioti ! $elije eukariota mogu biti samostalni jedno$elijski organizmi)praivotinje ameba' papuica' biai* ili tvore tkiva i sisteme organa' te ine vie$elijski organizam. 7ukariotska $elija ima jedro u kojoj se nalazi "26 pakirana u kromosome i citoplazmu. 8itoplazma sadri razliite organele: mitohondrije'ribosome'&olijev aparat'a okruena je $elijskom membranom. 9 vie$elijskom organizmu skupine $elije su specijalizirane za obavljanje odreenih funkcija )izluivanje'upijanje'potpora'kontrakcija'provoenje impulsa*' dok je u jedno$elijskom organizmu samo jedna $elija prilagoena izvravanju svih potrebnih funkcija. .. *kiva +kiva predstavljaju komplekse morfoloki i fizioloki istovrsnih stanica zajednikog porijekla i odreene i vrlo esto specifine funkcije. 0ored stanica' u sastav tkiva ulazi i meustanina tvar u ve$im ili manjim koliinama' a stvaraju je same stanice. :zuavanjem tkiva bavi se posebna bioloka znanstvena disciplina ! histologija. 0ojedini dijelovi stanice jednostaninih organizama mogu biti specijalizirani za obavljanje odreenih funkcija )organele*./bog toga jednostanini organizmi mogu obavljati sve osnovne ivotne funkcije kao i viestanini' tj. da funkcioniraju kao jedinstveni organizmi. +ijelo viestaninih organizama je sastavljeno od velikog broja stanica' gdje su neke stanice specijalizirane i diferencirane u pogledu grae i funkcije u okviru posebnih tkiva.+o je omogu$ilo bolje izvravanje pojedinih radnji' a takoer je pove$ana povezanost izmeu raznih dijelova istog organizma' to znai bolje funkcioniranje organizma kao cjeline. /bog svega ovoga' itava je evolucija ila putem sve ve$e specijalizacije pojedinih dijelova tijela' a to je utjecalo na nastanak sve savrenijih organizama. 7pitelno tkivo 3 pokrovno' ljezdano i osjetno tkivo Vezivno tkivo 3 rahlo i gusto vezivno tkivo' potporno tkivo' krv' masno tkivo /i0i1no tkivo 2iv3ano tkivo 3 neuroni i glija stanice 4. Ko0tani sistem &lavni tjelesni potporanj je kraljenica' po kojoj se velik dio pripadnika ivotinjskog carstva naziva kraljenjacima );ertebrata*. +oj skupini pripada i razred sisavaca )<ammalia*' pa prema tome i ovjek. .d gornjeg dijela kraljenice prema naprijed odlaze zavijeni kotani prutovi' rebra. ,ebra zajedno s prsnom kosti omeuju prsni ko i tite organe koji se nalaze u njemu. 9 donjem dijelu trupa krina kost i zdjeline kosti takoer omeuju prostor u kojem su zati$eni zdjelini organi. +rbuni su organi u gornjem dijelu zati$eni rebrima' a u donjem zdjelinim kostima. sredinji ivani sustav osobito je dobro zati$en vrstim kotanim oklopom' to ga ine kosti lubanje i kraljenica. 6otani sustav omeuje dvije cijevi' neuralnu i visceralnu. 2euralna je cijev gotovo potpuno zatvorena i ima samo velik broj otvora kuda prolaze ivci i krvne ile' dok je visceralna cijev samo djelomice omeena kotanom stijenkom' a djelomice elasti$nom mii$nom stijenkom. 2a kraljenici balansira glava. 9z nju je izravno vezan zdjelini obru' s donjim udovima.

,ameni je obru samo naslonjen lopaticama na rebra' a preko kljunih kostiju spaja se u zglobu s prsnom kosti. ,ameni obru nosi gornje udove Kost )%atinski: Os' 0lural Ossa' grki: .st3' .ste3 ili .steo3 od rije$i =>?=@A*' ili kotano tkivo je izuzetno vrsto potporno tkivo koje gradi kostur svih kimenjaka. vi kimenjaci podupiru svoju tjelesnu strukturu kosturom. ve kosti u ljudskom tijelu )oko BCD* zajedno ine ljudski kostur' a zajedno s mii$ima' kosti ine lokomotorni sistem. 6osti mogu biti velike od nekoliko metara )rebra nekih dinosaurusa* do manje od jednog milimetra. 6osti su meusobno povezane pokretljivim zglobovima i mii$ima tako da mogu pokrenuti tijelo brzinom do EF kmGh. 6osti su vrste i jake' uplje unutranjosti' stoga nisu teke te ine samo 4EH nae ukupne tjelesne mase )lake su od mii$a*. 6osti nisu mrtve tvari u naem organizmu' pa se zato obnavljaju kad se prelome. 6osti imaju vie glavnih funkcija: 5a0tita 3 6osti tite unutranje organe kao to kosti lobanje tite mozak' a prsni ko titi srce i plu$a. 6odupiranje 3 6osti ine kostur i tako dri organe na mjestu. 6rodukcija krvi 3 6otana sr' koja se nalazi u dugim ili cjevastim kostima' stvara krvne $elije. 7kladi0tenje minerala 3 9 kostima se stvaraju rezerve minerala vanih za tijelo' najvie kalcijum i fosfor. Kretanje 3 6osti' mii$i' zglobovi' ligamenti i drugi zajedno pokre$u nae tijelo. .vo se izuava u biomehanici. 8etoksi"ikacija 3 6otano tkivo moe da skladiti teke metale' vade$i ih iz krvi i tako tite$i druge organe. .vi otrovi se kasnije polako razgrauju u tijelu. 6rovo9enje zvuka 3 lune kosti )eki$' uzengija i nakovanj* smjeteni u uhu provode zvune talase' te su bitni za sluh. :. 5 lo&ovi ) ta je zglob' diskusi' kako se dijele prema pokretljivosti * /glob je mjesto spajanja dvije ili vie kosti. 5 lo&ni sistem )5uncturae ili sIstema articulare* ine zglobovi i njima pridruene kosti i sveze. 9zduni prikaz zgloba &raa i podjela spojeva izmeu kostiju: 5uncturae ossium' spojevi meu kostima' dijele se u dvije osnovne grupe prema tkivu koje spaja kosti: 7;nart$rosis )sinartroza* je nepokretni kotani spoj' koji moe biti vezivni )junctura fibrosa*' hrskavini )junctura cartilaginea*' i kotani )junctura ossea*. Junctura s;novialis )articulatio ili diart$rosis' diartroza* je pokretni kotani spoj' tj. zglob pravom smislu. /globovi laktova' prstiju i koljena omogu$uju kostima pomicanje naprijed natrag' ali ne i ustranu. /globovi ramena i kukova osim pomicanja naprijed natrag omogu$uju i pomicanje ustranu. 9pala zgloba se zove artritis.

<. (ervni sistem ) 4B kranijalnih nerava' kako se zovu i koje su im pojedine funkcije * 2ervni sistem je pojam koji u cjelosti opisuje sve nervne $elije u jednom organizmu i pojanjava njihov raspored i meusobne veze. 2ervni sistem je organski sistem viih ivih bi$a $iji je zadatak prikupljanje informacija o okolini i organizmu' njihova obrada kao i optimalna reakcija organizma na te iste. Kranijalni =ivci polaze iz dijelova centralnog nervnog sistema koji )skoro u cijelosti* iskljuuju kimenu modinu i kroz neki od otvora na lubanji izlaze na povrinu tijela daju$i odgovaraju$e grane. Junkcionalno' sadre sve tipove nervnih vlakana )opta i specijalna*: motorna' senzibilna i visceralna. .znaavaju se rednim brojevima gledano s prednjeg dijela lobanje natrag )od rostralno prema kaudalno*. 4 3 nn. ol"actorii )njunji ivci' za ulo mirisa* B 3 n. opticus )vidni ivac* K 3 n. oculomotorius )za mii$e one jabuice i refleks zjenice* E 3 n. troc$learis )pokreta mii$a one jabuice* F 3 n. tri eminus )za mii$e LvakaeL 3 lat. mm. masticatorii i osjete sa ve$eg dijela lica' usta i zuba* D 3 n. a&ducens )inervira m. rectus lateralis one jabuice* M 3 n. "acialis )ivac lica 3 mii$i Lfacijalne ekspresijeL tj. LmiminiL mii$i' pljuvane lijezde' suzna lijedza* N 3 n. statoacusticus ili n. vestibulocochlearis )tzv. sluni ivac' za ulo sluha i ravnoteu* O 3 n. lossop$ar;n eus )za mii$e jezika i drijela' vaan kod refleksa gutanja' ulo okusa* 4C 3 n. va us )mnogobrojne uloge u invervaciji organa i pojedinih mii$a' te dijelom ula okusa' glavni oponent simpatikom sistemu* 44 3 n. accessorius )inervira velike mii$e lea m. trapezius et sternocleidomastoideus' iskljuivo motorni* 4B 3 n. $;po lossus )za mii$e jezika*

>. /ozak 3 veliki mozak' kako je podijeljen' renji 3 mali mozak 3 tentorium cerebella 3 tri modane ovojnice 3 funkcija kimene modine /ozak je najznaajniji dio nervnog sistema. mjeten je u lobanjskoj ahuri i obavijem modanim opnama: tvrdom' pauinastom i mekom. +eina mozga odraslog ovjeka preteno iznosi 4.KFC g' ali intelektualne sposobnosti ovjeka nisu srazmjerne teini i veliini mozga. .snovni dijelovi mozga su: produena kimena modina' varolijev most' hipofiza' modana greda' mali mozak' srednji mozak' meumozak i veliki mozak. 0roduena modina' varolijev most i srednji mozak zajedniki se nazivaju modano stablo. 8entralni kanal kimene modine se nastavlja u mozgu' ali se proiruje i obrazuje etiri upljine3modane komore' koje su ispunjene likvorom.

Veliki mozak astoji se od dvije $emis"ere )polutke* koje su meusobno spojene poprenim ivanim vlaknima. <oemo razlikovati etiri dijela )re=nja* velikog mozga. elni' zatiljni' tjemeni i sljepooni reanj. "esna polutka uglavnom je povezana s osjetnim i izvrnim organima u lijevoj polovini tijela' a lijeva s osjetnim i izvrnim organima u desnoj polovini tijela. Koru velikog mozga ini tanki sloj tijela ivanih stanica. :spod nje nalaze se snopovi ivanih vlakana i niz nakupina tijela ivanih stanica. Junkcijski ga moemo podijeliti na senzori3ko? motori3ko i asocijativno podruje. #ivani impulsi iz osjetilnih organa stiu u senozriko podruje te nastaju osjeti koji se nadalje formiraju u sloenije doivljaje koje nazivamo percepcijom i omogu$uju nam spoznaju onog to se dogaa oko nas. 0odruja odgovorna za obradu informacija primljenih preko receptora za dodir' toplinu i bol nalaze se u tjemenom renju' za vid u zatiljnom' a za sluh u sljepoonom renju. #ivani impulsi iz motorikog podruja u elnom renju odlaze u mii$e te omogu$avaju voljne pokrete. Asocijativno podruje smjeteno je u elnom renju )podru3je op1e inte racije#' te na granici izmeu tjemenog' zatiljnog i sljepoonog renja ) zona prepokrivanja*. Junkcija asociativnih podruja pokriva cijeli niz sloenih procesa poput uenja' miljenja i pam$enja. Asocijativno podruje u elnom renu kontrolira cjelokupno ponaanje pojedinca. 9 zoni prepokrivanja objedinjuju se informacije obraene u pojedinanim sentorikim podrujima i omogu$ava se njihovo pam$enje. /ona prepokrivanja osim toga kontrolira i orijentaciju u prostoru. /ali mozak ili cere&elum je smjeten u zadnjoj lubanjskoj jami' potpuno odvojen od donje plohe velikog mozga duplikture dure mater cere&ri. :spod i sprijeda odvojen je od zadnjeg dijela ponsa etvrtom klijetkom' a od produene modine proirenjem subarahnoidalnog prostora velikom cisternom )cisterna magna*. 2a malom mozgu se razlikuju razvojni )stariji* i mlai dio. iva masa nalazi se na povrini kao kora corteP cerebri. Qijela masa smjetena je u unutranjosti kao medularno tijelo corpus modulare. astoji se od neparnog sredinjeg dijela koji se naziva vermis i dviju cerebelarnih hemisfera. a modanim deblom je povezan sa cerebelarnim pedunkulima i to gornjim )brachium conjuctivum*' srednjim )brachium pontis* i donjim )corpus restiforme*. Junkcijski se razlikuju tri dijela: vestibulocerebelum )povezuje mali mozak sa vestibularnim sistemom*' spinocerebelum koji je bitan za hod i stajanje te alje moduliraju$e impulse u nucleus ruber te cerebrocerebelum kojemu corteP velikog mozga alje informacije o planiranoj motorikoj radnji koju on modulira. <ali mozak slui za odravanje ravnotee i orijentacije u prostoru' i upravlja tonusom muskulature. <ali mozak omogu$uje pravilno' meko i svrhovito izvoenje kretnji. 2ajbolje je razvijen kod onih sisavaca koje imaju izuzetne fizike sposobnosti )trkai' plivai' letai*.

*entorium cere&elli ili cere&ralnu tentorium ) latinski : Lator od malog mozga L* je proirenje tvrde modane ovojnice' koji dijeli mali mozak od slabije dijela occipital renjeva . tri modane ovojnice: lat. dura mater 3 tvrda mozgovnica 3 je vanjska ovojnica graena od gustog vezivnog tkiva' a sastoji se od dva meusobno spojena lista. ;anjski list je ujedno i periost kosti glave. "ura mater sadri velike venske kanale )sinuse* u kojima se prikuplja venska krv i otjee prema srcu. 0odvostruenja dure mater ine pregrade koje nepotpuno odjeljuju lubanjsku upljinu )npr. lat. "al% cere&ri' lat. tentorium cere&elli*. lat. arac$noidea mater 3 pauinasta mozgovnica 3 je srednja ovojnica' izgleda pauine )tako je i dobila ime*' sastoji se od vezivnog tkiva' svojim vlaknima povezuje vanjsku sa unutarnjom ovojnicom lat. pia mater 3 njena )meka* mozgovnica 3 koja se prislanja na povrinu struktura sredinjeg ivanog sustava i za razliku od ostalih mozgovnica svojim tijekom prati povrinu mozga )presvlai sve izboine i uvlai se u sve brazde*. <odane ovojnice se mogu podijeliti i na samo dvije ovojnice: vanjska ili tvrda ovojnica' lat. pachImeninP )dura mater* unutarnja ili meka ovojnica' lat. leptomeninP )pia mater i arac$noidea mater 3 arahnoidea je povezna sa pijom puinastim nitima pa se smatra samo izdancima pia mater* :zmeu ovojnica se nalaze prostori: subarahnoidalni prostor )lat. spatium su&arac$noideum* je prostor izmeu arahnoideje i pije mater' i u normalnim uvjetima njime protjee cerebrospinalna teku$ina )mozgovnomodinska teku$ina 3 lat. li@uor cere&rospinalis*. u normalnim uvjetima dura mater je privr$ena uz kosti lubanje i kraljeke sa jedne strane' a sa druge povezna je sa pauinastom ovojnicom. Ako usljed nekih uzroka slojevi se odvoje moe nastati subduralni prostor izmeu dure i pauinaste ovojnice ili epiduralni prostor izmeu kosti i dure mater 9pala mozgovnih ovojnica se naziva meningitis' a tumor meningeom. :zmeu ovojnice moe do$i do nakupljanja teku$ine npr. krvi' tako da razlikujemo: epiduralni $ematom 3 nakupina krvi izmeu kost i dure su&duralni $ematom 3 nakupina krvi izmeu dure i pauinaste ovojnice su&ara$noidalno krvarenje 3 krvarenje unutar pauinaste ovojnice Ki3mena mo=dina )lat. /edula spinalis* prua od prvog kimenog prljena' atlasa do donjeg ruba drugog lumbalnog prljena. .na prenosi informacije od mozga preko zivaca ostalim organima i djelovima tjela.9 kimenoj modini su smjeteni razni centri. 0osebno vani su: centar za regulaciju mokrenja centar za regulaciju defekacije )stolice* vegetativni centri centri spinalnih refleksa

/i0i1no tkivo <ii$no tkivo se sastoji od $elija' mi0i1ni$ vlakana' koje imaju sposobnost kontrakcije. +a se sposobnost zasniva na prisustvu kontraktilnih vlakana' mio"i&rila' koja su izgraena od proteina aktina i miozina. Aktin i miozin izgrauju niti diobenog

vretena za vrijeme diobe stanice. <ii$ se kontrahuje kao odgovor na nadraaj koji je do njega dospjeo odreenim nervom. 9 svaku mii$nu $eliju ulazi jedno nervno vlakno i mjesto njihovog povezivanja naziva se motorna plo3a )periferna sinapsa*. 2adraaj se sa nerva na mii$ prenosi pomo$u hemijskih medijatora. 0rema grai i nainu rada' kod kimenjaka se razlikuju tri tipa mii$nog tkiva: glatki mii$i popreno3prugasti mii$i srani mii$ 6opre3no A pru asti mi0i1i 0opreno 3 prugasti )skeletni* mii$i su vezani za kosti i daju oblik telu. 2jihove $elije su izduenog oblika i bez nastavaka' imaju vie jedara koja su smetena periferno ! ispod $elijske membrane . padaju u najkrupnije $elije u telu )do E cm kod oveka* i sainjavaju oko ECH ukupne telesne teine. <embrana ovih mii$nih $elija naziva se sarkolema. 6arakteristina poprena3prugavost ogleda se u naizjmeninim tamnim i svijetlim trakama' to potie od grae samih miofibrila. <iofibrili su izgraeni od tankih aktinskih i debelih miozinskih vlakana. +amnu prugu grade aktin i miozin' a svijetlu samo aktin. redinom svijetle pruge prua se jedna tamna linija nazvana /3 linija . keletni mii$i su inervisani perifernim nervnim sistemom tako da rade pod uticajem nae volje i u toku rada se zamaraju. .snovna funkcija ovih mii$a je kretanje i proizvodnja tjelesne toplote. 2jihova mii$na vlakna su grupisana u snopi$e koji su obavijeni vezivnom opnom. ;ie snopi$a udrueno je u ve$e snopove' koji su grupisani i povezani zajednikom vezivnom opnom grade$i mii$. Glatki mi0i1i &latki )visceralni* mii$i izgrauju zidove cjevastih organa i organa sa upljinama )crijeva' eludac' mokra$na beika' krvni sudovi' materica i dr.*. astoje se od ve$eg broja vretenastih $elija koje imaju obino jedno jedro u centru $elije. Rktin i miozin su u njima grupisani u snopove tako da nema poprene3prugavosti . :nervisani su autonomnim nervnim sistemom tako da rade van uticaja nae volje. :nervacija je dvojna' to znai da je svaki mii$ u vezi i sa simpatikusom i sa parasimpatikusom ime se postie regulacija rada organa )ako simpatikus npr. ubrzava rad nekog organa ' onda $e parasimpatikus delovati suprotno*. 6ontrakcije glatkih mii$a su spore' due traju i ne dolazi do zamaranja. 7r3ani mi0i1 rani mii$ je po strukturi slian popreno3prugastim mii$ima' a po funkciji je sliniji glatkim mii$ima. .n je popreno3prugast' ali je specijalno graen kao fizioloki sincicijum. 1elije su skra$eno 3 vretenastog oblika i imaju nastavke preko kojih se povezuju ime obrazuju sincicijum' to omogu$ava nesmetano prenoenje nadraaja kroz srani mii$. 6ontrakcije srane muskulature su brze' ritmike i automatske. 0ostoje dve vrste mii$nih $elija u srcu: ( jedne' tipine mii$ne $elije koje grade pretkomore i komore srca i ( druge' 0urkinjeove $elije' koje grade tzv. automatski sistem srca Ramena kost )lat. $umerus* ili nadlakti3na kost je duga kost koja see od ramena do lakta. 2a ramenoj kosti razlikujemo: gornji )proksimalni* kraj' trup ramene kosti )lat. corpus humeri* i donji )distalni* kraj. &ornji kraj ramene kosti je uzglobljena sa lopaticom u ramenom zglobu )lat. articulatio $umeri*' a donji kraj s palanom kosti i lakatnom kosti u zglobu lakta )lat. articulatio cu&iti*.

Gornji kraj &ornji kraj ramene kosti sastoji se od glave ramene kosti )lat. caput $umeri*' velike kvrge )lat. tu&erculum majus* i male kvrge )lat. tu&erculum minus*. :spod svakih od kvrga sputaju se grebeni: crista tuberculi minoris Blat.# i crista tu&erculi majoris Blat.#. :zmeu grebena nalazi se lijeb' sulcus intertubercularis Blat.#. :spod grebena nalazi se kirurki vrat ramene kosti )lat. collum c$irur icum* )mjesto gdje naje$e nastaju prijelomi ramene kosti*. *rup 2a trupu ramene kosti nalazimo tri plotine:

prednja lateralna plotina ramene kosti )lat. "acies anterior lateralis* prednja medijalna plotina ramene kosti )lat. "acies anterior medialis* stranja plotina ramene kosti )lat. "acies posterior*
2a prednjoj lateralnoj plotini nalazi se hrapavost' t u&erositas deltoidea )lat.*. tranja plotina sadri lijeb' sulcus nervi radialis Blat.#. 8onji kraj 2a donjem kraju nalazi se srednji dio sa zglobnim tijelima' zglavak ramene kosti )lat. cond;lus $umeri*' te medijalni nadzglavak ramene kosti )lat. epicon;lus medialis* i lateralni nadzglavak ramene kosti )lat. epicon;lus lateralis*. /glavak ine glavica ramene kosti )lat. capitulum $umeri* i valjak ramene kosti )lat. troc$lea $umeri*. &lavica slui kao zglob sa palanom kosti' a valjak sa lakatnom kosti. 2a prednjoj strani zglavka nalaze se vjenana jamica )lat. "ossa coronoidea* i palana jamica )lat. "ossa radialis*' a na stranjoj fossa olecrani )lat.*. 2a stranjoj strani medijalnog nadzglavka nalazi se lijeb' sulcus nervi ulnaris)lat.*. /a ramenu kost se hvataju ) polaze s nje* mii$i: deltoidni mii$ hvata se za hrapavost )tu&erositas deltoidea )lat.** veliki prsni mii$' veliki obli mii$ i najiri leni mii$' hvataju se za gornji kraj ramene kosti nadlaktini mii$ i nadlaktinopalani mii$ polaze' a kljunastonadlaktini mii$ hvata se za ramenu kost troglavi nadlaktini mii$ )dvije glave* i lakatni mii$ polaze sa ramene kosti Cedrena kost )lat. "emur* natkoljeni3na kost je najdua i najjaa kost u ljudskom tijelu. Jemur je jedina kost u natkoljenici i nalazi se izmeu zgloba kuka )lat. articulatio co%ae* i koljenog zgloba )lat. articulatio enus*. Qedrena kost se sastoji od:

gornjeg kraja kojeg ine glava bedrene kosti )lat. caput "emoris*' veliki

obrta )lat. troc$anter major* i mali obrta )lat. trochanter minor*. vrat bedrene kosti )lat. collum "emoris* spaja trup )lat. corpus "emoris* sa gornjim dijelom bedrene kosti donji kraj bedrene kosti je sploten i deblji je nego gornji' a zavrava medijalnim zaglavkom )lat. cond;lus medialis* i lateralnim

zaglavkom )lat. cond;lus lateralis* izmeu kojih se straga nalazi meuzglavana jama )lat. "ossa intercond;laris*. a bedrene kosti polaze: trbuasti mii$ lista )lat. musculus astrocnemius* i tri glave etveroglavog bedrenog mii$a )vastus lateralis )lat. *' vastus medialis )lat. *' vastus intermedius )lat. **. /a bedrenu se kost hvataju:

Re&ra

mii$ nateza iroke fascije )lat. musculus tensor "asciae latae* srednji stranjini mii$ )lat. musculus luteus medius* najmanji stranjini mii$ )lat. musculus luteus minimus* najve$i stranjini mii$ )lat. musculus luteus ma%imus* bonoslabinski mii$ )lat. musculus iliopsoas*

ovjek' bez obzira na spol' ima 4B pari rebara )odnosno BE rebra*. 0rvih je sedam hrskavino povezano s prsnom kosti )lat. sternum*. 2aredna tri para' poznata kao Llana rebraL' dijele hrskavinu vezu sa prsnom kosti. /adnja se dva para nazivaju teku$a ili kraljena rebra )lat. costae "luitantes* jer su vezana samo za kraljenicu' a ne za sternum ili hrskavicu sternuma. 6rsna kost )lat. sternum* plosnata je kost u obliku maa. astoji se od tri dijela:

drka prsne kosti )lat. manu&rium sterni* trupa prsne kosti )lat. corpus sterni* vrka prsne kosti )lat. processus %;p$oideus*.
;rak je najmanji dio sternuma i moe biti razliitih oblika. 9 djetinjstvu je graen od hrskavice' a okota do EC god. ivota. &ornji dio prsne kosti je urezan i taj urezani dio se zove incisura iugularis' a moe se napipati kao udubljenje ili iugulum. 1. ula i nji$ova podjela ula kod ljudi i ivotinja predstavljaju kognitivni nain opaanja ili percepcije sebe i svoje okoline. 0ojednostavljeno jedno ulo predstavlja sposobnost jedne osobe da opazi vanjsko draenje ili stimulaciju. +renutno ne postoji usaglaena definicija meu neurolozima ta je tano jedno ulo tako da taan broj ula nije usaglaen. 0rema Aristotelovoj definiciji postavljenoj K. vijeku p.n.e. postoji pet ula:dodir' miris' okus' sluh i vid. ovek je taj koji je uspeo da na osnovu ula postane ono to jeste. &otovo je nezamisliv ivot bez jednog od njih. ovek ima mogu$ost da kvalitativno razlikuje komponente bilo koje sredine. :z tog razloga veliki broj informacija bi$e sporedan )periferan* za konkretno teite interesovanja. 0ojedinac moe' u izvesnoj meri' da vri selekciju informacija' ali se on sa druge strane uvek bavi njihovom celinom. :ako veliki broj tih sporednih informacija ne dospeva do svesti' kasnije njihov uticaj moe biti vaan. :ako se u opaanju sredine javlja delovanje i uticaj jednog ula na drugo' nae trenutno opaanje je pod uticajem samo jednog ula. 2eki snani stimulus moe specifino da uoblii vienje neke sredine' ali za ve$inu ljudi' sredina emituje razne informacije koje se prenose istovremeno preko svih ula. D+O V)8A Oko ulom vida ovek prima vie od NC H utisaka iz spoljanje sredine..ko je organ koji

sadri fotoreceptore' ulne celije koje primaju svetlosne drai. +o omogu$ava vienje. .i su parni organi ula vida i nalaze se u sklopu lica. ine ih pomo$ni i glavni delovi. 0omo$ni delovi su: obrve' trepavice' oni kapci' suzne lezde' venjaa i oni mii$i. .brve spreavaju slivanje znoja sa ela u oi. .ni kapci tite oko od razliitih uticaja. .ni su spolja pokriveni koom' a unutra su obloeni sluzokoom. 2a njihovom sloju se nalaze trepavice. uzne lezde lue sluz. metene su u spoljnim gornjim uglovima onih duplji. uze spiraju prednju povrinu one jabuice i slivaju se u unutranji ugao otvora kapaka' odakle suzno3nosnim kanalom dospevaju u nosnu duplju. .ni mii$i pokre$u one jabuice u svim pravcima' i to obe u istom smeru istovremeno. :ma ih est pari. 2jihovom rad kontroliu modani nervi. &lavni delovi oka su:ona jabuica' oni nerv i centar ula vida. .na jabuica je smetena u onoj duplji i u njoj se nalaze ulne $elije' prijemnici svetlosnih drai. .ni nerv prenosi svetlosne nadraaje u centar za vid koji se nalazi u potiljanom delu mozga. 9 njemu nastaje ose$aj vida. .na jabuica je sloene gradje.... D+O 7+DEA D$o 9ho je osetljiv i nezamjenjiv instrument' koji igra vanu ulogu u radu organizma. 2ae ui su odgovorne za raspoznavanje i sakupljanje zvukova i prenosa zvunog signala u mozak. 9ho sadri priblino etiri hiljade pora i nekoliko hiljada ivanih zavretka. #ivci se proteu po celom telu' povezuju$i organe' kosti i mii$e. 9z pomo$ ivaca po telu se raznosi suptilna ivotna energija. 9 uhu se nalaze polukruni kanali' utriculus i succulus 3 glavni organi' odgovorni za ravnoteu i orijentaciju. 0ostoji tri polukruna kanala: dva odreuju vertikalna kretanja tela' kao to su pad i skakanje' a tre$i horizontalna' na primer' okretanje. 9triculus alje u mozak informaciju o kretanju i detektira poetak i kraj kretanja. 9loga uha kao organa ula sluha nije samo da registruje zvuke' ve$ i da ih lokalizuje )uloga u orijentaciji*. 9vo moe registrovati lokaciju odakle zvuk dolazi. 9vo koje je okrenuto izvoru zvuka registruje zvuk ranije od onog na suprotnoj strani' odnosno uje ga glasnije. .ve razlike u ujnosti se prerauju u mozgu i dobijaju se informacije o lokaciji sa koje dolazi zvuk. <eutim za odreivanje tane lokacije zvuka oveku nije dovoljno samo ulo sluha' ve$ i ulo vida. 6od drugih ivotinja' npr. slepih mieva i delfina' dovoljno je samo ulo sluha da bi tano registrovali izvor. .ni zapravo vide zvukom. .ve ivotinje emituju ultrazvune signale' koji se odbijaju od okolnih objekata. .dbijene signale registruju vrlo osetljivim ulom sluha. 2a slunom principu rade sonari i radari..... D+O /)R)7A ulo mirisa je istovremeno veoma jednostavno i veoma kompleksno ulo. 2aime' ono je jednostavno jer je u procesu detekcije mirisa ukljuen jedan manji broj $elija' njih oko 4CSM. .ve $elije smetene su pri vrhu nazalne upljine' u gornjem delu nosne sluzokoe' na povrini od svega oko F cmB )kod maaka ta povrina iznosi ak oko BF cmB*. .ne su dalje povezane sinapsama )veze pomo$u kojih $elije nervnog sistema signaliraju jedna drugoj* sa korom velikog mozga. 1elije ula mirisa na svojoj povrini imaju tzv. receptore )kompleks protein3lipid*' kompleksne tvorevine koje direktno stupaju u interakciju sa mirisnim molekulima. 6ada molekul udahnutog mirisa dospe do receptorskog kompleksa' on svojim K" oblikom i raspodelom elektronske gustine dovodi do konformacionih promena molekula receptorskog proteina. .va promena oblika receptorskog proteina dovodi do pokretanja niza biohemijskih procesa' pri emu se stvara nervni impuls. .se$aj mirisa nastaje kada nervni impuls nervnim vlaknima stigne do mozga. +aan nain )mehanizam* na koji receptorske $elije interaguju sa mirisnim molekulima jo uvek

je nedovoljno ispitan i relativno malo poznat' ali postoje izvesne korelacije izmeu strukture )oblika* molekula i ose$aja mirisa koje izaziva.... D+O DKD7A Jezik 5ezik )kao dio probavnog sustava* je mii$ koji se nalazi na dnu usne upljine a slui za prevrtanje hrane )dok je zubi vau*' gutanje' ukus i govor. 5ezik ima svoj prednji i zadnji deo. 0rednji je ovaj slobodni koji nam slui za govor' okretanje hrane' sisanje... /adnji deo zovemo korenom jezika. Ako dodirujemo ovaj prednji deo jezika' nema nikakvih posledica' ali ako dotaknemo zadnji' refleksno dobijemo nagon za povra$anje. +akva pojava uzrokovana je inervacijskim podrujima jezika.... '. 7rce? ra9a? aorta? krvne =ile i ra9a

7rce je mii$. 0redstavlja sistem sastavljen od dvije serijski povezane pumpe' jedna pumpa krv kroz plu$a dok druga pumpa krv u sva druga tkiva. 0umpa krv samo u jednom smjeru. rce )miokard* je izvana obavijeno tankom fibroznom membranom' sranom kesom )perikard* dok je iznutra obloeno slojem endotelnih $elija koje ine unutranjost )endokard*. 9 funkcionalnom smislu ima lijevu i desnu komoru )ventrikul*' a svakoj komori je pridodata po jedna pojaivaka pumpa' lijeva i desna pretkomora )atrijum*. Atrijumi se kontrahuju prije ventrikula. 0rovodni sistem srca ine sinoatrijalni A; vor i Tisov snop. A vor' internodalni putevi atrioventrikularni

0rosjeno ljudsko srce je teko BCC3EBF grama i za vrijeme jednog ljudskog ivota napravi oko K'F biliona otkucaja ili 4CC.CCC otkucaja dnevno. 9 jednom danu kroz ljudsko srce protie MFM4 litara krvi.

Anatomija srca rce ima E upljine: dvije pretkomore i dvije komore. 9 medicini se esto koristi izraz LdesnoL i LlijevoL srce. "esno srce je desna pretkomora i komoraU u desnu pretkomoru dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu komoru pumpa u plu$a. 6rv iz desnog srca u plu$a vodi plu$na arterija )u njoj se nalazi venska krv' a zove se

arterija zato jer je pravilo da su svi krvni sudovi koji idu od srca prema periferiji LarterijeL*. 9 plu$ima se iz krvi izdvaja ugljen dioksidom' a krv se snabdjeva kiseonikom. +akva proi$ena krv je sad arterijska te iz plu$a dolazi u lijevu pretkomoru plu$nim venama )iako sadre arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce*. :z lijeve pretkomore arterijska krv dalje ide u lijevu komoru pa u arteriju LaortuL koja je nosi u cijelo tijelo. Qudu$i da lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo )a desno srce vensku krv samo u plu$a*' u lijevom srcu su pritisci tri puta ve$i i njegovi zidovi su deblji i jai. %atinski naziv za pretkomoru je atrium )atrijum*' komora je ventriculus )ventrikul*' a LzidL koji dijeli desno i lijevo srce )srana pregrada* naziva se septum. /bog postojanja septuma nema kontakta izmeu dvije pretkomore i dvije komore' inae bi dolo do mijeanja venske i arterijske krvi. :zmeu pretkomore i komore se nalazi suenje )ventil ili lat. valvula* sa zaliscima )zalistak se na latinskom jeziku zove cuspis*. /alisci sprjeavaju vra$anje krvi iz komore u pretkomoru. 9 desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva Ltrikuspidalna valvulaL ili valvula s tri kuspisa. 9 lijevom srcu su izmeu pretkomore i komore dva zaliska pa je to bikuspidalna )ili mitralna jer lii na biskupovu mitru* valvula. /alisci se takoer nalaze na izlazu iz komora u plu$nu arteriju i aortu. Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vra$a nazad kroz valvulu u pretkomoru to se naziva insuficijencija valvule. ,ije insuficijencija dolazi od latinske rijei za LnedovoljnoL. "akle' valvula je nedovoljno funkcionalna da bi sprijeila vra$anje krvi natrag. 9koliko zbog poreme$aja srce treba obaviti ve$i rad nego to je normalno' srani zidovi se zadebljavaju. "vije faze rada srca su sistola i dijastola. istola je ispumpavanje' a dijastola punjenje krvlju. Aorta je poetna tjelesna arterija. "obiva krv izravno iz lijeve srane klijetke preko sranog zaliska. 6ada krv otie iz arterije' njihov promjer postane mnogo manji' tj. doe na razinu arteriola. Arteriola opskrbljuje kapilare' a kapilara se odmah potom ispranjava u jo manju krvnu ilu. Krvne =ile su dio krvoilnog sustava ija je funkcija prenoenje krvi kroz tijelo. 2ajvanije krvne ile su arterije' koje odnose krv iz srca i vene koje ju donose prema srcu. ve krvne ile u osnovi imaju istu grau. :znutra su presvuene endotelijem koji je okruen subtelijem' veznim tkivom. .ko njega nalazi se sloj vaskularnog glatkog mii$nog tkiva' koje je visoko razvijeno kod arterija. 2a kraju se nalazi daljnji sloj povezivnog tkiva poznat kao tunica adventitia )ili samo adventitia* koji sadri ivce koji opskrbljuju mii$ni sloj' kao i kapilare u ve$im krvnim ilama. 6apilare su graene od neto vie od sloja endotelija i rijetkog povezivnog tkiva. 6ad se krvne ile spoje kako bi formirale podruje rasprene vaskularne opskrbe' to se zove anastamozija. Anastamozije omogu$uju kritine alternative protoka krvi kako bi lake tekla u sluaju blokada. .d kraja do kraja' kad bi se rastegnule i spojile sve krvne ile prosjenog odraslog ovjeka bile bi dugake oko 4CC CCC km' to je jednako B'F zemljina ekvatora. Vrste 0ostoje razne vrste krvnih ila:

1. Arterije 2. Aorta )najve$a arterija' odnosi krv iz srca*

K. Grane aorte' kao to je karotidna arterija' subklavialna arterija' cealialna arterija' mesenterike arterije' bubrena arterija i arterija ilijaka. 4. Arteriole 5. Kapilare )najmanje krvne ile* 6. Venule <. Vene N. Velike sakupljaju1e =ile' kao to su subklavialna vena' jugularna vena' bubrena vena i vena ilijaka O. Fuplje vene )Venae cavae* 3 dvije najve$e vene koje donose krv u srce &rubo grupirano' krvne ile se dijele na arterijske i venske' odreene time kre$e li se njihova krv prema ili od srca. 2aziv Larterijska krvL se' meutim' koristi za krv bogatu kisikom' iako plu$na arterija prenosi Lvensku krvL a krv u plu$noj veni je' s druge strane' bogata kisikom. ,.Eipertenzija i puls Eipertenzija )E*(*' povi0eni krvni tlak' ili arterijska $ipertenzija )ponegdje se naziva i $ipertonija*' jest kronina bolest pri kojoj je krvni tlak u arterijama povien. 9slijed ovog povienja' a kako bi se odrao normalni protok krvi kroz krvne ile' potreban je snaniji rad srca. 0rilikom mjerenja vrijednosti krvnog tlaka' mjeri se sistoliki i dijastoliki tlak' a koji se razlikuju po tome da li se srani mii$ sti$e )kontrahira*' to se naziva sistola' ili oputa izmeu dvije kontrakcije' to se naziva dijastola. 2ormalne vrijednosti sistolikog )gornjeg' tzv. sranog* krvnog tlaka u mirovanju nalaze se u rasponu od 4CC!4EC mmTg dok se vrijednosti dijastolikog )donjeg* krvnog tlaka kre$u u rasponu od DC!OC mmTg. Tipertenzijom se smatra stanje kod kojega su vrijednosti krvnog tlaka trajno na razini odGiznad 4ECGOC mmTg. 0ojam hipertenzija u se naje$e koristi kada se govori o arterijskoj $ipei' stanje povienog krvnog tlaka u arterijama sustavnog krvotoka' zbog uestalosti bolesti u populaciji' iako hipertenzija moe oznaavati i npr. povienje krvnog tlaka u plu$nom krvotoku' tada se takvo stanje naziva plu1na $ipertenzija ili u sustavu portalnog krvotoka' to se naziva portalna $ipertenzija. Tipertenzija se dijeli na primarnu )esencijalnu* hipertenziju i sekundarnu hipertenziju. 9 Lprimarnu hipertenzijuL spada oko OC!OFH sluajeva' to znai da je do povienja krvnog tlaka dolo bez jasne podlee$e bolesti. 0reostalih F!4CH sluajeva' koji nastaju kao posljedica bolesti bubrega' arterija' srca ili endokrinog sustava smatra se sekundarnom hipertenzijom. Tipertenzija predstavlja glavni imbenik rizika za razvoj modanog udara' infarkta miokarda )sranog udara*' zatajenja srca' aneurizme arterija )na pr.aneurizme aorte* i nekih oblika kroninog ote$enja bubrega. ak je i umjereno povienje krvnog tlaka povezano sa skra$enim oekivanim trajanjem ivota. 0romjene u nainu prehrane i nainu ivota mogu pomo$i pri nadzoru nad vrijednostima krvnog tlaka i umanjiti opasnost od s njime povezanih komplikacija. <eutim' u bolesnika kod kojih su navedene promjene neuinkovite ili nedovoljne' potrebno je lijeenje lijekovima. Tipertenzija se rijetko oituje simptomima' te se obino otkriva pomo$u probira' ili kad bolesnik zatrai pomo$ zbog neke druge zdravstvene tegobe. 2eki ljudi s povienim krvnim tlakom opisuju glavobolju )osobito u podruju zatiljka' i u jutarnjim satima*' kao i omaglicu' vrtoglavicu' tinitus )zujanje ili um u uima*' promjene vida ili sinkopu )iznenadnu nesvjesticu*. 0rilikom tjelesnog pregleda' na hipertenziju se moe posumnjati zbog nalaza hipertenzivne retinopatije otkrivene pregledom onog fundusa' odnosno one pozadine pomo$u oftalmoskopa.:zraenost promjena hipertenzivne retinopatije se

stupnjuje od : do :;' premda uz slabije razvijene promjene razluivanje ovih stupnjeva moe biti oteano. .ftalmoskopski nalaz takoer moe ukazivati na duljinu trajanja hipertenzije u bolesnika. 6ulsom se nazivaju vidljivi i opipljivi ritmini udari koji odgovaraju otkucajima srcaU najbolje se ose$aju kada se lako pritisne prstom arterija( na korenu ake. 6ad je lekar doao da pregleda :vanku' koja je leala u postelji sa visokom temperaturom' prvo to je uinio bilo je da je uhvati za zglavak leve ake. 2eko vreme je $utao' oiju prikovanih za sekundaru svog runog asovnika. <erio je :vanki puls. 0uls odgovara ritmikom irenju arterije na zglobu ake' izazvanom svakim otkucajem srca. Qroj otkucaja zavisi od ivotnog doba: kod desetogodinjeg zdravog deteta on iznosi NF do OC udara u minutu' dok je kod odrasle osobe samo MB do NF. 6od bolesnika koji ima groznicu srce kuca bre' pa se moe izbrojati i do 4FC otkucaja u minutu. por 'ubrzan' slab' isprekidan ili nepravilan puls moe za lekara da bude jedan od znakova na osnovu kojih ocenjuje bolesnikovo stanje. .. Krvna rupa? RE "aktor

Krvna rupa je nasljedna i nepromjenljiva karakteristika ljudi. 2aroito je vano poznavati krvnu grupu pri transfuziji krvi' jer ukoliko se radi o A ili Q krvnoj grupi' i ta krv koja se daje nema iste antigene kao i crvene krvne stanice osobe koja je prima' antitijela u krvi od osobe koja prima tu transfuziju $e primljenu krv prepoznati kao stranu' te $e napasti i unititi crvene krvne stanice te primljene krvi' a ta reakcija moe imati vrlo ozbiljne zdravstvene posljedice' a moe ak i osobu dovesti do smrtiV /bog toga je vano poznavati krvne grupe po tzv. AQ. sistemu gdje postoje E krvne grupe: krvna krvna krvna krvna grupa grupa grupa grupa A Q AQ C )nulta*

+reba napomenuti da iako se sistem zove LAQ.L' zadnja grupa nije slovo .' nego brojka C )nula*. 9 eritrocitima krvne grupe C nema nikakvog faktora koji bi razarao tuu krv' pa ljudi te grupe mogu davati krv svim ostalim grupama. +e osobe su univerzalni davaoci krvi' ali mogu primiti krv samo od svoje krvne grupe tj. krvne grupe C. uprotno njima u eritricotima krvne grupe AQ postoje faktori i A i Q koje razara krv drugih grupa. +akve osobe mogu dobiti krv od svakog' a mogu dati krv samo osobi iste krvne grupe tj. krvne grupe AQ i oni su univerzalni primaoci. 6rvna grupa C naziva se i univerzalnim davateljem zbog toga to nema ni a ni Q bjelanevine na povrinisvojih eritrocita ta krv ne$e izazvati krvne reakcije u krvi bilo koje krvne grupe. /a razliku od toga krvna grupa AQ naziva se univerzalnim primateljem jer ima obje vrste bjelanevina na membrani eritrocita pa ni protiv jedne ne$e reagirati. RE5D7 GAK*OR ),hWfaktor* "rugi je sustav krvnih grupa. +o je takoer nasljedno obiljeje krvi koje potjee od posebne bjelanevine' nazvane rezus faktorom. .soba koja ima tu bjelanevinu je ,hWpozitivna )X*' a za onu koja nema kaemo da je rhWnegativna )3*. KRVA GRD6A CJE+A(EV)(E (A 6OVRF)() ER)*RO!)*A 6RO*D*JE+A C 27<A anti A i anti Q A bjelanevina A anti Q Q bjelanevina Q anti A AQ bjelanevine A i Q nema protutjela

4. Respiratorni or ani3 graa i uloga ) alveola' plu$a' vitalni kapacitet * 8i0ni sustav jest sustav organa koji slui za izmjenu plinova. 6od etverononih ivotinja' dini sustav koristi tube' kao to su bronhiji' kako bi unio kisik u plu$a' gdje se dogaa izmjena plinova. +jelesna dijafragma o0it stee plu$a kako bi zrak ulazio i izlazio. raznim vrstama organizama otkrivene su i razne vrste dinih sustava pa tako i drve$e ima svoj respiracijski sustav. 8i0ni sustav kod ljudi 6od ljudi i drugih sisavaca' dini se sustav sastoji od dinih puteva' plu$a i dinih mii$a koji kretanjem steu dine organe kako bi zrak ulazio i izlazio iz sustava. 9 dinom sustavu' pomo$u plu$a' izmjenjuju se molekule kisika i ugljikovog dioksida pomo$u difuzije' izmeu zraka i krvotoka. +ako se u krvotoku' uz oksidaciju krvi uklanja i 8.B i ostali metaboliki otpadni plinovi zajedno s njim izlaze iz krvotoka u atmosferu. Anatomija di0no sustava

"ini sustav .rgane za disanje ine: nosna upljina' usta' drijelo' grkljan i dunik koji se dijeli u dvije dunice i plu$a. trujanjem kroz nosne upljine' zrak se u sluznici proi$ava od praine te se vlai i zagrijava do uobiajene tjelesne temperature' dok disanje na usta moe uzrokovati upalu grla. 0roi$avanje se vri u svim gornjim dijelovima dinog sustava sve do plu$a. 0roi$eni zrak odlazi u drijelo prema grkljanu. 2a poetku grkljana nalazi se grkljanski poklopi$ )epiglotis*. .n kao poklopac na raskrsnici otvara put prema duniku dok diemo' a zatvara ga kad prolazi hrana. 8u0nik "unik je graen od hrskavinih prstenova to omogu$ava neprekidno strujanje zraka. "unik se dijeli u dvije dunice. .ne se u plu$ima granaju na sve manje i tanje ogranke i zavravaju u sitnim plu$nim mjehuri$ima. vaki mjehuri$ obavijen je gustom mreom krvnih ilica. :spunjeni su zrakom' to plu$ima daje spuvast izgled. "unik je oko 4C cm duga i 4'F cm iroka cijev' uvr$ena hrskavinim prstenovima' koji joj daju vrsto$u. &rana se u dvije dunice koje ulaze u plu$a' gdje se granaju u

dva glavna bronha' a bronhije se u plu$ima dalje granaju u bronhiole. 9nutranji dio dunika ine dva tipa stanica. 5edne stanice izluuju sluz' koja hvata estice praine i bakterije. "ruge stanice imaju sitne dlaice koje se pomiu tako da sluz prenose prema grlu' gdje je progutamo i probavimo. 6lu1a 6lu1a )lat. pulmones* glavni su organ dinoga sustava u kopnenih kraljenjaka' nekih riba i nekih pueva )u pueva su primitivna plu$a*. 9 sisavaca su plu$a smjetena u prsnoj upljini zajedno sa srcem. .snovna funkcija plu$a jest prijenos kisika iz atmosfere u krvotok' te izdavanje ugljikova dioksida iz krvotoka u /emljinu atmosferu. +a izmjena plinova odvija se u posebnim tankim mjehuri$ima koje se nazivaju alveolama. 2aime prilikom udisaja zrak koji udiemo ulazi kroz nos )iGili usta* u drijelo' zatim u grkljan' te u dunik. "unik se dijeli u glavni lijevi i desni bronh )lijeva i desna dunica*' a zatim u sve manje bronhiole pa do alveolarnih vodova )ductuli alveolares* i na kraju alveola' kroz iju stijenku se vri izmjena plinova. matra se da su se plu$a kopnenih kraljenjaka tijekom evolucije razvila iz ribljeg mjehura. 9 prilog takvomu razvoju plu$a govore ribe dvodihalice. 2eki beskraljenjaci )neki paunjaci' rak Birgus latro* razvili su organ za disanje na kopnu koji je po funkciji jednak plu$ima' ali je iz druge osnove. Anatomija plu1a 3ovjeka 4. dunikU B. plu$ne veneU K. plu$ne arterijaUE. alveolarni vodoviU F. alveoleU M. bronhioliU N. tercijarni bronhiU O. sekundarni bronhiU 4C. primarni bronhiU 44. grkljan 0lu$a se nalaze unutar prsne upljine' zauzimaju$i njezin najve$i dio. /ati$ena su rebrima. astoje se od lijevog )lat. pulmo sinister* i desnog )lat. pulmo dexter* plu$nog krila. %ijevo plu$no krilo ima dva' a desno tri renja )lat. lobus* koji se dalje dijele u renji$e )lat. lobulus*. :zvana su plu$a obavijena opnom koja se naziva pleura )porebrica*. 9nutarnji dio te opne' koji prekriva plu$na krila' zove se visceralna pleura )poplu$nica*' a vanjski dio koji oblae stijenku prsnog koa jest parijetalna pleura. 0lu$a su donjim dijelom naslonjena na oit 3 mii$nu pregradu koja se nalazi izmeu prsne i trbune upljine. "unice ili bronhi )lat. bronchus* nastaju na donjem kraju dunika )lat. trachea* koji se podijeli na lijevi glavni bronh koji vodi u lijevo plu$no krilo i desni glavni bronh koji vodi u desno plu$no krilo. vaki glavni bronh ulazi u plu$no krilo' gdje se dalje grana u lobarne bronhe )bronhi B. reda*. &lavni lijevi bronh dijeli se u dva lobarna bronha' a desni glavni bronh u tri lobarna bronha' svaki za jedan reanj. "alje se svaki lobarni bronh unutar svoga renja dijeli u segmentalne bronhe )bronhi B. renja*' koji se dalje dijele u bronhe K. reda' od kojih nastaju bronhiole )lat. bronchioli*' te dalje terminalne bronhiole )lat. bronchioli terminales*. Qronhioli se razlikuju od bronha po tome to ne sadre sadre hrskavice i lijezde u svojim stijenkama. "aljnjim grananjem bronhiola dolazi se do duktalnih vodova )lat. ductuli alveolares* ije se stijenke sastoje od alveola. .snovna graevna jedinica plu$a jest acinus' u koji ulazi po jedan terminalni bronhiol koji se dalje grana u manje segmente s alveolama. 9 alveolama se odvija izmjena plinova. vaki plu$ni renji$ )lat. lobulus* sastoji se od 4F3ak acinusa. 6apacitet pluca je vitalni kapacitetXrezidualni volumen)ona kolicina plina koja ostane u disnim putovima nakon maP izdisaja* vitalni kapacitet je moguce povecati ali u mladosti i razvitku ' poslije tee u prosjeku iznosi E'Dl a moj je D'Kl zahvaljujuci plivanju.

:. 8ijelovi i "unkcija =eluca H jetra 9 anatomiji' =eludac je organ koji slui za probavu hrane. 2alazi se izmeu jednjaka i tankog crijeva' odnosno dvanaestnika. 6od ljudi eludac je nalik na vre$icu u probavnom sustavu. astoji se od tri dijela: ulaznog dijela )kardija*' tijela eluca )fundus* i izlaznog dijela )pilorus*. 9 stijenci se nalaze tri sloja glatkih mii$a )uzduni' kruni i kosi* koji se steu i tako melju hranu. 9 stjenci su i brojne lijezde koje izluuju probavne sokove i sluz. #eludac stvara eluane teku$ine kojima razgrauje hranu i pretvara ju u kaastu smjesu. #eluani sokovi su enzim pepsin' klorovodina kiselina )T8l* i sluz. 7nzim pepsin )kojeg lue eluane glavne stanice* slui za degradaciju bjelanevina u peptide' klorovodina kiselina razgrauje masti' a eluana sluz ju razrijeuje kako ne bi otetila stijenku eluca. 2akon probave u elucu' hrana putuje u tanko crijevo )dvanaesnik*. 2alik je na vre$icu u probavnoj cijevi' kapaciteta oko 4BCC34FCCcmK. "uina eluca je oko BFcm' a irina iznosi 4C3BCcm. astoji se iz dva dijela: Torizontalni ili pilorini dio )parspIlorica* koji oznaava granicu prema duodenumu +ijelo eluca )corpus ventriculi* ili kardijalni dio koji oznaava granicu gdje jednjak prelazi u eludac /id eluca se sastoji iz tri sloja: serozni omota )tunica serosa* miini omota )tunica muscularis* sluzokoni omota )tunica mucosa* Jetra je organ kod sisara' ukljuuju$i i ovjeka. .vaj organ igra veliku ulogu u metabolizmu' te ima veliki broj funkcija u tijelu' a neke od vanijih su uvanje glikogena' sinteza plazma proteina' te detoksifikacija lijekova. 5etra takoer proizvodi u' koja je veoma bitna u probavi. <edicinski termini' koji se odnose na jetru' poinju sa hepato- ili hepatiki od grke rijei za jetru 3 hepar. Anatomija Jetre 5etra je teka obino 4BCC34DCC grama' a sastoji se od B renja )lat. lobus*' od kojih je desni oko D puta ve$i od lijevog. "esni reanj je gornjom granicom u visini petog rebra' a donji rub je na desnoj strani ispod prsnog koa. %ijevi reanj ide koso i svojim vrhom dotie lijevu stanu dijafragme. &ornja strana jetre )lat. facies diaphragmatica hepatis* jeste konveksna i nalijee uz oit i prednji trbuni zid. 0okrivena je peritoneumom i privr$ena za oit i prednji trbuni zid srpastom vezom )lat. ligamentum falciforme hepatis*. 9 svojoj donjoj' slobodnom rubu ona sadri oblu svezu jetre )lat. ligamentum teres hepatis*' zaostatak pupane vene )lat. vena umbilicalis*. 2jena dva lista se razdvajaju kod stranjeg ruba jetre i nastavljaju gornji list vjenane vene )lat. ligamentum coronarium hepatis*. "onja strana )lat. facies visceralis hepatis* jeste konkavna i sputa se koso prema dolje i u desno i nalijee najprije na jednjak i prednju stranu eluca' a zatim na gornji dio duodenuma' na desni kut debelog crijeva' na desni bubreg i na desnu nadbubrenu lijezdu. 2a donjoj strani jetre nalaze se tri lijeba' jedan popreni i dva sagitalna' koji skupa oblikuju slovo T. 0opreni lijeb predstavlja hilus ili portu jetre )porta hepatis*' kroz koji prolaze krvne ile' ivci i uni kanali. %ijevi sagitalni lijeb je u vidu duboke pukotine' )lat. fissura sagittalis sinistra*' koja u svom prednjem dijelu sadri lig. teres hepatis' a u svom zadnjem dijelu lig. venosum. 9

prednji dio desnog lijeba nalijee uni mjehur' koja odgovara udubini )lat. fossa vesicae fallae*. Gunkcija jetre 2ajve$a je lijezda u ljudskom organizmu' a slui za skladitenje hranjivih tvari te neutraliziranje tetnih. 5etra ima vrlo vanu ulogu u nizu metabolikih' kako katabolikih tako i anabolikih procesa' pa se stoga naziva Ycentralnom laboratorijomZ organizma. 9 noj se odvija veliki dio metabolizma ugljikohidrata' lipida' proteina i drugih duikovih tvari. 9 jetri se takoer vri proces detoksikacije' konjugacije i esterifikacije. <etabolike funkcije vre se u parenhimatoznim stanicama' hepatocitima' dok su 6upfferove stanice dio retikuloendotelnog sistema i imaju sposobnost fagocitiranja. "anas je ve$ poznato i koje subcelularne organele vre pojedine od navedenih funkcija. <itohondriji sadre enzime potrebne u metabolikim reakcijama ugljikohidrata' proteina i lipida. 9 njima se odvijaju procesi oksidativne fosforilacije i stvaranja energetskih bogati spojeva A+0. ,ibosomi sadre ribonukleinsku kiselinu ,26 i tu se vri proces sinteze proteina i proces konjugacije. 9 grubim i glatkim membranama endoplazmatskog retikuluma i ribosomima aktiviraju se aminokiseline za sintezu proteina' vri se sinteza kolesterola' konjugacija bilirubina i detoksikacija lijekova i drugih tvari' dok se transport i sekrecija bilirubina pripisuje golgijevom aparatu. %izosomi sadre razne enzime' npr. kisele hidrolaze' proteaze' a neki od njih sudjeluju u metabolizmu unih boja' eljeza i bakra. <. 2lijezdani dio ) hormoni i uloga' titna lijezda' guteraa i funkcija * Eormoni su kemijski LglasniciL koji u tijelu prenose poruke od jedne stanice do druge' posebnim oblikom kemijskog djelovanja. tanica koju aktivira hormon je ciljna stanica. Tormoni po sastavu mogu biti steroidi' prostaglandini' amini' peptidi i proteini. Tormoni krue krvlju i dolaze u dodir gotovo sa svim stanicama. .ni su zasluni za regulaciju raznih fiziolokih procesa poput metabolizma' rasta i razvoja' a djeluju i na raspoloenje )npr.: stres*. "io medicine koji se time bavi je endokrinologija' iz grane interne medicine. #lijezde su skupine stanica koje izluuju kemijske tvari' a mogu biti lijezde s vanjskim i unutarnjim luenjem. Tormone lue lijezde s unutarnjim luenjem: hipofiza' titna i dotitne lijezde' prsna' nadbubrene lijezde' guteraa' muke spolne lijezde )sjemenici* i enske spolne lijezde )jajnici*. 2ajvanija lijezda s unutarnjim luenjem je hipofiza i ona je smjetena u bazi mozga' tik ispod hipotalamusa.Tipofiza lui mnoge hormone i upravlja radom drugih lijezda' primjerice titnjae' kore nadbubrene lijezde' jajnika i sjemenik. <ozak nadzire rad lijezda usklauju$i njihovu tijesnu meusobnu suradnju u luenju hormona. 2a taj nain odravaju zdravlje organizma. Ftitna =lijezda )0titnja3a' lat. glandula thyreoidea*' endokrina lijezda' nalazi se na prednjoj strani vrata' ispod grkljana. %eptirastog je oblika' slii na slovo T sa stanjenim prednjim dijelom' isthmus' koji lei ispred dunika' i dva renja' koji lee postranino uz dunik i grkljan. -titasta lijezda je teka tridesetak grama. &lavni hormoni titaste lijezde su3 tiroksin )+E* i trijodtironin )+K*. 0od nadzorom hipofize )hormon 3 + T* i hipotalamusa )hormon 3 +,T* titasta lijezda izluuje +E uz autoregulaciju pa se izluivanje aktivira im se smanji razina tog hormona u krvi.

+K i +E reguliraju intenzitet metabolizma u tijelu. 0ri manjku hormona bazalni se metabolizam smanjuje ECH. 9z ta dva hormona titasta lijezda izluuje i kalcitonin' hormon koji sudjeluje u regulaciji koncentracije kalcijevih iona u tjelesnim teku$inama. /a sintezu hormona titaste lijezde potreban je jod. 5od dobivamo uglavnom iz hrane. "ovoljna koliina joda je oko FC mg godinje. Ako titna lijezda izluuje premalo hormona' inhibicija hipofize i hipotalamusa bit $e smanjena pa $e se poticanje titaste lijezde pove$ati. +o se' na primjer' dogaa u sluajevima guavosti kojoj je uzrok nedostatka joda u hrani. 9 takvim okolnostima titasta lijezda ne moe proizvoditi dostatnu koliinu hormona pa hipofiza izluuje mnogo + T' a tkivo se titaste lijezde znatno pove$ava. Gu0tera3a )pankreas* je lijezda smjetena ispod eluca' posebna po tome to ima vanjsko i unutarnje luenje: unutarnjim Bendokrinim# lu3enjem u krv lui hormone inzulin' glukagon koji reguliraju razinu e$era u krv' te somatostatin i pankreatini polipeptid. vanjskim Be zokrinim# lu3enjem ona lue$i enzime amilazu i lipazu )koji uglavnom slue za otapanje masti*' sudjeluje u kemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv. Anatomija u0tera3e

9 probavnom sustavu' guteraa se nalazi ispod eluca i pored prvog dijela tankog crijeva' duodenuma. 6od ovjeka dugaka je od 4F do BF cm. &uteraa nije dio probavne cijevi ve$ njezini enzimi ulaze u probavnu cijev sa strane' kroz otvor papilu vateri zajedno sa probavljenom hranom iz eluca. vojim poloajem u zatonu dvanaestopalanog crijeva oblikuje glavu )caput*' slijede tijelo )corpus*' te rep )cauda*. +vore je dvije vrste tkiva: egzokrino ljezdano i nakupine alfa i beta stanica koje oblikuju langerhansove otoi$e )insulae pancreatice*. >. 7polne =lijezde 7polni sustav je sustav organa unutar organizma koji slue u svrhu razmnoavanja. /a razliku od ostalih sustava organa' organi spolnog sustav se znatno razlikuje meu razliitim spolovima iste vrste. polni sustav ovjeka ukljuuje vanjske spolne organe i unutarnje spolne organe. .stale skupine kraljenjaka imaju velike slinosti u grai spolnog sustavu koji se uglavnom sastoji od spolnih lijezda' razliitih vodova i otvora. <eutim' postoje znatne razliitosti u fizikim prilagodbama kao i strategijama razmnoavanja unutar svake grupe kraljenjaka. /u0ki spolni sustav .rgani mukog spolnog sustav su sjemenik )lat. testis*' pasjemenik )lat. epididImis*' sjemenovod )lat. ductus deferens*' sjemeni mjehuri$i )lat. vesiculae seminales*' mlaznini vod )lat. ductus ejaculatorius*' predstojna lijezda )lat. prostata*' gomoljno3crijevne lijezde )lat. glandulae bulbo3 urethrales* i muki spolni ud )lat. penis*. jemenici' pasjemenici' sjemenovodi' sjemeni mjehuri$i i mlazini vodovi su parni organi smjeteni u zdjelici. 2enski spolni sustav .rgani enskog spolnog sustav su jajnik )lat. ovarium*' jajovod )lat. tuba uterina*' maternica )lat. uterus*' rodnica )lat. vagina*' stidnica )lat. vulva*. 5ajnici i jajovodi su parni organi smjeteni u zdjelici.

I. Dro enitalni sistem ) put kako mokra$a ide * bubreg ) nefson * Qubrezi su parni organi koji se nalaze ispod dijafragme s obje strane kraljenice. 0o obliku su slini zrnu graha' s udubljenim stranama okrenutim prema kraljenici. ;eliina bubrega u ovjeka je 44PDPB'F cm' a masa oko 4FC g. 6rvlju su snabdjeveni bubrenom arterijom' a venska krv se odvodi bubrenom venom. 9 uzdunom presjeku bubreg ima tri sloja: omota nalazi se izvana i sastoji se od vezivnog i masnog tkivaU kora nalazi se ispod omotaaU u njoj se nalaze <alpigijeva telaca i poetni dijelovi bubrenih kanali$aU sr nalazi se u sredinjem dijeluU njezina sredinjalna upljina naziva se bubrena zdjelicaU u nju se slijevaju bubreni kanali$i. .snovna morfoloka i funkcionalna jedinica bubrega je nefron. 2alazi se u bubrenoj kori i sri i bubreg ih sadri oko jedan milijun. :z bubrene zdjelice urin prolazi kroz mokra$ovod do mokra$nog mjehura. <okra$ni mjehur je uplji organ' krukolikog oblika na ijem donjem dijelu izlazi mokra$na cijev. 2jegova je uloga privremeno skladitenje mokra$e. (e"ron je osnovna jedinica za proi$avanje krvi u bubregu. vaki bubreg ima 4 do E milijuna nefrona. astoji se od bubrenog tjeleca' kanali$a' Tenleove petlje i sabirnih cjevica. 6anali$i se nalaze u bubrenoj sri. abirne cjevice i cijevi skupljaju mokra$u nastalu u nefronima i odvode je u bubrenu nakapnicu. 2efron zajedno sa sabirnom cjevicom ini mokra$ni kanali$. 1J. Genitalni or ani ) maternica i prostata * 7polnim or anima nazivamo one dijelove anatomije ovjeka )i anatomije drugih ivih bi$a* koji su ukljueniGkoji se koriste pri razmnoavanju i time sainjavaju reproduktivni sustav kompleksnih organizama: kod mukaraca: testisi' penis' prepucij' monje' prostata kod ena: jajnici' klitoris' vagina' velike i male usne' Qartholinijeve lijezde' maternica +ermin enitalije rabi se vanjski )vidljivi* dio spolnih organa: za penis i monje kod mukaraca' odnosno za velike i male usne te klitoris u ena. 6rostata )gr. prost t!s* ili predstojna =lijezda' je muka spolna lijezda koja se nalazi izmeu mokra$nog mjehura i ravnog crijeva )lat. rectum*' a okruuje mokra$nu cijev koja provodi mokra$u iz mjehura kroz penis. .blikom podsije$a na kesten. astoji se od glatkih mii$nih stanica i lijezdanog epitelnog tkiva' okruenog gustom fibroznom kapsulom. #lijezdano tkivo proizvodi mlijenu teku$inu' sjemenu plazmu. 9 njoj se nalaze mnoge aktivne tvari koje ija je svrha da tite spermije' odravaju$i ih pokretnima i omogu$uje im preivljavanje. 0ri roenju' prostata je velika otprilike kao zrno graha. ,aste lagano do puberteta' kada se naglo pove$a' postiu$i svoju normalnu veliinu i oblik. 2ormalna prostata odraslog mukarca tei oko BC grama' a promjera je tri i pol centimetra. +u veliinu zadrava do sredine etrdesetih godina ivota' kada se ponovno pone pove$avati zbog umnoavanja stanica' koje se naziva adenom' benigna hiperplazija ili dobor$udno pove$anje prostate. /aternica )lat. uterus* organ je enskog spolnog sustava ovjeka' koji se nalazi u zdjelici iza mokra$nog mjehura i ispred debelog crijeva. <aternica je' osim kod

ovjeka' spolni organ i u ve$ine enskih jedinki sisavaca. &lavna funkcija maternice je prehrana i zatita ploda. <aternica je krukoliki organ' koji je okrenut vrhom prema dolje. 9 tijelu maternice nalazi trokutasta upljina' materite )lat. cavum uteri*. +a upljina postoji kod ena koje su rodile' dok se kod nerotkinja stijenke maternice priljubljene. "ijelovi maternice su' tijelo maternice )lat. corpus uteri* i vrat maternice )lat. cerviP uteri*. :zmeu trupa i vrata nalazi se sueni dio )lat. isthmus*' koji anatomski pripada trupu maternice' a funkcionalno vratu )kod poroda donji uterini segment isthmusa ima vanu ulogu*. "no maternice )lat. fundus uteri* je dio tijela maternice koji se nalazi izboen iznad hvatita jajovoda za maternicu. ,ogovi maternice su dijelovi maternice na koje se veu jajovodi. <aternice je duga M'F cm )E cm trup' C'F cm sueni dio' K cm vrat*' a teka EC do DC grama' kod odrasle ene. ;rat maternice dijelimo na dio koji se nalazi u rodnici )lat. portio vaginalis cervicis* i dio izvan )lat. pars supravaginalis cervicis*. 0orcija se nalazi otprilike 4 cm u rodnici' dok je ostatak dug otprilike B cm.